23. Ahondroplazija/hipohondroplazija
To su kotane displazije, nasljeuju se AD. Najee je rezultat de
novo mutacije u genu FGFR3 (mutacije u tom genu se najee dogaaju za
vrijeme spermatogeneze, ee kod starijih oeva).Dijagnoza se zasniva
na karakteristinim klinikim i radiografskim nalazima ili nalazima
molekularnog genetskog testiranja.
Ahondroplazija je klasian oblik bolesti.
Klinika slika je uglavnom jasna i prisutna je ve po roenju ( ake
poput osti, velika lubanja s izboenjima, mala baza lubanje, kratki
pedikuli kraljeaka, interpedikularni razmak se poveava, displastine
ilijane kosti, plitki acetabuli, distalne femoralne epifize u
obliku roga, iroke metafize, skraene ploe rasta).
Blagi oblik ahondroplazije se moe zamijeniti s tekim oblikom
hipohondroplazije.
Hipohondroplazija je blai oblik bolesti.
Dijagnozu je teko postaviti jer su kotane disproporcije ponekad
blage i mnoga radiografska obiljeja su suptilna kod djece mlae od 3
godine.Lijeenje i praenje kontola tjelesne ,ase, paljivo neuroloko
praenje, hormon rasta, izduivanje ekstremiteta, lijeenje
komplikacija.
81. Ajdecen 1 i 2 segregacije i alternirajua segregacija kod
recipronih translokacija. Objasni razlike.
Kod alternirajue segrgacije mogu ishod je normalan ili
balansirani nositelj, dok kod adjecen dolazi obavezno do trisomije,
duplikacije, monosomije ili delecije.
12) Autosomno dominantni tip nasljeivanja koja su obiljeja u
obiteljskom stablu, rizik ponavljanja u obitelji, to je de novo
mutacija, koji je rizik njenog ponavljanja
U autosomno dominantnim(AD) bolestima oboljevaju heterozigoti
dovoljna je mutacija u samo jednom alelu da se bolest oituje.Takav
heterozigot prenijet e svojstvo ili bolest na svoje potomstvo u 50%
sluajeva, uz 100% penetrantnost.Oitovanje bolesti biti e
preoblikovano utjecajem drugod alela, te mnogih drugih gena, tako
da se bolest rjetko kada jednako oituje u svih lanova obitelji. Za
AD bolesti je karakteristina varijabilnost ekspresije-razliit
stupanj izraenosti bolesti, razliita penetrantnost tj. ponekad se
ne oituju u osoba za koje znamo da nose mutirani
gen,plejotropije-sposobnost da se genski poremeaj oituje u
razliitoj mjeri u razliitim tkivima.U obiteljskom stablu kod AD
bolesti nalazimo tzv. vertikalni tip nasljeivanja, odnosno prijenos
s koljena na koljeno bez obzira na spol.Ako niti jeda od roditelja
nije obolio najee je posrijedi svjea genska mutacija u spolnoj
stanici jednog od roditelja ili mozaicizam spolnih stanica(mutacije
u dijelu spolnih stanica).Svjee mutacije(mutacije de novo) imaju
nizak 1% rizik ponavljanja. Muka i enska djeca jednako zahvaena i s
jednakom vjerojatnou prenose bolest, premda teina bolesti moe
ovisiti o spolu. Uvijek je jedan od roditelja nosilac mutiranog
gena, ili je rije o svjeoj mutaciji, o nekompletnoj penetrantnosti
gena, razliitoj varijabilnosti ekspresije, bolest se oituje u
kasnijoj ivotnoj dobi. Kako su bolesni homozigoti vrlo rijetki,
obino je jedan roditelj bolesni homozigot, a drgi normalan
homozigot. Dvije bolesne osobe mogu imati i zdravo dijete (25%)
14)Ako je penetrantnost 75% kod autosomno dominantne bolesti,
koliki je rizik za potomstvo? Obrazloi!Rizik za potomstvo je 25% u
nasljednosti mutiranog alela.MODA(Od soc ped: Penetrantnost je 75 %
ako recimo od 20 nositelja mutiranog gena oitovanje bolesti nemamo
kod 5 osoba. Penetrantnost je veca to se bolesnik detaljnije
ispituje. Svaki potomak kod 100% penetrantnosti ima 50%
vjerojatnosti da naslijedi mutirani alel,pa se sa 75%
penetrantnosti ta vjerojatnost smanjuje i iznosi oko 37.5%24.
Apertov sindrom
Nasljeuje se AD.
Naziv akrocefalopolisindaktilija tip 1
Etiologija gotovo uvijek nastaje zbog dvije de novo mutacije u
genu za imbenik rasta fibroblasta FGFR2 (S252W i P253R)
Klinika slika akrocefalija (brahisfenocefalija, sindaktilija na
rukama i nogama), neobian izgled glave, proptoza, antimongoloidno
poloeni oni rasporci, povinut nos, sputeni kutovi usana, nisko
poloene uke, spojeni prti na rukama i nogama.
Malformacije- postoji sklonost spajanja kotanih struktura. 27.
Autonomno recesivno (AR) nasljeivanje
Bolesti koje se nasljeuju AR putem oituju se u pravilu samo onda
kada je osoba homozigotna za mutirani gen (kada se mutacija nalazi
na oba genska alela).
U porodinom stablu nalazimo horizontalan obrazac nasljeivanja.
To znai da su zahvaene osobe iste generacije braa i sestre dok su
oba roditelja zdravi nositelji mutacije u jednom od genskih alela.
Takvi zdravi nositelji mutiranoga gena imaju 25%-tni rizik da im
dijete bude bolesni ili zdravi homozigot, te 50%-tnu vjerojatnost
da dijete bude kao i oni zdrav nositelj mutacije u jednom od
alela.
Roditelji i djeca oboljelog od AR bolesti obavezni su nositelji,
dok roaci drugog stupnja( ujaci, tete, bake, ...) imaju 50%-tni
rizik za nositeljstvo. Svaki dalji stupanj srodnosti umanjuje rizik
za 50%. Rizik za AR se poveava ukoliko su osobe u krvnom srodstvu,
jer dijele vei broj zajednikih gena pa i mutacija (u sluaju braka
meu bliskim srodnicima moe se javiti pseudodominantnost ) .
Bolest se u pravilu ne prenosi na dalje potomstvo, jer e djeca
zdravi heterozigoti najee stupiti u bark sa zdravim homozigotom.
Ako bolesni homozigot stupi u brak sa zdravim homozigotom svi e
potomci biti zdravi heterozigotni nositelji. Vjerojatnost da e se u
braku nai dvije osobe s mutacijom u istom genu relativno je
rijetka.
Meutim, kod AR bolesti brak izmeu dvoje oboljelih nije rijedak (
u sluajevima gluhoe ili slabovidnosti ). Ako je rije o istom
poremeaju svi e potomci biti bolesni.
Problemi u genetikom savjetivanju : - postojanje lokusne
heterogenosti (to je pojava kod koje se mutacije u razliitim
alelima mogu oitovati istom klinikom slikom)
- postojanje sloene heterozigotnosti u okviru alelne
heterozigotnosti ( to je pojava kod koje dijete nasljedi od svojih
roditelja dvije razliite mutacije u istom genu. Klinika slika tada
e u veoj ili manjoj mjeri ovisiti o vrstama mutacije.)
Gubitka heterogenosti kada se izgubi normalan alel u nekim
somatskim stanicama. Na taj nain je izgubljen imbenik koji koi gene
koji potiu rast to onda omoguuje poliferaciju stanica i nastanak
tumora.
Najea AR bolest u bijele rase je cistina fibroza (svaki 25
bijelac je nositelj neke od mnogobrojnih mutacija u genu za cistinu
fibrozu).
Malformacije (openito, za ba oblika bolesti) poremeaji disanja
(kompresija modanog debla, centralna apneja, restriktivn poremeaj
disanja, opstruktivni sleep apneja sindrom), recidivi upale
srednjeg uha, hidrocefalus (suenje jugularnih otvora na bazi
lubanje), hipotonija (zaostajanje u motornom razvoju, razvoj govora
uredan), kompresija medule spinalis na kraniocervikalnom prijelazu
(uzrokuje iznenadnu smrt), angularni deformiteti ekstremiteta,
preuranjena degerativna bolest zglobova, deformiteti
kraljenice).47.ALBINIZAMGenetski je uzrokovana bolest koja se
nasljeuje autonomno recesivno.Za nastanak je nuno da oba roditelja
imaju gen za albinizam.Obiljeava ga odsutnost ili minimalna
prisutnost pigmenta melanina u koi,kosi i oima.Koa i kosa su
bijele,oi plave,iako ponekad izgledajucrvenkasto.Osjetljivost na
suneve opekline a time i na rak koe.Broj melanocita je normalan,
ali je poremeena sinteza melanina.
Pigment melanin sintetizira se u elijama koe iz aminokiseline
tirozin uz pomo enzima tirokizinaze i uskladiti se u
melanosomima.
Postoje dvije vrste albinizma: -1.tip 1 ili okulokutan albinizam
koji je izazvan mutacijom gena na kromosome 11 segment q14-q21 a
uestalost je 1:200000
-2.tip 2-mutacija na kromosomu 15 u segmentu q11,2-q1252.
ARTROGRIPOZAArtogripoza se uoava odmah nakon roenja. Glavni uzrok
artrogripoze je smanjeni pokreti fetusa koji nastaje zbog poremeaja
prisutnih kod fetusa (neurolokih, muskularnih, abnormalnosti
vezivnog tkiva, mehanika ogranienost pokreta) ili abnormalnosti
materice Ostali ei uzroci su neuroloke prirode: malformacije i
poremeaji funkcije centralnog i periferno ivanog sustava, atrofija
spinalnih miia idr. Karakterizirana je ukoenou vie zglobova. Zna se
da nije nasljedna, neki sluajevi se mogu povezati s izloenou
infekciji ili tetnim tvarima. Zglobovi se razvijaju u drugom
mjesecu trudnoe i stanja koja tad ograniavaju slobodno kretanje
dovode do zamjene miinog tkiva vrstim vezivnim ili masnim tkivom i
nepravilnog razvoja zglobova. Kukovi su obino iaeni, poloaj ramena
je promijenjen, koljena su ispruena, a stopala su ispruena,
izvrnuta i okrenuta u glenju. Inteligencija nije oteena. Ne postoji
odreena terapija. Od roenja treba provoditi adekvatnu fizikalnu
terapiju da bi se ispravile kontrakture zglobova. Kirurka terapija
se primjenjuje gdje god postoji mogunost poboljavanja nekih
malformacija. Ovakvim lijeenjem se dvije treine zahvaene djece se
osposobi za kretanje.67. Ako je majka nositeljica premutacije u
FMR1 genu (sindrom fragilnog X) kakvi su mogui ishodi njenih
trudnoa (za muku i ensku djecu) ?
Kod ena nositeljica permutacije ili pune mutacije tijekom
oogeneze i postzigotno moe doi do ekspanzije i prijenosa bolesti i
na muke i na enske potomke.
Nositeljice permutacija uglavnom su normalnog intelekta i
uglavnom bez smetnji. Mogu se opaziti izvjesne smetnje ponaanja,
sklonost depresiji, neurologijski poremeaji poput ataksije i
prerana insuficijencija ovarija.
68. Ako je otac nositelj premutacije u FMR1 genu (sindrom
fragilnog X) kakvi su mogui ishodi u potomstvu (za muku i ensku
djecu)?
Svi zahvaeni mukarci koji su nosioci permutacije ili pune
mutacije imaju permutaciju u spolnim stanicama i prenose ju
uglavnom neizmjenjenu na keri. Nositelji permutacija uglavnom su
normalnog intelekta i uglavnom bez smetnji. Mogu se opaziti
izvjesne smetnje ponaanja, sklonost depresiji, neurologijski
poremeaji poput ataksije. Kod nositelja pune mutacije uz smetnje
ponaa javljaju se i razvojno zaostajanje, mentalna retardacija
(granino do teko), ADHD, emocijalna labolnost, anksioznost,
srameljivost, depresija i pervazivni razvojni poremeaji. 86.
ASOCIJACIJA je kombinacija anomalija koje se javljaju zajedno ee
nego to bi se to moglo oekivati sluajno, sporadine su i nemaju isti
definirani uzrok. Npr. VATER asocijacija (vertebralne anomalije -
aplazija radijusa - traheoezofagusna fistula - anomalije bubrega)
ili CHARGE asocijacija (kolobom - srana greka - zastoj u rastu -
anomalije uke).
17. Citogenetiki oblici Downovog sindroma.47 , t 21
46, t (14g, 21g)
46, t (21g, 21g)
46, t (21g, 22g)
47, t 21/46
(ps. Tako pie u onoj biljenici, a u skripti se to uope ne
spomnje)
23. Citogenetiki oblici trisomije 13 (Patau).47, t 13
46, t (13g, 14g)
46 t, (13g, 13g)
26. Citogenetiki oblici trisomije 18 (Edwards).47, t 18
32. Citogenetiki oblici Turnerovog sindroma.45,X (55% sluajeva),
46,XY (2-5% sluajeva)
45,X / 46,XX45,X / 47,XXX
46,Xr (X) / 45,X
46,Xi (X) / 45,X
46 XX (g-)
46 XX (p-)46,Xr (X)
46,Xi (X)
41. Citogenetiki oblici Klinefelterovog sindroma.47, XXY
48, XXXY
49, XXXXY
48, XXYY
47, XXY / XY (10%)
51. Citogenetike metode.Tehnika pruganja kromosoma
Fluorescencijska in situ hibridizacija (FISH)
Bojanje cijelih kromosoma (chromosome painting) M-FISH i SKY
M-TEL Komparativna genomska hibridizacija (CGH) 17. Citogenetiki
oblici Downovog sindroma.
47 , t 21
46, t (14g, 21g)
46, t (21g, 21g)
46, t (21g, 22g)
47, t 21/46
41. Citogenetiki oblici Klinefelterovog sindroma.
47, XXY
48, XXXY
49, XXXXY
48, XXYY
47, XXY / XY (10%)
23. Citogenetiki oblici trisomije 13 (Patau).
47, t 13
46, t (13g, 14g)
46 t, (13g, 13g)26. Citogenetiki oblici trisomije 18
(Edwards).
47, t 18
32. Citogenetiki oblici Turnerovog sindroma.
45,X (55% sluajeva), 46,XY (2-5% sluajeva)
45,X / 46,XX45,X / 47,XXX
46,Xr (X) / 45,X
46,Xi (X) / 45,X
46 XX (g-)
46 XX (p-)46,Xr (X)
46,Xi (X)
92. Citomegalovirusna embriopatija infekcija citomegalovirusom.
Majka e ga u sluaju primoinfekcije prenijeti na plod u 40%
sluajeva, u bilo kojem stadiju trudnoe. 10-30% ena e doivjet
reaktivaciju CMV infekcije tijekom trudnoe. Zamjedbena gluhoa,
atrofija optikog ivca, mentalne retardacije i motorike smetnje. U
8% sluajeva virus e uzrokovati kongenitalne gluhoe i cerevralne
paralize. Infekcija u drugom djelu trudnoe oituje se
hepatosplenomegalijom, trombocitopenijom, novoroenakom uticom,
pneumonitisom, zaostajanjem u rastu, korioretinitisom i
mikrocefalijom. Ponekad kalcifikati u mozgu. Dugotrajne posljedice
ima manji broj djece. Djeca s mikrocefalijom i korioretinitisom
imat e trajne posljedice na duevni razvoj. Bolest se dokazuje
izolacijom CMV iz urina, dok je dokaz IgM protutijela manje
pouzdan.
1. Definicija i podjela- genetika-znanost o nasljeu i
promjenjivosti osobina ivih organizama
-podjela s obzirom na pristup prouavanja (genetika razvoja,
molekulska, populacijska, ekologijska genetika), metodologiju
(matematika, biometrijska, radijacijska, citogenetika), primjenu
(veterinarska, poljoprivredna, genetika tumora, farmakogenetika,
imunogenetika), predmet prouavanja (genetika mikroorganizama,
biljaka, ivotinja i ovjeka)
-HUMANA GENETIKA- bazina i primjenjena znanstvena disciplina,
prouava zakone prijenosa nasljedih osobina ovjeka i nain
realizacije nasljea u nekoj jedinici
-MEDICINSKA GENETIKA- znanost o biologijskim varijacijama u
ljudi u odnosu na zdravlje i bolest
-KLINIKA GENETIKA- znanje i umjetnost dijagnoze, lijeenja i
prevencije genetikih bolesti, orijentirana na zdravlje pojedinca i
njegove obitelji.
4. i 9. Definiraj genetiku heterogenost-alelna i lokusna i
navedi primjere
Genetika(genska) heterogenost- predstavljati velik problem pri
skriningu i izrazito oteava povezivanje genotipa i fenotipa.
Moe biti:
Lokusna-pojava da mutacije na razliitim genima, lokusima mogu
uzrokovati istu ili slinu kliniku sliku, fenotip,
bolest-npr.gluhou
Alelna-pojava da razne mutacije na jednom lokusu mogu uzrokovati
istu, ali i razliite bolesti. Npr.cistina fibroza
1. Definiraj pojmove- genotip,fenotip,lokus i alel.
Genotip-genetika konstrukcija individue, tj. aleli na specifinom
genskom lokusu. Pojam se odnosi na sastav gena
Fenotip-opaen rezultat djelovanja genotipa i okolinskih
imbenika
Lokus-fiziko mjesto gena na kromosomu koje pripada odreenom
genu
Aleli-alternativni oblici gena na odreenom lokusu homolognog
para kromosoma
82.Deformacija.Kongenitalna abnormalnost oblika ili strukture
koja je prethodno bila normalno diferencirana i oblikovana, ali je
zatim dolo do poremeaja razvoja obino uslijed vanjskih, a rjee
unutarnjih imbenika. Vanjska sila koja dovodi do deformacija je
npr. malformacija uterusa, a unutarnja je npr. miopatija ploda koja
onemoguava kretnje i uvjetuje nastanak artrogripoze. Deformacije
mogu nastati i postnatalno, primjerice zaleana glavica kod djeteta
koje spava samo na leima.
87. Di Gorge sindrom (mikrodelecija 22q11.2)-
velocardiofacijalni sindrom
- disomrfija : kratki oni rasporci, telekantus, uske nosnice i
irok vrh nosa
- malformacije : 75% srana mana, rascjep nepca ili
velofaringealna insuficijencija, hipo/aplazija timusa ili
paratireoideja, urogenitalne anomalije, atrezija anusa, nagluhost,
anomalije kotanog sustava, hipokalcemija (60%), oteenje imunosnog
sustava
- rast i razvoj : slabije tjelesno napredovanje zbog smetnji
gutanja, gastroezofagusnog refluksa, blago do umjereno mentalna
retardacija, smetnje uenja/ponaanja
125. Dijagnostiki pristup djetetu s dismorfijamaU obradi je
neophodno uzeti detaljnu obiteljsku i osobnu anamnezu. Obiteljska
anamneza poetak je obrade djeteta/obitelji. Podaci obiteljskog
stabla mogu odmah usmjeriti prema nekom od nasljednih poremeaja
ukazujui na neki od tipinih obrazaca nasljeivanja. Od neobine je
vanosti detaljno se upoznati s prenatalnom i perinatalnom
anamnezom. Postojanje malformacija maternice, male dimenzije
zdjelice, neuobiajeni poloaj ploda, koliina plodove vode, micanje
eda, morfologija placente, duina pupane vrpce.. mogu biti kljuni
elem. koji e nas kasnije voditi u dijagnostikoj obradi.
Prilikom pregleda djeteta vana su to tonija antropometrijska
mjerenja, te njihovo serijsko registriranje. Nuno je detaljno
registrirati sve malformacije i dismorfine crte, te poremeaje u
tjelesnom ili senzomotorikom razvoju. Pregled zavrava pregledom
svih dostupnih lanova obitelji. Pregled roditelja omoguava da
odluimo da li je dismorfija opaena kod djeteta dio obiteljskih
crta. Dijagnostika obrada koncipirana je je u prvom koraku kao
skrining pojedinih organa i sustava, a kada se pribliimo dijagnozi
u pravilu zahtijeva multidisciplinsko praenje strunjaka raznih
specijalnosti.
31.Dijastrofini nanizam
Bolest koja se nasljeuje autosomno recesivno,a uzrokovana je
mutacijama u sulfatnom transportnom genu. Oituje se
neproporcionalno smanjenim rastom koji je vidljiv ve kod
roenja.Poroajna duina oboljelih je 42 cm,a visina u odrasloj dobi
100-140 cm.
Klinika slika:kratki udovi,uvrnuta stopala to se teko korigira
operacijom,palac autostopera uslijed deformacije prve metakarpalne
kosti,kifoskolioza,kontrakture kukova,subluksacija
patela,prijevremena kalcifikacija unih resica koje kod poroda mogu
biti cistino promijenjene, oteenja sluha,rascjep nepca.
Normalan izgled glave i uredna inteligencija.
4. Dismorfini znaci.
Glava nepravilni oblik lubanje, duga otvorena fontanela, mikro
makrocefalija, oblik ela. Oi uvuene, izvuene, mongoloidne,
antimongoloidne, mikroftalmine, hipertelorizam, epikantus, ptoza,
promjena arenice i onog dna, katarakta, strabizam, slabovidnost.
Nos mali, veliki, irok, uzak. eljusti triper ili hipoplastine
(gornja otvorena palatoshiza). Usta velika, mala, usne uska,
izvrnute, oputene, zeja usna, loi zubi. Uka velike, male,
nepravilno oblikovane, nisko poloene. Vrat irok, kratak, dug,
sfinga. Prsni ko izboen, udubljen sternum, oblik i broj rebara,
mamile viak i razmaknute. Spolovilo triper hipogonadizam, setucija
testisa, kriptortizam, hipospadija, velika labia, dvostruke rodnice
i uterusi, ageneza. Ruke brahiodaktilija, klinodaktilija,
fleksijske kontrakture, sinostoze kostiju, brahifalangija,
disgeneza falangi, palca i stopala. Nokti staklo od sata. Disgeneza
i dismorfija mozga.
83. Displazija je poremeaj u razvoju stanine organizacije ili
funkcije unutar specifinog tkiva. Nastaje tijekom histogeneze
diferencijacije tkiva koja se zbiva u fetalnom razdoblju, a dijelom
i postnatalno. Displazije su obino uzrokovane genskim mutacijama.
Primjeri ovog poremeaja su: kotane displazije, ektodermne
displazije, razni sindromi kao Klippel - Trenaunay - Weberov
sindrom (angioosteohipertrofija), McCune-Albrightov sindrom
(fibrozna poliostotska displazija), Elejade sindrom (hipoplastina
mezoektodermna displazija) i dr.84. Disrupcija je morfogenetski
defekt organa ili regije tijela koji nastaje kao posljedica smetnji
u inae normalnom razvojnom procesu. Silekoje destruktivno djeluju
na primarno zdravo tkivo mogu biti teratogene, metabolike,
mehanike, neurogene, ishemijske itd. Primjer: sindrom amnijskih
traaka.14. Dob majke (uzrok, primjeri, rizici, prevencija).Trudnice
< 25 godina imaju rizik za nastanak trisomije < 1:1.000, 37
godina oko 1:100, 45 godina 1:10.
Rizik ponovne pojave nerazdvajanja u iduim trudnoama majke je
2,5%. Prevencijski testovi prenatalna dijagnoza (aminocenteza ili
korion frondozum- starije ene, testovi probira, dijagnostiki
testovi).
54. X- DOMINANTNI TIP NASLJEIVANJA
Bolestan otac prenosi osobinu ili bolest na keri, a sinovi su
zdravi- nema prijenosa s oca na sina, a keri su bolesne.Oboljele
ene prenose bolest na polovicu svojih sinova i polovicu keri (
klinika slika je izraenija kod hemizigotnih mukaraca) ,no zbog
lyonizacije ene mogu imati blai oblik bolesti. Bolest ili svojstvo
se nae dvaput ee u en nego mukaraca. U sluajevima u kojima je
bolest letalna kod mukih hemizigota, opazit emo kod oboljelih ena
vei broj spontanih pobaaja, a sva ivoroena muka djeca biti e
zdrava. Oituje se i viak enske djece. 2/3 djece biti e ensko, a od
toga e polovica biti bolesna ( treina djece oboljele ene ). U
praksi kod teih bolesti obino opaamo sporadine sluajeve djece roene
od zdravih roditelja ( npr. Rettov sindrom uzrokovan najee
novonastalom mutacijom u genu koji kodira methyl-CpG-binding
protein-2- MECP2 ).
49.Duchenneova miina distrofijaNasljeuje se x vezano
recesivno.Nositeljice ove bolesti su ene s pojasnom miinim
distrofijom i kardiomiopatijom te 10% de novo sluajeva gonadni
mozaicizam.
Karakteristike:sporiji motorni razvoj,IQ-1
sd,regresija,proksimalna slabost miia,pseudohipertrofija
potkoljenica,skolioza,lordoza,kontrakture,kardiomiopatija
66. Duplikacija kromosoma. Nastanak, pr., klinika obiljeja,
mogunosti dijgnostike.
Direktna tandem duplikacija jedan dio kromosoma se udvostrui
(obino mali dijelovi)
Invertna zrcalna duplikacija jedan dio kromosoma se udvostrui te
se zaokrene za 180
Primjer
Klinika obiljeja
Dijagnostika
32.Ellis van Creveldov sindromNasljeuje se autosomno
recesivno.Rast je smanjen to se oituje ve kod poroda.Prosjena
visina u odrasloj dobi je 109-152 cm.
Klinika slika :glava- :normocefalija; lice:normalno; usta:
rascjep usne;zubi :novoroenaki zub, hipodonicija, kasno nicanje;
toraks uzak, pectus carinatum, sabije razvijena
rebra;urogenitalni:epispadija,hipospadija,kriptorhizam;talipes
equinovars,postaksijska polidakitlija,kratke i zadebljale cjevaste
kosti,genua valga,tekoe zatvaranja ake,unaste epifize 2.-5.
falange,displazija noktiju,mentalna retardacija kod nekih te
Dandy-Walker malformacija.
51. FABRYEVA BOLEST
Nakupljanje glikolipida u bubrezima, srcu, krvnim ilama.
Lamelarne lipidne inkluzije
( mijeloidna tjeleca ) nalaze se unutar epitelnih stanica
visceralnih organa.
Manjak -galaktozidaze
( Xq22 )
Gomilanje ceramid triheksozida u stanicama endotela, miiinim
stanicama krvnih ila i epitelnim stanicama
Bol i peenje u koi- prsti, abdomen, genital ( uz viu temperaturu
)
Pojava sitnih tamnocrvenih papula
Opaciteti ronice
Kardiomiopatija, bolest valvula
Ishemija
Prenatalna insuficijencija
30 % ena nositeljica ima ozbiljne simptome - CVI,
neuropatija
26. Facioskapulohumeralna distrofija (displazija)
Nasljeuje se AD.
Vrijeme kad moe nastati je raznoliko (moe se pojaviti do 20.
godine). Nastaje kao posljedica delecije tandema ponavljajuih
sekvenci (na lokusu 4q3.5ter). to su vee delecije to je tea klinika
slika. Javlja se lokusna heterogenost.
Malformacije - disrofija miia lica (miopatski facijes), zatim
rameni pojas (biceps, triceps, latissimus dorsi, spinati), zatim
proksimalna muskulatura donjih udova; vaskularne promjene na
retini, gluhoa, mentalna retardacija, konvulzije, skapule alate,
atrofija miia, grevi u miiima, visoki CPK, miopatski EMNG.
40.FANILKETONURIJA
-poremeaj u oksidadji fenilalanina u tirozin
-Fenilketonurija:
- Prva bolest u kojoj je povezan biokemijski poremecaj s MR
(Foiling 1934.)- Prva bolest u kojoj je otkrivena mogucnost
dijetnog lijecenja (Bickel, 1954.)- Prva za kojuje kreiran
novorodenacki screening (Guthrie 1963.)Klasicna
fenilketonurijaFenilalanin - apsorcplja iz crijeva, manji
diougraduje se u tjelesne bjelancevine, a dijelom u jetri oksldira
u tirozlnfenilalanlnoteenje funkcije mozga- Fenilalaninemija i
patoloski metaboliti -(fenilpiruvia, fenilloctena i fenilmlijecna
kiselinaKLINIKA SLIKA
-Postupno zaostajanje u psihomotornom I tjelesnom razvoju-
(razvojni kvodjent oko 40)-mikrocefalija h ^-Hipotonija
-Psihomotorni nemlr, promjene ponasanja9
distonija, epitepsija I hipoplazija zubne cakline-Miris mokrace
i znoja na (fenllmlijecna kiselina)DIJAGNOZA
fenilalanin u serumu (> 20 mg/dL) i urinu
poveana koncentracija metabolita fenilalanina u mokrai
fenilpiruvina kiselina daje zeleni prsten s ferikloridom
koncentracija tirozna u krvi normalna (5 mg/dL)
Lijecenje fenilketonurije
Dijeta siromaina fenilalaninom- Posebne mjesavine aminokiselina
bez fenilalanina- Dijeta treba trajati dozivotno- Pracenje rasta i
razvoja djeteta- Odrzavanje hone, fenilalanlna
4-6ms%Fenllketonurija majke I oteenje ploda
(> 5 mg%) hiperfenilalaninemicna embriopatija- 90% ostecenje
SZS- 70% mlkrocefalija - VCC itd.
121.Faze genetikog informiranja(a) i osnovni postulati(b)a)
informacija o vrsti bolesti, nainu nasljeivanja, tijeku, prognozi
za zdravlje i ivot, kao i mogunostima lijeenja i prevencije
suoavanje sa injenicama, razumijevanje, prihvaanje, dodatna
objanjenja, psihologijska pomo
donoenje odluka
dalje praenje probanda i drugih rizinih ili oboljelih lanova
obitelji, iduih trudnoa..
b)dobrovoljnost pristupa gen. informiranju, sloboda biti
neinformiran, samostalno donoenje odluka na temelju dobre
informacije
100.FETUSNI ALKOHOLNI SINDROM
Ve je odavno zamijeeno da alkoholizam majke utjee na razvoj
ploda.Izloena djeca mogu imati punu kliniku sliku koja ukljuuje
prenatalni i postnatalni zastoj u rastu, mikrocefaliju, razvojne
smetnje te tipine dismorfine crte-ue one rasporke,plitak korijen
nosa, epikantus, strabizam, izravnat filtrum, tanku gornju usnu. Od
veih malformacija ee se nalazi dislokacija kuka, te srana mana.
Nerijetko su prisutne smetnje sluha i vida. Nepovoljni uinak
alkohola posebno se oituje na intelektualni razvoj,pa kod djece s
fetusnim alkoholnim sindromom nalazimo smetnje uenja i
koncentracije uz ispodprosjeni intelektualni razvoj. U ponaanju su
prisutni hiperaktivnost,impluzivnost i infatilnost. Ako nalazimo
samo neke elemente ove klinike slike, uz pozitivnu anamnezu o
uzimanju alkohola u trudnoi moemo postaviti dijagnozu parcijalnog
fetusnog alkoholnog sindroma.98.FETUSNI HIDATOINSKI SINDROM
Vidljive su tipine dismorfine crte:grube crte lica, hipertelorizam,
epikantus, strabizam, udubljen korijen nosa, kratak nos sa irim
vrkom, visoko nepce, posteriorno rotirane uke, tanka gornja usna.
Hipoplazija noktiju i falangi.96.FIZIKALNI TERATOGENI.
Teratogeni stvar ili supstanca koja moe dovesti do oteenja ploda
(neroenog djeteta)
Odgovor 97 + vitamin A i njegovi derivati uzrokuju
holoprozencefaliju i druge malformacije sredinjeg ivanog sustava.
Vaan primjer kasnog uinka teratogena je nastanak adenokarcinoma kod
enske djece majki koje su zbog prijeteeg pobaaja uzimale
stilbestrol. Aminopterin i metotreksat su povezani s dismorfinim
crtama, redukcijskim anomalijama udova i mentalnom retardacijom.
41. GALAKTOZEMIJA
Autosomno recesivna metaboolika bolest koja u svom klasinom
obliku nastaje uslijed nemogunosti metaboliziranja galaktoze u
glukozu, uslijed nedostatka enzima GALT ( galaktoza-1-fosfat-uridil
transferaze ). Bolest se oituje ve u novoroenakom razdoblju im
dijete poinje sisati.
Klinika slika:
Novoroenako razdoblje:
Nenapredovanje, povraanje, proljev, meteorizam
utica, sepsa ( E.coli ), ascites, edemi, hepatomegalija
Zatajenje jetre i bubrega, katarakta
Oteenje SS-a ( hipotonija, konvulzije, zaostajanje
Dijagnoza:
Pozitivno reducirajue supstance u urinu, bez glikozurije
Poveana koncentracija galaktoze u serumu i urinu
Hipoglikemija, znaci oteenja jetre i bubrega
Odreivanje enzimske aktivnosti u eritrocitima
Novoroenai probir Beutlerov test mjerenje G-1-P-UDP u kapi
krvi
Lijeenje : dijeta bez galaktoze
22. Genetika informacija uz Downov sindrom.
Rizik za regularnu trisomiju 2,5:100, rizik za translokacijske
oblike ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja. Prenatalna
dijagnoza : probir putem triple/quadriple test + dob majke, UZV
ploda, aminocenteza, biopsija koriona, placentacenteza. Dati
genetiku informaciju to prije uz prisustvo oba roditelja i djeteta
u mirnom i povjerljivom okruenju, izravno i razumljivo, balansirana
prespektiva i pozitivan pristup. Raspraviti o planu praenja,
osigrati kontakt, podaci o udrugama. Etiologija, rizik, prenetalni
probir i dijagnoza.
28. Genetika informacija uz Edwardsov sindrom.
Regularna trisomija 30%
25. Genetika informacija uz sindrom Patau.
Rizik za regularnu trisomiju 1:100, rizik za translokacijske
oblike ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja. Prenatalna
dijagnoza : probir putem triple/quadriple testa + dob majke, UZV
ploda, aminoceneteza, biopsija koriona, placentacenteza.
37. Genetika informacija uz Turnerov sindrom.
U 50% sluajeva nastaje nerazdvajanjem (45,X), 25% kao posljedica
strukturnih poremeaja kromosoma X (izokromosom, delecije,
duplikacije), 15% uvjetovano mozaicizmom, a oko 2-5% ima muki
kromosmski komplement. Prenatalni UZV pregled moe registrirati
zastoj u razvoju, cistini higrom vrata ili pridruenu malformaciju.
5-15% djevojica ue u pubertet (nepravilni ciklusi i prerane
menopauze). Trudnoa u 2% bolesnica (veliki broj neuspjeha te visoki
rizik kongenitalnih malformacija ploda).
57. GENOMSKI UPIS
Pojava da su istovjetni geni razliito markirani tijekom razvoja
majinskih odnosno oinskih zametnih stanica. Zbog toga dolazi do
razliite geneske ekspresije, ovisno o tome koji je roditelj prenio
poremeaj. Smatra se da je genomski upis povezan sa stupnjem
metaliacije DNK u regulacijskim dijelovima gena to onda neposredno
utjee na gensku ekspresiju.
Kod Prader Willi i Angelmanovog sindroma nalazimo na identinu
mokrodeleciju 15q11-q13,no klinika prezentacija ovih bolesti je
razliita:
Prader Willi djeca s tim sindromom u novoreoenakom razdoblju
imaju izraenu hipotoniju i smetnje hranjenja,a u kasnijoj dobi uz
tipine dismorfine crte, sklonost debljanju, hipogonadizam i smanjen
rast ( uvijek imaju deleciju na kromosomu podrijetlom od oca)
Angelman sindrom epilepsija, duevno zaostajanje ( uvijek imaju
deleciju na kromosomu podrijetlom od majke )
Beckwith Wiedeman, WAGR , Albrightova nasljedna osteodistrofija
takoer primjeri bolesti koje e biti u potpunosti izraene ovisno o
tome jesu li prenesene od oca i majke
5. Graa DNA molekule
DNA molekula se sastoji od 2 polinukleotidna lanca koji nisu
ravni nego su savijeni oko sredinje osi. Osnovna jedinica je
nukleotid koji se sastoji od eera pentoze (deoksiriboza), fosfatne
skupine i duine baze koja moe biti: purinska- velika, graena od 2
prstena i to su adenin i gvanin ili pirimidinska, mala, graena od 1
prstena i to su citozin i timin. Baze su plosnate i poredane pod
pravim kutom du osi lanca udaljene jedna od druge 0,34 nm
Nukleotidi se meusobno povezuju tako da se eer jednog vee za
fosfat drugog. Lanci su:
komplementarni-povezuju se vodikovim vezama izmeu
komplementarnih parova duinih baza: A i T-2 veze, C i G-3 veze
antiparalelni-idu u suprotnom smjeru
93. Herpes simplex infekcija. Intrauterne infekcije ploda nisu
este. Transplancentni prijenos moe nastupiti u kasnijim stadijima
trudnoe. Najea infekcija je tijekom poroda. Klinika slika
infekcijska, oituje se kao diseminirani oblik, lokalizirani
encefalitis bez zahvaanja ostalih organa te koa-oko-usta sindrom. U
diseminiranom obliku je smrtnost velika, dok uvoenje antivirusne
terapije encefalitis ima bolju prognozu. Neurologijske komplikacije
(mikrocefalija, spastina tetrapareza, korioretinitis, slabovidnost)
nisu rijetke. HSV-2 encefaltitis ima teu prognozu. Ishod
koa-oko-usta sindroma je uglavnom povoljan. Dijagnoza se postavlja
lako ukoliko su prisutne vezikule u kojima se kultivacijom ili
brzim dijagnostikim metodama(npr. imnofluorescencija, PCR) moe
dokazati prisutnost virusa.
110. Hipo- i hiper- tireoza majke i trudnoca
Hipertireoza majke je komplikacija koja se javlja u 0.2%
trudnoca , a koja je povezana s vecom sklonoscu eklampsiji (kloniko
toniki grevi trudnice rodilje i praen je gubitkom svjesti i
mogucnosti pobacaja), s vecom prenatalnom smrtnosti,
prematuritetom, niskom porodnom masom. Tijekom trudnoce moze se
opaziti hidrops, zastoj rasta,tahikardija,aritmija i stvaranje
guse. Stoga se preporuca ultrazvucno pracenje velicine stitnjace ,
odnosno izgleda vrata ploda. Glavni rizik za dijete je
tireotoksikoza koja se ocituje poremecajima srcanog ritma,
povracanjem, iritacijom i visokom stopom smrtnosti. Smatra se da
hipotireoza majke, pa i onda kada je subklinicka djeluje nepovoljno
na razvoj mozga ploda.
29. Hipoteza Mary Lyon. Vanost lyonizacije, posebno u
nasljeivanju monogenih bolesti vezanih za x kromosom.Prema hipotezi
Mary Lyon tkivo u ene je mozaino za aktivni X kromosom uslijed
sluajne inaktivacije jednog od X kromosoma kod enske djece tijekom
rane embriogeneze = LYONIZACIJA
Potvrda ovoj pojavi je ispitivanje tkiva ena nositeljica X
vezanih bolesti. ene-nositeljice X-recesivnog oblika pigmentnog
retinitisa imaju na mrenici pigmentne mrlje koje odgovaraju tkivu
podrijetlom od embrijskih stanica sa aktivnim X kromosomom s
mutiranim alelom. Inaktivirani X kromosom se vidi kao trokutasto
tjelece uz rub jezgre, drugi naziv fakultativni heterokromatin ili
Barrovo tjelece.
Poremeeji genosoma se pojavljuju sporadino i rizik ponavljanja
je minimalan, i u sluaju plodnosti zahvaenih osoba, prijenos
poremeaja izuzetno je rijedak.
74. Homologne Robertsonove translokacije. Definicija. Rizik.
Gametogeneza. Vrste gameta.Tijekom mejoze nastaju dvije vrste
stanica :
a) s izokromosomom
b) bez zahvaenog kromosoma (mikrosom od kratkih krakova se
gubi)
-ukoliko budu oploene normalnim gametama, zigote e biti
trisomine ili monosomine za odreeni kromosom
- sva ivua djeca roditelja nositelja homolognih RT bit e
kromosomskim abnormalna sa trisomijama ili monosomijama zahvaenog
kromosoma
- nebalansirano potomstvo nalazi se obino samo u RT 21q21q i
13q13q
- rijetko rezultiraju porodom, ako se rode rije je o
nebalansiranom plodu, veinom trisomiji 21
RIZIK : 100%
69. Huntingtonova koreja
Huntingtonova koreja je primjer bolesti uzrokovanih dinamikim
mutacijama. Lokus kod H. koreja je 4p16.3, trinukleotid je CAG.
Broj trinukleotida u normalnih je 9-37, a u oboljelih 37-121.
Kod tog poremeaja moe se uoiti anticipacija (pojava sve veeg
broja zahvaenih) u obiteljskom stablu.
86. Indikacije za kariotipizaciju (prenatalno ispitivanje).- dob
majke > 35 godina
- roditelj nositelj kromosomskog poremeaja
- dijete s kromosomopatijom ili/i multiplim malformacijskim
sindromom (nekariotipizirano) u prethodnoj trudnoi
- pozitivan triple test
- drugi poremeaj u trudnoi (zastoj rasta, ultrazvuno opaeni tzv.
soft znaci ili malformacije, oligohidramnij, polihidramnij)
85. Indikacije za kariotipizaciju (postnatalno ispitivanje).-
poremeaji rasta i razvoja (IUGR, nenapredovnje, nizak ili izrazito
visok rast)
- zostajanje u razvoju/duevna zaostalost
- smetnje ponaanja
- smetnje u spolnom razvoju (nediferenciran izgled spolovila,
amenoreja usporen ili izostao spolni razvoj)
- poremeaji reprodukcije (sterilitet, infertilitet)
- dismorfine crte
- abnormalnost dermatoglifa
- malformacije unutarnjih organa ili vanjskih struktura
- maligne bolesti
- izloenost tetnim imbenicima (zraenje, citostatici)
- kromosomopatija u obitelji
115.Indikacije za prenatalnu dijagnozu
Indikacije za prenatalnu dijagnozu ( citogeneticke,biokemijske i
molekulske analize) ukljucuju dob majke >35 god,pozitivan test
probira iz majcine krvi,prethodno rodeno dijete s kromosomskim
poremecajem, balansirani kromosomski poremecaj u jednog od
roditelja,postojanje rizika za mendelski nasljedni poremecaj koji
se moze otkriti prenatalno bilo biokemijskim ili molekulskim
analizama,ultrazvucno utvrdeno postojanje malformacije, zastoja u
rastu ili druge patologije.72. Interkromosomske translokacije
insercije. Mehanizam nastanka. Rizik.Nastaju nakon triju lomova pri
emu deletirani kromosom i kromosom koji dobiva umetak dijela drugog
nehomolognog kromosoma.
Rijetki kromosomski poremeaj sa uestalou od 1:80.000, ugl. kod
djece sa zaostajanjem u razvoju i pridruenim anomalijama.
60% porijeklom od majke, 26% od majke i 16% de novo.
Rizik : visok rizik za nebalansirano potomstvo71.
Interkromosomski poremeaji.-obuhvaaju izmjenu segmenata izmeu 2 ili
vie nehomolognih kromosoma = to su translokacije.
111. Intrauterine infekcije koje mogu ostetiti plod (nabroji i
opisi kakva ostecenja mogu nastati)
Infekcije majke koje mogu stetiti razvoju ploda ukljucuju
virusne ,bakterijske i parazitne uzrocnike. One mogu uzrokovati
pobacaj, mrtvorodenje, kongenitalne malformacje, prijevremeni porod
ili akutnu novorodenacku infekciju. Neke infekcije su aimptomske,
te se ocituju tek nakon vise mjeseci, pa i godina. Intrauterine
infekcije ukljucuju razvoj secerne bolesti,bolesti
stitnjace,gluhocu (rubeola),cirozu jetre i hepatocelularni
karcinom, maligne bolesti te smetnje vida.Plod se moze zaraziti
transplacentno,ascedentnim putem iz spolnog trakta ili tijekom
poroda i dojenja.Za ucinak infekcije presudno je vrijeme
zaraze.Infekcije uzrocnici koji mogu uzrokovati ostecenje ploda i
njihov ucinak : Rubeola virus koji uzrokuje kataraktu, gluhocu,
srcane mane. Citomegalovirus koji uzrokuje
mikrocefaliju,korioretinitis,hepatosplenomegalija. Varicella zoster
virus ciji je ucinak mikrocefalija, korioretinitis, malformacije
udova i drugih struktura. Herples simplex virus koji dovodi do
infekcija, mikrocefalije, spasticke terapareze,
korioretinitisa,slabovidnost. Parvovirus B 19 koji uzrokuje fetalni
hidrops, srcana insuficijencija. Hepatitis B I C virusi koji su
uzrok biljerne atrezije, ostecenje jetre,pojave karcinoma.
Toxoplazma gondii koja uzrokuje korioretinitis,mikrocefaliju,
hepatosplenomegalija. Treponema pallidum uzrokuje
keratitis,dismorfije,kostane abnormalnosti. HIV 1,2 virus kao uzrok
imunodeicijencije, dismorfije. Primoinfekcija u trudnoci obicno ima
tezi ucinka za plod nego reinfekcija,odnosno egzarcebacija latentne
infekcije.
123. Invanzivne metode prenatalne dijagnoze
- amniocinteza; biopsija korionskih resica; kordocenteza(
analiza krvi iz pupane vrpce); biopsija koe, jetre,miia ploda;
placentacentaza; fetoskopija; amniografija
112. Ionizirajuce zracenje i njegov utjecaj na razvoj ploda
Ucinak zracenja je dvojak,s jedne strane rijec je o mutagenom
djelovanju koje ostecuje zametne stanice, a s dr strane o
teratogenom djelovanju na zametak u razvoju. Zracenje u
dijagnosticke svrhe ne predstavlja veci rizik za potomstvo. Ukoliko
je osoba izlozena vecim dozama zracenja (npr. terapija), a dode do
neplanirane trudnoce, treba preporuciti amniocentezu, zbog veceg
rizika nastanka kromosomskih aberacija . Ukoliko je zracena regija
spolnih zljezda, obicno slijedi odredeno razdoblje neplodnosti, no
ono nije pravilo i treba o tome voditi racuna. Ukoliko je proslo
vise mjeseci ili godina od zracenja, rizik za pojavu kromosomskih
aberacija nije velik , a teoretski je nesto povecan rizik za genske
mutacije. Jajne stanice zene posebno su osjetljive oko vremena
oplodnje. Dijagnosticko zracenje tijekom trudnoce treba
izbjegavati, no ono ne predstavlja neki poseban rizik za plod, jer
je obicno rijec o manjim dozama (0.6 Graya) javljaju se,
proporcionalno dozi,mikrocefalija i mentalna retardacija, te treba
razmotriti opciju prekida trudnoce.67. Izokromosom. Definicija,
primjer, nastanak, klinika slika.
Izokromosom kromosom koji se dijeli popreno u podruju
centromere
nastaju kromosmi sastavljeni od 2 duga ili 2 kratka kraka
novi metacentrini kromosomi imaju strukturno i genetiki idealne
krakove
najee kod X kromosoma
posljedica patoloke diobe centromere
Nastanak : tijekom stanine diobe umjesto uzdune diobe i
odvajanja kromatida, dolazi do poprene diobe centromere, formiranje
metacentrinog kromosoma s morfoloki i genetiki identinim
krakovima.
-konstitucija izokromsoma za dugi krak kromosma X u oko 20%
osoba s Turnerovim sindromom
-izokromosom autosoma rijetki i letalni
- i (21q) izokromsom za dugi krak kromosoma 21 pokazuje gubitak
kratkog kraka to nema tetne posljedice i ne uzrokuje promjene
fentipa
-mejozom nastaju iskljuivo nebalansirane gamete nakon oplodnje s
normalnom gametom, nastaje nebalansirana zigota s trisomijom tj.
odnosno monosomijom 21.
44. KADA SE MOGU POJAVITI SIMPTOMI KOD ENA NOSITELJICA X-VEZANE
RECESIVNE BOLESTI
ako su roditelji oboljeli mukara I zdrava ena prenositelj
ena nosi kromosomsku anomaliju (45, X, strukturne aberacije koje
je ine monosominom za dio X kromosoma)
neuobiajena lajonizacija2. Kakvi su aleli kod homozigota, a
kakvi kod heterozigota? to je hemizigot? Tko obolijeva od AD i AR
bolesti?
Homozigoti imaju oba alela identina, a kod heterozigota aleli su
razliiti.
Hemizigoti-mukarci za sve gene na x kromosomu
AD bolesti-obolijevaju heterozigoti jer je dovoljna mutacija u
samo 1 alelu da se bolest djelomino ili u potpunosti oituje. Bolest
se prenosi s generacije na generaciju. Taj heterozigot e svojstvo
ili bolest prenijeti na potomstvo u 50% sluajeva. Zahvaena su
podjednako oba spola i oba s podjednakom vjerojatnou prenose
bolest, ali teina bolesti moe ovisiti o spolu. U 25% sluajeva dvije
bolesne osobe mogu imati zdravo dijete.
AR bolesti-obolijevaju homozigoti za mutirani gen (mutacija se
nalazi na oba alela). Zahvaene su osobe iste generacije(braa i
sestre), a roditelji su zdravi nositelji mutacije, heterozigoti i
imaju 50% anse da im dijete bude zdravi nositelj kao i oni i 25%
anse da bude bolesni ili zdravi homozigot. Oba spola zahvaena su
podjednako,
34.Klinika oitovanja koja upuuju na nasljednu metaboliku bolest
(nabroji)Neurologijski simptomi: - akutna encefalopatija:poremeaj
svijesti razliitog
stupnja,konvulzije,povraanje,ataksija,tremor,progresivno propadanje
iza svakog napada
- kronina encefalopatija:epilepsija,hipotonija,ekstrapiramidni
simptomi,zaostajanje u razvoju,mentalna retardacija,smetnje
ponaanja
strukturni poremeaji sredinjeg ivanog sustava
Osjetni organi: -smetnje vida:promjene na onoj pozadini i
ronici,oftalmoplegija,okulomotorni poremeaji,nagluhost
Kardiovaskularni sustav: -aritmije,
-kardiomiopatija,
-bolest valvula
Respiracijski sustav: -poremeaji ritma disanja
-sleep-apnea sindrom
Probavni sustav: -nenapredovanje,
-hepatosplenomegalija, -utica,poremeaj koagulacije,
-recidivni proljev,povraanje
Urogenitalni sustav: -nediferencirano vanjsko spolovilo,
-cistini bubrezi,
-poliurija,neobian miris mokrae,mioglobinurija
Kotano-zglobni sustav: -dysostosis multiplex,
-kalcifikacije,
-kontrakture,
-pojaan laksitet veziva,
-smanjen rast
Promjene koe i kose: -kronini dermatitis,promjene
pigmentacije,
-krhka ili gruba kosa
Dismorfine crteSklonost infekcijama55. KLINIKA SLIKA JEDNE
X-VEZANE DOMINANTNE BOLESTI
Od X-vezanih dominantnih bolesti,u skripti su opisane samo dvije
( jedna vam je opisana pod brojem 53, a pod ovim pitanjem stavila
sam ovu koja je ostala,a nema je u skripti,ve na handoutsu ).
D-REZISTENTNI HIPOFOSFATEMIJSKI RAHITIS
Kotani sustav : smanjen rast, znaci rahitisa, povijene noge,
progresivna ankiloza kraljenice i velikih zglobova, stenoza
spinalnog kanala, kompresija kraljenike modine, bolovi u
udovima
Komlikacije : bubreg, nefrokalcinoza, sluh, sensorineurana
nagluhost, hipofosfatemija, visoka AF, normokalcemija, smanjen Tm
za fosfate u bubregu, lab ( ne znam kaj bi to trebalo znaiti )
Klinika slika jedne metabolike bolestiGalaktozemija- Autosomno
recesivna metaboolika bolest koja u svom klasinom obliku nastaje
uslijed nemogunosti metaboliziranja galaktoze u glukozu, uslijed
nedostatka enzima GALT ( galaktoza-1-fosfat-uridil transferaze ).
Bolest se oituje ve u novoroenakom razdoblju im dijete poinje
sisati.
Klinika slika:
Novoroenako razdoblje:
Nenapredovanje, povraanje, proljev, meteorizam
utica, sepsa ( E.coli ), ascites, edemi, hepatomegalija
Zatajenje jetre i bubrega, katarakta
Oteenje SS-a ( hipotonija, konvulzije, zaostajanje
Dijagnoza:
Pozitivno reducirajue supstance u urinu, bez glikozurije
Poveana koncentracija galaktoze u serumu i urinu
Hipoglikemija, znaci oteenja jetre i bubrega
Odreivanje enzimske aktivnosti u eritrocitima
Novoroenai probir Beutlerov test mjerenje G-1-P-UDP u kapi krvi
Lijeenje : dijeta bez galaktoze45. KLINIKA SLIKA JEDNE X-VEZANE
RECESIVNE BOLESTI
sporiji motorni razvoj
regresija
proksimalna slabost miiapseudo hipertrofija potkoljenica
skolioza, lardoza, kontrakture
kardiomiopatija
IQ 1 sd
CPK, EMNG
10% de novo sluajeva gonadni mozaiciziam
Testiranje nositeljica (ene s pojasno m. distrofijom,
kardiomiopatijom)
42. Klinika slika Klinefeltrovog sindroma vanjska obiljeja
Hipogonadizam, mali, tvrdi testisi
Ginekomastija
Nekompletna maskulinizacija enski tip dlakavosti, smanjena
dlakavost lica i tijela, pojasasti oblik pretilosti, eunuhoidni
izgled, visoki glas
Visina oko 180cm ~ 5cm vii od prosjeka svojih vrnjaka
Udovi klinodaktilija, cubitus valgus, radioulnarna sinostoza,
dugi udovi
Smetnje ponaanja i uenja stidljivost, povuenost, slaba
aktivnost, manjak samopouzdanja, smetnje koncentracije, ponekad nii
IQ
Nema posebnih dismorfinih crta.
84. klinika slika kod balansiranih nostelja recipronih
translokacija.83. Klinika slika kod nebalansiranih nositelja
recipronih translokacija.
27. Klinika slika sindroma Edwards.
Glava izboen okciput, izduena glava, mikrocefalija. Oi
hipertelorizam, epikantus, uski rasporci, hipoplastiki
supraorbitalni grebeni, ptoza, zamuenje lee, viak ili manjak obrva
ili trepavica, mikroftalmija. Usta rascjep usne. Uke male, loe
oblikovane. Brada mala. Vrat kratak, viak koe, pterigij. Prsni ko
kratak sternum, razmaknute mamile, VCC, DH, atrezija ezofagusa.
Abdomen malrotacija crijeva, bubrene malformacije, potkoviast
bubreg, hidronefroza, policistini bubrezi. Genital ingvinalne
hernije, retencija testisa, hipoplazija labija. Udovi fleksijske
kontarkture, ulnarna devijacija, distalno smjeten palac (kratak),
hipoplastini nokti, 5. prst 2 falange (inae 3), fokomelija, mala
zdjelica, dislokacija kuka.
70. Klinika slika sindroma fragilnog X kod ena
ene s punom mutacijom pokazuju openito blae simptome. Javlja se
mentalna retardacija (50%), smetnje ponaanja i izvjesno ponaanje
(80%), psihijatrijske bolesti, ovaromegalija. Od fenotipskih crta
javljaju se dugo lice, izboeno elo, velike uke, krupan nos, grube,
robustne crte lica, jaka vilica. Ta fenotipska obiljeja su
varijabilna i ovise o obrascu X inaktivacije.22. Genetika
informacija uz Downov sindrom.
Rizik za regularnu trisomiju 2,5:100, rizik za translokacijske
oblike ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja. Prenatalna
dijagnoza : probir putem triple/quadriple test + dob majke, UZV
ploda, aminocenteza, biopsija koriona, placentacenteza. Dati
genetiku informaciju to prije uz prisustvo oba roditelja i djeteta
u mirnom i povjerljivom okruenju, izravno i razumljivo, balansirana
prespektiva i pozitivan pristup. Raspraviti o planu praenja,
osigrati kontakt, podaci o udrugama. Etiologija, rizik, prenetalni
probir i dijagnoza.
33. Klinika slika Turnerovog sindroma vanjska obiljeja.
Lice trokutasto, hipolastinog srednjeg dijela, oi -
antimongoloidno poloene, epikantus, ptoza, vrat kratak, pterigij,
nizak urast kose, ui - niske i velike, usta visoko nepce,
malokluzija, lo zagriz. Prsni ko titast, razmaknute, hipoplastine
mamile (78%), zglobovi cubita valga, kongenitalna dislokacija kuka
(5-10%), ruke kratke 4. metakarpalne i metatarzalne kosti, kratke i
iroke distalne falange, fuzija kostiju zapea, hipoplazija noktiju :
mali i konkavni (75%), koa limfedem na rukama, nogama i vratu,
pigmentni nevusi, vitiligo, alopecija, hirzutizam, keloid. Nizak
rast.
58. Kliniki simptomi mitohondrijskih bolesti.
(ovise o bolestima koje su uzrokovane mutacijom u
mitohondrijskim genima)
Simptomi nedostatka energije, multisistemske bolesti zahvaa vie
organa ovisno o raspodjeli mitohondrija s mutiranom DNA
Najesi simptomi: ptoza, eksterna oftalmoplegija, proksimalna
mipatija, teko podnoenje tjelesnog napora/vjebanje,
karidomiopatija, perceptivna nagluhost, atrofija optikog ivca,
pigmentna retinopatija, eerna bolest, CNS encefalopatija,
konvulzije, demencija, migrena, napadaji slini modanom udaru,
ataksija, spasticitet
Bolest LHON(Leberova nasljedna atrofija onog ivca) simptomi:
pojava bezbolnog gubitka vida, srce smetnje provoenja,
neurologijske smetnje distonija, ataksija
99.KOJA OTEENJA PLODA MOGU UZROKOVATI ANTIEPILEPTICI
APSTINENCIJSKI
SINDROM-hipotonija,konvulzije,apneja,hipoglikemija,smetnje
hranjenja,tresavica
HEMORAGIJSKA BOLEST NOVOROENETA-pojava u prva 24 sata
DISMORFIJA-visoko elo,epikantus,telekantus,infrorbitalni
nabor,strabizam,irok/udubljen korijen nosa,bulbozan-plosnat vrak
nosa,anteveritarne nosnice,tanka gornja usna,gladak
filtrum,mikrognatija,nie poloene i posteriorno rotirane
uke,jednostavan heliks
MALFORMACIJE-mikrocefalija,srane mane,NTD,rascjep
nepca,hipoplazija prstiju/noktiju,kongenitalna dislokacija kuka i
druge anomalije udova,urogenitalne malformacije
MEDICINSKI PROBLEMI U
DJETINJSTVU-kratkovidnost,strabizam,otitis,pojaan laksitet
NEURORAZVOJ-usporen razvoj govora,sporiji motoriki
razvoj,granino intelektualno funkcioniranje
PONAANJE-pervazivni simptomi,ADHD sindrom
124. Koje su najee registrirane kongenitalne anomalije u
Hrvatskoj, koja je prosjena prevalencija
Kongenitalne anomalije zauzimaju znaajno mjesto u mortalitetu i
morbiditetu djece u RH. Prosjena prevalencija je 17.6 na 1000
poroda. Najee registrirane kongenitalne anomalije su malformacije
udova (polidaktilija,sindaktilija, redukcijske anomalije udova,
kongenitalna dislokacija kuka i malformacije stopala)(32%), a zatim
srane greke (24.2%).Od sranih mana najee se nailazi na defekt
ventrikularnog i atrijskog septuma(14.5 i 8.4 na 1000). Kromosomske
abnormalnosti (7.8%), gastrointestinalne i urogenitalne
malformacije, rascjep usne/nepca (7.4%), te anomalije sredinjeg
ivanog sustava (6.3%) nalaze se rjee.77. Koji imbenici poveavaju
rizik za multifaktorske bolesti? Primjeri.Rizik je obrnuto
proporcionalan stupnju srodnosti. Znato je povean samo za rodbinu
prvog stupnja u kojoj se javlja 30-50 puta ee nego u opoj
populaciji.to je tee oteenje, to je vei rizik. Teina bolesti
poveava rizik za 2-3 puta.Rizik raste s brojem zahvaenih u
obitelji. Ako su zahvaena 2 srodnika prvog stupnja, rizik je 60-100
puta vei.Ako postoje razlike u spolu, rizik e biti 3-5 puta vei
ukoliko je zahvaen rjei spol. Tako e rizik za pojavu stenoze
pilorusa kod djeteta biti vei rizik ukoliko je tu bolest imala
majka nego otac.103.KOJI SU SIMPTOMI KOD DJECE MAJKI KOJE IMAJU
FENILKETONURIJU KOJA NIJE LIJEENA?
Uzrok fenilketonurije je mutacija u genu za enzim fenilalanin
hidroksilazu to uzrokuje nakupljanje fenilpiruvata.Ukoliko je majka
oboljela od fenilketonurije,a nije na odgovarajuoj dijeti,toksini
metaboliti mogu otetiti plod,to se oituje zastojem u
rastu,mikrocefalijom i drugim malformacijama kao to su srane mane i
malformacije kraljenice.
78. Koliki je prosjean rizik za pojavu multifaktorskih bolesti i
to ga modificira?Prosjean rizik iznosi oko 2-7%, a njega
modificiraju: stupanj srodnosti, uestalost, teina oteenja, broj
zahvaenih u obitelji i razlike u spolu.88. KOMPLEKS ine anomalije
nekoliko razliitih struktura koje se tijekom embriogeneze nalaze u
istoj regiji. Npr. OEIS kompleks (omfalokela ekstrofija mokranog
mjehura imperforirani anus skolioza i druge abnormalnosti
kraljenice).
95.Kongenitalna toksoplazmoza u cijelom svijetuinfekciji izloene
trudnice u doticaju s domaim ivotinjama, najee makama. Rizik
infekcije ploda raste s gestacijom, uinak na plod je vei ukoliko je
infekcija nastupila u prvom tromjeseju. Infekcija moe uzrokovati
neimuni fetalni hidrops, mrtvoroenje i perinatalnu smrt. Dijagnozu
e potvrditi perzistiranje IgG protutijela u serumu djeteta starijeg
od 1.g., odnosno dokaz T. gondii putem PCR analize. Kliniki znakovi
ukljuuju hidrocefalus, intrakranijske kalcifikacije,
korioretinitis. Promjene na oku mogu se javiti i u kasnijoj dobi, a
mogu biti povezane s trajnim smetnjama vida. Tee neurologijske
komplikacije su rijetke, no opisuju se razvojno zaostajanje i
oteenje sluha. Nije dokazano da lijeenje majke u sluaju prenatalno
otkrivene infekcije ima znaajan uinak na ishod infekcije u
ploda.
94. Kongenitalni sifilis T. pallidum prelazi kroz placentu i moe
uzrokovati infekciju ploda, prijevremeni porod ili mrtvoroenje. Ako
se klinika slika u prve dvije godine oituje kao rezultat aktivne
infekcije i upale bolest nazivamo ranim kon.sifilisom. Ako se javi
nakon 2. godine naziva se kasni kon.sifilis i oituje se
malformacijama i dismorfinim crtama koje su posljedica inicijalnih
lezija ranog sifilisa ili su reakcija na perzistirajuu infekciju. U
novoroenakom razdbolju utica, hepatosplenomegalija,
limfadenopatija, peumonija, miokarditis, otok zglobova,
pseudopareza, osip i simptomi svih organskih sustava. Slika-
intersticijski keratitis u 40% djece, obino izmeu 6. i 14. godine
ivota. Promjene na kostima i zglobovima, kao i neurologijski
poremeaji javljaju se rjee. Dijagnoza- ne postavlja se lako jer je
mnogo djece kod poroda bez simptoma, a kako T. pallidum ne moe
kultivirati, nego samo dokazati mikroskopiranjem u tamnom polju,
konana dijagnoza je sloena. Ispituje se uinkovitost novijih
serologijskih testova (FTA-ABS19S, IgM ELISA, PCR i Western
blot).
90. Kritino razdoblje - ukoliko je majka zaraena u prvih 12 tj
gestacije, 80% djece e biti zaraeno, vjerojatnost zaraze opada s
trajanjem trudnoe. Infekcija u prvih 11 tjedana-poremeaj kod sve
djece, no tada kritino razdoblje prolazi te e kod djece zaraene
izmeu 13 i 16 tj rizik pojave kongenitalne rubeole biti 35%.
45. Lijeenje Klinefelterovog sindroma.Kontrola hormonskog
statusa 1-2 puta godinje, nadomjesna terapija testosteronima
(normalan progres fizikog i spolnog razvoja)
38.LIJEENJE METABOLIKIH BOLESTI
treba poduzeti hitne mjere
ograniiti unos tetnog supstrata
ograniiti stvaranje tetnog supstrata (dijeta, blokatori
metabolikog puta)
nadomjetanje produkata koji nedostaje
poticanje eliminacije nagomilanih toksinih produkata
(farmakoloki, dijaliza, hemofiltracija)
davanje enzima koji nedostaju
genska terapija
36. Lijeenje Turnerovog sindroma.
Multidisciplinsko praenje
Operativno uklanjanje gonada prije polaska u kolu kod
45,5/46,XY
Gonadna insuficijencija nadomjesno lijeenje (poeti sa niskim
dozama estrogena 1-2 godine, a zatim vee doze u ciklusu s
progesteronom)
Kombinacija niskih doza estrogena, GH i anabolikih steroida
Plodnost doniranje oocita, transplantacija gameta ili
embrija.
81. Malformacija.Primarna abnormalnost rasta i diferencijacije
odreenog dijela tijela - organa, ekstremiteta, tjelesne stijenke
ili kranio-facijalnih struktura, koja nastaje tijekom organogeneze.
Najee su sporadine, a rjee uvjetovane monogenskim, kromosomskim ili
teratogenim imbenicima. Izolirane malformacije poput defekta nervne
cijevi, sranih mana ili rascjepa nepca nasljeuju se multifaktorski,
te imaju empirijski rizik od 2-7% za ponovno javljanje u obitelji.
Neke malformacije su ee ovisno o spolu. Stenoza pilorusa je ea kod
djeaka, a dislokacija kod djevojica.34. Malformacije i poremeaji
funkcija organa/sustava karakteristini za Turnerov sindrom.
Srce koarktacija aorte (CoA) korelira s pterigijem, bikuspidalna
aortna valvula (33%), aterosklerotske promjene, stenoza,
kalcifikacija, aneurizma aorte, prolaps mitralne valvule (25%),
ektopija srca.
Vaskularne malformacije displazija krvnih ila, crijevne
teleangiektazije, hemangiomi, venske ektazije, limfangietazije,
multiple renalne arterije (90%).
Urogenitalne malformacije strukturne (33-60%), dvostruki kanalni
sustav (20%), aplazija bubrega, malrotacija (15%), potkoviast
bubreg (10%).
Endokrini poremeaji plodnost (rijetko oko 2%), dijabetes melitus
(5%), hipotiroidizam (20-30%), upalne bolesti crijeva. Mogue
gastrointestinalne (krvarenja, anoreksija), kardiovaskularne
(hipertenzija), endokrine/autoimune (osteoporoza i dr.),
urogenitalne (sterilitet) komplikacije, smetnje uenja te oteanja
sluha i vida, tumori.
43. Malformacije i poremeaji funkcija organa/sustava
karakteristini za Klinefelterov sindrom.
Sterilitet, anizospermija, hipergonadotropni hipogonadizam,
dijabetes, hiperlipidemija, hiperkolestrolemija, cerebrovaskularne
bolesti.
Pridruene malformacije javljaju se jako rijetko (kolobom,
rascjep nepca, stenoza aorte, hipospadija).
19. Malformacije i poremeaji funkcije organa/sustava
karakteristini za trisomiju 21.
50% prisutnost srane mane (zajedniki atrioventrikularni kanal
defekt ventrikularnog septuma i dr.), oteenje sluha 30%,
refakcijska anomalija i/ili strabizam 50%, katarakta 15%, atrezija
duodenuma 12%, poremeaji hormona titnjae 15%, imunog sustava,
celijakija, Hirschprungova bolest. Jedinstveni obrazac malignih
bolesti, pojava akutne mijeloidne leukemije, maleni rizik za
solidne tumore. 5-10% djece razvije epilepsiju. Hipotonija i
motorika nespretnost, duevna zaostajanja.
18)Marfanov sindrom
KLINIKA SLIKA skelet: neproporcionalan visok rast, skolioza ,
lordoza, deformacije prsnog koa, arahnodaktilija; oi: ektopija
lee,miopija, ablacija retine
- dilatacija aorte, prolaps mitralne valvule
- hipermobilni zglobovi, ingvinalne hernije
- smanjeno potkono masno tkivo
KOMPLIKACIJE deformacije prsnog koa, pneumotoraks, restriktivna
pluna bolest, gubitak vida, disekcija aorte, iznenadna smrt, aortna
i mitralna insuf., bakt. Endokarditis
TESTIRANJE metoda (skeniranje mutacija, analiza sekvenca cDNA,
mutacija(FBN1 mutacije), stopa detekcije (70 93%)
12. i 13. Mehanizam nastanka aneuploidija
(nerazdavajnja).Nerazdvajanje mitotsko uzrokuje mozaicizam, a
zastupljenost ovisi o vremenu nastanka, to se javi ranije tijekom
embriogeneze vei je broj stanica sa abnormalnim kromosomskim
komplementom.
- u mejozi nastaje tijekom 1. i 2. mejotske diobe. Prva odvaja
homologne kromosome pa nerazdvajanje dovodi do trisomine zigote s 3
razliita kromosoma. U drugoj nerazdvajanje e uzrokovati zigote sa 2
kopije jednog roditeljskog kromosoma.
Zaostajanje u anafazi jedan kromosom iz homolognog para se uope
ne ukljui ni u jednu stanicu, pa jedna monosomina, a druga
disomina.
9. Mehanizam nastanka poliploidija.
- pogreka tijekom stvaranja gameta u kojima se kromosomi
udvostrue, ali citoplazma ne i stanica se ne podijeli na dvije
stanice keri (endoreduplikacija)
- poremaaj oplodnje kao dispermija oplodnja jajaca sa dva
spermija (triploidija)
- pogreke u ranoj mitozi kromosomi se umnoe, ali se citoplazma
ne odvoji (pogreka citokineze)
- triploidije - iz 2 majine i 1 oinske gamete ili 1 majine i 2
oinske
50. Mehanizmi nastanka lomova kromosoma.
Nastaju zbog spontanih pogeaka u replikaciji ili crossing overu,
te utjecajem okolinskih imbnika kao to su UV svjetlo, gama zraenje,
virusi, kemikalije, ljekovi, starenje.
50. MENKESOVA BOLEST
Poremeaj u metabolizmu bakra nastalom uslijed mutacije u ATP7
genu koji kodira transmembransku ATP-azu P- tipa koja prenosi
bakar; poremeaj membranskog transporta bakra kroz stanine membrane
uz maldistribuciju u pojedinim organima- nagomilavanje u crijevu,
bubregu, miiima i pankreasu, a manjak u jetri i mozgu.
U klasinom obliku, bolest je obiljeena:
Teko zaostajanje u rastu i razvoju
Tanka, lomljiva kosa
Hipopigmentacija
Dismorfine crte
Degenarativne promjene na velikom i malom mozgu koje se oituju
ve od prvih mjeseca ivota i brzo dovode do decerebracije
Djeca su sklona hipotermiji,imaju karakteristine promjene na
kotanom sustavu i krvnim ilama koje su sklone rupturama.
U serumu nalazimo niske vrijednosti bakra i ceruloplasmina.
Disfunkcija enzima ovisnih o bakru dovodi do:
Progresivnih degenerativnih promjena SS
Subperiostalne kalcifikacije
Lomljivost kose
Pojaan laksitet
Divertikuli mjehura101.METABOLIKI POREMEAJI TRUDNICE KOJI MOGU
UZROKOVATI OTEENJE PLODA.
EERNA BOLEST-komplikacija je u oko 4%svih trudnoa.U djece majki
sa eernom bolesti nalazimo u 5-10% sluajeva kongenitalne
malformacije to je 3-5 puta vie nego u opoj populacijijedno od
glavnih obiljeja djece dijabetikih majki je sindrom pojaanog rasta
koji ukljuuje i hipertrofinu kardiomiopatiju koja moe biti i uzrok
smrtnosti u novoroenakom razdoblju.
HIPERTIREOZA-majke komplikacija je u oko 0,2% trudnoa a povezana
je veim spontanim pobaajima,eklampsijom,s veom perinatalnom
smrtnosti,prematuritetom,niskom porodnom masom.Tijekom trudnoe moe
se opaziti hidrops,zastoj rada,tahikardija i aritmija i stvaranje
gue.Glavni rizik za dijete je tireotoksikoza.Oituje se poremeajima
sranog ritma,povraanjem,iritacijom,i visokom stopom
smrtnosti.HIPOTIREOZA-djeluje nepovoljno na razvoj mozga ploda.
FENILKETONURIJA-ukoliko je majka oboljela, a nije na
odgovarajuoj dijeti toksini metaboliti mogu otetiti plod to se
oituje:zastojem u radu,mikrocefalijom i drugim malformacijama kao
to su srane mane i malformacije kraljenice.
44. Metode dijagnostike Klinefelterovog sindroma.
Bukalni bris, kariotipizacija, funkcija titnjae, spolni hormoni,
pregled testisa.
35. Metode dijagnostike Turnerovog sindroma.
Barr, Y tjelece
Kariotipizacija
RTG snimka aka, stopala, koljena, kraljenice, rebara, zdjelice,
kraniogram
UZV, EKG srca
Obrada urotrakta i praanje
Serum funkcija titnjae, OGTT, spolni hormoni, itd.
52. Metode molekularne genetike.
Kloniranje DNA
Tehnike rekombinantne DNA -za utvrivanje strukture i ekspresije
gena:
Enzimska manipulacija
Tehnike hibridizacije
Polimerazna lanana reakcija
Analiza amplificiranog proizvoda
114. Metode prenatalne dijagnoze
Najveci doprinos prevenciji teskih nasljednih bolesti je razvoj
tehnika koje omogucuju dijagnozu genetickih poremecaja prije
poroda.S obzirom na implikacije ,preporuca se da se obitelj upozna
s mogucnostima i nedostacima ove vrste dijagnostike prije trudnoce.
Kada je trudnoca vec nastupila ,bracni par je prisiljen donositi
vazne odluke pod vremenskim pritiskom i u izvanrednim okolnostima.
S obzirom da prenatalna dijagnoza podrazumjeva slozene i nerjetko
skupe postupke te da nije bez rizika za plod,da bismo se odlucili
na zahvat treba postojati znacajan rizik za pojavu poremecajakod
djeteta,bolest treba biti teska i neizljeciva ,a takoder mora
postojati odgovarajuci dijagnosticki test.Prenatalna dijagnostika
nasljednih poremecaja obuhvaca sirok spektar pretraga kao sto su
ultrazvucni probir trudnica s ciljem otkrivanja malformacija ploda
u 18-22 tijednu trudnoce ,pregled koji bi iskljucio infekcije i
druge bolesti majke,probir biljega iz krvi majke,amniocenteza ili
uzimanje uzorka korionskih resica radi odredivanja kariotipa ploda
ili molekulskih analiza ,biokemijska analiza plodove vode i dr.
Neophodno je da svi ovi zahvati budu praceni jasnom informacijom o
tome koja je svrha pretrage,koje su njene mogucnosti,a koja
ogranicenja,koja je osjetljivost i specificnost tj mogucnost lazno
negativnih ili pozitivnih rezultata te koja je vjerojatnost da
pretraga nece uspijeti,odn. da se treba ponoviti.
113.Metode prevencije u genetici
Prevencija genetickih bolesti obuhvaca geneticko
savjetovnje(informiranje),genetku reprodukcije, prenatalnu
dijagnozu i geneticki probir. Genetickosavjetovanje (informiranje)
je proces tijekom kojeg bolesnici i njihove obitelji dobivaju
informacije o naravi bolesti, klinickom tijeku, riziku
pojavljivanja ili prijenosa na potomstvo kao i nacinu na koji se
bolest moze ublaziti,izljeciti ili sprijeciti. Geneticko
informiranje (prema Americkoj akademiji za pedijatriju) je
edukacijski proces koji se bavi problemima ljudi vezanim za pojavu
ili rizik pojave genetickih poremecaja u obitelji. Taj proces je
pokusaj jedne ili vise posebno obucenih osoba da pomognu pojedincu
ili obitelji da shvate medicinske cinjenice (dijagnozu,tjek bolesti
i ljecenje),da razumiju nacin na koji nasljedstvo utjece na razvoj
bolesti kao i rizik ponovnog pojavljivanja kod odredene osobe u
obitelji,da se sto bolje prilagode bolesti koja je zahvatila
obitelj i riziku ponavljanja koji bolest nosi sa sobom. Dakle
geneticko savjetovanje obuhvaca nekoliko vidova : dijagnosticki
(tocna dijagnoza je ishodiste svih daljnjih planiranih postupaka),
procjena rizika (jednostavni i slozeni), potrebno je izmjeniti sve
relevantne informacije koje ce pomoci obitelji da se na sto bolji
nacin prilagodi problemu koji se pojavio. Optimalno je da geneticku
informaciju daje lijecnik koji je za to posebno educiran pri cemu
izlaganje treba biti informativno a ne sugestivno (neizravno
savjetovanje). Danas je moguce dobiti sve vise informacija koje
mogu imati znacajnu implikaciju za zivot pojedinca i dinamiku
obitelji.
54. Metode pruganja kromosoma.
Karakteristino pruganje razliitim bojama omoguava mikroskopsku
analizu kromosoma, te na temelju njihove veliine, smjetaja
centromere, te veliine i rasporeda pruga prepoznaju svaki kromosom
u jednoj metafazi.
Standardna pruganja ukljuuju :
Giemsa (G) - metoda SCE osjetljiva mjera za procjenu rizika
okoline, kancerogena i mutagena, modificirana metoda upotrebljava
giemsa boju i omoguava analizu kromatidnih izmjena i obinim
svjetlosnim mikroskopom
quinacrine (Q) Casperssonova fluorescentna metoda
(diferencijalna fluorescencija kromosomskih krakova)
reverzne (R) - primjena boje acridin orange nakon tretmana s
BrdU
centromerine (C) metoda CT pruganja po Scheresovoj
Novije metode bojenje fluorescentnim i kemijskim bojama stvaraju
na svakom kromosomu haploidnog seta razliit crte pruga, to doputa
potpunu identifikaciju svih kromosoma u kariotipu.
Uglavnom se koristi u molekulskoj citogenetici za razlikovanje
vrlo finih promjena na kromosomima.
56. MITOHONDRIJSKI TIP NASLJEIVANJA
Mitohondrijske bolesti mogu biti posljedica mutacija nuklearnog
genoma ( mendelski ) ili mitohondrijskog genoma. Zbog poremeaja u
mitohondrijskim enzimima dolazi do poremeaja stvaranja energije.
Mitohondrijaska DNA prenosi se uvijek od majke na sinove i keri
budui da citoplazmu dobivamo uvijek od jajne stanice u koju spermij
ulazi samo s jezgrom. Da li e biti vie zahvaeni jedni ili drugi,
ovisi o bolesti ( npr. kod Leberove nasljedne atrofije onog ivca ee
su zahvaeni sinovi). Ovisno o broju zahvaenih mitohondrija, enska
djeca mogu biti nositeljice ili oboljele te prenose noositeljstvo
ili bolest, dok sinovi ne mogu nita prenijeti na potomstvo. Udio
mutiranih mitohondrija mijenja se tijekom razvoja i starenja. Neke
su mitohondrijske bolesti uzrokovane tokastim mutacijama, a druge
velikim delecijama koje mogu utjecati na daljnu replikaciju mtDNA i
dovesti do pogoranja bolesti. Genetiko informiranje oteano je
injenicom da identificirani genski defekt MtDNA ima utjecaja na
potomstvo samo ukoliko se nalazi u zametnim stanicama, a ne ukoliko
je ogranien na ciljno tkivo. No, veina je mitohondrijskih enzima
odreena genima u jezgri, pa poremeaj mitohondrija nuno ne
podrazumijeva i mitohoondrijski tip nasljeivanja77. Mogunosti
razdvajanja kvadrivalenata kod recipronih
translokcija.Kvadrivalenti su sloeni oblici derivatnih kromosoma i
njihovih homologa. Omoguuju crossing over.
Oblik razdvajanja ovisi o zahvaenim kromosomima i mjestima
lomova.
2:2 i 3:1 razdvajanje
65. Mozaicizam
Mitotsko nerazdvajanje nakon oplodnje tj tijekom prvih staninih
dioba kojima zapoinje rast ploda. Stoga osoba ima stanise ili tkiva
razliite genetike konstitucije.
Somatski mozaicizam npr. 46,xx/45,x kod kromosomskih ili
hipomelanosis Ito kod genskih poremeaja) koje e se prenjeti n
apotomstvo ukoliko su zahvaene primordijalne zametne stanice
Mozicizam zametnih stanica (gonadni ili germinativni mozaicizam)
opaa se u nekim AD ili X vezanim bolestima npr. Tuberozna
skleroza
42. MUKOPOLISAHARIDOZE
nasljedne bolesti taloenja uzrokovane nedostatkom ezima
potrebnih za razgradnju glokizaminoglakana (GAG)
GAG- polimerni eerni lanci bogati sulfatnim skupinama, vezanih
za proteinsku jezgru
Dermatan sulfat
Keratin sulfat
Heparin sulfat
Hondroitin sulfat
Hijaluronan47. Mulidisciplinsko praenje Klinefelterovog
sindroma.
Rast i spolni razvoj, psihike smetnje, psiholog, defektolog,
logoped, urolog.
38. Mulitdisciplinsko praenje Turnerovog sindroma.
Smetnje prehrane gastroenterologPeriferni puls, tlak
kardiologDisplazija kukova, skolioza ortoped
Kronini otitis, oteenje sluha, sinusitis ORLStrabizam,
refrakcijske anomalije okulist
Zastoj rasta i spolnog razvoja, osteoproza endokrinologSmetnje
uenja psiholog, logopedGonadobalstom kirurgLAB T4, TSH, OGTT,
spolni hormoni, urin, UK, UZV bubrega i srca, EKG, Rtg snimke
20. Multidisciplinsko praenje Downovog sindroma.
Zahtjeva trajno praenje. Potrebni pregledi : pedijatrijski,
neuroloki, ginekoloki, kardioloki (UZV), okulistiki (svake 2.g.),
titnjae (prve 3 god. jednom godinje, a zatim svake 2. god. do 13.
god), s 3 i 12 god. RTG lateralne cervikalne kraljenice
(atlantoaksijalne subluksacije), MRI/CT, sleep apnea sindrom
(HAL,ORL), evaluacija sluha (EOAE, BEAP), kontrola krvne slike i
imunologijska obrada, GUK. U starijoj dobi Alzheimereova
bolest.
58. Nabroji gonosomopatije koje poznaje.
-abnormalnosti spolnih kromosoma
-monosomije, trisomije, tetrasomije, pentasomije X
-Turnerov, Klinefelterov sindrom, 46, XX mukarci 45,X mukarci,
47, XXX mukarci i ene
-47, XXY mukarci
-interseksualizam (MGO) i hermafroditizam
60. Nabroji interkromosomske strukturne aberacije i njihova
osnovna obiljeja. Translokacije - zamjena odlomljenih segmenata
Interkromosomske aberacije insercije : nakon tri loma nastaje
deletirani kromosom i kromosom s umetkom iz nehomolognog kromosoma,
uestalost 1 : 80.000, kod djece sa zaostajanjem u razvoju i
anomalijama
Robertsonove translokacije (rt) : najee strukturne promjene
kromosoma, spajanjem dva duga kraka akrocentrinih kromosoma u
podruju centromere, balansirane (neizmjenjenost nasljednog
materijala unato pogrekama) i nebalansirane (viak ili manjak
kromosomskog materijala zbog pogreaka).
(HOMOLOGNE RT kromosomska abnormalnost s trisomijom ili
monosomijom zahvaenog kromosoma ; NEHOMOLOGNE RT u mejozi 2
balansirane zigote i 4 nebalansirane = monosomije i trisomije, vei
rizik ako je nositelj majka)
Reciprone translokacije : jedinstvene, nakon lomova na
nehomolognim kromosomima to uzrokuje tonu izmjenu kromosomskih
dijelova, balansirane su jer ne dolazi do vidljivih gubitaka
tijekom zamjene, mogunosti disrupcije pojedinih gena te poremeaja
njegove aktivnosti i pozicijskih uinaka, ee ih nalazimo kod
mentalnih retardacija, ne utjeu na izgled i zdravlje, otkrivaju se
u reproduktivnom razdoblju jer izazivaju spontane pobaaje,
mrtvoroenja te roenja sa malformacijama i zaostalou, sve zbog
oplodnje nebalansiranih gameta. Kod balansiranih nositelja nastaje
poremeaj u sparivanju homologa tijekom gametogeneze. Kvadrivalenti
sloeni oblici u koje se sparuju derivirani kromosomi i njihovi
homolzi zbog sparivanja istih dijelova (omoguavanje crossing overa)
: razdavajnja : ovise o zahavenim kromosmima i mjestu loma - 2:2 i
3:1 razdvajanje.
97.NABROJI LIJEKOVE KOJI MOGU TETNO UTJECATI NA RAZVOJ PLODA
TALIDOMID-talidomidska trgedija 60-ih godina kada je kod nekih
trudnica koje su uzimale ovaj lijek dolo do tekog oteenja
udova(tetrafokomelija)
WARFARIN-uzrokuje kliniku sliku vrlo nalik teem obliku tokaste
hondrodisplazije
RETINOINA KISELINA-uzrokuje holoprozencefaliju i druge
malformacije sredinjeg ivanog sustava
AMINOPTERIN-povezan s dismorfinim crtama,redukcijskim
anomalijama udova i mentalnom retardacijom
METOTREKSAT-isto kao aminopterin
LITIJ-velik uzrok sranih mana,posebno Ebsteinove anomalije
SPOLNI HORMONI
ANTIHISTAMINICI
ANTISTETICI
ANTIEMETICI
INDUSTRIJSKE KEMIKALIJE
ANTIPILEPTICI-
(primidon,trimetadion,valproat,phenitoin,carbamazepine,phenobarbiton)-malformcije,minor
anomalije,dismorfine crte,zastoj u rastu i razvoju
61. Nabroji najee delecije kromosoma i njihova osnovna
obiljeja.Terminalne stvara se centrini segement i acentrini
fragment
Intersticijske nastaju gubitkom segmenta izmeu 2 loma
Terminoterminalne / prstenaste / ring nastaju lomovima i
otkinuem slobodnih krajeva te ponovnim spajanjem slomljenih
dijelova.
11) Nabroji neke monogenske bolesti koje se mogu
dijagnosticirati u Hrvatskoj
Sindrom fragilnog x FRAXA i FRAXE
Miotonika distrofija
Huntingtonova koreja
Spinocerebralne ataksije 1, 2, 3,
Friedreichova ataksija
Duchenneova / Beckerova miina distrofija
Cistina fibroza
Mitohondrijske mutacije
CX26 (GJB2 i GJB6) AR gluhoa
Neurofibromatoza
Adenomatozna polipoza, obiteljska
Sindrom nasljednog nepolipoznog karcinoma debelog crijeva HNPCC,
Lynch I i II
Medularni karcinom titnjae
Spinalna miina atrofija
CMT 1A
Nasljedna neuropatija sa sklonou kljenuti zbog pritiska
(HNPP)
53. Nabroji tkiva iz kojih se uzima uzorak za citogenetiku
analizu.
Stanice koje se koriste u kromosomskim analizama pripadaju grubo
ovim kategorijama :
1. stanice koje se dijele u kotanoj sri i u embrionskoj jetri i
slezeni
2. stanice koje se dijele u gonadama i daju direktne preparate
mejotskih i mitotskih figura
3. stanice koje se dijele u epitelu, a i one iz bazalnog dijela
epidermisa i korijena otkinute dlake
4. limfociti periferne krvi koji se normalno ne dijele u
cirkulaciji, ostaju najjednostavniji i najjeftiniji izvor
kromosomskih preparata zbog kratkog trajanja i jednostavnog
uzimanja tkiva kod pacijenata
5. stanice koje mogu rasti u dugotrajnoj kulturi iz razliitih
tkiva, openito se stanine kulture pripremaju iz materijala koji se
najeee dobiva biopsijom tkiva ili aspiracijom tjelesnih tekuina
15. Najee autosomne aneuploidije spojive s
preivljavanjem.Trisomije kromosoma 21, 13 i 18, a vrlo rijetko
nekih drugih kromosoma kao npr. trisomija 8, trisomija 9, trisomija
22, itd.
59. NAJEI Sindromi UZROKAOVANI MUTACIJAMA Mt DNA
Najei simptomi: ptoza, eksterna oftalmoplegija, proksimalna
miopatija, teko podnoenje tjelesnog napora/vjebanja,
kardiomiopatija, perceptivna nagluhost, atrofija optikog ivca,
pigmentna retinopatija, eerna bolest
SS: encefalopatija, konvulzije, demencija, migrena, napadaji
slini modanom udaru, ataksija, spasticitet
LHON ( Leberova nasljeda atrofija onog ivca)
MELAS ( mitohondrijska encefalopatija s laktikom acidozom i
epizodama nalik modanom udaru)
MERRF ( miokolna epilepsija sa crvenim upanim vlaknima)
Kearns Sayerov sindrom
Pearnsonov sindrom
107. Najpoznatije bolesti kod kojih se radi geneticki probir u
svijetu
Najpoznatije bolesti kod novorodenackog probira su :
fenilketonurija i dr bolesti metabolizma,kongenitalna
hipotireoza,nedostatak 1 antitripsina,cisticna fibroza, Duchenneova
misicna distrofija, hiperlipidemija, kongenitalna adrenalna
hiperplazija, hemoglobinopatije, nedostatak adenozin deaminaze,
galaktozemija,neuroblastom,nedostatak biotinidaze. Kod probira u
odrasloj dobi javljaju se neki oblici karcinoma,Huntingtonova
koreja,obiteljska hiperkolestrolemija...Takoder postoji mogucnost
probira nositelja mutacije s rizikom prijenosa bolesti na potomstvo
primjerice : cisticna fibroza ,hemoglobinopatije,1 antitripsin
imunodeficijencija ,sindrom fragilnog x, te u prenatalnoj dijagnozi
u obliku traganja za nositeljima mutacija: Tay Sachsova bolest kod
Akenazi idova.
65. Nastanak prstenastog kromosoma. Klinika obiljeja o emu
ovise, pr.Nastaje lomovima i otkinuima obaju krakova kromosoma i
ponovnim spajanjem slomljenih krajeva. Rezultira parijalnim
monosomijama iji intenzitet ovisi o duljini i prirodi otkinutog
segmenta.
Klinika slika : mikrocefalija, spastina tetrapareza, mentalna
retardacija, epilpsija, DC (nisko elo, ui oni rasporci, loe
oblikovane uke, iri hrbat nosa, visoko, retrognatija s
malofluzije).
Navedi primjer AD bolesti i opii kliniku sliku!. Apertov sindrom
- Nasljeuje se AD.Naziv akrocefalopolisindaktilija tip 1
Etiologija gotovo uvijek nastaje zbog dvije de novo mutacije u
genu za imbenik rasta fibroblasta FGFR2 (S252W i P253R)
Klinika slika akrocefalija (brahisfenocefalija, sindaktilija na
rukama i nogama), neobian izgled glave, proptoza, antimongoloidno
poloeni oni rasporci, povinut nos, sputeni kutovi usana, nisko
poloene uke, spojeni prti na rukama i nogama.
Malformacije- postoji sklonost spajanja kotanih struktura.
Navedi primjer AR bolesti i opii kliniku slikuSpinalna miina
atrofijaAutosomno recesivno naslijeena bolest.Uestalost je
1:6000-8000 te je po uestalosti odmah iza cistine fibroze.
Survival motor neuron gen-mutacije,delecije-95,6% te NAIP
gen-45%.
Klinika slika:simetrina miina slabost(manje distalno nego
proksimalno te manje gornji nego donji udovi),fascikulacije
jezika,EMNG-denervacija,degeneracija stanica prednjeg roga
lateralne modine.
74. Navedite roake I. stupnja. Koliki je udio zajednikih
gena?
Roaci prvog stupnja su: roditelji, djeca, braa i sestre. S njima
dijelimo 50% gena. Udio zajednikih gena je koeficijent srodnosti
moe se odrediti iz obiteljskog stabla.
75. Navedite tko su roaci II. stupnja. Koliki je udio zajednikih
gena?
Roaci drugog stupnja su: bake, djedovi, unuci, unuke, tetke i
ujaci. S njima dijelimo etvrtinu gena.
76. Navedite tko su roaci III. stupnja. Koliki je udio
zajednikih gena?To su: pradjedovi i prabake, praunuci i pratete,
bratii i sestrine, neaci i neakinje. Oni dijele osminu gena.