DO MINE SPERAVI IN TE HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE broj 32 8. kolovoza 2010. stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU – 2010 C „Blago onim slugama koje gospodar, kada do∂e, na∂e budne!" (Lk 12, 44)
12
Embed
HRVATSKIH RIMOKATOLI KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • … · teßko je postati krepostan i bogat vrlinama. Nama krß≈anima Isus Krist je ideal i uzor svih kreposti i vrlina
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
DOMINE SPERAVIIN TE
HRVATSKIH RIMOKATOLI◊KIH ¸UPA TORONTO • MISSISSAUGA • OAKVILLE
broj 328. kolovoza 2010.
stranice 1, 3, 4 i 5 uredila Ωupa Mississauga
DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINU – 2010 C
„Blago onim slugama koje gospodar, kada do∂e, na∂e budne!"
(Lk 12, 44)
ULAZNA PJESMA: Pogledaj, Gospodine, na Savez
svoj, i Ωivot svojih siromaha ne zaboravi zauvijek. Ustani, BoΩe,
zauzmi se za svoju parnicu, ne zaboravi vike onih koji te zaziva-
ju.
ZBORNA MOLITVA: Svemogu≈i vje√ni BoΩe, smi-
jemo te zvati svojim Ocem. Daj da nam u srcu poraste duh
sinovstva te u∂emo u obe≈anu baßtinu. Po Gospodinu.
◊ITANJE KNJIGE MUDROSTI (MUDR 18, 6-9):No≈ ona bijaße unaprijed najavljena ocima naßim da bi jasno
znali kakvim su prisegama povjerovali i da budu dobre volje.
Tako je tvoj narod o√ekivao spas pravednika i propast neprijate-
lja. Jer √ime si kaznio naße protivnike, time si proslavio nas poz-
vavßi nas k sebi. Tada su poboΩna djeca pravednika Ωrtve tajno
prinijela i sloΩno postavila zakon boΩanstven da sveti tvoji jed-
nako snose i dobra i pogibelji. I tada su zapjevali svete pjesme
otaca.
Rije√ Gospodnja – Bogu hvala!
PRIPJEVNI PSALAM: 33 (32), 1 i 12. 18-19. 20 i 22Blago narodu koji Gospodin odabra sebi za baßtinu!
uzdrΩljivost, hrabrost, √ovjekoljublje…ali postoje i √etiri stoΩerne
(kardinalne) kreposti. A to su: razboritost, pravednost, jakost i
umjerenost. Sve ostale kreposti svrstavaju se oko ovih √etiri.
Razboritost je krepost koja upu≈uje prakti√ni razum da u svim
prilikama razlikuje naße istinsko dobro i da izabere prikladna
sredstva da ga izvrßi. Razboritost je „ispravna
norma djelovanja", piße sveti Toma, slijede≈i Aris-
totela. Nju nazivaju kormilarem kreposti: jer ravna
drugim krepostima pokazuju≈i im pravilo i mjeru.
Pravednost je moralna krepost koja se sastoji u pos-
tojanoj i √vrstoj volji dati Bogu i bliΩnjemu ßto im
pripada. Pravednost prema Bogu zove se „krepost
bogoßtovlja", a prema ljudima upu≈uje da se poßtu-
ju prava svakoga te se u ljudskim odnosima
uspostavi sklad koji promi√e pravi√nost glede osoba i op≈eg
dobra. Pravedan √ovjek odlikuje se trajnom ispravnoß≈u svojih
misli i √estitoß≈u vladanja prema bliΩnjemu.
Jakost je moralna krepost koja u poteßko≈ama osigurava
√vrsto≈u i postojanost u traganju za dobrom. Ona ja√a odluku da
se √ovjek opre napastima i svlada zapreke u moralnom Ωivotu.
Krepost jakosti osposobljava ga da pobijedi strah, √ak i smrt. I
da se odvaΩno suo√i s iskußenjima i progonstvima. Ona daje
hrabrost da se √ovjek odrekne i Ωrtvuje vlastiti Ωivot, da bi
obranio pravednu stvar.
Umjerenost je moralna krepost koja obuzdava privla√nost nasla-
da i osposobljuje za ravnoteΩu u upotrebi stvorenih stvari. Ona
osigurava gospodstvo volje nad nagonima i drΩi Ωelje u granica-
ma √estitosti. Umjerena osoba vlastite teΩnje usmjeruje prema
dobru, √uva zdravu mo≈ rasu∂ivanja, ne ide za vlastitim
„nagonom" i vlastitom snagom „slijede≈i strasti svoga srca".
Dobro Ωivjeti ne zna√i nißta drugo nego ljubiti Boga svim svo-
jim srcem, svom svojom dußom i svim svojim djelovanjem.
Njemu se daje potpuna ljubav po umjerenosti, jakosti, praved-
nosti i razboritosti.
Nakon ovog kratkog razmißljanja o ljudskim i stoΩernim kre-
postima, postavi si pitanja za razmißljanje: Kakav si ti √ovjek?
Koje kreposti i vrline posjedujeß? Isplati li se u Ωivotu biti kre-
postan √ovjek?
Pripremio: Fr Ivica Reparinac
LJUDSKE I STO¸ERNE KREPOSTI
SVECI I BLAGDANI U OVOM TJEDNUNEDJELJA: 8. kolovoza: DEVETNAESTA NEDJELJA KROZ GODINUPonedjeljak: 9. kolovoza: Sv. Tereza Benedikta od KriΩa (Edita Stein)
Utorak: 10. kolovoza: Sv. Lovro, ∂akon i mu√enikSrijeda: 11. kolovoza: Sv. Klara Asißka, djevica, Jasna.◊etvrtak: 12. kolovoza: Sv. Ivana Franciska de Chatal, Anicet, Hilarije.
Petak: 13. kolovoza: Sv. Poncijan, papa, Hipolit, prezbiter i mu√enik.
Subota: 14. kolovoza: Sv. Maksimilijan Marija Kolbe, prezbiter i mu√enik
¸UPNI VJESNIK • HRV. RKT. ¸UPA: TORONTO, MISSISSAUGA, OAKVILLE; BR. 32/2010, NEDJELJA 8. KOLOVOZA STRANA 5
MUHA ILI P◊ELA
…Jednom smo upitali starca Pajsija: Vi nam, o√e,
neprestano govorite da pozitivno mislimo i dobro
govorimo. ¸eljeli bismo da nas posavjetujete kako
da se suo√imo sa problemima. Starac je po√eo da
nam pri√a: Iz iskustva znam da su ljudi podijeljeni
u dvije kategorije. Tre≈a kategorija ne postoji.
Ljudi pripadaju ili jednoj, ili drugoj kategoriji. Prvi
podsje≈aju na muhu. Glavna osobina muhe je da
nju privla√i ne√isto≈a. Kada se, na primjer, muha
na∂e u vrtu punom cvije≈a prekrasnog mirisa, ona
ga ne≈e ni primijetiti i zaustavit ≈e se na nekoj
ne√isto≈i koju na∂e na zemlji. Po√et ≈e da kruΩi
unaokolo i osjetit ≈e se sasvim lagodno u smradu.
Kad bi muha mogla da govori, i kad bi ste vi od nje
zatraΩili da vam pokaΩe ruΩu u vrtu, odgovorila bi
vam: „Ja uop≈e ne znam kako ruΩa izgleda. Znam
samo gdje da na∂em ∂ubre, toalete i blato." Postoje
ljudi koji podsje≈aju na muhu. Ljudi koji pripadaju
ovoj kategoriji navikli su da misle negativno i u
Ωivotu uvijek traΩe loße strane, i odbijaju≈i prisut-
nost dobra. Druga kategorija su oni ßto podsje≈aju
na p√elu, √ija je glavna osobina da uvijek traga za
ne√im slatkim i prijatnim da bi na njega sletjela.
Kada bi se p√ela naßla u sobi punoj ne√isto≈e, sa
komadi≈em bombona u uglu, ona bi zanemarila svu
ne√isto≈u i sletjela bi na bombon. Kada biste od
p√ele zatraΩili da vam pokaΩe gdje se nalazi otpad,
odgovorila bi: „Ne znam! Mogu ti re≈i samo gdje
da na∂eß cvije≈e, slast, med i ße≈er…". Ona zna
samo za dobre stvari u Ωivotu dok su joj one nega-
tivne nepoznate. To je druga kategorija ljudi koja
ima pozitivne misli i vidi samo dobru stranu stvari.
Oni se uvijek trude da prikriju zlo kako bi zaßtitili
bliΩnje, a ljudi prve kategorije se trude da izloΩe zlo
i da ga iznesu na povrßinu.
Kada netko do∂e kod mene i po√ne da optuΩuje
druge ljude, dovede me u teßku situaciju i ja mu
navedem ovaj primjer. KaΩem mu da odlu√i kojoj
kategoriji Ωeli da pripada, kako bi mogao da na∂e
ljude iste vrste i da se sa njima druΩi.
Preuzeto s interneta
¸UPNI PARK FATHER KAMBERUPRAVITELJ PARKA: CROMMUNITY SERVICES CORP.
Park se moΩe rezervirati preko e-maila: [email protected] ili nabrojeve telefona: (416) 629-8303 (Marina ◊oti≈), (416) 803-2759(Ante ◊oti≈), (905) 826-1820 (tel. parka).
Park Fr Kamber otvoren je svakoga dana od 10:00 A.M. do 10:00P.M.
U park se moΩe ulaziti od ponedjeljka do subote SEZONSKOMULAZNICOM koju moΩete dobiti u parku ili u Ωupnim uredima ¸upaToronto i Mississauga. (cijene sezonskih ulaznica: $ 50 obiteljska, $ 25 pojedina√na, $ 10studentska)
RASPORED PIKNIKA U PARKU FR KAMBER:
08. kolovoza 2010: DRUÍTVO GORANI15. kolovoza 2010: VELIKA GOSPA ( organizira Ωupa Toronto)22. kolovoza 2010: UPRAVITELJ PARKA (Crommunity Services
Corp.)29. kolovoza 2010: PIKNIK U ORGANIZACIJI UPRAVITELJA
PARKA I HRVATSKIH DRUÍTAVA I KLUBOVA ZA OBNOVU BAZENA
12. rujna 2010: FOND SLAVONIJA
CRO CAMP 2010 (swimming & variety of sports)
The camp is established to give children the opportunity toimprove their skills in a fun structured environment.
LOCATION: CROATIAN PARISH RECREATIONAL PARK FR KAMBER, 4525 Mississauga Rd. CAMP TIMES: (Limited to 50 campers): Monday August 16, 2010– Friday August 20, 2010.CRO CAMP WILL: learn variety of skills in the water and other
sports, get expert coach instruction, participate outdoor training, do supplemental dryland training, play games and do other activities, make friends with other campers in your age group, have lots of fun...
CAMP PRICING: $ 125.00/SESSION INCLUDES FREE BBQ ON FRIDAYCANCELLATION POLICY: $25.00 NON-REFUNDABLE
Ugodan boravak i druΩenje u parku Fr KamberΩele Vam √lanovi odbora Fr Kamber
MISE SUBOTA - 6:00 p.m. je nedjeljna Misa. Tko zbog opravdanih
razloga ne moΩe do≈i na Misu nedjeljom, ovom subotnjom Misom zadovoljava nedjeljnu duΩnost sudjelovanja na Misi.
NEDJELJA: 9:30 i 11:00 a.m.; MISE U TJEDNU - 6:30 p.m. KRÍTENJA - subotom ili nedjeljom
Krsne priprave - roditelji su duΩni prijaviti se najkasnijeMJESEC DANA prije krßtenja svoga djeteta i ispunitiprijavu. Datum priprave dogovorit ≈e se sa Ωupnikom...
BOLESNIKE po bolnicama ili stanovima posje≈ujemo na poziv u svako doba dana i no≈i.
VJEN◊ANJA - samo subotom. Prema odredbi biskupa, zaru√nici se moraju javiti sve≈eniku u svojoj Ωupi sdokumentima godinu dana prije vjen√anja. Potrebno jepro≈i i te√aj zaru√ni√ke priprave prema dogovoru sasve≈enikom. Ako je netko ranije sklopio bilo crkvenubilo samo civilnu Ωenidbu s drugom osobom, ne moΩe seodrediti niti datum vjen√anja bez odobrenja mjesnogbiskupa.
ISPOVIJEDANJA imamo u tjednu i nedjeljom prije Mise.¸UPNI URED JE OTVOREN radnim danom
od 9:00 - 12:00 a.m., te od 1:00 - 5:00 p.m., PETKOM od 9:00 do 12:00 i 1:00 do 6:00SUBOTOM samo od 9:00 - 12:00 a.m. PONEDJELJKOM URED NE RADI.
Neka nas sve prate molitve hrvatskih svetaca i mu√enika, zagovor Naße Gospe Kraljice Hrvata,
i blagoslov Trojedinoga Boga Oca i Sina i Duha Svetoga
Slußajte redovitohrvatski vjersko-kulturni radio program “HRVATSKA STRA¸A”,svake nedjelje od 3:00 do 4:00 na srednjem valu 1320 CJMR radio postaje, ili
na www.cjmr1320.ca
Izdaju: HRVATSKE RIMOKATOLI◊KE ¸UPE - TORONTO - MISSISSAUGA - OAKVILLEUre∂uju i odgovaraju Ωupnici hrvatskih Ωupa
Aktualna sluΩbena hrvatska drΩavna politika umjesto stvarnompomirenju i pluralnom skladu u hrvatskom drußtvu pridonosi pro-dubljivanju jaza, podjela, te na taj na√in stvarno ugroΩavabudu≈nost Republike Hrvatske i budu≈nost odnosa izme∂u Hrvata iSrba.
Svim ljudima kojima je stvarno stalo do zajedni√koga, op≈egadobra svih gra∂ana Republike Hrvatske doga∂anja u mjestu Srbu uLici u utorak 27. srpnja dala su dodatne razloge za joß ve≈u zabri-nutost za budu≈nost Hrvatske, istine, kao i suΩivota hrvatskoga nar-oda i srpske nacionalne manjine. Usprkos √injenici koju iznosi nizpovjesni√ara da su doga∂aji u Srbu u srpnju 1941. godine za svevrijeme bivße savezne drΩave povijesno, politi√ki i ideoloßki revidi-rani i krivotvoreni, bez ikakva dovo∂enja u pitanje te revidirane»istine« Hrvatska vlada dala je relativno velika nov√ana sredstva,Hrvatski sabor prihvatio je pokroviteljstvo proslave obljetnice, ahrvatski se Predsjednik svojom nazo√noß≈u jasno svrstao. Dakle,sluΩbena hrvatska drΩavna politika, √ak bez obzira na deklariranu iformalnu politi√ku opciju, nekriti√ki se svrstala uz, bez sumnje,kontroverzno doga∂anje g. 1941. godine, dakle uz jedan antihrvats-ki i anticivilizacijski mit, ne vode≈i nimalo brige o nevinimhrvatskim civilnim Ωrtvama. SluΩbena hrvatska drΩavna politikazanemarila je √ak i √injenicu da je upravo u Srbu 1990. odrΩanvelikosrpski miting, demonstracija protiv sazivanja pluralnoga idemokratskoga Hrvatskog sabora, a koji je Raßkovi≈ proglasio»neoruΩanim ustankom srpskoga naroda«, makar je znatan diohrvatskih Srba tada ve≈ prihvatio podijeljeno oruΩje.
Premda ≈e ostati nejasno je li za takvo zabrinjavaju≈e ponaßa-nje sluΩbena hrvatska drΩavna politika slijedila stanoviti diktat, bilaΩrtva cijene ili ucjene koalicijskog partnera ili je izgubila kompasza elementarno op≈e dobro suvremenoga hrvatskog drußtva,√injenica je da se u Hrvatskoj umnaΩaju doga∂anja na kojima seistodobno pojavljuju radikalno suprotstavljene skupine, od kojihjedna Ωeli anulirati sve ßto se dogodilo poslije 1990. godine, adruga, √esto vrlo emotivno, Ωeli poßtivanje i prihva≈anje pune istineo proßlosti. Pritom je stvarno zabrinjavaju≈e ßto se sluΩbenadrΩavna politika svrstava protiv onih koji traΩe punu istinu oproßlosti, premda predstavljaju veliku ve≈inu u hrvatskom drußtvu.Takva aktualna sluΩbena hrvatska drΩavna politika umjestostvarnom pomirenju i pluralnom skladu u hrvatskom drußtvu pri-donosi produbljivanju jaza, podjela, te na taj na√in stvarnougroΩava budu≈nost Republike Hrvatske i budu≈nost odnosaizme∂u Hrvata i Srba. Da takvim ponaßanjem aktualna sluΩbenahrvatska drΩavna politika, koja se √esto hvali svojom privrΩenoß≈ueuropskim vrijednostima, krßi i Rezoluciju 1096. o uklanjanjunaslje∂a bivßih komunisti√kih totalitarnih sustava Parlamentarneskupßtine Vije≈a Europe od 27. lipnja 1996. i Rezoluciju 1481. ome∂unarodnoj osudi zlo√ina totalitarnih komunisti√kih poredaka
(reΩima) Parlamentarne skupßtine Vije≈a Europe od 25. sije√nja2006. te Deklaraciju o osudi zlo√ina po√injenih tijekom totali-tarnoga komunisti√kog poretka u Hrvatskoj koju je Hrvatskisabor donio 30. lipnja 2006. nije potrebno ni isticati.
Da je proslava u Srbu sporna upozoravano je mnogo putaprije same proslave, no kao i nositelji drΩavnih vlasti, ve≈inamedija to je svjesno i sustavno ignorirala svrstavaju≈i se na tajna√in, odnosno otkrivaju≈i na kojoj su zapravo strani i koliko imje do zajedni√koga dobra √itave hrvatske nacije i svih hrvatskihgra∂ana. Gospi≈ko-senjski biskup Mile Bogovi≈, predvode≈imolitvu za Ωrtve 1941. godine unißtenog hrvatskog selaBori√evca, u tom je selu u ponedjeljak 26. srpnja uz zidinerazrußene katoli√ke crkve uz ostalo poru√io: »Uvjereni smo da nibra≈a Srbi i pravoslavci koji Ωive ovdje i koji ovdje Ωele Ωivjeti nepodrΩavaju 'punjenje prve pußke' koja je ovdje unißtila sve ßto jehrvatsko i katoli√ko. NaΩalost, i u sutraßnjem okupljanju u Srbuteßko nam je vidjeti neßto drugo nego upravo to: iz Srba se i daljeusmjeruje pußka prema Hrvatima i katolicima kao ßto je bila onaprije 69 godina... Od drΩave Hrvatske o√ekujemo da u ovoj dousijanja napetoj situaciji oformi tim stru√njaka koji je u stanjudati objektivnu sliku svega onoga ßto se dogodilo na ovim pros-torima u vrijeme II. svjetskog rata i pora≈a te da tu sliku prihvatiza temelj svojih odnosa prema Srbu i Bori√evcu, a ne da joj seizvana name≈u neke slike i politike koje ve≈ tako dugo trujuodnose izme∂u Hrvata i Srba.« Tako∂er je ßibenski biskup AnteIvas, predvode≈i euharistijsko slavlje u Kosovu kod Knina uponedjeljak 26. srpnja, u propovijedi, koju su mediji ignorirali,podsjetio na preßu≈ene i danas nepriznate Ωrtve hrvatskih katolikahodo√asnika iz Drvara u svetißte sv. Ani u Kosovu koje su 27.srpnja 1941. zajedno sa Ωupnikom Waldemarom MaximilijanomNestorom, premda su bili civili, √etnici izvukli iz vlaka, pobili ibacili u jamu Golubnja√u. Citirao je Gojka Polovinu koji u knjizisvjedo√enja »Prva godina ustanka u Lici« (Beograd, 1988, str.340 i 342) piße o tim doga∂ajima: »...ostaje √injenica da je u masineboraca tog momenta u plja√ki i paljenju u√estvovao i znatanbroj boraca, od kojih su neki poslije toga bili sjajni ne samo parti-zanski borci nego politi√ki i vojni rukovodioci, komandiri,komandanti. Nikad nisam niti ho≈u javno pomenuti njihovaimena.« Biskup Ivas je pozvao: »Molimo da prestanu novemanipulacije s istinom, s poluistinama i laΩima, jer se to uvijekpretvara u nove optuΩbe i poniΩenja, u nove bi√eve mrΩnje i pod-jela, u nova nezadovoljstva i muke i nasilja... Moramo moliti dabismo u istini i ljubavi, u oslobo∂enosti i slobodi mogli u zajed-nißtvu, ljubavi i miru, Ωivjeti svoju sadaßnjost i svoju budu≈nost.«¸eli li i smije li sluΩbena hrvatska drΩavna politika sluΩitistvarnom pomirenju na temelju pune istine i stvarne brige zazajedni√ko dobro hrvatske nacije?