hrvatski turizamubrojkama croatian tourism in numbers 1 · PDF filehrvatski turizamubrojkama croatian tourism in numbers. ... Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Hrvatska, Za izdavača: Sanda

hrvatski turizam u brojkama/ croa an tourism in numbers broj 1/ issue 1 2012 1

1/2012.

ISSN 1847-3369

VOL 6. brojVOL 6. issue

hrvatski turizam u brojkamacroatian tourism in numbers

hrvatski turizam u brojkamacroatian tourism in numbers


hrvatski turizam u brojkama/ broj/ 1 /2012

croatian tourism in numbers issue

SadržajContent

A. TURISTIČKA POTRAŽNJA/A. TOURIST DEMAND

A1. Potražnja prema emitivnim zemljama/

A1. Tourist demand by generating countriesA2. Potražnja prema vrstama smještaja/

A2. Tourist demand by types of accommodationA3. Potražnja prema turističkim područjima/

A3. Tourist demand by tourist regions

B. SMJEŠTAJNI KAPACITETI/B. ACCOMMODATION FACILITIES

B1. Struktura smještajnih kapaciteta – hoteli/

B1. Market share of accommodation facilities - hotelsB2. Iskorištenost hotela u hrvatskim gradovima/

B2. Occupancy rate of hotels in Croatian cities

C. FAKTORI KOJI UTJEČU NA IZBOR DESTINACIJE/ C. FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE

C1. Utjecaj elemenata ponude na izbor destinacije/

C1. Factors infl uencing destination choice C2. Dobne skupine i izbor destinacije/

C2. Infl uence of age on destination choiceC3. Izbor destinacije u ovisnosti o pratnji na putovanju/

C3. Infl uence of travel party on destination choiceC4. Utjecaj ranijih boravaka na izbor destinacije/

C4. Infl uence of previous visits on destination choice

D. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE U LJETO 2010/ D. AVERAGE TRIP EXPENDITURE IN SUMMER 2010

D1. Prosječni izdaci za turističko putovanje osobnim automobilom

prema zemljama porijekla/

D1. Average trip expenditure by car and country of originD2. Prosječni izdaci u destinaciji prema zemljama porijekla/

D2. Average expenditure in destination by country of origin

E. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJAE. CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL

E1. Prihodi i rashodi od putovanja u platnoj bilanci Hrvatske/

E1. Credit and debit from travel in Croatian balance of payments


hrvatski turizam u brojkama broj 1 /2012.

Hrvatski turizam u brojkama je stalna tromjesečna publikacija Ins tuta za turizam koja u ovom broju donosi izbor ključnih pokazatelja o turis čkom prometu u turis čkim regijama Hrvatske (A), smještajnim kapacite ma (B), odabranim faktorima koji utječu na izbor des- nacije (C), prosječnim ukupnim troškovima putovanja automobilom i troškovima u des- naciji prema zemljama porijekla (D) te podatke o prihodima i rashodima od putovanja u

platnoj bilanci Hrvatske (E). Publikacija je, prije svega, namijenjena onima kojima turizam nije u fokusu, a žele poznava osnovne činjenice. Jednako tako, publikacija može bi i polazište za daljnja istraživanja.

• Ins tut za turizam ₋ BIST – Sustav poslovne inteligencije u turizmu, Ins tut za turizam; www.iztzg.hr

₋ Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2010., Ins tut za turizam, Zagreb 2011.

• Hrvatska narodna banka Bilten 176, prosinac 2011. i 180, travanj 2012.; www.hnb.hr

Izdaje: Ins tut za turizam, Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Hrvatska, www.iztzg.hr

Za izdavača: Sanda Čorak

Urednice i autorice:Blaženka Vrdoljak-Šalamon i Petra Ga

Recenzent: Neven Ivandić

Lektor: Danijela Unić

Dizajn: Goran Curl

Grafi čki prijelom: Zoran Petrović

Zagreb, 2012.

Izvori podataka:

Impresum:

‘’Croa an tourism in numbers’’ is a quarterly publica on issued by the Ins tute for Tourism. In this issue we are focused on a number of key indicators related to: tourist arrivals and overnights in tourist regions of Croa a (A), accommoda ons facili es (B), selected features which infl uence des na on choice (C), average trip expenditure by car and daily expenditure in des na on according to a country of origin (D) and credit and debit from travel in balance of payments of Croa a (E). The publica on is primarily conceived for those not focused on tourism, but who want to know the basic facts. Also, the publica on can be a star ng point for further research.

croatian tourism in numbers issue 1 /2012

• Ins tute for Tourism ₋ BIST – System of Business Intelligence in Tourism, Ins tute for Tourism; www.iztzg.hr

₋ A tudes and Expenditures of Tourists in Croa a in Summer 2010, Ins tute for Tourism, Zagreb, 2011

• Croa an Na onal Bank - Bulle n 176, December 2011 and Bulle n 180, April 2012, www.hnb.hr

Publisher: Ins tute for Tourism, Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Croa a www.iztzg.hr

For publisher: Sanda Čorak

Editors and authors:Blaženka Vrdoljak-Šalamon and Petra Ga

Consul ng editor: Neven Ivandić

Proofreading (Croa an): Danijela Unić

Design: Goran Curl

Graphical layout: Zoran Petrović

Zagreb, 2012

Sources: Impressum:


A1. POTRAŽNJA PREMA EMITIVNIM ZEMLJAMA/A1. TOURIST DEMAND BY GENERATING COUNTRIES

U prvom tromjesečju 2012. godine zabilježeno je oko 1,2 milijuna noćenja, što je za 11% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Noćenja inozemnih gos ju porasla su za 15%. Ostvareno je 636 suća noćenja što čini 55% ukupnih noćenja. Domaći turis u ukup-nim noćenjima sudjeluju sa 45% što u apsolutnom iznosu iznosi preko pola milijuna noćenja (porast od 5%). Prosječna duljina boravka je oko 2,5 dana. Deset zemalja s najvećim brojem noćenja ima ukupan udio od 40%. Među njima najviše noćenja su ostvarili Nijemci (udio 8%), a najmanje državljani SAD-a (1,5%). Najveće stope rasta zabilježene su u noćenjima gos ju iz Japana (36%), Austrije (31%), Velike Britanije (29%), Njemačke (26%), te Francuske (20%). Gos iz Srbije ostvarili su manje noćenja nego u prvom tromjesečju 2011. (-13%), kao i gos iz Slovenije (-8%) i Italije (-2%).

Gos iz 10 najznačajnijih emi vnih zemalja u Hrvatskoj su u prvom tromjesečju boravili prosječno 2,4 dana, pri čemu najdulji boravak imaju Nijemci (3,5 dana), a najkraći Japanci (1,3 dana).

A. TURISTIČKA POTRAŽNJA/TOURIST DEMAND

Struktura potražnje prema emitivnim zemljama u razdoblju I. III. 2012./Demand structure by generating countries in period of I III 2012

No enja(u 000)/

Tourist nights(in 000)

Udio uukupnim

no enjima(u %)/

Share in totaltourist nights

(in %)

Stopapromjene

(I III. 2012./I III. 2011.)/Rate ofchange

(I III 2012/I III 2011)

Prosje naduljina

boravka/Averagelengthof stay

Njema ka/ Germany 96 8,3 26,4 3,5

Austrija/ Austria 82 7,1 30,7 2,5

Italija/ Italy 77 6,6 1,7 1,9

Slovenija/ Slovenia 64 5,5 7,7 2,4

BiH/ Bosnia and Herzegovina 45 3,9 10,8 2,9

Velika Britanija/ United Kingdom 27 2,3 29,3 3,1

Japan/ Japan 20 1,8 36,2 1,3

Srbija/ Serbia 19 1,6 13,2 2,3

Francuska/ France 18 1,5 20,2 2,4

SAD / USA 17 1,5 0,2 2,3

Prvih 10/ Top 10 countries 465 40,2 14,5 2,4

Ostali strani/ Other foreign countries 171 14,8 16,4 2,4

Ukupno strani/ Total foreign countries 636 55,1 14,9 2,4

Doma i/ Domestic 519 44,9 4,6 2,5

Sveukupno/ Total 1.155 100,0 11,4 2,5

Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia


A2. POTRAŽNJA PREMA VRSTAMA SMJEŠTAJA/A2. TOURIST DEMAND BY TYPES OF ACCOMMODATION

U prvom tromjesečju 2012. godine, od ukupno 1,2 milijuna noćenja, 72% je ostvareno u hotelima. Udio noćenja u privatnom smještaju u promatranom razdoblju iznosi oko 7%, a ostalih turis čkih kapaciteta (turis čka naselja, apartmani i kampovi) tek 4%. Preostalih 17% noćenja disperzirano je na najrazliči je vrste smještaja (noćenja se sta s čki prate u 34 vrste smještaja).

Hoteli su poslovali bolje nego u istom razdoblju prošle godine - zabilježili su oko 9% više noćenja. Tako visoka stopa rasta za prvo tromjesečje rezultat je poslovnih rezultata u ožujku u kojem je, zbog početka uskršnjih blagdana, broj noćenja bio veći za jednu pe nu (22%) u odnosu na ožujak 2011. godine. I u ostalim komercijalnim kapacite ma ožujak 2012. je bio bolji u odnosu na prošlogodišnji.

No enja turista prema glavnim vrstama smještajnih kapaciteta u razdoblju I III. 2012./Tourist nights by main types of facilities in period of I III 2012

Hoteli/Hotels

Turisti kanaselja/Touristresorts

Apartmanskismještaj/

Apartments

Kampovi/Camping

sites

Privatnismještaj/

Privateaccommodation

facilities

Ostalo/Other

facilities

Ukupno/Total

I. 209 1 14 1,3 24 60 310

II. 196 0 14 0,8 21 52 284

III. 427 3 10 5,3 36 79 560

Ukupno I. III./ Total I III 832 4 39 7,4 81 191 1.155

I. 67,4 0,4 4,6 0,4 7,9 19,2 100,0

II. 69,0 0,0 5,0 0,3 7,4 18,2 100,0

III. 76,2 0,5 1,8 0,9 6,3 14,2 100,0

Ukupno I. III./ Total I III 72,1 0,4 3,4 0,6 7,0 16,5 100,0

I. 7,2 33,8 139,7 87,6 22,3 17,1 12,8

II. 9,1 0,0 255,8 15,9 0,0 2,1 3,6

III. 21,9 42,3 68,9 139,9 11,0 5,9 20,1

Ukupno I. III./ Total I III 9,3 43,5 158,3 85,8 9,5 6,7 11,4

•Turisti ka naselja: hotelsko naselje, hotelsko apartmansko naselje, turisti ko naselje /Tourist resorts: hotel resorts, hotel apartment resorts, tourist resorts•Apartmanski smještaj: apartman, apartman tip studio, apartmani, apartmansko naselje, turisti ki apartman/Apartments: apartments, studio type suites and tourist apartments•Kampovi: kamp, kamp odmaralište, kampiralište/Camping sites: Camping sites, small camps and quickstop camping

No enja (u 000)/ Tourist nights (in 000)

Struktura (u %)/ Structure (in %)

Stopa promjene (I. III. 2012/.I III. 2011.)/ Rate of change (I III 2012/I III 2011)

Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr


A3. POTRAŽNJA PREMA TURISTIČKIM PODRUČJIMA/A3. TOURIST DEMAND BY TOURIST REGIONS

Analiza podataka noćenja prema turis čkim područjima pokazuje da su u svim primorskim po-dručjima, osim u Zadarskom, ukupna noćenja prvog tromjesečja bila veća nego u prvom tromjesečju 2011. godine. Porast, značajno iznad prosjeka, zabilježen je tri područja: Istra (37%), Šibensko (31%) i Dubrovačko (23%). Porast broja noćenja u Splitskom području je na razini prosječnog (oko 10%). U Kvarnersko-gorskom području je također ostvareno više noćenja, ali je stopa rasta ispod prosjeka (5%). Noćenja ostvarena u zagrebačkim smještajnim kapacite ma, u prvom tromjesečju 2012., veća su za oko 7% u odnosu na prvo tromjesečje 2011. U Kon nentalnoj Hrvatskoj je zabilježen pad od -5%, a jedini mjesec u kojem je zabilježena pozi vna stopa rasta je ožujak (2%). Udio noćenja u Zagrebu i Kon nentalnoj Hrvatskoj u ukupnim noćenjima prvog tromjesečja 2012. iznosi 34%.

No enja turista prema turisti kim podru jima* u razdoblju I. III. 2012./Tourist nights by regions* in period of I III 2012

I. II. III. I. III. I. II. III. I. II. III. I. III.

Istra/ Istria 51 61 146 258 19,7 23,6 56,7 27,1 14,7 52,4 37,2 22,3

Kvarner i gorje/ Kvarner and Gorski kotar 66 49 117 232 28,5 20,9 50,5 12,4 19,0 13,9 4,6 20,1

Zadarsko podru je/ Region of Zadar 13 11 20 44 28,8 24,8 46,3 3,2 16,6 12,4 0,8 3,8

Šibensko podru je/ Region of Šibenik 7 7 18 31 21,4 20,9 57,7 4,1 31,3 17,8 30,6 2,7

Splitsko makarsko podru je/Region of Split Makarska

27 26 53 106 25,8 24,6 49,6 43,8 10,2 7,2 10,3 9,2

Dubrova ko podru je/Region of Dubrovnik

24 19 51 95 25,6 20,1 54,3 27,6 0,5 31,9 23,1 8,2

Grad Zagreb/ City of Zagreb 60 63 79 202 29,8 31,0 39,2 9,2 11,7 2,8 7,4 17,5

Kontinentalna Hrvatska/ Central Croatia 62 50 75 187 33,3 26,8 40,0 1,2 16,6 2,3 4,6 16,2

Hrvatska Ukupno/ Croatia Total 310 284 560 1.155 26,9 24,6 48,5 12,8 3,6 20,1 11,4 100,0

Stopa promjene(I. III.2012./I. III.2011.)/

Rate of change(I III 2012/I III 2011)

Udio regijau ukupnom

prometuI. III. 2012.

(u %)/Share of regions

in totalI III 2011 (in %)

No enja(u 000)/Nights(in 000)

Struktura(ukupno I. III., u %)/

Structure(Total I III, in %)

Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia*Kvarner i gorje obuhva a Li ko senjsku i Primorsko goransku županiju/*Kvarner and Gorski Kotar includes County of Lika Senj and County of Primorje Gorski kotar*Kontinentalna Hrvatska obuhva a Bjelovarsko bilogorsku, Brodsko posavsku, Karlova ku, Koprivni ko križeva ku, Krapinsko zagorsku,Me imursku, Osje ko baranjsku, Požeško slavonsku, Sisa ko moslava ku, Varaždinsku, Viroviti ko podravsku, Vukovarsko srijemsku iZagreba ku županiju/*Central Croatia includes County of Bjelovar Bilogora, County of Slavonski Brod Posavina, County of Karlovac, County of Koprivnica Križevci,County of Krapina Zagorje, County of Medimurje, County of Osijek Baranja, County of Požega Slavonia, County of Sisak Moslavina, County ofVaraždin, County of Virovitica Podravina, County of Vukovar Sirmium and County of Zagreb

*Ostale turisti ke regije poklapaju se sa županijama/*Other tourist regions are the same as counties


B1. STRUKTURA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA - HOTELI/B1. MARKET SHARE OF ACCOMMODATION FACILITIES - HOTELS

Maksimalni izgrađeni kapacitet smještajnih objekata smatra se kapacitet koji se prijavljuje u mjesecu kolovozu kada se pretpostavlja da su svi u funkciji. U tom mjesecu 2011. godine postojalo je oko 112 suća stalnih postelja u hotelima. U ponudi su najzastupljeniji hoteli s tri zvjezice (44%), a potom dolaze hoteli s če ri zvjezdice (32%). Oko 9% ukupnog broja stalnih postelja je u hotelima najviše kategorije (pet zvjezdica).

B2. ISKORIŠTENOST HOTELA U HRVATSKIM GRADOVIMA/B2. OCCUPANCY RATE OF HOTELS IN CROATIAN CITIES

B. SMJEŠTAJNI KAPACITETI/ACCOMMODATION FACILITIES

Struktura smještajnih kapaciteta hoteli (stalni ležajevi, 31. kolovoz 2011)/

Accommodation facilities hotels (permanent beds, 31st of August 2011)

Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hrIzvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia

Hoteli dvijezvjezdice/

Two star hotels15%Hoteli tri

zvjezdice/Three stars

hotels44%

Hoteli etirizvjezdice/

Four star hotels32%

Hoteli petzvjezdica/

Five star hotels9%

Iskorištenosta) hotela u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu u razdoblju I. III. 2012. (u %)/Occupancy rate a) of hotels in Osijek, Rijeka, Split and Zagreb, in period of I III 2012 (%)

I. II. III. I. II. III. I. II. III. I. II. III. I. II. III.

3* 15,0 21,5 27,7 26,0 34,2 38,2 7,7 11,7 13,0 21,5 22,9 29,6 17,5 22,6 27,1

4* 25,4 18,3 32,6 22,5 24,0 29,1 10,7 10,7 23,0 26,0 32,1 42,3 21,2 21,3 31,7

5* 12,2 10,9 19,8 23,9 24,3 21,9 18,0 17,6 20,8

Prosje na iskorištenost/Average occupancy

20,2 19,9 30,1 24,2 29,1 33,7 10,2 11,1 18,6 23,8 26,5 31,2 19,6 21,6 28,4

Izvorni podaci DZS a/ Original data from Croatian Bureau of Statistics of the Republic of Croatia

Prosje naiskorištenost

(4 grada)/Averageoccupancy (4 cities)

a)Odgovara bruto iskorištenosti (ra una se na ukupan broj dana u mjesecu za hotele koji su radili barem jedan dan u mjesecu)/a)Gross occupancy (calculated with total number of days in a month for the hotels opened at least one day in a month)Izvješ e: BIST Sustav poslovne inteligencije u turizmu; www.iztzg.hr/Report: BIST System of business intelligence in tourism; www.iztzg.hr

Osijek Rijeka Split Zagreb


Analiza iskorištenos hotela u če ri najveća hrvatska grada obuhvaća hotele sa tri, če ri i pet zvjez-dica. Najmanju prosječnu iskorištenost u sva tri mjeseca imaju splitski hoteli. U siječnju i veljači ona iznosi oko 10-11%, a u ožujku je bila 19%. Prosječna iskorištenost osiječkih hotela kreće se od 20% (siječanj, veljača) do 30% (ožujak). Zagrebački hoteli posluju s prosječnom iskorištenošću koja se kreće od 24% (siječanj) do 31% (ožujak). Najbolju prosječnu iskorištenost imaju riječki hoteli: u siječnju su radili sa 24%, u veljači sa 29%, a u ožujku sa 34% iskorištenos .

Promatra li se iskorištenost hotela po kategorijama, onda razulta za sva če ri grada zajedno govo-re da su hoteli s če ri zvjezdice imali bolju prosječnu iskorištenost u siječnju i ožujku nego hoteli s tri, odnosno pet zvjezdica.

Različi elemen turis čke ponude des nacije imaju različit utjecaj na izbor des nacije za odmor. Prema TOMAS metodologiji promatra se 14 elemenata ponude i njihov utjecaj se ‘mjeri’ na skali od ‘vrlo malog’ do ‘vrlo velikog’ utjecaja. U analizi se, kasnije, u obzir uzimaju samo odgovori ispitanika koji su naveli da je utjecaj ‘velik’ ili ‘vrlo velik’. Ovdje se četrnaest elemenata ponude des nacije grupira u 5 skupina: opći, prirodni, turis čka po-nuda, ak vnos u des naciji te kulturne i graditeljske specifi čnos des nacije.

C1. UTJECAJ ELEMENATA PONUDE NA IZBOR DESTINACIJE/C1. FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE

FAKTORI KOJI UTJEČU NA IZBOR DESTINACIJE/

FACTORS INFLUENCING DESTINATION CHOICE C.

Utjecaj elemenata ponude na izbor destinacije/Factors influencing destination choice

Elementi ponude*/ Elements of tourism supply* %

OP I/ GENERAL

Osje aj sigurnosti u zemlji/ Feeling of personal safety 57,6

Gostoljubivost/ Friendliness 54,8

Povoljne cijene/ Pricing 54,9

Imidž zemlje/ Image of the country 48,2

Blizina ovog mjesta/Proximity of this destination 40,6

PRIRODNI/ NATURAL

Ljepota krajolika/ Beauty of landscape 62,3

Ekološka o uvanost/ Environmental preservation 46,4

TURISTI KA PONUDA/ TURIST SUPPLY

Kvaliteta smještane ponude/ Quality of accomodation 53,7

Kvaliteta ugostiteljske ponude/ Quality of restaurants 48,1

AKTIVNOSTI U DESTINACIJI/ ACTIVITIES IN DESTINATION

Mogu nost za zabavu/ Entertainment opportunities 44,0

Mogu nosti za sport i rekreaciju/Sport and recreation opportunities 41,9

Mogu nost za kupovinu/ Shopping oportunities 32,1

KULTURNA I ARHITEKTONSKA SPECIFI NOST DESTINACIJE/ CULTURAL AND ARCHITECTURAL FEATURES OF DESTINATION

Kulturna baština/ Cultural heritage 34,6

Urbanisti ka i arhitektonska skladnost mjesta/Urban and architectural harmony of the place 34,5*Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj na izbor destinacije pojedinog elementa ponude ocijenili 'velikim' ili 'vrlo velikim'/*Proportion of respondents who marked the element's influence on destination choice as 'important' or 'very important' is presented.Izvor: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2010., Institut za turizam, Zagreb 2011./Source: Atitudes and Expenditures of Tourists in Croatia in Summer 2010, Institute for Tourism, Zagreb, 2011


Osjećaj sigurnos , gostoljubivost i povoljne cijene imaju najveći utjecaj na izbor des naci-je u grupi ‘općih’ elemenata ponude. Ljepota krajolika je najjači ‘adut’ des nacije jer taj element utječe na izbor najvećeg broja ispitanika. Prilikom izbora des nacije, većem broju ispitanika je bitnija kvaliteta smještaja nego kvaliteta ugos teljske ponude. Ak vnos koje nudi des nacija, kao i kulturna i graditeljska specifi čnost des nacije nemaju veliki utjecaj kod većine ispitanika pri izboru des nacije.

C2. DOBNE SKUPINE I IZBOR DESTINACIJE/C2. INFLUENCE OF AGE ON DESTINATION CHOICE

Za tri pe ne gos ju starije dobi važan je osjećaj sigurnos i gostoljubivost pri izboru des -nacije. U skupini mladih do 29 godina cijene usluge su najutjecajniji element, a u skupini ’30 do 49’ godina, osjećaj sigurnos . Ljepota krajolika ima veliki utjecaj kod gos ju starijih od 50 godina, iako je taj element bitan i u drugim dobnim skupinama. Pri izboru des -nacije, kvaliteta smještaja ima veliki utjecaj samo kod nešto više od 50% gos ju u dobnim skupinama ‘do 29’ i ’30 do 49’ godina za razliku od skupine ’50 i više’ u kojoj 60% navodi ‘visok/vrlo visok’ utjecaj tog elementa na izbor des nacije.

Svi elemen koji se svrstavaju u grupu ‘ak vnos u des naciji’ bitniji su, prema očekivanjima, mladim ljudima nego ostalim dobnim skupinama. Kulturna i graditeljska specifi čnost des -nacije ne utječe na izbor kod većine ispitanika neovisno kojoj dobnoj skupini pripadali.

Dobne skupine i izbor destinacijeInfluence of age on destination choice

Elementi ponude*/ Elements of tourism supply*Do 29/

Up to 2930 do 40/

30 to 4050 i više/

50 and over

OP I/ GENERAL

Osje aj sigurnosti u zemlji/ Feeling of personal safety 53,6 57,5 61,6

Gostoljubivost/ Friendliness 54,0 52,2 61,3

Povoljne cijene/ Pricing 63,2 52,1 55,3

Imidž zemlje/ Image of the country 45,6 46,9 53,4

Blizina ovog mjesta/Proximity of this destination 42,4 37,8 46,2

PRIRODNI/ NATURAL

Ljepota krajolika/ Beauty of landscape 57,7 61,5 68,6

Ekološka o uvanost/ Environmental preservation 45,6 44,1 52,0


Kvaliteta smještane ponude/ Quality of accomodation 50,9 51,7 60,2

Kvaliteta ugostiteljske ponude/ Quality of restaurants 49,1 45,2 53,9


Mogu nost za zabavu/ Entertainment opportunities 58,9 40,4 41,5

Mogu nosti za sport i rekreaciju/Sport and recreation opportunities 53,0 40,3 36,9

Mogu nost za kupovinu/ Shopping oportunities 38,7 29,2 33,7

Kulturna baština/ Cultural heritage 37,2 30,9 43,0

Urbanisti ka i arhitektonska skladnost mjesta/Urban and architectural harmony of the place 33,5 31,9 41,2

KULTURNA I ARHITEKTONSKA SPECIFI NOST DESTINACIJE/CULTURAL AND ARCHITECTURAL FEATURES OF DESTINATION

*Prikazan je udio ispitanika koji su utjecaj na izbor destinacije pojedinog elementa ponude ocijenili velikim ili vrlo velikim/*Proportion of respondents who marked the element's influence on destination choice as important or very important is presented.Izvor: Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS ljeto 2010., Institut za turizam, Zagreb 2011./Source: Atitudes and Expenditures of Tourists in Croatia in Summer 2010, Institute for Tourism, Zagreb, 2011


C3. IZBOR DESTINACIJE U OVISNOSTI O PRATNJI NA PUTOVANJU/C3. INFLUENCE OF TRAVEL PARTY ON DESTINATION CHOICE

Za Hrvatsku je poznato da je popularna kao des nacija za obiteljsko ljetovanje. Za 58% ispitanika koji su s obitelji osjećaj sigurnos ima ‘veliki/vrlo veliki’ utjecaj pri izboru des -nacije. Gostoljubivost i povoljne cijene kao utjecajne elemente navodi tek 54%, odnosno 55% takvih ispitanika. Ljepota krajolika ima najjači utjecaj kod većine ispitanika (63%), a kvalitetu smještaja kao bitnu uzima u obzir 54% ispitanika. Svi ostali elemen nisu pre-sudni za većinu takvih ispitanika pri izboru des nacije.

Za tri pe ne gos ju koji putuju s partnerom, osjećaj sigurnos koji nudi des nacija ima utjecaja pri izboru putovanja (62%). Taj segment gos ju uzima puno veći broj elemenata u razmatranje nego drugi. Takav zaključak slijedi ukoliko se u obzir uzmu elemen za koje preko 50% ispitanika navodi da imaju ‘veliki/vrlo veliki’ utjecaj. Takvih je sedam elemenata od ukupno četrnaest.

Gos koji putuju sami ili s prijateljima, ni jednom elementu ponude ne pripisuju veliki utjecaj. Za nešto više od polovine onih koji putuju s prijateljima, na izbor des nacije utječu cijena (53%), ljepota krajolika (53%) te mogućnos za zabavu (52%). Ostali elemen nisu bitni ni polovini ispitanika.

Izbor destinacije u ovisnosti o pratnji na putovanjuInfluence of travel party on destination choice

Elementi ponude*/ Elements of tourism supply*

S lanovimaobitelji/

With familymembers

Sam(a)/Alone

Samo spartnerom/

With apartner

only

S prijateljima(poznanicima)/

With friendsor acquaintances

OP I/ GENERAL

Osje aj sigurnosti u zemlji/ Feeling of personal safety 57,7 47,1 62,0 47,4

Gostoljubivost/ Friendliness 54,3 46,4 58,9 47,4

Povoljne cijene/ Pricing 54,5 37,3 57,8 53,1

Imidž zemlje/ Image of the country 48,0 38,8 52,2 40,4

Blizina ovog mjesta/Proximity of this destination 40,0 32,7 43,6 37,4

PRIRODNI/ NATURAL

Ljepota krajolika/ Beauty of landscape 63,2 53,6 65,0 52,8

Ekološka o uvanost/ Environmental preservation 47,4 46,3 48,7 34,8


Kvaliteta smještane ponude/ Quality of accomodation 54,4 48,5 55,8 45,8

Kvaliteta ugostiteljske ponude/ Quality of restaurants 47,8 42,0 51,5 41,5


Mogu nost za zabavu/ Entertainment opportunities 40,6 35,9 47,4 51,9

Mogu nosti za sport i rekreaciju/Sport and recreation opportunities

41,4 35,8 42,9 43,6

Mogu nost za kupovinu/ Shopping oportunities 31,9 22,0 35,2 27,0

Kulturna baština/ Cultural heritage 33,0 30,1 40,0 30,1

Urbanisti ka i arhitektonska skladnost mjesta/Urban and architectural harmony of the place

33,6 35,4 39,0 25,3




C4. UTJECAJ RANIJIH BORAVAKA NA IZBOR DESTINACIJE/C4. INFLUENCE OF PREVIOUS VISITS ON DESTINATION CHOICE

Kada se des nacija slabo ili nikako ne poznaje, razmatra se veći broj elemenata ponude pri izboru des nacije. Oni koji u hrvatske des nacije dolaze prvi ili drugi put navode za osam od četrnaest ponuđenih elemenata kako imaju velik utjecaj na izbor des nacije. Za većinu ispitanika (udio veći od 50%) je važan osjećaj sigurnos , gostoljubivost, imidž zemlje, po-voljne cijene, za m ljepota i očuvanost prirode (neznatno odstupaju oni koji dolaze drugi put), kvaliteta smještaja, ali i kvaliteta ugos teljskih objekata. Ak vnos u des naciji te kulturna i graditeljska specifi čnost des nacije, nije bitna većini onih koji nemaju iskustva s hrvatskom ponudom.

Za većinu gos ju bogatog iskustva s hrvatskim des nacijama, osobna sigurnost, gostolju-bivost, povoljne cijene, ljepota prirode te kvaliteta smještaja su elemen koji utječu na izbor des nacije. O utjecaju ostalih elemenata izjašnjava se manje od 50% ispitanika.

Pola ili više od pola gos ju koji su Hrvatsku posje li između ‘3 do 5 puta’, smatra da če ri od četrnaest elemenata ima veliki utjecaj pri izboru des nacije: 53% kaže da sigurnost ima veliki utjecaj, 58% navodi ljepotu prirode, a tek oko 50% povoljne cijene i kvalitetu smještaja.

Utjecaj ranijih boravaka na izbor destinacijeInfluence of previous visits on destination choice

Elementi ponude*/ Elements of tourism supply*Prvi posjet/

Firstvisit

Drugiposjet/Second

visit

3 do 5posjeta/

3 to 5visits

6 i višeposjeta/6 visits

and more

OP I/ GENERAL

Osje aj sigurnosti u zemlji/ Feeling of personal safety 61,5 58,0 52,7 59,3

Gostoljubivost/ Friendliness 58,9 57,9 48,0 57,0

Povoljne cijene/ Pricing 57,3 62,0 49,7 56,3

Imidž zemlje/ Image of the country 56,2 53,2 43,2 49,0

Blizina ovog mjesta/Proximity of this destination 43,3 38,9 37,1 41,4

PRIRODNI/ NATURAL

Ljepota krajolika/ Beauty of landscape 70,8 62,5 57,5 61,9

Ekološka o uvanost/ Environmental preservation 56,0 48,7 39,8 47,2


Kvaliteta smještane ponude/ Quality of accomodation 58,7 59,0 49,7 52,3

Kvaliteta ugostiteljske ponude/ Quality of restaurants 58,0 55,3 44,5 45,1


Mogu nost za zabavu/ Entertainment opportunities 47,1 50,3 41,9 43,8

Mogu nosti za sport i rekreaciju/Sport and recreation opportunities 47,1 48,8 38,3 42,7

Mogu nost za kupovinu/ Shopping oportunities 38,4 39,7 29,5 30,8

Kulturna baština/ Cultural heritage 43,1 40,7 32,2 33,5

Urbanisti ka i arhitektonska skladnost mjesta/Urban andarchitectural harmony of the place

45,3 42,1 30,2 32,5




D1. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE OSOBNIM AUTOMOBILOM PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA

D1. AVERAGE TRIP EXPENDITURE BY CAR AND COUNTRY OF ORIGIN

Prosječni izdatak po osobi koja automobilom putuje u Hrvatsku na ljetovanje iznosi 598 eura (ljeto 2010.). Takva putovanja prosječno traju 9 dana, a na ljetovanje zajedno putuje prosječno 2,9 osoba.

U odnosu na prosječne izdatke, domaći gos te gos iz Slovenije, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske, Srbije kao i Bosne i Hercegovine imaju manje izdatke. Gos koji automobilom dolaze iz Njemačke, Austrije, Italije ili Nizozemske imaju veće troškove od prosječnih. Odstupanja od prosječnog iznosa kreću se u rasponu od 11% (Italija) do 29% (Nizozemska).

D. PROSJEČNI IZDACI ZA TURISTIČKO PUTOVANJE U LJETO 2010/ AVERAGE TRIP EXPENDITURE IN SUMMER 2010

Prosje ni izdaci za turisti ko putovanje automobilom po osobi prema zemljama porijekla (u eurima)Average trip expenditures by car per person by country of origin (in euros)

Putovanjaautomobilom/

Trips by car Uku

pno/

Tota

l

Hrva

tska

/Cr

oatia

Nje

ma

ka/

Germ

any

Slov

enija

/Sl

oven

ia

Italij

a/Ita

ly

eška

/Cz

ech

Repu

blic

Aust

rija/

Aust

ria

Poljs

ka/

Pola

nd

Slov

aka

/Sl

ovak

ia

Nizo

zem

ska/

Neth

erla

nds

Ma

arsk

a/Hu

ngar

y

Bosn

aiH

erce

govi

na/

Bosn

iaan

dHe

rceg

ovin

a

Srbi

ja/

Serb

ia

Ukupni izdaci zaputovanje/Total tripexpenditures

598,4 460,7 687,5 501,0 662,4 464,7 672,8 514,9 493,1 773,4 590,4 353,8 472,8

Prosje an broj osoba/Average size oftraveling party (innumber of person)

2,9 2,8 3,0 2,9 2,8 3,1 2,8 3,1 3,0 2,8 3,1 3,0 3,1

Prosje an boravak(broj no enja)/Average stay (innumber ofovernights)

9,2 9,1 9,9 9,9 8,6 8,5 8,8 9,0 9,1 8,9 7,9 8,5 8,9

Odstupanje odprosjeka (euri)/Difference fromaverage (euros)

137,74 89,08 97,41 64,02 133,75 74,38 83,52 105,32 175,00 7,96 244,57 125,64

138

89

97

64

134

74

84 105

175

8 245 126

250

200

150

100

50

0

50

100

150

200

Hrva

tska

/Cr

oatia

Nje

ma

ka/

Germ

any

Slov

enija

/Sl

oven

ia

Italij

a/Ita

ly

eška

/Cz

ech

Repu

blic

Aust

rija/

Aust

ria

Poljs

ka/

Pola

nd

Slov

aka

/Sl

ovak

ia

Nizo

zem

ska/

Net

herla

nds

Maarska/

Hungary

Bosn

aiH

erce

govi

na/

Bosn

iaan

dHe

rceg

ovin

a

Srbi

ja/

Serb

ia

Euri

Odstupanje od prosjeka (euri)/ Difference from average (euros)

Prosjek = 598,4 eura


D2. PROSJEČNI IZDACI U DESTINACIJI PREMA ZEMLJAMA PORIJEKLA/D2. AVERAGE EXPENDITURE IN DESTINATION BY COUNTRY OF ORIGIN

Za vrijeme boravka u des naciji, gos izvan smještajnog objekta troše na izlaske u restorane, ‘kafi će’, slas čarnice i druge ugos teljske objekte, za m na kupovinu različi h ar kala za osobne potrebe u trgovinama, na kupovinu ulaznica za muzeje i kulturna događanja, te na zabavu, izlete i slično. Takvi troškovi iznose prosječno 15 eura po osobi dnevno. Prema re-zulta ma istraživanja dobri potrošači u des naciji su gos iz Velike Britanije (oko 30 eura), Francuzi (29 eura) te Rusi (26 eura). Nizozemci u des naciji prosječno dnevno potroše oko 18, a Talijani 17 eura. Podaci o prosječnim troškovima Austrijanca i Nijemaca odgovaraju prosječnoj vrijednos (oko 15-16 eura po osobi). Gos iz svih ostalih zemalja koje su bile uključene u istraživanje imaju prosječne dnevne troškove niže od prosjeka. Njihovi troškovi u des naciji se kreću od 8 eura (gos Bosne i Hercegovine) do 14 eura (gos iz Mađarske).

Prosje ni dnevni izdaci turista u destinaciji prema zemljama porijekla (u eurima)Average daily expenditure of tourist in destination by country of origin (in euros)

Uku

pno/

Tota

l

Hrva

tska

/Cr

oatia

Nje

ma

ka/

Germ

any

Slov

enija

/Sl

oven

ia

Italij

a/Ita

ly

eška

/Cz

ech

Repu

blic

Aust

rija/

Aust

ria

Poljs

ka/

Pola

nd

Slov

aka

/Sl

ovak

ia

Nizo

zem

ska/

Neth

erla

nds

Ma

arsk

a/Hu

ngar

y

Rusij

a/

Rusia

Fran

cusk

a/Fr

ance

Velik

aBr

itani

ja/

Gre

atBr

itain

Bosn

aiH

erce

govi

na/

Bosn

iaan

dHe

rceg

ovin

a

Srbi

ja/

Serb

ia

Ukupni troškovi udestinaciji po osobi*/Total daily expenditure indestination*

15,0 10,3 15,7 11,9 17,3 11,4 15,4 12,3 10,9 18,4 13,9 26,0 29,1 29,8 8,1 12,7

Odstupanje od prosjeka(euri)/ Difference fromaverage (euros)

4,71 0,67 3,14 2,23 3,61 0,33 2,77 4,16 3,34 1,18 10,94 14,09 14,81 6,98 2,35

*Ukupni troškovi u destinaciji (izvan smještajnog objekta) uklju uju troškove za: hranu, pi e, odje u, obu u, sport, rekreaciju, kulturu, zabavu, izlete i ostalo/*Total daily expenditure in destination includes shopping costs for: food, beverages, clothes, footware, sport, recreation, entertainment, exursion and other.

4,7

0,7

3,1

2,2

3,6

0,3

2,8 4,2

3,3

1,2

10,9 14,1 14,8

7,0 2,4

15

10

5

0

5

10

15

20

Hrva

tska

/Cr

oatia

Nje

ma

ka/

Germ

any

Slov

enija

/Sl

oven

ia

Italij

a/Ita

ly

eška

/Cz

ech

Repu

blic

Aust

rija/

Aust

ria

Poljs

ka/

Pola

nd

Slov

aka

/Sl

ovak

ia

Nizo

zem

ska/

Net

herla

nds

Maarska/

Hungary

Rusij

a/

Rusia

Fran

cusk

a/Fr

ance

Velik

aBr

itani

ja/

Grea

tBrit

ain

Bosn

aiH

erce

govi

na/

Bosn

iaan

dHe

rceg

ovin

a

Srbi

ja/

Serb

ia

Euri

Odstupanje od prosjeka (euri)/ Difference from average (euros)

Prosjek = 15 eura


E1. PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA U PLATNOJ BILANCI HRVATSKE/E1. CREDIT AND DEBIT FROM TRAVEL IN CROATIAN BALANCE OF PAYMENTS

U četvrtom tromjesečju 2011. godine neto prihod od inozemnih putovanja iznosio je 379 milijuna eura što je 6% manje nego u četvrtom tromjesečju 2010. godine. Pad prihoda od putovanja inozemnih posje telja, bilo da dolaze poslovno ili privatno, u odnosu na isto razdoblje protekle godine iznosio je 3%. Rashodi domaćih putnika u inozemstvu, u četvrtom tromjesečju 2011., porasli su za 5%. na što je najviše utjecaja imao rast potrošnje na poslovnim putovanjima (18%), dok su rashodi na privatnim putovanjima u inozemstvu ostali na razini prošlogodišnjih. Istovremeno se može uoči rast potrošnje inozemnih po-slovnih putnika u Hrvatskoj (10%), te pad potrošnje posje telja koji u Hrvatsku dolaze radi odmora, posjete prijatelja i rodbine te drugih osobnih razloga (oko 4%).

Prihodi i rashodi od putovanja prema razlozima putovanja za etiri tromjese ja 2011. godine (u milijunima eura)*/Travel credit and debit by purpose of travel in 2011, quarterly (mil EUR)*

2006. 2007. 2008. 2009.** 2010.**2010.

Q1**

2010.

Q2**

2010.

Q3**

2010.

Q4***

2011.

Q1**

2011.

Q2**

2011.

Q3**

2011.

Q4***

1. Robni deficit/Trade deficit ingoods

8.344,2 9.434,0 10.793,8 7.415,5 5.990,7 1.283,3 1.497,0 1.717,6 1.453,8 1.535,6 1.674,0 1.645,9 1.503,1

2. Putovanjaturizam (netoprihod)/ Travel(net income)

5.708,7 6.035,2 6.694,0 5.655,8 5.600,8 188,1 1.317,3 3.690,5 404,9 143,5 1.457,5 3.991,0 378,9

2.1. Prihodi/Credit

6.293,3 6.752,6 7.459,4 6.379,7 6.230,0 324,7 1.476,3 3.867,8 561,1 274,5 1.611,0 4.169,8 543,3

2.1.1. Poslovnirazlozi/Business

388,4 389,2 386,4 255,7 236,3 39,0 80,9 72,8 43,6 29,7 78,1 54,0 47,9

2.1.2. Osobnirazlozi/Personal

5.904,9 6.363,4 7.073,1 6.124,0 5.993,6 285,7 1.395,4 3.795,0 517,6 244,8 1.532,9 4.115,8 495,3

2.2. Rashodi/Debit

584,6 717,3 765,5 724,0 629,2 136,6 159,0 177,3 156,2 131,0 153,4 178,8 164,4

2.2.1. Poslovnirazlozi/Business

229,5 266,9 261,3 240,8 180,6 39,1 55,4 40,0 46,1 45,9 42,2 41,9 54,4

2.2.2. Osobnirazlozi/Personal

355,1 450,4 504,2 483,1 448,6 97,6 103,6 137,3 110,1 85,4 111,7 137,0 109,9

** Revidirani podaci/ Revised data.***Preliminarni podaci/ Preliminary data.

*Podaci o prihodima od putovanja temelje se na stavci platne bilance "putovanja, prihodi“, a obuhva aju sve transakcije potrošnje inozemnih turista ijednodnevnih posjetitelja na: smještaj, hranu i pi e, prijevoz u zemlji, zabavu, kupnju i sl. /Travel credit data are based on the balance of paymententry "travel, credit", including all transactions of consumption of foreign travellers and same day visitors on accommodation, food and beverage,travel within the country, entertainment, shopping etc.

Izvor: Bilten HNB a 176, (XII/2011.) i 180 (IV/2012.); www.hnb.hr/ Source: www.hnb.hr, Bulletin HNB 176 (December 2011) and 180 (April 2012);

PRIHODI I RASHODI OD PUTOVANJA/CREDIT AND DEBIT FROM TRAVELE.

hrvatski turizamubrojkama croatian tourism in numbers 1 · PDF filehrvatski turizamubrojkama croatian tourism in numbers. ... Vrhovec 5, 10000 Zagreb, Hrvatska, Za izdavača: Sanda

Documents