HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE Odjel za povijest Diplomski studij, 1. godina Usmjerenje: Suvremena povijest Kolegij: Slika i film kao povijesni izvor Nositelj kolegija: izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič Hrvatski ratni plakat kao povijesni izvor za istraživanje Domovinskog rata 1991.-1995. Mentor: dr. sc. Krunoslav Novak Student: Luka Šarić Zagreb, svibanj 2015.
15
Embed
Hrvatski ratni plakat kao povijesni izvor za istraživanje Domovinskog rata 1991.-1995.
Hrvatski ratni plakat u Domovinskom ratu 1991.-1995.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE
Odjel za povijest
Diplomski studij, 1. godina
Usmjerenje: Suvremena povijest
Kolegij: Slika i film kao povijesni izvor
Nositelj kolegija: izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič
Hrvatski ratni plakat kao povijesni izvor za istraživanje
Domovinskog rata 1991.-1995.
Mentor: dr. sc. Krunoslav Novak Student: Luka Šarić
6. Literatura ............................................................................................. 15
3
1. Uvod
Slika i film danas su koristan i zanimljiv izvor za istraživanje povijesti. Međutim,
povjesničar im mora pristupati vrlo oprezno zbog toga što su ta dva medija podložna brojnim
manipulacijama. S druge strane, poznavajući autora, kontekst, mjesto nastanka i slično,
fotografija, film ili plakat može se vrlo dobro iskoristiti kako bi se ispričala povijest, odnosno
kako bi se osvijetlila istina. Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991.-1995. plakati su
bili jedno od sredstava kojima se ratovalo protiv velikosrpskog agresora. Oni su služili kao
opomena svjetskoj javnosti, kao poziv na obranu hrvatskoj javnosti te kao upozorenje
agresoru da neće dobro proći ukoliko nastavi sa zadanim ciljem. Predstavit ću hrvatski ratni
plakat iz Domovinskog rata te ću analizirati njegov sadržaj koristeći denotativnu i konotativnu
analizu, s ciljem da, što je bolje moguće, prikažem i objasnim što je autor plakata želio
poručiti. Istraživačko pitanje koje se ovdje postavlja jest koja je bila svrha ratnih plakata i
kome su oni bili upućeni i s kojim ciljem.
2. Što je plakat?
U Europi u 2. polovici 18. st. pojavilo se oglašavanje proizvoda pomoću slika. Međutim,
drugi stupanj u povijesti oglašavanja dostignut je tek u 2. polovici 19. st. kada se pojavio
plakat, velika obojana litografija koja se izlagala na ulici. U 20. st. autori plakata, odnosno
oglašivači, počeli su upotrebljavati „dubinsku“ psihologiju kako bi utjecali na potrošača, a da
ovaj toga ne bude svjestan. Tako su se, na primjer, cigarete reklamirale sa slikama kauboja,
što ne mora nužno značiti da svaki kauboj puši ili mora pušiti da bi bio kauboj.1 Dakle, plakat
je nastao kao sredstvo proizvođača ili trgovca kako bi se uvjerilo mušterije da kupe njihov
proizvod. Sadržaj plakata često je sadržavao slike koje nisu imale nikakve veze s proizvodom,
a svrha je toga bila utjecati na onoga koji gleda plakat da kupi proizvod pod svaku cijenu, bez
obzira na to odgovara li slika na plakatu istini ili ne.
Kratka i jednostavna definicija plakata, prema Hrvatskom leksikonu, jest sljedeća:
„Slikovno-tekstualni oglas, nalijepljen i izložen na javnom mjestu, poseban oblik javnog
komuniciranja.“ 2 Plakati raznih kategorija (razonoda i dokolica, prosvjed i promidžba,
trgovina i komunikacija...) moraju kod promatrača izazvati reakciju: posjet nekom događaju,
kupnju proizvoda, uključivanje u pokrete ili političke stranke, davanje povjerenja nekoj tvrtki
1 Peter BURKE, Očevid. Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, Antibarbarus, 2003., 98.-99. 2 Hrvatski leksikon, II. svezak, Zagreb, Naklada Leksikon d. o. o., 1997. 266.
4
i slično. Informacija koju plakat prenosi mora biti oblikovana na takav način da u kratkom, ali
intenzivnom vremenu privuče i zadrži pozornost promatrača.3
3. Ratna slika
Potrebno je nešto reći i o ratnoj slici, budući da su plakati tijekom Domovinskog rata vrlo
često sadržavali i ratne fotografije.
Tradicija prikaza ratnih zbivanja seže daleko u prošlost, a naročito je izražena u razdoblju
od 1494. do 1914. Mnogi europski umjetnici izrađivali su slike bitaka na zahtjev vladara,
vlade te, najposlije, časopisa. U prvome razdoblju, u 16. st., cilj umjetnika bio je što više
dramatičnije predočiti borbu no tražiti specifičnosti pojedine bitke. U početku, slike bitaka
služile su kako bi se pokazalo junaštvo zapovjednika, odnosno kralja ili cara; bio je to
živopisni oblik propagande. U razdoblju renesanse, vođe su često prikazivani kako osobno
sudjeluju u bitci. Mnogi umjetnici postali su svojevrsni ratni izvjestitelji čija je zadaća bila
dokumentirati ratne pohode vladara koji su ih unajmili. Prekretnica u ratnom izvještavanju i
slikanju bitaka bio je Krimski rat (1853.-1856.), od kojega će svaki veći rat biti praćen od
skupine fotografa, ili u moderno doba, od televizijskih ekipa. Druga značajna promjena u slici
bitke na Zapadu jest prijelaz od junačkog prema „činjeničnom“ ili protujunačkom stilu.
Početak takvog načina slikanja nije moguće točno odrediti. Činjenični pristup (protujunački)
je stil koji pokazuje užas rata i njegove posljedice (smrt, bijeda, siromaštvo, razaranje...).4
4. Ratni plakat u Domovinskom ratu
Odlukom Ministarstva kulture, prosvjete i športa Republike Hrvatske, muzeji, arhivi,
biblioteke i zavodi za zaštitu spomenika kulture dobili su obavezu evidentirati, čuvati,
prikupljati, zaštititi dokumentacijsku građu i međusobno surađivati. Takvu ulogu dobio je i
Hrvatski povijesni muzej kojemu je povjereno prikupljanje predmeta svakodnevne uporabe iz
vremena rata: vojne odore, oružje, zastave, insignije i fotografije. Sačuvana je i dostupna
arhiva Hrvatske Radio Televizije, Večernjeg lista, Slobodne Dalmacije, Hrvatskog vojnika te
drugih redakcija, dnevnika i tjednika. Domovinski rat u fotografijama zabilježili su
profesionalni fotoreporteri, amateri, a najviše hrvatski vojnici, branitelji na prvoj crti obrane
Hrvatske od velikosrpske agresije. Na slikama najčešće možemo vidjeti akcije hrvatskih
3 Zoran VELAGIĆ, Merien GRACEK, „Od plakata do plakatiranja: komuniciranje plakatima u Osijeku u prvim
desetljećima 20. stoljeća“, Libellarium: časopis za povijest pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova, god. 1., br.
2., svibanj 2009., 188. 4 P. BURKE, Očevid, 155.-158.
5
vojnika, portretne slike branitelja, spašavanje i evakuacije civilnog stanovništva te prizore
ljudskog stradanja i uništavanja materijalnih dobara.5 Mnoge od tih fotografija iskorištene su
u izradi plakata na temu Domovinskog rata.
Ratni plakat koristi se u ratu kao dio ratne propagande. Svrha ratne propagande jest
obeshrabriti i demoralizirati neprijatelja; ona je dio psihološkog rata prema strani protiv koje
se vodi rat. Međutim, usmjerena je i prema vlastitim građanima koje se želi ohrabriti i
mobilizirati za borbu i potporu ratu koji je u tijeku. Propagadna uzima poželjne dijelove
informacija, a odbacuje ili prikriva one nepoželjne. Često se koriste i laži kako bi se postigao
poželjni efekt kod primatelja poruke.6
U jeku najžešće agresije JNA, Srbije i Crne Gore na Hrvatsku, u trenucima kada je
Hrvatska bila prepuštena sama sebi i njezina sudbina bila u rukama slabo naoružanih i
malobrojnih branitelja, u mjesecu studenom 1991. godine izašla je knjiga Za obranu i obnovu
Hrvatske koja sadrži hrvatske ratne plakate nastale u tom vremenu, a koji su bili izloženi na
izložbi plakata i idejnih prijedloga za plakate na temu „Za obranu i obnovu Hrvatske“. Knjiga
donosi pregled tih plakata i imena autora koji su svojim radom željeli ukazati na agresiju i rat
koji je nametnut Hrvatskoj. Analizirajući te plakate, podijelit ću ih tematski u nekoliko
kategorija, odnosno definirat ću kome su pojedini plakati bili upućeni.
Koncepcija izložbe nastala je iz potrebe da se u trenutku blokiranog normalnog kulturnog
i stvaralačkog života te u trenutku najvećih razaranja kulturnih i umjetničkih dobara
posredstvom medija, prvenstveno plakata i TV spotova, uputi svjetsku i domaću javnost na
stanje u Hrvatskoj, a sve u cilju, kako i sam naslov izložbe glasi, obrane i obnove Hrvatske.
Komisija za likovnu umjetnost Gradskog fonda za kulturu poslala je poziv 135-orici
dizajnera, fotografa i drugih umjetnika da izrade jedan do tri prijedloga za grafičko rješenje
plakata ili nekog drugog oblika vizualnih poruka, s ciljem da se nekoliko najboljih primjera
prikaže javnosti, odnosno objavi u medijima. Odazvalo se 70 umjetnika svih profila, što je
rezultiralo i različitima načinima i tehnikama izrade plakata. Ono što je bitno spomenuti jest
činjenica da nisu bili ograničeni posebnim uvjetima u izradi, već su dobili potpunu slobodu.7
5 Rhea IVANUŠ, Fotografski albumi u zbirci fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja,
Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, 2006., 49.-50. 6 Sandra VITALJIĆ, Rat slikama. Suvremena ratna fotografija, Zagreb, Mostar, Algoritam, 2013., 15. 7 Marijan SUSOVSKI, „Za obranu i obnovu Hrvatske“, Za obranu i obnovu Hrvatske/For Defence and Renewal
of Croatia, Umjetnički paviljon u Zagrebu, studeni/novebar 1991., 9.-10.
6
Iz navedene knjige, odnosno sa izložbe plakata iz ratne 1991. godine, donosim nekoliko
primjera:
Slika 1
Slika 2
Slika 1 prikazuje plakat Zvonimira Pliskovca. Prvo što možemo zamijetiti jest svastika,
simbol nacističke Njemačke, ispunjena ćirilićnim natpisima, a između krakova svastike nalaze
se četiri ćirilićna slova S (C). Unutar svastike stoje natpisi poput: „Definitivno bez Hrvata!“,
„Nasilje“, „Srbi“ itd. Na vrhu plakata na engleskom jeziku piše: „FASCISM IN SERBIA IS
7
NOT DEAD!“ („FAŠIZAM U SRBIJI NIJE MRTAV!“). Na dnu plakata piše: “HELP
CROATIA!“ („POMOZITE HRVATSKOJ!“) pri čemu su slova u riječi CROATIA obojana
bojama hrvatske zastave. Autor plakata obraća se europskoj i svjetskoj javnosti i zato šalje
poruku na engleskom jeziku. Kombinacijom svastike i „četiri S“ šalje poruku kako je
srbijanska politika i rat koji je povela protiv Hrvatske identičan onome koji je pokrenuo Hitler
u Drugom svjetskom ratu. Poruka je vrlo jasna i kaže kako je fašizam prisutan u Srbiji, u
neposrednoj blizini zapadne Europe, a Hrvatska je na udaru te agresivne i osvajačke politike i
hitno treba pomoć, što je naglašeno kurzivnim slovima HELP i bojama u riječi CROATIA.
Slika 2 prikazuje plakat Vinka Fištera. Jasnija i izraženija hrvatska zastava koncem je
privezana za blijedu jugoslavensku zastavu. Međutim, taj konac nije pričvršćen i polako se
odmotava. Na vrhu je natpis „WE WANT TO BE FREE“ („ŽELIMO BITI SLOBODNI“).
Bojama izraženija hrvatska zastava simbolizira novu, demokratsku i slobodnu državu koja se
želi riješiti stare, komunističke, agresivne i propadajuće jugoslavenske države. Natpis također
ostavlja snažan dojam jer autor poručuje međunarodnoj zajednici kako je jedina želja Hrvata
biti slobodan i ništa više od toga.
Na primjeru ova dva plakata iz 1991. godine možemo prepoznati jednu od kategorija
plakata iz tog vremena. To su plakati upućeni europskoj i svjetskoj javnosti u cilju
identifikacije agresora i žrtve. Nadalje, donosim još dva plakata iz ovog ciklusa:
Slika 3
8
Slika 4
Plakat Borislava Ljubičića na slici 3 prikazuje potpuno bijeloga čovjeka kojemu ne
vidimo lice, a koji lijevom rukom drži vojnu maskirnu odoru na vješalici. Desnom rukom
pokazuje slovo „V“, odnosno simbol „victory“ („pobjeda“) čime započinje naslov plakata.
Natpis „VOLIŠ LI HRVATSKU“ nalazi se preko lica čovjeka i upada u prvi plan. Vojna
odora kao da iskače iz plakata, odnosno nudi se svakome tko taj plakat gleda. Vješalica
simbolizira kako je ta odora spremljena i nije u funkciji. Ono što autor poručuje jest vrlo jasno
i nedvosmisleno. Ako voliš Hrvatsku, uzmi odoru i bori se za nju. Ovaj plakat možemo staviti
u kategoriju plakata upućenih hrvatskom narodu na obranu domovine.
Plakat prikazan na slici 4 djelo je Marijana Jevšovara. Plakat se sastoji samo od jedne
crne rečenice pisane na ćirilici, na bijeloj podlozi. Natpis kaže: „AKO PUCATE NA
HRVATSKU, NEĆETE SE VRATITI KUĆI“. Jednostavnost ovoga plakata odgovara i
jednostavnosti poruke koja se šalje. Iako je plakat hrvatski, ćirilićno pismo iskorišteno je kako
bi se neprijatelju, koji se tim pismom služi, poslala jasna i nedvosmislena poruka. Oni koji
napadaju Hrvatsku biti će ubijeni od Hrvata koji se brane. Ovaj plakat možemo smjestiti u