SVEUČILIŠTE U ZADRU UNIVERSITY OF ZADAR ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKU ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST http://www.unizd.hr/ I 1 Studij: Hrvatski jezik i književnost Godina studija: 4. i 5. Šifra predmeta: Naziv predmeta ECTS Semestar Mit, strana književnost i povijest u hrvatskoj drami druge polovice XX. st. 5 VIII./X. Akademska godina: 2013./14. Jezik izvođenja: hrvatski jezik (prema potrebi: engleski jezik) Razina ishoda učenja: 6. Status predmeta (zaokružiti jedan ili više odgovora): A) obvezni B) izborni na Odjelu C) izborni na Sveučilištu Preduvjet upisa: Nositelj: Dr. sc. Helena Peričić, redovita profesorica Izvoditelj(i): Dr. sc. Helena Peričić, redovita profesorica / Marijana Roščić, prof. Organizacija nastave: Predavanja Seminari Vježbe 30 30 Osiguranje kvalitete izvedbe nastave Izvješće o izvedenoj nastavi, studentske ankete Sadržaj i ciljevi kolegija Ovaj dramatološki kolegij problematizira sastavnice unutar hrvatskoga dramskog stvaralaštva druge polovice XX. st. koje predstavljaju odraz poetičkog utjecaja drevnih tekstova (npr. biblijskih i antičkih) temeljenih na mitu, strane književnosti uopće te povijesnih događaja. Polazeći od ideje Julije Kristeve o tekstu kao poprištu “permutacije i transformacije” drugih tekstova, moguće je zaključiti da se tzv. pra- ili predtekstovi - strukturirajući se u nove - „preiščitavaju, preakcentiraju, stapaju i premještaju“ (Vladimir Biti). Takva je pojava razvidna u predmetnoj domaćoj dramskoj proizvodnji, poglavito u motrenom razdoblju. Budući da je ovdje riječ o aktivnom odnosu teksta kao mreže znakovnih sustava sa sustavima označiteljskih praksi njegove kulture, kolegij se temelji na odabranim primjerima koji služe kao pogodna ilustracija spomenute književno- odnosno poetičko-recepcijske pojave. Poznato je da u svjetskim književnostima a posebice drami oslanjanje na antički hipotekst kao i mitologiju nije dvadesetostoljetna odnosno postmodernistička invencija ili inovacija već mehanizam kontinuirano prisutan od srednjega vijeka, humanizma i renesanse, pa klasicizma, naovamo (u XX. st. glasovit je primjer Anouilhova Antigona iz četrdesetih godina). Na razini aktivnog odnosa između predteksta i novonastalih književnih djela (hipertekstova, fenotekstova) moguće je u domaćoj književnosti izdvojiti skupinu dramskih tekstova iz druge polovice XX. stoljeća kao korpus primjeren proučavanju rečene pojave. Izabrane drame (od Matkovićevih do suvremene Brumčeve radio-drame) ovdje su shvaćene kao prostor na kojemu se križa i artikulira
12
Embed
Hrvatski jezik i književnost Godina 4. i 5. studija: Šifra ... STRANA KNJ... 21-2-14.pdf · Odabrane drame, Zagreb: Mozaik knjiga. Krleža, Miroslav (1977). Aretej ili Legenda o
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SVEUČILIŠTE U ZADRU
UNIVERSITY OF ZADAR
ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKU
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
http://www.unizd.hr/
I
1
Studij: Hrvatski jezik i književnost Godina
studija:
4. i 5.
Šifra
predmeta: Naziv predmeta ECTS Semestar
Mit, strana književnost i povijest u hrvatskoj drami
druge polovice XX. st.
5 VIII./X.
Akademska
godina: 2013./14.
Jezik
izvođenja:
hrvatski jezik
(prema potrebi: engleski jezik) Razina
ishoda
učenja:
6.
Status
predmeta (zaokružiti jedan
ili više
odgovora):
A) obvezni
B) izborni na Odjelu
C) izborni na Sveučilištu
Preduvjet upisa:
Nositelj: Dr. sc. Helena Peričić, redovita profesorica
Izvoditelj(i): Dr. sc. Helena Peričić, redovita profesorica / Marijana Roščić, prof.
Organizacija
nastave:
Predavanja Seminari Vježbe
30 30
Osiguranje
kvalitete izvedbe
nastave
Izvješće o izvedenoj nastavi, studentske ankete
Sadržaj i
ciljevi
kolegija
Ovaj dramatološki kolegij problematizira sastavnice unutar hrvatskoga dramskog stvaralaštva
druge polovice XX. st. koje predstavljaju odraz poetičkog utjecaja drevnih tekstova (npr. biblijskih
i antičkih) temeljenih na mitu, strane književnosti uopće te povijesnih događaja.
Polazeći od ideje Julije Kristeve o tekstu kao poprištu “permutacije i transformacije” drugih
tekstova, moguće je zaključiti da se tzv. pra- ili predtekstovi - strukturirajući se u nove -
„preiščitavaju, preakcentiraju, stapaju i premještaju“ (Vladimir Biti). Takva je pojava razvidna u
predmetnoj domaćoj dramskoj proizvodnji, poglavito u motrenom razdoblju.
Budući da je ovdje riječ o aktivnom odnosu teksta kao mreže znakovnih sustava sa sustavima
označiteljskih praksi njegove kulture, kolegij se temelji na odabranim primjerima koji služe kao
pogodna ilustracija spomenute književno- odnosno poetičko-recepcijske pojave.
Poznato je da u svjetskim književnostima a posebice drami oslanjanje na antički hipotekst kao i
mitologiju nije dvadesetostoljetna odnosno postmodernistička invencija ili inovacija već
mehanizam kontinuirano prisutan od srednjega vijeka, humanizma i renesanse, pa klasicizma,
naovamo (u XX. st. glasovit je primjer Anouilhova Antigona iz četrdesetih godina). Na razini
aktivnog odnosa između predteksta i novonastalih književnih djela (hipertekstova, fenotekstova)
moguće je u domaćoj književnosti izdvojiti skupinu dramskih tekstova iz druge polovice XX.
stoljeća kao korpus primjeren proučavanju rečene pojave. Izabrane drame (od Matkovićevih do
suvremene Brumčeve radio-drame) ovdje su shvaćene kao prostor na kojemu se križa i artikulira
SVEUČILIŠTE U ZADRU
UNIVERSITY OF ZADAR
ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKU
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
http://www.unizd.hr/
I
2
niz književnih, kulturnih, povijesnih i svjetonazorskih iskaza temeljenih na predtekstovima iz
raznih razdoblja i prostora.
Cilj je ovoga književnokomparatističkog kolegija uputiti studente na/u
neodvojivost hrvatskoga dramskog korpusa (nastala tijekom druge polovice XX.
st.) od njegova europskoga pa i svjetskog književnog konteksta pri čemu traganje
za poticajima za nastanak novih (hiper)tekstova zalazi duboko u književnu
povijest dosežući prostor Biblije i antičkoga mita.
Obradom, analizom i tumačenjem dramskih tekstova studentu se omogućava
prepoznati razne povijesno-dramatološke i poetičke pojave vezane za društveni
kontekst u kojemu su tekstovi nastali (posebice za povijesne i političke situacije
iz kojih dramsko djelo izrasta ili je s njima povezano); student se uči
razumijevanju kulturnoga pa i teatrološkoga konteksta (različitih faktora koji na
razini „kulturnoga života doba“ utječu na prirodu dramskoga teksta i njegove
izvedbe), te načinima preslikavanja izvantekstualnih odnosno izvanknjiževnih
sastavnica u sam dramski tekst kao književni medij potencijalno izrazito moćnoga
društvenog angažmana i utjecaja.
Zadaća je studenta koji se priključi ovomu kolegiju redovito pohađati predavanja i
seminare te za ispit izabrati četiri dramska djela iz popisa predmetne literature
(student u dogovoru s profesorom može po svom nahođenju odabrati i dramski
tekst koji nije na popisu a koji je relevantan za kolegij).
Napomena: od studenta se pri uključivanju u kolegij očekuje temeljno poznavanje
povijesti civilizacije i teorije književnosti.
SVEUČILIŠTE U ZADRU
UNIVERSITY OF ZADAR
ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKU
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
http://www.unizd.hr/
I
3
SVEUČILIŠTE U ZADRU
UNIVERSITY OF ZADAR
ODJEL ZA KROATISTIKU I SLAVISTIKU
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
http://www.unizd.hr/
I
4
Izvođenje sadržaja predmeta po tjednima
Tje
da
n Predavanja (i seminari)
Tema Sati
1
Uvodno predavanje. Upoznavanje sa sadržajem kolegija i temeljnom
literaturom. Koncepcija povijesti svjetske književnosti, nacionalne i
komparativne književnosti. Epohe književnosti europskoga kulturnoga
kruga.
2
2 Metodologija komparatističkog pristupa. Književni utjecaji. Teorija
recepcije. Poetička recepcija u književnostvaralačkoj praksi. 2
3 Hrvatska drama sredine i druge polovice XX. st. u kontekstu
europskoga književnog i dramskog stvaralaštva. 2
4 Odnos mita, povijesti i književnosti. 2
5 Tematologija. Književni arhetip. Psihoanalistička i arhetipska kritika. 2
6
Modernizam i postmodernizam. Modeli preslikavanja/prihvaćanja
mita, povijesti i (strane) književnosti u dramskom književnom
stvaralaštvu.
2
7 Intertekstualno preslikavanje u širem i užem smislu riječi. Primjeri. 2
8 Preslikavanje mita. Biblijski i antički utjecaji u hrvatskoj drami.