VIA RAZINA = NIA +
VIA RAZINA = NIA +1. KNJIEVNOSTHomer: Odiseja (grka)
Vergilije: Eneida (rimska)
Petar Hektorovi. Ribanje i ribarsko prigovaranje (hrvatska
renesansa)
Marin Dri: Novela od Stanca (hrvatska renesansa)
Petar Zorani: Planine (hrvatska renesana) razumjeti tematiku
rasute baine i turske opasnosti (Juraj igori, Marko Maruli, Petar
Zorani)
razumjeti barokni odnos prema temi ivota, smrti, ljubavi
interpretirati: Jean Racine: Fedra, Voltaire: Candide
(klasicizam)
Edgar Allan Poe: Crni maak (romantizam)
A. enoa: Prijan Lovro (enoino doba)
Gustave Flaubert: Gospoa Bovary (realizam)Nikolaj Vasiljevi
Gogolj: Kabanica (realizam)
Josip Kozarac: Tena (hrvatski realizam)
Charles Baudelaire: Cvjetovi zla (modernizam)
Interpretirati liriku A. G. Matoa i V. Vidria (hrvatska
moderna)
Interpretirati: Milan Begovi: Bez treega , A. G. Mato: Cvijet sa
raskra, Camao; Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg
Interpretirati: Marcel Proust Combray; Franz Kafka Preobrazba
(knjievnost 20. st.)
Interpretirati: Louigi Pirandello est lica trai autora, Samuel
Beckett: U oekivanju Godota (moderna drama, drama apsurda) Miroslav
Krlea: Baraka pet be (novela iz zbirke Hrvatski bog Mars,
knjievnost od 1929. do 1952.)
J. D. Sallinger: Lovac u itu (moderan roman, svjetska knjievnost
II. razdoblja )
Ranko Marinkovi: Ruke (zbirka novela; razdoblje druge
moderne)
Poznavati stvaralaki opus i interpretirati poeziju Ivana
Slamniga i Slavka Mihalia; suvremena knjievnost) Antun oljan:
Kratki izlet, Ivan Aralica: Psi u trgovitu (postmodernizam)
2. JEZIK razumjeti leksiko-semantike pojmove: antroponimi,
toponimi (4. razred) razumjeti tvorbene naine u hrvatskom jeziku
(4. razred)
razumijeti i poznavati povijesni razvoj hrvatskoga jezika (1.-4.
razred)
( ( ( ( (1. Homer: OdisejaOdiseja je Homerov spjev nastao u 8.
st. pr. Krista, ime je dobio po junaku Odiseju. Ep prikazuje
mirnodopski ivot starih Grka.
Ispjevan je u heksametrima, sastoji se od 24 pjevanja.
Ep poinje in medias res (u sredite radnje).
Odiseja ima kompleksnu strukturu kompozicije:
1) mirnodopski ivot
2) pomorski ivot
Sredinji motiv, koji pokree radnju Odiseje su nastojanja gl.
junaka da se nakon lutanja svijetom vrati kui.Odisej je glavni lik
epa, prikazan kao junak velike snage i hrabrosti, pameti,
snalaljivosti, dovitljivosti, opreznosti,... Hladnokrvno rasuivanje
i prijevara spaavaju ga iz svih opasnosti.
Lik Odiseja je vjean simbol nemirnoga ljudskiog duha,
radoznalosti i ei za novim spoznajama.
Odisejev lik pobudio je zanimanje novih knjievnika i mislilaca,
te je prisutan u djelima svjetske knjievnosti (R. Marinkovi:
Kiklop, James Joyce: Uliks,...).
U Odiseji su bogovi veinom zatitnici pravih i moralnih odnosa
meu ljudima.
Odiseja je:
1. ep o mirnodopskom ivotu starih Grka (himna brane
vjernosti)
2. ep povratka (takvi se epovi koriste u usmenoj predaji)
3. prva knjiga pomorskih pustolovina (prikazuje nemiran ovjekov
duh)
4. prvo epsko djelo europske knjievnosti koje se bavi sudbinom
junaka (privatan
ivot)______________________________________________________________2.
VERGILIJE: ENEIDABiljeke o piscu:Vergilije je bio najistaknutiji
rimski pjesnik Augustova doba.Bio je poseban ljubitelj starogrkih
pjesnika i filozofa.ivio je na Augustovu dvoru koji ga je i
nagovorio da napie Eneidu,junaki ep u 12 pjevanja i ukupno 9 896
heksametara, u kojem jeproslavio rad Julijevaca kojima pripada i
car August. Vergilije je snano utjecao na mnoge europske pisce.
Vrsta djela:Junaki ep
Kratki sadraj:Poslije propasti Troje Eneja se spaava i sa svojim
sinom Askanijemotplovi u Italiju sa eljom da na uu Tibera osnuje
novo carstvo.Eneja je prikazan kao praotac rimskog naroda, a
neizravno i kao Augustovpraotac. U prvom pjevanju prikazan je
Enejin put u Italiju i nezgode kojemu prireuje boica Junona. Bog
vjetrova, po Junoninoj elji, unitavaEneji brodove i on dolazi u
Kartagu na dvor kraljice Didone. U drugom itreem pjevanju Eneja
pripovijeda svoje doivljaje. U etvrtom pjevanjuprikazana je ljubav
izmeu Didone i Eneje, koja zavrava tragino.U petom i estom pjevanju
prikazan je Enejin bijeg prema Siciliji i silazaku donji svijet,
kroz koji ga vodi Sibila. Od sedmog do dvanaestog pjevanjarazvija
se pria o Enejinom dolasku na obale Tibera, borbi s kraljemTurnom i
njegovom smrti.
Jezik, stil i kompozicija djela:Vergilije je Homerovim stilom i
tehnikom kompozicije obradio legenduo Trojancu Eneji kao osnivau
Rima i tako stvorio rimski nacionalni ep.Vergilije je svoj epski
spjev obogatio ljubavnom priom, utkavi u epskuradnju dramske
zaplete i produbljene slike osjeaja. Ovaj ep je spjevanpo uzoru na
Ilijadu i Odiseju. Spjevan je u dvanaest pjevanja u kojim seprvih
est pjevanja odnosi na Enejina putovanja koja moemo usporeditii sa
Homerovom Odisejom, dok drugi dio epa pjeva o ratovima te jenapisan
po uzoru na Ilijadu. Ep se sastoji os 9 896 heksametra, a jezik
jevrlo jednostavan i jasan.
Analiza likova:EnejaRazlikuje se od Homerovih junaka koji
djeluju uglavnom spontano,on je u prvom redu orue sudbine koja mu
je naredila da udari temeljebuduoj veliini Rima. Time se nekako
mogu opravdati neki njegovipostupci koji bi inae bili za osudu.
Kraljica Didona primila ga je kaobrodolomca u svoj grad, a on je,
unato svim njenim dobroinstvima,neviteki naputa.
DidonaPametna i lijepa kraljica Kartage koja se zaljubljuje u
Eneju nakonnjegova dolaska u Kartagu.
Dojam o djelu:Eneida kao ep je u biti zapravo Ilijada i
Odiseja.Ipak, Vergilijeva je izvornost osebujna, osobito su izvorni
njegovi opisi oluja, ljubav Eneje i Didone, te je Eneida pravi
roman u stihovima kojeg krase razne usporedbe, stanovita jasnoa i
posebni likovi s jedinstvenim osobinama. Zbog svih tih elemenata
Eneida me se duboko dojmila te je smatram za jedan od najboljih
epova.______________________________________________________________3.
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJEPETARHEKTOROVI( 1487. 1572. )Rodio
se na otoku Hvaru u uglednoj vlasteoskoj obitelji. Cijeli svoj ivot
proveo je u Starom Gradu, gdje je izgradio dvorac utvrdu Tvardalj,
u kojem je ivio do smrti.Svoj rodni otok napustio je u dva navrata:
1539. god. kada je pobjegao pred Turcima u Italiju i 1557. god.
kada je otputovao u Dubrovnikda upozna svoje prijatelje dubrovake
pjesnike.U mladosti je pisao ljubavne pjesme, ali one se nisu
sauvale. Od Hektorovieva knjievnog opusa ouvano je malo: nekoliko
poslanica i pisama ( J. Bartueviu, M. Veteranoviu, N. Naljekoviu,
M. Pelegrinoviu ), odlomak prepjeva Od lika ljuvenoga Ovidijeva
spjeva ( Remedia amoris ) i glavno djelo, Ribanje i ribarsko
prigovaranje ( dovreno 1556., tiskano 1568. ).Ribanje i ribarsko
prigovaranje, pisanou obliku poslanice (pismo nekoj osobi, ali
namijenjeno i javnom itanju)vlastelinu i piscu JerolimuBartueviu,
predstavlja neku vrstu putopisa u stihovima, u kojem Hektorovi
pripovijeda o trodnevnom putovanju na moru ( izmeu Hvara, Braa i
olte ) s ribarima Paskojem i Nikolom. Djelo se odlikuje svjeinom,
neposrednou i jednostavnou te ljubavi iskazanoj prema obinom puku i
napaenoj domovini.Hektorovi je unio u svoje djelo i etiri narodne
pjesme dvije bugarice ( Kraljevi Marko i brat mu Andrija i Radosav
Siverinac ) i dvije lirske pjesme ( Na gospodin poljem jezdi i I
klie divojka ).RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE poema Petra
HektoroviaU Ribanju i ribarskom prigovaranju po prvi se puta u
hrvatskoj knjievnosti pojavljuju likovi teaka.Starogradski ribari,
Paskoje Debelja i Nikola Zet, prikazani su s puno simpatije i
iskrenog divljenja zbog svoje bistrine, mudrosti i vitalnosti.Opis
ribanja, pojedinosti putovanja, susreti na moru, posjet Neujmu
Marka Marulia, reminiscencije na pjesnikov Tvardalj i zaviaj, odnos
prema ribarima, narodnoj pjesmi i posebno naglaeni realistiki odnos
prema knjievnom stvaranju uope znatno oteavaju kategorizaciju
djela.U biti Ribanje je himna specifinoj ljepoti primorskog pejzaa
i afirmacije ivota koji je uz taj pejza ovjek
organizirao.______________________________________________________________5.
PETAR ZORANI : PLANINE (1508.-1569.) pisac prvog hrvatskog romana
(Planine)
pripada zadarskom renesansnom krugu, uz Brnu Karnarutia i Jurja
Barakovia
Biografija: potomak stare plemike obitelji, kojoj je sjedite
bilo ispod Velebita u Lici, ali se kasnije doselila u primorje Nin.
Kad su Turci potkraj 15.st. doli u Nin, Zoranieva obitelj seli u
Zadar. Tako se pjesnik rodio u Zadru, kasnije u Nin dolazi kao
sudac, a radi i u vojnoj slubi. Humanistiku naobrazbu stekao je u
Zadru i Padovi; bio je pravnik, biljenik i javni slubenik.
PLANINE
Jednini sauvan pjesnikov roman (za druga dva njegova djela
Ljubveni lov i Vilenica znamo samo po naslovu); pastirski je roman
s umetnutim stihovima, napisan u Ninu.
Najjai poticaj za stvaranje toga djela bilo je Zoranievo
domoljublje; on ve u posveti govori kako razliiti pisci
proslavljaju svoje zemlje, npr. u Grkoj nema gore, rijeke ni izvora
za koje ne bi bila vezana neka pjesnika pria. Zar da samo hrvatski
kraljevi, ljepi od tih, ostanu neopjevani?
S takvim mislima zapoeo je Zorani opisivati svoj fantastini put
iz primorja u planine, k vili Dejaniri, po kojoj se, kako pisac
izvodi, zove planina Dinara, koja e ga osloboditi od betega
ljubavnoga (ljubavnog bola). Ali put do vilenice, pun udnih
doivljaja, vodi najprije kroz cvjetni prah pastira i vila; pjesnik
ostaje nekoliko dana s njima sluajui njihove pjesme i pripovjetke o
nesretnimljubavnicima pretvorenim od bogova u stabla, cvijee,
izvore i potoke.
Pohodivi zatim vilenicu, koja ga svojim arolijama oslobodi od
ljubavne boli, vraa se u svoj primorski zaviaj, gdje ga u
alegorijskoj viziji nebeske pojave upuuje da se okani isprazne
svjetovne poezije i prione uz vjenu istinu.
(Tijek putovanja: Zoranovo putovanje zapoinje u Vodicama kod
Nina, ide morskim putom do Starigrada podno Velebita, penje se
velikom Paklenicom na vrh Velebita, ide prema istoku do Dinare, te
rijekom Krkom dolazi do ibenika. Put ga dalje vodi pokraj Zadra do
Zatona i Nina.
Utjecaji: Dante, Boccaccio, Petrarca, Sannazzaro (Arcadia),
Ovidije Metamorfoze (Pripovjetke o nesretnim ljubavnicima kojima
pisac objanjava postanak izvora, bilja i rijeka svoga zaviaja).
Najvei je utjecaj Sannazzarove Arcadie jer su i Zoranieve
Planine neka fantastina arkadija, smjetena na hrvatskom tlu.
Znaaj: Najvanije u djelu je pjesnikovo domoljublje, koje se
oituje u raznim prigodama. Tako pjesnik sree dvojicu pastira sa
stadom prorijeenim napadajima istonih vukova, tj. Turaka, slua kako
mu dvojica od njih pjevaju pjesme o raspadu domovine (od rasute
batine). Kasnije vidi perivoj slave i u njem vilu Hrvaticu koja
kori Hrvate, to piu tuim jezicima mjesto svojim.
Struktura djela: Roman se sastoji od 24 poglavlja, s uvodnom
posvetom ninskom kanoniku Mateju Matijeviu. Dogaaji su ispriani
kronoloki.. Zamiljeno putovanje traje sedam dana, a od ljubanih
jada glavni lik, Zoran, boluje ve sedam godina.
Znaenje: Roman moemo itati u doslovnom (putovanje zaljubljenog
pastira Zorana po stvarnim hrvatskim krajevima) i alegorijskom
smislu : ovjeka na putu do spoznaje (Istine) vodi Boja Milost.
________________________________________________________________
4. MARIN DRI: NOVELA OD STANCA
vrsta: farsa
sadraj: U karnevalskoj noi, u mranim uliicama renesansnog
Dubrovnika susreu se Vlaho, Miho i Divo Peica neobuzdani mladii
eljni zabave. Divo pripovijeda o sirotom seljaku koji je sa
skromnom robom na prodaju, ne nalazei bolje prenoote, zanoio uz
gradsku fontanu. Mladii odlue uiniti novelu (naaliti se). Divo se,
maskiran, predstavlja Stancu kao bogati trgovac. Pria mu kako je uz
pomo vila povratio mladost.Stanac mu povjeruje. U njemu se budi
razumljiva ljudska enja za mladou i osjeaj gorke nepravednosti i
prevarenosti prolaznou ivota.Uz to, Stanac ima u dalekom selu na
Pivi (selo u Hercegovini) mladu domau ija bi ljubav planula novim
arom kada bi joj se iz grada vratio ponovno mlad, kao nekada.
Ova posve obina ljudska srea takvom se snagom suprostavila
zdravom razumu, da su dubrovake makarejadnom starcu sasvim
uvjerljivo izgledale kao vile. Makare obriju Stancu bradu, odnesu,
ali i plate, sir i kozle, i noene neobuzdanom radou nestanu meu
drevnim dubrovakim palaama.
Shvativi da je prevaren, Stanac uvia da je ovjekova sudbina da
nezaustavljivo koraa svom kraju, a sva je gorina ba u tome to je
pri svakom koraku sve dublje svjestan injenice da se ne moe
okrenuti i koraknuti nazad.
Stih: 316 dvostruko rimovanih dvanaesteraca
oko 40 puta se pojavljuju rijei STAROST i MLADOST
(smisao/tema/ideja djela)
kontrasti: starost mladost, selo(Stanac, vlah, hercegovac,
seljak) grad (mladii, graani, gospoda)
___________________________________________________________6.TEMATIKA
RASUTE BAINE I TURSKE OPASNOSTI (JURAJ IGORI, M. Maruli, P.
Zorani)Patriotizam kojim je proeto djelo od prve do posljednje
stranice jest okosnica koja ga dri kao cjelinu. Baina, kao zaviaj u
uem i domovina u irem smislu, a ne samo kao obiteljski posjed kojim
je jedna generacija vezana za korijene prolosti, tema je cijeloga
djela. Bainac je ovjek koji je svjestan sebe, svoje povijesne
uloge, pa taj pojam oznauje jaku i poduzetnu linost u traginoj
stvarnosti, na otrici vremena prolog, sadanjeg i budueg (Zorani:
Planine)
Maruli: Judita; Maruli je starozavjetni motiv prenesao u nove
okolnosti i prilike naime to je vrijeme opasnosti od Turaka posebno
prijetnja Splitu; kao predstavnik novog vremena oito je da Maruli
brine za sudbinu svog naroda to pokazuje njegova domoljubna
osjeanja i predstavlja nam ga kao dobra poznavatelja prilika u
Hrvatskoj (to se vidi i u epskoj pjesmi "Molitva suprotiv
Turkom")igori: Elegija o pustoenju ibenskoga polja
Zorani: Planine: najznaajniji problem "rasute baine" koja se
oituje u Turskoj i Mletakoj opasnosti, a posebno ga zabrinjava
opasnost od talijanskog jezika koji ugroava hrvatski- problem ovoga
romana moemo definirati kao:a) problem rasute baineb) pitanje od
naroivanjac) problem hrvatskog jezika i stvaralatva na hrvatskom
jeziku________________________________________________________________7.
BAROKNI odnos prema temi ivota, smrti, ljubavibarokni svjetonazor
("memento mori" sjeti se da si smrtan)
tematika: prolaznost, ivot i smrt, odnos prema Bogubarokna
obiljeja: - podvojenost baroknog ovjeka izmeu svjetovne prirode i
straha od smrti - tematika: prolaznost, ivot i smrt, odnos prema
Bogu________________________________________________________________8.
JEAN RACINE: FEDRA (klasicizam)Izvori: Racinovi uzori su antiki:
Euripidov Hipolit i Senekina Fedra
Tema: Tema tragedije je ljudska razapetost izmeu strasti i
krivnje
Radnja: Fedra, ena kralja Tezeja, zaljubljena je u svog posinka
Hipolita. Budui da joj je mu ve dugo odsutan i da joj dolaze
glasine kako je mrtav, ona otkriva Hipolitu svoju ljubav. Otkriva
se da Tezej nije mrtav, te Fedra oajna zbog straha od sramote i
spoznaje da Hipolit voli mladu Ariciju, slae muu da ju je Hipolit
obljubio. Tezej proklinje sina Hipolita, koji nakon nekog vremena
pogiba. Fedra ispija otrov i, muena osjeajem krivnje priznaje
Tezeju svoju ljubav spram Hipolita.
Stih: aleksandrinac (12 slogova s cezurom iza estog sloga)
U skladu s klasicistikim racionalizmom, moralinou i didaktinou,
u djelu se osuuje:
- nerazumno , grijeno ponaanje odnosno nedoputena ljubav
- nemoral glavne junakinje (spremnost na preljub i la)
- didaktinost (pounost) je vidljiva u poruci gledatelju da treba
shvatiti kako krenje drutvenih normi vodi u smrt
________________________________________________________________
9. PIERRE CORNEILLE: CID (klasicizam)
Tema: Ljudska razapetost izmeu ljubavi i dunosti.
Likovi: Don Rodrigo, Himena,...
Fabula: Don Rodrigo i Himena zaljubljeni su jedno u drugo, ali
zbog svae njihovih oeva oni potiskuju svoju ljubav voeni osjeajem
asti i dunosti ouvanjaobiteljskog ugleda. Oni se nisu samo spremni
odrei ljubavi, nego su spremni poeljeti smrt voljene osobe. Na
kraju se, po kraljevoj elji, ipak trebaju vjenati.
Stih: aleksandrinac
Stil: U djelu se naglaava potreba racionalnog poponaanja (prema
razumu, a ne prema osjeajima), potreba potovanja morala i obiaja
sredine u kojoj ovjek ivi (vanost asti i ugleda obitelji).Pisac
pokazuje itatelju (gledatelju) to bi se moglo dogoditi u sluaju
izbora jedne odnosno druge mogunosti.Izvor: Pria o Cidu do
Corneillea je dola putem drame Cidova mladost Guillena de
Castra.
_______________________________________________________________
10. EDGAR ALLAN POE (1809.-1849.) - Edgar Allan Poe je roen
1809. godine u Bostonu.Pohaao jeUniversiy of VirginiaiWest Point,
ali je odustao od studija.- ameriki pjesnik, pripovjeda, esejist,
kritiar
- dijete putujuih glumaca, koji su nastradali u prometnoj
nesrei, posvaja ga obitelj imunog trgovca Johna Allana
- neslaganje s posvojiteljem (duhovno materijalno)
- bavi se novinarskim i knjievnim radom
umire slavan, ali siromaan od posljedica bohemskog ivota i tekog
alkoholizma
u njegovim djelima prevladavaju motivi straha, uasa,
naputenosti, usamljenosti, izgubljene ljubavi i propalih iluzija
(Ovaj je svijet svijet boli i nesree)
utjee na pjesnike modernizma (Baudelaire)
DJELA:
Napisao je oko 70-ak pripovijesti u kojima se nastavlja na
engleske gotske romane strave i uasa, te fantastine pripovijesti
njemakih romantiara. Njegove novele pune su tajanstvenih i
jezovitih zbivanja, smrti i stravine atmosfere, ili prepune
fantastike.
Imao je razvijen dar zapaanja, natprosjenu sposobnost analize i
loginog zakljuivanja utemeljitelj je KRIMINALISTIKOG ANRA U
KNJIEVNOSTI(otac moderne detektivske prie Ubojstvo u ulici
Morge)Neka od njegovih djela: Crni maak, Ubojstvo u ulici Morge,
Krabulja crvene smrti, Groteskene pripovijesti i arabeske,...
groteska - likovno i verbalno prikazivanje ljudi ili ivotinja u
neobinom, fantastinom, nakaznom ili kominom obliku
arabeska-ornament, ara u orijentalnom stilu; preneseno: crte,
slikarija
bizarno-neobino, udno, iznenaujueCRNI MAAK
Ukratko o likovimaili moda o likukoji nije imenovan.On je ovjek
pomalo nestalne psihe, vjerojatno utjecaj alkoholizma, ovjek koji
je naglo postao siromaan i razdraljiv. Ne mogu rei da ga krivim,
niti da ga opravdavam.Kratak sadraj:Pria se o ovjeku, koji je od
rane mladosti privren ivotinjama, te ih je uvijek drao u kui,
mazioKasnije se oenio slinom takvom osobom. Drali su mnogo
ljubimaca, meu kojim i crnog maka Plutona. Jednog dana, ne mogavi
vie gledati ivotinju, objesi je na drvo. ovjek dovodi kui crnog
maka iz neke krme. Tako ive neko vrijeme, a onda ovjek zapazi mrlju
na makovim prsima, koja ima oblik vjeala. Tako redom, ovjek digne
sjekiru na maka, ena ga zaustavi, on digne sjekiru na enu, ubije ju
i zazida ju u podrumu. Nakon toga maak nestaje, i on
konanomirnospava. Dolazi policija i ne otkriva nikakvog traga, ali
ovjek lupi o zid, koji je nedavno sagradio, a iznutra se javi
cviljenje. Policajci srue zid, te nau enu i maka.Mjesto
radnje:Radnja se odvija negdje u Americi.Vrijeme radnje: Radnja se
odvija u 19. stoljeu.Pripovjetka prikazuje ljudsku sklonost zlu,
nanoenju zla bez pravog motiva. Nastranost i zlo su najiskonskiji
poriv ljudskog srca, a ovdje se javlja u razliitim oblicima: kao
mrzovoljnost, razdraljivost, bezobzirnost, okrutnost i na kraju
hladnokrvno ubojstvo.Crni maak je materijalizacija pripovjedaeve
zle udi i u njemu se javlja elja da je uniti. Vjeala na makovu
trbuhu upozoravaju ga da je zloinac, ali i da e biti kanjen. Maak
pobjeuje, ali i pravda zlo e biti kanjeno (policija zahvaljujui
maku otkriva pripovjedaev zloin).
______________________________________________________________11.
AUGUST ENOA: PRIJAN LOVRO Kratki sadraj
August enoa boravio je na seoskom imanju svog prijatelja, gdje
se upoznao s mladom udovicom s kojom se uputa u razgovor o
knjievnosti: mlada udovica mu govori da rado ita no preteito na
njemakom i francuskom jeziku jer je hrvatska literatura monotona.
enoa joj eli dokazati da se I na hrvatskom jeziku moe napisati
zanimljiva pria , te joj ispria priu o svom prijatelju iz
studentskih dana - prijanu Lovri. Lovro je roen u mnogobrojnoj
siromanoj obitelji, ali se ve rano istaknuo svojom inteligencijom i
puno obeavao. Siromanom je djeaku vrhunac ivotnog uspjeha, bez
obzira na elje i darovitost, bilo sveenstvo. Duhovnost i uenost
crne halje respektirali su Lovrini roditelji, gledajui u njoj prije
svega mogunost da njihovo dijete proivi ivot manje tegoban od njih.
Lovro je uio dobro, ali je njegova nemirna priroda teko podnosila
stroge zakone sveenikog liceja. Lovro se osjeao zarobljen i
sputavan, ali to je nestalo kad je susreo Malvinu. Na Lovrinu
ljubav odgovorila je blagim prijekorom iako ga je voljela, ali to
nije mogla priznati jer je on bio sveenik. Oaj koji je Lovro
proivio dovodi ga do spoznaje da je bolje da bude dobar svjetovnjak
nego lo sveenik. Tako se Lovro vraa kui, razoaravi svoje roditelje:
otac ga tjera da se zaposli kao privatni uitelj grofova sina. Posao
mu nalazi kanonik. Lovro se dobro slagao s grofom i intenzivno uio.
Na jednoj zabavi susree Malvinu, sada udatu, ona mu priznaje ljubav
no on ju odbija. Nakon zavretka s pouavanjem mladog grofa Lovro je
elio nastaviti svoje kolovanje no nije dobio stipendiju, te
slomljen brojnim porazima oboli. Lovrin je otac slomljen
sinovljevom boli odluio zaloiti sve to su imali da bi platio sinu
kolovanje. Tako se Lovro nalazi na studiju jezikoslovlja. Rado je
uio jer je gorio od elje za znanjem. U to vrijeme je u stanu sa
enoom i igecom, i kad mu se konano ivot sredio otac mu zapada u
dugove. Jedino rjeenje za Lovru je enidba bogatom djevojkom. Tako
upoznaje Minku, stariju djevojku ija je sumnjiva ljepota i jo
sumnjivija materijalna situacija samo za trenutak zaslijepila
Lovru. Na nagovor enoe u razgovoru s buduim tastom doznaje da ona
nema novca. Tada prekida zaruke. Ipak, u jednom asu se inilo da se
i Lovri osmjehnula srea - na studij je doao neuki sveenik iz
Dalmacije koji doznavi za Lovrine probleme ispria priu o lijepoj i
bogatoj nasljednici koja nema nikoga. Zajedno otputuju na more gdje
je Lovro i upoznao Aneliju o kojoj mu je sveenik govorio. Lovro je
konano upoznao enu svog ivota i zaljubio se u nju, kao i ona u
njega. Njezin stric doznaje da je Lovro siromah i da se eli oeniti
Anelijom zbog njezinog novca te zabranjuje vjenanje. Lovro je
istinski volio Aneliju, no znao je da u to nikoga vie ne moe
uvjeriti. Dolazi kod Anelije govorei joj da ne moe vie tako, te si
oduzima ivot prerezavi si grkljan britvom. Tako se daroviti seoski
mladi pretvara u oajnog, ogorenjem otrovanom ovjeka.Utjecaj sredine
na pojedincaU svojoj pripovijest Prijan Lovro enoa nam daje portret
traginog junaka Lovre ija je sudbina odreena sumornou sredine u
kojoj se taj junak kree. U njoj enoa raspravlja o odnosu drutva i
pojedinca odnosno utjecaju drutva na pojedinca. Lovro je osoba
iznimnih intelektualnih sposobnosti ali zbog njegova podrijetla
drutvo ga odbacuje uzrokujui time njegovu propast. Njegovim prvim
dolaskom u grad otvaraju mu se novi vidici i on zaeli uzeti komadi
slasti to ju je zamiljao u gradskome ivotu:
Kad je Lovro vidio velike kue, silu ljudi, visoke tornjeve, kad
su mu poprvi put zagrmile velike orgulje, razigra mu se mlado srce
preko reda.
Ali tek to je vidio vanjskoga svijeta stadoe ga kidati od njega
( arkomu srcu mladia bijae svijet preuzan, prezalo ono proletjeti
preko svijeta, vie svijeta, a ovamo ustadoe kidat ga od svijeta,
zatvorit ga u sebe). Nemirna dua ne moe nai utjehu u zatvoru
drutvene konvencije ve trai slobodan prostor u razvoju vlastitog
intelekta. Zbog takvih tenji ovjek u tadanjem drutvu biva proganjan
i njegova je sudbina samo niz sankcija uvjetovanih drutvenim
okolnostima ( vaa rtva nije nita drugo nego obina posljedica naih
drutvenih okolnosti). Drutvo uvjetuje razvoj ovjeka, ne pita za
njegovo znanje i kvalitete ve gleda njegovo porijeklo (Svijet obino
ne sudi mladia po duevnim vrlinama, ve po kolskim svjedodbama ili
kasnije po veem ili manjem zvanju. esto se ljudi klanjaju plitkoj
glavi jer je uvrtena u red javnog zvanja, esto rugaju se umniku jer
je nita, jer ne spada u koju od drutvenih kasta).
Stvaranje italake publikeenoa u svojim djelima vodi dvije
fabule, jednu ljubavnu a drugu temeljenu na povijesnoj grai. Dok je
ljubavnu fabulu pisao romantiarski, drugu je vodio iznimno
realistiki prenosei svoje poruke itaocu. Taj izbor dvostruke fabule
upotrijebljen je zato da bi se stvorila italaka publika na
hrvatskom jeziku. Do tada su itatelji bili zatrpani gomilom
jeftinih romana jednakog zapleta, i sve se vie poeli okretati
stranoj knjievnosti zaboravljajui svoju. Te je ideje enoa prikazao
na samom poetku Prijana Lovre dobivi time izliku da prikae jo jedan
drutveni problem.
_______________________________________________________________________________
12. GUSTAVE FLAUBERT: GOSPOA BOVARY
Gustave Flaubert (1821.-1880.) francuski je pripovjeda i
romanopisac.Nastojao je apsolutnom objektivnou prikazivanja
evocirati (prisjeati se) u svojim djelima likove i prizore iz
svakidanjeg malograanskog ivota koji ga je okruivao i odbijao, kao
i sjajne slike i likove daleke prolosti, koja ga je neodoljivo
privlaila.Djela: ''Madame Bovary'', ''Sentimentalni odgoj'',
''Jednostavno srce'', ''Bouvard i Pecuchet'', ''Salammbo'',
''Iskuenje sv. Antuna'', itd.KNJIEVNI ROD:epikaVRSTA
DJELA:roman
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:likovi: Emma Bovary, Charles Bovary,
Leon, Rudolphe, Charlesovi roditelji, Emmin otac...EMMA
BOVARY:Odrasla je u samostanu, a svijetu snova i mate, potaknuta
mnogobrojnim jeftinim romanima prepunih ljubavnika i ljubavnica,
progonjenih gospoa to se onesvijeuju u samotnim paviljonima i
slinih romantinih sudbina, i ona je sanjala o jednoj takvoj. Izaavi
iz samostana i vrativi se na selo gdje joj je bilo dosadno, s
nestrpljenjem je ekala da ivot pone, da se matanja obistine.Kada je
Charles zaprosi, ona pristaje mislei da ga voli, ali ona je nakon
udaje sve prije nego sretna.
Kad je zahvati depresija oni se ak sele u Jonvil-l Abei. Ondje
Emma raa, ali curica joj uope ne mijenja raspoloenje iako je
voli.Budui da je dosta neuravnoteena, ona se zanosi svakakvima
mislima;jednom se trudi da bude to bolja domaica i majka sve onako
kako stoji u romanima, a ponekad je veseli i zaokuplja misao da
pripada kolu ljubavnica kojima su dozvoljene zabranjene slasti, no
sve to ipak joj ne donosi eljenu sreu jer ona misli da ljubav
dolazi iznenada, s burom i munjama, kao nebeski uragan koji se
sputa na ivot, otresa ga, upa volu kao lie i cijelo srce nosi u
ponor... a ne zna da su prave ljubavi tune i da se vrlo rijetko
dogaaju.''Ona je bila tu, i za nju je postojao samo ples sve je
ostalo pokrivala neka tama.''''Njezino je srce bilo nalik na njih:
bogatstvo ga je dodirnulo i ostavilo je na njemu svoj neizbrisiv
trag.''CHARLES BOVARY:Vrlo dobar ovjek, prostoduan, ne prevelikih
ambicija, slijepo oboava Emmu i kad na kraju sve saznaje o svojoj
eni za koju je smatrao da je savrena to ga ubija i on umire
nesretan jer je nije usreio i jer mu ona nije uzvratila ljubav, a
nije ni pronala sreu.
O DJELU:''Gospoa Bovary'' je najpoznatiji Flaubertov roman, na
kojem je radio pet godina.Fabula je romana vrlo jednostavna i ne
obiluje uzbudljivim dogaajima, ve iznosi povijest ivota mlade Emme
Bovary, djevojke koja je odrasla na bogatome seoskome imanju,
odgojena u djevojakom internatu, udana za dobra i prostoduna
seoskog lijenika Charlesa Bovaryja, s kojim provodi jednolian ivot
u malograanskoj sredini provincijskih gradia. Nezadovoljna svojim
ivotom, uputa se u dvije strastvene ljubavne avanture i, naputena
od oba ljubavnika, konano se ubija.Sadraj djela ima podlogu u
istinitom dogaaju.Roman je podijeljen na tri dijela, sva tri s
raznih aspekata koncentrirana oko lika glavne junakinje.
BOVARIZAM ''svojstvo drati se drugim nego to ovjek jest'':Lik se
Emme Bovary pretvorio u simbol nemone enje osrednjih duhova prema
visinama, melankoline volje za junatvom i poezijom u zatvorenoj
kuli ugaenih elja, neostvarivih ambicija, zavisti, svagdanje
dosade...Emma Bovary rtva je svojih snova. Ona nije sebe mogla
zamisliti kao gubitnicu, kao obinu domaicu koja pluta po dosadnoj
svakodnevnici uz svog tako prosjenog mua. Njezin se svijet, kojeg
je tako paljivo sloila od detalja svoje mate, sruio i nestao. I
zato, ispijanje je otrova maestralan zavretak sasvim u stilu Emme
Bovary.
KRATAK SADRAJ:
PRVI DIORadnja zapoinje s Charlesom Bovaryem kao djeakom,
nespretnim i nesnalaljivim uenikom, koji unato svemu tome u svome
ivotu uspije doi do titule lijenikog pomonika s pravom lijeenja.
eni se postarijom udovicom koja brzo umire i ne ostavlja mu
prevelik imetak, iako se upravo zbog toga njome i oenio.Dok mu je
ena jo bila iva, Charles upoznaje Emmu Rouault jer je dolazio
lijeiti njezinog oca na selo. Bila je drukija, zato se zaljubio u
nju i uskoro ju i zaprosio i oenio. Emma se, meutim, udala iz
krivih razloga selo joj je bilo dosadno, a Charles joj se uinio kao
zgodna prilika za bijeg. Mislila je da e srea doi sama od sebe, ali
to se nikada nije dogodilo. Postaje ogorena i brakom i ivotom u
Tostesu. Charles, s druge strane, uvijek jednako voli Emmu i ne
primjeuje koliko je ona nezadovoljna. Ona poinje mrziti njegovu
sreu, ispod prividnog mira u njoj bujaju bijes i udnja za drukijim
ivotom. Zaputa kuu i mua, naposlijetku se razboli i Charles se zbog
njezinog zdravlja odlui na selidbu iz Tostesa. Kada su odlazili,
Emma je bila trudna.DRUGI DIODolaze u Yonville, zaputen pokrajinski
gradi.Odmah prvu veer upoznaju Lona koji svojom pojavom i
interesima u Emminim oima postaje idealni mukarac, a s time Charles
sve dublje tone. Emma poinje gajiti osjeaje prema njemu. U to je
vrijeme i rodila djevojicu Berthe, koju daje dojilji.Rastrgana je -
izvana i prema drugima je draga i pristojna, ali ne moe se rijeiti
mrnje i nemira u dui. Htjela je potraiti pomo kod upnika, ali on je
tome nedorastao i zato ona odlazi. Lone odlazi u Pariz jer vie ne
eli ekati da mu Emma uzvrati ljubav.Ona ostaje nesretna, ali ne
zadugo jer se u njihovom ivotu pojavljuje bogati posjednik Rudolphe
Boulanger. On zamjeuje Emmu i shvati da e ju vrlo lako osvojiti, to
se i dogodi. Postaju ljubavnici, ak planiraju zajedno pobjei, ali
to se naravno ne dogodi jer je on Emmu zapravo samo htio
iskoristiti i nikada zbog nje ne bi naruio vlastiti ugled, a niti
bi se vezao za cijeli ivot.Nakon to je ostavljena i od njega,
pomilja na samoubojstvo, ali ga ipak ne poini. Slomljena je, zapada
u teke i duge psihike krize. Uz sve ovo, napravila je ogromne
dugove koji sada dolaze na naplatu. Kada je ozdravila, odlazi s
Charlesom u kazalite u Rouen gdje nakon tri godine sree Lona.TREI
DIOOna ostaje u Rouenu s Lonom, a Charles putuje kui. Postaju
ljubavnici.Tada Emmin ivot postaje mrea lai koje su vodile jednom
cilju sastancima s Lonom.U to vrijeme nagovori Charlesa da joj
omogui punomo nad njihovom imovinom, na to on pristaje. Tako se jo
vie zaplitala u lihvarovu mreu, pravila sve vee dugove i sve ih vie
odgaala. Zbog toga dolazi do pljenidbe i prodaje svih njihovih
pokretnina. Emma ne eli da se to dogodi, moli za pomo sve koje
poznaje, ali svi oni ju odbijaju.Lon se uplaio i pobjegao, ponovno
ju ostavljajui. Jedini izlaz za Emmu bila je smrt. Proguta arsen i
u sljedeih nekoliko sati umre.Charles pati, povlai se u sebe, kao
da vie ne ivi. U kui pronalazi ljubavna pisma koja je Emma primala
od svojih ljubavnika. Za sve krivi sudbinu. Umire.
_______________________________________________________________13.
NIKOLAJ VASILJEVI GOGOLJ
(1809.-1852.)
Biografija : prvi pisac velike plejade ruskih realista, potjee
iz plemike obitelji. Odgojen je u plemenitakim kuama, predavao
povijest na petrogradskom fakultetu, radio kao nii inovnik.
Poinje pisati u gimnaziji. Objavio je neke poeme i igrokaze.
Ulazi u literarne krugove uz pomo Pukina. Jedan od najveih ruskih
pisaca. Vjeto ispreplie realno i fantastino. Izvanredan slikar
ljudske psihologije s profinjenim smislom za humor, takoer pjesnik
koji voli otkrivati morbidne i mrane ljudske psihe. Takav kontrast
ini ga jednom od najzanimljivijih pojava u ruskoj knjievnosti.
Djela : Veeri na imanju kraj Dikanjke (zbirka pripovjedaka)
Mirgorod (zbirka novela)
Arabeske (pripovjetke iz petrogradskog ivota
Revizor (komedija; satira na birokraciju ljudskog drutva)
Mrtve due (roman; negativnosti ruskog drutva)
Potkraj ivota Gogolj upada u vjerski misticizam, smatrajui da se
zlo u Rusiji ne moe nadvladati progresivnim, liberalnim idejama i
socijalnim reformamam, nego treba ii natrag k vjeri i u Bogu nai
utoite.
K A B A N I C A
Najpoznatija pripovjetka iz zbirke Arabeske.
Sredinji je lik Akakije Akakijevi (apsurnost imena) koji iz
prividno mirno i usporenog ivota zavrava u fantaziji. On je tragian
mali ovjek i nositelj apsurnog besmisla.
Gogolj kroz svoje likove upozorava ruskog ovjeka da mu je najvea
mana slinost s njima. U tom kontekstu je i smisao tvrdnje
Dostojevskog : Svi smo mi izali ispod Gogoljeve kabanice.
Kratka fabula: Glavni junak Akakije Akakijevi, nii inovnik za
prepisivanje slubenih spisa. Potpuno nevaan, plaljiv ovjek. Ti
spisi su mu sav smisao ivota.
Potpuno je predan poslu, ali je nesposoban za neto vie (nikad ne
napreduje u poslu, nematovit). Nema smisla za zabavu. Ne brine o
svom oblaenju (hoda neuredan, sav u prnjama). Nosi uvijek istu,
staru, istroenu kabanicu.
Kada mu kroja vie ne eli popravljati staru, nae se u nevoji nema
novaca za novu. Ipak, nekako prikupi potrebnu svotu i sada mu je
svaki dan ispunjen sanja o kabanici. Napokon je gotova. Akakije se
ne moe nagledati, svi na poslu joj se dive. Odlazi kod jednog vieg
inovnika na zabavu.
Na povratku kui kradu mu kabanicu. (pisac osuuje birokratski
aparat: policija ne poduzima nita, govore mu da mora otii kod neke
visoke linosti (ironija).
Na kraju dobiva vruicu i umire. Nakon njegove smrti pojavljuje
se mrtvac koji svima na mostu krade kabanice, dok se na kraju ne
pojavi ta visoka linost, te se vie ne pojavljuje.
Glavni motiv: Kabanica
Glavni lik: Akakije Akakijevi, tragian mali ovjek
Struktura djela: elementi realnog (opis njegov ivota),
fantastinog (pojavljivanje nakon smrti), osuda birokracije
(ironija)
Psiholoki prikaz Akakija (plaljiv, nemaran prema sebi, slabi,
savjestan u
poslu,...)__________________________________________________________
14. JOSIP KOZARAC: TENA
JOSIP KOZARAC
(1858.-1906.)
- slavonski pisac, roen u Vinkovcima
- u Beu diplomira poljodjelstvo i umarstvo (umarski ininjer)
- zbog svoga zanimanja u djelima obrauje ekonomske probleme
(npr. u romanu Mrtvi kapitali)
- najvei dio vremena provodi u prirodi
Njegovo stvaralatvo moemo podijeliti na tri faze:
1) Pseudoromantizam - stihovi bez vee vrijednosti (pod utjecajem
knjike romantike), te pokuaji drame (Turci u Karlovcu, Tartufov
unuk)
2) Saivljenost s prirodom i selom
Prie djeda Nike (zbirka pounih crtica)
Biser-Kata, Na Pilip, Slavonska uma, Tena (novele)
Mrtvi kapitali, Meu svijetlom i tminom (romani)
3) Psiholoki prikaz unutranjeg ivota junaka- Dona Ines, Mira
Kodolieva, Oprava (novele)
(Kozarac je bio pisac sa tezom. Po njegovom miljenju knjievnost
mora vriti drutvenu ulogu, pa makar i na tetu umjetnike vrijednosti
djela.
(Vrijednost Kozarca kao knjievnika
kritiar hrvatskog graanskog drutva
pie o ekonomskim, socijalnim, politikim i moralnim problemima
Slavonije toga doba (aktualan)
roman Mrtvi kapitali pie vie kao ekonomsko djelo i u tom smislu
ima vrijednost (uoio je problem: neiskoritenosti slavonske zemlje,
te eksploatacije od strane stranaca; djelo je inae pisano
crno-bijelom tehnikom: SELO pozitivno GRAD negativan)
uglavnom sva njegova djela imaju sretne zavretke (srea je u
obraivanju zemlje: Tena)
TENA
(pripovijetka)
u ovoj pripovijetki Kozarac iznosi niz drutveno-ekonomskih
problema svoga doba (propadanje zadruga, nesnalaenje slavonskog
seljaka u novonastalim okolnostima (dotad je seljak bio
specijaliziran za samo jednu gospodarsku granu, a sada se mora
brinuti o cijelom imanju), visoki porezi, stranci koji unitavaju
hrvatska prirodna bogatstva
subjektivni imbenici (lijenost, alkoholizam, nemar) onemoguavaju
pojedinca da se barem pokua snai u novonastalim okolnostima
Kozarac opisuje moralno propadanje prelijepe seoske djevojke
Tene koja troi svoju ljepotu i mladost u koristoljubljem potaknutim
vezama s razliitim mukarcima, oenjenim ili neoenjenim
Tenina kazna su kozice koje joj naruavaju tjelesnu ljepotu, ali
njezin grijeh je iskupljen ljubavlju i radom
___________________________________________________________CHARLES
BAUDELAIRE CVJETOVI ZLA
15. CHARLES BAUDELAIRE (1821.-1867.)
francuski pjesnik i kritiar , zaetnik moderne europske
poezije
proivio je buran i muan ivot ispunjen neprihvaanjem,
nerazumijevanjem, sukobima, skandalima, psihikom preosjetljivou i
mranom melankolijom koja ga je poela muiti ve u djetinjstvu
Baudelaire odrasta u hladnoj i nezainteresiranoj aristokratskoj
sredini, vezan uz majku koja se nakon smrti Charlesova oca
(60-godinji filozof, hobi: slikanje) brzo preudala za plemia
(general, veleposlanik) iz viih aristokratskih krugova
Baudelairovo razoarenje majinim nerazumijevanjem i njegova
sklonost melankoliji i depresivnom klonuu koju je oito naslijedio
od svog ekstravagantnog i neobino senzibilnog oca, oblikovala ga je
u buntovnika koji prezire vlastitu ivotnu sredinu
On trai prave ivotne poticaje u mranim kvartovima boemskoga
Pariza, opija se i luta, ali se istovremeno zanosi Wagnerovom
glazbom i romantiarskom lirikom, posebno pjesnitvom Edgara Allana
Poea
Njegovo skandalozno ponaanje kulminira, u za tadanje prilike,
skandaloznoj ljubavnoj vezi s mulatkinjom Jeane Duval koju
proglaava svojom muzom i zajedno s njom tone u svijet mranih
pogubnih uivanja alkohola i narkotika
Njegov boleivi i turobni duh, njegova elja da razotkrije lani
malograanski moral i deklarativne moralne i estetske zakonitosti
namjere toliko oigledne u njegovu buntovnikom nainu ivota, oituju
se i u njegovu pjesnitvu
Baudelaire je bio genijalni utemeljitelj novih pogleda na
znaenje i bit poezije koji su najoiglednije izraeni u zbirci lirike
Cvjetovi zla ija je pojava oznaila prekretnicu u europskoj lirskoj
tradiciji.
Uz to, Baudelaire je napisao i velik broj knjievnih, likovnih i
glazbenih kritika, pjesama u prozi, a zapaeni su i njegovi prepjevi
pjesama E. A. Poea Gotovo sva njegova poezija doivjela je
afirmaciju nakon njegove smrti, a poklonici simbolizma i brojnih
drugih pjesnikih pravaca rado su se pozivali na Baudelairea kao
svog uitelja
Iako je za ivota bio neprihvaen, esto i otvoreno prezren i
odbaen (zbirka Cvjetovi zla dospjela je na sud zbog povrede javnog
morala), Baudelaire si je svojim pjesmama osigurao mjesto zaetnika
modernoga pjesnitva, a svojim kontroverznim ivotom neformalnu
titulu velikog BOHEMA I BUNTOVNIKA PROTIV ISPRAZNOSTI I LANIH
VRIJEDNOSTI MALOGRAANSKOG DRUTVA Umro je i sam slomljen boleu i
ivotnim tegobama, u 46. godini ivota
Djela: Cvjetovi zla (zbirka pjesama)
Spleen Pariza (pjesme u prozi)
Romantina umjetnost (esej),
CVJETOVI ZLA
zbirka objavljena 1875. i odmah je izazvala ogromno zanimanje i
burnu reakciju neprihvaanja Baudelaira
Isto ono graanstvo koje je optuivalo Flaubertovu Madame Bovary
za nemoral optuilo je, ali i osudilo Baudelairove pjesme
Baudelaire je postao karizmatski neshvaeni i ukleti pjesnik koji
svoje pjesme naziva strastvenom nasladom nad otporom i proizvodom
mrnje, a u svojoj odbaenosti uiva pozivajui se na aristokratsko
zadovoljstvo ne svidjeti se elju da okira, mui i sablanjava izraava
razaranjem ideala tradicionalnog sentimentalnog pjesnitva koje je
imalo zadau da uljepava malograanske ivote i rasplakuje due naih
itatelja
Izborom tema, motiva i leksika Baudelaire propagira KAOS i
ESTETIKU RUNOE koju izrazito sugestivno materijalizira u svojim
tekstovima prepunim naturalistikih pjesnikih slika izraenih
sugestivnim rijeima, sinestezijama te tekim i mranim bojama i
zvukovima stiha Danas zbirka sadri oko 200 pjesama, uglavnom soneta
(70), a podijeljena je na 6 ciklusa:
1) SPLEEN I IDEAL (88) prua kontrast izmeu uzleta i pada
2) PARISKE SLIKE (18) - iskazuje pokuaj bijega u izvanjski
svijet velegrada
3) Vino (5) umjetniki raj
4) Cvjetovi zla (12) predanost arima razornoga
5) Pobuna (3) pobuna protiv Boga
6) Smrt traenje mira u smrti
Cvjetove zla moemo u odreenoj mjeri smatrati simbolikom
kronologijom pjesnikovih ivotnih uspona, klonua i zanosa Baudelaire
odbacuje ideju ljepote, sentimentalnost, uvodi novu emotivnost:
osjeanje oaja, nemoi, mrnje, prkosa, prezira i zanosa Njegove
pjesme govore o ponoru ljudskog bia o nagonu, bludu, zavisti,
animalnosti, praznini. Teme njegovih pjesama su detalji
svakodnevnog, naturalistiki sagledanog ovjekova postojanja: SMRT,
RASPADANJE, PRAZNINA, OAJ, SIVI IVOT VELEGRADA, MATERIJALNA I
DUHOVNA BIJEDA, TAMNI BRUTALNI PORIVI NAGONSKE BORBE ZA OPSTANAK.
Sruena je tradicionalna uloga pjesnika: on je OTPADNIK OD DRUTVA I
POBUNJENIK koji grubo izgovara ogoljelu istinu u zaprepatena lica
malograana
PJESNIK JE UKLET, ODBAEN I OAJAN, ali i jedini sposoban da
protumai bit i smisao opeg drutvenog kaosa
Djelomino utemeljujui svoje pjesnitvo na idejama romantizma,
posebno na pjesnitvu E. A. Poea, Baudelaire je izgradio posve novu
poetiku i tako postavio polazita suvremenoj modernoj europskoj
lirici A L B A T R O S (pjesma)
Albatrosi su velike morske ptice koje ive u visinama gdje dolazi
do izraaja njihova ljepota i ravnodunost spram svijeta mornara (ije
brodove albatrosi prate). Mornari love Albatrose radi zabave, mue
ih na brodskoj palubi i ismijavaju njihovu runou.
Suprotnost izmeu albatrosa i mornara je suprotnost izmeu
pjesnika i svijeta. I pjesnici ive u visinama (tee viim, duhovnim
vrijednostima i idealu), u stvarnosti, meu ljudima, oni su drukiji,
neshvaeni i runi.U katrenima, dvanaestercima povezanim unakrsnom
rimom Baudelaire govori o odnosu pjesnika i svijeta.
B A U D E L A I R O V P J E S N I K I S V I J E T
Krajnje toke Baudelairovih pjesnikih preokupacija mogu se i
shematski prikazati:
N E B O(pozitivne vrijednosti kojima ovjek tei: ideal, srea,
ljepota, ljubav)
M O R E S T V A R N O S T U M J E T N I R A J
(more je odraz ovjekove - patnja (ovjekova opijenost
nutrine: Slobodni ovjee - tjeskoba vinom, poezijom ili
uvijek e voljeti more) - runoa krepou)
P O N O R (negativne vrijednosti: strah, zlo, pakao, blud,
grijeh)
Od stvarnosti kao sredita kreu njegovi uzleti (u nebo) i padovi
(u ponor). Lake podnoenje stvarnosti omoguavaju umjetni rajevi i
more koje zrcali ovjekovu duu tajanstvenu i beskrajnu.
S T R A N A C
Koga najvoli, zagonetni ovjee, Oca ili majku, sestru ili
brata?
Nemam ni oca ni majke, ni sestre ni brata. A prijatelji? Do dana
dananjega nisam upoznao smisao ove rijei. A domaja? Ne znam pod
kojom je irinom smjetena. Ljepota? Rado bih je volio, da je
besmrtna boica. Zlato? Mrzim ga kao to vi mrzite Boga. Pa to onda
voli, neobini strane? Volim oblakeoblake, to prolaze.ondjedivne
oblake! (Iz zbirke Spleen Pariza
POANTA: Baudelaire je stranac na cijelom svijetu, jer se osjea
neshvaen, neprilagoen. Ne moe uivati u vrijednostima ovoga svijeta,
jer to nisu njegove vrijednosti. Osjea se mnogo blie OBLACIMA NEBU,
svom dalekom idealu.
________________________________________________________________16.
VLADIMIR VIDRI LIRIKA
VLADIMIR VIDRI
(1875.-1909.)
jedan od najizrazitijih predstavnika hrvatskih modernista
zagrebakog kruga
napisao samo jednu zbirku pjesama (40-ak pjesama) koja je bila
dovoljna da ga se uvrsti meu najbolje nae pjesnike moderne
Stvaralatvo:
pjesme je poeo rano pisati (6.raz. klasine gimnazije)
motivi : staroklasini, iz slavenske mitologije, pejzai (
najbolji u hrvatskoj knjievnosti, pjesnik vizualnog; svoja
raspoloenja izraava bojom, a ne refleksijama), aktualni
drutveno-socijalni problemi neobina jednostavnost njegove poezije
kojom je iskazao najdublje misli
pie u strogo zatvorenoj formi, slui se elementima narodnog
izrazaPEJZA I.
Pjesnike slike:
1) U travi se ute cvjetovi
I zuje zlaane pele (vizualni i auditivni motivi)
2) Boje (neba, krovova), zvukovi (podnevno zvono)
3) Zlatno se polje stere(...)/I s huma se k humu vere...
(irina ravnice, valovitost / val=hum/ irina horizonta/
beskonanost)
pjesma kao lirski ugoaj; ljepota jednostavnosti, spokojnost
pjesma poput slikarskog platna: ljepota boja pjesma poput
simfonije: ljepota zvukaPEJZA II.
Pjesnike slike:
1) Mjesec nebeski putnik
Lako je odsakivo(...)
I opet u nebo plivo. (personifikacije)
2) Otvoren prozor blistav od kapi kie
(ljepota trenutka, sl. Cesarievoj Voki poslije kie)
3) Zamiljen glas
Iskrice nou lete... - ljepota krijesnica
- rosno grmlje
4) Grmlje i bata sniva
...mjesec(...) hiti i pliva: (personifikacije)
5) Radost prirode
(i smijeh se pronije
Il prosu se aka pjeska? (usporedba, retoriko pitanje)
(- usporedba pjesama
PEJZA I. PEJZA II.
- dan (podne) - no
- lirski ugoaj - noni ugoaj
- auditivni i vizualni motivi - tajanstvenost (mjesec,
iskrice
- spokojnost = krijesnice, glasovi, smijeh)
- irina horizonta
(simbolino: irina ivota)
_____________________ __________________________
JEDNOSTAVNOST I TAJANSTVENOST I LJEPOTA
LJEPOTA PRIRODE PRIRODE NOU
DANJU
Mogua usporedba sa ovjekom: Ljepota u jednostavnosti djetinjstva
i starosti; ljepota u tajansvenosti mladalatva i zrelosti;
tajanstvenost smrti,...
Vidri dokazuje da se moe o svemu napisati pjesma. Bitan je
doivljaj/sposobnost doivljavanja prirode.
ADIEU
- franc. adieu=zbogom
Pjesnike slike:
1) O moja je lea lagano
kucnula mandolina... (skitalaki/bohemski ivot tjera ga
dalje)
Purpurna pomrina
Moje je vjee prekrila (personifikacija)
Od sunca, vjetra i vina. (poroci lutalakog ivota)
2) Moja se ruka ganula
koja pjesmice sklada (metonimija: dio predstavlja cjelinu: ruka
= pjesnika)
POANTA: Opratanje od tajanstvene gospoe/ opratanje od ivota
________________________________________________________________
17. MILAN BEGOVI: BEZ TREEGA (hrvatska moderna) MILAN BEGOVI (1876.
1948.)Roen je u Vrlici (Dalmacija). Pohaao gimnaziju u Splitu, te
Filozofski fakultet u Zagrebu i Beu (romanistika, slavistika).
Radio kao profesor u Zadru i Splitu, dramaturg, redatelj u Hamburgu
i Beu, kasnije profesor glume u glumakoj koli, te ravnatelj drame
zagrebakog HNK. Bio je pisac, kazalini kritiar, prevoditelj i
urednik knjievnih asopisa (Kritika, Suvremenik).
Varirajui od romantinih i zabavnih komada do majstorskih i
psiholokih analiza, Begovi uvodi u dramu teme i tehniku moderne
europske knjievnosti (utjecaj Ibsena, D Annunzija).
Pie novele, drame, romane, feljtone, eseje, pjesme,
Njegova najpoznatija zbirka pjesama je Knjiga Boccadoro (1900.)
provokativne tematike (erotika, hedonizam), koju je objavio pod
pseudonimom Xeres de la Maraja.
Najvrjedniji dio njegova opusa su drame: Pustolov pred vratima,
Bez treega, Amerikanska jahta u splitskoj luci.
BEZ TREEGAVrsta djela:drama u uem smislu Vrijeme radnje:krajem
veljae 1926. godineVRIJEME I MJESTO RADNJE:Radnja se dogaa u
Zagrebu, u jednoj jedinoj noi, u jednoj prostoriji male barokne
jednokatnice s visokim parterom i mansardom, u Kuevievoj ulici u
Gornjem gradu, krajem veljae 1926. godineTEMA:Sukob ene, koja
odavno eka povratak mua, i mua, koji se vraa iz zarobljenitva u
Sibiru nakon osam godina. Njihov se ponovni susret temelji na
sukobu koji je prouzroen muevom ljubomorom bez nekog posebnog
povoda.Psiholoka razmatranja ljubomore.LIKOVI:Marko Bari, Margita
(Giga) Bari, Franciska (Gigina slukinja)
MARKO- izrazito ljubomoran iako ga ena nije varala, nego mu je
svih osam godina bila potpuno vjerna, u dvojbi je treba li
vjerujovati eni ili ne; u njemu se odvija unutarnji sukob te dolazi
i do fizikog sukoba, nasilan je, snaan, grub. Nakon osam godina
izbivanja iz doma u njemu se dogaa fizika i psihika preobrazba.
Osim ljubomorom, ispunjen je i mrnjom.
GIGA- vjerna i odana supruga. Imala je tifus pa joj je dosta
kose opalo, a Marko je mislio da se oiala, odnosno promijenila zato
to ima ljubavnika pa je ljut zbog toga. Na kraju joj je mu
povjerovao da ga nije varala jer je pronaao oevo pismo koje o tomu
svjedoi, Ona u poetku eli Marka uvjeriti u svoju ljubav i vjernost,
no na kraju se ipak okree samoj sebi i ubije Marka da se obrani od
silovanja.Kratak sadrajMarko Bari, Gigin mu, vraa se kui nakon 8
godina koje je proveo u Sibiru. Dok je ekao, telefon je zvonio dva
puta. Gigu su traili neki njemu nepoznati mukarci, po salonu je
ugledao bukete cvijea, razna pisma i tu se poela raati njegova
bolesna ljubomora i uvjerenje da ga ona vara.
Poinju stalne svae, a Marko nikako ne moe shvatiti da ga Giga ne
vara. Ispoetka, Giga mu se pravda i objanjava zato ga je proglasila
mrtvim i da nije imala nikoga osim njega, no Marko i dalje tvrdi da
je siguran da ga vara.
Na kraju Marko odustaje i govori Gigi kako joj vjeruje i vie
nije ljubomoran, no Giga mu vie ne dozvoljava da joj prie govorei
da joj se gadi jer ju je optuivao za neto to nije napravila. Marko
ne prihvaa odbijanje, zbog ega ga Giga ubije revolverom. Naziva
doktora s priznanjem da je ubila svog mua.KARAKTERISTIKE DJELA:-
Kvalitativan (unutarnji) i kvantitativan (vanjski, meu likovima)
sukob- Razgovor izmeu mua i ene zasniva se na dubokom nesporazumu-
esto dolazi do neoekivanih dramskih preokreta (npr. kad Marko
pronalazi pismo Gigina umrlog oca kojim se uvjerio u njenu
vjernost)- Drama ima tragian zavretak: Giga pitoljem ubija Marka da
se obrani od silovanja- Naslov ''Bez treega'' - pritom se misli na
ovjeka koji ni ne postoji jer Giga nije varala mua ni s kim; znai
za ljubav, a tako i za ljubomoru, potrebno je dvoje, bez treega-
Mnogi smatraju da se lik Gige moe poistovjetiti s likom Laure
(Kovai), ali takoer ima dosta slinosti s Norom (Ibsen)18. ANTUN
GUSTAV MATO : CVIJET SA RASKRATema: ljubav (razmiljanje gl. lika o
ljubavi)
Jedan dogaaj: susret putnika Solusa i slijepe djevojke
Izabele
Vrijeme: nedjelja, praznik; jedan ljetni dan
Prostor: francuski grad N., odmorite u aleji pokraj
ljetnikovca
Glavni likovi: dva karaktera Solus i Izabela; karakterizacija
(vanjski izgled, citati, postupci, povezanost s dogaajem, duevno
stanje)
Izabela lirski portret: bijela, njena, naivna, susretljiva,
neiskvarena, ista, netaknuta ISTA LJEPOTA sve to je lijepo jest u
njoj, izolirana od vanjskog svijeta, simbol IDEALNE LJEPOTE
SIMBOLIKA BIJELE BOJE: bijele cipelice koje nikad blata ne
vidjee - lijepo je ono to je netaknuto od ljudi;
asocijacije: citati(mjeseina, veernje cvijee, dua sjetnog
noturna, djevianska bajka, vilinsko vreteno, akord Beethovenova
uzdaha, kaplja sree,)
simbol idealne, netaknute, djevianske, apstraktne, ljubavi
ljepote o kojoj Mato sanja kao o svom idealu
Solus simbolika imena : sam
ivotni izbor: putnik, lutalica, fotograf, bjei od drutva kojim
je nezadovoljan, izabrao je slobodu i lutanje, ne moe ivjeti u
drutvu koje mu ne odgovara (citati)
trai od ivota . SREU, LJEPOTU, idealnu ljepotu i ljubav; on je
neiskvaren i buntovan, govori s gorinom o ljudima (citati).Kratak
sadraj:Novela govori o ovjeku koji sebe naziva Solus i koji sam
putuje svijetom jer ne voli gradove. Uz to on ne voli biti
slobodan. Jednog dan zaustavio se u jednom francuskom gradiu gdje
nakon to se okrijepio, zaspi na jednom lovakom puteljku nedaleko od
novog ljetnikovca.Dok se budio osjeti da nije sam. Ugledao je pored
sebe prekrasnu djevojku, ali ubrzo shvati da je ona slijepa. A ona
je toga dana prvi puta otila sama s svojim psa od kue dok nitko
nije pazio na nju. Djevojci se Sulus odmah svidio i nagovarala ga
je da zajedno pou u njezin dvor. Kad on to otkloni, ona poeli sa
Solusom lutati svijetom. I ba dok ju je uvjeravao da ni to nije
dobro za nju, pojavi se djevojin otac i grubo prekine njihov
razgovor, odvevi djevojku kui.Glavni junak je putnik koji pjeke
putuje po svijetu, a ono to je lijepo biljei svojim fotoaparatom.
Ime mu je Solus. Na jednom takvom putovanju on stie u mali
francuski grad i zastaje da se odmori. Probudivi se zatie ondje
prelijepu, ali slijepu djevojku Izabelu. I izmeu njih se raa ljubav
na prvi pogled. Izabela ivi s ocem i paziteljicom, kako je Mato
naziva, koja je uva i uvijek je s njom. No ovaj put, Izabela se
uspjela oduljati iz dvora i tako je naila na Solusa. Ona se
zaljubljuje u njega i eli da on poe s njom u dvor i da zajedno tamo
ive, no on to ne prihvaa jer kae da onda ne bi bio slobodan, a
drugaije ne moe ivjeti. Izabela onda pristaje i da krene s njim na
putovanja, besciljna lutanja svijetom, ali on joj ne eli takvu
sudbinu. U to dolazi Izabelin otac i odvodi je natrag u dvor, a
Solus nastavlja sa svojim putovanjem.
Simbolika naslova (u kontekstu novele):
CVIJET simbol harmonije i idealne ljubavi; posrednik izmeu
pjesnika i njegova nasluivanja misterija LJEPOTE.
RASKRE simbolizira njegovo traenje, njegov ivotni put,
sudbinu
PRIPOVIJEDA svojim lirskim iskazajima (citatima) i uporabom
simbola i alegorija proiruje sadraj novele.
Matoeva lirinost: ritam reenice, slikovitost, saetost izraza,
sinestezija, subjektivni osjeaji (citati).
Poetak novele: lirski ugoaj opis prirode i dogaaj (dolazak u
juni francuski gradi N)Zavretak novele: POANTA SUKOB STVARNOSTI I
SNOVA (San, ljepota i savrenstvo su neuhvatljivi i nedostupni /kao
Izabela/, rue ih realnost, buenje iz sna pr. dolazak ljudi i lave
pasa).
Sporedni likovi: malobrojni (otac i sluge citati)
Proimanje sna i jave u noveli:
SAN . pjesnikova sjeanja i asocijacije, matanja
STVARNOST (JAVA): poetak (dolazak u francuski gradi N.) i
zavretak (sve iluzije u tom se trenutku pretvaraju u stvarnost:
dolazak ljudi i lave pasa).
________________________________________________________________19.
MILUTIN CIHLAR NEHAJEV: BIJEG (hrvatska moderna)Naslov:Bijeg
Vrsta djela:roman
Kratak sadrajuro Andrijaevi toliko se naputovao u svom ivotu da
je imao neku odvratnost protiv svakog putovanja. Hvatao ga strah da
e u onom drugom svijetu nai neto nepoznato i novo na to se nee moi
priviknuti. Prisjetio se da je u treoj godini sveuilita upoznao
Veru u koju se jako zaljubio.
Smatrao je da bi bilo najbolje sve prepustiti vremenu. Prisjetio
se kako su profesori u gimnaziji potvrdili da takvog talenta kakav
je on nije bilo. U Vijencu je izaao njegov prvi vei rad i svi su se
udili njegovoj savrenosti. Opinila ga je elja za slavom.
Praznike nakon poloene mature proveo je u Kraljevici, a tamo je
upoznao gospoicu Zoru i njenog brata Marka. Mladii su ubrzo postali
dobri prijatelji. Njihovim izletima se pridruila gospoica Zora i
poslije par susreta urin se pojam o eni kretao izmeu dva kontrasta.
Nije bila lijepa, ali je zaarala svoju okolinu.
Nakon par dana Zora i njen bratsu otili i uro je osjetio grinju
savjesti na tu ljubav i propatio je do trenutka kada je trebao
krenuti u Be da se upie na sveuilite. Napisao joj je pismo
proklinjui je i u isti mah strano i samilosno alei.
U velegradu se preobrazio u drugog ovjeka. ekao je nee li od
Zore doi nekakav odgovor i tako se njihov roman nije nikako mogao
zavriti. Mislio je da se njena ljubav pretvorila u prezir.
Izbjegavao je susret sa poznatim ljudima, da ne bi oni vidjeli kako
je duboko i zauvijek propao.
Otiao je kod prijatelja Toe. Povjerio mu se i rekao ga je muilo.
On mu je rekao da je proivio normalno razoaranje u prvoj ljubavi i
da je loe to je zapustio svoj knjievniki rad. uro je posluao savjet
i treu godinu studija upisao u Zagrebu. Novi osjeaj ga je odveo
dalje od oajanja zbog prijeloma sa Zorom.
Vera je bila lijepa pristala djevojka i njen izgled je pristajao
uz sliku djevianstva i netaknutosti koju bijae zamislio. Sve
snanije je primjeivao da mu se Verina dua pribliava. Nevidljiva
veza izmeu njih dvoje sve se vie stezala i urino uspavano srce
stalo se buditi, kucati sve jae i hrliti njoj u susret. Ipak je uro
uvjeravao sebe da je odvie star i grean za tu novu, veliku ljubav i
da se ne moe izbrisati prolost koja ga ini bezvrijednim pred
Verinim zahtjevima.
Otiao je u svoj stan da je vie ne vidi i napisao joj pismo, kako
je ovo sve ludost i zloin to radi. Opisao je svoju ljubav prema
njoj i svoj strah radi te ljubavi, te da je njegov ivot sagraena na
ogromnom razoaranju.
uro je otputovao prijatelju Toi i u prilikama odmora pisao
dnevnik dogaanja. Sluajno je u novinama proitao o imenovanjima i
premjetajima da je Zora Marak, uiteljica vie puke kole premjetena
na viu djevojaku kolu u V. Tako je saznao gdje je zavrila Zora kao
uiteljica, odgajajui djecu, s vremenom stara djevojka sa praznim
domom.
Teko je pomislio, kako je proivjela te godine. Da li ga je
zaboravila i smirila se. Da li je zadrala uspomenu na nau ljubav, a
to sigurno jest jer se nije udala i mora da ju to mui. Runo je
misliti na to, ali se nita vie ne da popraviti.
Smislili su da razvrgnu zaruke i Veru udaju za nekoga drugoga.
Bio je premjeten za suplanta u Senj. Nije htio javiti Veri, nego je
htio da ona vijest proita iz novina, te se uputi u svoje novo
boravite. Pomisao da e Vera biti njegova svakim danom se sve vie
udaljavala od njega.
Jednoga dana je stigao brzojav od Vere, koja ga poziva da doe.
Pomislio je da ga se poeljela vidjeti, ali se tog trenutka kod
njega pojavila spoznaja vlastite bijede i nemoi. Slabost mu je
zahvatila cijelu duu. Samo se prisjeao Vere i njihove ljubavi.
Napisao je oprotajno pismo Toi u kojem ga obavjetava da je
sasvim propao, dobio otkaz i da mu u krmi iz milosti daju piti.
Postao je propalica.
Vera se udala, a on od ivota ne moe pobjei. Nikad nisu pronali
njegov le.
Vrijeme radnje:kraj sijenja 1909. godine
Autor:Milutin Cihlar Nehajev
Biljeka o piscuMilutin Cihlar Nehajev roen je 1880. godine u
Senju, u doseljenikoj obitelji. Pohaao je gimnaziju u Kraljevici i
Zagrebu, a studij kemije zavrio je u Beu.
Bio je gimnazijski profesor u Zadru, a u Zagrebu je radio i kao
novinar, i kao knjievnik. Bio je svestrani stvaralac: novelist,
romanopisac, dramatiar, knjievnik, prevoditelj i intelektualac. U
trideset godina knjievnog rada stvorio je velik broj djela.
Bio je zainteresiran i za politiku. On pripada elnicima hrvatske
moderne, posebno svojim romanom Bijeg. To je jedan od prvih romana
u hrvatskoj knjievnosti. On se u pisanju tog romana posluio
modernom tehnikom pisanja, pokuajem zatvaranja interesnog kruga na
probleme ovjeka. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu i nita
drugo nije vano.
Umro je 7. travnja 1931. godine u Zagrebu.20. MARCEL PROUST:
COMBRAY
Marcel Proust: Combray
- Proustovo ivotno djelo ciklus U traenju izgubljena vremena od
7 romana (neki se sastoje od vie djelova) u kojima opisuje prvih 30
godina svog ivota: Put k Swannu (Combray, Jedna Swannova ljubav,
Zaviajna imena ime), U sjeni procvalih djevojaka (Oko gospoe Swann,
Zaviajna imena zaviaj), Vojvotkinja de Guermantes, Sodoma i Gomora,
Zatoenica, Bjegunica, Pronaeno vrijeme pisao u posljednjih 15-ak
godina, osamljen, zatvoren u svoju sobu zbog bolesti (astma, srani
problemi, preosjetljivost) prvi veliki opus modernih romana
europske knjievnosti- 1. dio Combray uvodi sve teme i gotovo sve
likove ciklusa moe se itati kao zasebno djelo u njemu se prisjea
ljetnih razdoblja svog djetinjstva koja je provodio u francuskom
provincijskom gradiu koji se u djelu zove Combray, a u stvarnosti
Illiers do vremena kad je napisavi svoj prvi ulomak (o 3 zvonika) i
otkrio svoj umjetniki poziv (piui se osjea sretnim jer se "oslobaa"
stvarnosti)- pseudoautobiografija mnogi autobiografski elementi
(djetinjstvo boleljiva, osjetljiva djeaka iz dobrostojee graanske
obitelji), ali s previe detalja i poetike da bi se moglo temeljiti
samo na pouzdanom sjeanju- u 1. licu, subjektivni pripovjeda
dvostruko ja (osoba koja se prisjea i osoba u sjeanju)- glavna
tema: sjeanje tj. traganje za prolou (rekonstrukcija individualne
prolosti) madeleine - najpoznatiji kolai u povijesti knjievnosti)(-
sjeanja su potaknuta osjetilnim podraajima na pisanje ciklusa
potakao ga je okus i miris lipova aja i kolaia madeleine koje mu je
neko davala teta Leonie (reminiscencija ponovno oivljena prolost)-
reducirana fabula s mnogim epizodama i digresijama retrospekcija
fragmentarnost i simultanost vremena (dokinuta razlika izmeu
prolosti i budunosti u ime sadanjosti)- vrlo duge, ali jasne
reenice; tehnika unutarnjeg monologa- likovi: sam Marcel (ne
saznajemo puno o njemu, a ostali likovi vieni su iskljuivo njegovim
oima), otac (mali Marcel smatra ga gotovo svemoguim), majka (mali
Marcel jako je vezan uz nju, ne moe zaspati bez njena poljupca),
baka, djed (uvijek prigovara malom Marcelu zbog njegova izbora
prijatelja), teta Leonie (ekscentrina, ne izlazi iz svog kreveta i
bavi se samo promatranjem susjeda kroz prozor i saznavanjem
pojedinosti o njima), slukinja Francoise, kuni prijatelji (Charles
Swann koji je izgubio ugled u graanskom drutvu zbog enidbe za enu
sumnjiva morala, a potajno se kree u mnogo viem drutvu, njegova ki
Gilberte u koju se mali Marcel zaljubljuje)...- impresionizam
impresije iz prirode- utjecaj filozofije Henryja Bergsona- smatra
da se ivot moe osmisliti jedino naknadno u sjeanju, pokuava
razumjeti vremenitost ovjeka i prevladati prolaznost, izai iz
vremena kroz umjetnost; smatra da je stvarnost besmislena
konvencija, a da je knjievnost pravi ivot ("izvre" potrebu da
knjievnost obuhvati cjelinu ivota, koja je bila vana u
tradicionalnim romanima realizma (npr. Balzacovim))- prikaz i
kritika
drutva________________________________________________________________21.
FRANZ KAFKA
PREOBRAAJ________________________________________________________________22.
LOUIGI PIRANDELLO EST LICA TRAI AUTORA (moderna drama,
20.st.)IVOTOPIS:Luigi Pirandello (1867.-1936.) talijanski je
pripovjeda i dramatiar, rodom sa Sicilije.U svojim djelima privlai
sukob izmeu unutranjega, osjeajnog svijeta svojih junaka i
stvarnosti koja ih okruuje i kojoj se pokuavaju prilagoditi.Najvei
je uspjeh postigao romanom ''Pokojni Matija Pascal'' i zbirkom od
preko 200 majstorskih novela pod naslovom ''Gole maske''. Ostala su
mu djela ''est osoba trai autora'', ''Henrik IV.''Svojim je djelima
utro put egzistencijalizmu, mijeanjem realnog i irealnog,
nadrealizmu, a ruenje ograda izmeu glumaca i publike revolucionirao
kazalinu tehniku i sruio okvir naturalistikog teatra.1934. mu je
godine dodijeljena Nobelova nagrada.
VRSTA DJELA: drama u jednom inu
MJESTO RADNJE: danjuVRIJEME RADNJE: pozornica nekog kazalita
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:RAVNATELJ-REDATELJ:''A kroz vrata dvorane
ue Ravnatelj-Redatelj, koji s tvrdim eirom na glavi, sa tapom ispod
ruke i s velikom cigarom u ustima prijee prolaz izmeu sjedalica pa
se uz pozdrave glumaca popne na pozornicu jednim od
stepenica.''
OTAC:''Otac ima pedesetak godina, bez kose na sljepoonicama, ali
nije elav, ri je, gustih bria gotovo skuenih oko jo svjeih usta
koja se esto otvaraju nesiugrnu i ispraznu smijeku. Blijed je,
osobito na iroku elu, ovalnih plavih oiju koje su vrlo sjajne i
otroumne; odjeven je u svijetle hlae i tamnu jaknu, kadto je
slatkorjeiv, kadto ima grube i otre izljeve.''
MAJKA:''Majku kao da je prestraio i unitio nepodnoljiv kret
sramote i ponienja. Ogrnuta gustim udovikim florom, skromno je
obuena u crninu, a kad podigne koprenu pokae lice koje nije
slabunjavo nego kao od voska, a pogled joj je uvijek sputen.''
PASTORKA:''Osamnaestogodinja Pastorka je bezona, gotovo
bestidna. Vrlo lijepa, i ona nosi crninu, ali udara u oi njezina
elegancija. Odaje prijezir prema plaljivu, ojaenu, i gotovo
izgubljenu dranju malog brata.''
DJEAK: 'Djeak od etrnaest godina koji je takoer u
crnini...''
DJEVOJICA:''Djevojici, kojoj su oko etiri godine i koja je
obuena u bijelo s crnom svilenom vrpcom oko struka.''
SIN:''Sin ima dvadeset i dvije godine, visok je, gotovo ukruen u
suzdrivu prijeziru prema Ocu i namrgoenoj ravnodunosti prema Majci,
nosi ljubiasti ogrta i dug zelen al oko vrata.''
PRVAKINJA:''Sva je odjevena u bijelo, s velikim izazovnim eirom
na glavi i s draesnim psiem u rukama. Potri kroz red stolica i urno
se popne jednim od stepenica.''
O DJELU:U drami se isprepliu dvije radnje i dvije
stvarnosti.Kazalite: na pozornici se priprema nova Pirandellova
komedija; u pripremi sudjeluju Direktor drame, Prvi glumac, Drugi
glumac, apta;Stvarnost: na pozornicu dolaze lanovi jedne obitelji
(Otac, Majka, Pastorka, Sin, Djeak i Djevojica) koji ele ispriati
svoju priu. Bit je prie da Majka i Pastorka prostitucijom zarauju
za ivot, da ih je Otac odavno napustio i Majku prepustio Tajniku s
kojim je imala troje djece. Kulminacija je njihove obiteljske drame
bila kad je Otac doao u javnu kuu i krenuo u krevet s
Pastorkom.
Stvarnost u djelu postaje iluzija, a iluzija postaje stvarnost:
''obini'' ljudi postaju glumci, a glumci postaju ''obini'' ljudi.
Slika se svijeta umnoava: vidimo samo slike svijeta i nema vrstoga
uporita za razumijevanje i tumaenje drame.Pirandello kae da je
nerazmijevanje bit ovoga svijeta, svatko posjeduje svoj svijet
stvari i sve je puno apsurdnosti u kojima je nemogue pronai
univerzalni smisao.KRATAK SADRAJ:Otac Majku daje svome Tajniku s
kojim je ona rodila troje djece. Tajnik je umro, a Otac je ve prije
toga napustio obitelj pa Majka poinje raditi u krojakom salonu kako
bi uzdravala obitelj.To je zapravo bila javna kua, u kojoj Pastorka
zarauje novac kao prostitutka, a iscrpljujui je posao Majke samo
zastor koji prekriva obitelj. Otac dolazi u javnu kuu te odlazi u
sobu i spava s Pastorkom.Tu priu priaju lanovi obitelji, a na
pozornici se zbiva neto posve drugo. Glumci i Redatelj pripremaju
probu nove Pirandellove komedije, ali tada dolaze navedeni lanovi
obitelji i trae da se izvede jedna ''njihova drama'', na koju su
glumci i Redatelj pristali, i svoju priu iznose na pokusu.Tada su
se vidjele razlike izmeu pozornice i stvarnoga ivota jer su na
pozornici stvarni samo glumci, a lanovi obitelji dolaze iz neke
druge stvarnosti. lanovi obitelji tada postaju vlastiti glumci.
Glume sebe na temelju onoga to se dogodilo u stvarnom ivotu.Kako se
Otac vrati obitelji i prihvaa ih u kuu, to stvara neodriv poloaj.
Sin se zatvara u neprijateljsku utnju, Djevojica se utapa u bazenu,
a Djeak, koji nije interpretirao, ubija se revolverom.Zajedno s tom
dramom proivljavaju jo jednu. Samo oni mogu prikazati svoju
vlastitu tragediju, samo je oni mogu ivjeti. To je vjena drama.23.
SAMUEL BECKETT U OEKIVANJU GODOTA
________________________________________________________________24.
MIROSLAV KRLEA BARAKA PET BE
Napisana u razdobljuhrvatske knjievnosti od 1914. do 1929.>
Baraka Pet Be je jedna odnovelau zbirci novelaHrvatski bog
Mars.>Hrvatski bog Marsjedna je od nasnanijih aniratnih knjiga u
eurospskoj knjievnosti. Samo sebi svojstvenom snagom zapaanja Krlea
u tim novelama stavlja pod povealo svoga analitikog zahvata
hrvatskoga seljaka i intelektualca u uniformi austrougarskoga
vojnika. Prodire duboko u psihologiju svojih likova. Otkrivajui
tragedije pojedinaca i cijelih skupina koje ginu, a da zapravo ne
znaju zato, ni za koga, Krlea pokazuje i apsurdnost ljudskog i
meuljudskog klanja uope.
> Krlea eli pokazati besmislenost rata, kako u njemu plaaju
samo mali ljudi svoj danak u krvi, dok se oni glavni, koji su ga i
prouzrokovali esto ostaju u foteljama.
SADRAJ:Opisuje se ivot u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika.
Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidovi za kojeg je
prognoza smrt u roku od jednog dana. Padaju oklade meu ostalim
stanovnicima barake hoe li ili nee doivjeti jutro.
Ipak doivljava jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi
ranjenike. Te noi Vidovi je i dalje iv Nijemci i Maari provode
grupno pijanevanje u baraci, iako je to strogo zabranjeno.
Front je probijen (radi se o I. svjetskom ratu, logor - baraka
je smjeten negdje gore, oko granice s Rusijom ), svi napeto
iekivaju prekid pukaranja, tj. da se pukaranje od njih udalji. Kad
je ipak fronta odbaena dalje od barake, grof prireuje mimohod u ast
pobjede. Svi, ba svi, moraju obii oko barake jedan krug: ranjeni,
napola mrtvi, bez udova, medicinsko osoblje.
Broj devet, koji je boravio do Vidovia, umire, a tada se Vidovi
die iz postelje i zove doktora da pomogne njegovu susjedu, ali i on
tada umre.
PRIMJER ESEJA ZA BARAKU PET BE
smjernice su: -pisac i djelo u knj. razdoblje-kakav je pripovj?
koje prip. tehnike koristi?-obj ironiju i grotesku u liku M.
Axelrodea-na koji nain krlea nat. i eksp. slikama i opisima stvara
dojam ratnog apsurda?-kako izgleda baraka?-najpotresnije scene u
ulomku?-to saznajemo o Vidoviu u navedenom ulomku-usporedit nain
karak. vidovia i ostalih ranjenika- ulomak je od poetka pa do
reenice - i onda se baraka poela kladit koliko e Vidovi izdrat
Novela Baraka Pet Be Miroslava Krlee pripada zbirci novela
Hrvatski bog Mars koja je nastala izmeu 1922. i 1933. godine. To je
bilo razdoblje ekspresionizma kojeg karakterizira pobuna, nemir i
tjeskoba. Na to razdoblje nas odmah asocira slika Edvarda Muncha
Krik koja zorno prikazuje kakvo je razdoblje ekspresionizma. Krlea
ovim naslovom svoje zbirke odmah na poetku uvodi ironiju te svoj
antiratni stav. Bog Mars ( bog rata ) uope nije hrvatski bog ime
pisac poruuje da se Hrvati cijeli ivot bore za druge i ukazuje na
apsurdnost rata, to je i jedna od tema ovog ulomka s poetka novele.
U onom ulomku pisac kroz unutarnji monolog Vidovia, studenta i
domobrana kojeg je Austro-Ugarska unovaila, iznosi svoje antiratne
stavove. Krlea Vidovia karakterizira socijalno i psiholoki ( to je
jedna od odlika realizma) govorei da je student te da je >jadna
nervozna figuraimao je za cijelog svog ivota samo jednu ideju (...)
da sune u smrt, vedra i smiona ela. Ovaj lik je karikiran. Krlea
koristi grotesku i ironiju kako bi ga poblie opisao komitur
Suverenog maltekog reda, postao je johaniterski chevalier de
justice (...) brojio je na svojoj lozi dvadeset i osam perjanica i
kacoga pod kojemu je ve kljuala modra krv. Takoer, ironija je
vidljiva i u opisu njegova posla: putuje sa svojim maltekim
cirkusom (...) situacija je napeta i ozbiljna. Upravo to je taj
njegov pital, pravi cirkus. Axelrode predstavlja neprijatelja
Hrvatske, zapravo sve imperijalistike sile koje se ne mogu obuzdati
u svojim ratnim podhvatima ne marei za druge. Nadalje, pisac uvodi
likove drugih ranjenika, predstavnika ostalih naroda koji se bore
za drugu dravu kao i Hrvati. U baraci oni su samo brojevi ,
izgubili su svoju ljudskost, ime nam pisac donosi kritku drutva.
Oni su drugaije okarakterizirani od Vidovia. Dok je Krlea studenta
opisao ponajvie socijalno-psiholokom karakterizacijom kroz njegove
monologe, pisac ostale ranjenike opisuje vie kroz dijaloge, masovnu
scenu pijanevanja te opise (opisani su dijelovima tijela): lei
Mongol, Sibirnjak, s tanetom u glavi, i ve trei dan vie u agoniji.
Takoer, govornom karakterizacijom saznajemo koje su nacionalnosti
koji ranjenici ( No hat, Istereni (...) Szerluz). Tako odreuje i
Hrvate koji govore kajkavskim dijalektom ime se uvodi i
autobiografski element jer je Miroslav Krlea iz Zagreba. Djelo je
napisano iznimno bogatim i intelektualiziranim Krleinim leksikom.
On koristi tuice, poredbe, ali i arhaizme. Kako je bio poliglot,
upotrebljava brojne kratke reenice na stranim jezicima kao to su
maarski i francuski. Pripovjeda je u ovoj noveli u treem licu. On
uglavnom opisima prikazuje svu tu bijed i jad, no takoer koristi i
unutarnji monolog kao jednu od tehnika. Krlea nie i
ekspresionistike i naturalistike slike koje nam opisuju baraku.
Naturalizam je najzornije vidljiv u opisu kupaonice: U betoniranom
bazenu bukala je smrdljiva uta voda, pjenilo se sivozelena sapunica
i plivali krvavi zavoji; dok je ekspresionizam vidljiv u opisu
kaosa ( svi tre, svi su izgubljeni) te usporedbom barake sa
>utrobom velikog lepa< te tijela ranjenika sa >vreama