K A Z A L O Aktualni problemi i zadaci hrvatskog šumarstva 2-4 Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu Hrvatske 5 Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode
6-7 Nacionalni parkovi Austrije
10 Požari na Internetu
11-12 Šćedro - otok gdje uspijevaju sateliti
111 1
111
1 1 1 1 1
r i 1 n 28
16-17
I • I I • • • • 26
18-19 Predstavljamo Šumariju Pleternica
20-21 Poplave i sušenje naša sudbina 22 Kasno je gasiti, treba spriječiti
N:
13-14 šumarija na vratima Nacionalnog parka 15 Nikad novca za zgradu Šumarije
Dnevno dežura pet patrola 24-25 Dobro se snašli u tržišnim uvjetima 29 Propise uređajnog elaborata podrediti ekonomičnosti 30-31 Vijesti iz naših uprava
Mjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.
^ Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž., Antun-ZIatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., Miroslav
Mrkobrad, dipl. pol.. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Šimić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb E-mail: [email protected] Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. Zagreb Naklada: 5000
Na naslovnoj strani: Detalj s Mljeta (I) (Foto: Z. Lončarić) Na ovitku: Praskozorje na Medvednici (foto: B. Krznarić)
SAVJETOVANJE: DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA, OGULIN, 25. LIPNJA 1999.
AKTUALNI PROBLEMI I ZADAĆE HRVATSKOG ŠUMARSTVA
u prošlom broju našeg časopisa »Hrvatske šume« br. 31 u sklopu izvještaja sa održanih »Dana hrvatskog šumarstva, Ogulin-Bjelolasica« dali smo kratki prikaz svih tema podnesenih na Savjetovanju, a u ovom broju dajemo cjelokupne referate tri podnositelja. U broju časopisa za rujan donijet ćemo ostale podnesene referate, kako bi članovi Hrvatskog šumarskog društva tijekom jeseni mogli o njima raspravljati u svojim ograncima, prema naputcima predsjednika prof. dr. Slavka Matica izrečenim na samom otvorenju Savjetovanja.
e^^l^-Si:?--i---;,'--_?=•.:
Mr. se. Josip Dundović, dipl. inž.
Zapošljavanje šumarskih zaposlenika i razvoj poduzetništva u šumarstvu Hrvatske
Programom razvoja utvrđene ciljeve moguće
je ostvariti samo promjenom
poduzetničke kulture i sa osposobljenim
šumarskim zaposlenicima i
poduzetnicima, zbog toga je moto teme
savjetovanja - »Samo osposobljen šumarski
zaposlenik i poduzetnik, jamstvo za unapređenja gospodarenja šumama«
I. .\i ializa iia|H).sleiiili \ zapt>j,ient>sti ii
Hrvat ik in i sumama.«, p.o. Zacrefi
Za razdoblje 1990.-1998. godine teško je napraviti analizu zaposlenosti u »Hrvatskim šumama« zbog slijedećih razloga:
- Ratna zbivanja 1991-1995. godine značajno su utjecala na obujam radova u gospodarenju šumama, a isto tako na broj zaposlenih.
- Organizacijske promjene izvršene tijekom 1997. i 1998. bitno su utjecale na proizvodne kapacitete, broj zaposlenih i količinu izvršenih radova, naročito u iskorištavanju šuma.
- Nedovoljno investiranje u proizvodnu opremu tijekom cijelog razdoblja, a poglavito posljednje tri godine uvjetovalo je manju uposlenost vlastitih kapaciteta i porast troškova proizvodnje.
- Stihijski razvoj poduzetništva bez
dovoljne potpore »Hrvatskih šuma« i hrvatske države imao je za posljedicu pojavu velikog broja nedovoljno osposobljenih i opremljenih poduzetnika.
- Obavljanje radova s takovim poduzetnicima dovelo je u pitanje izvršavanje tehnoloških rokova, kvalitetu izvršenih radova i ekonomičnost poslovanja.
Časopis Hrvatske šume I 1
Analiza zaposlenih »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb su
svojim početkom rada (1991.) zapošljavale 14 296 zaposlenika. Odnos režijskih zaposlenika prema proizvodnim tada je bio 37:63 posto. Izbijanjem ratnih sukoba dolazi do smanjenja broja zaposlenih. Oko 2950 (21 posto) zaposlenika je dobilo otkaz iz razloga nepojavljivanja na svojem radnom mjestu.
Tijekom vremena broj zaposlenih s prosječnom godišnjom stopom od 4,7 posto i dalje se smanjuje. Smanjenje
usluga i poduzetnika u II i III fazi iskorištavanja šuma.
- Apsolutno smanjenje broja šumarskih zaposlenika i njihov relativno veći dio u strukturi zaposlenih držimo pozitivnim trendom i potrebnim jer time se iskazuje povećanje proizvodnosti rada u neposrednoj proizvodnji.
Ana li 7 ;• U hrvatskom su šumarstvu i na
kraju devedesetih godina najzastuplje-niji strojno-ručni i ručni radovi pri kojima su zaposlenici u proizvodnji
proizvodnih zaposlenika bilo je izrazi-tije, po stopi od 6,2 posto nego režijskih radnika čije se smanjenje odvijalo po stopi od 2,6%. Sukladno tim trendovima krajem 1998. odnos zaposlenika u režiji naspram proizvodnim zaposlenicima bio je 45% prema 55%, a ukupni broj zaposlenih je 9750.
Kao rezime kretanja zaposlenosti u »Hrvatskim šumama«, možemo konstatirati:
- Smanjenje ukupnog broja zaposlenih, s gledišta efikasnosti rada ocjenjujemo pozitivnim.
- Udio zaposlenika u režiji u odnosu na proizvodne je povećano i to smatramo negativnim trendom tim više što preciznije analize pokazuju da je rast režije izrazitiji u dijelu takozvanog stručnog pomoćnog osoblja (administrativno, knjigovodstveno i informatičko), nego što je to kod stručnog šumarskog osoblja.
- Najizrazitijc smanjenje broja zaposlenika je u kategoriji vozača i mehaničara što samo oslikava orijentaciju Poduzeća na korištenje vanjskih
izloženi mnogim opterećenjima i nepovoljnim radnim uvjetima. Većina je šumskih radova fizički naporna, a zbog čestih povreda i profesionalnih oboljenja oni su visoko rizični za zdravlje zaposlenika i skupi za poslodavca. Nesporna j e činjenica da su stručno osposobljeni i motivirani zaposlenici nužni uvjet ekonomične šumarske proizvodnje.
Analiza titili
Prema podacima u tablici 7 vlastiti proizvodni zaposlenici obavljaju približno 60 posto sječe i izrade drva, 50 posto privlačenja drva, te 40 posto prijevoza drva. Potrebno je istaći da ostvareni učinci po radnom danu imaju tendenciju rasta, ali zbog sve slabijeg korištenja fonda radnih dana naročito zbog stalnog porasta bolovanja, ukupna proizvodnost pada.
Tijekom 1997. godine tadašnje poslovodstvo »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb pokreće aktivnosti kojima je cilj provesti izdvajanje najvećeg dijela
proizvodnih kapaciteta (šumskog transporta i građevinarstva) u društva ograničene odgovornosti, bez nedovoljno obrazloženog cilja izdvajanja. Od tako 17 ishitreno osnovanih društava 1998. s ukupnim gubitkom od 24,9 mil. kn završilo je 13 d.o.o.-a, a svega 4 d.o.o. iskazala su dobit u iznosu 0,4 min kn. Glavni uzroci gubitaka su previsoka amortizacija (precijenjena imovina), starost i dotrajalost opreme kao posljedica neinvestiranja kroz dulje razdoblje (previsoki troškovi održavanja, premala iskorištenost i neučinkovitost).
Anal. •.isletiosti podu/.rsnihii, obrtnika i lokalnt^ir '^-taiiovništva -
Očekivanja da će smanjene radne kapacitete »Hrvatskih šuma« pokriti stručno i radno osposobljeni vanjski izvođači radova nisu se sasvim ispunila. Prema ocjeni boniteta i kvalificira-nosti vanjskih izvođača šumskih radova na kraju 1997. godine od 94 ocjenjivana vanjska izvođača njih manje od 20 posto mogu se smatrati osposobljenim za obavljanje radova u šumarstvu.
t i . SP*? '*"-3ice p r o g r a m a Hišliavania
Rješavanje problema zaposlenosti u »Hrvatskim šumama« ne trpi daljnje odlaganje i zato je potrebno žurno poduzeti slijedeće mjere:
- Utvrditi norme potpune zaposlenosti zaposlenika na svim poslovima i organizacijskim razinama:
- Stručnih šumarskih zaposlenika -diplomirani inženjeri šumarstva i šumarski tehničari
- Stručnog pomoćnog osoblja -pravno-administrativno, knjigovod-stveno-računovodstveno i informatičko
- Proizvodnih i pomoćnih zaposlenika
- Temeljem tako utvrđenih potreba za zaposlenicima kvantificirati postojeći višak ili manjak po organizacijskim razinama i radnim mjestima.
- Za utvrđeni višak zaposlenika izraditi Program učinkovitog zapošljavanja.
Ovim smjernicama daju se naznake o putevima i aktivnostima, koje se
2 / Časopis Hrvatske šume
namjerava poduzeti s ciljem racionalizacije broja zaposlenih i povećanje proizvodnje po zaposlenom.
lU, Program učinkovitog zapošljavanja viška zaposlenika
Učinkovito zapošljavanje u »Hrvatskim šumama« je vrlo složen, mukotrpan i dugotrajan posao. Prelaskom na tržišne uvjete privređivanja za nisku produktivnost rada, visoke troškove proizvodnje i slabu ekonomičnost nemamo kome ispostaviti račun. Zato je jedini ispravni put, izrada i provedba Programa učinkovitog zapošljavanja kroz povećanu proizvodnju glavnih šumskih proizvoda, boljeg iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda i bavljenje sporednim djelatnostima Poduzeća .
Povećanje proizvodnje glavnih šumskih proizvoda
Proizvodnja glavnih šumskih proizvoda ograničena je propisanim etatom koji u »Hrvatskim šumama« po osnovi područja za razdoblje 1996-2005. godine iznosi 34 286 510 m^ glavnog prihoda i 15 055 482 m^ prethodnog prihoda ili ukupno 49 341 992 m\ Za prve tri godine (1996. - 1998.) promatranoga razdoblja užito (ostvareno) je 6 905 256 m^ ili 20,14 % glavnog prihoda i 4 566 014 m3 ih 30,33% prethodnog prihoda, što ukupno iznosi 11 483 627 m3 ili 23,27% od propisanog etata. Naprijed iznijeti podaci pokazuju, da u granicama propisanog etata imamo znatne mogućnosti za povećanje proizvodnje glavnih šumskih proizvoda, ako se zato stvore potrebni preduvjeti:
- učinkovitije pomlađivanje sastoji-na propisanih za sječu glavnih prihoda
- radno nedostupne površine šuma zbog zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava razminiranjem privesti redovnom gospodarenju
- iznalaženje odgovarajućih tehnologija koje će omogućiti smanjenje troškova proizvodnje i proširenje tržišta, »Hrvatske šume« mogu znatno povećati proizvodnju manje vrijednih drvenih sortimenata (tanja tehnička oblovina, drvo za industrijsku preradu i drvo za ogrjev).
- stručnim radom na prikrajanju, izradi i preuzimanju drvnih sortime
nata moguće je povećati iskorištenje i kvalitetu, odnosno prihod od prodaje istih na tržištu.
Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda
Pravilnikom o sporednim šumskim proizvodima, (Bilten br. 3/1997.) utvrđuje se što se smatra sporednim šumskim proizvodima, propisuje način njihovog korištenja, uvjete sakupljanja, otkupa i sve što je u svezi s njihovim iskorištavanjem.
Ovi resursi u razvijenim zemljama imaju sve veći značaj i predstavljaju
goročno je zacrtan razvoj i korištenje privatnog poduzetništva u gospodarenju sa šumama, a prvenstveno poticanjem vlastitih zaposlenika novčanim stimulacijama i organiziranjem poduzetničke izobrazbe.
Predviđeno je postupno ostvarivanje ovih ciljeva s različitom dinamikom za pojedine vrste radova i dijelove Poduzeća, zavisno od ponude poduzetničkih usluga, te osposobljenosti i opremljenosti poduzetnika za kvalitetno i ekonomično obavljanje određenih radova.
značajne izvore prihoda njihovog šumarstva.
U »Hrvatskim šumama« sporedni šumski proizvodi predstavljaju »mrtve kapitale« iako smo uvjereni da se mogu brzo, uz relativno mala ulaganja i puno osmišljenog marketinga pretvoriti u nove prihode i osigurati zaposlenost (stalnu ili povremenu) za znatan broj zaposlenika.
Statutom »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, u članku 8. predviđena je široka lepeza sporednih djelatnosti koje će se razvijati u Poduzeću.
U proteklom razdoblju na ovom gospodarskom području učinjeno je vrlo malo. Uzroci tome su mnogobrojni i nećemo ih sada analizirati. Budući smo uvjereni, da razvijanjem sporednih djelatnosti u Poduzeću možemo učinkovito zaposliti znatan broj sadašnjeg viška zaposlenika.
v>Hrvat:ske šiirne« i razvoj poduzetništva
Programom razvoja »Hrvatskih šuma« (1991-2025), između ostaloga, du-
og mjera za prc)vt>ctciijc p rograma zapošljavanja
Programom učinkovitog zapošljavanja u »Hrvatskim šumama«, određeni su ciljevi i predloženi neki od mogućih putova za njihovo ostvarenje. Put do postavljenih ciljeva je dug i zahtijevati će puno stručnosti, kreativnosti i upornosti osoba zaduženih za njegovo provođenje. Uspješna realizacija Programa je moguća ako prethodno stvorimo nužne kadrovske, zakonske, organizacijske i financijske preduvjete za njegovo provođenje. Za stvaranje potrebnih uvjeta za ostvarenje postavljenih ciljeva trebati će na različitim organizacijskim razinama donijeti i provesti određene mjere.
Programom su predviđena dva strateška cilja za poboljšanje ovog stanja:
1. Učinkovitim zapošljavanjem vlastitih zaposlenika povećati proizvodnost rada i ekonomičnost poslovanja.
2. Razvojem osposobljenog i opremljenog poduzetništva povećati učinkovitost i ekonomičnost poslovanja »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb, -^j^
Časopis Hrvatske šume / 3
Tomislav Starčcvić, dipl. ini
Uprapljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode
Svjedoci smo brzopletog, znanstveno-stručno pa i formalno pravno neutemeljenog, a uz to i agresivnog procesa
proglašenja zaštićenih objekata prirode, zasnovanog na pretežito deklarativnim postavkama zaštite okoliša. Vidljivo je kako
popratni učinci i posljedice na održivi razvoj gospodarstva Republike Hrvatske nisu sagledani, pa ocjenjujemo moralnim,
da znanstveno-stručnim argumentima upozorimo i obavijestimo Hrvatski državni Sabor, Vladu Republike Hrvatske i javnost
1. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, donesen na Zastupničkom domu Hrvatskog državnog Sabora, 7. svibnja 1999. ( N N br. 50/1999.), određuje i obvezuje;
- u točki 5-2 • na globalnoj razini važno je
uspostavljanje integralnog pristupa gospodarenju većim cjelinama pri čemu osobitu važnost imaju i područja šuma.
- u točki 5-4 • ispitati i korigirati dosadašnje
prostorno planske i razvojne projekcije osobito s gledišta pretežito deklarativnih postavki zaštite oko liša.
- u točki 5-11 • uskladenje Zakona o šumama i
Zakona o zaštiti prirode i odgovarajućih podzakonskih akata s ci
ljem preciznijih određenja i ovlaštenja zaštite i gospodarenja šumama.
- prema Zakonu o zaštiti prirode, ( N N br. 30/1994.) članku 4, Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti gdje je izričito zabranjena uporaba prirodnih dobara.
Pitanje: - Kako je moguće da se u Hrva
tskoj ide na proglašavanje nacionalnim parkovima područja koja su više od dva stoljeća utjecana gospodarskim mjerama šumarske struke (proširenja N P »Risnjak«, N P »Plitvice« i novoproglašcnog N P »Sjeverni Velebit«, kao i prijedlog za proglašenje Parka prirode »Kopački rit« nacionalnim parkom?
- Kako je moguće da se unutar postojećih nacionalnih parkova vrše sječe, dakle da se vrši protuzakonita gospodarska uporaba prirodnih dobara?
- Ako država želi imati nacionalne parkove i u njima zadržati gospodarske aktivnosti, onda mora izmijeniti Zakon o zaštiti prirode i objaviti međunarodnoj zajednici da odstupa od poznatih međunarodnih kriterija kao i brojnih, od nas potpisanih konvencija.
2. Je li Hrvatski državni Sabor kod donošenja zakona o proglašenju zaštićenih objekata prirode znao;
- da samo proširenjem površina nacionalnih parkova Risnjak, Plitvice i proglašenjem N P »Sjeverni Velebit« isključuje iz gospodarenja 19.694 ha šuma sa 3,563.439 m^ drvne zalihe i redovne godišnje drvne mase za sječu od 50.389 m-"*.
- da će odustajanjem od gospodarenja sa šumama gdje se je stručno gospodarilo više od 200
4 / Časopis Hrvatske šume
godina, ozbiljno pasti broj zaposlenika kako u šumarstvu tako i u preradi drva, kao i to da će tako dugotrajno gospodareni šumski eko-su-stavi biti osuđeni na degradaciju.
- da je sa proglašenjem parkova prirode samo u 1998/1999. godini, pod upitan režim kontrole propisan Pravilnikom o unutarnjem redu, temeljem članka 30. Zakona o zaštiti prirode, ugrozio izvođenje, istim zakonom u članku 5, dopuštenih djelatnosti i radnji na 81.018 ha sa drvnom zalihom od 11.928.061 m-̂ i godišnjom sječiv-om drvnom masom od 229.828
3 m - daje Zakonom o šumama (čl.
58.) i Zakona o zaštiti prirode (čl. 38.) propisana naknada Poduzeću za šume, na teret državnoga prora-
^mAadimir Camba, dipl. inž.
čuna ili proračuna županije odnosno Grada Zagreba za ukupan iznos umanjenja prihoda, izazvanih proglašenjem šuma sa posebnom namjenom.
- da je Zakon o šumama u članku 8. obvezao Poduzeće za šume na obvezu gospodarenja i korištenja općekorisnih funkcija šuma.
- da će javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode trajno opterećivati državni proračun, ili proračun županije odnosno Grada Zagreba, ili se pak koristeći zaštićene dijelove prirode sukobljavati sa Poduzećem za šume.
- ne bi li u skladu sa Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske bilo nužno ispitati i korigirati dosadašnje prostorno planske
i razvojne projekcije, osobito s gledišta pretežito deklarativnih postavki zaštite okoliša, a da temeljne odrednice kod programiranja i proglašavanja zaštićenih objekata prirode budu integralni upravljački i gospodarski pristup na osnovama međunarodnih kriterija i potpisanih konvencija, zasnovanih na znanstveno utvrđenim, racionalnim i provodljivim studijama u okviru Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, čija će kompetentno kontrolirana provedba trajno osiguravati učinkovitu skrb o prirodi i okolišu, njen održiv razvoj i korištenje te novo zapošljavanje i razvoj pratećih djelatnosti. -^jL
Nacionalni parkovi u Austriji M eni je osobno veliko za
dovoljstvo biti pozvan i imati mogućnost govoriti
pred ovim uvaženim i kompetentnim skupom. Htio bih Vam u mojem kratkom izlaganju dati pregled nacionalnih parkova u Austriji, to znači govoriti o zakonskim normama i regulativima, načinu gospodarenja i upravljanja nacionalnim parkovima te o organizacijski istih.
Austrija je globalno jedna vrlo mala zemlja, a ipak posjeduje veliki spektrum raznolikih prirodnih dobara i bogatstava; od moćnih vi-sokoalpskih vrhova pa sve do krajolika stepe na krajnjem istoku saveznog područja. Kao i svugdje drugdje tako je i u Austriji spor za zadnja zaštićena prirodna blaga istodobno spor protiv ekscesivnog korištenja prirodnih dobara sa strane našeg civilizacijskog društva. Može se stoga reći da je po
vijest Austrijskih nacionalnih parkova usko vezana s pokušajima energetskog korištenja ili spro-vodenja monstruoznih tehničkih projekata u netaknutim i vrijednim eko-sustavima. U Europi nailazimo razmjerno velike, kompaktne i netaknute površine još samo u brdskim i visokoalpskim područjima, u tundrama ili djelomično uz tokove rijeka ili jezera. Danas postoji oko 2.200 nacionalnih parkova u 120 država.
U Austriji je trenutačno deklarirano i ozakonjeno 5 nacionalnih parkova, od čega kod 4 parka šume sačinjavaju važni element prirodnih dobara. Tri daljnja projekta su u fazi realizacije.
Prema Austrijskom saveznom ustavu zaštita prirode i okoliša leži u kompetenciji saveznih zemalja/ provincija. Time u Austriji imamo 9 različitih zakona o zaštiti prirode, a koje sprovode savezne zem
lje. U Austriji ne postoji okvirna ili paralelna kompetencija saveza, postoji samo koordiniran općedr-žavni interes za zaštitom prirode. Austrijski ciljevi s obzirom na nacionalne parkove orijentiraju se uglavnom prema načelima i propi-
Casopis Hrvatske šume / 5
sima l U C N - a , to znači na zaštiti i razvoju prirodnih ekosustava.
l U C N , što stoji za International Union for Conservation of Nature and Natural Rcssources, je internacionalna institucija koja obuhvaća države, državne institucije i nedržavne organizacije ( N G O Non Govcrmental Organisations). Osnovan je 1948., a sastoji se od 800 članova iz 125 zemalja. Ovo nesvakidašnje partnerstvo djeluje po cijelom svijetu u smislu zaštite prirodne raznolikosti i mnogo-
rekreacije (kategorija II). Nacionalne parkove sačinjavaju tere-strična ili maritimna područja koja su izdvojena kako bi:
• sačuvala ekološku intaktnost jednog ili više eko-sustava za daljnje generacije
• isključila ona korištenja prirodnih dobara, koja su proturiječna ciljevima izdvajanja te
• da bi bila temeljem duhovno-duševnog iskustva i pružala mogućnost za znanstvena istraživanja, izobrazbu i rekreaciju posjetitelja
strukosti te se zalaže za trajno korištenje prirodnih resursa. l U C N jc 1949. formirao te zaključio kriterije menadžmenta/ upravljanja zaštićenim objektima prema sljedećim točkama:
a) Područje divljine/strogi prirodni rezervat
b) Nacionalni park c) Prirodni monument d) Biotop; područje zaštite poje
dinih vrsta e) Zaštićen krajolik/gospoda
renje dozvoljeno f) Zaštićeno rcsursno područje/
gospodarenje dozvoljeno Nacionalni park je po defini
ciji zaštićeno područje, kojim se upravlja uglavnom s obzirom na zaštitu eko-sustava te s obzirom na mogućnost korištenja u svrhu
Ciljevi gospodarenja u nacionalnim parkovima prema l U C N kriterijima su:
• zaštita prirodnih regija i atraktivnih krajolika nacionalne i internacionalne vrijednosti za duhovne, znanstvene, edukativne, turističke i rekreacijske svrhe, nadalje
• trajno očuvanje karakterističnih primjera fizio-geografskih regija i genetskih resursa vrsta koje se nalaze u približno prirodnom stanju, da bi sačuvali ekološku stabilnost i mnogostrukost, nadaljni ciljevi jesu
• lokaliziranje posjetitelja i turističko korištenje nacionalnih parkova i to na onaj način koji omogućuje opstojanje prirodnog ili približno prirodnog stanja, re-spektiranje ekoloških, geomorfo-
loških, religioznih i estetskih atributa te osiguranje korištenja resursa domaćem stanovništvu i to na onaj način, koji ne izaziva negativne posljedice glede drugih ciljeva gospodarenja.
I z b o r područ ja Područje treba biti karakte
rističan primjer onog prirodnog okoliša posebne ljepote, u kojem su reprezentirana flora i fauna, životni prostori te geomorfološke pojave/prirodni fenomeni, a koji su važni za znanstvo, izobrazbu, turizam i slično. Nacionalni park treba biti dovoljno velik (uža zona više od 3/4 cjelokupne površine, vanjska zona do 1/4), kako bi mogao obuhvatiti jedan ili više ekosustava.
K o m p e t e n c i j e Najviša nadležna služba države
trebala bi biti vlasnik te odgovorna za zaštićeno područje. Moguća je delegacija odgovornosti na druge vladine institucije, na gremij zastupnika domaćeg/domorodskog stanovništva, na nakladu ili na jednu drugu pravnu instituciju, koja se brine za trajnu zaštitu područja.
Što se internacionalnog regulativa i uvjeta l U C N - a tiče, nacionalni parkovi ubrajaju se u ona područja, koja su najintenzivnije zaštićena. Oni su posjetiteljima samo u onoj mjeri pristupačni, ukoliko to dozvoljava i ne osporava ciljeve zaštite. Cilj j e izdvajanjfe veliko razmjernih, najmanje 1000 ha velikih prirodnih eko-sustava (eko-sustavnih kompleksa) u kojima je zabranjen svaki ljudski upliv ili korištenje.
Pošto u Austriji prirodni inventar ovih razmjera više skoro i ne postoji, programirani su konflikti s poljoprivredom, šumarstvom, lovom i ribolovom, turizmom ili sa starim pravima imovinskih zajednica. U cilju rješavanja ovih važnih ali spornih pozicija, po-
6 / Časopis Hrvatske šume
kazuje se svrhovita podjela nacionalnog parka u sržnu (užu) zaštićenu zonu (u smislu stroge zaštite) i u zonu zaštićenog okoliša (vanjsku zonu) u kojoj su dozvoljene određene mjere korištenja, ukoliko se ne protive ciljevima nacionalnog parka.
Regulativi l U C N - a međutim imaju samo »savjetodavni karakter«. Drže je kao »standard« za internacionalno priznanje nacionalnih parkova. Savjetodavno tijelo, koje je institucionalizirano kod Saveznog ministarstva za zaštitu okoliša, sastoji se od zastupnika vladinih i nevladinih organizacija, zastupnika zemalja, znanstvenih institucija i od direktora Austrijskih saveznih šuma.
Na kraju bih htio predstaviti organizacijsku strukturu dviju nacionalnih parkova sa značajnim šumskim površinama u posjedu Austrijskih Saveznih šuma, a to su nacionalni park Dunav i nacionalni park Gornja Austrija-Krš.
Austrijske Savezne šume su mjerodavno djelovale na osnivanju/uspostavljanju ovih nacionalnih parkova. U pripravnoj fazi osnivanja nacionalnih parkova Savezne šume su kroz izradbu određenih koncepata zoniranja i upravljanja igrale važnu ulogu pri oblikovanju ovih zaštićenih područja. Oba parka stoje kao dobar primjer jedne uspješno sprovedene proaktivne strategije Austrijskih Saveznih šuma glede saču-vanja stručne kompetencije gospodarenja zaštićenim šumama i glede ostvarenja odgovarajućih odšteta za ponuđene usluge te nadoknadu za nesprovođene mjere eksploatacije. Upravitelji šumarija u nacionalnim parkovima zastupljeni su kroz upravni odbor parka u administrativnim i upravnim strukturama. Oni sami i njihovi stručni suradnici vrše sve preostale tradicionalne šumarskouzgojne zadaće i zadaće lovstva, a također sudjeluju
aktivno i kod očuvanja te u daljnjoj izgradnji infrastrukture u nacionalnim parkovima; oni educiraju, brinu se, savjetuju i lokaliziraju posjetitelje i slično. To znači, šumarije Saveznih šuma usko su integrirane u organizacijsku strukturu nacionalnih parkova. Ovo ugrađivanje se nameće već samo po sebi stoga, jer su Savezne šume još prije deklariranja nacionalnih parkova ostvarile sve za deklaraciju potrebne pretpostavke glede gospodarenja i zaštite okoliša. Mjere
na pola. T o znači, zakonodavac se kod upravljanja nacionalnih parkova koristi u operativi ekspert izom i stručnim strukturama Austrijskih Saveznih šuma i isplaćuje za to odgovarajuće nadoknade i odštete. Zakonodavac, to su obično Savez i zemlje, određuje ciljeve gospodarenja nacionalnim parkovima.
Na kraju bih htio napomenuti da su se u Austriji - pošto smo na osnovu kompetencija suočeni s devet zemaljskih zakona i pošto su
koje se u nacionalnim parkovima sprovode, a koje su značajne za struku jesu na primjer: ne eksploatiraju se stare sastojine, forsira se prirodna obnova sastojina, odstranjuju se sastojine s egzotičnim neautohtonim vrstama, po potrebi se pošumljava sa domaćim vrstama i slično. Od osnivarya parka 1990. ovim mjerama povećala se je primjerice uža/sržna zona nacionalnog parka Dunav na oko 80% sveukupne površine.
Prihodi od eksploatacije (prodaja drva) i lovstva u nacionalnom parku Donau-Auen idu u korist Saveznih šuma. Prihod opada u skladu sa kontinuiranim porastom zaštićene (uže) površine.
U nacionalnom parku Kalkal-pen prihod između uprave, koja se vodi kao d.o.o., i šumarije se dijeli
u Austriji vrlo razvijene demokratske forme suodlučivanja građana - uspjeli razviti vrlo šarolike upravne , strukture u nacionalnim parkovima kao d.o.o. (članovi udruge/ulagači su Savez i zemlja), naklade, društva (udruge) korporacije i slični konstrukti. Vlasnici i zastupnici pojedinih interesnih grupa suodlučuju značajno kod ostvarenja projekata. Temeljno je, da se odštete i nadoknade izdvajaju iz javnih proračuna saveza i zemalja, da se odluke donose na konsen-zualnom temelju te daje šumarska struka mjerodavno uključena u svim stadijima procesa od osnivanja pa sve do kontinuiranog ostvarenja cjelokupnog projekta nacionalni park. -Jj^.
Fotografije uz ovaj članak objavljujemo IjubaznoŠću Ureda za trgovinske i promindžbene odnose Veleposlanstva Republike Austrije u Zagrebu i gospodina Drage Bujana.
Časopis Hrvatske šume / 1
ELEMENTARNE NEPOGODE
Sanacija šteta od olujnog vjetra na novogradiškom području
Najveće radilište u »Hrvatskim šumama«
N akon olujnog vjetra koji je početkom treće dekade lipnja zahvatio
novogradiško područje, izva-Ijeno je desetak tisuća stabala bukve, hrasta kitnjaka i četinjača u gospodarskim je dinicama »Južni Psunj« i »Zapadni Psunj« Uprave šuma Nova Gradiška. Ovdašnji šumari odjednom su se našli u teškoj situaciji, jer su suočeni s rješavanjem problema doznake, izrade, izvlačenja i prodaje oko sto tisuća m^ neplanirane drvne mase na području šumarija Nova Gradiška i Okučani. Uz angažiranje sjekača iz novogradiške i slavonsko-brodske šumarije u pomoć su im priskočili sjekači iz požeške Uprave šuma, s dvije brigade iz šumarije Požega i s jednom iz veličke šumarije. Prema riječima rukovoditelja Prizvodnog odjela dipl. ing. Josipa Gašpara, riječ je o velikom poslu, najvećem
Najbolji požeški sjekač Stjepan Gagić morao se uspeti do jednog u nizu izvaljenih i teško dostupnih stabala
Sjekači požeške šumarije opkoljeni bukovim vjetroizpalama: Stjepan Gagić, Zvonko Markanjević i Josip Plešić s poslovođom
Božidarom Zlomislićem
ovogodišnjem radilištu u »Hrvatskim šumama«, a završetak radova, uz povećanje radne snage, očekuje se potkraj listopada. - Iz redovnog Plana sječa morat ćemo izbaciti drvnu masu cjelokupnog prethodnog prihoda, a vjerojatno i odsjeke predviđene za pripremne sijekove unutar glavnoga prihoda te eventualno drvnu masu onih vrsta drveta koje nemaju plasman na tržištu - naglašava ing. Gašpar te napominje da se na pomoćna stovarišta izvlači tehnička oblovina i dio višemetarskog drva, uz primjenu polu-debalne metode rada. Naime, stabla se prikrajaju i preuzimaju na pomoćnom stovarištu. Budući da je bukva najviše
8 / Časopis Hrvatske šume
zastupljena i najosjetljivija, pronađeni su odmah kupci za oko 6000 m^ buko-vnih sortimenata (požeški Spin Valis, pleternički Oroplet i dr.), a bukva će se neprestano otpremati. U DIK »Beliš-će« mjesečno će se otpremiti i do 1.500 m^ višemetarskog drva.
U kolovozu intenzivniji poslovi
Kako smo doznali od ing. Gaš -para, na radilištima je uposleno za sada 25 sjekača, a na izvlačenju je angažirano 18 traktora iz šumarije Nova Gradiška, društava ograničene odgovornosti te onih u vlasništvu privatnih poduzetnika. Polovicom kolovoza bit će pojačani sječa i izvlačenje sa zaposlenicima vinkovačke i osječke Uprave šuma. Kako bi izvaljena drvna masa na vrijeme bila doznačena, uposleno je stručno osoblje slavonskobrodske i novogradiške šumarije. Na doznaci stabala koja se suše (stupanj oštećenja 3b) na području Stare Gradiške rade revirnici šumarije Trnjani. Sjekači iz Uprave šuma Osijek (osmočlana ekipa) angažirani su na sječi sušaca na prostoru jasenovačke šumarije. Poslije izrade oblovine vjetroizvaljenih stabala, uslijedit će izrada višemetarskog drva i obnova sastojina.
Pojačati izvlačenje Na području »Južnog Psunja«, u
odjelu 69, zatekli smo jednu od dvije sjekačke grupe šumarije Požega, na čelu koje je poslovođa Božidar Z l o -mislić. Zvonko Markanjević, Stjepan Gagić i Josip Plešić iskusni su
Zvonko Markanjanć obrađuje perač (pridanak) stoljetnoga bukovog stabla
sjekači s 15 do 20 godina radnoga staža, a jednodušni su u ocjeni da se dnevna norma na sječi, od gotovo 14 m^, može ostvariti, no problem je velik broj zakrčenih stabala, koje izvlači samo jedan zglobni traktor. Naime, kažu, riječ je o izvanrednim i nenormalnim uvjetima rada zbog velikih hrpa granja, koje treba odstraniti da bi se došlo do stabala, a pritom se gubi vrijeme. Poslovođa Božidar Z lomi -slić 17 je godina u šumarstvu, pa ima primjedbu na organizaciju izvlačenja. Ističe da bi uz ovaj broj sjekača trebala dva traktora na izvlačenju, jer jedan traktor naprosto ne može pratiti sjekače koji dnevno pripreme i pedesetak kubika drvne mase. Dnevni učinak traktora je oko 25 m^, a riječ je o zglobnom traktoru LKT 81 s dvobu-
Zglobni traktor LKT 81 među mnoštvom granja, izvaljenih i nagnutih stabala jedini se može kretati na tim prostorima
banjskim vitlom, kojim upravlja po blatnjavoj vlaci mladi privatni poduzetnik Zdenko Barišić iz Cerničke Sagovine. Pomaže mu jedan kopčaš, jer vučno čelično uže nije nimalo lako provlačiti kroz gusto granje i između izvaljenih stabala. Uz poslovođu Zlo-mislića na pomoćnom stovarištu nalazi se i Branko Vlaović, poslovođa iz novogradiške šumarije te iskusni požeški sjekač Zlatko Ovad.
Na šumskoj cesti povećan promet
Za sječu i izradu u odjelima 78, 79 i 80 (predjel Crna bara) zaduženi su sjekači iz šumarije Nova Gradiška, Velika i Požega, a radi se o drvnoj masi oko 3500 m^. Prema riječima dipl. ing. Mirjane Matković iz novogradiške šumarije, na izvlačenju radi 8 traktora, šest LKT-ovih i dva »Torpeda«. Sesteročlanu sjekačku grupu šumarije Velika predvodi poslovođa Zdravko Solić a čine je Ivan Ciga-nović, Nedjeljko Perić, Ivan Đ o g o -lović, Štipan Manović, Zlatko Andrijašević i Đ u r o Majetić. Ograničeno vrijeme, velik prostor na kojem su sječine i zagušenost šumskih cesta nisu nam dozvoljavali da obiđemo sjekače slavonskobrodske i druge grupe požeške šumarije. U odlasku na sječine i povratku nerijetko smo se susretali i mimoilazili s kamionima s prikolicom, koji su intenzivno prevozili bukove sortimente kupcima i tako stvarali veći prostor novim sortimenti-ma na pomoćnim stovarištima. ,Jđ
Tekst i snimci: I. Tomić
Časopis Hrvatske šume / 9
INTERNET
Novosti iz naše informatičke službe
JPožari i na Internetu N akon dužeg i već uhodanog
sustava prikupljanja podataka o požarima standardnim pa
pirnatim obrascima, dojava telefonima, telefaksima i drugim sredstvima, danas su se u Hrvatskim šumama stekli uvjeti za noVi iskorak. Cjelokupna evidencija šumskih požara (baza podataka o požarima) prebačena je na Internet. Ali ne samo to. U novom internetskom sustavu riješen je i sustav dojave požara (za naše interne potrebe) kao i sustav analize požara, koji se dosad radio ručno, obično znatno po okončanju požarne sezone.
Kako sve to radi? Krajnje jednostavno, ali izrazito
brzo i učinkovito (kako to obično i bude kad su kompjutori i Internet u pitanju). Čim se u šumariji dozna za požar na njenom području i čim se odrade sve operativne zadaće u svezi s požarom, šumarija se uključuje na Internet u sustav požara Hrvatskih šuma i upiše sve u tom trenutku poznate činjenice o slučaju (mjesto, vrijeme izbijanja, vrijeme dojave, ...). Iste sekunde sve te podatke vide i zadužene osobe u upravi šuma i u Direkciji, ukratko, svatko na ovom svijetu tko ima pristup Internetu i tko ima pravo gledati naše podatke. Kako se u šumariju stječu novi podaci tako se i oni mogu dodavati u sustav da bi se stvar okončala po okončanju kampanje. U tom trenutku automatski se ispisuje standardni zapisnik o požaru, ovjerava i arhivira. Moguće gaje slati i dalje klasično, ali to nema više smisla jer taj isti zapisnik može se jednako i pregledati i ispisati i u upravi šuma i u Direkciji itd. Time smo znači pokrili dio dojava o tijeku požara, riješili pitanje klasične evidencije.
No, tu je i treća beneficija. Kako se podaci sa svih šumarija cijelo vrijc-
V
Cim se u nekoj šumariji dozna za požar i obrađeni podaci unesu u računalo, a sve šumarije su uključene na Internet, u sustavu »Hrvatskih šuma« istovremeno sve zadužene osobe diljem Hrvatske i svijeta imaju uvid i saznanja o tom požaru
me unose u središnju bazu podataka, to znači da se iste sekunde kad bude zaključen, svaki požar automatski pojavljuje i u svim analizama i izvještajima koji se rade u svezi sa šumskim požarima.
Koliko je to primjenjivo i koliko košta?
Za ovaj sustav koriste se postojeća računala po šumarijama, za pristup Internetu postojeći modemi i ostale usluge »standardnog« komunikacijskog sustava HS, sa serversku osnovu već postojeći i za druge svrhe zakupljeni resursi HiNeta.
Dakle, ne košta ništa dodatno, a dostupno je svim šumarijama koje imaju opremu spremnu za Internet. A to su skoro sve šumarije UŠ Split (osim dvije) a u Istri je situacija nešto lošija. No redovna modernizacija informatičkog sustava koja se kontinuirano vodi upravo tome, kako bi se sve
šumarije u HŠ dovele na istu računalnu i komunikacijsku razinu.
A sigurnost podataka? Nije li Internet nešto javno, otvo
reno svima? Načelno da. Ali, nitko vas na Internetu ne sprječava da ponešto »zaključate« i sklonite od pogleda. Sustav požara zaštićen je sustavom PIN-ova i prići mu može samo onaj korisnik koji je za to registriran. Razinu zaštite možemo i povećavati ukoliko se to pokaže potrebnim.
Čitav sustav baze podataka o požarima napravljen je pod nadzorom i uz sugestije Službe za ekologiju HŠ, a cjelokupnu izvedbu je odradila Informatička služba. Tehnološki, ovaj sustav predstavlja praktičnu primjenu jedne od novih tehnologija predstavljenih prije samo mjesec dana na Danima hrvatskog šumarstva na Bjelolasici, o čemu su čitatelji ovog lista obaviješteni u prošlom, broju.
(mb) :)rn.brc
10 / Časopis Hrvatski' šume
PUSTOLOVINE
Naše putešestvije po UŠ Split
ŠĆEDRO gdje uspijevaj H m teli ti
:amenjaru, meau ostacima škampa I
brancina, iz škrte otočke vegetacije izbija antena mobitela i pored njega mala stvarčica GPS -
veza sa cijelim svijetom i dijelom svemira
Svatko od nas koji smo imalo radili po različitim šumama i šumarijama, u različitim Upra
vama ili bivšim Gospodarstvima, znamo otprilike što znači skoknuti do šumarije, pa makar to bile i najdalje. Ali, kad iz Uprave šuma Split poželite »skoknuti« do šumarije Hvar (da o Korčuli i ne govorimo) - e to je već pustolovina! Sama kombinatorika -ovim ili onim putem, dal' iz Splita (ne, trajekt je već otišao) ili iz Drvenika, autom ili zvati Danku da te dočekuje na brodu...
Ukratko, u čast rijetkom posjetitelju iz Direkcije biramo najdojmlji-viju varijantu i već nas eto pod više od trideset celzijevaca u »Tempri« (bez klime, naravno) na više stotinjaka kilometara i preko dva sata dugom putu prema znanom nam Drveniku i trajektu koji »ide često« i neće se biti pro-
SCEDRO Sćedro je otok južno od Hvara udaljen od obale 2700 m,
površine 900 ha, sa dvije duboke luke poznate u povijesti pomorstva po nautičko-zaštitnoj ulozi (štedri = milostiv). Najviši je vrh Vela Glava 110 m. Klima je blaža nego hvarska i specifična je po dosta rose pa su se u prošlosti na njemu uzgajale žitarice. Na otoku su vrlo dobro sačuvane ilirske gomile impozantnih dimenzija (ka-dunje) a u uvali Moster (Kordiča uvali) i ostaci dominikanskog samostana sv. Marije od Milosrđa (štedra) iz 1465. godine. Vegetacija je tipična mediteranska sa ponešto ponajviše makije igariga ali ne manjka ni gusti sklop alpskog bora - posljedica požara iz ranih osamdesetih.
blem ukrcati. I zaista, samo desetak usputni susret sa ponekim pozna-automobila i pola sata čekanja - taman nikom koji je ovdje odlučio odraditi dosta za osvježenje u »Quercusu« i svoje ljetovanje. I onda vožnja trajek-
Časopis Hrvatske šume/ 11
GPS ili Global Position Systemje sustav točnog određivanja pozicije na Zemlji, uz pomoć signala koje odašilje mreža satelita. Pomoću relativno malog uređaja prate se signali sa nekoliko istodobno dostupnih satelita i iz njihova položaja na nebu uređaj proračunava svoj položaj na tlu. Točnost je uglavnom dovoljna za naše šumarske potrebe pa tako otpadaju sve one ljepote povlačenja poligonih ili busolnih vlakova kroz guštare, njihova obračunavanja, izjednačenja...
tom, pa više od sata uzduž otoka po cestici koja na mjestima svakom normalnom tjera stravu u kosti i - voila -sa samim sutonom pozdravljamo upraviteljicu ing. Danku Jelen i ostaje nam baš dosta vremena da s njom malo popričamo na terasi nove šumarije na obali jelšanske uvale.
I tako je to doći do šumarije, samo treće po udaljenosti u Upravi. Ali, zahvaljujući Danki i ekipi sesvetske »Mirte«, koji su se sutradan pojavili u Jelsi nakon cjelonoćne avanture, eto novog izazova - Šćedro. Sad ponovno slijedi gornja priča: svi znamo kako je iz šumarije poći u šumu... Ali ne i za Danku. Svaka sličnost počinje i završava na staroj Lađi sa izvaljenim sjedalom i svim aromama koje takvim prometalima daju karnistri goriva, jučerašnji gablec... Najprije uzbrdo po cestici (pritom stvarno mislim »cestici«) sa nekoliko zaustavljanja radi propuštanja dragih nam turista koji bi u suprotnom smjeru, pa čuveni jelšanski tunel koji je tako mali da se i u autu morate saginjati kako ne bi zapeli (jednosmjeran dakako), ali koji opet vodi u šumarima bliske lokalitete kao što su Sveta Nedjelja, Ivan Dolac (mada su meni ipak draži pošip i dingač). Zavala se zove mjesto u čijoj lučici nas već
čeka čovjek sa sombrerom, lulom i dojmljivim brkom - a kako bi drukčije izgledao lugar na Šćedru - dakle, Stjepko Kordić. Pokojni stari Pavo, prvobitni šćcdranski lugar, odgajao je sina da nastavi ovaj specifični posao u specifičnim uvjetima. Stjepko neće, njegovi sinovi jesu preko ljeta na Šćedru, ali - kao ugostitelji. Da, došli turisti i tamo prijeko. Kratka plovidba Stjep-kovim brodom (šumarijski je normalno u kvaru) i iskrcavamo se u jednoj od dvije manje više ljeti naseljene zavale u tipičnom ribarskom ugođaju.
Eto, nije prošlo ni 24 sata što putovanja što čekanja i već smo u gospo
darskoj jedinici Šćedro čije je uređivanje pri kraju. Izvlačeći se iz prošlo-stoljetna ugođaja ribarske kućice i ognjišća valja nam opet na put. Danka je odlučila obići promatračnicu na najvišoj koti otoka. Pridružujemo se iako je blizu podne, zvizdan upržio a kota je pet kilometara dalje i 112 metara višje. Prijevoz? Nema ničeg pokretnog, valja nam na noge iako je čitav otok prošaran protupožarnim putevi-ma (malo održavanja i čišćenja ne bi im škodilo). N o lako za nas - promatrači moraju svaki dan prevaliti taj put, a tjedno ponijeti i olovni akumulator kojim napajaju mobitel. N o na kraju sve to ispada sasvim ugodna vrela šetnja u nadasve zanimljivom i posebnom krajoliku.
A gdje su zanimljivosti? Preskačemo za ovu priliku škrtu i ustrajnu kamenjarsku vegetaciju, preskočimo i dojam otoka, malog otoka, koji je sasvim »dogledan« i tako čovjeku dohvatljiv. Preskočili bi i brkatog i tako tipičnog ribarolugara Stjepka, ali on je pok-rupniji. I sasvim će dobro poslužiti kao kontrast mlađahnom Vedranu koji se drznuo upravo ovdje, na kraju svijeta izvući GPS, povezati se sa satelitima i snimati koordinate granica odjela. Lijep je kontrast i priručna promatračnica na Veloj Glavi, gdje su Franko i Mate iz nekoliko kamena sačinili domaće ognjište i ukrasili ga ostacima škampa od jučerašnjeg gableca, i antene mobitela koju su uspjeli usaditi u krošnju stabalca pod kojom su pronašli ponešto hlada u ovo vrelo podne. A nama strancima svakako je kontrast i sam glas što je izašao iz zvučnika tog istog mobitela u obliku čistog domaćeg govora promatrača sa Sv. Nikole, najvišeg vrha Hvara, koji je samo javio da je kod njega sve u redu.
Tekst i snimci: Branko Meštrić
12 / Časopis Hrvatske šume
PREDSTAVLJAMO ŠUMARIJU GEROVO
Šumarija na vratima Nacionalnog parka
N a površini od 7168 ha državnih i 2184 ha privatnih šuma gospodari šumarija čije se
područje prostire u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara sa sjedištem u Gerovu. U četiri gospodarske jedinice »Lividraga«, »Vršice«, »Lazac« i »Sušica« državne su šume, a privatne šume u g. j . »Sveta gora«.
Područje Šumarije prostire se na nadmorskoj visini od 350 (dolina čabranke) pa sve do najvišeg vrha Jelene (1480 m). I ovaj dio Gorskog kotara poznat je po svojim izuzetnim ljepotama planinskih livada, potoka, a osobito po gustim šumama bjelogorice i crnogorice. Od bjelogoričnih vrsta prevladavaju bukva i jasen, a od crnogorice smreka i jela.
Sklad i idilu krajobraza na mjestima narušavaju nagle promjene reljefa pa se ponegdje kao u g . j . »Sušica« može naići i na nepristupačne terene okomitih litica i izrazito dubokih i strmih jaraka. U g.j . »Vršice« pak možemo vidjeti kraške fenomene kao što su glavice, kupovi, vrtače i ponori, a uz rubni dio gospodarske jedinice izvire i najduža hrvatska rijeka Kupa.
Sve te posebnosti i raznolikosti goranske ljepote na tako malom prostoru upućuju nas na to da se u neposrednoj blizini nalazi Nacionalni park Risnjak sa kojim šumarija Ge-rovo graniči većim dijelom svoje površine. Zbog proširenja granica Nacionalnog parka ova šumarija ostala je i bez dijela svojih površina. Izdvojeno je 1488,78 ha, što po gospodarskim jedinicama izgleda ovako: »Lividraga« 63,50 ha, »Vršice« 320,75 ha, »Lazac« 946,99 ha i »Sušica« 157,54 ha.
Mr. se. Josip Malnar, upravitelj šumarije Gerovo
Radi se uglavnom o državnim, a po svojoj namjeni i zaštitnim šumama, strmim terenima na obroncima Snježnika, tako da gubitkom ovih površina nismo previše oštećeni u gospodarskom smislu, jer nam je etat ostao praktički isti, govori Upravitelj šumarije Gerovo mr. Josip Malnar dipl. inž.
Kraj je to i surove kontinentalne klime, sa kratkim i svježim ljetima.
dugim i hladnim zimama kada se temperature spuste i do -30° C. Dugotrajno zadržavanje snježnog pokrivača na tlu i u šumi osobito u proljeće često je razlogom da se radovi kako na uzgoju tako i na sječi počinju obavljati nešto kasnije. Ovoga proljeća upravo u jednom tako nepovoljnom razdoblju za rad na terenima vlastite šumarije sjekači iz Gerova radili su na terenima šumarije Rijeka na uzgojnim radovima posebno njezi kultura.
Zadovoljni izvršenjem radova
U potpunosti smo zadovoljni izvršenjem uzgojnih radova na području naše šumarije ovoga proljeća. Svi radovi uklopili su se u planiranu dinamiku, a doznaka je izvršena i iznad dinamike. U proljetnoj kampanji pošumljavanja posađeno je 7000 komada sadnica smreke, jele i javora. Sadnice smreke nabavljene su u Rasadniku u Kuže-Iju, a javora i jasena u rasadniku u Kloštru Podravskom.
4 A nm^tdttimltm Nova poslovna zgrada šumarije Gerovo
1^W^^ Časopis Hrvatske šume I 13
Centralizirano mehanizirano skladište za otkoravanje četinjača
Na području šumarije tijekom ove godine izvršit će se kroz proširenu biološku reprodukciju: pripremni radovi-podizanje na 1,53 ha, sadnja šumskog sadnog materijala 1,53 ha, suzbijanje biljnih bolesti 4,00 ha. U jednostavnoj biološkoj reprodukciji izvršit će se radovi: čišćenje tla od korova 1,70 ha, njega podmlatka 24,91 ha, njega mladika 21.00 ha, čišćenje sastojina 35,00 ha, održavanje gospodarske podjele 40,00 ha.
Veliki zadatak na sječi bjelogorice
Zadatak na sječi osobito bjelogorice od 18653 m-̂ brutto drvne mase dostaje velik pa ćemo se morati zaista potruditi da ovaj plan na vrijeme izvršimo. Zbog toga ćemo i tijekom ljeta prići sječi bukve pod listom »takozvana sječa na suš«, a isporuka je već dogovorena i bit će usmjerena uglavnom na domaću drvnu industriju »Finvestcorp« Čabar i lokalnim pilanama.
Posjeći ćemo i oko 1000 m^ ja
vora koji će se prodati uglavnom na međunarodnim licitacijama, govori upravitelj.
Ove godine posjeći će se 11382 m^ crnogorice, koja će biti isporučena uglavnom domaćoj drvnoj industriji. U sastavu šumarije radi i Centralizirano mehanizirano stovarište gdje se vrši otkoravanje crnogorice. Godišnji kapacitet CMS-aje 25000 do 30000 m^, a u prva četiri mjeseca ove godine otkorano je 6194 m^.
Svi ovi poslovi uspješno su obavljeni zahvaljujući velikom trudu i zalaganju svih zaposlenika, a na čemu sam im ja vrlo zahavalan govori Upravitelj.
Zadovoljni su i time što će se od 1. srpnja ove godine vratiti natrag u šumarije traktori, a smatraju da će se njihovim povratkom efekti rada u proizvodnji povećati, jer će raditi stalno na domaćem terenu, a neće se kao do sada seliti po potrebi posla i na terene drugih šumarija. Tijekom zime znakovita je uloga traktora i u čišćenju šumskih prometnica.
Useljenje u novu zgradu Prošla godina za zaposlenike šu
marije Gerovo bila je posebno lijepa, jer su se uselili u novi poslovni prostor, vrlo lijepo i funkcionalno uređen. Predstoji nam još uređenje parkirališnog prostora i okoliša šumarije. Zahvalni smo Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu što nam je darovao izvjesnu količinu ukrasnog bilja za uređenje našeg okoliša govori upravitelj.
U šumariji je trenutno zaposleno 54 djelatnika, od čega polovina u proizvodnji. Šumarija ima 11 sjekača, 16 radnika na uzgoju, 3 radnika u CMS. Od stručnog osoblja zaposleno je 7 revirnika i 12 pomoćnika revirnika, te upravitelj.
Šumarija Gerovo ima 1.056.646 m^ drvne zalihe bjelogorice i 997.382 m-̂ crnogorice. Desetgodišnji prirast bjelogorice iznosi 227.128 m3, a crnogorice 145.227 m-̂ . Otvorenost cestama je 18 km/ 1000 ha.
* P ' Vesna Pleše
14 / Časopis Hrvatske šume
PREDSTAVLJAMO VAM ŠUMARIJU SINJ
Nikad novca za zgradu šumarije Dalmatinskoj zagori na području gra-
dova Sinja, Trilja, Vrlike i općina Hrvače, Dicmo i Otok, smještena je
Šumarija Sinj. Sjedište ove šumarije se nalazi u povijesnom hrvatskom gradu alkara i Gospina svetišta, Sinju koji sa svojih 20-ak tisuća stanovnika predstavlja i urbano središte Si-njske krajine. Uostalom i cijeli prostor Šumarije ima svoje prirodno gravitacijsko područje usmjereno prema kotlini sinjskog polja. Šumarija na svojoj sjeveroistočnoj strani preko Kamešnicc u dužini od 80 km graniči s Bosnom i Hercegovinom. S druge strane je planina Svilaja na kojoj se nalazi tromeđa šumarija Split, Drniš i Sinj, a na jugoistočnoj strani ova šumarija graniči s Šumarijom Imotski.
Sa svojih 66.290 ha površine ulazi u skupinu velikih šumarija u Upravi šuma Split od čega je obraslo 52702 ha, a na neplodnu površinu otpada tek 268 ha.
U Šumariji Sinj susrećemo upravitelja Šumarije, Vlatka Kuterovca dipl. ing. šum. koji nas pobliže upoznaje s životom ove šumarije. Ipak u tom susretu prva zanimljivost s kojom se susrećemo je sam upravitelj koji u svom radnom vijeku već ima uknjiženih 13 godina rada u Šumariji Cerna u Slavoniji. Pri prvom susretu nam je jasno da po fenotipskim karakteristikama pred nama stoji tipični otvoreni Slavonac koji to ničim ne želi prikriti.
Na upit o Šumariji i odnosima s lokalnim upravnim zajednicama, g. Kuterovac odgovara: - Iako je Šumarija smještena na jednom širokom prostoru stoje neusporedivo sa šumarijama u unutrašnjosti, primjerice u Slavoniji, nastojim izbalansirati proizvodnju po svim dijelovima šumarije kako bi lokalno stanovništvo bilo zadovoljno. Cesto je to teško ostvarivo zbog ograničenih sredstava. Naime, Šumarija je podijeljena u 11 gospodarskih jedinica od čega su samo četiri uređene (Kamešnica, Tijarica, Jclinak-Tovar-
Premda se kaže da je kuća ogledalo domaćina, za zgradu ove šumarije to ne možemo reći, jer je dotrajala i već godinama neobnavljana, dok u isto vrijeme šumarija prednjači u stručnim poslovima splitske uprave
nica i Kopršnica), pa smo često prisiljeni s oskudnim sred.stvima pratiti proizvodnjom samo program uređenih gospodarskih jedinica zbog čega se ponekad pojavljuje nerazumijevanje kod lokalnog stanovništva. Također nam probleme u odnosima s lokalnom samoupravom donose neuređeni prostorni planovi, koji se u zadnje vrijeme ipak sređuju. Održano je niz javnih rasprava na tu temu tako đa će i taj problem s vremenom biti riješen. Naime, tu se u prvom redu misli na proces legalizacije kamenoloma na području Šumarije Sinj kojih je oko dvadeset.
Šumarija Sinj zapošljava 40 stalnih djeJatnika od čega su tri inženjera i petnaest šumarskih tehničara. U 1998. godini šumarija je sa povremenim zaposlenicima u kontinuitetu imala oko 100 radnika. Prije rata, Šumarija je bila podijeljena u 30 lugarija da bi danas imala tek 17 od planiranih 22. Ako se poigramo brojkama onda to iznosi više od 4000 ha površine čuvanja državnih šuma po jednom čuvaru. Ovaj problem nije samo slučaj u ovoj šumariji već on prati i niz drugih šumarija na kršu gdje još struka, ali i praksa nije dala jasan odgovor na taj problem. No, mnogi stručnjaci misle da je to ipak previ.še za učinkovit rad čuvara šume.
Ova šumarija u svom uobičajnom godišnjem planu ima oko 4000 m"* sječe koja se plasira kao ogrjevno drvo i realizira se u sam-oizradi, zatim se izvršava 120-150 ha pošumljavanja te oko 150 ha njege i čišćenja. U ovoj godini su planirane i tri dionice šumskog puta u svrhu zaštite šuma od požara s
Premda je rasadnik malen po površini proizvodi i više od milijun i 400 tisuća sadnica
Upravitelj Slavonac koji se dobro snašao u Dalmaciji - Vlatko Kuterovac, dipl. inž.
elementima šumske ceste u ukupnoj dužini od 16 km. Šumarija Sinj kao i sve šumarije koje su tijekom rata bile na crti bojišnice imaju problema s miniranim terenima što u određenim predjelima znatno onemogućava rad. Inače tijekom domovinskog rata 13,5 tisuća hektara ove šumarije je bilo pod okupacijom.
U ovoj prilici značajno je spomenuti i rasadnik Šumarije Sinj koji je vrlo važan u proizvodnim procesima Uprave šuma Split. U dogovoru s gradom Sinjom povećana mu je površina od 0,8 ha i u ovoj godini je planirano proizvesti oko 600.000 sadnica uglavnom konteinerskog materijala (450.000 crni bor i 150.000 meduriac). Ovaj rasadnik je do 1998. proizvodio 200 do 300 tisuća sadnica da bi u prošloj godini doživio jedan neprirodan skok na 1,4 milijun sadnica. Moglo bi se reći da se cijela njegova proizvodnja odvija na improvizaciji u koju je uložen maksimalni trud zaposlenika od čega valja posebno istaknuti _/i3(/rđ«feu Bulj. Na ovaj problem također upozorava i upravitelj Kuterovac:
— Ukoliko se želi zadržati ova količina proizvodnje mora se nešto hitno poduzeti. Prošle godine su vođeni ozbiljni razgovori o nabavi sadilica, punilica što se za sada sve obavlja ručno, međutim izgleda daje na razgovorima priča i stala. Međutim mi na tome ne inzistiramo toliko puno jer imamo i većih briga od rasadnika. Primjerice, naša upravna zgrada koja je stara više od 100 godina i u koju nije ulagano tko zna od kada. S punim pravom se može reći da je rad u njoj u potpunosti neadekvatan. Tu bih mogao početi priču od drvenih podova koji se uruša-vaju do neprimjerenog sanitarnog čvora. Nažalost još od 1993. postoji projekt rekonstrukcije zgrade, ali je vječno prisutan nedostatak novca. U zadnjih pet godina zgrada ulazi u plan investicija da bi se u jesen u re-balansu izostavila.
Zahvaljujući domaćinima na gostoprimstvu, ostavljamo ih u nadi da će i ovakav glas pridonijeti u rješavanju životnih problema Šumarije Sinj. "^ft- I. SimiĆ
Časopis Hrvatske šume / 15
ODRŽAN 34. FL Među brojnim domaćim i inozemnim izlagačima na
ovogodišnjem FLORAARTU '99 svojim zapaženim izložbenim
prostorom zajednički su nastupili »Hrvatske
šume«, Šumarski fakultet i V
Šumarski institut
U ŽIVOTU SUM
Ideja kako se može napraviti jeftin i estetski lijep nogostup
vake godine početkom lipnja u Zagrebu, u Boćarskom domu, na Prisavlju, u
organizaciji zagrebačkog Zrinje-vca d.o.o. održava se međunarodna vrta izložba »Floraart«, ove godine priređena je po 34. puta. Pored brojnih domaćih izlagača, među kojima su bile i »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, nastupili su i brojni inozemni izlagači iz Austrije, Belgije, Danske, Francuske, Italije, Izraela, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, SAD, Španjolske, Slovenije i prvi puta i iz Bosne i Flercegovine.
C v i j e t z a bo l j i svi jet - »Sve ono što duh osjeća,
pokušali smo ove godine na Prisavlju pretočiti u jezik cvijeća s jasnom porukom da čovjek može i mora lice Zemlje svakim danom činiti sve ljepšim, da bi opravdao svrhu i bit svog postojanja«, istakao je Ante Ledić, direktor »Zri-njevca« d.o.o. na otvorenju ovogodišnjeg »Floraarta '99«.
Pod motom »Cvijet za bolji svijet« što prati Floraart sintetski je izraz svih dosad održanih izložaba.
»Budući daje naše doba, napose zadnje desetljeće drugog milenija, obi-
U središnjem dijelu dvorane »Zrinjevac« d.o.o. - cvjetni vodopad
- idejno i tehnički zaista
Iježeno i osobitom skrbi za okoliš, naglašenom preporukom »održivo razvitka« i naša izložba kao i slične i svijetu, sve više je usmjerena buđenj' ekologije svijesti građanstva. I ona teš ostvariti načelo prema kojemu je zdra\ život čovjeka moguće osigurati samo ' zdravim, prirodnim i po čovjeka obliko
HOUTVA SUME
Zajednički štand »Hrvatskih šuma«, Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta iz Jastreharskog
S L ^ M E TVOIE KUĆE, »ASKA NA TVOHE STOLU, P»l POSTEUA NA KOMJj SPAVAŠ I DRVO OO KOCA GRADlS Mi*. SVOJE LAOE.TA SAM DRŽALICA tV'OlE MOTIKE, VT?ATA •11 "r%A"%,f-»A ,,-^o/^vnA T\«\4-\ -ri/r^if" • i/>'\t n r - \ / i ^ r t MOTA/A/**/,-*/-' « "m SANDUKA. 1A SAH K\m OOBROTE r CVilEc'E l̂ ETO- i
-TE. PROLAZNICE, SLUŠAT M01U MOLITVU:„NE OZLfJ£I)( H E " ,. \ ^ •- W :> • , ' * « •
Pano sa riječima »Molitve šume«
16 / Časopis Hrvatske šume
lAART U ZAGREBU
' / NAŠ JE ŽIVOT
rao je izložak organizatora • završavao sa zemaljskom kuglom mašno izveden izložak
anim ambijentima u kojima neprirod-i utjecaji nisu u većoj mjeri opteretili ivnomjerno suglasje čovjeka i prirode« ističe Ante Ledić.
Izložbeni prostor »Hrvatskih šuma« a Floraartu '99 zajednički je nastup umarskog fakulteta u Zagrebu, Šumar-:og instituta iz Jastrebarskog i »Hrva
tskih šuma« kojeg su osmislili prof. dr. Joso Vukelić dekan Šumarskog fakulteta, sa suradnicima doc. dr. se. Jure Cavlović iz Zavoda za uređivanje šuma, tnr. se. Marilena Idžojtić sa Zavoda za šumarsku genetiku i dendrolo-giju, mr. se. Milan Oršanić i Gordana Znidarić, dipl. inž. sa Zavoda za uzgajanje šuma, te Zeljko Orešković, dipl. inž. sa Šumarskog instituta Jastrebarsko i Tomislav Starčević, dipl. inž. i Milan Zglea, dipl. inž. iz Direkcije »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb.
Prostor je bio osmišljen tako da ima estetsku, ali i edukativnu funkciju. Šetnice od letvica vodile su do dva drvena panoa na kojima su bili plakati tematskog sadržaja s motom »Preuzmimo brigu o šumama Hrvatske u 21. stoljeću« i plakat Šumarskog fakulteta. Autorica plakata je bila Gordana Zni
darić, dipl. inž. Posebnu pozornost velikog broja
posjetitelja privlačio je pano s ispisanim riječima »Molitve šume« a dobar potez organizatora je bio i taj što se letak sa tekstom »Molitve šume« mogao i ponijeti kući.
Središnji dio prostora zauzimao je
ti-Jt -^^»i;
*^^'^'% ^^,^^- --r
M na ovom Floraartu nije moglo proći bez tradicionalnih uradaka naivnih umjetnika
krug koji je pokazivao postotni udjel šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj. Uz neizbježan ukrasni vrt s hortikulturnim sadržajem i kamenjarom u pozadini i s još nekoliko zanimljivih detalja, naš izložbeni prostor slovio je za jedan od najljepše uređenih štandova.
Važno je naglasiti da su ovakva pojavljivanja u javnosti »Hrvatskih šuma« jedan od načina mijenjanja mišljenja i razmišljanja običnih građana o šumarima kao uništavačima šuma. Njegujući i nastavljajući praksu naših prethodnika tijekom gotovo dva stoljeća i u budućnosti ćemo brinuti o boljem šumskom sutra u Hrvatskoj.
^ Jasenka Vizentaner • ^ 1 ^ Snimci: A.Z. Lončarić i
J. Vizentaner
DIO izložbenog prostora na našem štandu
Časopis Hrvatske šume / 17
PREDSTAVLJAMO VAM ŠUMARIJU PLETERNICA
Uspješni rezultati poslovanja J edna od šest šumarija požeške
Uprave šuma je šumarija Pleter-nica, koja se prostire na površini
7427 ha, a obuhvaća gospodarske jedinice »Sjeverni Dilj« I, »Požeška gora« i »Poljadijske šume«. Riječ je o gradskoj šumariji s tradicionalno kvalitetnom drvnom masom i dobrim poslovanjem. Sumarijska zgrada nalazi se u prirodnom okružju, u samom središtu Pleternice, mladoga grada smještenog na rijeci Orljavi (područje Požeške gore), na vratima Požeške kotline, u jugoistočnom dijelu Požeštine.
Gospodarska jedinica »Sjeverni Dilj« I zauzima krajnje zapadne i sjeverozapadne predjele Dilj-gore, najniže gore u vijencu Požeškoga gorja, s površinom 3425 ha. Cjelokupno ovo područje gravitira na prometnicu Ple-tcrnica-Ruševo. Jugozapadni, manji dio ovoga područja gravitira na asfalt-nu cestu Pleternica-Bilice. Brežuljka-sto-brdsko sredogorje prema sjeveru i zapadu postupno prelazi u nizine. Na ovim terenima nalaze se šume hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querceto -carpinetum croaticum Ht), šume bukve s bekicom (Luzulo fagetum Wrab), šume hrasta kitnjaka s bekicom (Luzu-
Ovogodišnji etat manji je nego prethodnih godina - ističe ing. Tomica Marinac, upravitelj
pleterničke šumarije
lo-quercetum petraea prov. Pelcer), šume hrasta s milavom i šume bukve s lazarkinjom. Pretežito su to sastojine hrasta i bukve s dosta cera i graba. Na području Požeške gore prostire se istoimena gospodarska jedinica, između 118 i 385 m n.v., s površinom 3827 ha. Osim šume hrasta s milavom i šume bukve s lazarkinjom, šumske zajednice su uglavnom kao i u gospodarskoj jedinici »Sjeverni Dilj«. Najviša je kota Tromeđa (385 m), a
Ulaz u zgradu pleterničke šumarije
najniža kod sela Komorice (118 m). Najmanja gospodarska jedinica su »Poljadijske šume«, koje zauzimaju površinu tek 175 ha, a riječ je o šumama pretežito hrasta lužnjaka, uz rijeku Londžu. Šumarija Pletcrnica graniči sa šumarijama Požega, Caglin i Nova Kapela.
Najviše furnira u Upravi - Drvna zaliha pleterničke šuma
rije iznosi 1.188.000 m^, desetogodišnji etat je 386.000 m-"*, od čega je 254.000 m3 glavnoga i 132.000 m^ prethodnoga prihoda - ističe mladi upravitelj ing. Tomica Marinac te napominje da je ovogodišnji etat 23.000 m^ bruto drvne mase, što je manje nego prethodnih godina, kada se sjeklo i do 35.000 m l Od ovogodišnje sjcčive drvne mase, naglašava upravitelj, na glavni prihod otpada 15.600 m^, a 7500 m^ je prethodni prihod. Od ukupne bruto drvne mase 8800 m^ j e tehnička oblovina, od čega je oko 1400 m^ kvalitetnih furnirskih trupaca, pretežito hrasta i bukve. Od ing. Marin-ca doznali smo da navedena količina furnirskih trupaca čini gotovo polovicu cjelokupnog furnira na stovari-štima Uprave šuma Požega. Ukupna drvna zaliha, uglavnom na pomoćnim stovarištima, je velika i iznosi 3800 m^, a tri četvrtine čini prostorno drvo, za kojeg privremeno nema plasmana.
Uspješni u svim fazama rada
U ovoj šumariji uposleno je na izvlačenje drvnih sortimenata 6 traktora (4 Torpeda, 1 Ecotrac i ILKT), a na uzgojnim radovima radi traktor STEYR sa sitnilicom, koju upotrebljavaju i druge poslovne jedinice ove Uprave. Tijekom prvoga tromjesečja korištene su usluge na sječi i izvlačenju od susjednih šumarija, koje nisu mogle raditi u otežanim snježnim uvjetima u svojim sječinama. Plan sječa do kraja godine bit će izvršen vlastitom radnom snagom. N a kon prva četiri mjeseca pleternička
18 / Časopis Hrvatske šume
Gusto razvijen podmladak hrasta kitnjaka nakon dovršnoga sijeka u odjelu l'la (g. j . »Sjeverni Dilj« I)
šumarija izvršila je na sječi 45 posto, na izvlačenju 44 posto, a na otpremi 32 posto svoga godišnjega plana, stoje svrstava među najuspješnije šumarije požeške Uprave.
Najviše posla na čišćenju guštika
O d ukupno 398 ha šumskouzgoj-nih radova u 1999. godini 247 ha su radovi na jednostavnoj, a 151 ha na
proširenoj biološkoj reprodukciji. U okviru jednostavne reprodukcije najviše posla bit će na čišćenju guštika (81 ha) i prorjeđivanju mladih sastoji-na (84 ha). U sklopu proširene biološke reprodukcije glavninu posla obuhvaćaju njege u sastojinama starim do jedne petine ophodnje. Ove godine na području pleterničke šumarije bit će doznačeno za plan 2000. godine gotovo 25.000 m^ bruto drvne mase, stoje
Izravna zaštita kvalitetnih kitnjakovih fumirskih trupaca protiv »mušićavosti« najednom od pomoćnih stouarišta šumarije Pleternica
nešto više od ovogodišnjeg etata. Tijekom našega boravka nakratko smo posjetili s revirnicom ing. Vladimirom Leko-Kvesić grupu šumskouzgojnih radnika, koji su u odsjeku 14 a (šumski predjel Patrebe), na području Požeške gore obavljali njegu mladika u sastoji-ni hrasta lužnjaka. Antun Cićković, Franjo Peić, Ivo Knežević, Stevo Jovanović, Antun Galović, Đ u r o Kšenek, Petar Sivonjić i Juraj R o ž m a n iskusni su radnici koji su ranije radili na sječi, ali im j e s godinama umanjena radna sposobnost. A n tun Cićković prešao je šezdesetu, a još uspješno radi na ovim poslovima. Ima preko 30 godina radnoga staža te misli raditi još nekoliko godina. Svi odreda zadovoljni su osobnim dohocima, no imaju primjedbu na zaštitnu obuću, posebice čizme, koje neredovito dobivaju.
U šumariji Pleternica ima 54 zaposlenih, od čega je 32 proizvodnih radnika, a 22 zaposlenika čine režijsko osoblje. Osim upravitelja rade i tri re-virnika, pet poslovođa, dva otpremnika i četiri čuvara šuma.
• Tekst i snimci: I. Tomić
Časopis Hrvatske šume / 19
ŠUMARIJA STARA GRADIŠKA
Poplave i sušenje omeli izvršenje plana
V
Šumarija Stara Gradiška jedna je od devet šumarija na području novogradiške Upra
ve šuma, a prostire se na površini 6145 ha. Upravno-administrativno osoblje smješteno je u Okučanima, u sklopu iste zgrade u kojoj se nalaze i okučanska šumarija. U razgovoru s upraviteljem dipl. ing. Davorom Peč-njakom doznali smo daje drvna zaliha starogradiške šumarije oko 1.980.000 m3, stoje 332 m^/ha. Ovogodišnji plan sječa je 28.000 m^ bruto drvne mase, od čega je 20.300 m^ glavnog i 7700 m^ prethodnoga prihoda. Od vrsta drveta u ukupnom prihodu prevladavaju poljski jasen (16.000 m^) i hrast lužnjak (gotovo 12.000 m3).Tijekom ove godine planirano je izraditi 14.620 m-"* tehničke oblovine i oko 8500 m^ prostornoga drva. Unutar oblovine bit će izrađeno 1.400 m^ lužnjakovih i 1.900 m^ jasenovih furnirskih trupaca.
Više pozornosti održavanju cesta
Zbog proljetnih poplava, koje su uobičajena pojava u ovom i drugim dijelovima Posavine, ističe ing. Peč-njak, na području gospodarske jedinice »Medustrugovi« oko 4000 m^ drvne mase glavnoga prihoda nije dostupno, što se negativno odrazilo na izvršenje polugodišnjeg plana. Očekuje se da će se ovi poslovi obaviti tijekom rujna. - Prošle godine smo zbog poplava izgubili čak 60 radnih dana, što je osobit problem, a kada se uzme u obzir i sve intenzivnije sušenje lužnjakovih sastojina, oko 8.500 m^, zbog navedenih poplava i slučajnoga prihoda od sušaca, izvršenje redovnog plana za ovu godinu postaje upitno - naglašava sta-rogradiški upravitelj. Dodaje daje u
DIPL. ING. DAVOR PECNJAK: Mine, poplave i sušenje sastojina - zapreka izvršenju
planskih zadataka
gospodarskoj jedinici »Medustrugovi« procijenjeno oko 3500 m^, a na području gj . »Ljeskovača« oko 5000 m3 sušaca, a tome treba pribrojiti problem nedostupne drvne mase, zbog nerazminiranog terena, posebno u gospodarskoj jedinici »Prašnik«.
U sklopu plana šumskouzgoj-nih radova na jednostavnoj biološkoj reprodukciji treba obaviti 2380 ha, a na proširenoj biološkoj reprodukciji 230 ha, stoje ukupno 2610 ha, a izvršenje ovih poslova ne bi smjelo doći u pitanje. U tijeku su radovi na gradnji šumske ceste u
Procjenjuje se da samo na području g. j . »Ljeskovača« ima oko 5000 m^ sušaca
20 / Časopis Hrvatske šume
Dionica nove šumske ceste na području šumarije Stara Gradiška u g. j . »Ljesko
ŠUMARIJA OKUCANI
dužini 1,2 km na području g j . »Ljeskovača«, a više pozornosti treba usmjeriti, kaže upravitelj, na pravovremeno održavanje postojećih cesta. Naglašava posebice i problem prijevoza radnika, jer raspolažu sa samo jednim kombibusom. Da bi prijevoz funkcionirao, potreban je još jedan kombibus i kamionet. Osim upravitelja, u šumariji su uposlena još tri revirnika, tri čuvara šuma, osam sjekača i jedan traktorist na »STEYR«-u, a ukupno s administrativnim osobljem šumarija Stara Gradiška ima 25 zaposlenika.
Tekst i snimci: 1. Tomić
I?olovica površina još uvijek nedostupna
Prošle su četiri godine otkako je u svibnju 1995. u vojno-redarstve-noj akciji »Bljesak« oslobođeno
područje zapadne Slavonije, a kratko vrijeme nakon toga šumarija Okučani počela je ponovno funkcionirati pod hrvatskom vlašću, u sklopu Javnoga poduzeća »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb. U posljednje dvije godine upravitelj je mladi šumarski stručnjak dipl. ing. Željko Malenica, uz kojega su zaposlena dva revirnika, tri pomoćnika revirnika i dva čuvara šuma. Na poslovima sječe radi osam sjekača, a s administrativnim osobljem ukupno su u okučanskoj šumariji 23 zaposlenika.
Ukupna drvna zaliha na 6600 ha okučanske šumarije je gotovo 1,6 milijuna kubnih metara, a medu vrstama drveća najzastupljenija je bukva (70%), zatim kitnjak (20%), dok ostale vrste listače te četinjače čine 10 posto ukupne drvne mase. Prema riječima upravitelja, plan sječa za ovu godinu iznosi 31.126 m^ bruto drvne mase, od čega je 17.664 m^ glavnog i 13.462 m^ prethodnoga prihoda. Od 26.460 m^ neto drvne mase 10.085 m^ je tehnička oblovina, a 16.375 m^ prostorno drvo. Od drvne mase tehničke oblovine 1800 m^ su furnirski trupci, 8100 m^je
KAKO DO VfETROIZVALA - iipravitelj Okučanske šumarije, DIPL. ING. ŽELJKO
MALENICA
pilanska oblovina, a ostalo je tanka oblovina. Polugodišnji plan sječa, kaže ing. Malenica, u potpunosti je izvršen, a osam zaposlenih sjekača, uz pomoć sjekača iz drugih šumarija, dovoljno je da se planirani poslovi izvrše.
U okviru jednostavne biološke reprodukcije planirano je načiniti pripremu staništa na oko 59 ha, popunjavanje na 37 ha, njegu pod zastorom krošanja na 48 ha i čišćenje guštika na
63 ha, stoje ujedno i najzastupljeniji ovogodišnji šumskouzgojni posao. Premda ima dovoljno izvršitelja na ovim poslovima, budući da se koriste i usluge povremenih radnika, osnovni problem je prijevoz na posao i s posla, jer nedostaju potrebna vozila.
- Najveći problem s kojim smo suočeni na području šumarije Okučani jest činjenica da je polovica površina kojima gospodarimo nedostupno zbog nerazminiranog terena. Riječ je o 3280 ha na prostoru gospodarskih jedinica »Okučanska brda« (726 ha) i »Zapadni Psunj« (2554 ha), kojih je ukupna površina 6600 ha -napominje okučanski upravitelj. Osim toga, nastavlja, problem nam čine i vjetroizvale na »Zapadnom Psunju«, nastale zbog olujnog vjetra 21. lipnja. Procjenjuje se da se radi o drvnoj masi između 5000 i 6000 m^, pretežito bukovih izvaljenih stabala. Veliki problem je i znatno stradala drvna masa od olujnog nevremena na području specijalnog rezervata prirode »Muški bunar« (oko 1000 m^), koji je djelomično nerazminiran i nepristupačan - zaključuje ing. Malenica.
^ r I. Tomić
Časopis Hrvatske šume / 21
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA NA UPRAVI ŠUMA BUZET
Kasno je gasiti, treba spriječiti Vehki jumbo plakat uz glavnu pro
metnicu na ulazu u Rovinj, pita vas »Zar želite izazvati požar«? Slične
promidžbene poruke mogu se naći i na ostalim prometnicama i ulazima u turistička središta na Jadranu i dio su velikih aktivnosti koje su ove godine poduzete kao preventivne mjere u sprečavanju šumskih (i drugih) požara. Nitko ne želi da se ponove prošlogodišnji Pelješac, Korčula...
Lani su u Hrvatskoj zabilježena 442 šumska požara u kojima je gorjelo preko 32 000 ha šuma i šumskog zemljišta od čega i zabrinjavajućih 6000 visokih šuma (alepski bor). Kako bi se ovakvi neželjeni rekordi ove godine izbjegli još krajem zime bili su organizirani prvi dogovori između MUP-a, Hrvatske vatrogasne zajednice i ostalih subjekata (Hrvatskih šuma među inima), o provođenju ovogodišnje preventive i kurative.
Hrvatske šume sa svoje su strane ove godine planirale u protupožarnu preventivu uložiti 50 milijuna kuna koje bi trebalo utrošiti u izgradnju šumskih prosjeka s elementima cesta, za održavanje već postojećih prosjeka, podizanje novih osmatračnica, a uz sve to obavljat će se redovni uzgojni zahvati. No valja još jednom podsjetiti - sve to odnosi se na državne šume, i sav trud mogu uništiti, ili ga bar značajno umanjiti, nebriga o zapuštenom poljoprivrednom privatnom zemljištu, pa i privatnim šumama. Statistike pokazuju da tamo nastaje oko 60 posto požara koji kasnije prelaze u šumske.
U buzetskoj upravi koja pokriva istarske šume nije bilo takvih katastrofalnih požara. N o s tim se nikad ne treba hvaliti, jer požar se uvijek može pojaviti. Što u Buzetu poduzimaju da se to ne dogodi, pitamo upravitelja uprave ing. Marijana Kolica.
- Unapređivati zaštitu od požara znači bolje se organizirati. Umjesto papi-rologije, u kojoj sve štima i sve je dobro, treba raditi na terenu. Znači, moramo isposlovati bolju tehničku opremljenost, napraviti nove osmatračnice, osposobiti i snabdjeti svim potrebnim stvarima protupožarne patrole. One moraju biti sposobne gasiti početni, inicijalni požar.
•i- t»ii'dt^Kmi~ 1 " 1/4. i i "' - u preventivne aktivnosti trebala bi se više
uključiti i lokalna uprava: ing. Marijan Kolić
Naš primarni zadatak je sačuvati šume koje imamo, jer njihova
funkcija - ekološka, zaštitna i turistička u ukupnom vrednovanju
ovog kraja je neprocjenjiva -
naglašava Marijan Kolić, dipl. inž. šum.
Kad se jednom zapali, teško je gasiti
TREBAMO ZNANSTVENO RAZRAĐENU ZAŠTITU OD
POŽARA Nedavno je u razgovoru u »Glo
busu« Tomislav Dimitrov, diplomirani inženjer sivometeorologije, stručnjak za predviđanje izbijanja i ponašanja šumskih požara, autor studije »Šumski požari u Hrvatskoj - povod za razmišljanje«, iznio nekoliko zanimljivih zapažanja. Prenosimo neka od njih. Na pitanje zašto se na hrvatskoj obali događaju tako katastrofalni požari, Dimitrov kaže:
»Uvijek sam govorio da nije problem samo u prevenciji šumskih požara. Uspješna zaštita šuma mora se temeljiti na znanosti te mora biti timski rad skupina šumara, meteorologa, ekologa i vatrogasnih postrojbi. Meni se čini, kao stručnjaku koji prati vrlo pozorno što se događa na tom području te se redovito informira o novim dometima zaštite šuma od požara u svijetu, da u Hrvatskoj, nažalost, nema takva znanstvena pristupa«.
Odnos između potrošenog novca i učinkovitosti gašenja on ocjenjuje: »Teško je o tome govoriti jer nemam takvih podataka. Po informacijama koje su mi dostupne iz hrvatskih medija mogu registrirati ciklično ponavljanje godina s uspješnim i neuspješnim suzbijanjem šumskih požara«.
Može li se znati kakvo će biti ovo ljeto po broju i intenzitetu šumskih požara na obali, on procjenjuje: »Nema pouzdanog načina kojim bi se to moglo predvidjeti. Ta se ciklična razdoblja ne ponavljaju svakih 4-5 godina nego u dužem razdoblju kad su visoke temperature i relativno niska vlaga zraka. U takvim uvjetima izbijaju katastrofalni požari koje naše protupožarne snage ne mogu ugasiti. Te situacije valja predvidjeti kako bi gašenje bilo učinkovito«.
22 / Časopis Hrvatske šume
ŠUMARIJA ROVINJ
Uprava šuma Buzet gospodari s 65 000 ha državnih šuma no na njenom j e području i 78 000 ha šuma u privatnom vlasništvu. O ovim potonjim, kad j e zaštita u pitanju, brigaje vrlo slaba. Poduzeće izdvaja sredstva za zaštitu od požara, n o to nije dovoljno. U preventivu se mora uključiti i lokalna uprava, na ovom području trebalo bi inicirati osnivanje više dobrovoljnih vatrogasnih društava kojih j e daleko premalo (primjerice, na širem području Rovinja postoji samo j e d n o vatrogasno društvo, ono u Žmin ju ) . U buzetskoj upravi napravljen j e korak dalje - osnovane su dvije interventne jedinice za gašenje požara, j edna u Poreču, druga u Labinu. N o , kaže Kolić, što vrijede jedinice ako nisu opremljene. T u bi j o š trebalo dosta ulagati i lokalna uprava mogla bi pomoći .
Ing. Kolić misli da bi i Hrvatske šume trebale više ulagati u preventivu, »jer kad se požar pojavi, onda se sve mijenja i sve zavisi od više faktora, od temperature, vjetra, razdoblja sušnog vremena«.
- Naš primarni zadatak j e sačuvati šume koje imamo j e r njihova funkcija u u k u p n o m vrednovanju ovog kraja, ekološka, zaštitna, turistička j e neprocjenjiva. A u tome, j o š j e d n o m naglašavam, m o raju sudjelovati svi. (m) ' ^ ^
Dnevno dežura pet patrola
U šumariji Rovinj dobro su se pripremili za najvažniji ovoljetni zadatak-čuvanje šuma od požara. A to nije niti mali ni
lagan posao. Jer pred 15 radnika rovinjske šumarije (od 17 zaposlenih) koji su uključeni u sve preventivne aktivnosti je čuvanje od požara ne samo 6 220 ha državnih šuma već i briga o 5.800 ha privatnih šuma koje zapravo s novoobraslim površinama zauzimaju gotovo 10.000 ha.
- Područje šumarije pokriveno je s tri osmatračnice, Golaš, Sv. Mihovil i Jural, i pet patrola koje obilaze teren. Važno je reći da je oko 3.000 ha šuma kategorizirano u prvi stupanj ugroženosti od požara te još 3.200 ha u drugi stupanj. Naši radnici u osmatračnicama dežuraju svakodnevno od 10 do 18 sati. To je vrijeme u kome su se prema svim dosadašnjim pokazateljima najčešće pojavljivali požari. Dojavljivanje i suradnja između ljudi u osmatračnicama i patrola u automobilima koordinira se mobitelima, kazuje o temeljnim postavkama preventive u rovinjskoj šumariji revirnik Miljenko Pajić.
Na ovaj način preventivno je pokriveno 70 posto površine šumarije, no mi želimo da to bude u potpunosti, veli Pajić. Zapravo još i više, jer kod ovakvih aktivnosti treba zaboraviti granice šumarija i nadgledati ono što konfigu-
Osmatračnica Sv. Mihovil kod Bala nalazi se na 250 m nadmorske visine.
Za lijepog vremena odavde se vide Brijuni, a na jug do Pule.
Borova kultura na Golom brdu s izgrađenom prosjekom s elementima ceste kao mjerom protupožar
ne preventive.
- Svi radnici rovinjske šumarije uključeni su ovih ljetnih dana u preventivne protupožarne aktivnosti, kaže revirnik u šumariji Miljenko Pajić
raciju terena dopušta i što se s pojedinih osmatračkih mjesta vidi. Naravno, tu se ne gleda na to je li se požar pojavio u državnoj šumi ili na nekoj zapuštenoj privatnoj čestici. Osmatračnice su postavljene na uzvisinama tako da pogled sa svake od njih daleko seže. S osmatračnice Sv. Mihovil iznad Bala, na 250 m nadmorske visine vidi se, na primjer, na istok do Brijuna a prema zapadu do Pule.
No u cijelom poslu javlja se problem koji to ne bi trebao biti - jer radi se o za cijelu zajednicu iznimno važnom i zajedničkom zadatku. Rovinjska šumarija pokriva, naime, uz grad Rovinj i područje općina Bale, Kanfanar i Žminj i slijedom toga vodi i brigu o zaštiti od požara. No i lokalne bi se samouprave trebale pridružiti šumariji u organizaciji i provođenju preventivne zaštite jer očuvanje šuma i zelenog pokrova u ovom je turističkom (k)raju nešto bez čega se ne može. A te pomoći zasada nema. Sama šumarija financijski nije u mogućnosti kvalitetno sve to pratiti, odnosno unapređivati zaštitu. U opremi samo jednog patrolnog automobila (a treba ga imati!) mora biti karta, dalekozor, busola, mobitel, a radi lakšeg lociranja i pronalaženja inicijalnog požara pa i njegovog gašenja trebala bi i dodatna oprema, možda i mali rezervoar za vodu u autu.
Pajić ističe još jednu manjkavost: »Patrole nisu prepoznatljive, ljudi nemaju posebne uniforme što je važno u situaciji kad se ovim područjem kreće velik broj turista koji vole zalaziti i u šumu«.
U protupožarnu preventivu spadaju i svi uzgojni zahvati koje u šumariji rade, čišćenje u borovim kulturama te održavanje i izgradnja protupožarnih prosjeka. J ^
PrJpremJo: Miroslav IVlrkobrad
Časopis Hrvatske šume 123
LOVSTVO
Kako rade trgovačka društva - Fazanerija d.o.o. Peski
Dobro se snaslt u tržišnim vodama
F roteklu poslovnu godinu, prvu otkako je fazanerija Peski izdvojena iz šumarstva i djeluje kao društvo s ograničenom odgovornošću, završili smo pozitivno. Za ovu lovnu godinu već
su formirana matična jata te ugovorena prodaja skoro 90 posto proizvodnje i ukoliko ne dođe do nekih nepredviđenih problema, možemo očekivati daljnje dobre rezultate, ocjenjuje trenutno stanje u novoosnovanom trgovačkom društvu njegov upravitelj ing. Franjo Zvonar.
Fazanerija Peski slijedila je sudbinu svih »nešumarskih« djelatnosti koje su u protekle dvije godine izdvojene iz »Hrvatskih šuma« i kao trgovačka društva s ograničenom odgovornošću upućena na samostalno tržišno poslovanje. S fazanerijom se u transformaciju krenulo nešto kasnije, u paketu s još nekoliko bivših radnih jedinica u okviru šumarstva, tako da Fazanerija Peski d.o.o. službeno radi od 1. listopada 1998. godine. Kasnilo se medu ostalim i zbog rasprava i dvojbi kako i na koji način osnovati novo društvo, sa ili bez pripadajuće lovne površine. Naime, bivša radna jedinica lovište Peski u sastavu šumarije Đurđevac bila je zaokružena lovna cjelina koja se u svojim objektima na Peskima bavila proizvodnjom fazana, jarebica i pataka te gospodarila lovištem površine oko 8000 ha, od čega je lovno produktivno bilo oko 4.800 ha.
- Stvaranjem trgovačkog društva napravljen je propust jer je ono napravljeno iz dvije djelatnosti, proizvodnje divljači i ugostiteljstva, dok je lovište na nečiju inicijativu odvojeno. Nedodjeljivanjem lovišta d.o.o. nije u mogućnosti zaokružiti svoju djelatnost i realizirati
- Da imamo i lovište poslovanje hi bilo još bolje: upravitelj Fazanerije d.o.o. Peski, ing. Franjo Zvonar ispred lovačkog doma na Peskima.
I sa starom opremom prošle godine proizvedeno je 60.000 fazanskih pilića: prvi jednodnevni pilići izleženi početkom svibnja.
2A I Časopis Hrvatske šume
Na Peskima se godišnje proizvede i 5.000 pataka - ovogodišnji nasad.
vlastitu proizvodnju, kaže Zvonar. Kad bi uspjeli dobiti lovište, a s ekonomske strane bilo bi logično, imali bi uvjete za još bolje poslovanje.
Nekadašnja lovna jedinica u kojoj je bilo zaposleno 18 radnika proizvodila je u fazaneriji 40.000 fazanskih pilića, oko 3000 jarebica i 5000 pataka. Danas Peski d.o.o. zapošljavaju 15 radnika i rade s povećanim kapacitetom. Prošle godine proizvedeno je 60.000 fazanskih pilića, 7.000 pataka, 5.000 jarebica, 500 kamenjarki (za kojima je potražnja s krškog područja). Dakako, sve u skladu sa zahtjevima tržišta koji rastu iz dana u dan. U kupnju su se naime uključili županijski lovački savezi u Koprivnici, Bjelovaru, Čakovcu, a javljaju se i drugi. Od ugostiteljske ponude tu je lijepo uređena lovačka kuća sa svim potrebnim konforom te odlična domaća kuhinja koja može zadovoljiti najprobirljivije ukuse. N o kako raste zainteresiranost, rastu i problemi. Za tržišnu utakmicu, za opstanak u konkurenciji, svjesni su u Đurđevcu, proizvodnja se mora modernizirati.
- Kapaciteti su stari, većina objekata u fazaneriji izgrađena je još 1963. godine i otad se ulagalo sporadično, kad je što trebalo popraviti. Prilikom izdvajanja razgovaralo se i o dokapitalizaciji, u ulaganju šumarstva u obnavljanje objekata, jer samo trgovačko društvo nema sredstava za investiranje. Čak smo s ono malo novca što smo imali
sami krenuli u izgradnju novog pogona za proizvodnju pataka, kako bi postojeće objekte mogli koristiti za fazane, govori Zvonar.
Daje sve to poprilično staro svjedoči i žičana ograda za fazane na pojedinim objektima, poduprta drvenim stupovima sa svih strana kako ne bi - pala. A inkubator u kome se legu fazani proizveden je prije 35 godina!
- I s ovako starom opremom uspješno radimo, veli Mirko Vinković koji brine o proizvodnji. Matično jato formirano je početkom ožujka, jaja su u inkubatoru bila u travnju, a početkom svibnja izleženi su prvi fazanski pilići.
Da lovstvo nije nikakva zlatna koka, lovci i oni koji se bave proizvodnjom u lovstvu to dobro znaju, no trebaju to naučiti i drugi. U sadašnjoj fazi, u trenutku kad su se našli na tržištu ovisni jedino o tome što će i koliko sami napraviti, u Đurđevcu su zadovoljni već samom činjenicom da su prvu godini preživjeli, da imaju plaće i da nitko nije ostao bez posla. Za nešto drugo i nešto više, a sve govori da se na Peskima može polučiti znatno više, treba »svježeg« novca. I to čak ne previše! A svako ulaganje bilo bi višestruko korisno. Jer ovo je jedino društvo s ograničenom odgovornošću koje su osnovale »Hrvatske šume« koje se bavi lovstvom i za čijim proizvodima, pokazuje to tržište, postoji interes, (m) 'JML
Odrasli fazani u »svom dvorištu« imaju sve uvjete za razvoj.
Časopis Hrvatske šume I 25
SEMINAR V
Iskorištavanje šuma / Sto znači uvođenje sječno izvlačnih jedinica V
Štednja i racionalizacija
Pisanićka Bilogora, 26b: šumari iz deset kontinentalnih uprava na seminaru o uvođenju sječno izvlačnih jedinica.
O dsjek kao najmanja obračunska jedinica koja se prati u iskorištavanju šuma može se još po
dijeliti na sječno izvlačne jedinice. Izdvajanje ovakvih jedinica ide za tim da se u jednom odsjeku, kada je veći i s različitom konfiguracijom terena, pa stoga i različitim daljinama privlačenja - riječju, različitim uvjetima rada -uspostavi više sječno izvlačnih jedinica
u kojima bi bile različite norme. U svakoj od njih vršio bi se obračun a sve zajedno zbrajalo na razini odsjeka koji bi i dalje ostao zajednički nazivnik.
Ovaj novitet u proizvodnji, koji to doduše nije u potpunosti jer ovakvim se načinom u nekim upravama (Našice) već godinama radi, trebao bi pridonijeti boljem korištenju kapaciteta i smanjenju troškova proizvodnje.
Kako bi to trebalo izgledati u praksi moglo se vidjeti na terenu šumarije Velika Pisanica u bjelovarskoj upravi gdje je za 10 kontinentalnih uprava šuma održan prikaz rada u 26b odsjeku. Radi se o odsjeku na brežuljkastom terenu na Bilogori površine 31 ha i starosti 103 godine, u ure-dajnom razredu bukve. To je mješovita sastojina u fazi oplodne sječe. Elaborat pripremnih radova u iskorištavanju šuma za taj odsjek u gospodarskoj jedinici Pisanička Bilogora ponudio je podjelu odsjeka na tri sječno izvlačne jedinice koje su bile različite duljine, i različito položene. Ciljeve baš ovakve podjele odsjeka obrazložio je ing^. Andrija Stefančić koji je i nositelj projekta izdvajanja sječno izvlačnih jedinica. Šumare iz pojedinih
uprava zanimala su mnoga pitanja, od onih kada se kreće s ovakvom podjelom i na koji način će pridonijeti štednji, do konkretnih slučajeva, kao što je vinkovački gdje se sječa radi u linijama i ne prati se odsjek.
Pojašnjavajući što znači uvođenje sječno izvlačnih jedinica, ing. Stefančić navodi da u malim odsjecima neće ni trebati izdvajati jedinice jer tamo je cijeli odsjek jedna jedinica. Na razini jedinice obavljat će se i primanje drvnog materijala jer time će se vršiti i svojevrsna kontrola. Izdvajanjem takvih jedinica nastojat će se optimalno iskoristiti prirodne prednosti nekog terena što bi trebalo omogućiti racionalno korištenje postojeće mehanizacije, znači smanjenje troškova proizvodnje koliko god je to moguće, (m) -mj^
26 / Časopis Hrvatske šume
JAVORKO BEBEK, DIPL. lUR.
#•'•• ».-f-
akonu 0 mirovi R ješavanje problema invalida rada u djelatno
sti šumarstva oduvijek je bilo na značajnom mjestu, no unatoč svim nastojanjima provo
đenja preventivne zaštite i osiguravanja zaštitne opreme u našoj djelatnosti nismo pronašli način na koji bi se spriječilo nastajanje invalidnosti. Dosadašnji Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju omogućavao je raniji odlazak u mirovinu temeljem uplate beneficiranog radnog staža, te su sjekači uglavnom odlazili u punu mirovinu u prosjeku s 50 do 55 godina života. Novi Zakon uvjetuje odlazak u mirovinu s višom dobnom granicom, te možemo očekivati velike probleme, jer je vrijeme od nastanka prvih oboljenja, pa do stjecanja prvog uvjeta za mirovinu produžen.
C3dreis , invalitiHosti i pojam invalida i...i s
Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe ili izabranog doktora medicine. Prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju se u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Zakon o mirovinskom osiguranju određuje u čl. 35. daje invalid rada osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju.
Znači, invalidnost postoji kada je kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice u odnosu na zdrave radnike iste naobrazbe što nazivamo profesionalna nesposobnost za rad. U djelatnosti šumarstva najviše je upravo slučajeva profesionalne nesposobnosti za rad.
Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu okloniti liječenjem nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad).
Ostvarivanje prava - p bilitacija i in
Osnovna prava koja invalidi ostvaruju su profesionalna rehabilitacija i invalidska mirovina. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju daje velik značaj profesionalnoj rehabilitaciji, te utvrđuje kako prava invalida, tako i prava poslodavaca koji osiguraju uvjete za profesionalnu rehabilitaciju.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju zaposlenici kod kojih je nastala profesionalna nesposobnost za rad.
Poslovi prema kojima se ocjenjuje nesposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim poslovima na kojima se može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugome poslu.
Osiguraniku koji ostvaruje pravo osiguranja temeljem radnog odnosa, rehabilitaciju je dužan osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a troškove profesionalne rehabilitacije zaposlenika isplaćuje poslodavac na teret Zavoda.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojeg nastane invalidnost prije navršene 50. godine života,
Novim Zakonom bitno su promijenjena dosadašnja prava invalida rada a više
pozornosti posvećuje prevenciji i profesionalnoj rehabilitaciji invalida rada.
ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom. Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten.
Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti. Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje osiguranik ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života - muškarac, odnosno 60 godina - žena i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Pored mirovine, invalid ostvaruje i naknadu zbog tjelesnog oštećenja uko-hko se utvrdi najmanje 30% tjelesnog oštećenja.
0 ovoj temi na Trećoj izbornoj skupštini sindikata govorio je Javorko Bebek,
dipl. iur.
Korisnicima prava koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su važili do 31. prosinca 1998. prevode se ta prava od 1. siječnja 1999. po službenoj dužnosti na invalidsku mirovinu zbog
profesionalne nesposobnosti za rad prema odredbama Zakona. Zaposlenici - invalidi rada koji su po ranijim odredbama preu
zeti na naknadu tadašnjeg Fonda ostvaruju invalidsku mirovinu u visini 66% pune mirovine, dok invalidi rada koji su ranije ostvarivali naknadu zbog umanjene plaće, pored plaće koje ostvaruju kod poslodavca ostvaruju kod Zavoda 16% invalidske mirovine. Prijašnji korisnik prava na rad sa skraćenim vremenom za vrijeme zaposlenja ostvaruje 33% invalidske mirovine.
Za razliku od invalida koji su prava ostvarili po starom zakonu, zaposlenici kojima po novom Zakonu bude priznato pravo invalida rada, uz plaću kod poslodavca ostvariti i 50% invalidske mirovine u slučaju kad je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalnog oboljenja, odnosno 33% mirovine, ako je invalidnost uzrokovana bolešću ili ozljedom izvan rada. Nezaposleni invalidi ostvarivat će kao i dosadašnji dvije trećine invalidske mirovine (66%).
Kao što smo mogli uočiti novim Zakonom bitno su promijenjena dosadašnja prava invalida rada. Novi Zakon više pozornosti posvećuje prevenciji i profesionalnoj rehabilitaciji, dok su uvjeti za dobivanje statusa invalida rada i ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu stroži nego ranije. Zakon obvezuje poslodavca da svim mogućnostima pokuša pronaći rješenja za zapošljavanje invalida rada, no s druge strane preuzima i naknadu troškova rehabilitacije na teret Zavoda.
Ukoliko nije moguće promijeniti niti jednu od ovih metoda kao krajnja mogućnost ostaje osobno uvjetovani otkaz. U tom slučaju zaposlenik ostvaruje 66% invalidske mirovine kod Zavoda, a poslodavac mu je dužan isplatiti dvostruku otpremninu od one utvrđene Zakonom, naglašava Javorko Bebek. , ^ ^
Časopis Hrvatske šume I 27
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO ZAGREB
Medvednica šumarima!
Sa skupštine zagrebačkog ogranka HSD-a
Prvi zadatak novog Upravnog odbora zagrebačkog ogranka Hrvatskog šumarskog društva bit će
sređivanje evidencije te aktiviranje dijela »zaspalog« članstva, rečeno je na izbornoj skupštini ogranka održanoj polovicom lipnja na kojoj je izabran novi Upravni odbor društva od 15 članova i usvojen program rada za ovu godinu.
Šumarsko društvo Zagreb ima na papiru »oko« 350 članova, no aktivnih je malo, istakao je predsjednik ogranka ing. Herbert Krauthaker. Još zanimljivija je činjenica da su svojim radom najprisutniji stariji članovi, penzioneri. Nije to dakako loše, drži Krauthaker, no bilo bi dobro da i mladi preuzmu dio posla. Stoga je jedan od zadataka
društva ove godine i pomlađivanje strukture članstva.
Društvo je inače tokom prošle godine bilo vrlo aktivno. Na tribini četvrtkom u Šumarskom društvu organizirano je niz predavanja o različitim temama na kojima su se posjetitelji mogli upoznati sa zanimljivostima iz šumarstva različitih zemalja.
U raspravi se ponajviše govorilo o Parku prirode Medvednica i novim »gospodarima« Zagrebačke gore, Javnoj ustanovi pod kapom Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. Šumari drže da je »napravljena greška u zakonu još ranije kad je dozvoljeno osnivanje posebnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode kojima oduvijek gospodare šumari«. A to traži nove stručne ljude kojih u ustanovama nema. Ako se, pak, zaposle, onda je to novi trošak za ono što se i dosad uspješno obavljalo. Ing. Stavko Horvatinović, jedan od članova ogranka, misli »da je pravilno gospodarenje šumama najbolja zaštita i čuvanje šuma, od kojih svim tim novim propisima svatko nešto želi i traži, (m) - ^ K
28 / Časopis Hrvatske šume
Propise uređajnog elaborata podrediti ekonomičnosti
Njega šume proredom mora biti kompromis između uzgojnog zahtjeva
i zahtjeva tržišta, ističe dipl. inž. Tomislav Starčević
ređivači »Hrvatskih šuma« sastali su se polovicom lipnja u šumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac«, na području požeške Uprave šuma, gdje su održali svoj redovni sastanak.
Osim stručnjaka iz Direkcije te rukovoditelja taksacija pojedinih uprava šuma i dvojice upravitelja šumarija, na skupu su bili nazočni predstavnici Državnog inspektorata za šumarstvo i Šumarskog instituta Jastrebarsko. Najprije je na području šumarija Caglin i Kutjevo održan terenski kolokvij o gospodarenju jednodobnim sastojinama smanjenog obrasta, a u rasadniku je, pored rasprave o ovoj problematici, bilo riječi o izvršenju planskih zadataka za prvih pet mjeseci te o uređivanju privatnih šuma.
Manje brige za nekvalitetne sastojine u odsjeku 4b, koji je u sastavu gospodarske jedinice »Južna
Krndija čaglinska«, u sedamdesetgodišnjoj sjemenjači sladuna predviđenoj za proredu, površine oko 7 ha, obrast je 0,86 a intenzitet prorjcđivanja tek 15 mMia, pa je postavljeno pitanje je li gospodarski ekonomično u takvoj sastojini obaviti proredni zahvat. Dipl, ing. Tomislav Starčević iz Direkcije istaknuo je da njega šuma proredom mora biti kompromis između uzgojnog zahtjeva i zahtjeva tržišta. Nema te sastojine, kazao je, u kojoj ne treba poduzeti neki uzgojni zahvat, ali cjelokupni proces biološke proizvodnje mora imati financijski izvor, te se šumari trebaju ponašati na marketinški način. Napomenuo je da na požeškom području ima znatan broj nekvalitetnih sastojina o kojima ne trebamo brinuti kao o kvalitetnim sastojinama hrasta lužnjaka. U ovom slučaju treba provesti uzgojni postupak, ali proredu je neekonomično raditi te ju treba odgoditi. Rukovoditelj požeške taksacije mr. Zeljko Najvirt također se osvrnuo na ovaj problem, naglasivši da je na području Uprave šuma Požega evidentirano čak 16 posto drvne mase sušaca od ukupnog etata kitnjaka. Dipl. ing. Ivica Milković, rukovoditelj Službe za uređivanje šuma iz Direkcije, napomenuo je da se dosad nikad nije odredilo koja je to donja granica obrasta pri kojoj se može prorjeđivati i koji je smisao toga uzgojnog zahvata u sastojinama s intenzitetom ispod 20 m'/ha. Tijekom diskusije postavljeno je pitanje što bi se dogodilo da se proreda ne izvrši u idućem polurazdoblju. Sudionici kolokvija bili su jednodušni u ocjeni da se šumi ne bi dogodilo ništa i da proredu, osim stabala za sanitarnu sječu, ne treba obaviti.
Na drugom stajalištu, u odjelu 94b, na području šumarije Kutjevo, u gotovo čistoj kvalitetnoj srednjodobnoj sastojini hrasta kitnjaka, obrasta 0,83 i starosti 75 godina, planirana je proreda. I ovdje je intenzitet prorjeđivanja nizak te iznosi 18 m^/ha, a odsjek spada u grupu sastojina sa smanjenim obrastom. Zaključeno je da u ovom slučaju proredu treba ipak provesti, težeći prema uspostavi normalne sastojine.
Produžiti intervale prorjeđivanja Diskusija je nastavljena u sindikalnoj sali kutjevačkog rasadnika,
a stručni suradnik za uzgajanje šuma u Direkciji, mr. Ondrej Lovaš predložio je da se u sastojinama smanjenog obrasta u razdoblju od 20 godina produže intervali prorjeđivanja. Naglasio je da prorede ne
donose nikakav profit. Na području Uprave šuma Osijek postoje sastojine stare oko 95 godina, s punim obrastom, u kojima se nema što propisivati, jer su ranijim proredama dobro iznjegovane. Propisi Osnove gospodarenja, istaknuo je mr Lovaš, ne trebaju biti imperativ, moramo biti tolerantni, a trebalo bi poraditi na izmjenama Pravilnika o uređivanju šuma i tako omogućiti uređivačima da budu kreatori. Tamo gdje zbog bilo kojega razloga dolazi do poremećaja u sastojini, ne bi trebalo propisivati prorede. Uređajni elaborati vrijede deset godina, a promjene u šumskim sastojinama događaju se tijekom dužega razdoblja. Dr. Tono Kružić iz Direkcije, napomenuo je da je uređivanje šuma planiranje, a za to treba imati informacije odnosno obrađene podatke, no informacijski sustav nam je najslabija karika u šumarstvu. Dr. Miroslav Benko iz Šumarskog instituta Jastrebarsko, govorio je o problemu tarifa koje su nastale u vrijeme kada nije bilo kompjutora, a tako je i s debljinskim stupnjevima i zaokružbenim promjerkama. Dobro je izmjeriti visine i što preciznije utvrditi drvnu zalihu, a prosjeci i procjene su osobit problem. Dipl. ing. Tomislav Starčević naglasio je nužnost terenskih instruktaža s uređivačima, koji trebaju imati što veći broj podataka i informacija. O tome da bi se u izradu propisa Osnove gospodarenja trebalo uključiti više šumarskih stručnjaka, da »ne padne sve na pleća« taksa-tora, govorio je dipl. ing. Dubravko Janeš, a dipl. ing. Zeljko Ledinski predlaže bolju suradnju između Ministarstva, inspekcija i uređivača.
Više suradnje s Ministarstvom Rukovoditelj vinkovačkog Odjela za uređivanje šuma dipl. ing.
Josip Grgljanič ističe problem krutosti članova Komisije za pregled Osnove gospodarenja, koji se strogo drže Pravilnika o uređivanju šuma, te smatra da Pravilniku ne treba robovati. Potrebno je više elastičnosti i suradnje između Ministarstva i uređivača. Dipl. ing. Franjo Prebanić iz Državnog inspektorata za šumarstvo smatra da u navedenim komisijama trebaju biti verificirane osobe, a rukovoditelj delničke taksacije dipl. ing. Boris Pleše informirao je nazočne o tome da u Upravi šuma postoji interna komisija za odobrenje uređajnog elaborata, a tek nakon toga pregleda slijede daljnji postupci. O velikoj fluktuaciji ljudi u Uređivanju šuma govorio je rukovoditelj ove službe u Direkciji, istaknuvši problem kontrole izmjere visina i prirasta stabala. Napomenuo je da, kada je riječ o prirasno-prihođ-nim tablicama i normalama, nedostaju modeli za mješovite sastojine.
Predstavnici pojedinih uprava šuma podnijeli su izvještaje o izvršenju pripremnih, završnih i terenskih radova na uređivanju šuma, a istaknuti su problemi nerazminiranoga terena, manjka terenskih vozila i opreme, velikih udaljenosti terena. Primjerice, mr. Ivica Grginčić iz Uprave šuma Karlovac upozorio je na problem neizvršenja oko 14.000 ha terenskih radova zbog manjka terenskih vozila. U Upravi šuma Gospić prosječne terenske udaljenosti su oko 200 km, u UŠ Buzet nedostaju šumarski inženjeri, u UŠ Ogulin završni radovi kasne...
Bez novca za privatne šume Kada je riječ o uređivanju privatnih šuma, mr. Grginčić napo
minje da na karlovačkom području treba razlikovati gospodarenje i vlasničke odnose. Naime, ima dio uzurpiranih šuma a ove čestice i reguliranje vlasničkih odnosa trebala bi rješavati Županija. Stoga od uređivanja takvih šuma neće biti ništa, dok se to ne riješi. Sudionici sastanka zaključili su da se moraju pokrenuti radovi na uređivanju privatnih šuma, no prethodno treba utvrditi po pojedinim upravama izvore financiranja. Konstatirano je da većina uprava nema za tu namjenu potrebna sredstva. k ^
" ^ r I. Tomić
Časopis Hrvatske šume / 29
j l NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA DELNICE
Slavonci pritekli u pomoć
Dio radnika đakovačke šumarije sa svojim domaćinima
Poslovna politika koja se provodi u našem poduzeću »Hrvatske šume« p.o. Zagreb dobar je primjer kako se korištenjem vlastitog kadra i mehanizacije može postići puna zaposlenost, a time i znakovite uštede u radu u proizvodnji bez angažiranja dodatnih kapaciteta sa strane. Zbog potreba posla, ako ga nema dovoljno na terenima jedne uprave šuma, ljudi se upućuju na rad u drugu upravu šuma, ako za to postoji potreba. Za ljude u šumarstvu navikle na terenski rad to nije nikakva novina, već normalan radni zadatak kojeg će obaviti na vrijeme i kvalitetno. Ovakav način rada osobito se pokazao dobar tijekom domovinskog rata, kada se na pojedinim područjima Lijepe naše nije moglo raditi, pa su se radnici upućivali na rad na terene onih uprava šuma gdje se nisu vodile ratne operacije.
Ove godine početkom ljeta iz Slavonije u Gorski kotar došle su dvije partije od četrnaest sjekača sa zadatkom da pomognu u sječi šumarijama Uprave šuma Delnice. U Gorskom kotaru ostali su mjesec dana. Radili su uglavnom na sječi crnogorice a uzgojne radove na područjima Šumarije Rijeka. Ukupno su posjekli na području Šumarija Gomirjc, Ravna gora i Fužine 4600 m-̂ crnogorice.
Obavljenim poslom vrlo smo zadovoljni, a sjekači iz Šumarije Đakovo dokazali su se kao vrlo kvalitetni i vrijedni radnici koji su u svakom trenutku spremni obaviti povjerene im zadatke. Ovo je već druga godina zaredom kako koristimo u radu usluge radnika sjekača iz Uprave šuma Osijek, a nadamo se i daljnjoj suradnji ako to bude potrebno, govori rukovoditelj odjela za proizvodnju Uprave šuma Delnice Srećko Pctranović, dipl. inž.
Posao sjekača težak, ali premalo plaćen
A kako su bili zadovoljni sjekači iz Slavonije sa svojim domaćinima i boravkom u Gorskom kotaru pokušali smo saznati posjetivši ih na terenima Šumarije Gomirje u gj . »Potočine-Crna kosa«.
Svojim boravkom u Gorskom kotaru bili su u potpunosti zadovoljni, kao i gostoljubivošću svojih kolega iz Uprave šuma Delnice.
Na sječi u Gorkom kotaru radili su sjekači sa dvadeset i više godina radnog staža u šumarstvu.
Sa njima smo porazgovarali i o tome kako su zadovoljni svojim poslom, plaćom, uvjetima rada, terenskim dodatkom, zaštitnom opremom.
Posao radnika sječaka vrlo je naporan i težak, iako su uvjeti rada sada daleko lakši nego prije. Ono što im je nekada bila motivacija da se zaposle u šumarstvu - plaća, danas više nije. Plaće su male, kao i terenski dodatak i naknada za topli obrok. Rad na sječi težak je i ljeti i zimi, ali ljudima naviklima na taj rad godinama ništa nije teško. Voljeli bi kažu da im je i zaštitna oprema nešto bolja, osobito obuća.
O svom radu u Gorskom kotaru kažu, isprva im je bilo teško naviknuti se na nove terene koji su daleko teži nego li u Slavoniji. Nakon dva dana rada u novonastalim uvjetima, privikli su se i rad je normalno krenuo.
Zurili su se da poslove u Gorskom kotaru što prije obave i da se vrate svojim kućama u Slavoniju, na svoja imanja. Uz sjekački posao i malu plaću prisiljeni su, kažu, dodatni izvor zarade za svoju obitelj zarađivati na poljoprivredi pa im svaki odlazak na teren daleko od kuće teško pada.
No nadaju se boljemu i vjeruju da nije daleko dan kada će se u šumarstvu opet bolje zarađivati, a onda kažu ni odlazak na teren neće im biti težak kao sada, jer raditi se mora, a raditi je lakše ako si zadovoljan.
Vesna Pleše
Sindikat u akciji Da je suradnja i razumijevanje
poslovodstva Uprave šuma Delnice I za Rasadnik u Kuželju veliko, po-\ kazuje zorno i primjer koji je za svaku
pohvalu. Krajem svibnja u organizaciji
Sindikata stručnih službi Uprave šuma Delnice, pedesetak ljudi sudjelovalo je u akciji uređenja i čišćenja u Rasadniku Kuželj.
U akciji su sudjelovali i rukovoditelji pojedinih odjela u stručnim službama Uprave šuma Delnice pa i sam upravitelj Herman Sušnik, dipl. ing.
Veoma smo zahvalni poslovodstvu što nas je podržalo u ovoj akciji. Odaziv ljudi bio je izvrstan i ovom prigodom najljepše im se zahvaljujem
i • • • '• •-: • i M M M i i i i M i i i — — l a f i — ^ • a i
što su izvrsno obavili posao, a time su dokazali da su ne samo dobri stručnjaci u svom poslu već i ljudi spremni pridonijeti dobrom i uspješnom radu Uprave šuma Delnice, govori Valerija Vukelić, glavna sindikalna povjerenica.
Uspjelom akcijom u rasadniku zadovoljna je i Katica Krstanović-Alić, dipl. ing., voditeljica Rasadnika. Ova akcija najbolji je dokaz kako se uz malo truda, ali puno razumijevanja i poslovodstva i Sindikata može puno napraviti. Zelja nam je da ovakvih akcija bude još više, a ljudima iz Stručnih službi zahvaljujem na pruženoj pomoći i dobro obavljenom poslu u Rasadniku.
V. P.
30 / Časopis Hrvatske šume
Uređajni elaborat za »Oštrovicu «
Komisija Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u društvu sa inženjerima iz Uprave šuma Delnice, slijeva: Krešimir Turk, Damir Delač,
Zvonko Zmečak, Nedeljko Erjavac, Karlo Bezak
Krajem svibnja u Upravi šuma Delnice izvršenje komisijski pregled elaborata Programa gospodarenja za gj . »Oštrovica« šumarije Rijeka. Komisija je imala zadatak utvrditi je li elaborat izrađen sukladno Zakonu o šumama, Pravilniku o uređivanju šuma i odredbama Sumsko-gospodarskc osnove područja.
Predsjednik komisije koju je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, bio je Krešimir Turk, dipl ing., a članovi dr. se. Karlo Bezak, dipl. ing. i Zvonko Zmečak, dipl. ing. Radu Komisije bili su nazočni
od strane Odjela za uređivanje šuma mr. se. Boris Pleše i ing. Damir Delač, a od šumarije rijeka Dejan Svob, dipl. ing. i Nedeljko Erjavac, dipl. ing.
Dosadašnje gospodarenje g j . »Oštrovica« temeljilo se na propisima Programa gospodarenja od 1988. do 1997. g.
Novi uređajni Elaborat vrijedi od 1. siječnja 1998. g. do 31. prosinca 2007. g. Površina ove gospodarske jedinice iznosi 3646,63 ha. U odnosu na ranije stanje površina gospodarske jedinice se povećala za 703,22 ha. Prema Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o šumama sva državna zemljišta kojima su ranije gospodarile druge pravne osobe prešla su u trajno gospodarenje Javnog poduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, pa je stoga došlo i do povećanja površine. Za potrebe novog Programa gospodarenja napravljen je novi iskaz površina prema posjedovnom stanju katastra u Rijeci.
Gospodarska jedinica »Oštrovica« ima 77 odjela i 75 odsjeka. Površina najvećeg odsjeka je 57,77 ha, a najmanjeg 0,32 ha. Drvna zaliha iznosi 43421 m^ ili 13 m-'/ha. Prirast iznosi 1832 m-* ili 5,7 m^/ha.
Za ovu gospodarsku jedinicu propisani su i šumsko uzgojni radovi i to u jednostavnoj biološkoj reprodukciji: radovi na njezi sastojina (čišćenje sastojina na 70 ha, prorjedivanje sastojine (treći dobni razred) na 150 ha, sjetva i sadnja šumskog sjemena i šumskog sadnog materijala (sadnja crnog bora) na 6 ha.
Komisija je prihvatila predloženi propis šumsko uzgojnih radova u jednostavnoj biološkoj reprodukciji i zaštitu šuma.
Godišnji plan za 1998. je donijet i odobren i predstavlja propis za prvu godinu važenja Programa gospodarenja šumama i šumskim zemljištem na području krša za gj . »Oštrovica«.
Za sve šume i šumska zemljišta napravljen je plan sređivanja imo-vinsko-pravnih odnosa. Kako prostorni plan Primorsko-goranskc županije još nije donijet, navedeni Elaborat nije mogao biti usklađen sa navedenim Planom. •\j -p
INSTRUKTAZNI SEMINAR ZA DOZNACARE POŽEŠKE UPRAVE SUMA
Ujednačiti kriterije pri odabiranju stabala Polovicom svibnja održan je za dozna-
čare požeške Uprave šuma dvodnevni in-struktažni seminar. Na području šumarije Velika, u gospodarskoj jedinici »Južni Papuk«, postavljene su tri pokusne plohe. U odsjecima 63a i 90d (proreda), na dvjema pokusnim plohama veličine 2500 m^, trebalo je izvršiti doznaku po metodi biološko-gospodarske klasifikacije stabala prof. Dekanica. Po ovoj metodi stabla se razvrstavaju u proizvodni i pomoćni dio i tri visinske etaže. U A-etaži su dominantna (vladajuća) stabla u sastojini, u B-etaži nalaze se subdominantna (suvlada-juća) stabla, koja u svakom trenutku mogu zamijeniti stabla iz A-etaže. U pomoćnom dijelu sastojine, u C-etaži, su stabla koja ne mogu nikada prijeći u proizvodni dio sastojine. Tijekom doznake bilo je potrebno pridržavati se pravila da se iz A i B-etaže mora izvaditi najmanje toliko posto drvne mase s koliko ona sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sastojine (odsjeka). Iz C-etaže može se doznačiti najviše toliko posto drvne mase s koliko ona sudjeluje u ukupnoj drvnoj masi sastojine. Na plohi u odsjeku 119 d, veličine 5000 m^ (naplođni sijek) doznačivalo se po principu doznake za oplodnu sječu, uz
dozvoljeno odstupanje : ne mase za doznaku.
:15 posto od propisa-
Usporedba s doznakom povjerenstva
u Povjerenstvu za provođenje seminara bili su ing. Ondrej Lovaš, stručni suradnik za uzgajanje šuma iz direkcije »Hrvatskih šuma«, ing. Luka Milošević, stručni suradnik za uzgajanje iz požeške Uprave i ing. Ivica Đurčević, upravitelj šumarije Velika sa suradnicima. Povjerenstvo je prethodno izvršilo na navedenim plohama obrojčavanje stabala, zatim doznaku i obračun drvnih masa, a podaci su upisani u propisane obrasce. Doznačari s pojedinih šumarija upisivali su svatko u svoj obrazac doznačena stabla, a nakon toga izvršena je usporedba s doznakom koju je izvršilo Povjerenstvo, kako bi se utvrdila manja ili veća odstupanja.
Primjerice, na plohi broj 3 (odsjek 63a), površine 0,25 ha, obrojčana su i izmjerena 103 stabla (412/ha), s drvnom masom 123,44 m^ (493 m^/ha), a doznačeno je 12 stabala s drvnom masom 16,04 m^ ili 64,16 m^/ha. Iz A-etaže »izvađeno« je 12,59 m', iz B-etaže 3,03 m-*, a iz pomoćnog dijela sastojine (C-
etaža) 0,42 m^. Riječ je o vrlo dobroj čistoj bukovoj sjemenjači veličine 54 ha i starosti 80 godina (prethodni prihodi) na jugozapadnoj ekspoziciji. Neznatno su primiješani grab, hrast kitnjak i ostale tvrde listače, a prostire se na zaravnima, uvalama i padinama manjih nagiba, s gusto razvijenim prizemnim rašćem.
Naučiti pravilno doznačivati Dvadesetak šumarskih stručnjaka za
duženih za doznaku iz šumarija Požega, Ple-ternica, Caglin, Kutjevo, Kamenska i Velika tijekom dva dana pažljivo je odabirala stabla za sječu, a naknadno su doznali, kada su usporedili doznačenu drvnu masu s drvnom masom koju je doznačilo Povjerenstvo, koliko su ispravno doznačivali. Prema riječima stručnoga suradnika za uzgajanje šuma ing. Luke Miloševića, koji je vodio seminar, cilj je ovakvih stručnih skupova da se nauči pravilno doznačivati te na taj način ujednače kriteriji pri odabiranju stabala za sječu. Nedvojbeno je da će naučeno na seminaru korisno poslužiti ne samo početnicima već i iskusnim doznačarima da u svojoj praksi s većom točnošću i sigurnošću provode ovaj važan uzgojni postupak. (I. T.)
Časopis Hrvatske šume I 3 1
IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA »ŠUMAR«
Prvi izlet na Sljeme ^P*'* i »'•
Prvi izlet članova našeg planinarskog društva, sredinom srpnja na Sljeme - snimak ispred planinarskog doma »Grafičar«
Već na prvom izletu, članovi našeg društva uvježbavali su orijentaciju i korištenje novog
sustava GSM-satelitske navigacije, što će dobro doći na pohodima naših planinara u visoka
gorja u nepoznatim predjelima
Premda su već započeli godišnji odmori naših uposlenika, članovi tek osnovanog na Bjelolasici Planinarskog društva »Šumar« upriličili su i prvi društveni izlet
sredinom srpnja. Nekolicina njih, ne želeći čekati jesen, odlučila je poći na jednodnevni izlet organizirano na Sljeme, u kratku šetnju i s velikom željom da se već u rujnu
zajedno okupe na našim tradicionalnim planinarskim izletima.
Tako je njih sedam u jednodnevnoj šetnji posjetilo Medvedgrad, planinarski dom »Risnjak« i »Grafičar«.
Na ovoj stranici redovito ćemo pratiti aktivnosti članova našeg planinarskog društva, (z. 1.)
Shodno Statutu Planinarskog društva »Šumar« Zagreb, već tijekom kolovoza osnovani su i prvi ogranci po našim upravama i šumarijama. Za sada ogranci su osnovani u Splitu, Bjelovaru i Osijeku.
Za predsjednika Ogranka Split, izabran je Zlatko Lalić, dipl. inž. iz UŠ Split, za predsjednika Ogranka Bjelovar, izabran je Željko Gu-bijan, dipl. inž. iz Šumarije Vrbovec, a za predsjednika Ogranka Osijek, izabran je Darko Ha-milton, dipl. inž. iz UŠ Osijek.
Ovim obavještavamo sve ljubitelje planinarstva, zaštite prirode i pješačenja, da se ukoliko se žele priključiti našem društvu:
- P. D . »Šumar« Zagreb, jave telefonom tajniku Društva na tel. 01/4804-111 ili 031/211-199 (Lončarić) a m o ž e i p i smom na: ' Planinarsko društvo »ŠUMAR« - Zagreb, Vukotinovića 2.
32 / Časopis Hrvatske sume
Labuđi bračni par snažnim nogama podiže mulj ili pak kljunom vadi rogoz, kako bi brojna mladunčad došla do hrane
sklopu Šumarije Repaš nalazi se vodena površina Cambina na čijoj je obali i
\ « , poznata lovačka kuća pod istim nazivom. Posljednje četiri godine (od 1996.) ova vodena površina postala je redovito gnijezdilište crvenokljunog labuda (Cygnus olor Gm.). Promjenu redovite selice zimova-lice u gnjezdaricu ovog područja uvjetovalo je poglavito povećanje brojnosti crvenokljunog labuda kao rezultat zaštite područja gniježdenja u sjevernoj i srednjoj Europi. Labudovi u koprivničkoj Podravini svoju su rijetku pojavu u posljednjih petnaest godina zamijenili stalnim i sve brojnijim zimovanjem. Krajem osamdesetih godina područje koprivničke Podravine preraslo je u jedno od najznačajnijih zimovališta crvenokljunog labuda u Republici Hrvatskoj s brojnošću od nekoliko stotina jedinki.
Medu brojnim crvenokljunim labudovima nalaze se i prstenovani primjerci. Na području koprivničke Podravine očitani su u prirodi prstenovi sljedećih ornitoloških centrala: ZAGREB - Zavod za ornitologiju, Hrvatska, BUDAPEST - Hungarian Ornitho-logical Socyethy, Mađarska, Gdansk - Stacja Ornitologiczna, Poljska, PRAHA - National Museum, Češka. Podaci se obraduju preko Zavoda za ornitologiju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Ukupno je obrađeno više od 50 prstenovanih crve-nokljunih labudova s oko stotinjak nalaza, na osnovu kojih smo spoznali smjerove kretanja do vodenih površina koprivničke Podravine koji iznose od 59 km (Balaton) do više od 600 km iz Poljske (okolica Grabovnice, Wro-clawa). Praćenjem prstenovanih labudova po zimovanjima utvrđena je privrženost zimovalištu uz porast brojnosti i povećanje broja dana provedenih na zimovanju upućivalo je
Crvenokljuni labud - gnjezdarica Cambine na pretpostavku kako bi ovo područje Podravine moglo postati gnijezdilište ove ptice. Ta konstatacija potvrđena je 1995. kada je crvenokljuni labud prvi puta postao gnjezdarica ovog područja. Godinu dana kasnije, redovito svako proljeće i na Cambini možemo uži
vati u plivanju snježnobijelih labudova iza kojih u redu jedan za drugim plivaju maleni tamnosivi labudići. ^ ^
Tekst i snimci: Krunoslav Arač, dipl. inž. šum.
Crvenokljuni labud s vratnim i nožnim prstenovima