Hrvatske autoceste

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuEKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

Urbana ekonomija

Studenti:Marko KaradžaKaterina RajkovačaMarina Lončarević

Osijek, 2013.

Hrvatske autoceste d.o.o., društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, registrirano je i započelo s radom 11. travnja 2001. kao jedan od dva pravna sljednika Hrvatske uprave za ceste. Društvo je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske.

Autoceste su se počele graditi 70-ih godina 20.stoljeća, a intenzivnija izgradnja je počela iza 1995. 

Hrvatska ima (podaci za 2011.) 1273,2 km 

autocesta.

Osnovne organizacijske vrijednosti

Profesionalnost Društvena

odgovornost Uslužnost Etičnost Organizacijska

okolina Razvoj

Opći i posebni ciljevi

Sigurnost i zaštita zdravlja Uslužnost Zaštita okoliša Ulaganje u ljudski potencijal Ekonomičnost Razvoj proces Neprekidno poboljšavanje

Predmet poslovanja društva projektiranje te ishođenje

lokacijske, građevinske i uporabne dozvole za autoceste

otkup zemljišta i objekata, ustupanje radova građenja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine

organizacija stručnog nadzora i kontrole građenja

redovito i izvanredno održavanje autocesta i cestovnih objekata, zaštita autocesta

osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila, ophodnja

obavješćivanje javnosti o stanju prohodnosti autocesta

priprema za dodjelu koncesije odlučivanje o korištenju

cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti

organizacija sustava naplate cestarine

organiziranje financiranja građenja i održavanja autocesta

Uvjeti plaćanja cestarine Na autocestama i

objektima s naplatom pod upravom „Hrvatskih autocesta“ d.o.o. cestarina se naplaćuje razmjerno dužini korištene dionice i prema pripadajućoj skupini vozila.

Na naplatnim postajama HAC-a cestarina se može platiti gotovinom, karticama za koje je na prodajnom mjestu istaknuta vidljiva oznaka da su prihvatljivo sredstvo plaćanja, čekovima građana te sredstvima pretplate.

Korisnici elektroničke naplate cestarine (ENC) koriste prolaze posebno označene za taj način plaćanja cestarine i ne uzimaju naplatnu karticu. 

Korisnici SMART kartice, korištenjem sustava Touch&go, nisu obvezni uzeti magnetsku karticu na ulaznoj naplatnoj postaji.

Odmorišta

Korisnicima se omogućuje sigurna i udobna vožnja, zadovoljavanje njihovih potreba za gorivom, odmorom, jelom, pićem, raznim tehničkim i servisnim uslugama, upoznavanje turističkih i ambijentalnih znamenitosti okruženja, te pruža mogućnost korištenja dostupnih informacija, Interneta, bankarskih usluga, zadovoljavanja specifičnih potreba invalida i djece itd.

Općenito o autocestama Javne ceste s tehničkim karakteristikama

autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja kontinuiteta E-ceste, prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, omogućavanja tranzitnog prometa

Autoceste A1 Zagreb-Split-Dubrovnik A2 Zagreb-Macelj A3 Bregana-Zagreb-Lipovac A4 Zagreb-Goričan A5 Beli Manastir-Osijek-BiH A6 Bosiljevo-Rijeka A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva A8 Kanfanar-Pazin-Matulji A9 Umag-Kanfanar-Pula A10 BiH-čvor Metković A11 Zagreb-Sisak A12 Vrbovec-Križevci-Koprivnica-Republika Mađarska A13 Vrbovec-Bjelovar-Virovitica-Republika Mađarska 0102 Krčki most

A1 Zagreb-Split-Dubrovnik

Gradnja autoceste A1 je jedna od najvećih investicijskih i građevinskih poduhvata ikad ostvarenih u Hrvatskoj

Izuzetno je složena i skupa građevina Tehničke probleme koje je trebalo savladati dobro

ilustrira prikaz visinskog vođenja trase, s dominantnim točkama proboja masiva Male Kapele i Velebita

Prolazi kroz vrijedna i ekološki očuvana područja Njezinom izgradnjom ostvaren je golem kapital koji se

očituje u vrijednosti infrastrukturnih objekata, kao poticaj gospodarskom razvitku te kao potpora turizmu Hrvatske

A5 Beli Manastir-Osijek-BiH

Duljine je 88,6 km Dio je paneuropskog koridora Vc(cestovni,

željeznički, zračni i riječni promet) Proteže se od Budimpešte preko Sarajeva

do Ploča Predstavlja izuzetnu vrijednost u kontekstu

privredne i prometne integracije srednjoeuropskog prostora

Pridonijeti će značajnom gospodarskom razvoju krajeva kroz koje prolazi

Most Krka

Lučni most preko rijeke Krke kod Skradina

Na dionici autoceste A1 Skradin – Šibenik

Izgradnja mosta započela je u siječnju 2003. godine, a radovi su završeni u prosincu 2004. godine

Duljina mosta je 391,16 m

Tunel Sveti Rok Nalazi se na autocesi A1 Dugačak je 5759 km Prolazi kroz Velebit (između naselja

Sveti Rok i Maslenice) Zapadna cijev tunela je otvorena

2003., a istočna tek 2009. Kroz probijeni tunel prvi se provezao

predsjedink Frajno Tuđman (16.10.1999.)