HRVATSKA OBRTNIEKA KOMORA - mint.hr · 2019-06-10 · minimalne tehnidke uvjete niti ve6a ulaganja, a nelojalna su konkurencija objektima koji se nalaze u dvrstim objektima i u koje

HRVATSKAOBRTNIEKAKOMORA

Broj : 16-1 250-147015-123-2013Zagreb,20. oilqka 2013.

Ministarstvo turizmaPrisavlje 1410 000 Zagrebdostaviti e-mailom'bosi tj ko. d om azet@m i nt. h r ;[email protected]

Predmet Oditovanie Hrvatske obrtnidke komore povodom otvorenog savjetovanjasa zainteresiranom javno56u o Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti

Po5tovani,

u nastavku dopisa dostavljamo oditovanje Hrvatske obrtnidke komore povodomotvorenog savjetovanja sa zainteresiranom javno56u nastavno na teze za Zakon ougostiteljskoj djelatnosti, objavljene na VaSim Internetskim stranicama, tocnije nahttp ://www. m int. h r/defau lt. aspx?id =866 1 .Nadelno se zalailemo za dono5enje novog zakona koji ce biti jednostavan, svima jasan inedvosmislen, u trZisnom i investicijskom smislu nece stvarati neravnopravan poloZajpoduzetnika, te 6e biti neutralan i poticajan, koji 6e omoguciti jednostavnost posiovanlauz najmanju mogudu mjeru administriranja te maksimalnu posvedenost struci iunapredenju kvalitete usluge. Ukratko, zakon koji ce smanjiti tro$kove investiranja iposlovanja.Budu6i da je ugostiteljska djelatnost najzna6ajniji segment turisticke ponude RH,apeliramo da u zajednidkom dijalogu uz Siru raspravu sa svim zainteresiranimdimbenicima hrvatskog ugostiteljstva, revidiramo postoje6i zakon i provedbene akte sciljem jasnog definiranja i pozicioniranja ugostiteljstva u odgovaraju6e gospodarskeokvire. Pozdravljamo VaSu inicijativu, te predlaZemo u Sto skorijem roku raOni sastanak,a isto tako i formiranje radne grupe, koja bi radila na adekvainim izmjenama vaZecegZakona. Na ovaj na6in kvalitetnije bi se pripremile nuZne promjene prUe ovogodisnjeturistidke sezone.Sukladno postavljenim tezama u nastavku dostavljamo na5e oditovanje:

ni,uhv

Tezoba

us/,

Odgovor:Nadelno podrZavamo ovu tezu uz pretpostavku da se omogu6i obavljanje ugostiteljskedjelatnosti ovdje navedenim zdravstvenim ustanovama pod istim uvjetima fqi su ovimZakonom propisani za ugostitelje.

10002 Zagreb - Hruatska, llica 49/ll, p.p. 166; Tet. 01 480 66 66, Fax: 01 4A4 66 10,E-mail : hok@hok. h r, WEB: http trtuww. hok. hr

I l-16-1250-1470_5-123-2013_odgovoljavno savjetovanje_2O13-03-20 b.docx

,d@^

a s I- z l

o,o^lott

L

S druge strane predlaZemo da ugostiteljsku djelatnost obavljaju iskljucivo obrtnici,trgovadka dru5tva i trgovci pojedinci (ugostitelji) i to kao glavnu djelatnost. Ugostiteljismatraju da se udruge trebaju baviti iskljucivo djelatno5cu za koju su registrirani u skladusa svojim ciljevima, a da ugostiteljstvo prepuste ugostiteljima - profesionalcima.PredlaZemo ukidanje obavljanja ugostiteljske djelatnosti ,,usput", odnosno obavljanje bezpropisanih i odgovarajucih uvjeta. Osobito istidemo obavljanje ugostiteljske djelatnosti odstrane udruga gradana. Uva1avamo i cijenimo aktivnosti udruga gradana, ali smomi5ljenja da se trebaju baviti iskljudivo djelatno56u za koju su registrirani, u skladu sasvojim ciljevima te da se financiraju od dlanarina i donacfla.Svi drugi oblici organiziranja odnosno javne ustanove, zdravstvene i Skolske te drugeustanove, udruge, zaklade, zadruge i sve druge pravne osobe kojima glavna djelatnostnije gospodarska i profitna, ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati preko svojih druStava -kceri odnosno prostor dati u zakup ugostitelju: obrtnik, trgovadko dru5tvo itrgovacpojedinac.Prijedlog ugostitelja je da se bilo kakvo pripremanje i usluZivanje toplih i hladnih napitaka,bezalkoholnih pi6a i jela koje pravne i fizi6ke osobe organiziraju za potrebe svojihdjelatnika i svojih dlanova u svojim poslovnim prostor'tjama i prostorima smatraugostiteljskoj djelatno5cu. S tim u vezi nuZne su izmijene iZakona o udrugama.

Teza 2. Omoauciti obavljanje uoostiteljske djelatnosti na plovnim objektima nautiikoqturizma dok nisu u funkciii nautiikoq turizma.

Odgovor:Mi5ljenja smo da bi se omogudavanjem obavljanja ugostiteljske djelatnosti na plovnimobjektima nautidkog turizma dok nisu u funkciji nautidkog turizma stvorila nelojalnakonkurencija ugostiteljima koji posluju u fiksnim objektima i da za takvim uslugama nepostoji potreba. Ugostitelji koji posluju u fiksnim objektima su uloZili znatna sredstva usvoje lokale, pla6aju sva davanja lokalnoj zajednici, zapo5ljavaju radnike, mnogi poslujucijelu godinu i ne mogu mjesto svog poslovanja prilagoditi zahtjevima trZi5ta.Pfovni objekti nautidkog turizma bi pak, bez udovoljavanja zahtjevnim minimalnimtehnickim uvjetima, Sto sa poprilidnom sigurno5cu moZemo pretpostaviti, jer zbog fizickihkarakteristika istih uz velika odstupanja ne6e biti mogu6e, imali zagarantirano pruZanjeugostiteljskih usluga na najboljim pozic'ljama, na rivi uz samo more i mogli bi mijenjatipozicije u skladu s trenutnom situacijom i svojim Zeljama.S druge strane ukoliko ce ministarstvo stvoriti realne uv'rjete kojima 6e se takovi plovniobjekti morati uskladiti, ostavljamo prostor za dogovor, uz preduvjet da je Hrvatskaobrtnicka komora konzultirana prilikom izrade i dono5enja takovog propisa.

Teza 3. Omogu1iti obavlianje dielatnosti u leoaliziranom obiektu po Zakonu o postupanius neleqalno izgradenim qradevinama (Narodne novine, broj 86/12t.

Odgovor:Na6elno podrZavamo ovu tezu, buduci da u konadnici moZe poluditi legalno kori5tenjeobjekata koji mogu postati korisni za gospodarski poduhvat. Zakon kao takav primjenjujese kao Zakon sam po sebi, neovisno o njegovom ukljudivanju i u ovaj zakon. Ukoliko cetakva odredba u6i u Zakon o ugostiteljstvu trebalo bi iste definirati i u prijelaznimodredbama kako bi se omogucilo vrijeme za uskladivanje, odnosno poslovanje uprostorima za koje je lagalizactla pokrenuta.

I 1 I 6- I 250- 147 0 5-123-20 I 3_odgovo{avno savjetovanje_20 I 3-03-20 b.docx

3

Teza 4. Odredivanie radnog vremena uqostiteliskih objekata prebaciti u nadleZnostiedinica lokalne samouprave.

Odgovor:lzmjenama Zakona iz 2006. godine odredivanje radnog vremena definirano je na nadinkakvo je sadaSnje stanje, odnosno do tada je utvrdivanje radnog vremena bilo uingerenciji predstavnidkog tijela jedinica lokalne samouprave koje su bile u obavezipropisivati raspored, podetak i zavr5etak radnog vremena u ugostiteljstvu na svompodrudju, uz prethodno mi5ljenje turistidke zalednice mjesta, opcine ili grada. Takoder jepostojala i mogucnost da Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na zahtjevugostitelja, odnosno po sluZbenoj duZnosti odredi drukciji raspored, po6etak izavr5etakradnog vremen a za pojedine objekte.fzmijene koje su stupile na snagu 2006. donesene su uz obrazlolenje da se Zeli sprUecitisamovolja pojedinih lokalnih uprava/samouprava.Hrvatska je turistidka zemlla, te kao takva trebala bi omoguciti obavljanje turistickihdjelatnosti, u ovom sludaju ugostiteljskih objekata, uvaZavajuci specificnosti i potrebepojedinih segmenata.Nastavno na izneseno, te uva2avaluci sada5nju zakonsku regulativu predlaZemo da serazmotre sljedece mogucnosti :

o Da za objekte iz skupine "Restorani" i "Barovi" radno vrijeme bude od 6,00 do 01,00sati.

o Hoteli i kampovi mogu (brisati - moraju) raditi od 0,00 do 24,00 sata.o Restorani i barovi - koji ispunjavaju uvjete za rad nocu prema posebnim propisima

mogu raditi od 0,00 do 24,00 sata.. Predstavnidko tijelo jedinice lokalne samouprave moZe najduZe zaG sati odlukom

produZiti radno vrijeme.o PredlaZemo da se odluke o drugacijem radnom vremenu koje donose

predstavnicka tijela, odnosno izvr5na tijela, iz stavka (2), (3), (4) i (5) donose uzprethodno pribavljeno mi5ljenje Hrvatske obrtnicke komore i Hrvatske gospodarskekomore, a u odnosu na slidnu odredbu vaZeceg Zakona o obrtu. Na taj nadinuskladila bi se ta dva propisa.

o Sve veci broj ugostitelja zagovara mogucnost neograni6enog radnog vremena, kaoSto je sludaj u trgovinama.

einjenica jest da ne postoji jednostavan nadin utvrdivanja radnog vremena ugostiteljskihobjekta, ali smo mi5ljenja da je sada5nje stanje prihvatljivo uz moguce izmijene, kakoproduZenja maksimalnog radnog vremena za pojedine vrste ugostiteljskih objekta, tako ive6i broj sati koje bi jedince lokalne uprave/samouprave mogle donositi za dulje radnovrijeme. Takav konsenzus je nuZan u dogovoru sa ugostiteljima, te mjestom kao turistidkiorijenti ranom destinacijom.

Teza 5. Zamijeniti obvezu vodenia knjiqe Zalbi omoquCavaniem pisanih orioovora oostukako ie riieieno Zakonom o potroSadima.

Odgovor:Hrvatska obrtnidka komora apsolutno pozdravlja ovu inicijativu koja je ionako na terenuprouzrocila dvojbe kao i dvostruka mjerila za kalryavanje ugostitelja. Vec sada Zakonomo za5titi potro5ada (NN 79/07, 125107,79109,89/09, 133/09, 78112), propisano je da jesvaki trgovac duZan potro5adima omoguciti podno5enje pisanih prigovora, bilo uprodajnom prostoru ili putem po5te, telefaks uredaja ili elektronicke po5te, te je na njihduZan odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora.

I I _ I 6- I 2 5 0 -l 47 0 _5 - 123-20 I 3_odgovof avno savj etovanj e_20 I 3 -03 -2 0 b. docx

4

S napomeno da termin >trgovac(( sukladno zakonu znadi ,,bilo koja osoba koja sklapapravni posao ili djeluje na trZi5tu u okviru svoje poslovne djelatnosti ili u okviru obavljanjadjelatnosti slobodnog zanimaoj?", Sto podrazumijeva i ugostitelje.Dovofjno nepotrebno Stete je prouzrodila obaveza imanja ,,knjige Zalbe" i ,,knjige Zalbi".

Teza 6. Omoquciti ugostitelju uskratu usluZivanja alkoholnih pice qostu za koieq orociienida je mladi od 18 qodina.

Odgovor:Apsolutno podrZavamo postavljenju tezu da ugostitelj moZe uskratiti usluZivanje alkoholamalodobnoj osobi, ali isto tako nuZna je izmjena i/ili dopuna Zakona s ciljem da sesankcionira iosoba mlada od 18 godina, kao injen zakonski skrbnik ili staratelj, ukolikoosoba mlada od 18 godina konzumira alkoholna pi6a u ugostiteljskom objektu.lsto tako predlaZemo da se ograni6enje nadzora nad zabranom usluZivanja odnosnokonzumiranja alkoholnih pica u ugostiteljskim objektima osobama mladim od 18 godina,vr5i samo gospodarska inspekcija. Naime, sada5njom formulacijom nadzor provode ipolicijski sluZbenici, koji u praksi ne traZe vlasnika objekta niti uzimaju izjave vlasnika,tako da se odgada da vlasnik samo dobije kaznu, a da nije niti upoznat s cinjenicom damu je ,,izvr5en nadzof'.

Teza 7. ViSe ne propisivati udaljenost na kojoj moraju biti odredene vrste uqostiteljskihobjekata u od postoje1eqa uaostiteljskoq objekta.

Odgovor:U skladu sa odredbama dlanka 13. predlaZemo da ostane u Zakonu o ugostiteljskojdjelatnosti propisana udaljenost, s time da se zabrana postavljanja ugostiteljskihobjekata u kiosku, kontejneru, nepokretnom ipriklju6nom vozilu, Satoru, h? klupi,kolicima i slidnim napravama propi5e na udaljenosti ne manjoj od 200 metara odpostojeceg ugostiteljskog objekta u gradevini, zasebnom dijelu gradevine ili poslovnomprostoru u kojem se obavlja druga djelatnost.Naime, objekti iz stavka 1. valeceg dlanka 1 3. Zakona ne zahtijevaju nikakve posebneminimalne tehnidke uvjete niti ve6a ulaganja, a nelojalna su konkurencija objektima kojise nalaze u dvrstim objektima i u koje su uloZena znatna sredstva. Ovo tim vi5e Sto se utakvim objektima 6esto nudi restoranska ponuda, iako za takvu ponudu nemaju potrebneminimalne tehnidke uvjete, HACCAP, jelovnike i karte pi6a, sanitarne prostorije i da nenabrajamo dalje.MoZda se i moZe tolerirati ako su u neposrednoj blizini dva objekta jednostavnihugostiteljskih usluga, ali kada se ispred restorana postave dva Standa, sa ponudom ribeili mesa sa iste larne ploce tada dolaze u pitanje visoka financijska ulaganja u objekt.DrZimo da nema potrebe da se u neposrednoj blizini dvrstih objekata postavljaju objektipoput kioska, kontejnera i sli6no i da za takvu nelojalnu konkurenciju nema opravdanja tepredlaZemo da se uvali gore navedeni prijedlog.

Teza 8. Omoau1iti organizirano kampiranie izvan kampova za vriieme oddavanjapustolovnih aktivnosti na riiekama i moru i sl.

Odgovor:l5ditavanjem dlanka 27. stavka 3. ove odredbe proizlazi da Sator ili kamp ku6icu odnosnokamp prikolicu ne moZe postaviti niti jedan gradanin niti turist nigdje drugdje osim ukampu. Ukazujemo da primjerice Grad Zagreb nema kamping a, pa nam nije jasno gdje

I I _ I 6- I 2 5 0- | 47 0 _5 - 123 -20 I 3_odgovof avno savj etovanj e_20 I 3 -03 -20 b. docx

5

ce turisti koji prolaze i zadrlavaju se u Zagrebu ostavljati svoje kamp kucice odnosnoprikolice. lsti problem se javlja i za postavljanje kamp kucica izvan sezone. Zaista nevidimo razloga za5to vlasnik kamp kucica ne bi istu mogao smjestiti na zemlji5tu uprivatnom (svom) vlasni5tvu.

PodrZavamo ovu tezu te u nadelu izraZavamo na5u suglasnost za revitalizacijomprostora koji u su5tini nisu u gradevinskom i investicijskom smislu namijeni masovnomturizmu, a s druge strane omoguduju diferenciranu ponudu na5eg turistidkog proizvoda.

Teza 9. Poiednostaviti postupak izdavanja rieilenja u sluiaiu nastavka pruZanja usluoa. iu seljaikim doma1instvima h ne samo iznajmliivaiimat.

Odgovor:Pojam seljadkog domacinstva mora ostati u sferi dopunske djelatnosti na poljoprivrednojosnovi, a ne kao primarna ugostiteljska djelatnost. Ukazivali smo na pojedine odredbedlanka 38. i 38a. Zakona, kao odredenog vidna nelojalne konkurencije nad registriranimugostiteljskim objektima takoder temeljem ovog Zakona i pripadajucih provedbenihpropisa.Ukoliko je intencija ministarstva omoguciti lak5i nastavak obavljanja djelatnosti u duhuprijedloga Zakona o obrtu kojim se takoder pojednostavljuje nastavak obavljanjadjelatnosti dlanovima obitelji, podraZiti 6emo inicijativu zakonodavca.No s druge strane ukazujemo na probleme zakonskog okvira u kojem posluju obiteljskagospodarstva o 6emu se referiramo kasnije u dopisu.

Teza 10. Uskladiti iznose prekr*ainih kazni za fiziike osobe - obrtnike i pravne osobe.

Odgovor:Sukladno Prekr5ajnom zakonu NN 107107 dlanku 33. jasno i nedvosmisleno je propisanoda su kazne za fizilke osobe (obrtnik) dvostruko manje, odnosno duplo manje od onihpropisanih za pravne osobe.U vaZecem Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti iznosi prekr5ajnih kazni za fizilke osobe -obrtnike su niZe u odnosu na kazne za pravne osobe, 5to je u suglasju sa Prekr5ajnimzakonom, te bi svako drugo tumadenje bilo protuzakonito.Obrt obavlja fizilka osoba, najde5ce sama, osobnim radoffi, ? u manjem broju sludajevase sluZi radom drugih osoba, najce5ce dlanova obitelji. Buduci da je obrt osobni poslovnipoduhvat i da se radi o manjem obimu poslovanja, logidno je i pravedno da i kazne budumanje te Ceh smatra da bi kaznene odredbe u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti trebalebiti utvrdene kao i do sada, to jest da bi za fizilke osobe - obrtnike trebale biti utvrdenemanje kazne u odnosu na pravne osobe.Ovo tim vi5e Sto je odgovornost obrtnika za obveze u obavljanju obrta utvrdena na punootegotniji nadin u odnosu na pravne osobe jer obrtnici odgovaraju cjelokupnomimovinoffi, ? pravne osobe samo do visine temeljnog kapitala.

Teza 11. Ne oropisivati rokove za izdavanie rjeSenia, radi uskladenia sa ZUP-om.

Odgovor:Svaka inicijativa koja ce za rezultat imati koordinaciju propisa s ciljem da se ugostiteljimapojednostavi i na jednom mjestu definiraju obaveze, je prue svega pohvalna isvrsishodna.

I l_l 6-1250-1470_5-123-20 l3_odgovor_javno savjetovanje_20 I 3-03-20 b.docx

72. I strukturaizri1ai i sl.t u odnosu na vaZeci Zakon.

Odgovor:PodrZavamo intenciju zakonodavaca za Sto kvalitetnUemeventualnim korekcija s ciljem nedvosmislene primjene istog ilidefinirane odredbe.

uredenjem propisa tenedovolj no transparentno

Koristimo priliku dostaviti prijedloge izmjena Zakona, a koji nisu obuhvaceni tezamapostavljenim od stane Va5eg ministarstva:

Opcenito:Mi5ljenja smo da bi i ovim Zakonom trebalo biti rije5eno pitanje prodaje i usluZivanjahrane u trgovinama. lako ie u Zakonu o trgovini nadelno definirano da trgovac u trgovinimoZe dodatno obradivati hranu, te da istu ne smije usluZivati u prodavaonici, na terenusmo svjedoci da u sklopu velikih trgovadkih lanaca kupac moZe kupiti gotovo sve vrstegotovih jela. Smatramo da se na ovaj nadin zadue direktno u poslovanje ugostitelja, te daje potrebno primijeniti uvijete propisne ovim Zakonom na trgovce, na nadin da ukolikotrgovci lele prodavati, termidki obradivati hranu, mogu, alt uz uvjet da se ista ne usluZujeu objektu.Zakonom o ugostiteljskoj djelatnost pojam ugostiteljske djelatnost je pripremanje hrane.S druge strane Zakonorn o trgovini trgovcima je dana mogu6nost dodatno obiadivanjehrane, no nije jasno naznadeno do koje mjere. Tumadenjem Zakona o trgovini po na5emmi5ljenju trgovci imaju prevelike mogucnosti, te su jednim dijelom i nelojalnakonku rencija reg istri ran im ugostiteljima.

Uz 6lan ak7.PredlaZemo da se podzakonski propis iz stavka 4.dlanka 7. kao i svi dalje u Zakonunavedeni podzakonski propisi donose uz prethodno pribavljeno miSljenje Hrvatskeobrtnicke komore i Hrvatske gospodarske komore. Komore okupljaju u obvezno 6lanstvosve ugostitelje (male i velike), te su neposrednim kontaktom s gospodarstvenicimadobivaju saznanja o problemima iz struke. Mi5ljenja smo da bi ta saznanja mogla itrebala biti korisna pri izradt podzakonskih akata kojima se ureduje djelatnostugostiteljstva.

lsto tako mi5ljenja smo da bi trebalo kvalitetnije i jasnije definirati vrste ali i samekategorije ugostiteljski h objekata.

Uz dlanak 9.Vezano uz todku 6. ovog 6lanka, i izdavanje raduna, mi5ljenja smo da osim ove obavezeza ugostitelje, odredbom treba predvidjeti da se radun moZe izdati i prilikom zakljucenjausluge, odnosno da se radun moZe izdati i sukladno zahtjevu gosta.Vezano uz todku 8. smatramo ovu obavezu te5ko provedivom ili u najmanju rukunedoredenom. Naime, primjena ove odredbe moZe se direktno ticati i usluZivanja,odnosno, onemogucavanja usluZivanja na terasama, buduci se takav prostor smatraprostorom za usluZivanje na otvorenom. S tim u vezi smatramo da i kazna nUeodgovarajuca, da ce u praksi biti istu iznimno te5ko provesti te upozoravamo da jemogu6a i zloupotreba iste.

I I - I 6- I 25 0 -l 47 0 _5 - 123-20 I 3_odgovof avno savj etovanj e_20 l 3 -03 -20 b. docx

7

Uz d lanak 11.NUe jasno tko odreduje iznimku iz stavka 2. ovog 6lanka. Pretpostavljamo da se radi oizvr5nom tijelu, a po na5em mi5ljenju to isto tijelo moglo bi odobravati takve izuzetke alisamo uz prethodno pribavljeno mi5ljenje Hrvatske obrtnicke komore i Hrvatskegospodarske komore. lsto tako trebalo bi preciznije odrediti pojam "povremeno".Mi5ljenja smo da se organizatora mora obvezati za ishodenje suglasnosti sanitarnoginspektotaza sve sudionike odredene manifestacije, sajma, prigodne priredbe.

Uz 6lan ak 12.PredlaZemo da se bri5e stavak 3. vaZedeg Zakona, odnosno ukidanje mogucnosti dapredstavnidko tijelo moZe zabraniti usluZivanje alkoholnih pica u ugostiteljskim objektimau odredenom razdoblju tijekom dana jer se alkoholna pi6a u tom sludaju kupuju utrgovinama. PredlaZemo ili zabranu i u trgovini i u ugostiteljstvu ili odobrenje i u trgovini iu ugostiteljstvu.

Uz 6lan ak 14.Uz stavak (2) ovoga dlanka ponavljamo primjedbu koja se u pravilu odnosi na sveodredbe kojima se ministar ovla56uje za dono5enje podzakonskih akata, a koje bi pona5em mi5ljenju trebalo donositi uz pribavljeno mi5ljenje Hrvatske obrtnicke komore iHrvatske gospodarske komore koje su zakonom ovla5tene predstavnice "malih" i"velikih" gospodarstven ika.

Uz dlanke 21. i 34.Primje6ujemo da je ovom odredbom sankcionirana tzv. tromost administracije i tonaravno na Stetu ugostitelja. Nije nam jasno da drtava jednom zbog Sutnje administracijedozvoljava ugostitelju da po6ne s radom u objektu, ali tada ga i kaZnjava ukoliko udaljnjem proteku roka od 30 dana ta ista administracija uredi da prostor ne udovoljavazadanim uvjetima. Mi5ljenja smo da poduzetnik ne bi trebao biti kaZnjavan zbog tromostiadministracije, te da se zbog neispunjavanja uvjeta ne bi mogao kaZnjavati unazad.

Smatramo da ukoliko ugostitelj nUe dobio rje5enje, samim time nije niti dobio naputakkoje stavke, aktivnosti, radnje i sl. stvari treba poduzeti kako bi se iste promijenili iliusugfasife s zakonskim odredbama, te samim time nije korektno da ga se kaZn java bezupozorenja ili naputaka Sto i kako dalje je potrebno napraviti, a sve u cilju legalnogposlovanja.

Uz i lanak 25.Uz propisivanje uvjeta za ishodenje rje5enja o obavljaju ugostiteljske djelatnosti Hrvatskaobrtnidka komora ukazuje da je Zakonom o obrtu i podzakonskim propisima utvrdenalista vezanih obrta, za 6t1e je obavljanje propisana obveza polaganja majstorskih ispitaodnosno ispita o strudnoj osposobljenosti, te se na toj listi nalaze sva zanimanja vezanauz ugostiteljstvo. Primje6ujemo da ovim Zakonom nije odreden uvjet strudneosposobljenosti. PredlaZemo da se dopuni dlanak na na6in da se kao uvjetza dobivanjerje5enja propi5e uvjet i "majstorskog ispita odnosno strudne osposobljenosti".Pitanje struke osobito istidemo jer je od presudne vaZnosti za odrZavanje i podizanjekvalitete usluge. Praksa pokazuje kako je nezaposlenost velika, a dobiti dobrog radnika uugostiteljstvu je vrlo te5ko. Svi se nazivaju ugostiteljima bez ikakve strudne kvalifikacijeza ugostiteljstvo.

I I _ I 6- I 2 5 0- | 47 0 _5 - 123 -20 I 3_odgovol avno savj etovanj e_2 0 I 3 -03 -20 b. docx

8

Uz 6lanak26.Prijedlog je vezan uz prvu alineju (da rje5enje prestaje vaZiti i ako se ne po6ne s radom unavedenom roku) je usuglaSavanje s tekstom dlanka 37. Zakona. Naime, iznajmljivaduprestaje vaZiti rje5enje ukoliko ne zapodne s radom u roku od 12 mjeseci (godina dana).Mi5ljenja smo da ugostitelj mora imati iste, a ne teZe uvjete. Ukizujemo Oa Zakon oobrtu sadrZi slidno odredenje.Prijedlog da rjeSenje prestaje vaZiti danom navedenim u odjavi temelji se na nadeluslobode ugostitelja da sam odlucuje o pocetku/prestanku s radom, a da o tome moZe ipisano unaprijed obavijestiti nadleZno tijelo. Slicnu odredbu sadrZi i Zakon o obrtu.PredlaZemo da u stavku 1. alineja 3. glasi.

"- odjavom obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu, s danom navedenim uodjavi, prUe podno5enja odjave nadleZnom uredu odnosno ministarstvu.".

Sfoboda je ugostitelja da odludi kada ce zapodeti odnosno prestati s radom. OdjavumoZe podnijeti unaprijed pisano, te se ne bi smio ogranidavati samo na dan podno5bnjaodjave.

Uz 6fan ak 28.Postavlja se pitanje za5to nije dlankom 28. definiran takoder broj osoba, jer se udefinirani broj soba i kreveta ne ubrajaju pomocni kreveti koji mogu itekako zakompliciratistvari u tumadenju.Takoder smo mi5ljenja da se na ovaj nadin i dalje ostavlja mogucnost takozvanojapartmanizaciji, na Stetu malih obiteljskih hotela, seoskim domacinstvima i opcenitompodizanju kvalitete smje5tajnih kapaciteta.

PredlaZemo da se dlanak 28. stavak f . izmijeni na na6in:(tl Ug_ostiteljsle usluge u doma6instvu moZe pruZati fizidka osoba (u daljnjem tekstu:iznajmfjivad.) Brisati rijeii: koja nije obrtnik iti trgovac pojedinac

Nastavno na prituZbe na5ih 6lanova, uodili smo problem vezan za iznajmljivanjeapartmana i ku6a za odmor, kao obrtnidke djelatnosti te stoga predlaZemo da se ilmlehiovaj dlanak na na6in da se bri5e ogranidenje po kojem JOrthif ne moZe iznajmljivatiobjekte za odmor kao gradanin.Pri tom nema namjere izbjegavanja pro5irenja djelatnosti, ali se suo6avamo snepremostivom preprekom ishodenja promjene namjene ku6e za odmor ili apartmana uposlovni prostor. Najvi5e je nerije5enih pitanja vezanih uz mogucnost legalizacijenelegalne gradnje i dogradnje, nedostatak dokumentacije za naslijedene neiretnine,prenamjene stambenog prostora u kojem se pruZaju ugoslitetlsfe usiuge u domacinstvuu poslovni prostor. Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti omogu6eno p iiziefim osobamagbavljanje svih ugostiteljskih djelatnosti ukljucujuci iznajmljiianje onletat a za smje5taj.Ovim je zakonom izridito navedeno da usluge u iomaeinitvu ne moZe pruZati obrtnik, Stbje posebno diskriminirajuca odredba u odnolu na obrtnike.

Uz dfan ak 32,Ova odredba otvara mogu6nost da se na crno ugo56uje do petnaest osoba - 6lanovau29 obitelji (najce56e su to stranci i vlasnici vikendica). lvtiSt.;enla smo da takvomodredenju nema mjesta u pravnom sustavu Republike Firvatske, tim vise Sto domadilznajmljivad moZe ugostiti (u skladu s ovim Zakonom) samo 20 kreveta u 10 soba.PredlaZemo da se 6lanak 32. Zakona o ugostiteljskoj djeiatnosti b15e.

I I - I 6- I 2 5 0- | 47 0 _5 -123 -20 I 3_odgovof avno savj etovanj e_20 I 3 -03 -20 b. docx

9

Uz dlanak 33.Smatramo da se izdavanje rjeSenja ne bi trebalo vezivati uz iskljucivo vlasni5tvo objektaodnosno zemlji5ta vec i uz suvlasni5tvo odnosno pravo kori$tenja nekretnine.

Uz dlanak 35.Ukazujemo da je temeljem Zakona o obrtu mogu6e da obrt radi sezonski i to najduZeSest mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Vezano uz izneseno, predlaZemo da se utekst Zakona doda todka kojom je potrebno definirati naznaku o pruZanju usluga tijekomcijele godine ili sezonski.

Uz dlanak 38.DrZimo da je pruZanje ugostiteljskih usluga u seljadkom domacinstvu za 50 gostijuistodobno vi5e nego dovoljno i da se povecanjem kruga usluga, kao i broja g-ostiju,omogucava da se pod pojmom seljadkog domacinstva pruZaju ugostiteljske usluge t<o;eimaju dimenzije poduzetni5tva ve6ih razmjer?, a za Sto smo sigulni da nije u skladu iasamom naravi takvih usluga, kao niti s realnim mogucnostima.Ugostitelji smatraju pruZanje ugostiteljskih usluga u seljackim domacinstvima nelojalnomkonkurencijom, obzirom da se ni sada vlastitom proizvodnjom ne uspijeva poOmlritipotrebe gostiju, ve6 se namirnicama snabdijevaju na istim mjestima kao i ugostitelji.Naime, drZimo potpuno nerealnim da bi se jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvomoglo, bez kori5tenja rada drugih osoba, baviti poljoprivredom i proizvoditi hranu i piceza potrebe svojih gostiju, jer oni moraju biti preteZito vlastite proizvodnje i istovremenopripremati i usluZivati iste, kao i pruZati niz ostalih usluge, za 80 gbstiju (izletnika)istodobno.lzmjene Zakona u pro5losti, na Sto smo i ranije upozoravali, po na5em mi5ljenju otvorilesu joS veci prostor mogu6nost za rad crno, dok istovremeno predstavtlilu nelojalnukonkurenciju ugostiteljima koji posluju kao obrti i trgovadka dru5tva.Seljadka doma6instva bi po na5em mi5ljenju trebala ostati ono Sto po svojoj naravi jesu,obiteljski poduhvat, 6Ue glavno obiljeZje ne bi trebala biti masovnost,

-nego Oapace,

omogu6avanje konzumacije domacih, autohtonih proizvoda i usluga u ozracju intimnogobiteljskog ugodalaza goste koji su Zeljni takve vrste usluge. Svi oni poduzetnici, koje n6zadovoljava takva vrsta djelatnosti, po na5em mi5ljenju trebati bi se odluditi na otvaranjeobrta ili trgovadkog dru5tva, koji omogu6avaju pruZanje onolikog broja usluga i za onolikogostiju, za koje se mogu osigurati uvjeti koje nalaZu va1eci propisi.

lsto tako, ukazujemo na neodredivost pojma "preteZito" pa samim time i na diskrecionopravo tijela koje obavlja nadzor da samo odreduje od sludaja do sludaja, pa i razlidito,koliko je to kolidinski za pojedino seljadko domacinstvo. MiSgenla smo da bi trebaloizbjegavati takova odredenja, odnosno da bi podzakonskim aktom to6no trebalo navestikoja je to todno kolidina hrane i pi6a koja se mora pripremati i usluZivati u okviruseljadkog domacinstva iz vlastite proizvodnje.

Uz dlanak 38a.U svezi mogu6nosti da se osobe koje nisu vlasnici objekta i/ili zemlji5ta temeljem pravakori5tenja bave ugostiteljskom djelatno56u kao ,,seljadko doma6anstvo", po na5emmi5ljenju nrje u skladu s naravi ovog oblika pruZanja ugostiteljskih usluga. Naime, nevidimo ni5ta sporno u tome da se, ukoliko onaj tko se namjerava baviti poljoprivrednomdjelatno56u, a poljoprivredno zemlji5te i/ili objekat nema u vlasni5tvu, isti'mbZe zakupiti isteci pravo kori5tenja. Prije svega, zakup tudeg zemlji5ta i/ili objekata po na5em misljenjunije u skladu sa definicijom,,selja6kog domacinstva" izZakona o ugosiiteljskoj djelatnosii,koji je lex specialis za obavljanje te djelatnosti.

I l-16-1250-1470_5-123-2013_odgovoliavno savjetovanje_2013-03-20 b.docx

l 0

Osim toga, smatramo da ne postoji razlog koji bi opravdavao pravo kori5tenja kao uvjetobavljanja ugostiteljske djelatnosti kao seljacko domacinstvo jer osim ovog nadina,Zakon predvida dovoljno nadina na koji se ugostiteljska djelatnost moZe obavljali.S obzirom na to, drZimo da se uvjetovanjem vlasni5tva poljoprivrednog gospoOarstva zaobavljanje ugostiteljske djelatnosti kao seljacko domacinstvo ne spreeava obogacivanjeturisticke ponude ruralnog podrudja, niti se na bilo koji nadin ugroZavaju podizetnickeslobode onih koji se Zele baviti ugostiteljskom djelatno5cu.Slijedom gore navedenog, predlaZemo da vlasni5tvo objekta i/ili zemlji5ta i nadalje budeuvjet za ishodenje rjeSenja nadleZnog ureda o odobrenju za pruianje ugostiteljskihusluga u seljadkom doma6instvu.

Uz dlanak 40. i 41.Smatramo da je pravno ne prihvatljivo uvodenje pravnog instituta dono5enja "usmenogrje5enja" zabrane obavljanja djelatnosti i to na rok duZi od 30 dana. Stoga, predlaZemoda to bude pisano rje5enje na rok do 30 dana.lmamo sludajeva da se zbog prekoradenja radnog vremena od 10 minuta, pa i 5 minuta,pedati i zatvara ugostiteljski objekt na period od 30 dana.Mi5fjenja smo da se prekr5aji iz dlanka 40. a 41. Zakona ne mogu usporedivati ni pokojem kriteriju i da se ne bi smjeli vrednovati na isti nacin. Naime, prekr5aji iz clanka 40.stavka 1 . alineje 1 . i 2. Zakona, koji praktieki znale nelegalan rad, odnosno rad na crno,imaju istu vrijednost kao i u slucaju dlanka 41 ., prekoradenje propisanog radnogvremena. Prekr5aji iz dlanka 40. su prakticki najteZi prekr5aji, s visokim Itupnlemdru5tvene opasnosti te opravdavaju primjenu najteZih sinkcija, dok pret<rSalnepridrZavanja radnog vremena po na5em mi5ljenju ne opravdava- primjenu najteZihsan kcija propisa nih Zakonom.Tim vi5e Sto do prekoracenja radnog vremena moZe doci bez krivnje ugostitelja, zbog2el1e za udovoljavanjem gostu i problema u ,,uvjeravanju" gostiju da napuite ugostiteljsliiobjekt zbog kraja radnog vremena.Stoga predlaZemo da se za prekr5aj nep ridr1avanja radnog vremena odredi primjerenakazna, a Sto po na5em mi5ljenju nikako ne moZe biti zatvaranje i pe6acenje objekia, timvi5e Sto bi se s obzirom na teZinu i obiljefla ovog prekr5aja, liao i na stufanj dru5tveneopasnosti istog, svrha kaZnjavanja u ovom sludaju mogla postici i nekom biaZom mjerom.

Hrvatska obrtnidka komora smatra da je neprihvatljivo da se u postupku nadzora izriduusmene mjere zatvaranja objekta za po prvi puta ucinjene prekr5aje i to primjerice zbognepridrZavanja propisanog radnog vremena. Smatramo neprimjerenim

'2ric-anje mjer6

geda6enja prostora i opreme i dono5enje rje5enja o zabrani rada u trajanju od gO Oina.Mi5ljenja smo da izricanje usmenih rje5enja nUe u skladu s ustavnim odredenjima ojamstvu na pravo Zalbe protiv pojedinadnih pravnih akata te da ga kao takvoga trebabrisati. Mi5ljenja smo da bi se mjera zabrane rada mogla donositi eventualno zaudestalije ponovljene prekrsaje i to u trajanju do 30 dana.Primjecujemo .da je, primjerice, za prekr5aje koji su puno teili i opasniji (ugroZavajuzdravlje iZivot), a predvideni su odredbama dlanaka 42. i 43. ovoga'Zakoha, ireOvidenpostupak u kojemu se nareduje otklanjanje u odredenom roku, a tek tada zabranaobavljanja djelatnosti.Hrvatska obrtnidka komora smatra da bi trebalo uskladiti ove odredbe te da prekrsajnepridrZavanja propisanog radnog vremena zaista nUe u toj mjeri ozbiljan i opasanprekr5aj, a da bi se njega trebalo sankcionirati na predloieni na6in 1i to u prvomprekr5aju!). Ukazujemo na odredbu dlanka 36. Zakona o prekr$ajima, a prema (ojoj oza5titnoj mjeri moZe odludivati sud odnosno tijelo koje vodi prelirsajni postupak (a-tozasigurno nije gospodarski inspektor i usmeno izricanje mjera). Smairamo da problem

I l_16-1250-1470_5-123-2013_odgovor_javno savjetovanje_2O13-03-20 b.docx

1 1

radnog vremena u ugostiteljstvu treba rje5avati na drugaciji nadin, a usporedbe radiliberalnije je radno vrijem e za trgovce nego za ugostitelje.lz iskustva s na5im ugostiteljima smatramo da je iznos od 30.000 kuna previsok te da biga trebalo umanjiti, ili propisati mogucnost uplate u ratama. Skre6emo pozornost naCinjenicu da se za seljadka domacinstva predvidaju manje kazne za slidne ili isteprekr5aje.

Postupkom peda6enja ugostiteljskog objekta nanosi se dugorodna gospodarska Steta uposlovanju te Steta ugledu kojeg su neki ugostitelji obrtnici stvarall dugi niz godina.Postavlja se pitanje zbog cega ne dolazi do peda6enja pravnih sudjekata (izvanugostiteljske djelatnosti npr. velika poduze6a i tvornicel t<oji se nalaze se na tzv. stupusrama zbog ne.Podmirivanja obveza prema drZavi, dobavljadima i zaposlenicima ve6 seugostitelji obrtnici ponovno svrstavaju medu gradane drugog reda.

Jedan od prijedloga je brisanje dlanka 41. Zakona te izmjena dlanka 44. Zakona na na6inda se doda novi stavak 1.:"Prije dono5enja bilo kakve novdane kazne, ugostitelju 6e se izreci opomena, koji sebri5e ukoliko u trajanju od godine dana od izricinja opomene nije ponovljen prekr5ii. Usludaju da se ponovi prekr5aj za izredenu opomenu, ugostitelju ce se izreci kazna pokaznenim odredbama."

Uz dlanak 43.Nedvojbeno je da se svaki nelegalan rad mora kazniti, no medutim nejasna je odredbakojom se zabranjuje na rok od 60 dana svako daljnje kampiranje na tbm zemljistu, Stosmatramo izrazito visokom kaznom, moZda i nerealnom. Potrebno je definirati cilj ovekazne, koja je defakto rad na crno, odnosno neprijavljen i neregistririn rad, koji bi ondaeventualno trebalo usporediti sa sankcijama za ugostitelje. Napominjemo da nepodrZavano tako visoke kazne, ne medutim ipak bi ih trebalo birem ZjeOnaSiti.

Uz dfan al Q,Q,.Stavkom 4- naznaiena je kazna, koja se ponavlja i u stavku 6. postavlja se pitanje da lije moguce za istu kaznu, ali po drugom kriteriju, naplat1i kaznu.

Uz dlanak 49. i 50.Smatramo da bi bilo bolje te gospodarski opravdano, da se kazne odnose na ugostitelja,odnosno vlasnika obrta ili . trgovadkog dru5tva, a ne na sam objekt. Na t"i na8inomogu6ilo bi se drugom poslodavcu rad u tom istom objektu.

S po5tovanjem,

PredsjednikHrvatske obrtnicke

Dragutin /4\,4

cEZ'E-7

6\7o

^tl

ktu_r'#

I I - I 6- I 2 5 0 -l 47 0 _5 -123-20 I 3_odgovof avno savjetovanj e_20 I 3 -03 -20 b. docx

An, / , ,