Hrvatska Na Tekovinama NDH

UVOD

Poslednjih meseci su u Republici Hrvatskoj eskalirali incidenti u kojima su na meti nasilnika bili manjinski narodi i njihova prava, a pre svega pripadnici srpske manjine. Zajedniki imenitelj tih incidenata je javna i masovna demonstracija ustakih pozdrava i, uopte, simbola reima Nezavisne drave Hrvatske (NDH). Neki od tih dogaaja su u meunarodnoj javnosti ali i u Hrvatskoj podstakli rasprave o njihovim uzrocima i posledicama. Indikativno je da je pri tom veliki broj graana ali i istaknutih linosti u Hrvatskoj branio ustaku ikonografiju sluei se najrazliitijim argumentima, od pozivanja na pravo "veine" (u sluaju sakaenja upotrebe jezika narodnih manjina), do tvrdnji da su pozdravi i simboli ustakog reima samo deo "stare hrvatske tradicije". Cilj analize je da upozori na neke od uzroka za nastalo stanje u dananjoj Hrvatskoj.

Analiza koju su na osnovu proteklih javnih dogaaja, ali i uz upotrebu primarnih istorijskih izvora pripremili Igor Mekina i Svetlana Vasovi-Mekina otkriva da su neosnovani pokuaji odbrane i pravdanja napada na manjinska prava, a da je argumentacija koju "branioci" iznose u javnosti u suprotnosti sa istorijskim injenicama i vaeim normama meunarodnog prava. Pokli Za dom spremni! nije nikakav "stari hrvatski pozdrav", kako tvrde zagovorniki njegove upotrebe, jer to je bio slubeni pozdrav ustakog pokreta i marionetske, pomou nacistike Nemake ustoliene Nezavisne drave Hrvatske. Izvorna ustaka literatura ne ostavlja prostora za dilemu da li je Za dom spremni! ustaki pozdrav ili ne. Taj pozdrav se nalazio i na svim slubenim dokumentima NDH.

I pokuaji suavanja pa ak i ukidanja manjinske zatite za Srbe u Hrvatskoj u suprotnosti su sa svim vaeim normama zatite manjina, jer zatita neke manjine nikada ne moe da se postigne samo pomou ravnopravnosti sa veinom. Samo pozitivna diskriminacija manjine, dakle kada su manjini zagarantovana jo i posebna prava (to podrazumeva i pravo na slubenu upotrebu manjinskog jezika i pisma), mogu da obezbede potpunu ravnopravnost manjine sa veinskim narodom. Sluaj razbijanja irilinih tabli u Vukovaru zato predstavlja konkretan primer brutalnog krenja prava manjine. Krenje prava manjina i uspon ideologije neonacizma mogu, kao to pokazuju i najnoviji dogaaji u Ukrajini, da dovedu i do ozbiljnih meunarodnih posledica. Analiza potvruje i da je bio dalekovid zakljuak drugog doma slovenakog parlamenta, koji je jo 2009. godine upozoravao da je NDH i dan-danas konstitutivan deo hrvatske nacionalne svesti.

to se tie uzroka za takvo stanje u Hrvatskoj, neki od najvanijih razloga koji su doveli do krenja prava srpske manjine u Hrvatskoj kao i do oivljavanja simbola iz perioda ustakog reima jesu sledee "sistemske greke" poinjene od strane hrvatskih institucija i civilnog drutva:

- blaga ili nikakva reakcija dravnih organa na javno isticanje ustakih simbola i drugih ustakih obeleja koji podstiu meunacionalnu mrnju;

- nekritiko negovanje "tekovina NDH" uz preuzimanje i oivljavanje ustake ideologije i velianje ustatva u publicistikim radovima, medijima, na domaim internet stranicama, hrvatskim udruenjima, itd.;

- teta koju su izazvali stavovi koje su prethodni predsednici Hrvatske Franjo Tuman i Stipe Mesi irili u svom politikom i javnom delovanju, preuzevi ih od ustake emigracije. Obojica su tvrdila, na primer, da Nezavisna drava Hrvatska nije bila samo puka 'kvislinka tvorevina' i 'faistiki zloin', ve izraz povijesnih tenji hrvatskog naroda za svojom samostalnom dravom" (Tuman) odnosno da je Hrvatska "dvaputa pobedila" (Mesi), znai i kada je bila priznata "od strane sila Osovine";

- odravanje atmosfere ksenofobije i iroke spremnosti akademske i naune zajednice, kao i veine medija (uz asne ali retke izuzetke) da gaze prava srpske manjine;

- u hrvatskoj javnosti svekolika prihvaenost izmiljenih, kreativnih tumaenja zato ustaki pozdrav "'Za dom spremni!' to nije", iako su sva takva "objanjenja" zasnovana na pogrenim analogijama i lairanim zakljucima;

- brisanje granice izmeu "ustatva i faizma" i normalnog nacionalizma prilikom upotrebe pojedinih ustakih simbola iz vremena NDH u savremenoj hrvatskoj dravi;

- presude hrvatskih sudova, recimo suda u Kninu, koji je nedavno odluio da nema osnova da procesuira lice koje je na proslavi Oluje 2011. godine nosilo majicu na kojoj je pisalo Za dom spremni!;

- injenica da je odjek ustakih pozdrava postao neizbean dekor domaih stadiona, oko kojeg se malo tko uzbuuje, iako je drava bila duna da odluno reaguje;

- sve kuranije medijsko prikazivanje ustakih zloinaca kao humanista, istinskih boraca za slobodu, velikih rodoljuba i potenjaka;

- finansiranje 1.205 organizacija hrvatskih "branitelja" od strane drave Hrvatske, od kojih na desetine njih na svojim internet prezentacijama ili u svom javnom delovanju nekanjeno .upotrebljava ustake simbole i iri ideologiju NDH.

Looj situaciji doprinosi i progon novinara koji upozoravaju na opasnost oivljavanja ustake ideogije i njenih simbola. Tako su novinari, koji su jo poetkom 90-ih godina prolog veka upozoravali na opasnost od jaanja ekstremizma u Hrvatskoj, sistematski uutkivani i ak sudski gonjeni jo od zametaka uspostavljanja nezavisnosti Republike Hrvatske. Sistemski progon onih koji kritikuju ustatvo dovodi do uinka hlaenja u Hrvatskoj odnosno unosi u hrvatsko novinarstvo pojavu samocenzure, koja paralizira slobodnu i otvorenu raspravu.

Opisane pojave u hrvatskom drutvu usuuje se da otvoreno kritikuje tek skromna manjina medijskih poslenika, pa se tako ini da na tom osetljivom podruju veina hrvatskih medija i novinara, umesto da slede univerzalne principe Munchenske deklaracije i drugih kodeksa novinarske profesije, jo uvek potuje uputstva Poglavnika Ante Pavelia koji je u Zagrebu 24. jula 1941. godine, prilikom susreta sa domaim novinarima rekao da je siguran "u njihovu najodluniju, najspremniju i najzduniju suradnju na velikom djelu izgradnje Hrvatske Drave", na ta je veina prisutnih tada (a ini se da je tako i danas) kao jedan uzvratila da je "Za dom spremna!.

Tekovine NDH konstitutivan deo hrvatske nacionalne svesti?

U Vukovaru su 2. septembra 2013. godine predstavnici taba za odbranu hrvatskog Vukovara ispred zgrade Poreske uprave ekiem razbili i skinuli plou sa irilinim napisom Poreske uprave, a potom su isto uinili i sa tablom na kojoj je bio tekst na irilici a koja se nalazila na zgradi vukovarske policije. Tom prilikom su bila povreena etiri pripadnika (hrvatske) interventne policije. Predsednik Hrvatske Ivo Josipovi osudio je oba incidenta. Prema njegovim reima, trebalo je objasniti ljudima zato je dobro da se potuju dvojezinost i razliitost. Vlada Hrvatske je uklanjanje i razbijanje dvojezinih tabli u Vukovaru okarakterisala kao ovinistiko nasilje, a Ministarstvo unutranjih poslova Hrvatske je saoptilo da je u Vukovaru privedeno vie lica osumnjienih da su tokom nasilnikih protesta izvrila krivina dela.

Uprkos tome, predsednik taba za odbranu hrvatskog Vukovara Tomislav Josi u sledeem koraku najavljuje da e se ve narednog dana njihove pristalice ponovo okupiti, ukoliko u Vukovaru ponovo osvanu nove dvojezine ploe. Hrvatski mediji su listom preneli Josieve rei da su dvojezine ploe ponienje za Vukovar i da one u tom gradu nisu prihvatljive. Najavio je i da e se dvojezine table u Vukovaru skidati i ubudue. Pozvao je sve hrvatske politiare da dobro razmisle i naroito da dobro paze ta rade.

Ubrzo je novi, slian dogaaj, koji se zbio u hrvatskoj prestonici, privukao panju domae i meunarodne javnosti; 19. novembra 2013. godine, po zavretku fudbalske utakmice izmeu Republike Hrvatske i Islanda na kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo u fudbalu u Brazilu, hrvatski reprezentativac Josip imuni u 22,15 sati uzima mikrofon i tri puta, u pravcu navijaa, vie: Za dom! Svaki put mu je oko 30.000 navijaa sa tribina odgovorilo gromoglasnim: Spremni! Josip imuni i publika su na taj nain u neposrednom prenosu HTV-a pred auditorijumom irom Hrvatske nesmetano uzvikivali i ponavljali ustaki pozdrav Za dom spremni!, pri emu se komentator Hrvatske radio-televizije nije ogradio od deavanja na stadionu ni jednom reju. Za dom spremni! je pozdrav koji su ustae odnosno pripadnici Hrvatske revolucionarne organizacije (UHRO) i njihov voa Ante Paveli koristili jo od 1932. godine. Pozdrav Za dom spremni![footnoteRef:2] je bio slubeni pozdrav ustakog pokreta, ali i marionetske, pomou nacistike Nemake uspostavljene Nezavisne drave Hrvatske (NDH). Taj pozdrav nalazio se i na svim slubenim dokumentima te tvorevine. [2: http://hr.wikipedia.org/wiki/Za_dom]

Reakcija publike, koja je u glas, iz grla nekoliko desetina hiljada (preteno mladih) ljudi skandirala ustake uzvike, kao i masa koja je bez zazora od kamera i naoigled pripadnika hrvatske policije unitavala table sa pismom jedne manjine, dokazuju da se radi o posebnom fenomenu koji se danas, uprkos porastu desnice u Evropi, u takvom obliku ne moe videti u ostalim evropskim dravama. Ukoliko veliki broj graana Hrvatske ne vidi nita sporno u uzvikivanju ustakog pozdrava, dok u isto vreme napadi na prava manjina postaju svakodnevna pojava, onda se namee pitanje kako je to mogue?

Da li je poslednja, 28. nova lanica Evropske unije, preko noi postala zemlja u kojoj se nekritiki veliaju obeleja i simboli iz najmranijeg perioda ljudske istorije?

Odgovor na ta pitanja, u nekim drugim okolnostima, mogao bi se dobiti pomou detaljne analize medijskih poruka, u skladu sa principima koje je opredelio jo Harold Lasswell. Na taj nain bi u potrazi za odgovorima na reena pitanja na prvom mestu bilo potrebno i kvantitativno prikazati ko je rekao ta, kome, na kakav nain i sa kakvim efektom?.Takav postupak je ukonkretnom sluaju, meutim, zbog veoma velikog broja izjava i drugih dokaza- nepotreban. Jer kad 30.000 ljudi na stadionu skandira faistiki pozdrav, kada desetine i stotine hiljada ljudi u kratkom vremenskom intervalu javno podri takvo ponaanje (i putem anketa objavljenih u informativnom programu HTV-a i drugim medijima, snimljenim u razliitim gradovima), onda vie nije pravo pitanje ko je, kome, na kakav nain i sa kakvim efektom odapeo takvu poruku mrnje. Uistinu ostaje neodgovoreno samo kljuno pitanje: Zato?

Cilj ove analize je upozoriti na neke od uzroka za ovakvo stanje u dananjoj Hrvatskoj.

Atmosfera ksenofobije i netrpeljivosti

Incidenti navedeni na poetku, deo su slinih dogaaja ija je sutina netrpeljivost prema manjinama, apre svega srpskoj. Svi dogaaji imaju zajedniki imenilac sledbenitvo tekovina NDH, odnosno preuzimanje i oivljavanje ustake ideologije.

Velianja ustatva poelo je u Hrvatskoj u vreme osamostaljenja nekadanje jugoslovenske republike, a dobilo novi podsticaj od trenutka kada je irom Hrvatske poelo prikupljanje potpisa za referendum protiv irilice. Bilo je to 17. novembra 2013. godine[footnoteRef:3]. Vrhunac tih deavanja predstavljao je trenutak kada su predstavnici taba za odbranu hrvatskog Vukovara tokom obeleavanja Dana seanja na rtve iz 1991. godine spreili prolazak slubene kolone hrvatskog predsednika i premijera, koji su se takoe uputili na memorijal u Vukovar. Blokirani u koloni, hrvatski premijer Zoran Milanovi i predsednik Ivo Josipovi su bili primorani da odustanu od posete Vukovaru.[footnoteRef:4] Blokirala ih je masa koju je animirao vukovarski tab, na elu ije kolone su se nali od strane Tribunala u Hagu nedavno osloboeni hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Marka i Ivan ermak. [3: Stoer poeo skupljati potpise za referendum protiv irilice, 24sata.hr,17.11.2013, dostupno preko: http://www.24sata.hr/politika/stozer-poceo-skupljati-potpise-za-referendum-protiv-cirilice-341398] [4: Stoer ipak organizirao posebnu kolonu, Milanovi i Josipovi odustali od obilaska Vukovara, Tacno.net, 18.9.2013., vie na: http://tacno.net/novosti/stozer-ipak-organizirao-posebnu-kolonu-milanovic-i-josipovic-odustali-od-obilaska-vukovara/]

Skidanje irilinih tabli nastavljeno je i posle Dana sjeanja.[footnoteRef:5] [5: I opet skinuta irilina tabla u Vukovaru, Vesti online, 9.2.2014, dostupno preko: http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/380807/I-opet-skinuta-cirilicna-tabla-u-Vukovaru]

Retki intelektualci u Hrvatskoj upozorili su da je opisano deavanje bilo na korak od dravnog udara.[footnoteRef:6] Slavko Goldstein, autor knjige 1941. Godina koja se vraa, tim povodom je za rijeki Novi list prokomentarisao vukovarsku kolonu u kojoj su ostali blokirani najvii predstavnici hrvatske drave, razbijanje irilinih ploa i referendum o irilici sledeim reima: U vrijeme pregovora s EU, takvih je desniarskih izgreda bilo mnogo manje, pa se dojam o Hrvatskoj bitno popravio. Ali unatrag nekoliko mjeseci, dogodilo se toliko toga antieuropskog, da to ne moe ostati nezapaeno... Moderna demokratska drava mora tititi pojedinca od drave same. Mi sada imamo obrnutu tendenciju unosimo u ustav neto to je izravno protiv pojedinca. Potom dolazi incident s ploama, pa incident Josipa imunia s ustakim pozdravom, za koji svi znaju to to znai. Po cijeloj je Europi mnogo desniarenja, i mi po tome nismo izuzetak: Marine Le Pen, Jobbik, Geert Vilders u Nizozemskoj, u Litvi, u Grkoj, sada i u Slovakoj... Ali Hrvatska je izuzetak po neemu drugome: otkad postoje EZ i EU, ni u jednoj lanici nije se dogodilo neto to bi mogla biti naznaka dravnoga udara Tek smo postali lanica EU, i odmah smo bili prvi u Europi po tome to bih nazvao malim korakom prema dravnom udaru. Nekoliko sati trajao je u Hrvatskoj dravni udar protiv demokratski izabrane vlasti! Toga u EU nije bilo, u Francuskoj, Litvi, Madarskoj, i drugim dravama u kojima je desnica moda i jaa od nae. A u nas? Neu rei da je to bio direktni pokuaj, ali jest direktna naznaka spremnosti na dravni udar. Nekoliko sati je trajalo obespravljenje demokratski izabrane vlasti, kojoj se nije dozvolilo da vri svoju dunost i normalno stupa po hrvatskome tlu. To je straan znak. Ako se to bude ponavljalo, mi emo biti iskljueni iz Europe. Europa e nai naina da se takvog kancera rijei, toga moramo biti svjesni. [6: Slavko Goldstein: Hrvatsku e izbaciti iz EU nastavi li desnica s izgredima, Novi List, 2.11.2013., dostupno preko: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Slavko-Goldstein-Hrvatsku-ce-izbaciti-iz-EU-nastavi-li-desnica-s-izgredima]

U hrvatskom Saboru je pitanje dvojezinih tabli (sa latininim i irilinim tekstom) bilo uzrok sukoba izmeu poslanika HDZ Josipa akia i nezavisnog poslanika iz Istre Damira Kajina. Kajin je demonstrirao spremnost dela hrvatske politike da se zauzme za odbranu ljudskih i manjinskihprava. Ne poigravajte se poloajem sunarodnjaka iz reda manjina, jer je Hrvatska njihova zemlja, kao to je i vaa, poruio je desnom delu Sabora (parlamenta) Damir Kajin. On je izrazio nadu da hrvatska vlada nee dopustiti referendum o irilici, odnosno da e Ustavni sud reagirati u cilju zatite prava manjine, konkretno srpske manjine.

Odgovorio mu je HDZ-ov poslanik Josip aki, problematizujui zabranu nastupa Marka Perkovia Thompsona u Istri. Kajin mu je uzvratio upozorenjem: Ovi faistoidni povici koje neki pjevai koriste 'za dom' pa im publika odgovara 'spremni', u Istri, nee proi. Jedan ovakav referendum, koji ima za cilj dijeliti graane Hrvatske po nacionalnosti je neto to je monstruozno i to Ustavni sud mora preispitati. Ako se to ne dogodi, onda laku no Hrvatska. Onda se neemo zauditi ako Vukovar napusti jo ljudi, koji ne da su drugaije nacionalnosti, nego koji i drugaije misle.[footnoteRef:7] [7: Slobodna Dalmacija, Ostale vijesti, SMS komentar, 5.2.2014 dostupno preko: http://www.slobodnadalmacija.hr/ARHIVASTARIHSTRANICA/Sport/Ostalevijestilista/Ostalevijesti/tabid/166/articleType/ArticleView/articleId/234999/Default.aspx]

O atmosferi ksenofobije i opte spremnosti da se pogaze prava srpske manjine, najbolje svedoi i injenica da je ak i predsednik Srpskog nacionalnog vea neprihvatljivost razbijanja irilinih tabli u Hrvatskoj argumentovao tvrdnjom da je irilino pismo jedno od istorijskih pisama hrvatskog naroda. Na stranu napori nekih akademskih krugova u Hrvatskoj da domau glagoljicu pretoe u preteu irilice, pravo je pitanje ta je Milorad Pupovac, predsednik Srpskog nacionalnog vea, eleo da postigne takvim manevrom? Apelujui na veinsko stanovnitvo tvrdnjom da je irilica jedno od istorijskih pisama hrvatskog naroda, Pupovac je onima koji su u Hrvatskoj nenaklonjeni irilici, poruio da je razbijanje irilinih tabli zapravo razbijanje naeg.[footnoteRef:8] [8: Pupovac o Vukovaru: Drava ne moe ustuknuti pred onima koji unitavaju dravnu imovinu, tportal.hr/HINA, 2.9.2013, dostupno preko:http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/283628/Drzava-ne-moze-ustuknuti-pred-onima-koji-unistavaju-drzavnu-imovinu.html]

Drugim reima - razbijanje hrvatske nacionalne batine. Pomenuta izjava potvruje da u sadanjoj Hrvatskoj na manjinsku zatitu moe da rauna samo ono to se moe maskirati ili predstaviti kao izvorno hrvatsko, kao hrvatsko kulturno i nacionalno blago.

Ni ranije Pupoveve inicijative nisu u Hrvatskoj naletele na dobar odziv, kao ni novina o hrvatskoj irilici. Podsetimo da je Pupovevu inicijativu uvoenja irilice kao izbornog predmeta u hrvatske kole, ljuto napao i knjievnik Hrvoje Hitrec (prema Wikipediji posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mlade, izmeu ostalog, autor serijala o Petrici Kerempuhu) tekstom objavljenim 4. februara 2008. godine na portalu Hrvatskog kulturnog vijea pod naslovom Zimsko pupanje irilice[footnoteRef:9]: Bez obzira to se radi o probnom balonu, sa ciljem iritiranja hrvatske javnosti, nije naodmet ponoviti: irilica koju nudi Pupovac tua je hrvatskom jeziku i hrvatskoj kulturi i njezino uvoenje u hrvatske kole potpuno je deplasirano. Naime, radi se o irilici istonoga tipa, koja je bila simbol veliko srpskoga imperijalizma, kako u prvoj, tako i u drugoj Jugoslaviji. [9: Vie na: http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/hhitrec/1969-hrvoje-hitrec-zimsko-pupanje-irilice.html)]

Ve to jednaenje jednog pisma sa neuspelim politikim programima svedoi o narasloj netrpeljivosti koju dobar deo hrvatske javnosti ispoljava u odnosu prema etnikim i verskim manjinama, a pre svega prema srpskoj manjini u Hrvatskoj. I ne samo to time se smisao manjinske zatite obesmiljava do apsurda, jer zatita neke manjine nikada ne moe da se postigne samo pomou ravnopravnosti sa veinom, a jo manje putem nacionalizovanja dotine manjine i njenih obeleja.Upravo obrnuto -samo pozitivna diskriminacija manjine, kojoj su zagarantovana jo i posebna prava (to podrazumeva i pravo na slubenu upotrebu manjinskog jezika i pisma), mogu da obezbede potpunu ravnopravnost manjine sa veinskim narodom.

Meunarodni sud pravde (International Court of Justice - ICJ) je u tom smislu ve dao svoju poslednju re kada je aprila 1935. godine odluivao u primeru manjinskih kola u Albaniji. ICJ je presudio da formalna ravnopravnost manjina (dakle ravnopravnost na papiru, pri emu su u praksi ponitena njihova posebna prava) zapravo prikrivanjenu neravnopravnost. Trideset godina kasnije je jedan od sudija ponovio slinu argumentaciju piui svoje odvojeno miljenje u sluaju June Afrike, te je ocenio da princip jednakosti pred pravom trai da se sa onim to je jednako, postupa jednako, a sa onim to je razliito - razliito[footnoteRef:10]. [10: I.CJ. Reports, 1966., str. 313, South Africa Cases; citirano po B. Vukas, Pravila Meunarodnog prava o pravnom poloaju gradianskih Hrvata u Austriji, Rasprave i gradivo, Ljubljana, 7-8, 1976., str. 60]

U sluaju razbijanja irilinih tabli u Vukovaru, to je bio konkretan primer brutalnog krenja prava manjine. Ureenjem prema kome bi manjina dobila pravo na slubenu upotrebu sopstvenog pisma na tablama samo tamo gde predstavlja veinu (to je zahtev inicijatora referenduma o irilici - da se ona sme koristiti samo u sredinama gde srpska manjina ini preko polovine lokalnog ivlja), bila bi ozakonjena upravo takva neravnopravnost. Uprkos tome su organizatori skupljanja potpisa za referendumkoji su nazvali "Vukovar Ne irilici paradirali u povorci Zagrebom, pevajui pesme Zovi, samo zovi i Od stoljea sedmog od Trga Bana Jelaia pa do Sabora, gde su predali 632.165 potpisa.[footnoteRef:11] [11: Stoer uz pjesmu predao potpise za referendum o irilici, Veernji list, 16.12.2013., dostupno preko: http://www.vecernji.hr/referendum-cirilica/stozer-632165-potpisa-za-referendum-o-cirilici-nosi-u-sabor-909338)]

To znai da je svoj potpis, a posredno i glas za najgrublje gaenje elementarnih manjinskih i graanskih prava dao svaki esti Hrvat, od 3.738.708 registrovanih biraa sa stalnim prebivalitem u Hrvatskoj.[footnoteRef:12] [12: Prema podacima hrvatskog Ministarstva uprave od 5. aprila 2013. godine, dostupno preko: http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13807)]

Hrvatski zvaninici su u opisanim primerima zvanino osudili incidente, ali nisu uradili nita znaajno u cilju njihovog spreavanja, a svemu je orkestrirao mlak odziv hrvatskih medija koji su veinom iskazali razumevanje za bunt protivnika irilice. Hrvatski predsednik Ivo Josipovi je, osuujui incidente u Vukovaru, rekao da je trebalo objasniti ljudima zato je dobro da se potuju dvojezinost i razliitost, ali i da treba imati razumevanja za bol ljudi kojima je rodbina stradala u Vukovaru. Josipovi je odgovornost za nastalo stanje prebacio na duu i pojedinih partija, uveren da je odgovornost svih stranaka da objasne zato je za Hrvatsku dobro da se potuje dvojezinost i drugo pismo.Tako potovanje meunarodnih ugovora i sopstvenog ustavnog zakona nije bilo predstavljeno u hrvatskoj javnosti kao jasna meunarodna obaveza drave Hrvatske, obaveza o kojoj u skladu sa principom pacta sunt servanda(ultimativno potovanja ugovora) nema rasprave, ve je sve to domaim biraima servirano kao neto to je podreeno utilitaristikom ali i rastegljivom principu dobrog odnosno korisnog ili nekorisnog za dravu. I sve to uprkos injenici da hrvatski Ustavni zakon o zatiti prava nacionalnih zajednica i manjina nalae da svaka nacionalna manjina, koja ini vie od treine stanovnitva neke lokalne samouprave, ima pravo da na njenom jeziku i pismu budu postavljeni javni natpisi i oznake.

Prema poslednjem popisu stanovnitva, u Hrvatskoj ima oko 20 optina i gradova u kojima pripadnici srpske manjine ine vie od treine stanovnitva. Ukoliko se relativizuje izvravanje zakona koji tom stanovnitvu garantuje njihova posebna prava, pa se to prikae kao neto to vie i nije obaveza drave, onda se stvara utisak da je izvravanje tzv. manjinskog zakona (koji je rezultat pregovora sa meunarodnom zajednicom i pravnim prethodnicima Srbije) podreeno prostoj proceni ta je dobro ili loe. to namee pitanje kredibiliteta drave koja na takav nain tretira svoje manjine i u praksi izvrdava sopstvene zakone, usvojene ba u cilju zatite manjine.

Svaka drava koja je potpisala meunarodne ugovore i posledino usvojila zakone a koja nije sposobna da izvri svoje obaveze - nuno se souava sa padom svog kredibiliteta u oima ire zajednice. Gubitak meunarodnog poverenja utie i na sve sledee dogovore i obaveze te iste drave. Hrvatska se posle ulaska u EU u vie navrata nala u takvom poloaju, a na osnovu blagih rei hrvatskog predsednika i sporih reakcija dravnih organa po pitanju nekanjenog velianja faizma i sve eih napada na manjine -sve je verovatnije da e se takav trend nastaviti.

Glasna veina brani fudbalera

Sve to je na dlanu i zahvaljujui reakcijama koje su u Hrvatskoj usledile posle imunievefudbalsko-ustake egzibicije. Hrvatskoj nije teko palo zgraavanje javnosti u dravama u okruenju, ali zato jeste odluka svetske fudbalske organizacije FIFA-e. FIFA je zbog skandiranja ustakog pozdrava kaznila Josipa imunia globom od 30.000 vajcarskih franaka i pauziranjem deset utakmica. imuniu je zabranjeno ne samo da igra fudbal, nego i da navija, jer ne sme da ue na stadione.

Igra i publika su koristili pokli koji je tokom Drugog svjetskog rata koristio faistiki ustaki pokret. Stoga je Disciplinska komisija zakljuila kako je njihovo ponaanje bilo diskriminiue. Uzevi u obzir sve okolnosti ovog sluaja, posebno ozbiljnost incidenta, komisija je odluila da kazni igraa sa 10 utakmica neigranja", odluila je FIFA[footnoteRef:13]. [13: Ne sme u Brazil ni kao navija:imuniu deset meeva suspenzije i novana kazna!, Index.hr, 16.12.2013., dostupno preko: http://www.index.hr/indexforum/postovi/112813/ne-sme-u-brazil-ni-kao-navijac-simunicu-deset-meceva-suspenzije-i-novcana-kazna-/1]

Josip imuni je netom posle dogaaja izjavio kako je usklik Za dom spremni! neto to je oduvijek elio uiniti. Kasnije je tome dodao svoje uverenje da nije uinio nita loe jer se radi o starome hrvatskome pozdravu.Ono to ne samo udi nego i brine, jeste da ak ni Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske u takvom imunievom postupku nije videlo nita sporno, pa je izdalo saoptenje da u komunikaciji Josipa imunia sa publikom na tribinama nije nalo elemenata prekraja. I to uprkos injenici da je pozdravljanje pokliem Za dom spremni! u Republici Hrvatskoj sankcionisano kao delikt i kanjava se po ak tri zakona: po Zakonu o javnom redu i miru, Zakonu o javnom okupljanju ili/i Zakonu o sprijeavanju nereda na portskim natjecanjima. Do sada je zbog takvog izgreda u Hrvatskoj kanjeno svega 13 osoba.

Neto drugaija je bila reakcija opinskog tuilatva u Zagrebu, koje je izjavilo da postupanje Josipa imunia predstavlja manifestaciju rasistike ideologije, prezir prema drugim ljudima zbog njihove vjerske i etnike pripadnosti te trivijaliziranje rtava zloina protiv ovjenosti. Josipu imuniu je izdat prekrajni nalog, te je kanjen najvie doputenim iznosom od 3.270 evra (25.000 kuna). Najavio je albu. Doovi (imuniev nadimak) fanovi su na drutvenim mreama pokrenuli niz sajtova podrke, pa je 10 dana od incidenta na zagrebakom Maksimiru in Josipa imunia podralo vie od 150.000 korisnika Facebook-a, dok je peticiju u odbranu fudbalera do kraja januara 2014. godine potpisalo 170.000 ljudi.[footnoteRef:14] [14: Peticiju organizovao imuniev advokat Davor Prtenjaa: Vie od 170 hiljada potpisa podrke Josipu imuniu!, Blin magazin, 29.1.2014., dostupno na: http://www.banjalukain.com/sport/vise-od-170-hiljada-potpisa-podrske-josipu-simunicu]

Kad se sve sagleda, reakcija medija i hrvatske javnosti je bila skoro jednoglasna. Za retke medije i malobrojne novinare je ustaki pozdrav Za dom spremni! bio ravan skandalu[footnoteRef:15], dok je veina u Hrvatskoj izrazilane samo iznenaenje nego i neslaganje sa odlukom FIFA-e i solidarisala se sa kanjenim fudbalerom. Kada je zagrebaki Veernji list svojim itaocima postavio pitanje to mislite o imunievoj kazni?, 7,37 % ili 1.081 italaca se sloilo sa tvrdnjom da je Fifa bila rigorozna, a kazna pretjerana, 7,02 % ili 1.030 italaca smatra da je imuni zasluio kaznu, ali ne tako veliku, dok se 35, 20 % ili 5.164 ispitanika identifikovalo sa ocenom da je kazna preblaga, trebalo ga je doivotno suspendirati. Indikativno je da najvei broj anketiranih (50,41 % odnosno 7.395 italaca) smatra da je odluka FIFA-evelika sramota, pozdrav 'Za dom' nije ustaki[footnoteRef:16]. [15: Salutiranje 'za dom spremni!', pozdrav koji nema nijednu i nikakvu drugu konotaciju osim ustake - i koji je patriotski romantian taman koliko i Nijemcima 'zieg heil!' - toliko se udomailo na Maksimiru da ga vie i ne ujemo drukije nego kao 'skladno navijanje' i 'velianstvenu atmosferu'. Na ustatvo smo se, ukratko, lijepo navikli., Boris Deulovi, Nije vaan imuni. to je s 30.000 ljudi koji su salutirali zajedno s njim?, Jutarnji list, 20.11.2013., dostupno preko: http://www.jutarnji.hr/boris-dezulovic-10-heroja-i-jedan-glupan/1141171/] [16: imuni: Ogoren sam, nisam oekivao ovakvu kaznu, Veernji list, 16.12.2013., dostupno preko: http://www.vecernji.hr/nogomet/simunic-ogorcen-sam-nisam-ocekivao-ovakvu-kaznu-909527]

Neuverljiva odbrana Josipa imunia

Ubrzo su hrvatski mediji, kao jedan, poeli da lansiraju priloge u kojima su pripremili teren za medijsku odbranu Josipa imunia. Iz tih priloga se moglo saznati, na primer, da je Za dom zapravo stari hrvatski izraz koji se koristi u govoru, knjievnosti, pjesnitvu, glazbi, filmu i portu, te da je iz njega nastalo nekoliko pozdrava, bojnih poklika i krilatica, npr. domoljubni pozdrav 'Za dom!' kojega je navodno koristio ban Josip Jelai, a vojska bi mu odgovorila sa 'Spremni umrijeti!'.

Na portalu Dnevno.hr objavljen je lanak pod naslovom Dvostruka mjerila Fife: NDH im nije smetala kad je igrala za njih. Autor A. R. radi pravdanja imunievog postupka navodi da sporni uzvik zapravo dolazi iz vremena kada nije postojala NDH, a bogme ni Fifa. Kao dokaz dvostrukih arina, autor podsea da je ta ista NDH u vrijeme postojanja, dakle od 1941. do 1945. godine, bila punopravna lanica krovne nogometne organizacije te u tom razdoblju odigrala 15 slubenih utakmica, stoga je zanimljivo da im NDH nije smetala davne 1945, a sada bez problema istrauju nogometaa koji je iskreno priznao da mu nije bio cilj promicati mrnju ve istaknuti ljubav i ponos koji osjea za svoju domovinu.

U lanku Nogomet se igrao i u NDH - treba ga zabraniti, komentator Tvrtko Doli pie: Po emu je to NDH bila gora drava od dananje RH? Rasni zakoni u NDH nametnuti su od strane tadanje najsnanije svjetske sile, koja se direktno umijeala u raspad prve Jugoslavije, koja je bila u paktu s prvom Jugoslavijom. Obrambeni nogometa Joe imuni, presudan za na plasman na Mundial 2014. u Brazilu, koji nam donosi dvije milijarde kuna, pripadnik je jednog naroda koji ne ratuje izvan granica hrvatskih zemalja, naroda koji milenijima brani svoj dom. Prirodno svemu tome, imuni je sa starim hrvatskim pozdravom 'Za dom!' izrekao kome je namijenio svoj skupocjeni poklon. Publika je odgovorila 'Spremni!'. U emu je problem? Pa, primitivni samozvani drutveni arbitri nalaze da je taj pozdrav koriten i u NDH! Kao i 'Dobro dan', kao i 'Hvaljen Isus i Marija', kao i brojni drugi 'ustaki' pozdravi.[footnoteRef:17] [17: Nogomet se igrao i u NDH treba ga zabraniti, Dnevno.hr, 21.11.2013., dostupno preko: http://www.dnevno.hr/vijesti/komentari/105525-nogomet-se-igrao-i-u-ndh-treba-ga-zabraniti.html]

Ovakva argumentacija (puna grubih materijalnih greaka), koja u dananje vreme kao normu ponaanja preporuuje neko navodno uobiajeno ponaanje iz vremena NDH predstavlja najei vid odbrane ustatva u Hrvatskoj. imuniev gest se tako brani i abolira naknadnim kreativnim tumaenjima ustakog pozdrava, iako su sva takva tumaenja zasnovana na pogrenim analogijama i neosnovanim zakljucima. Ono to je bilo normalno u vreme NDH, ne moe biti osnova za normalno ponaanje danas, kao to ni genocid, etniko ienje i druga masovna krenja ljudskih prava poinjena u vreme NDH nikada, pa ni danas, ne mogu biti prihvatljiva norma ponaanja.

Brisanju granica izmeu ustatva i faizma i normalnog nacionalizma koji dan-danas buja u Hrvatskoj,doprinela i upotreba pojedinih simbola iz vremena NDH u savremenoj hrvatskoj dravi. Tu pojavu je detektovao i meunarodni posrednik Dejvid Oven, koji je upozorio da je za Srbe u Hrvatskoj bilo veoma provokativno to je Tumanova vlada za zastavu nezavisne Hrvatske usvojila isti simbol koji je koristio Paveli, crveno-belu ahovnicu[footnoteRef:18]. A poto su ahovnica, moneta (kuna), kao i mnoga druga obeleja ustatva implantirana u novu hrvatsku dravu bez veih lomova i, to je najvanije - uz izostanak osude ne samo unutar nego i van Hrvatske, javnost u aktuelnoj Hrvatskoj stoga jo tee razume zato bi sada bili sporni neki stari ustaki odnosno starohrvatski pozdravi.U tom duhu se jedan od italaca Veernjeg lista naao u nedoumici: Ja nita ne kuim. Novac za vrijeme NDH je bila Kuna. Kako to nije ustaka valuta, a pozdrav jeste? [18: Dejvid Oven, Balkanska odiseja, Radio B92, Beograd, 1996., str. 100]

Odgovor nije teak - ustaki pozdrav, za razliku od valute, ima posebno znaenje i usko je povezan sa ustakim pokretom i ideologijom. Istina, teko je odvojiti od iste ideologije i kunu i ahovnicu. Do kakve zbrke dolazi u pojmovima i vrednosnim sudovima u Hrvatskoj zbog olakog preuzimanja ikonografije i renika marionetske Nezavisne drave Hrvatske, koja je odgovorna za najtee povrede ljudskih prava u svoje vreme, svedoi podatak da se Hrvatska u svom ustavu poziva na tekovine antifaizma, dok je u svakodnevici preuzela renik i ikonografiju nekadanje NDH.

Ilustracije radi, treba podsetiti i da je podrku imuniu dala i vanparlamentarna partija Akcija za Bolju Hrvatsku. Stranka je kivna zbog napada na imunia i 500 godina stari pozdrav koji su fudbaler i publika praktikovali na stadionu, posle utakmice sa reprezentacijom Islanda.

Stari su to hrvatski pozdravi koji se u raznim prigodama koriste jo od 16. stoljea, od vremena Nikole ubia Zrinskog. Nakon Domovinskog rata pozdrav 'Za dom spremni!' je stekao veliku popularnost meu hrvatskim nogometnim navijaima te ga se esto moe uti na nogometnim utakmicama. Istina je da se inaica 'Za poglavnika i dom spremni!' koristila kratko vrijeme prije sedamdesetak godina meu pripadnicima ustakog pokreta, ali i danas mrzitelji Hrvatske i Hrvata usklik 'Za dom spremni!' poistovjeuju s njim, zanemarujui druge povijesne injenice koje govore u prilog da se radi o vie vjekovnom hrvatskom pozdravu S toga dajemo potpunu potporu hrvatskom reprezentativcu Josipu imuniu u obrani od ne argumentiranih napada onih koji u bilo kojem hrvatskom simbolu vide povampireno ustatvo, pie u javnom obraanju Akcije za Bolju Hrvatsku, koja ujedno izraava i aljenje jer su gotovo svi europski mediji prenijeli vijest o obraanju Josipa imunia hrvatskim navijaima, osudili ga i praktiki zasjenili onu da je Hrvatska otila na Svjetsko prvenstvo.[footnoteRef:19] [19: ABH: Samo mrzitelji Hrvatske i Hrvata poistovjeuju 'Za dom spremni' s ustaama!', DnevnoHR, 22.11.2013., dostupno preko: http://dnevno.hr/vijesti/hrvatska/105611-abh-samo-mrzitelji-hrvatske-i-hrvata-poistovjecuju-za-dom-spremni-s-ustasama.html]

Impresivnu odbranu imunia ponudio je nekadanji komunista i potonji socijaldemokrata Zdravko Tomac (potpredsednik Sabora u periodu 2000-2003) u Hrvatskom fokusu. Tomac se (uz sliku predsednika Hrvatske u uniformi gardiste JNA preko koje pie Josipovi, Titov gardist na Pantovaku) obruiona faizaciju koja zbog kritike ustake ikonografije navodno preti Hrvatskoj od strane dravnog vrha. Kao lagvort za svoj gnev protiv stigmatizacije Hrvatske na raun ustatva, Tomac se prisetio izjave predsednika Hrvatske Ive Josipovia prilikom posete Izraelu 2012. godine, kada je Josipovi u Knesetu, obraajui se izraelskim poslanicima, kazao da je u srcu nae nacije zmija istrebljenja drugih naroda oslabljena, ali je jo uvijek tu.[footnoteRef:20] [20: Ivo Josipovi: Zmija je oslabljena, ali je jo uvijek tu, Portal hrvatskoga kulturnog vijea, 16.02.2012., dostupno preko:http://www.hkv.hr/vijesti/jugo-ostavtina/10656-ivo-josipovi-zmija-je-oslabljena-ali-je-jo-uvijek-tu.html]

Je li u srcima tisua mladih Hrvata zato to na portskim stadionima skandiraju 'Za dom spremni' ivi ustaka zmija? Ili u njihovim srcima ivi ljubav za dom i domovinu te za njih skandiranje za 'dom spremni' nije nikako slavljenje ustaluka nego izraavanje ljubavi i odanosti svojem domu i domovini. Jesu li u pravu oni koji tvrde da je za 'dom spremni' stari hrvatski pozdrav jo od vremena Zrinskih i Frankopana i da ga se neopravdano poistovjeuje sa ustakim pozdravom 'Za poglavnika i dom spremni'? zapitao se Tomac. Za njega je imuniev istup bio samo povod da se sukobe dvije Hrvatske, jedna koja cijelo vrijeme krivotvorinama pokuava dokazati da je Franjo Tuman bio na elu ustake Hrvatske, da je ova Hrvatska nastavak Pavelieve Hrvatske te da je u Hrvatskoj potrebno provesti deustaizaciju i obraunati se s ustakim zmijama koje ive u srcima znatnog dijela hrvatskog naroda; to je ona Hrvatska koja je cijelo vreme tvrdila da je Oluja bila zloinaki pothvat i da je Hrvatska utemeljena na zloinu. Osuujui takvu, za Tomca nepodobnu Hrvatsku, on istie vrline one druge Hrvatske, u kojoj istie domoljubnu veinu koja je uvijek branila istinu o Domovinskom ratu, koja se suprotstavljala detumanizaciji Hrvatske i koja je uvek tvrdila da je izmiljanje ustatva i proizvodnja ustatva protuhrvatska politika koja pomae velikosrpskoj imperijalnoj politici[footnoteRef:21]. [21: Hrvatskoj prijeti faizacija od Josipovia i Milanovia, Hrvatski fokus, 17.1.2014., dostupno preko: http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/9642-hrvatska-danas-u-srcima-hrvata-ne-zivi-ustaska-zmija-1]

Ni predsednik hrvatskog fudbalskog saveza Davor uker nije outao imuniev prestup. Odluio je da imuniev potez kritikuje na nain da to neobavetenima zvui kao podrka, ak pohvala imunieve hrabrosti. uker je imuniev postupak na maksimirskom stadionu oznaio kao potpuno neprimeran, a onda je u istom dahu dodao da je ljudski greiti i da zabrinjava bujica koja se sruila na imunia koji je astan ovek. uker je okupljenim novinarima objasnio da je imuni tim povodom ve bio u Savezu, sve prati veoma emotivno, i sam kae da je okiran jer su njegov gest povezali sa ustatvom i mranim delom hrvatske istorije.[footnoteRef:22] [22: Fifa nad Hrvata imunia, Slovenske novice, 22.11.2013., dostupno preko: http://www.slovenskenovice.si/sport/nogomet/fifa-nad-hrvata-simunica]

U kraem razgovoru za Veernji list se na istu temu oglasio i najpoznatiji i u Hrvatskoj najomiljeniji fudbalski trener Miroslav iro Blaevi. Ogoren sam jer je Fifa tako rigorozno reagirala. To uope nije ustaki pozdrav. Ustaki pozdrav je 'za dom i poglavnika'. Jadnom imuniu to su na lea natovarili domai pijuni koji kompromitiraju povijest. On je to izgovorio u jednom zanosu nakon velike pobjede, a to je napravio zajedno s publikom. Pa kaznite onda i sve navijae ako moete! prozvao je FIFA-urezignirani Blaevi.[footnoteRef:23] [23: To nije ustaki pozdrav, domai pijuni natovarili su imuniu kaznu!, Veernji list, 17.12.2013., dostupno preko: http://www.vecernji.hr/nogomet/to-nije-ustaski-pozdrav-domaci-spijuni-natovarili-su-simunicu-kaznu-909702]

Takvi stavovi (koji su u hrvatskoj javnosti proli bez kritikog osvrta) brinu i zato jer se ne radi o usamljenom dogaaju. Samo mesec dana ranije je protiv fudbalskog kluba Hajduk u okviru Prve Hrvatske nogometne lige (HNL) pokrenut disciplinski postupak zbog uzvikivanja poklia Za dom spremni! i Ajmo, ustae! na utakmici 17. prvenstvenog kola Hajduk Osijek, na splitskom stadionu Poljud. Skandiranje je inicirala navijaka grupa Torcida, ali niko od navijaa nije odgovarao zbog ustakih poklia. Policijska uprava splitsko-dalmatinska je izdala saoptenje kojim je obavestila javnost da ne istrauje jesu li korieni neprimereni nacionalistiki ili faistiki slogani, ve je li bilo nereda na tribinama: Moemo vas obavijestiti kako je u tijeku provoenje kriminalistikog istraivanja u odnosu na navedeni dogaaj, radi utvrivanja prekraja iz Zakona o sprjeavanju nereda na portskim natjecanjima.Iako je izvikivanje ustakog poklia kanjivo po nekoliko prekrajnih zakona, a u reim sluajevima i po Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, izgred navijaa Hajduka je ubrzo pao u zaborav.U to doba je, meutim, zbog istog delikta suspendovan Dalibor Ravi, predstavnik za odnose sa javnou Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegovako-neretvanskog kantona sa seditem u Mostaru. On je preko drutvene mree irio isti ustaki pozdrav i podrao glasnogovornicu Ministarstva turizma i okoline Federacije BiH Miju Martinu Barbari koja se takoe nije ustezala da u svom statusu na Facebook-u napie pozdrav - Za dom spremni.[footnoteRef:24] Izvetai Al-dazire su posle sluaja imuni notirali da je Hrvatska podeljena u oceni tog incidenta i upozorili daje u Nemakoj postupanje sa licima koji izraavaju sline stavove mnogo otrije, jer se neonacistike provokacije (npr. pozdravljanje sa Heil Hitler!) kanjavaju zatvorom u trajanju do godinu dana.[footnoteRef:25] [24: Postupak protiv Hajduka zbog 'Ajmo ustae', Aljazeera Balkans, 27.11.2013., dostupno preko: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/postupak-protiv-hajduka-zbog-ajmo-ustase] [25: Hrvatska podijeljena oko imunia, Aljazeera Balkans, 26.11.2013., dostupno preko: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hrvatska-podijeljena-oko-simunica]

imunieva provokacija je doprla i do SAD, koje su osudile izvikivanje ustakog pozdrava. Donatan Mur (Jonathan Moore), direktor Ureda amerikog Dravnog sekretarijata za region jugoistone Evrope, odgovarajui na pitanja na skupu u vaingtonskoj zadubini Carnegie za meunarodni mir, posveenom situaciji na evropskom jugoistoku, osudio je nedavne incidente u kojima su uestvovali hrvatski nogometni reprezentativac Josip imuni i navijai: okirani smo i razoarani provokativnom retorikom. Svi znamo da navijai, moda je bolje rei - huligani sa Balkana znaju rei grozne stvari Posebno je zapanjujue to to nakon utakmice u Zagrebu provokativno nije govorio neki huligan, nego nogometa na terenu, koji izgleda ne zna povijest vlastite zemlje kada je mogao sve to izjaviti[footnoteRef:26]. [26: SAD okiran i razoaran imunievim ustakim skandiranjem, Novi list, 26.11.2013., dostupno preko:http://www.novilist.hr/Sport/Nogomet/SAD-sokiran-i-razocaran-Simunicevim-ustaskim-skandiranjem]

Negativne reakcije povodom incidenata na maksimirskom stadionu iskusio je i Slavko Goldstein, tokom boravka u SAD prilikom promocije prevoda svoje knjige 1941. Godina koja se vraa.[footnoteRef:27] [27: Goldstein je tim povodom dao sledeu izjavu: Osjeao sam sumnjiavost, rezervu i oprez, i to zbog NDH. Valja imati na umu da je Hrvatska zbog NDH jo uvijek pod lupom. Kod dijela mjerodavnih ljudi, koji imaju jak utjecaj na formiranje javnog miljenja, postoji uvjerenje da preveliki dio hrvatskog javnog ivota nije adekvatno raistio svoj odnos prema ustakoj NDH. Svaki incident, poput ovih aktualnih, koji izazove takvu sumnju, za Hrvatsku je krajnje neugodan i tetan. To pogubno kvari vienje o Hrvatskoj, reputaciju Hrvatske. Ta mi je sumnjiavost razumljiva, jer relevantni povjesniari smatraju opeprihvaenim da je NDH bila najvjerniji satelit nacistikog Treega Reicha, a ustaka ideologija i praksa najblia Hitlerovom SS-u.Slavko Goldstein,Hrvatsku e izbaciti iz EU nastavi li desnica s izgredima, Novi List, 2.12.2013., dostupno preko: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Slavko-Goldstein-Hrvatsku-ce-izbaciti-iz-EU-nastavi-li-desnica-s-izgredima]

U tekstu pod naslovom imuni je platio ceh za sve nae nepodoptine, autor Marin arec navodi rei predsednika UEFA-eMiela Platinija (Michel Platini), izreene godinu dana uoi incidenta kojeg je izazvao imuni: Nedavno sam razgovarao s hrvatskim elnicima o problemima huliganstva i nasilja u nogometu. Razumijemo da je vaa nedavna povijest sastavljena od ratova, nereda i predrasuda, da su ostale traume... No, budui da je oruje odavno utihnulo, hrvatski nogomet mora opet biti izvor ponosa. UEFA je pruila i pruit e pomo, ali razoarani smo rezultatima koje ste postigli, ba poput jednog vaeg susjeda..." arec upozorava da Platinijevi sagovornici u Zagrebu oito nisu shvatili njegovu poruku, izgovorenu u povodu proslave 100. roendana Hrvatskog nogometnog saveza (HNS). Kada bismo uistinu razumjeli ono to nam svakodnevno savjetuju i predlau svi ti dobronamjernici i nedobronamjernici u zemlji i inozemstvu, tada bismo shvatili da Fifa s 10 utakmica zabrane igranja i dolaska na stadion nije, zapravo, kaznila imunia. Kazna je to za sve one nae nestaluke, ustaluke i ostale nepodoptine u kojima kod kue uivamo, a koje su svijetu koji nas okruuje i zajednici kojoj bismo eljeli pripadati sasvim neprihvatljive, upozorava Marin arec u tekstu objavljenom na politikom portalu Objektiv.[footnoteRef:28] [28: imuni je platio ceh za sve nae nepodoptine, Objektiv, 17.12.2013., dostupno preko: http://objektivhr.com/index.php/kolumne/86-kolumna-marin-sarec/2317-simuni-je-platio-ceh-za-sve-nase-nepodopstine]

Portal dalje kritikuje ukera i HNS kao "suodgovornog jer nije htio prljati ruke kanjavanjem imunia, stoga se sad neosnovano ude zbog drastine kazne za koju su sami krivi zbog sopstvenog neinjenja.

Budui da u Hrvatskoj velikoj veini graana oito nije ba najjasnije to je doputeno, a to ne kada izau iz svoja etiri zida, trebao bi to pod hitno (ma, trebalo je to uiniti ve odavno!) zakonski propisati. Treba, konano, bez uvijanja rei, napisati i propisati da bilo kakav oblik velianja faizma nije dozvoljen i da je ustaki pozdrav 'Za dom spremni!' ba to i takvo velianje kvislinkog faistikog reima, a ne neto ime bismo se trebali diiti i to isticati. arec zakljuuje da treba napisati i propisati i koji to postupci, simboli i poruke 'vrijeaju dostojanstvo grupa ljudi vezano uz njihovu rasu, religiju, porijeklo', kako to stoji u obrazloenju Fifine kazne imuniu; trebalo bi sve to uiti i u kolama; da je to, a ne ba upravo suprotno, raeno u posljednjih 20 godina, ne bi na imuniev pozdrav 'Za dom!' spremno odgovorilo 20-ak tisua gledatelja na maksimirskom stadionu, 2013. godine.

Tumaenje ustakog pozdrava za ustake junakeI sad kad su se toliki politiari, sportisti i prilian deo intelektualne elite podigli na noge ne samo zato da bi ponitili mnjenja poput ovog koje je objavio politiki portal Objektiv, nego da prvenstveno ubede javnost u nepravdu poinjenu imuniu i Hrvatskoj, ispreilo se pitanje kako to najefikasnije postii? Onda su se dosetili objanjenja starodavnih korena pozdrava koji je skandiran usred hrvatske prestonice, ali je uprkos tome nad Maksimirom ostalo da visi pitanje: Ko je u pravu? ta je tu istina a ta obmana?Nema tu naroite tajne, tvrdi novinar Vanja Deeli u tekstu ZA ZABORAVNE: Hrvatski branik: Tumaenje Ustakog pozdrava za Ustake junake, koji je objavila Politika plus. Za zaboravne i u istoriju neupuene portal Politika plus je reprintao tekst iz broja 46 Hrvatskog branika, proustakog glasila koje je Poglavnika usporeivalo sa kraljem Tomislavom i banom Jelaiem.

Autor putovanja u mranu prolost Vanja Deeli podsea da za 'Hrvatski branik' nema dvojbe - na stadionima popularni pokli svakako je ustaki. Nedeljnik Hrvatski branik je bio zaduen za propagandu pa je u cilju pridobivanja to vie mladih 15. novembra 1941. godine objavio i podlistak Na rad, namenjen edukaciji ustake mladei. Na treoj stranici nazvanoj Tjednik ustake mladei objavljen je tekst pod naslovom Tumaenje Ustakog pozdrava za Ustake junake. U tom priruniku za ustae-egrte, stoji i detaljno objanjenje zato je Za dom spremni izvorno ustaki pozdrav i ta tano znai. Tu se ne pominju ni Zrinski, ni opere ni ban Jelai kao potencijalni koautori te kovanice. Politika plus je na svom sajtu omoguila itaocima uvid i u originalnu verziju tumaenja ustakog pozdrava. Hrvatski branik se ustaama poetnicima obraa ovako: Dragi ustaki junaci! Svakoga dana, prije svakoga sata u koli, prije i poslije svakoga sastanka, na ulici i kod kue mi se pozdravljamo s naim lijepim ustakim pozdravom: Za dom spremni. Taj je pozdrav lijep, pun smisla i sadraja. Da bismo taj na pozdrav mogli jo vie zavoljeti, da bismo ga s razumjevanjem i potovanjem izgovarali, ja u vam danas govoriti to znai taj pozdrav i zato se mi ustae ba tako pozdravljamo.

Sledi detaljno objanjenje da za dom predstavlja lijepu Hrvatsku domovinu, koja je krvnim vezama povezana u ogromnu obitelj koja se zove narod. A taj narod ima svoje velikane, od kralja Tomislava pa do Poglavnika (Ante Paveli). Tjednik ustake mladei (u sklopu Hrvatskog branika) upozorava mlade ustae da svakako nikada neete uti pripadnika drugog naroda npr. Srbina, da bi te ljude nazvao svojim i da bi se s njima ponosio. Prirunik zavrava pouku o ustakom pozdravu definicijom pojma spreman i pozivom ustakim junacima da izgovaraju na pozdrav s potovanjem, da pokaete da razumijete to on znai[footnoteRef:29]. U potpisu: Logor ustake mladei. Na istoj stranici je tampano i prvo predavanje za Ustake junake o dunostima ake mladei prema sebi i narodu. [29: Hrvatski branik: Tumaenje Ustakog pozdrava za Ustake junake, Politika plus, 21.11.2013., dostupno preko: http://www.politikaplus.com/novost/91797/]

Hrvatski branik je samo jedan od sauvanih svedoanstava o poreklu poklia Za dom spremni. I Slavko Goldstein u svojoj knjizi 1941. Godina koja se vraa navodi nareenje ustakog poglavnika Ante Pavelia koje se zavrava sa Za dom spremni!, a ne sa Za poglavnika i dom spremni! kako to simuliraju novodobni branitelji neo-ustatva u Hrvatskoj.[footnoteRef:30] [30: 1941. Godina koja se vraa, Slavko Goldstein, Novi Liber, 2007., str. 317]

Ukratko, izvorna ustaka literatura ne ostavlja prostora za dilemu da li je Za dom spremni! ustaki pozdrav ili ne. U publikaciji Ustaa govori! iz 1941 godine[footnoteRef:31], navodi se poglavnikov govor pod naslovom Hrvatski seljaki narode!, koji je dan u Glavnom Ustakom Stanu 1. maja 1941. godine i koji se zavrava: Za dom spremni! I zbornik govora Ante Pavelia pod naslovom Poglavnik govori dokazuje da su govori ustakog voe u NDH zavravani sa Za dom spremni!. [31: Publikacija Ustaa govori!, Hrvatska dravna tiskara, Zagreb, 1941., str. 8]

Paveli je i svoj poznati govor u centru Zagreba, 21. maja 1941. godine,okonao reima: Brao Ustae! U tome smo jedni budimo uvijek Za D o m (Tisue glasova): S p r e m n i![footnoteRef:32] [32: Veliki govor Poglavnika dr. Ante Pavelia, odran na Markovom trgu u Zagrebu 21. svibnja 1941, Poglavnik govori, Ured za promibu glavnog Ustakog stana, Tiskara matice hrvatskih akademiara u Zagrebu, Zagreb, 1941., str. 18-25]

Dakle ba na isti nain kako je to izveo imuni u Zagrebu, na maksimirskom stadionu.

Pozdrav Za dom spremni! su u Hrvatskoj na kraju osudile neke iako ne ba brojne - javne linosti. U ustakom simbolikom sustavu ovaj je pozdrav ekvivalentan nacistikom 'Sieg Heil!', pa je dakle povijesno kompromitiran, napisao je u svom obraanju javnosti Ivan Zvonimir iak u ime Hrvatskog helsinkog odbora (HHO) povodom imunievog pozdrava Za dom! navijaima na Maksimiru. HHO, meutim, ne eli ulaziti u elaboraciju povijesnog porijekla poklia 'Za dom spremni!', primjerice u 19. stoljeu, budui da to u ovom trenutku nije relevantno za meritum stvari.

Nakon incidenta sa imuniem na utakmici Hrvatska Island, na hrvatskoj javnoj sceni javila su se i stara apologetska tumaenja pozdrava 'Za dom spremni!'. Uglavnom s ciljem odvajanja ovog pozdrava od njegovih faistikih, odnosno ustakih konotacija. injenica je, meutim, da ga je ustaki pokret usvojio i redovito koristio kao stranaki znak prepoznavanja, a za trajanja NDH nametnuo ga je i dravnoj administraciji i iroj javnosti. Nije bitno jesu li ustae koristile ve postojee ili sline pozdrave, niti je vano to su i drugi pokreti koristili sline formulacije. Ovaj pozdrav povijesno je vezan uz ustaki pokret od samih njegovih poetaka. Paveli ga je koristio ve 1932. godine, a vjerojatno i ranije. Ovim pozdravom zavravale su i sve javne manifestacije za vrijeme ustakog reima i nalazio se na svim slubenim dokumentima NDH. Upravo zbog povezanosti s Pavelievom diktaturom i negativnim iskustvom NDH, dio hrvatske emigracije pavelievskog izvorita naputa ovaj pozdrav ve ranih 50-ih kao politiki kompromitantan...Te injenice morao bi, prije uporabe ovog pozdrava, biti svjestan svaki graanin Republike Hrvatske, pa i svaki Hrvat izvan domovine, zapisao je izvrni odbor HHO-a[footnoteRef:33] i dodao da koncentriranje medijske panje samo na Josipa imunia jeste nedostatno, i, u stanovitoj mjeri, povrno i pogreno jer se pokli Za dom spremni uo ne samo na pomenutoj utakmici na maksimirskom stadionu, nego i na drugim susretima hrvatske fudbalske reprezentacije poslednjih godina uz gotovo preutnu, da ne kaemo odobravajuu podrku dobrog dijela hrvatske javnosti. [33: Pozdrav 'Za dom spremni' ekvivalent je nacistikom 'Sieg Heil!, Veernji list, 22.11.2013, dostupno preko: http://www.vecernji.hr/hrvatska/ustaski-za-dom-spremni-je-ekvivalent-nacistickom-sieg-heil-904408]

Zbog takvog pozdravljanja je u Hrvatskoj od 2011. godine na ovamo kanjeno trinaest osoba, iako je Za dom spremni! praktikovao radikalno vei broj ljudi, naroito mladih. U 2011. je zabeleeno est sluajeva pojavljivanja natpisa Za dom spremni, u 2012. etiri, a tokom 2013-e godine tri. Meu njima je sluaj porodine kue u ibeniku koja je jula 2012. godine osvanula okiena natpisima Ustaki dom (imena i prezimena lanova domainstva), za dom spremni!. Policija je protiv glave porodice ustakog doma podnela prijavu za prekraj protiv javnog reda i mira.

Novinarka zagrebakog Veernjeg lista Ivanka Toma imala je veliku dozu simpatija za sve osuene: Izvikivanje ustakog pozdrava 'Za dom spremni' u Hrvatskoj nije iznimna pojava, ali nije ni osobito uestalo. Iz konkretnih sluajeva zabiljeenih u policijskoj praksi vidljivo je da su posrijedi trenutani, emotivni istupi pojedinaca (bilo da je rije o emocijama koje prati proslava Oluje, kakav sportski susret ili alkohol) koji se u pravilu prekrajno sankcioniraju.[footnoteRef:34] [34: Zbog 'Za dom spremni' dosad podignuto 13 prekrajnih prijava, Veernji list, 22.11.2013., dostupno preko: http://www.vecernji.hr/hrvatska/zbog-za-dom-spremni-dosad-podignuto-13-prekrsajnih-prijava-904498]

Za Veernji list nije sporno ni to to je uprkos jasnim zakonskim odredbama sud u Kninu nedavno presudio da nema osnova da procesuira Zagrepanina koji je na proslavi Oluje 2011. godine paradirao sa majicom na kojoj je bio natpis Za dom spremni. Prijavljen je za prekraj po paragrafima Zakona o javnom okupljanju, ali ga je kninski Prekrajni sud oslobodio uz obrazloenje da tekst Za dom spremni ne predstavlja oblik mrnje, jer je to pozdrav poznat kroz dugu hrvatsku povijest.

Hrvatski helsinki odbor takvu presudu smatra sramnom: Odbor smatra da je ova presuda zapravo odraz ireg stanja u drutvu. Kako je mogue da bilo koji sud u Hrvatskoj donese drugaiju presudu kada cijelo drutvo, sve institucije vlasti ne samo da toleriraju masovno skandiranje 'Za dom spremni' na sportskim natjecanjima, pogotovo nogometnim utakmicama, nego se od toga ne nastoje barem rijeima i djelom ograditi. HHO je javnost pozvao da se kloni reminiscencija na Pavelievu NDH, jer ustaki pozdrav Za dom spremni nije nita drugo nego hrvatska inaica pozdrava 'Sieg Heil', a njeno koritenje je manifestacija faizma.[footnoteRef:35] [35: 'Za dom spremni' je isto to i 'Sieg Heil'!, Danas.hr, 9.1.2012., dostupno preko: http://danas.net.hr/crna-kronika/za-dom-spremni-je-isto-sto-i-sieg-heil35 Reakcije Puhovski: 'Za dom' spremni je ustaki pozdrav! iak: Sutkinji nije mjesto u sudstvu!, Politika plus, 9.1.2012., dostupno preko: http://www.politikaplus.com/novost/49127/puhovski-za-dom-spremni-je-ustaski-pozdrav-cicak-sutkinji-nije-mjesto-u-sudstvu]

Na portalu Politika plus se tim povodom javio i sociolog arko Puhovski: Ta presuda je neodgovoran postupak suda i protiv sutkinje bi trebao biti proveden stegovni postupak. Taj pozdrav potie iz vremena Nezavisne Drave Hrvatske, a uzvikivali su ga ustae. Nema to veze sa starim hrvatskim pozdravom koji vue korijene iz vremena ubia i Zrinskog. Primjerice, u Njemakoj je zabranjen pozdrav 'heil', iako znai dobro zdravlje. No, budui da ga se dovodi u kontekst s Hitlerom - zabranjen je. Ba kao i dizanje desne ruke prilikom pozdrava 'ave' u Italiji zato to se to smatra faistikim pozdravom. Svi ti pozdravi se ne smiju interpretirati na drugi nain.[footnoteRef:36] [36: ]

Kad se sve sabere, iz reakcija na sajtovima hrvatskih medija, ubedljivo je pobedilo uverenje da nema nieg problematinog u reinkarnaciji ustakog pozdrava Za dom! - jer je to starohrvatskia ne ustaki pozdrav. Sociolog Slaven Letica, nekada lini savetnik hrvatskog predsednika Franje Tudjmana (1990-1991), izjavio je u osvrtu na izvikanu kninsku presudu da ona nije loa kao presedan jer potie na slobodu izraavanja i govora, kako i propisuje 38. lanak Ustava. Pravdajui odbranu Za dom spremni potrebom po zatiti slobode govora, Letica se mlako ogradio od ustakog pozdrava reima da on sam o njemu misli sve najgore. A onda je poentirao tvrdnjom da je sloboda govora i izraavanja dobra vijest za svaku demokratsku zemlju.[footnoteRef:37] [37: Reakcije Letica: Presuda nije loa jer potie na slobodu izraavanja i govora, Politika plus, 9.1.2012., dostupno preko: http://www.politikaplus.com/novost/49127/puhovski-za-dom-spremni-je-ustaski-pozdrav-cicak-sutkinji-nije-mjesto-u-sudstvu]

Velianje ustatva u Hrvatskoj: Dugotrajna bolest iz mrane prolosti

U javnosti sve oitije i sve manje skrivano velianje ustatva, koje prate i sve otvoreniji ataci na prava Srba koji ive u Hrvatskoj, imaju zajedniku crtu to je mrnja prema manjinama, reju, netrpeljivost prema onome to nije hrvatsko. Neki od simptoma za nastanak takvog stanja u hrvatskom drutvu su analizirani i u samoj Hrvatskoj. Masovno skandiranje ustakog pozdrava pred oima sveta posle fudbalske utakmice Hrvatska Island, bilo je uzrok sednice saborskog Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava. Poslanici su se sloili da je in reprezentativca Josipa imunia posljedica ireg fenomena i da je hrvatsko drutvo bolesno. Na sednici se ulo i upozorenje da je odjek ustakih pozdrava neizostavni dekor domaih stadiona, oko kojeg se malo tko uzbuuje. Predsednik Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava u hrvatskom parlamentu (Sabor) Furio Radin je podsetio prisutne da imuniev potez nije usamljen niti izdvojen incident.

To je samo posljednji in jednog fenomena koji kod nas traje mnogo godina i zbog kojeg smo mi do sada platili oko milijun eura kazni, rekao je Radin. Sankcionisanje krivaca zbog izraavanja netrpeljivosti zatraio je u ime Saveta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer. Postalo je apsolutno drutveno prihvatljivo da se rue iriline table, da se po Zagrebu dijele plakati 'srpsko porodino stablo' koji prikazuje ljude objeene na drvo. Polako smo doli do 'Za dom spremni' i sve e to postati normalno, negodovao je Tolnauer. Sve masovnije javno velianja ustatva u drutvu koje je nastalo na temeljima antifaizma, uznemirilo je Nedada Hodia, saborskog zastupnika bonjake manjine. On je postavio dijagnozu hrvatskom drutvu: Ovo drutvo je, po mom dubokom uvjerenju, poprilino bolesno od opake bolesti. Ovo drutvo treba terapiju, a ona e vjerojatno trajati dugi niz godina.[footnoteRef:38] [38: imunievustakipozdravtemaiuSaboru: 'Hrvatskojedrutvobolesno', Index.hr, 27.11.2013., dostupno preko: http://www.index.hr/vijesti/clanak/simunicev-ustaski-pozdrav-tema-i-u-saboru-hrvatsko-je-drustvo-bolesno/713643.aspx]

Sednici saborskog Odbora za nacionalne manjine i ljudska prava prisustvovali su i predstavnici Hrvatskog nogometnog saveza, Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske radio televizije (HRT). Svi su, odreda, izrazili miljenje da je skandiranje ustakih pozdrava neprihvatljivo. Ali niko od njih, kako je javio portal Index.hr, nije iskoristio priliku da za godine neinjenja koje je dovelo do uobiajenog dekora na sportskim terenima i tribinama - preuzme odgovornost.

Svi pobrojani incidenti koji su u Hrvatskoj eskalirali poslednjih meseci, posledica su i velike podrka javnosti kojaima razumevanja i titi onekoji javno pokazuju simpatije prema tekovinama ustake NDH. Takvo stanje nije mogue razumeti izvan istorijskog konteksta hrvatskog osamostaljenja. Nova hrvatska vlast, pre svega poetkom 90-ih godina prolog veka vladajua HDZ na elu sa Franjom Tumanom, nala je snano uporite u hrvatskoj emigraciji koja je decenijama posle Drugog svetskog rata idealizovala NDH i svom podmlatku prikazivala tu tvorevinu u pozitivnom svetlu. Predsednik HDZ Franjo Tuman je ve na Prvom opem saboru HDZ-a 25. februara 1990. godine rekao: Nezavisna drava Hrvatska nije bila samo puka 'kvislinka tvorevina' i 'faistiki zloin', ve izraz povijesnih tenji hrvatskog naroda za svojom samostalnom dravom i spoznaja meunarodnih imbenika. Prema tome, NDH nije predstavljala samo puki hir Osovinskih sila, ve je bila posljedica odreenih povijesnih okolnosti.

Tumanovo vaenje NDH sa ubrita istorije ponukalo je tadanjeg predsednika Centralnog komiteta saveza komunista Hrvatske (CK SKH) Ivicu Raana da HDZ nazove strankom opasnih namjera, jer ona zaziva avet NDH. Raanov napor da ukae na neprihvatljivost vaskrsavanja tekovina NDH nije pao na plodna tla; vei deohrvatske javnosti, bar ako je suditi prema velikoj podrci koju je dugo godina uivala HDZ, nije odbacio Tumanove rei niti je prepoznao ita loe u njegovoj ideologiji.[footnoteRef:39] Za knjievnika i izdavaa Slavka Goldsteina je, s druge strane, ustaki reim bio neuspjeli privid pravne drave,loe organizirana kombinacija drakonskog legaliteta i divljeg kaosa. Goldstein se nije sloio sa Tumanovom procenom NDH kao izraza tenji hrvatskog naroda. [39: NDH nije bila samo puka 'kvislinka tvorevina' i 'faistiki zloin', ve izraz povijesnih tenji hrvatskog naroda za svojom samostalnom dravom, Hrvatski fokus, 21. novembar 2010., dostupno preko: http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1556:prije-dvadeset-godina-ivica-raan-hdz-je-stranka-opasnih-namjera-10&catid=22:feljtoni&Itemid=46]

Iz razumljivih razloga u povijesnom sjeanju srpskog naroda ustaka NDH nikada nije bila i nikada nee biti nita drugo nego faistiki zloin, klaonica Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, podsetio je Goldstein.[footnoteRef:40] [40: 1941.Godina koja se vraa, Slavko Goldstein, Novi Liber, Zagreb, 2007., str. 373]

Hrvatska nikada nije istraila gde odnosno kod koga suu NDH zavrili zlato i dragocenosti opljakanitokom progona i pogroma Srba i Jevreja.[footnoteRef:41] Sudbina svojine progonjenih Srba i Jevreja nije utvrena, niti je neko to pitanje uspeo da nametne hrvatskim vlastima posle 1991. godine. A upravo tih godina je prvi hrvatski predsednik Franjo Tuman intenzivno radio na projektu revitalizacije, tolerisanja i velianja ustatva u dananjoj Hrvatskoj. Suzan Vudvard (Susan Woodward) je u knjizi Balkanska tragedija tako dola do zakljuka da je revizionistika istorija hrvatskog voditelja Franje Tumana u vezi genocida sprovedenog nad Srbima, Jevrejima i Romima u vreme Nezavisne drave Hrvatske u periodu 19411945, postala politiki opasna u momentu kada je izbor Tumana za predsednika finansijski podran u najveem delu od strane desniarskih emigranata iz tog vremana, koji su sa sobom doneli dravne simbole, kao i kada su uvedeni posebni porezi za Srbe koji su imali vikendice u Hrvatskoj (ali ne i za druga lica iz nekih drugih republika)[footnoteRef:42]. [41: Misterija zlata koje su ustae oduzele od Srba i Jevreja, Vesti online, 9.2.2014., dostupno preko: http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/380808/Misterija-zlata-koje-su-ustase-oduzele-od-Srba-i-Jevreja] [42: Susan L. Woodward, Balkan Tragedy, The Brookings Institution, Washington, 1995., str. 229]

Tumanov plan da se oda poast rtvama ustakog terora u Jasenovcu, a ujedno i rtvama komunistikog terora nakon Drugog svetskog rata, tako to bi svi oni bili pokopani u zajedniku grobnicu, izazvala je mete i zgraavanje i u meunarodnoj zajednici. U medijima je taj projekat nazvan 'meanjem kostiju'. Izrael i jevrejske zajednice u svetu, a posebno u Sjedinjenim Amerikim Dravama, doekale su tu Tumanovu ideju na no. To je podstaklo priseanje na ranije Tumanove tvrdnje (koje je izneo usvojoj knjizi Bespua) da je broj ubijenih Srba, Jevreja i drugih u Jasenovcu i drugim stratitima u NDH bio viestuko manji nego to su to utvrdile jugoslovenske vlasti po okonanju rata, kao i da su mnogi kapoi u Jasenovcu i drugim ustakim logorima bili - Jevreji.

Takvu reviziju istorijskih fakata su otro osudile sve jevrejske organizacije u svetu. Tumanov esejistiki manevar znaajno je ugrozio imid Hrvatske u svetu a bio je i glavna prepreka diplomatskom priznanju Hrvatske.[footnoteRef:43] [43: ivorad Kovaevi, Amerika i raspad Jugoslavije, IP Filip Vinji/Fakultet poliitkih nauka, Beograd, 2007, str. 204]

Neposredno posle nove izborne pobede HDZ-a i Franje Tumana, Njujork Tajms je aprila 1997. godine u uvodniku pozvao vodee sile Zapadnog sveta SAD, Francusku, Britaniju i Nemaku da primene odlune i neodlone mere kojima bi se zaustavilo povampirenje ustatva u Tumanovoj Hrvatskoj. A. M. Rozental u autorskom tekstu pie da je ameriki ambasador Piter Galbrajt u vie navrata optuivao Tumanovu vladu zbog etnikog ienja preostalog srpskog stanovnitva u Hrvatskoj. Rozentalove osude Tumanovog reima bile su neobino otre. Franjo Tuman i njegovi faistiki tienici svaki put dosad su odbacivali te Galbrajtove proteste, vreajui pritom samog ambasadora, pisao je Rozental, zavrivi tekst pitanjem nije li moda i Zapad postao i sam toliko bolestan da e dozvoliti hrvatskom faizmu za zaivi svoj zagrobni ivot?.

Ubrzo New York Times u redakcijskom uvodniku (krajem aprila 1997. godine) trai od administracije predsednika Bila Klintona da Hrvatskoj blokira pristup MMF-u i ostalim finansijskim institucijama sve dok Zagreb ne obezbedi punu saradnju sa Hakim tribunalom, slobodu tampe, normalizaciju odnosa u Mostaru i pronae i odlui se za druge politike lidere. List konstatuje da je, dok je panja usmerena na Slobodana Miloevia u Srbiji, hrvatski nacionalizam, verovatno, jo opasniji po mir na Balkanu[footnoteRef:44]. [44: ivorad Kovaevi, Amerika i raspad Jugoslavije, IP Filip Vinji/Fakultet politikih nauka, Beograd, 2007, str. 204]

Tumanovim stopama je iao i potonji hrvatski predsednik Stepan Mesi, koji je tokom skupljanja novanih priloga od pripadnika emigracije u Australiji 1991. godine rekao da su u Drugom svetskom ratu Hrvati dva puta pobedili: To to trae od Hrvata - 'Ajde, idite kleknuti na Jasenovac, kleknite ovde' - mi nemamo pred kim zato da kleimo, mi smo dva puta pobedili, a svi drugi samo jednom. Mi smo pobedili 10. aprila kada su sile Osovine priznale hrvatsku dravu, i pobedili smo jer smo se nali posle rata opet za pobednikim stolom...[footnoteRef:45] Taj govor je mnoge okirao jer je Mesi do tada u meunarodnoj zajednici proklamovan kao zagovornik antifaizma i ovek koji oduvek osuuje ustaki reim. Ili, kako je razvoj dogaaja pre i posle raspada SFRJ opisao Mia Gleni: Hrvati su traili da se priznaju rtve blajburkog masakra. Ujedno suzapoeli i proces rehabilitacije ustake drave.[footnoteRef:46] [45: YouTube, dostupno preko: http://www.youtube.com/watch?v=bKWjP9Ffm0E] [46: Mia Gleni, Balkan 1804-1999, Samizdat B92, Beograd, 1999., str. 329]

Da se na ustatvo, ustae i njihov doprinos u stvaranju savremene Hrvatske u dobrom delu tamonje javnosti gleda sa odobravanjem, dokazuje i izjavaprvog ministra unutranjih poslova Republike Hrvatske Josipa Boljkovca. Boljkovac, koga kod kue eka suenje zbog odgovornosti za zloin partizana nad civilima kod Duge rese 1945. godine (tada je bio ef kotarske OZNE), tvrdi da ustatvo i dalje ivi u Hrvatskoj. Tvrdi da to mora biti velika opomena i da je tragino da se u Hrvatsku vraa ustaluk, pa se sudi SKOJ-evcima koji su protiv faizma dizali ustanak 1941..[footnoteRef:47] [47: Boljkovac: Ustatvo i dalje ivi u Hrvatskoj, Glas Istre, 6.1.2014., dostupno preko: http://www.glasistre.hr/vijesti/hrvatska/boljkovac-ustastvo-i-dalje-zivi-u-hrvatskoj-436319]

Za zloine koje su ustae poinili u Hrvatskoj - hrvatsko dravno tuilatvo nije pokrenulo proces protiv ijednog poinioca.

Na sve te injenice je 2009. godine upozorilo i slovenako Dravno vee (Dravni zbor), drugi dom slovenakog parlamenta, koji je u vezi negovanja tekovina HDH-a u susednoj dravi usvojio ak i posebnu izjavu, koja je u Hrvatkoj izazvala brojne otre reakcije. Naime, tokom rasprave o ratifikaciji pristupanja Hrvatske u savez NATO, slovenaki Dravni savet jena svojoj 13. sednici usvojio izjavu da bi Hrvatska morala biti svesna odgovornosti za potovanje osnovnih vrednosti koje se oekuju od lanstva u NATO. Susednoj zemlji je kao oteavajua okolnost za ulazak u NATO prebaen odnos Hrvatske prema tradiciji NDH, s obzirom da je NDH i dan-dans konstitutivan deo hrvatske nacionalne svesti.

Slovenaki parlamentarci su kao izuzetno problematinu podvukli i injenicu da Hrvatska nikome nije platila ratnu odtetu, a nije se ni izvinila oteenim dravama i narodima.

Slovenija je odapela ovakav stav put Zagreba i Brisela izahvaljujui drugaijem gledanju na prolost nego to je to sluaj u Hrvatskoj. Za razliku od itelja Hrvatske, veina graana Slovenije gleda na partizane i antifaistiku borbu kao na tekovinu na koju se mora biti ponosan, na batinu koja nije upitna i svakako je pozitivna.[footnoteRef:48] Sudbina Slovenije je u Drugom svetskom ratu bila blie sudbini Srbije, a to su isticali i ustaki pamfleti. Tadanja predsednica hrvatske vlade Jadranka Kosor je 2009. godine pomenutu izjavu Dravnog vea slovenakog parlamenta ocenila kao vraanje na neke momente iz istorije, stoga je iskorak slovenakih parlamentaraca za nju bio nedopustiv i skandalozan, iako je upravo ta izjava posle mnogo decenija preutkivanja izrazila oekivanja mnogih rtava nekadanjeg ustakog reima.[footnoteRef:49] [48: U ustakoj propagandnoj brouri Ustaa govori! o slinoj sudbini Slovenije i Srbije svedoi i ovaj pasus: Dok je Srbija potpuno unitena i razorena, dok je sloboda srpskog naroda i na najmanju mjeru svedena, ne kao drava nego kao neprijateljska zemlja, dok je slovenska zemlja razdeljena, dotle je naa hrvatska domovina uzviena na najvei stupanj to ga jedna zemlja moe imati, ona je proglaena i priznata kao nezavisna drava Srbi i Slovenci vodili su protuhrvatsku politiku, radili su o glavi cijelom hrvatskom narodu Nu Hrvatska ustaka borba spasila je od propasti hrvatski narod i hrvatsku zemlju. Da toga nije bilo, Hrvatska bi danas bila nesretna ruevina stvarna i politika, kao to su to Srbija i Slovenija, ija je sudbina za duge vjekove zapeaena a iji e narodi pod tekom sudbinom teko stradati, jer su ih njihovi vodje upropastili., broura Ustaa govori!, Hrvatska dravna tiskara, Zagreb, 1941., str. 5] [49: Hrvaka: Gre za kandalozno obtobo, 24ur, 24.01.2009., dostupno preko: http://www.24ur.com/novice/svet/hrvaska-gre-za-skandalozno-obtozbo.html]

Da je ideologija ustatva duboko ukorenjena u hrvatskom drutvu otkrivaju i opservacije nekih od poznavalaca prilika na Zapadnom Balkanu, meu kojima ima diplomata, novinara i istoriara. Ustaka ideologija je bila, nesumnjivo, jedan od uzroka za sukobe tokom raspada SFRJ. Njene posledice su primetne i danas. To je uoio i vedski diplomata Karl Bilt: Posle Auvica, Jasenovac je u Drugom svetskom ratu bio verovatno najuasniji koncentracioni logor smrti. Ubijanje je ovde pretvoreno u mainski proces, a u pucnjima u Jasenovcu nije nestao samo velik deo jevrejskog stanovnitva ovog dela Evrope nego i veliki broj Srba I nije samo u Jasenovcu zlo bilo stavljeno u pogon. I ime Kozarac je bilo povezano sa masakrima nad Srbima. I s oca na sina, s majke na kerku, prenosile su se prie o crkvama koje su, ispunjene narodom i molitvama, spaljivane, o deci koja su masakrirana, o hrvatskoj ustakoj zastavi i o muslimanskim SS-jedinicamaAli, ono to je bilo potiskivano u javnom ivotu, ouvalo se u pamenju pojedinaca i u porodicama, i ubeen sam da je upravo to oficijelno potiskivanje svireposti poinjenih izmeu Srba, Muslimana i Hrvata u kojima su Srbi bili stradalnika strana igralo veliku ulogu u brzom prerastanju bosanske krize poetkom 90-tih godina u konflikt i otvoreni ratni sukob.[footnoteRef:50] [50: Karl Bilt, Zadatak mir, Radio B92, Beograd, 1999., str. 24-25.]

I ameriki geopolitiar Semjuel Hantington (Samuel P. Huntington) je upozorio da je ustako nasilje bilo kljuan faktor koji je uticao na reakciju srpske manjine i tako predodredio i razvoj dogaaja tokom raspada SFRJ. Konflikti izmeu Srba i Hrvata, na primer, ne mogu se pripisati demografiji a samo delimino istoriji, jer su ti narodi iveli relativno miroljubivo jedni pored drugih, sve dok hrvatske ustae nisu pobile Srbe u Drugom svetskom ratu, ocenjuje Huntington.[footnoteRef:51] Netolerantan odnos prema Srbima je u to vreme uivao podrku znaajnog saveznika ustake NDH nacistike Nemake. Prilikom susreta Ante Pavelia i Adolfa Hitlera, a povodom srpskog pitanja, Hitler je izrekao reenicu koja je verovatno bila unapred pripremljena i stoga naroito istaknuta: Ako hrvatska drava eli biti istinski vrsta, morae 50 godina provoditi nacionalno netolerantnu politiku, jer od prevelike tolerancije u tim pitanjima nastaju samo tete.[footnoteRef:52] [51: Samuel P. Huntington, The Clash of Civilizations, Simon & Shuster, New York, 1996., str. 261.] [52: 1941.Godina koja se vraa, Slavko Goldstein, Novi Liber, Zagreb, 2007., str. 120]

U pojedinim delovima Hrvatske i Bosne tekovine i posledice netolerantne politike koju su sprovodile ustae, ostavile su duboke korene ne samo u doba Drugog svetskog rata, nego sve do danas. U to su se tokom nedavnih ratova uverili i brojni strani reporteri. Uporite bosanskih Hrvata je bila zapadna Hercegovina. Ta oblast je spadala u najsiromanije regione u bivoj Jugoslaviji, a bila je poznata po tome to je Ante Paveli iz nje regrutovao izuzetno veliki broj ustaa, kao i po podrci koju su tokom Drugog svetskog rata davali Nezavisnoj dravi Hrvatskoj. Kao to je novinar Rojtersa Andrej Gustini otkrio 1992. godine, hrvatski ruralni faizam je ponovo procvetao. Na godinjicu osnivanja Pavelieve drave, 10. aprila, ovog novinara su u jednom malom mestu u zapadnoj Hercegovini probudili pucnji iz pitolja i artiljerijskog orua, kojima je stanovnitvo proslavljalo taj dogaaj iz davne prolosti. Pucnji su se uli na udaljenosti od nekoliko kilometara. Na brdima preko puta kuice u kojoj je odseo Gustini, video je tri ogromna slova napravljena od zapaljenih guma NDH. Prema reima jednog od stanovnika zapadne Hercegovine: 'Ovde uspevaju samo tri stvari: zmije, kamenje i ustae.'[footnoteRef:53] [53: Mia Gleni, Balkan 1804-1999, Samizdat B92, Beograd, 1999., str.345]

U Hrvatskoj je poslednjih decenija uoena jo jedna pojava: to je tancanje raznih istorijskih ili pseudo istorijskih knjiga, u kojima se vreme ustake NDH opisuje sa velikim potovanjem i uz minimalizovanje neprijatnih injenica, ili ak uz apsolutnu glorifikaciju te zloinake tvorevine. To se odnosi naroito na razne feljtone, poput feljtonao Ustakoj vojnici. [footnoteRef:54] [54: Ustaka vojnica: Vojni ogranak Ustakog pokreta, aktivna na prostoru NDH tokom Drugog svetskog rata; iako je nastala kao ustaka stranaka vojska, Ustaka vojnica kasnije je postala regularni dio oruanih snaga NDH.;1944. je zajedno sa Hrvatskim domobranstvom ujedinjena u Hrvatske oruane snage. Vie na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Usta%C5%A1ka_vojnica)]

Feljton (nastao na osnovu dve knjige posveene ustakoj vojsci i problemu 'divljih ustaa' koje su potpisala etiri autora), objavio je sa mnogo pompe poetkom jula 2013. godine zagrebaki Veernji list, pod firmom Vojna povijest. Trei nastavak Odnos Ustake vojnice i nemakih snaga, objavljen 5. jula 2013.godine, poinje konstatacijom da su se snage NDH, pa tako i snage vojnice, od 1942. godine nale u razliitim stupnjevima operativne podinjenosti njemakim snagama. Autori opisuju kako je ustakoj stranakoj vojsci bio nenaklonjen Njemaki opunomoeni general u Hrvatskoj Glaise von Horstenau, kome je smetalo to je Ustaki pokret bio kompromitiran poinjenim pogrekama, zloinima i pojavama korupcije, istiui 'osobito lo uticaj' grupe iz emigracije. Kao kontrapunkt Horstenauovom cepidlaenju su iscrpno navedene (ustaama naklonjene) izjave tadanjeg poslanika Njemakog Reicha u NDH Siegfrieda Kaschea.

Ufeljtonu[footnoteRef:55] vrvi od pohvala na raun ustake vojnice, njene borbene snage i njenog doprinosa pri novom ureenju evropskih snaga. Nasuprot tome, Horstenauovi izvetaji sa terena o ustakim zloinima opisani su kao opasno pretjerivanje. Jake simpatije koje je nemaki ambasador u NDH Kasche gajio za ustae, iskoriene su za pravdanje ustakog nasilja, jer su izgredi poeli nasiljem pojedinih pravoslavaca ili pripadnika bivih jugoslavenskih jedinica, a tek potom je usledio udarac ustaa koji je bio, svakako, vrlo radikalan. [55: Vie na: http://www.vecernji.hr/hrvatska/treci-dio-feljtona-odnos-ustaske-vojnice-i-njemackih-snaga-579693]

Ambasador Siegfried Kasche je u svojim belekama napomenuo tim povodom da se ne poznaju druga naela pri suzbijanju bandi. Nekritinost ovakvog poduhvata uperenog u retuiranje istorije od strane hrvatskih novo-istoriara, proizilazi i iz reklamne kampanje za prodaju prethodno feljtoniziranih knjiga. Veernji list je hrvatskoj publici toplo preporuio tivo koje sadri neobjavljene i neviene fotografije Ustake vojnice, uz napomenu da monografije imaju i partizani i domobrani, pa zato ne i ustae.

Opisano izjednaavanje ustaa i partizana, zajedno sa preciznim opisom najrazliitijih kadrovskih rokada u ustakoj zloinakoj vojsci (kao da se radi o nezaobilaznom i vanom prikazu ivota znaajnih istorijskih linosti a ne o najokorelijim krvnicima prolog veka), postalo je uobiajeno u dananjoj Hrvatskoj. Pomenute knjige se bave ratnom istoriografijom oslanjajui se na izdane citate iz dopisa koje je Siegfried Kasche slao svojim nadreenima, a iz kojih se vidi koliko je bionaklonjen Paveliu i ustaama. Zauzvrat, Paveli je ambasadora Nemakog Rajha u Zagrebu obilato darivao, kako bi mu pojaao simpatije za ustaki reim i njena osobno. Tako je brutalnost ustakih postrojbi zabeleio Glais von Horstenau, opunomoeni predstavnik Wermachta u NDH do 1944.godine; on u rezimeu svojih dnevnikih zapisa zakljuuje da je Paveli aprila 1941. zakoraio na tlo domovine s namerom da ognjem i maem sasvim zatre 1.800.000 pravoslavaca.

ak je i Hajnrih Himler (Heinrich Himmler, ozloglaeni komandant Gestapoa, jedan od najmonijih ljudi Treeg rajha i jedan od idejnih tvoraca Holokausta) navodno bio zgroen kada mu je Paveliev tesan saradnik (ustaki krvnik) Eugen Dido Kvaternik prilikom prvog susreta u maju 1941. godine raspredao o planovima Pavelievog poglavarstva da zatre dva miliona Srba u NDH[footnoteRef:56]. Pogled na bliu istoriju koju publici nude mediji poput Veernjeg lista, optereen minimalizovanjem zasluga partizana i glorifikacijom ustaa i NDH, nije usamljen, ve je uoljiv i u hrvatskim istorijskim itankama, ali i u javnom prostoru Hrvatske, gde je Savez antifaistikih boraca poslednjih godina pobrojao ak 2.964 sruenih ili uklonjenih antifaistikih spomenika, dok je ostalo oko 3.000 oteenih[footnoteRef:57]. [56: 1941.Godina koja se vraa, Slavko Goldstein, Novi Liber, Zagreb, 2007., str. 91] [57: 1941.Godina koja se vraa, Slavko Goldstein, Novi Liber, Zagreb, 2007., str. 278]

Ne treba zaboraviti ni na injenicu da hrvatski dravni arhiv licima koja su bila deo ustake mainerije izdaje potvrde o ueu u oruanim snagama NDH. Molbu za izdavanje takve potvrde je do sada podnelo1.683 graana iz Hrvatske i BiH. Prema podacima hrvatskog Zavoda za mirovinsko osiguranje to su nekadanji "pripadnici ustakih jedinica, pripadnici Poglavnikova tjelesnog zdruga, domobrana i orunika, ili lanovi njihovih obitelji koji nakon njihove smrti nasljeuju mirovinu". Za penzije pripadnicima nekadanjeg zloinakog reima Hrvatska izdvaja 348.000.000 kuna.

Graani podnose zahtev za izdavanje kopija dokumenata o ueu u oruanim snagama NDH zbog sticanja razliitih prava - a pre svega penzije. Hrvatski Sabor je naime 1993. Godine usvojio izmene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kojima je pripadnicima oruanih snaga NDH (ureenom zakonu su nazvani "domovinska vojska") omogueno da im se svaka godina provedena u oruanim formacijama NDH rauna kao dve godine radnog staa; jednak kriterijum je primenjen i na godine koje su ustae provele u zarobljenitvu posle 16. maja 1945. godine. Sve te zakonske izmene nose potpis tadanjega predsednika Zastupnikoga doma Sabora Stjepana Mesia. Tako su vojne formacije NDH a pre svega ustae ak i nagraene u Hrvatskoj za svoj "minuli rad" u kvislinkim jedinicama,[footnoteRef:58] iako hrvatski Ustav izriito navodi da je istorijsko pravo hrvatskog naroda na samostalnost zasnovano na "uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraenoj nasuprot proglaenju Nezavisne Dravne Hrvatske (1941.)", plus to se kao temelj prava hrvatskog naroda na dravotvornost u Ustavu navode i "odluke Zemaljskoga antifaistikog vijea narodnog osloboenja Hrvatske (1943.)".[footnoteRef:59] [58: Jutarnji list, Milijuni za vojnike NDH, 21.10.2013., dostupno preko: http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/milijuni-za-vojnike-ndh ] [59: Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, dostupno preko: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/232289.html]

Netane, snano ulepane predstave o ustakom pokretu ire se i pomou Interneta, pa i Wikipedije (jednostavne internet enciklopedije), putem koje pojedinci serviraju mlaim generacijama sasvim suprotne podatke o NDH od onih koji su istorijski validni.[footnoteRef:60] Pod pojmom ustaa se, na primer, na tim stranama moe saznati da je to revolucionarni borac koji se dobrovoljno i svjesno bori za uzviene ciljeve potpune slobode i samostalnosti hrvatskog naroda i hrvatske drave u njenim povijesnim i prirodnim granicama na temelju Hrvatskog dravnog prava[footnoteRef:61], a uloga ustaa u Drugom svetskom ratu svodi se na borbu protiv ozloglaenih srpskih etnika i otpor Drai Mihailoviu[footnoteRef:62]. O ustaama, partizanima i reimu Ante Pavelia su publikovane potpuno netane tvrdnje, na primer da ustaki pokret nije bio "svjesno desno-radikalan, rasistiki i totalitaran", da su za pojavu ustake ikonografije u modernoj Hrvatskoj "krivi masoni", da je antifaizam "ograniavanje svih osnovnih ljudskih sloboda", da je "partizanskih zloina bilo triput vie nego ustakih", i slino. [60: Ovo je ovek koji na hrvatskoj Vikipediji promovie ustae, Kurir, 13.09.2013.] [61: ULOGA USTAE U HRVATSKOJ TERMINOLOGIJI, portal Kamenjar.com, 1.12.2013, dostupno preko: http://kamenjar.com/uloga-ustase-u-hrvatskoj-terminologiji/] [62: Ili, kao to pie na stranici Hrvatske iste stranke prava: Jer da nije bilo NDH i njezinih oruanih postrojbi, danas na ovim prostorima zasigurno ne bi bilo hrvatskog naroda kao samosvojnog imbenika, budui da je Draa Mihailovi kao voa zloinakog etnikog pokreta i ministar vojske izbjeglike jugoslavenske Vlade planirao u suradnji s Mussolinijevim faistima istrijebiti Hrvate iz Herceg-Bosne, Like i Dalmacije, to bi se zasigurno i dogodilo da se tome nisu suprotstavile oruane postrojbe NDH s ustakom kapom. Objavljeno 25.5.2011, dostupno preko: http://hcsp.hr/%c2%a8ustase-zapravo-nikom-ne-smetaju%c2%a8]

Ustaki zloinci su listom prikazani kao humaniste, istinski borci za slobodu,veliki rodoljubi i potenjaci. Ni Jasenovac nije izbegao novo tumaenje, pa je prema autorima hrvatskih strana Wikipedije tamo stradalo samo 481 ljudi, a i njih su pobili - partizani. Prema proceni urednika hrvatske Wikipedije, poloaj Srba u Hrvatskoj se u vreme NDH ak "poboljao, posebice u urbanim dijelovima", dok je jedan od najgorihustakih zloinaca Vjekoslav Maks Luburi opisan kao ovek "koji se na svoj nain posvetio borbi za Hrvatsku, spaavao desetke pravoslavne siroadi i smjetao u institucije koje o svom troku odrava Ustaka obrana"[footnoteRef:63]. [63: "Hrvatska nije bila totalitarna, a rtve u Jasenovcu pobili su partizani", Jutarnji list, 10.09.2013., dostupno preko: http://www.jutarnji.hr/radikalni-desnicari-preuzeli-uredivanje-hr-wikipedije--ndh-nije-svjesno-bila-totalitarna--a-antifasizam-se-bori-protiv-svih-sloboda-/1125398/]

Ako na neposredno ureivanje Wikipedije hrvatska drava moda nema uticaja, to se svakako ne moe rei za finansiranje 1.205 organizacija hrvatskih "branitelja", od kojih na desetine njih na svojim internet prezentacijama ili u svom javnom delovanju nekanjeno upotrebljava ustake simbole NDH. Protiv takve prakse dravnog izdanog finansiranja organizacija koje se die ustatvom i koje tako neometano ire i propagiraju ustake simbole, protestvuju malobrojne mirovnjake i organizacije za zatitu ljudskih prava, ali bez naroitog uspeha.[footnoteRef:64] [64: Drava financira: "Za dom spremni!", H-Alter, 14.01.2014., dostupno preko: http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/drzava-financira-za-dom-spremni]

Istovremeno se prilikom svakog obeleavanja znaajnih datuma iz novije hrvatske povijesti u medijima irom Hrvatske objavljuju prilozi i lanci u kojima se u tradiciji Franje Tumana tvrdi da su Srbi prvi napali Hrvate u NDH, te da su se stoga ustae samo branile, i slino.[footnoteRef:65] Moderni hrvatski istoriari su otile i korak dalje, pa su sad mnjenja da su komunisti tokom Drugog svetskog rata poinili 89 odsto zloina, a ustae svega 0,13 posto.[footnoteRef:66] [65: Daran Bai, to je Hrvatima NDH, drugi dio, 9.10.2013, dostupno preko: http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=20623:to-je-hrvatima-ndh-2dio&catid=3:nikad-zaboraviti&Itemid=10] [66: Jurevi: Komunisti poinili 89 posto zloina, ustae 0,13, Tportal.hr, 30.5.2012, dostupno preko: http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/196958/Komunisticke-vlasti-pocinile-89-posto-zlocina-NDH-0-13.html]

Sve te jednostrane i pogrene predodbe o ustatvu dodatno su uvrstili iusidrili u svesti iroke populacije i koncerti Marka Perkovia Thompsona, kao i drugi javni dogaaji na kojima se masovno istiu faistiki simboli. Javna i nekanjena prodaja svih moguih ustakih relikvija i simbola (koje hrvatska policija smatra suvenirima, pa poinioce ne goni) prilikom najrazliitijih godinjica i svetkovina dodatno uvruje uverenje da su te tekovine s pravom ugraene u temelje nove drave, koja je od 1. jula 2013. i nova, 28. lanica Evropske unije. I sve to uprkos pregnuu nekih elnika hrvatske politike scene da javnim osudama faizma i ustatva osujete vraanje tekovina ustatva u hrvatski javni prostor. Koliko je pojava uzela maha i ukorenjena, vidi se i po tome, upozorava novinar Marinko uli, to 1941. godine ustaama na zagrebakom stadionu nije uspelo razdvojiti jevrejsku i srpsku decu od hrvatskih vrnjaka, dok se 2013. godine takvo, makar virtuelno razdvajanje posle imunovievog usklika Za dom spremni! - ipak dogodilo.[footnoteRef:67] [67: Ili, kako primeuje Marinko uli: Ovaj put nije bilo nikoga da prui otpor i cijeli je dogaaj protekao u znaku velike zamjene uloga. Oni koji su u NDH razdvajali i sortirali srednjokolce po krvnim zrncima danas su heroji, a oni koje se na taj nain segregiralo, etniki su otpad koji nita bolje nije ni zasluio. To je onda dobilo odraz i izvan maksimirskog stadiona, jer su osude imunievog performansa bile nesrazmjerno male, a nogometne i druge sportske organizacije ak se i otvoreno sprdaju s oekivanjima da poduzmu otre kaznene mjere. Oito im je drae da to obavi FIFA, kao desetljee-dva unatrag, kada se radije 'ponosno' podnosilo meunarodne batine nego svojom voljom mijenjalo politiku prema Srbima i ostalim manjinama. Ali to nije najgore u ovoj prii, jer ona zrcali i ukupni saldo hrvatske drave nakon dvadesetak godina postojanja. Kada je Tuman doao na vlast, mnogo toga je obeao, kapitalistiki ekonomski prosperitet, politike slobode,, a samo je jedno odmah ostvareno pravo na mrnju prema Srbima i drugim manjinama. I sada, kada je jasno da je od obeanog malo ili nimalo ispunjeno i da je Hrvatska neuspjena zemlja, ta mrnja, to jedino to je ostvareno, buja kao nadomjestak za sve ostalo. Marinko uli, Povratak ustaa, Peanik, 3.12.2013., dostupno preko: http://pescanik.net/2013/12/povratak-ustasa/]

Napadi na medije koji se suprotstavljaju ili upozoravajo na ustatvo: Efekat ohlaivanja

Teko je osujetiti prodiranje ustatva u pore hrvatskog drutva danas, ako mediji i struna javnost ute. A oni koji ne ute, najee aktivno uestvuju u potiranju istorijskih injenica za raun velianja ustaa. Tu posebnu panju treba pokloniti progonu novinara koji upozoravaju na opasnost oivljavanja ustake ideogije i njenih simbola. Oni koji su jo poetkom 90-ih godina prolog veka upozoravali na opasnost ekstremizma u Hrvatskoj, sistematski su uutkivani jo od zametaka uspostavljanja nezavisnosti Republike Hrvatske. Dravni tuilac se, na primer, nekoliko puta tokom 1992. godine pozivao na lan 197 KZ, u vezi sa lanom 75 za klevetu dravnih zvaninika koje su mediji kritikovali zbog njihovih proustakih stavova. lan 197 Kaznenog zakona je bio osnov za gonjenje novinarke Jasne Tkalec koja je 3. juna 1991. godine objavila lanak u lokalnom karlovakom listu Nokat.

Njen lanak ne bi objavio nijedan tiraniji list (osim, moda, tada nezavisne Slobodne Dalmacije) zbog njegove izuzetne kritinosti prema hrvatskom rukovodstvu, a posebno prema njegovoj rehabilitaciji ustake ideologije i progonu hrvatskih Srba. Oito je da je svaka nada u demokratiju zauvek nestala, pisala je Jasna Tkalec, ba kao i nada u mirno reenje /jugoslovenske/ krize, to jo uvek ne znai da e ustae i neoustae prevladati u hrvatskom narodu. Jedino Hrvatsko rukovodstvo eli da /nas/ uveri u to i uputi nas u tom pravcu. Novinarka je upozoravala da je oko 130 srpskih vikendica u okolini Zadra uniteno u kristalnoj noi, te da se razaraju spomenici u Dalmaciji. Tkalecova je uz to zapisala i da je hiljade Srba uklonjeno sa rukovodeih poloaja, iz kola, bolnica, firmi i ustanova, konano 'ienje' poslednjih komunista i Srba.

Suenje Jasni Tkalec na osnovu optubi da je prenosila lane informacije, odrano je 29. juna 1993. godine u Okrunom sudu u Zagrebu. Ona je u svoju odbranu istakla da su prozvani vladini ministri priznali kako uspon ustake ideologije u Hrvatskoj, tako i da se Srbi neopravdano otputaju s posla. Tvrdila je daje ministar unutranjih poslova Josip Manoli naveo dve tendencije u vlasti partizansku i ustaku a da je ivko Juzbai, ministar bez portfelja, govorio o kristalnoj noi protiv Srba u Zadru. Sudija je osudio Jasnu Tkalec uprkos dokazima koje je u svojoj odbrani iznela; u presudi je glasilo da je kriva po lanu 197, a u obrazloenju presude pie da je ona imala nameruda podstie neprijateljstvo i da su njene smiljene lai i ratnohukaka propaganda bili ireni radi uznemirenja graana.[footnoteRef:68] [68: Mark Thompson, Proizvodnja rata, Mediji u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Medija centar, B92, Beograd, maj 1995., str.142]

Slina sudbina je zadesila i urednike i novinare koji su na HTV-u objavili ve pominjan, autentian snimak govora Stipe Mesia u Australiji (gde je juna 1992. izjavio da je Hrvatska dvaputa pobedila odnosno da je pobedila i 10. aprila, kada je n