Zdenko Samaržija Hrvatska i svijet priručnik za nastavnike povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama
Zdenko Samaržija
Hrvatska i svijetpriručnik za nastavnike povijesti
u četverogodišnjim strukovnim školama
urednik
mr. sc. Zoran Velagić
lektor
Petar Vuković
korektorica
Vesna Škarica
grafičko-likovni urednik
Iva Dokmanović
Uporaba priručnika odobrena je
rješenjem Ministarstva prosvjete
i športa Republike Hrvatske
klasa UP/I°-602-09/03-01/0131
ur. broj 532-02-03/1-03-1,
Zagreb, 12. svibnja 2003.
© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.
Nijedan dio ove knjige ne smije se
umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji drugi
način reproducirati bez nakladnikova
pismenog dopuštenja.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveučilišnoj
knjižnici Zagreb, 430519072
ISBN 953-0-50388-1
tisak
GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o.,
Zagreb
Zdenko Samaržija
HRVATSKA I SVIJETpriručnik za nastavnike povijesti
u četverogodišnjim strukovnim školama
Školska knjiga, Zagreb, 2003.
S A D R Ž A JUVOD................................................................ 7
UČENIK .................................................................... 8
PROGRAM ............................................................... 9
OCJENJIVANJE.....................................................10
ISPITIVANJE ..........................................................11
HRVATSKA I SVIJET 1
Priručnik za nastavnike povijesti u prvom razredu
četverogodišnjih strukovnih škola ....................... 13
PLANIRANJE .........................................................14OBRADA GRADIVA ..............................................161. UVODNI SAT .....................................................162. UVOD U UČENJE POVIJESTI ......................183. ŽIVOT I KULTURA LJUDI U
PRAPOVIJESNO DOBA................................. 204. UVOD U UČENJE POVIJESTI.
PRAPOVIJESNO DOBA................................. 225. STARI VIJEK................................................... 236. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA ..... 247. GRČKA U STAROME VIJEKU .................... 268. RIM .................................................................... 269. STARI VIJEK....................................................27
10. POČECI RAZVOJA KRŠĆANSTVA............ 2811. PODRUČJE HRVATSKE TIJEKOM
PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA.......... 2912. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM
PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA.......... 3013. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK.
KRŠĆANSTVO..................................................3114. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK.
KRŠĆANSTVO..................................................32RANI SREDNJI VIJEK ........................................ 3415. SREDNJI VIJEK. RANI SREDNJI VIJEK
UVOD................................................................. 3416. VELIKA SEOBA NARODA I NJEZINE
POSLJEDICE ................................................... 3617. EUROPA OD 9. DO 11. STOLJEĆA............... 3918. EUROPA U RANOME SREDNJEM
VIJEKU ............................................................. 4019. DOSELJENJE HRVATA..................................4120. PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE................. 4221. DOSELJENJE HRVATA.
PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE ................. 4422. HRVATSKO KRALJEVSTVO U 10.
STOLJEĆU – TOMISLAV.............................. 4523. HRVATSKA U DOBA PETRA
KREŠIMIRA IV. I DMITRA ZVONIMIRA.................................................... 46
24. KULTURA HRVATA U RANOME SREDNJEM VIJEKU...................................... 48
25. HRVATSKA U RANOME SREDNJEM VIJEKU ............................................................. 49
26. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U RANOME SREDNJEM VIJEKU .................. 50
27. UTVRĐIVANJE OCJENA NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA ............................. 52
RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK – EUROPA I SVIJET ................................................ 5328. RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK ..... 5329. USPON EUROPE.............................................. 5430. SUSRETI SREDNJOVJEKOVNIH
CIVILIZACIJA ................................................ 5531. EUROPA U RAZVIJENOME SREDNJEM
VIJEKU ............................................................. 5732. EUROPA I SVIJET OD 12. DO
15. STOLJEĆA ................................................. 5833. SREDNJOVJEKOVNA KULTURA .............. 5934. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I
KASNOME SREDNJEM VIJEKU................ 6035. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I
KASNOME SREDNJEM VIJEKU.................61
HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU...................... 6336. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME
I KASNOME SREDNJEM VIJEKU ............. 6337. HRVATSKA U DOBA ARPADOVIĆA.......... 6438. HRVATSKA U DOBA ANŽUVINACA I
ŽIGMUNDA LUKSEMBURŠKOG ............... 6639. SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA
DRŽAVA ............................................................ 6740. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME
SREDNJEM VIJEKU...................................... 6841. SREDNJOVJEKOVNI DUBROVNIK ........... 7042. HRVATSKA U DOBA MATIJE KORVINA I
DINASTIJE JAGELOVIĆA.............................7143. GOSPODARSTVO I KULTURA ................... 7344. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM RAZVIJENOGA
I KASNOGA SREDNJEG VIJEKA ...............7445. HRVATSKE ZEMLJE U KASNOME
SREDNJEM VIJEKU.......................................7546. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME
I KASNOME SREDNJEM VIJEKU ..............7647. SREDNJI VIJEK .............................................. 79NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK ..................... 8048. NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK............... 8049. VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIĆA.......... 8250. GOSPODARSTVO, KULTURA I
ZNANOST NOVOVJEKOVNE EUROPE..... 8451. PROTESTANTIZAM I KATOLIČKA
OBNOVA............................................................ 8752. EUROPSKE DRŽAVE U NOVOM
VIJEKU – RAZVOJ APSOLUTISTIČKIH MONARHIJA ............ 88
53. RANI NOVI VIJEK ......................................... 9054. RANI NOVI VIJEK..........................................91
HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU.... 9455. HRVATSKA U RANOME NOVOM
VIJEKU ............................................................. 9456. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU –
BORBE PROTIV OSMANLIJA .................... 9657. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.
DRŽAVNI SUSTAVI ........................................ 9758. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.
SOCIJALNA PREVIRANJA.......................... 9959. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.
UTJECAJ SNAŽNIH OSOBA.......................10160. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU.............10261. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU .............10462. ZRINSKI I FRANKAPANI – OTPOR
BEČKOM CENTRALIZMU .........................10763. OSLOBAĐANJE HRVATSKIH
KRAJEVA OD OSMANLIJSKE VLASTI ...10764. HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 18.
STOLJEĆA ......................................................11065. HRVATSKA KULTURA U NOVOM
VIJEKU ............................................................11166. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM NOVOGA
VIJEKA ............................................................11267. USTANOVE I SIMBOLI HRVATSKE
DRŽAVNOSTI.................................................11368. HRVATSKA U RANOME NOVOM
VIJEKU ............................................................11469. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U
RANOME NOVOM VIJEKU ........................11570. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU
ŠKOLSKE GODINE .......................................116
HRVATSKA I SVIJET 2
Priručnik za nastavnike povijesti u drugom
razredu četverogodišnjih strukovnih škola ..........119
OBRADA GRADIVA ........................................... 1221. UVODNI SAT .................................................. 1222. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18.
DO SREDINE 19. STOLJEĆA ....................... 1233. RAZVOJ GOSPODARSTVA,
PROMETNICA, TEHNIKE I ZNANOSTI TE KULTURE I UMJETNOSTI OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ..................... 126
4. VELIKE EUROPSKE DRŽAVE POTKRAJ 18. STOLJEĆA........................... 129
5. RAZVOJ SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA ...........................................................131
6. FRANCUSKA REVOLUCIJA...................... 1347. EUROPA U DOBA NAPOLEONA
BONAPARTEA............................................... 1368. EUROPA NAKON NAPOLEONA.
NACIONALNI POKRETI I REVOLUCIJE U EUROPI DO SREDINE 19. STOLJEĆA ............................ 138
9. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA .............................139
10. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................143
11. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................144
12. HRVATSKA U VRIJEME PROSVIJEĆENOGA APSOLUTIZMA.......146
13. HRVATSKA U DOBA NAPOLEONOVIH RATOVA...........................................................149
14. DOPREPORODNO DOBA U BANSKOJ HRVATSKOJ ...................................................151
15. HRVATSKI NARODNI PREPOROD ...........15316. DJELOVANJE BANA JOSIPA
JELAČIĆA ...................................................... 15517. RAZVOJ GOSPODARSTVA,
PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ..................... 158
18. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA ......................159
19. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA.................................................162
20. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................164
21. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA I ZNANOSTI U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .........167
22. EUROPSKE DRŽAVE I SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................168
23. IMPERIJALIZAM. ŠIRENJE KOLONIJALNIH CARSTAVA .....................170
24. PROMJENE U NAČINU ŽIVOTA. SOCIJALNI PROBLEMI...............................171
26. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................173
27. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA ...........................176
28. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA.............177
29. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA.................................................178
30. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .........181
31. HRVATSKE ZEMLJE U RAZDOBLJU BACHOVA APSOLUTIZMA.........................184
32. HRVATSKE ZEMLJE U OSVIT MODERNOGA DOBA. SABORI 1861. GODINE ...........................................................186
33. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA I NJEZINO ZNAČENJE.................................. 188
34. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1850. I 1870. GODINE .................................................189
35. HRVATSKE ZEMLJE NAKON NAGODBE....................................................... 190
36. HRVATSKE ZEMLJE POTKRAJ 19. STOLJEĆA. VLADAVINA KHUENA HÉDERVÁRIJA........................... 193
37. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1871. I 1903. GODINE.............................................. 194
38. BOSNA I HERCEGOVINA POD UPRAVOM AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE ................................................. 196
39. ISELJAVANJE IZ HRVATSKIH ZEMALJA. HRVATI U BANATU, BAČKOJ I GRADIŠĆU................................. 199
40. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .......................... 200
41. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA .......................... 202
42. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET POČETKOM 20. STOLJEĆA....................... 205
43. MEĐUNARODNI SAVEZI, RATOVI I REGIONALNE KRIZE................................. 207
44. PRVI SVJETSKI RAT................................... 20945. ZBIVANJA 1917. I 1918. GODINE................21146. HRVATSKA U VRIJEME PRVOGA
SVJETSKOG RATA .......................................21447. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET
POČETKOM 20. STOLJEĆA........................21548. SUVREMENO DOBA. HRVATSKA,
EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA ...................................217
49. VERSAILLESKI SUSTAV I NJEGOV SLOM................................................................219
50. USUSRET NOVOM RATU ............................22151. UKLJUČIVANJE HRVATSKE U
PRVU JUGOSLAVENSKU DRŽAVU. MONARHISTIČKA JUGOSLAVIJA ......... 223
52. BANOVINA HRVATSKA ............................. 225
53. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA.....................227
54. DRUGI SVJETSKI RAT. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 230
55. TIJEK RATA .................................................. 232
56. PREKRETNICE U RATU. SVRŠETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA................. 233
57. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA .......... 234
58. HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI........................ 236
59. DRUGI SVJETSKI RAT................................ 238
60. SUĐENJE RATNIM ZLOČINCIMA. UJEDINJENI NARODI ..................................241
61. HLADNI RAT................................................. 242
62. RAZVOJ GOSPODARSTVA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 246
63. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA .......................... 247
64. HRVATSKA U SASTAVU SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE........... 249
65. NASTANAK REPUBLIKE HRVATSKE.... 250
66. HRVATSKA U OBRANI DRŽAVNE NEOVISNOSTI. VELIKOSRPSKA AGRESIJA ...................................................... 252
67. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA ..................................................... 254
68. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA ........ 255
69. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA ........ 257
70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE ...................................... 258
UVOD
Na sta va po vije sti u če tve ro go diš njim stru kov nim ško la ma vrlo je zah tjevna. Po treb no je na ći za do-vo lja va ju ći om jer sv jet ske po vije sti, na ci o nal ne po vije sti, am bijen tal no ga pri stu pa na sta vi (za vi čaj ne po vije sti) i proš lo sti stru ke ko ja će bi ti uče ni ko vo za ni ma nje. Is to tako, po treb no je na ći za do vo lja va ju ći om jer iz me đu tzv. tra di ci o nal ne na stave, heu ri stič ke na stave, pro blem ske na sta ve i os ta lih ob li ka sa mo-stal no ga is tra ži vač kog ra da uče nika.
Uče ni ci su u zah tjev noj ži vot noj dobi. U po tra zi su za vla sti tim iden ti te tom, kri tič ki su us mje re ni pre ma au to ri te ti ma i kat ka da ih nije la ko us mje ra va ti u uče nju i is tra ži va nju stvar no sti ne ko ga proš log vre mena. Ako se, pak, u ra du pri mje nju ju kla sični, da kle, na ra tiv ni ob li ci pou ča va nja, rad s tom po pu-la ci jom mo že bi ti iz nim no te žak.
Ovaj me to dič ki pri ruč nik tre bao bi po tak nu ti pro fe so re po vije sti u če tve ro go diš njim stru kov nim ško lama da na sta vu uči ne još za nim lji vi jom pa sa mim tim i ko ri sni jom uče ni cima. Pri pre me za iz vo đe-nje na stav nih je di ni ca ko je do no si ovaj pri ruč nik ni su og ra ni ča va ju ći okvir iz ko je ga se ne smije izići. Štoviše, pripreme ne prate uvijek tekst udžbenika „iz lekcije u lekciju”. One su tek smjernica profesoru kako organizirati nastavu povijesti, a ponajprije kako poticati samostalan istraživački rad učenika. Unutar jedne nastavne cjeline, primjerice, učenici samostalnim radom istražuju upravne i gospodarske sustave, prate razvoj poljoprivrede, tehnike, znanosti ili kulture, ali i utjecaj snažnih ličnosti na razvoj povijesnih procesa. Da bi to ostvario, profesor, primjerice, može organizirati rad u skupinama ili u parovima – priručnik u tom slučaju ponajprije ima zadaću razjasniti korake istraživanja te pomoći profesoru da uputi učenike kako se koristiti tekstom, ilustracijama, zemljovidima, grafikonima i slikama iz udžbenika, ali i kako i kada rješavati zadatke iz vježbenice. Riječju, pripreme su cr ti ca za na dah nu će ko je će, na damo se, obo ga ti ti na sta vu i iz van na stav ne ak tiv no sti, te su sm jer ni ca ka ko po mo ći uče ni ci ma ko ji že le i mo gu nau či ti više, ali i po mo ći uče ni ci ma po ti snu tih spo sob no sti da us pješ no sv la da ju gra divo.
Autor i Školska knjiga
8
Zdenko Samaržija
UČENIK
OkružjeSa mo na sta va ko ja po ve zu je uče nje sa ži vot nim kon tek stom jam či da će mo uče ni ka os po so bi ti za sna-
la že nje u nje go vom ži vot nom okružju. Sto ga na stav ni sa dr ža ji ko ji se pre zen ti ra ju uče ni ku mo ra ju bi ti ra zum ljivi. On u nji ma mo ra vi dje ti smi sao i mora, u ko nač nici, os je ti ti ko rist od uče nja – ma te ri jalnu, da kle, do bi ti oc jenu, i prak tičnu, pri mije ni ti zna nja u kon kret noj ži vot noj si tu a ciji.
Uče nik, da kako, du bo ko pro živ lja va stvar nost te na se bi svoj s tven na čin tu ma či svijet. Uče nik je kri-tički, kat kad i ne pri ja telj ski ra spo lo žen pre ma ne pri mje re nim na stav nim sa dr ža jima, a bur no rea gi ra na pro fe so ro ve po stup ke ko je sma tra ne pra ved nima.
Sv je sni smo da je za ni ma nje za proš lost užeg za vi ča ja ili obi te lji, si gurno, sta ro ko li ko i ljud ski rod, a opi si va nje proš lo sti, po go to vo neo bič nih sud bi na i pu sto lo vi na u ko je su se up le le i broj ne le gende, mo gli bi smo reći, utka no je u ljud sku pri rodu. U uče ni ka je la ko pra vil nim po stav lja njem pro ble ma po bu di ti za ni ma nje za is tra ži va nje po drije tla je la i pića, od je će i obuće, bi lja ka i ži vo ti nja te rije či ko je upo treb-ljava. La ko ga je mo ti vi ra ti za is tra ži va nja po drije tla na zi va mje sta, proš lo sti jav nih zg rada, cr ka va i sa mo stana, grob lja, par kova, spor t skih klu bova, mo sto va te pro met ni ca i tvor ni ca u užem za vi čaju. Tek in di vi du a li za ci ja na stave, to jest pri la god ba sa dr ža ja i me to da sva kom uče niku, jam či pot pun us pjeh na sta ve po vije sti.
Motivacija učenika
Po vijest uče ni ci ma po sta je za nim lji va i pri stu pač na ako joj pri stu pa mo pu tem priča, mi to va i le gen di ko je zao kup lja ju maš tu te ako pro fe sor pri ča bio gra fije važ nih po vije snih osoba. Pri če o ve li kim lju dima, oso bi to o oni ma ko je bi uče ni ci mo gli pri hva ti ti kao mo del iden ti fi ka cije, va žan su čim be nik na sta ve po vije sti. No na sta va ne smije bi ti na ra ci ja – i naj lje pše pri če s vre me nom do sade. Na sta va mo ra bi ti kre-a ti van pro ces u ko jem pro fe sor ne pre sta no po ve ća va zah tje ve pri mje re ne uče nič koj dobi.
Uče ni ci ma tre ba po ti ca ti maš tu i uvo diti, što je vi še mo guće, ra zli či te as pek te proš lo sti. Pri mje rice, tre ba im pre do či ti ne da će zbog su ro vih kli mat skih uvjeta, to ta li tar nih po li tič kih su sta va i ne po sto ja nja ele me na ta zaš ti te sla bi jih i pod či nje nih od sa mo vo lje moć nika. Tre ba is tra ži va ti stra hove, pa nike, bje ža-nja u ira ci o nal ne sv je to ve itd.
Is tra ži va njem svih vi do va proš lo sti i nji ho vim po ve zi va njem sa sa daš njošću, da kle ak tu a li za ci jom po vije snih sa dr žaja, na sta va će po vije sti u pot pu no sti is pu ni ti svo ju svrhu.
9
Hrvatska i svijet
PROGRAM
Zadaci nastave i njihovo ostvarivanje. Klasična nastava. Problemska nastava. Suradničko učenje
Te melj na je za da ća na sta ve po vije sti u če tve ro go diš njim stru kov nim ško la ma os po so bi ti uče ni ka za sa mo stal ni in te lek tu al ni rad na nje mu pri mje re nim iz vo rima. Ta se za da ća ne mo že os tva ri ti u su sta vu kla sič ne na stave. U kla sič noj na stavi, ko ja je pri mar no na ra tivna, ne ma is tra ži va nja, da kle ni iza zova. Uče ni ci zna nja re pro du ci ra ju pred pro fe so rom. Uče nič ka ini ci ja ti va u ta kvoj na sta vi re me ti red. Pri sje ti mo se, me đu tim, ki ne ske po slo vi ce: „Š to ču jem – za bo ra vim, što vi dim – za pam tim, što uči nim – ra zu mijem i znam.” Ne re al no je oče ki va ti da uče ni ci iš ta za pam te u su sta vu kla sič ne na ra cije, jer kon cen tra ci ja pro-sječ ne oso be tra je vrlo kratko.
Pre da vač ku na stavu, ipak, ne smije mo od ba citi. Ko ri stit će mo se nje zi nim pred no sti ma uvo de ći uče-ni ke u na stav ne cje line. Pro fe sor će na len ti vre me na pri ka za ti vre men sko-pro stor ni okvir cje li ne ko ju će uče ni ci u ne ko li ko idu ćih sa ti is tra ži va ti te će is tak nu ti naj važ nije pro ce se ko ji su obi lje ži li od re đe no po vije sno ra zdob lje. Da ka ko da će se pro fe sor, iz la žu ći gra divo, obil no ko ri sti ti gra fič kim ma te ri ja lom iz udž be ni ka i po vije snim zem ljo vi di ma te da će, ka ko bi do dat no mo ti vi rao uče nike, is pri ča ti po ko ju aneg do tu ili bi zar nost.
U pro blem skoj na sta vi uče nik is tra žu je pri mje re ne iz vo re zna nja, no una prijed je za dan cilj is tra ži va-nja i sva ki je druk či ji od go vor po gre šan. Osim toga, u pro blem skoj na sta vi ne ma in di vi du a li za cije – svi do bi va ju is te upute, ia ko svi uče ni ci ni su is tih vješ ti na i is te ra zi ne zna nja.
Pro blem ska se na sta va mo že do bro pri mije ni ti u pr vim sa ti ma is tra ži va nja na ci o nal ne po vije sti i pri-go dom is tra ži va nja po vije sti užeg za vi čaja. Pro ce se ko je su uče ni ci nau či li is tra žu ju ći eu rop sku po vijest (ili po vijest hrvat sko ga na ro da) tre ba pri mije ti ti u proš lo sti užeg za vi čaja. Is tra ži va nje am bijen tal ne po-vije sti ta ko mo že bi ti od lič no po nav lja nje gra diva.
Na gla sak je heu ri stič ke na sta ve na tra ga nju i otkri va nju. Po stav lja njem pi ta nja uče ni ka se po ti če i us mje ra va na pro na la že nje i otkri va nje no vih spo znaja. U tzv. plo do no snom tre nutku, od no sno aha-do-živ ljaju, po je di nac do ži vi spo zna ju – heu reku. Ta kva spo zna ja po sta je traj nim zna njem.
No, ve ći na je uče ni ka ve ćim dije lom na stav nog sa ta u heu ri stič koj na sta vi pa sivna. Ne ma is tra ži va nja ili na tje ca nja pa ti me ni iza zo va – na stav nik se ob ra ća „p ro sječ nom” uče ni ku pa je ta kva na sta va za dio uče ni ka pre teška, a za dru ge pre la gana.
Su rad nič ko je uče nje naj ra ci o nal nije. Zah tije va do bru pri premu, no upo ra bom za da ta ka iz rad ne bi-ljež nice, u ko ji ma se pre fe ri ra kri tič ko ana li zi ra nje iz vora, te prije dlo ga tek sto va za su rad nič ko uče nje ko ji se na la ze u pri ruč niku, ne će bi ti teš ko or ga ni zi ra ti su rad nič ko uče nje. Pri rje ša va nju no vo na sta lih si tu a ci ja uče nik an ga ži ra svo ja već stje če na is ku s tva, tj. vješ ti ne is tra ži va nja. Pro fe sor ov dje stva ra pro-blem sku si tu a ci ju ko ju uče nik is tra ži va njem sam rje ša va i iz vo di zak lju čak te ga uo bli ča va u pi sa na iz-vje šća. Spo zna ja ko ja slije di po stat će nje go vo traj no zna nje.
10
Zdenko Samaržija
Problemska nastava Klasična nastava Suradničko učenje
Ob lik nastaveučenici istražuju samostalno ili u manjim skupinama
naracijasuradnja svih učenika i profesora
Glav ni iz vor informacija
prilagođeni izvori znanja profesorprilagođeni izvor informacija, rasprava
Ak tiv nost učenikaaktivnost jedne skupine često ometa rad druge skupine
svaka aktivnost ometa izlaganje
maksimalna aktivnost
Nedostacinajčešće radi samo vođa skupinenema individualizacije
pasivnost učenika
OCJENJIVANJEPra će nje ra da sva ko ga uče ni ka i su stav no bi lje že nje uče nič kih ak tiv no sti, kao i re dov no oc je nji va nje,
za da ća je sva kog pro fe sora. Uče ni ke va lja is pi ti va ti če sto, us me no i pi smeno. Ja sno je da je lo še i ne ra ci-o nal no pi ta ti jed nog uče ni ka dva de se tak mi nuta. Još je go re pi ta ti is to dob no ne ko li ko uče nika.
Pro fe sor ko ji tije kom go di ne re do vi to is pi tu je i vo di bi lješ ke o na pre do va nju uče ni ka la ko će na kra-ju po lu go diš ta i na kra ju na stav ne go di ne (bez stre sa za uče ni ke i sebe, bez ra ču na nja pro sje ka) utv r di ti zak ljuč nu oc jenu.
Oc je na je ve ći ni uče ni ka mo tiv par ex cel lence. Uče ni ke za zna nje tre ba na gra di ti do brom oc je nom, uz ko ju nei zo stav no mo ra slije di ti i po hvala. Ta ko đer tre ba na gra di ti uče ni ke ko ji su na pi sa li re fe rat ili se mi nar ski rad, pri re di li pa no ili iz ložbu, su dje lo va li u ak tiv no sti ma iz van ško le itd. U uvod nom dije lu sa ta tre ba na gra di ti uče ni ke ko ji su do bro na pra vi li do ma ću za daću, ali i opo me nu ti one ko ji nisu.Tre ba pod sje ti ti da se oc je ne da ju javno, pred ra zre dom. Uče ni ku se sva ka upi sa na oc je na mo ra ob ra-zlo žiti. Ako uče nik os po ri oc jenu, na stav nik je du žan po nov no ob ra zlo ži ti ele men te oc je nji va nja ko je uče nik nije za do vo ljio.
11
Hrvatska i svijet
ISPITIVANJE
Sva ko is pi ti va nje, su klad no Pra vil ni ku o oc je nji va nju, mo ra bi ti naj av ljeno, ne smije bi ti di s kri mi ni-ra juće, po ni ža va ju će (za ono ga tko nije spre man od go va ra ti) ili is cr p lju juće. Us me no is pi ti va nje uče ni ka tre ba bi ti što kraće.
Jed na ko tako, i pi sme na is pi ti va nja mo ra ju bi ti naj av ljena.Pro fe sor is pi ti va njem stva ra oz ra čje me đu sob no ga poš ti va nja i po ti če na tje ca telj ski duh me đu uče-
ni cima. Zna nje po sta je po zi tiv na ka te go rija, po se bi ce zna nje do ko je ga su uče ni ci doš li sa mo stal nim ra dom, is tra ži va njem ili su rad nič kim uče njem. U ta kvom su sta vu uče ni ci ne će iz bje ga va ti is pi ti va nja, ko ja su čest ra zlog izo sta ja nja s na stave.
Pi ta nje mo ra bi ti po stav lje no ja sno i ne dvo smi sleno. Ne smije se po sta vi ti vi še pi ta nja is to dobno. Pi-ta nje ne smije bi ti de s krip tivno, ni ti u se bi smije sa dr ža va ti od go vor. Ako uče nik ne po zna je na stav ne sa dr ža je i ne zna od go vo ri ti na pi ta nje, tre ba ga mo ti vi ra ti da pro u či gra divo.
Primjeri za usmeno ispitivanje
Pozitivni Negativni
Što je van da li zam? Zaš to je Klo dvig ste kao na klo nost Cr kve?
Tko je Klodvig? S kim se oženio i zašto? Od kada do kada je vladao i protiv koga je ratovao? Zašto je dobio naklonost Crkve, a zašto careva Bizantskog Carstva?
Tko je bio Kar lo Ve li ki? Karlo Veliki?
U ko joj je dr ža vi vla dao Ju sti ni jan? Je li Justinijan, koji je vladao u 6. stoljeću, bio najveći bizantski vladar?
Po dr ža vaš li Hi tle rov mo del iz la ska iz kri ze? Ob ra zloži.
Je li Hitler izvukao Njemačku iz krize?
Uloga vježbenice u ispitivanju
Mnoš tvo pri mje ra za pi sme no is pi ti va nje na la zi se u vjež be ni ca ma uz udž be ni ke Hr vat ska i svijet 1 i Hr vat ska i svijet 2.
No, ve ći na za da ta ka u vjež be ni ca ma nije ob jek tiv nog ti pa – za da ci su os miš lje ni ta ko da mo ti vi ra ju uče ni ke i da im po ka žu ka ko za nim ljivo, ali svr si shodno, pro u ča va ti proš lost. Da bismo rije ši li za dat ke uz jed nu na stav nu cje linu, mo ra mo zav r ši ti tu cje linu, jer broj ni za da ci po ti ču po ve zi va nje gra di va i uo ča-va nje uz roč no-po slje dič nih veza. Sto ga uče ni ke mo ra mo upo zo ri ti da za dat ke iz vjež be ni ce rje ša va ju ili na kon ob ra de cje li ne ili pre ma iz ri či toj upu ti na stav nika.
HRVATSKA I SVIJET 1
Priručnik za nastavnike povijesti u prvom razredu
četverogodišnjih strukovnih škola
14
Zdenko Samaržija
PLANIRANJE
Bez do bre pri pre me na sta va po vije sti bi la bi sti hij ska. Pla nom mo ra mo obu hva ti ti za dat ke na sta ve (ob ra zovne, od goj ne i fun k ci o nal ne), os nov ne sa dr žaje, no ve poj move, iz vo re zna nja te na stav na sred-stva i po ma gala.
Iz ved be ni pla no vi u ovom pri ruč ni ku na prav lje ni su pre ma ra z gra na tim udž be ni ci ma za pr vi i dru gi ra zred če tve ro go diš njih stru kov nih ško la au to ra Zden ka Sa maržije.
Uvod. Prapovijest. Stari vijek
1. Uvodni sat
2. Uvod u učenje povijesti – obrada
3. Život i kultura ljudi u prapovijesno doba – obrada
4. Uvod u učenje povijesti. Prapovijesno doba – ponavljanje
5. Stari vijek – uvod
6. Države i narodi starog istoka – obrada
7. Grčka u starome vijeku – obrada
8. Rim – obrada
9. Stari vijek – ponavljanje
10. Počeci razvoja kršćanstva – obrada
11. Područje Hrvatske tijekom prapovijesti i starog vijeka – obrada
12. Uži zavičaj tijekom prapovijesti i starog vijeka – obrada
13. Prapovijesno doba. Stari vijek. Kršćanstvo – ponavljanje
14. Prapovijesno doba. Stari vijek. Kršćanstvo – provjeravanje
Srednji vijek. Rani srednji vijek
15. Srednji vijek. Rani srednji vijek – uvod
16. Velika seoba naroda i njezine posljedice – obrada
17. Europa od 9. do 11. stoljeća – obrada
18. Europa u ranome srednjem vijeku – ponavljanje
19. Doseljenje Hrvata – obrada
20. Prve hrvatske kneževine – obrada
21. Doseljenje Hrvata. Prve hrvatske kneževine – ponavljanje
22. Hrvatsko kraljevstvo u 10. stoljeću – Tomislav – obrada
23. Hrvatska u doba Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira – obrada
24. Kultura Hrvata u ranome srednjem vijeku – obrada
25. Hrvatska u ranome srednjem vijeku – ponavljanje
26. Hrvatska, Europa i svijet u ranome srednjem vijeku – provjeravanje
27. Utvrđivanje ocjena na kraju prvog polugodišta
Razvijeni i kasni srednji vijek – Europa i svijet
28. Razvijeni i kasni srednji vijek – uvod
15
Hrvatska i svijet
29. Uspon Europe – obrada
30. Susreti srednjovjekovnih civilizacija – obrada
31. Europa u razvijenome srednjem vijeku – ponavljanje
32. Europa i svijet od 12. do 15. stoljeća – obrada
33. Srednjovjekovna kultura – obrada
34. Europa i svijet u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – ponavljanje
35. Europa i svijet u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – provjeravanje
Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku
36. Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – uvod
37. Hrvatska u doba Arpadovića – obrada
38. Hrvatska u doba Anžuvinaca i Žigmunda Luksemburškog – obrada
39. Srednjovjekovna bosanska država – obrada
40. Hrvatske zemlje u razvijenome srednjem vijeku – ponavljanje
41. Srednjovjekovni Dubrovnik – obrada
42. Hrvatska u doba Matije Korvina i dinastije Jagelovića – obrada
43. Gospodarstvo i kultura – obrada
44. Uži zavičaj tijekom razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka – obrada
45. Hrvatske zemlje u kasnome srednjem vijeku – ponavljanje
46. Hrvatske zemlje u razvijenome i kasnome srednjem vijeku – provjeravanje
47. Srednji vijek – provjeravanje
Novi vijek. Rani novi vijek
48. Novi vijek. Rani novi vijek – uvod
49. Velika zemljopisna otkrića – obrada
50. Gospodarstvo, kultura i znanost novovjekovne Europe – obrada
51. Protestantizam i katolička obnova – obrada
52. Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija – obrada
53. Rani novi vijek – ponavljanje
54. Rani novi vijek – provjeravanje
Hrvatska u ranome novom vijeku
55. Hrvatska u ranome novom vijeku – uvod
56. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Borbe protiv Osmanlija – obrada
57. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Državni sustavi – obrada
58. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Socijalna previranja – obrada
59. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću. Utjecaj snažnih osoba – obrada
60. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – ponavljanje
61. Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – sistematizacija
62. Zrinski i Frankapani – Otpor bečkom centralizmu – obrada
63. Oslobađanje hrvatskih krajeva od osmanlijske vlasti – obrada
16
Zdenko Samaržija
64. Hrvatska u prvoj polovici 18. stoljeća – obrada
65. Hrvatska kultura u novom vijeku – obrada
66. Uži zavičaj tijekom novoga vijeka – obrada
67. Ustanove i simboli hrvatske državnosti – obrada
68. Hrvatska u ranome novom vijeku – ponavljanje
69. Hrvatska, Europa i svijet u novom vijeku – provjeravanje
70. Zaključivanje ocjena na kraju školske godine
OBRADA GRADIVA
1. UVODNI SAT
1. Zadaci nastave1.1. Ob ra zov ni
Po no vi ti i utv r di ti naj važ ni ja zna nja ko ja su uče ni ci ste kli na na sta vi po vije sti u os nov noj ško li; upo zna ti uče ni ke s udž be ni kom, te s Pra vil ni kom o oc je nji va nju i ele men ti ma oc je nji va nja.
1.2. Od goj ni
Pra vil nim po stav lje njem pro ble ma po bu di ti u uče ni ka za ni ma nje za is tra ži va nje za vi čaja, do mo vine, su-sjed nih na ro da i dr žava, Eu ro pe i svijeta. Is tra ži va njem tih te ma i pra vil nim sm jer ni ca ma, do bi ve ni ma od pro fe so ra, po bu dit će se u uče ni ka do mo ljub lje te vjer ska i na ci o nal na snoš lji vost.
1.3. Fun k ci o nal ni
Ob ja sni ti me to de is tra ži va nja te na či ne uče nja. Is tra žu ju ći na pri mje re nim mu iz vo ri ma zna nja, uče nik će ov la da ti teh ni kom sa mo stal no ga ra da i ste ći vješ ti ne ko ji ma mo že kva li tet no pre zen ti ra ti us vo je na zna nja. De fi ni ra ti kri te rije oc je nji va nja. Vjež ba nje sna la že nja u vre me nu (len ta vre me na) i sna la že nja u pro storu.
2. Oblici rada
Fron tal ni
3. Metode rada
Iz la ga nje, ra zgo vor, de mon s tra cija.
17
Hrvatska i svijet
4. Nastavna sredstva
Zid ni zem ljo vid, len ta vre me na (po vije sna ra zdob lja), sli ke zna me ni tih Hr vata.
5. Artikulacija sata
UVOD NI I GLAV NI DIO SA TA
Pr vi ko rak
Na kon pred stav lja nja i upo zna va nja uče ni ka s ob ve za ma (do no še nje na na sta vu udž be ni ka i bi ljež nice, pi sa nje do ma ćih za daća, re do vi to od go va ra nje) pro fe sor će pro či ta ti dije lo ve iz Pra vil ni ka o oc je nji va nju, kao i ele men te oc je nji va nja. Pro fe sor će s uče ni ci ma pre li sta ti udž be nik te ob ja sni ti što će is tra ži va ti u ovoj škol skoj go dini. Za dr žat će se na ilu s tra ci jama, zem ljo vi di ma i gra fi ko ni ma i po no vit će s uče ni ci-ma ka ko se iz gra fi ko na i ilu s tra ci ja stva ra sli ka stvar no sti. Is to tako, pro fe sor će s uče ni ci ma pre li sta ti vjež be ni cu uz udž be nik.
Dru gi ko rak
Ra zgo vor o na či ni ma uče nja.Tre ći ko rak
Pro fe sor pi ta nji ma po ti če uče ni ke na ra zmiš lja nje te od njih tra ži od go vo re cije lim re če ni cama.Pri mje ri pi ta nja:
a) Je li po vijest za pra vo po vijest ne prav di?
b) Pi šu li po vijest po bjed ni ci?
c) Je li po vijest uči te lji ca ži vo ta?
d) U tje ču li po stup ci po li ti ča ra na stva ra nje po vije sti?
e) I ma ju li au to mo bi li po vije st?
f) Po sto ji li po vijest ži vo ti nja?
g) Po sto ji li po vijest drža va?
h) Ko ja je ra zli ka iz me đu dr ža ve i druš tva?
Pro fe sor us mje ra va ra zgo vor pre ma sta vu da je po vijest zna nost ko ja pro u ča va proš lost lju di i pro mje ne ko je se zbi va ju me đu njima.Za pi si va nje de fi ni cije na plo ču:Po vijest je zna nost ko ja pro u ča va proš lost lju di i PRO M J E NE me đu njima.
ZAV R Š NI DIO SA TA
Pro fe sor uče ni ke upo zo ra va na dije lo ve udž be ni ka (slu že ći se uvod nom du ple ri com). Po ti če že lju za uče-njem i re do vi tim slu že njem udž be ni kom i vjež be ni com. Upo zo ra va ih da za dat ke u vjež be ni ci rje ša va ju tek ka da sv la da ju cije lu na stav nu cje linu.
18
Zdenko Samaržija
2. UVOD U UČENJE POVIJESTI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s nastavom povijesti.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema pobuditi interes u učenika za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.
1.3. Funkcionalni
Objasniti metode istraživanja „povijesti povijesti”. Vježbati snalaženje u vremenu (lenta vremena) i u prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje s prošloga sata. Definiranje povijesti.
GLAVNI DIO SATA – DO KRAJA SATA
Prvi korak
Definiranje pojma „promjena”.Primjeri pitanja (predviđeni odgovori).
a) Je li promjena ako tko oboji kosu u zeleno? (Nije.) (Naravno da jest.)
b) Je li on što bitno promijenio u životu? (Nije.)
ZAKLJUČAK: DAKLE, PROMJENA JE NEŠTO BITNO NOVO.
c) Bilježi li povijest vladavinu svih vladara u nekoj državi? (Ne.)
d) Zašto su neki vladari važniji od drugih?
e) Jesu li sva ljudska društva bila jednako organizirana?
f) Je li državni i društveni sustav Kine i Hrvatske jednak?
g) Je li državni i društveni sustav Bosne i Hercegovine i Hrvatske jednak?
19
Hrvatska i svijet
ZAKLJUČAK: TIJEKOM POVIJESTI RAZLIČITI SU NARODI RAZLIČITO RAZVIJALI SVOJA DRUŠTVA I NA RAZLIČITE NAČINE ORGANIZIRALI DRŽAVU.Pisanje zaključka na ploču.
Drugi korak
Definiranje različitoga poimanja povijesti. Definiranje različitoga poimanja vremena.Pitanja
a) Ima li povijest prošlost?
b) Kako mjerimo vrijeme?
c) Što je kalendar?
ZAKLJUČAK: U RAZLIČITIM SU DRUŠTVIMA LJUDI RAZLIČITO POIMALI POVIJEST.Ljudi su različito mjerili vrijeme.Pisanje zaključka na ploču.
Treći korak
Definiranje povijesnih razdoblja.
a) Kako dijelimo povijest? (Na povijesna razdoblja.)
Profesor pokazuje lentu vremena u udžbeniku.Analiza lente vremena. Profesor naznačuje da su rubne godine povijesnih razdoblja važne jer označuju velike promjene.
Četvrti korak
Koji su najvažniji povjesničari?Crtanje tablice.Učenici čitaju udžbenik i popunjavaju tablicu.
Svjetski povjesničari Hrvatski povjesničariIstraživači prošlosti
mojeg zavičaja
20
Zdenko Samaržija
3. ŽIVOT I KULTURA LJUDI U PRAPOVIJESNO DOBA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s prapovijesnim razdobljem razvoja čovječanstva.1.2. Odgojni
Razvijati spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga roda.1.3. Funkcionalni
Razvijati u učenika pojmovno mišljenje.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor pokazuje lentu vremena u udžbeniku. Analiza lente vremena. Profesor naznačuje da su rubne godine povijesnih razdoblja važne jer su se u njima dogodile velike promjene.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Profesor postavlja pitanja.Što je prapovijest?Od kada do kada traje?Gdje su najvažnija nalazišta?Kako dijelimo prapovijest?Zašto to razdoblje nazivamo prapoviješću?Upisivanje zaključaka na ploču.
Drugi korak
Definiranje pojma čovjek.Vrste ljudi.Čitanje udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka. Analiza zemljovida.
21
Hrvatska i svijet
Treći korak
Život ljudi kamenog doba.Upisivanje u tablicu.
Paleolitik Mezolitik NeolitikMetalno doba
bakreno brončano željezno
Trajanje
Vrsta čovjeka
Prehrana
Stjecanje hrane
Prebivališta
Oružja i oruđa
Životinje
Biljke
Udruživanje
Vjera
ZAVRŠNI DIO SATA
Pregledavanje bilježaka. Za domaću zadaću učenici će nadopuniti tablicu.
PLAN PLO ČE
Prapovijest je povijesno razdoblje koje traje od pojave čovjeka do pronalaska pisma.Nalazišta:
Australopitecus Homo erectus
Homo sapiens
neandertalac kromanjonacsuvremeni
čovjek
Kameno doba – glavna oruđa i oružja napravljena su od kamena.Metalno doba – glavna oruđa i oružja napravljena su od metala.
22
Zdenko Samaržija
4. UVOD U UČENJE POVIJESTI. PRAPOVIJESNO DOBA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest te iz prapovijesti.1.2. Odgojni
Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva.1.3. Funkcionalni
Ponoviti i utvrditi metode samostalnoga istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni, rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Objašnjavanje važnosti ponavljanja gradiva.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Prijedlog pitanja za ponavljanje (predviđeni odgovori):Što je povijest? (Znanost o prošlim događajima.)Tko proučava povijest? (Povjesničari.)Na temelju čega? (Na temelju povijesnih izvora.)Kako dijelimo povijesne izvore? (Na materijalne, pisane…)Kako smo podijelili prošlost? (Na prapovijest – prije otkrića pisma – i povijest.)Kako smo podijelili povijest? (Stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)Kako računamo godine? (Pomoću razdoblja – era.)Koje ere znamo? (Olimpijsku, rimsku, židovsku, kršćansku, muslimansku…)Što je lenta vremena? (Crta na koju upisujemo godine i događaje.)
Drugi korak
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
23
Hrvatska i svijet
ZAVRŠNI DIO SATA
Pregledavanje radova. Ocjenjivanje.
5. STARI VIJEK
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Približiti učenicima povijest starog vijeka.1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg pamćenja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor postavlja pitanja.Što je povijest? (Znanost o prošlim događajima.)Kako smo podijelili povijest? (Na stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.
Pojava čovjeka →
Oko 3500. g. pr. Krista →
476. → 1492. → 1918. → 1990. →
24
Zdenko Samaržija
Što je plodni polumjesec?Analiza zemljovida Plodni polumjesec.
GLAVNI DIO SATA
Profesor na ploči crta shemu povijesti staroga vijeka.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o promjenama klime kao bitnom pokretaču svjetske povijesti.
PLAN PLO ČE
Stari vijek je povijesno razdoblje koje traje od pronalaska pisma do propasti Zapadnoga Rimskog Carstva.
Prve civilizacijeSusjedni narodi
Civilizacije na obalama Sredozemljacivilizacija rijeka
Egipat Nil Semiti Indoeuropljani Kreta
Mezopotamija Eufrat, Tigris Feničani Hetiti Grčka
Indija Ind Židovi Perzijanci Rim
Kina Hunagho, Jangtze Arapi
6. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Naučiti povijest prvih civilizacija.1.2. Odgojni
Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga društva.1.3. Funkcionalni
Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike, grafikona i zemljovida.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
25
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje sheme staroga vijeka.
GLAVNI DIO SATA – DO KRAJA SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu.
Eg
ipa
t
Mezo
po
tam
ija
Ind
ija
Kin
a
Fen
iča
ni
Žid
ovi
Pe
rzijan
ci
Kre
ća
ni
Grc
i
Rim
ljan
i
Smještaj
Klima
Poljodjelstvo
Stočarstvo
Društvo
Utemeljenje države
Organizacija države
Najvažniji vladari
Najvažniji ratovi
Pismo
Kultura
Vjera
Najvažnija božanstva
26
Zdenko Samaržija
7. GRČKA U STAROME VIJEKU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću kretske civilizacije i poviješću antičke Grčke.1.2. Odgojni
Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskog roda. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila. Poticati osjećaj za različitosti, toleranciju, osjećaj snošljivost te socijalne vrednote.
1.3. Funkcionalni
Vježbati objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike, grafikona i zemljovida.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad i rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje sheme staroga vijeka.Davanje uputa za samostalni rad.
GLAVNI DIO SATA
Učenici čitaju tekst iz udžbenika i u tablicu s prošlog sata upisuju rezultate istraživanja.
ZAVRŠNI DIO SATA
Pričanje grčkih mitova.
8. RIM
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
27
Hrvatska i svijet
Upoznati učenike s poviješću rimske civilizacije.1.2. Odgojni
Razvijati u učenika spoznaje o postupnom razvoju ljudskoga roda. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad i rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje sheme staroga vijeka.Davanje uputa za samostalni rad.
GLAVNI DIO SATA
Učenici čitaju tekst iz udžbenika i u tablicu s prošlog sata upisuju rezultate istraživanja.
ZAVRŠNI DIO SATA
Pričanje detalja iz svakodnevice Rimljana.
9. STARI VIJEK
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest te iz prapovijesti.1.2. Odgojni
Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, sa mo-poštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote.Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
28
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
Ponoviti i utvrditi metode samostalnoga istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad i rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
Dovršavanje popunjavanja tablice.Rješavanje zadataka iz vježbenice.
10. POČECI RAZVOJA KRŠĆANSTVA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s najranijim razdobljem kršćanstva.1.2. Odgojni
Razvijati u učenika pozitivne stavove prema siromašnima i obespravljenima. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Učvrstiti tehniku istraživanja života i djela važnih pojedinaca. Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad i rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
29
Hrvatska i svijet
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Davanje uputaKada trebaš ispričati o nekoj povijesnoj osobi ili kada o nekoj osobi trebaš napisati referat, odgovori na ova pitanja:
– gdje i kada je rođena
– kakvo obrazovanje ima
– od koga prima ideje
– koji su joj glavni događaji u životu
– od čega živi
– kakve tekstove piše
– na koga utječe
– gdje, kada i kako umire?
GLAVNI DIO SATA
Istraživanje. Čitanje udžbenika. Istraživanje s pomoću pojmovnika, slika i zemljovida.
ZAVRŠNI DIO SATA
Pregledavanje zadataka.
11. PODRUČJE HRVATSKE TIJEKOM PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s najranijom prošlošću današnjega hrvatskog područja.1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan stav učenika prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu itd.
1.3. Funkcionalni
Vježbati s učenicima objašnjenje pojmova s pomoću pojmovnika, teksta, slike i zemljovida.
30
Zdenko Samaržija
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad i rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje teksta Zemljopisni okvir.Pravljenje bilježaka.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje do kraja sata.
Kameno doba
Metalno doba
Iliri Kelti Grci Rimljani Kršćanstvo Bizant
Trajanje
Nalazišta
Društvo
Vjera
Kultura
12. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM PRAPOVIJESTI I STAROG VIJEKA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću staroga vijeka.
31
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu. Pravilnim postavljenjem problema pobuditi učenički interes za istraživanje užega zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponoviti smjernice društvenoga i političkog razvoja užeg zavičaja.
GLAVNI DIO SATA
Analiza jednostavnijih izvora te uvid u relevantnu literaturu.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o povijesti užega zavičaja.
13. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK. KRŠĆANSTVO
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest i iz prapovijesti.1.2. Odgojni
Pobuditi interes za redovno ponavljanje gradiva. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, sa mo-po štovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emo cionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
32
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
Ponoviti i utvrditi metode samostalnoga istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad i rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponoviti smjernice društvenoga razvoja u prapovijesti te društvenoga i političkog razvoja civilizacija staroga vijeka.
GLAVNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o povijesti staroga vijeka. Ocjenjivanje učeničkih radova.
14. PRAPOVIJESNO DOBA. STARI VIJEK. KRŠĆANSTVO
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja iz uvoda u povijest i iz prapovijesti, staroga vijeka i početaka kršćanstva.1.2. Odgojni
Pobuditi interes za redovito ponavljanje gradiva.1.3. Funkcionalni
Ponoviti i utvrditi metode samostalnoga istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni.
33
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
Pitanja za usmeno ili pisano ispitivanje
Što je povijest?Tko proučava povijest?Kako dijelimo povijesne izvore?Kako smo podijelili prošlost?Kako računamo godine?Koje ere znamo?Što je lenta vremena?Ima li povijest svoju prošlost?Kako mjerimo vrijeme?Što je kalendar?Tko su najvažniji hrvatski povjesničari?Tko su najvažniji svjetski povjesničari?Što je prapovijest?Od kada do kada traje prapovijest?Gdje su najvažnija prapovijesna nalazišta?Kako dijelimo prapovijest?Što je stari vijek?Od kada do kada traje stari vijek?Kako dijelimo stari vijek?Gdje je Mezopotamija?Koji su narodi živjeli u Mezopotamiji u starom vijeku?Kako nazivamo vladara u Egiptu?Što su piramide?Što je polis?Koja su dva najvažnija polisa u Grčkoj?Tko je pobijedio u Grčko-perzijskim ratovima?Nabroji najpoznatije grčke bogove i božice.Tko je bio Aleksandar Makedonski?Tko je, prema legendi, osnovao grad Rim?Što je Zagrebačka lanena knjiga i kojim je pismom pisana?Tko se borio u Punskim ratovima i kakav je bio njihov ishod?Tko su bili najpoznatiji pučki tribuni?Tko je bio Gaj Julije Cezar?
34
Zdenko Samaržija
Nabroji nekoliko rimskih careva.Koji je car počeo progone kršćana?Koji je car proglasio kršćanstvo jedinom vjerom u Carstvu?Kada je Rimsko Carstvo podijeljeno na dva dijela?Kada je propalo Zapadno Rimsko Carstvo?Što je limes?Što je Bizant?
RANI SREDNJI VIJEK
15. SREDNJI VIJEK. RANI SREDNJI VIJEK – UVODUvodni sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću srednjega vijeka.1.2. Odgojni
Razvijati pozitivan stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.
35
Hrvatska i svijet
oko 3500. g. pr. Krista → 476. → 1492. → 1918. →
Profesor će započeti raspravu o obrambenim sustavima prvih civilizacija.Očekivani odgovori: Postoje civilizacije koje nemaju obrambene sustave, koje imaju obrambene sustave i civilizacije koje su izgradile obrambene sustave.Zašto se grade obrambeni sustavi?(Naracija) Rimsko je društvo postalo društvo suprotnosti. Unutarnja je kriza nagrizla Carstvo, a promjena klime prisilila je germanska i slavenska plemena da potraže bolju pašu za svoju stoku. Provala germanskih i slavenskih plemena na područja Zapadnoga Rimskog Carstva naznačila je njegov skori slom. Razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do Kolumbova otkrića Amerike nazivamo srednjim vijekom.
GLAVNI DIO SATA
(Naracija) Da bismo lakše uočili procese koji su obilježili gotovo 1 000 godina dugo povijesno razdoblje, srednji smo vijek podijelili na rani, razvijeni i kasni srednji vijek.U tablicu ćemo uvrstiti rezultate istraživanja tijekom idućih mjeseci.
Rani srednji vijek Razvijeni srednji vijek Kasni srednji vijek
Trajanje
Procesiseoba naroda; razvoj civilizacija na obalama Sredozemnog mora
susreti civilizacijarazvoj gospodarstva i kulture; uspostava stabilnih država
Obrade zemlje
Oporezivanje
Umjetnost
Događaji
Važnije osobe
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza slikovnog materijala iz udžbenika.
PLAN PLO ČE
– seljenje naroda u novu domovinu– prelazak s politeizma na monoteizam– prelazak s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo– uspostava država
36
Zdenko Samaržija
16. VELIKA SEOBA NARODA I NJEZINE POSLJEDICE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti na lenti vremena razdoblje srednjega vijeka. Razumjeti da su Europu naselili novi narodi te da su se u srednjem vijeku na obalama Sredozemlja smjestile arapska, bizantska i civilizacija zapadnoga kršćanstva. Ocijeniti značenje vjere u povijesnom razvoju nekog naroda te značenje vjere u razvoju pismenosti i u kulture srednjovjekovne Europe.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje srednjega vijeka. Razvijati negativan učenički stav prema osvajačkim ratovima
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Zajedničko čitanje pripreme.Profesor objašnjava način istraživanja. Učenike ćemo podijeliti u sedam grupa, a svaka će dobiti svoju temu. Nakon obavljenog istraživanja i upisivanja rezultata istraživanja u bilježnicu, grupe će za domaću zadaću pripremiti pano.
Prva grupa: provala Huna
Pažljivo pročitaj opise Huna koje je sastavio rimski povjesničar Amijan Marcelin.„Okrutnost i barbarstvo Huna nadilaze svako barbarstvo i divljaštvo koje se može zamisliti. Oni svojoj novorođenoj djeci duboko izbrazdaju obraze željezom da bi ožiljcima uništili dlake na bradi… Njihovo zdepasto tijelo s golemim gornjim udovima i nerazmjerno velikom glavom daju im nakazan izgled; rekli biste – dvonožne životinje… U hrani ne znaju ni za pečenje ni za začine; korijenje divljega bilja i meso ma kakve životinje, čije čerke (odreske) griju držeći ih između svojega sedla i konjskih leđa, čine njihovu hranu. Nikada se ne služe plugom; ne stanuju ni po kućama ni po kolibama. Vječno lutaju po šumama i planinama, bez prestanka mijenjajući prebivalište… od djetinjstva naviknuti su na sva zla: na hladnoću, glad i žeđ. Odijelo im se sastoji od košulje od lanenoga platna i kožuha od koža divljih štakora, sašivenih
37
Hrvatska i svijet
zajedno. Kožuh im je tamne boje i kada se jednom uvuku u to odijelo, ne skidaju ga dok se ne raspadne. Kaciga ili zabačena kapa i jareća koža uvijena oko njihovih rutavih nogu dopunjavaju njihovu opremu. Obuća je skrojena bez mjere i oblika, smeta im toliko da ne mogu hodati i sasvim su nesposobni da se bore kao pješaci. Njihovi su konji brzi kao strijele. Oni na konju provode život, čas jašući, čas sjedeći po strani po ženski; tu čak i spavaju savijeni prema vratu svoga konja. U bitkama jure bez reda i plana, a na poticaj starješina ustreme se na neprijatelja s užasnom vikom. Ako naiđu na otpor, rasprše se, ali se vraćaju istom brzinom. No, oni se ne umiju uspeti na utvrđenja niti znaju udariti na ušančeni logor. S izvanrednom vještinom bacaju, na nevjerojatne daljine, strijele s vrhom od šiljastih kostiju koje su isto toliko tvrde i smrtonosne kao da su od željeza. Izbliza se bore mačem koji drže u jednoj ruci i mrežom koju imaju u drugoj i kojom obavijaju neprijatelja…”
Zadaci
Svrstaj u tablicu običaje i vojnu taktiku Huna prema Rimljanima 5. stoljeća.
Život i društvo
Sukobi
Ratne vještine
Izgled ratnika
Prehrana
Obitavališta
Objasni zašto je rimske pisce zanimao hunski način ratovanja.
Razumije li Amijan Marcelin društveno uređenje Huna?
Druga grupa: seoba Germana
Pažljivo pročitaj opise Germana koje su sastavili Gaj Julije Cezar, rimski političar, državnik i vojskovođa, i Tacit, rimski povjesničar.
38
Zdenko Samaržija
Cezar: „Za obrađivanje polja ne mare te im je većim dijelom hrana mlijeko, sir i meso. Nitko od njih (misli se na Germane) nema točno odmjeren komad zemlje niti posjeduje privatnoga vlasništva. Starješine i vođe dodjeljuju rodovima i zajednicama rođaka zemlju … (koliko im je potrebno) … pa ih nakon godinu dana natjeraju da prijeđu na drugo mjesto… (Kada su u ratu), odabiru se poglavari koji će im biti na čelu i oni imaju vlast nad životom i smrću. U miru nemaju zajedničkoga poglavarstva.”Tacit: „Kada god ne ratuju, mnogo vremena provode u lovu, ali još više u besposlici, podajući se snu i jelu. Upravo najhrabriji i najratoborniji ništa ne rade prepuštajući brigu oko kuće, ognjišta i polja ženama, starcima i uopće najslabijima u porodici … Zemlju, u ovisnosti o broju zemljoradnika, zauzimaju svi zajedno redom, a zatim je dijele međusobno po dostojanstvu.”
Svrstaj u tablicu običaje i vojnu taktiku Germana.
Život i društvo
Sukobi
Ratne vještine
Izgled ratnika
Prehrana
Obitavališta
Objasni zašto je rimske pisce zanimao germanski način ratovanja.
Treća grupa: seoba Slavena
a) Rješavanje zadatka iz vježbenice.
b) Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Slavena. Navesti važni-je vladare.
Četvrta grupa: Mađari i Normani
Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Mađara i Normana. Navesti važnije vladare.
Peta grupa: Bizantsko Carstvo
Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Bizantskog Carstva. Navesti važnije vladare.
39
Hrvatska i svijet
Šesta grupa: Franačka Država
Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Franačke. Navesti važnije vladare. Kako uspostavljaju državu?
Sedma grupa: Arapi i islam
Opisati smještaj, vjeru, organizaciju društva, uspostavu države i kulturu Arapa. Navesti važnije vladare. Kako uspostavljaju državu?
17. EUROPA OD 9. DO 11. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Učvrstiti znanja o Franačkoj Državi i Bizantskom Carstvu te utvrditi utjecaj Franačke i Bizantskog Carstva na slavenske narode. Razumjeti osnovna obilježja feudalnoga društva, to jest razumjeti odnose između različitih slojeva feudalnoga društva.
1.2. Odgojni
Odrediti položaj kmetova u feudalnom društvu te razviti negativan stav učenika prema neravnopravnosti među ljudima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje samostalnog mišljenja i zaključivanja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, rad u skupinama, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Postavljanje panoa. Svaka skupina u nekoliko minuta iznosi najvažnije rezultate svojih istraživanja.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst iz udžbenika, izraditi bilješke, a po pitanjima iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata.
40
Zdenko Samaržija
Germanske države Slavenske države Normanske državeMađarska
država
Države
Gospodarstvo
Društvo
Vjera
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza tablice. Razgovor o crkvenom raskolu.
18. EUROPA U RANOME SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti znanja o Franačkoj Državi te utvrditi utjecaj Franačke na slavenske narode. Spoznati uzročno--posljedične veze između događanja u Bizantu i njihov utjecaj na slavenske narode. Ponoviti znanja o političkim, gospodarskim i društvenim prilikama u Europi nakon velike seobe naroda.
1.2. Odgojni
Uočiti i ocijeniti franačku prevlast u Europi i razviti kritički stav prema odnosu feudalaca i kmetova. Razvijati zanimanje za prošlost, stvarati naviku ponavljanja gradiva.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost povezivanja i pamćenja gradiva, uočavanja uzročno-posljedičnih veza i snalaženja u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.
41
Hrvatska i svijet
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponovno pročitati Tacitov i Cezarov tekst o Germanima. Kako dijele zemlju? Kako obrađuju zemlju? Do kakve je promjene došlo kada su germanska plemena naselila područja Zapadnoga Rimskog Carstva?
GLAVNI DIO SATA
Ponavljanje prema planu ploče (koji možemo izraditi unaprijed i projicirati preko grafoskopa).
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.Popunjavanje tablice iz uvodnog sata.
PLAN PLO ČE
feud – zemljoposjed – temelj feudalnog društvasenior – gospodar – daje zemlju u feudvazal – gospodarev podložnik – prima zemlju u zamjenu za službudva sloja – 1. feudalac – posjednik feuda
feud alodij
selište – 2. kmet – ovisni obrađivač zemljekmetska renta: radna, naturalna ili novčana
19. DOSELJENJE HRVATAObrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o podrijetlu i doseljenju Hrvata, o prostornom razmještaju sklavinija, o ulozi Franačke i Bizanta u pokrštavanju Hrvata.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi učenički interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta. Poticati razvoj nacionalne svijesti.
1.3. Funkcionalni
Vježbati snalaženje na povijesnom zemljovidu, vježbanje prepričavanja i objašnjavanja.
42
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, snalaženje na zemljovidu, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Prisjetiti se lekcije Područje Hrvatske tijekom prapovijesti i starog vijeka.Pročitati Prokopijev tekst iz vježbenice.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta iz udžbenika. Odgovaranje na pitanja.
1. Kako Hrvati u pradomovini dolaze do plodne zemlje?
2. Kako do plodne zemlje dolaze nakon doseljavanja u Ilirik?
3. Koje su životinje u pradomovini imali pripitomljene, a koje su životinje zatekli u Iliriku?
4. Usporedi imovinsko raslojavanje Germana i Hrvata nakon prestanka seljenja.
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza tvrdnji iz uvodnoga sata. Obilježja ranoga srednjeg vijeka jesu:
– seljenje naroda u novu domovinu
– prelazak s politeizma na monoteizam
– prelazak s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo
– uspostava država.
20. PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o prvim knezovima i prilikama u hrvatskim zemljama u 9. stoljeću te o utjecaju papa na srednjovjekovno društvo.
43
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Ocijeniti vladavinu narodnih vladara u 9. stoljeću. Razvijati učenički stav o važnosti državne samostalnosti i o značenju međunarodnoga priznanja. Razvijati pozitivno stajalište učenika prema težnji naroda za neovisnošću i samostalnošću.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje snalaženja u vremenu, pamćenja i usmenog izražavanja učenika te sposobnosti logičkog mišljenja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Učenici čitaju pripremu i komentiraju tekst.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta iz udžbenika i samostalno pravljenje bilježaka.Primjeri bilježaka:Sklavinije – prve slavenske države; Primorska Hrvatska, Posavska Hrvatska i Neretvanska kneževina819. – 823. ustanak Ljudevita Posavskoghrvatski vladari u 9. stoljeću:
– Borna
– Trpimir (Trpimirovići) – 852. Trpimirova darovnica
– Domagoj – ratovao protiv Arapa i Mlečana
– Branimir – 879. papa Ivan VIII. blagoslovio kneza Branimira i njegov narod – priznanje Hrvat-ske kao neovisne države
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
44
Zdenko Samaržija
21. DOSELJENJE HRVATA. PRVE HRVATSKE KNEŽEVINE
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o doseljenju Hrvata te o postanku hrvatskih kneževina.1.2. Odgojni
Jačati interes učenika za hrvatsku povijest. Stvarati naviku ponavljanja gradiva. Stvoriti pozitivan stav prema znanju.
1.3. Funkcionalni
Vježbati uočavanje uzročno-posljedičnih veza i snalaženje u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje najvažnijih pojmova:etnogeneza, pokrštavanje, sklavinije
GLAVNI DIO SATA
Analiza povijesnih izvora.Rješavanje zadataka iz vježbenice.
ZAVRŠNI DIO SATA
Pregledavanje zadataka iz vježbenice.
45
Hrvatska i svijet
22. HRVATSKO KRALJEVSTVO U 10. STOLJEĆU – TOMISLAV
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti osnovna znanja i činjenice o vladavini kralja Tomislava, o crkvenim saborima 925. i 928. Usvojiti nove pojmove.
1.2. Odgojni
Razvijati domoljublje. Razvijati interes za velikane hrvatske povijesti.1.3. Funkcionalni
Vježbanje snalaženja na povijesnom zemljovidu, samostalni rad učenika na tekstu, uočavanje bitnog, uočavanje načela kauzalnosti.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.Analiza političke situacije u ovom dijelu Europe početkom 10. stoljeća.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka do kraja sata.
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
46
Zdenko Samaržija
PLAN PLO ČE
Tomislav (910. – 928.)
– uspješni vojni pohodi protiv Mađara i Bugara
– kao bizantski saveznik dobio upravu nad Dalmacijom
– povezao Hrvatsku od Drave do Jadranskog mora
– papa Ivan X. počinje Tomislava nazivati kraljem
– 925. i 928. crkveni sabori u Splitu
– odlučivalo se o izboru crkvenog poglavara i o slavenskom bogoslužju
Nin Zadar Split
Nakon smrti snažnoga vladara – anarhija.Stjepan Držislav (969. – 996.)
– osnažio državu; saveznik Bizanta
– rat protiv Samuila, makedonskoga vladara
– dobio znakove kraljevske vlasti iz Carigrada.
23. HRVATSKA U DOBA PETRA KREŠIMIRA IV. I DMITRA ZVONIMIRA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti osnovna znanja i činjenice o vladavini Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira, o crkvenim saborima i priklanjanju Hrvatske zapadnome civilizacijskom krugu. Steći znanja o promjenama na hrvatskom prijestolju početkom 12. stoljeća i usvojiti znanja o položaju Hrvatske u vrijeme sklapanja Pacte Convente.
1.2. Odgojni
Razvijati domoljublje. Razvijati interes za velikane hrvatske povijesti. Ocijeniti dobre i loše strane ujedinjenja Hrvatske i Ugarske.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje snalaženja na povijesnom zemljovidu, samostalni rad učenika na tekstu, uočavanje bitnog, uočavanje načela kauzalnosti.
47
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.Analiza političke situacije u Europi početkom 11. stoljeća.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
PLAN PLO ČE
– sukob Držislavovih sinova oko prijestolja – uspostavljena mletačka vlast nad istočnom ja-dranskom obalom
– crkveni raskol 1054. godine – Hrvati pripadaju Katoličkoj crkvi
Petar Krešimir IV. (1058. – 1075.)– kao gospodar Dalmacije potiče razvoj dalmatinskih gradova– jadranska orijentacija– 1060. crkveni sabor u Splitu– crkvene prilike u Hrvatskoj uređene prema zapadnom uzoru
Dmitar Zvonimir (1075. – 1089.)– okrunjen u Solinu za kralja Hrvatske i Dalmacije– dobri odnosi s papom Grgurom VII.– oženjen mađarskom princezom Jelenom– poklanjao Crkvi zemljišne posjede (Baščanska ploča)– nakon njegove smrti – anarhija– 1094. Ladislav utemeljio biskupiju u Zagrebu– 1097. sukob Kolomana i Petra – Petrova pogibija– 1102. Pacta Conventa – personalna unija Hrvatske i Ugarske
48
Zdenko Samaržija
24. KULTURA HRVATA U RANOME SREDNJEM VIJEKU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći osnovna znanja o obilježjima hrvatske kulture do 11. stoljeća i o spomenicima iz tog razdoblja.1.2. Odgojni
Razvijanje interesa za hrvatsku kulturnu baštinu. Razvijati osjećaj za umjetničko blago i doživljaj umjetnosti.
1.3. Funkcionalni
Vježbati samostalni rad učenika sa slikovnim materijalom, uočavanje bitnog, snalaženje u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, grafoskop.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Učenik čita pripremu. Uz pitanja što ih postavlja profesor, učenici ponavljaju gradivo o hrvatskim vladarima koji su dali sagraditi crkve i samostane.
GLAVNI DIO SATA
Analiza obilježja predromanike. Učenici promatraju slike predromaničkih crkava i uočavaju ta obi-lježja.S pomoću teksta i slika u udžbeniku učenici uočavaju osnovna obilježja pleterne ornamentike.
ZAVRŠNI DIO SATA
Na prozirnici prikažemo usporednu glagoljsku i latiničnu abecedu, a učenici trebaju napisati svoje ime na glagoljici.Razgovor o položaju Hrvatske na razmeđi kulturnih utjecaja.
49
Hrvatska i svijet
PLAN PLO ČE
– predromanika – crkve različitih tlocrta
– pleter – crkveni ukras
– na kamenim su ulomcima ostala sačuvana imena hrvatskih vladara (Trpimir, Branimir, Muncimir, Stjepan Držislav)
– srednjovjekovna hrvatska pisma: – glagoljica
– latinica
– ćirilica
– oko 1100. godine nastala je Baščanska ploča – najvredniji glagoljski spomenik u Hrvatskoj
25. HRVATSKA U RANOME SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o društvenim, političkim i gospodarskim prilikama u hrvatskim zemljama u ranome srednjem vijeku.
1.2. Odgojni
Razvijati interes za povijest Hrvata, osobito užega zavičaja, te povijest struke koja će biti učenikovo buduće zanimanje.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost pamćenja, razmišljanja i povezivanja gradiva, snalaženje u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
50
Zdenko Samaržija
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Na početku sata profesor će objasniti učenicima da će gradivo nastavne cjeline ponoviti s pomoću lente vremena i zadataka u vježbenici.
GLAVNI DIO SATA
Profesor će učenicima objasniti da za svako stoljeće trebaju u lentu vremena upisati najvažnije do-gađaje.
ZAVRŠNI DIO SATA
Na kraju sata profesor će provjeriti kako su učenici riješili zadane vježbe.Rješavanje zadataka iz vježbenice.
26. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U RANOME SREDNJEM VIJEKU
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti, utvrditi i usustaviti stečena znanja o prilikama u Europi u ranome srednjem vijeku.1.2. Odgojni
Uvidjeti utjecaj vjere na razvoj kulture, razvijati negativan stav učenika prema ratu prouzročenom vjerskim razlikama. Upozoriti na vrijednosti sustavnosti i redovitosti u izvršavanju školskih obveza.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost povezivanja gradiva, usmenog izražavanja i uočavanja bitnog. Razvijati interes za prošlost i naviku ponavljanja gradiva.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
51
Hrvatska i svijet
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor će nacrtati dvije lente vremena:
a) područje Hrvatske od 5. do 11. stoljeća,
b) Europa i svijet od 5. do 11. stoljeća.
GLAVNI DIO SATA
S pomoću pitanja učenici će ponavljati najvažnije događaje na području Hrvatske od 5. do 11. stoljeća, te u Europi i svijetu u istom vremenu. Te će događaje upisivati na lentu vremena.
Zadaća za samostalni rad
Svrstaj navedene pojmove u civilizaciju kojoj pripadaju. Zatim iste pojmove svrstaj u djelatnosti na koje se odnose. Pazi – isti pojam može biti u dvije ili više djelatnosti.Pojmovi: alodij, ban, bazilika, benediktinci, biskup, beduin, crkveni raskol, ćaba, ćirilica, dukat, dužd, era, džamija, džihad, evanđelistar, Fatima, feud, feudalac, feudalna renta, freska, glagoljica, helenizacija, hidžra, ikona, islam, kalif, kalifat, kapitel, Karlo Martel, klerik, Klodvig, kmet, Kur’an, latinaši, Lobel, Maruša, metropolit, misal, mozaik, Muć, nadbiskup, oaza, oltarna pregrada, opat, opatija, Pacta Conventa, papa, patrijarh, personalna unija, pleter, predromanika, reforma, selište, senior, seoska općina, sinod, sklavinije, tema, tribun, vazal, župnik.
Arapska civilizacija Bizantska civilizacijaCivilizacija zapadnog
kršćanstvaHrvatska
Vjera Gospodarstvo Umjetnost Politika
ZAKLJUČNI DIO SATA
Razgovor s učenicima. Rješavanje zadataka iz vježbenice.
52
Zdenko Samaržija
27. UTVRĐIVANJE OCJENA NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom prvoga polugodišta.1.2. Odgojni
Razvijati kod učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom prvoga polugodišta.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja. Razvijati povjerenje učenika u vlastito znanje i sposobnost, poticati učeničku znatiželju.
2. Oblici rada
Individualni
3. Metode rada
Razgovor
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor će na početku sata učenicima objasniti da će zaključiti ocjene na kraju prvoga polugodišta.
GLAVNI DIO SATA
Zaključivanje ocjenaTijekom prvoga polugodišta profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno--posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru te samostalni rad učenika na satu. Uz pomoć učenika razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjene na kraju prvoga polugodišta.
ZAVRŠNI DIO SATA
Profesor će svim učenicima pročitati zaključene ocjene.
53
Hrvatska i svijet
RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK – EUROPA I SVIJET
28. RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEKUvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka.1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o preslojavanju civilizacija te o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje uvoda u nastavnu cjelinu.Analiza zemljovida Europe i Azije.
GLAVNI DIO SATA
(Naracija) U ranom srednjem vijeku Europu su naselili novi narodi – pokazati na zemljovidu smjer kretanja Germana i Slavena te Normana i Mađara. Oni su u novoj domovini prešli s politeizma na monoteizam te s nomadskoga stočarstva na sesilno ratarstvo te uspostavili države. U razvijenome srednjem vijeku došlo je do susreta civilizacija. Europljani nisu samo upoznali civilizacije na obalama Sredozemnoga mora – pokazati na zemljovidu područje Bizantskoga Carstva te arapskih kalifata – nego su saznali i o kineskoj civilizaciji, civilizaciji u Indiji i u Japanu. Uznapredovali feudalni odnosi u europskim zemljama
54
Zdenko Samaržija
te neprestan tehnološki napredak, osobito u obradi zemlje, omogućili su nagli uspon Europe u razvijeno-me srednjem vijeku.Razvoj gospodarstva i kulture te uspostava stabilnih centralističkim država u Europi obilježja su kasnoga srednjeg vijeka. Uznapredovala trgovina s izvaneuropskim civilizacijama omogućila je mnogim Europljanima bogaćenje pa time i drukčiji svjetonazor. Uskoro će takvi snažni pojedinci pokrenuti mnoga otkrića, tehnološka i zemljopisna. I Europa, nekoć siromašna rođaka moćnih civilizacija, nadmašit će sve poznate civilizacije i nametnuti se stanovnicima Zemlje.
ZAVRŠNI DIO SATA
Izrada plana ploče.
PLAN PLO ČE
Razvijeni srednji vijek Kasni srednji vijek
Obrada zemlje tropoljni sustav plodored, gnojenje zemlje
Vučne životinje goveda konji
Neagrarna zanimanja svećenstvo, putujući trgovci, slobodni zidari
obrtnici, bankari, učitelji, trgovci, poduzetnici
Glavne odrednice susreti civilizacija uspostava centralističkih država
29. USPON EUROPE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti uzroke i posljedice promjena u europskom gospodarstvu u 11. i 12. stoljeću. Objasniti urbanizaciju Europe. Usvojiti osnovna znanja o životu svećenstva, plemstva, građanstva i seljaka u razvijenome i kasnome srednjem vijeku.
1.2. Odgojni
Uočavanje društvenih i gospodarskih promjena i njihov utjecaj na život ljudi razvijenoga srednjeg vijeka.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost samostalnog zaključivanja i mišljenja, uvježbavanje rada sa slikom.
55
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.Najava petominutnoga kontrolnog rada na kraju sata.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta iz udžbenika.Samostalno pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA
Petominutno provjeravanje
1. Koji su izvori europskog feudalizma?
2. Što je primogenitura?
3. Nabroj staleže srednjovjekovnoga društva.
4. Zašto plemstvo zovemo politički narod?
5. Što znači socijalna pokretljivost?
6. Što je urbanizacija?
7. Što su cehovi?
30. SUSRETI SREDNJOVJEKOVNIH CIVILIZACIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti uzroke i posljedice križarskih ratova te steći osnovna znanja o zbivanjima u Aziji tijekom razvijenoga srednjeg vijeka.
56
Zdenko Samaržija
1.2. Odgojni
Poticanje interesa za različite civilizacije i kulture. Stvaranje tolerantnog odnosa prema kulturološkim različitostima.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost snalaženja u prostoru i vremenu i uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.Najava petominutnoga kontrolnog rada na kraju sata.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje tekstova iz udžbenika – Križarski ratovi, Provala Tatara i Turci Osmanlije.Samostalno pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA
Petominutno provjeravanje
1. Navedi uzroke križarskih ratova.
2. Odredi povod križarskih ratova.
3. Na kojoj su rijeci Tatari potukli vojsku Bele IV.?
4. Tko je uveo timarski sustav?
5. Tko su akindžije?
6. Tko su janičari?
Domaća zadaća: napraviti bilješke iz teksta u udžbeniku (preostale teme).
57
Hrvatska i svijet
31. EUROPA U RAZVIJENOME SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o prilikama u gospodarstvu i društvu u razvijenome srednjem vijeku, te o doticajima različitih civilizacija putem ratova i trgovine.
1.2. Odgojni
Razvijati tolerantan stav prema različitim kulturama i civilizacijama; razvijati naviku ponavljanja gradiva.
1.3. Funkcionalni
Snalaženje u prostoru i vremenu, uočavanje bitnog. Razvijanje usmenog i pisanog izražavanja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće.Objašnjenje za obradu gradiva – na prozirnici su ispisana pitanja na koje učenici trebaju dati odgovor čitajući udžbenik.
GLAVNI DIO SATA
Učenici će čitati tekst te prema pitanjima izraditi bilješke.Pitanja za istraživanje
1. Zašto se u 11. i 12. stoljeću stanovnici Europe preseljavaju sa zapada na istok?
2. Gdje nastaju srednjovjekovni gradovi?
3. Zašto se građani bore za samoupravu u srednjovjekovnim gradovima?
4. Koji su uzroci napredovanja Mongola?
5. Navedi razliku između feudalizma na zapadu Europe i osmanlijskoga feudalizma.
ZAVRŠNI DIO SATA
Pregledavanje i komentiranje bilješki.
58
Zdenko Samaržija
32. EUROPA I SVIJET OD 12. DO 15. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti pojmove: epidemija, centralistička monarhija, parlament, rekonkvista.1.2. Odgojni
Uočiti razlike u srednjovjekovnom društvu.1.3. Funkcionalni
Uvježbavanje rada sa skicom i slikama, navikavanje učenika na samostalni rad, poticanje kreativnosti učenika.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.Davanje uputa.Čitajući tekst u udžbeniku, učenici će izraditi bilješke, a najvažnije će događaje i procese upisati u tablicu (projicirajmo je preko prozirnice).
GLAVNI DIO SATA
Istraživanje – do kraja sata.
Crna smrt
Parlament
Centralizam
Engleska
Francuska
Sveto Rimsko Carstvo
59
Hrvatska i svijet
Italija
Češka
Portugal i Španjolska
Rusija
Arapi
33. SREDNJOVJEKOVNA KULTURA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju znanosti i kulture u razvijenome i kasnome srednjem vijeku. Usvojiti pojmove: geocentrično učenje, gotika, hereza, humanizam, inkvizicija, renesansa.
1.2. Odgojni
Razvijanje interesa za srednjovjekovnu kulturu, razvijanje svijesti o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara, razvijanje smisla za lijepo, poticanje učeničke znatiželje.
1.3. Funkcionalni
Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Razgovor o udjelu Crkve na razvoj kulture, umjetnosti i znanosti.Davanje uputa: čitajući tekst u udžbeniku, učenici će izraditi bilješke, a znanja upisati uz tablicu.
60
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Istraživanje – do kraja sata.
Arapska kultura
Bizantska kultura
Romanika
Gotika
Renesansa
Humanizam
Hereze
Herman Dalmatin
Paracelzus
Gutenberg
34. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o društvenim i kulturnim prilikama u srednjem vijeku od 12. do 15. stoljeća.1.2. Odgojni
Uočiti i ocijeniti utjecaj društvenih prilika na razvoj kulture. Razvijati osjećaj odgovornosti prema postavljenim zadacima
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost uspoređivanja, vježbanje samostalnog rada sa slikama.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
61
Hrvatska i svijet
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Najava ponavljanja.
GLAVNI DIO SATA
Razgovor o razvijenome i kasnome srednjem vijeku. Analiza slika, skica i zemljovida u udžbeniku. Rješavanje zadataka iz vježbenice. Najaviti provjeru znanja za sljedeći sat.
35. EUROPA I SVIJET U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni, individualni.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
Prijedlozi pitanja.Nacionalna povijest
1. Navedi legendu o doseljenju Hrvata.
2. Potkrijepi argumentima tvrdnju: Hrvati niotkuda nisu došli – oni su se ovdje formirali.
3. Odredi smjerove i načine pokrštavanja Hrvata.
4. Odredi značenje primanja kršćanstva na razvoj kulture i pismenosti Hrvata.
62
Zdenko Samaržija
5. Koja je dinastija vladala Hrvatskom od Trpimira do kraja 11. stoljeća?
6. Što je Trpimirova darovnica?
7. Odredi vanjskopolitičke i vjerske odrednice Tomislavove politike.
8. O čemu se raspravljalo na crkvenim saborima u Splitu?
9. Kakve su bile posljedice crkvenog raskola za Hrvate?
10. Što se događalo u Hrvatskoj nakon Zvonimirove smrti?
11. Tko je osnovao biskupiju u Zagrebu?
12. Što je personalna unija?
13. Što je Pacta Conventa?
14. Što je predromanika?
15. Što je pleter?
16. Koji je najpoznatiji glagoljski spomenik u Hrvatskoj?
17. Koja su pisma upotrebljavana u Hrvatskoj tijekom srednjega vijeka?
Svjetska povijest
1. Tko je bio osnivač Franačke Države?
2. Opiši vladavinu Karla Velikog.
3. Nabroji neke zapadnoslavenske države.
4. Opiši dolazak Mađara u Europu.
5. Odredi smjerove normanskih prodora.
6. Što je feudalno društvo?
7. Koja su znanstvena dostignuća Arapi prenijeli Europljanima?
8. Opiši vladavinu cara Heraklija.
9. Opiši ustrojstvo Katoličke crkve.
10. Što znaš o razvoju gradova i o jačanju građanstva?
11. Kako su započeli križarski ratovi?
12. Što su cehovi?
13. Tko je bio Johannes Gutenberg?
14. Što je humanizam?
63
Hrvatska i svijet
HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU
36. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s hrvatskom poviješću razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka.1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni, individualni.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.Čitanje uvodnog teksta u nastavnu cjelinu.
64
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Ponoviti glavne odrednice povijesti razvijenoga i kasnoga srednjeg vijeka. Najaviti da ćemo u povijesti Hrvata istraživati upravo te promjene.Crtanje tablice: promjene vlasti u hrvatskim zemljama od 12. do sredine početka 16. stoljeća.
1102. 1301. 1358. 1410. 1444. 1463. 1493. 1526.
Slavonija i Srijem
Banska Hrvatska
Istra
Dalmacija
Dubrovačka Republika
Bosna i Hercegovina
37. HRVATSKA U DOBA ARPADOVIĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti uzroke i posljedice promjena u hrvatskom gospodarstvu u 12. i 13. stoljeću. Objasniti urbanizaciju Hrvatske. Usvojiti osnovna znanja o životu svećenstva, plemstva, građanstva i seljaka u razvijenome i kasnome srednjem vijeku u hrvatskim zemljama.
1.2. Odgojni
Uočavanje društvenih i gospodarskih promjena i njihov utjecaj na život ljudi razvijenoga srednjeg vijeka. Ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih zemalja. Razvijati potrebu učenika za poznavanjem nacionalne povijesti.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost samostalnog zaključivanja i mišljenja.
65
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.Razgovor o značenju dolaska stranaca na hrvatsko prijestolje.
GLAVNI DIO SATA
Crtanje tablice.
1097. 1102. 1205. 1222. 1242. 1288. 1301.
Učenici upisuju na lentu što se dogodilo pojedinih godina.Čitanje teksta iz udžbenika i pravljenje bilježaka za pojedinoga vladara.
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice – slobodni kraljevski gradovi.
66
Zdenko Samaržija
PLAN PLO ČE
Hrvatsko-Ugarska Država (1102. – 1526.)
– 1102. godine – Pacta Conventa
– 1526. godine – Bitka na Mohačkom polju
Arpadovići od 1102. do 1301. godineKoloman
– potvrđuje povlastice dalmatinskim gradovima
– kasnije sukob s Mlečanima
Andrija II.
– Mlečani uz pomoć križara osvajaju Zadar 1202. godine
Zlatna bula plemstvudijeli imanja crkvenim redovimaBela IV.
– provala Tatara 1241./42.
– slobodni kraljevski gradovi
Vinodolski zakonik 1288. godine
38. HRVATSKA U DOBA ANŽUVINACA I ŽIGMUNDA LUKSEMBURŠKOG
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti značenje obitelji Šubić. Uočiti procese razvijenoga srednjeg vijeka u hrvatskim zemljama u vrijeme vladanja dinastije Anžuvinaca te Žigmunda Luksemburškog.
1.2. Odgojni
Uvidjeti ulogu obitelji Šubić u dovođenju dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Razvijati pozitivne stavove učenika prema prošlosti vlastitog naroda.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i razvijanje sposobnosti stvaranja vlastitih zaključaka na temelju pročitanog teksta.
67
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.Analiza
GLAVNI DIO SATA
Crtanje tablice.
1301. 1340. 1358. 1385. 1396. 1409. 1437.
Učenici upisuju na lentu što se dogodilo pojedinih godina.Čitanje teksta iz udžbenika i pravljenje bilježaka za pojedinoga vladara.
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza značenja Zadarskoga mira.
39. SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA DRŽAVA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o srednjovjekovnoj povijesti Bosne. Odrediti značenje pada Bosne pod Osmanlije za daljnju povijest hrvatskih zemalja.
68
Zdenko Samaržija
1.2. Odgojni
Ocijeniti vjerski utjecaj na povijesne događaje u Bosni. Poticati senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote, kao i složene socijalne odnose i pravila.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje rada na tekstu, vježbanje izdvajanja bitnih podataka. Uputiti na povezanost prošlosti i sadašnjosti.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Razgovor o Bosni. Koji narodi danas žive u Bosni?
GLAVNI DIO SATA
Profesor upozorava učenike na pitanja na kraju nastavne jedinice. Čitajući tekst iz udžbenika te ana li zi-ra jući zemljovide i ilustracije, učenici trebaju odgovoriti na pitanja.
ZAVRŠNI DIO SATA
Profesor provjerava zadatke.Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
40. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi i ponoviti stečena znanja o prilikama u Hrvatskoj za vrijeme vladavine Arpadovića i Anžuvinaca. Ponoviti povijest srednjovjekovne Bosne.
69
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj vladavine stranih vladarskih obitelji na hrvatske zemlje. Razvijati osjećaj odgovornosti prema postavljenim zadacima. Njegovati vještinu samostalnog rješavanja zadataka.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost povezivanja gradiva i uočavanja uzročno-posljedičnih veza, snalaženje u vremenu, sposobnost pamćenja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Stečena znanja svrstat ćemo u sustav. Ukratko ćemo napisati bilješke o događajima u hrvatskim zemljama u razvijenome srednjem vijeku.
Primjer bilježaka
Slavonija i SrijemUžurbani gospodarski razvojDolazak crkvenih redova – ivanovci, templari, dominkanici, franjevci, a otprije su tu bili benediktinciPlemićke obitelji: Gorjanski, Korođski
Istrapodjela Istre: – Venecija (obalni dio) – Habsburgovci (unutrašnji dio)u obalnom pojasu razvija se komunalni sustavu kontinentalnom dijelu razvijaju se feudalni odnosiVenecija sprječava gospodarski razvoj istarskih komuna
BosnaLenta vremena s imenima i godinama vladanja bosanskih vladara
70
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Popunjavanje tablice.
Život svećenstva Život plemstva Život građana Život seljaka
Naslovi iz kojih se crpe informacije:Gospodarstvo i kultura,
Crkveni redovi i
obrazovanje
Naslovi iz kojih se crpe informacije:Personalna unija,
Uspon plemićkih obitelji
Naslovi iz kojih se crpe informacije:Personalna unija,
Urbanizacija,
Razvoj gospodarstva
Naslovi iz kojih se crpe informacije:Razvoj gospodarstva
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
41. SREDNJOVJEKOVNI DUBROVNIK
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći osnovna znanja o postanku i razvoju Dubrovačke Republike.1.2. Odgojni
Uočiti utjecaj zemljopisnog položaja na razvoj Dubrovačke Republike. Poticati osjećaj domoljublja i nacionalne pripadnosti. Izgrađivati pozitivne stavove prema načelima slobode i samostalnosti.
1.3. Funkcionalni
Uvježbavanje rada na tekstu, uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti donošenja vlastitih zaključaka.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad na izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
71
Hrvatska i svijet
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Na zemljovidu odrediti osobitosti tla i klime Dubrovačkog primorja. Odrediti prometni položaj Du brov-ni ka. Zaključke zapisati u bilježnicu.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Čitanje teksta Nastanak grada. Pravljenje bilježaka.Drugi korak
Profesor na ploči crta lentu vremena.Učenici na nju unose najvažnije događaje iz srednjovjekovne povijesti Dubrovnika.
Treći korak
Čitanje zadatka uz tekst Filipa de Diversisa iz vježbenice.
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza ilustracija.Zadavanje domaće zadaće – pročitati tekst Kulturni razvoj Dubrovačke Republike i napraviti bilješke.
42. HRVATSKA U DOBA MATIJE KORVINA I DINASTIJE JAGELOVIĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s kasnim razdobljem hrvatske srednjovjekovne povijesti.1.2. Odgojni
Istražiti uzroke stagnacije i propasti Hrvatsko-Ugarske Države. Razviti pozitivan stav prema nužnosti gospodarskog razvoja.
1.3. Funkcionalni
Razviti tehniku samostalnog istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
72
Zdenko Samaržija
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje uvoda i pravljenje koncepta za pisanje bilježaka.Profesor na lenti vremena označuje razdoblje vladavine Matije Korvina i dinastije Jagelovića te upisuje najvažnije godine – učenici istražuju u tekstu što se dogodilo pojedinih godina.
1437. 1458. 1463. 1490. 1493. 1516. 1521. 1526.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta iz udžbenika i samostalno pravljenje bilježaka.Mogući izgled bilježaka:Matija Korvin (1458. – 1490.)
Stvara centraliziranu monarhiju
Porezne i vojne reforme
Oslanja se na sitne plemiće i građanstvo
Nakon pada Bosne (1463. godine) stvara Jajačku i Srebreničku banovinu te Senjsku kapetaniju – štit od prodora OsmanlijaPotiče razvoj znanosti i kulture – renesansaJanus PannoniusJagelovići (1490. – 1526.)
Poništavaju reforme Matije Korvina
Poštuju volju magnata
Kriza
godine 1493. Bitka na Krbavskom polju
internacionalizacija hrvatskoga pitanja
Marko Marulić, Julije Klović
godine 1526. poraz na Mohačkom polju – raspad Hrvatsko-Ugarske Države
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
73
Hrvatska i svijet
43. GOSPODARSTVO I KULTURA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o hrvatskoj kulturi u razvijenome i kasnome srednjem vijeku.1.2. Odgojni
Razvijati interes za hrvatsku kulturnu baštinu; razvijati osjećaj za lijepo.1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost opažanja, rad sa slikovnim materijalom i s tekstom.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena upisuje razdoblje romanike, gotike i renesanse.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Analiza osnovnih arhitektonskih elemenata romanike, gotike i renesanse – analiza ilustracija.Drugi korak
Popunjavanje tablice
Razvoj ratarstva Razvoj stočarstva Razvoj prometa Razvoj trgovineRazvoj
novčarskih odnosa
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
74
Zdenko Samaržija
44. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM RAZVIJENOGA I KASNOGA SREDNJEG VIJEKA
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike sa zavičajnom poviješću.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja.1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, zemljovid zavičaja.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Priča o povijesti regije i užega zavičaja u razvijenome i kasnome srednjem vijeku.
GLAVNI DIO SATA
Istraživanje o ustroju Crkve, plemićkih obitelji (Hrvatska u doba Arpadovića, Uspon plemićkih obitelji), razvoju gradova i svakodnevici trećega staleža.
ZAVRŠNI DIO SATA
Upoznavanje s monografijama, zbornicima i web stranicama o povijesti užega zavičaja.
75
Hrvatska i svijet
45. HRVATSKE ZEMLJE U KASNOME SREDNJEM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti povijest hrvatskih zemalja u kasnome srednjem vijeku. Utvrditi znanja o razvoju Dubrovnika. Ponoviti razvoj gospodarstva i kulture Hrvata u kasnome srednjem vijeku.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi interes učenika za ponavljanje gradiva.1.3. Funkcionalni
Stvoriti sustav radi trajnog pamćenja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
S pomoću zemljovida (Dubrovačka Republika i Bosna do kraja 14. stoljeća) učenici će ponoviti zemljopisni položaj Dubrovnika i Bosne.
GLAVNI DIO SATA
Učenici će dobiti tri skupine pitanja. Zadaće će rješavati skupno te s pomoću udžbenika i bilježnice. Dovršit će za domaću zadaću. Učenike treba upozoriti da će slična pitanja biti i u skorom ispitu znanja.
Prvi korak ponavljanja
1. Kako je nastao Dubrovnik?
2. Opiši trgovinu Dubrovčana.
3. U kakvom je odnosu Dubrovnik bio s Anžuvincima?
4. U kakvom su odnosu bili Dubrovčani s Osmanlijama?
5. Tko je bio ban Kulin?
6. Opiši ustroj Crkve bosanske.
7. Navedi područja kojima je vladao Stjepan Tvrtko I.
8. Opiši ulogu dominikanaca i franjevaca u srednjovjekovnoj Bosni.
76
Zdenko Samaržija
Drugi korak ponavljanja
1. Tko je bio odgojitelj i najbliži suradnik Matije Korvina?
2. Navedi reforme Matije Korvina.
3. Kako se zove vojna postrojba čije je zapovjedništvo bilo u Senju?
4. Navedi pozitivne i negativne segmente vanjske politike Matije Korvina.
5. Tko je bio Jakub paša?
6. Kako Marko Marulić, Šimun Kožičić Benja te mnogi intelektualci šire istinu o teškom položaju Hrvata početkom 16. stoljeća?
7. Opiši značenje Bitke na Mohačkom polju.
Treći korak ponavljanja
1. Kojim pismima pišu Hrvati u razvijenome i kasnome srednjem vijeku?
2. Što je Hrvojev misal?
3. Što su stećci?
4. Kojem stilu u umjetnosti pripadaju crkva svete Stošije u Zadru te katedrale u Trogiru, Rabu i Splitu?
5. Kojem stilu u umjetnosti pripadaju crkva svetoga Marka u Zagrebu te Medvedgrad, dvorac po-dno Medvednice?
6. Tko su latinisti?
7. Tko je napisao Juditu?
8. Tko je napisao Dunda Maroja?
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
46. HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOME I KASNOME SREDNJEM VIJEKU
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, sen-zi bi liziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
77
Hrvatska i svijet
1.3. Funkcionalni
Pismena primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Pripremljeni ispiti znanja.
5. Artikulacija sata – primjeri ispita znanja
Grupa A
Ime i prezime ___________________________________ razred ____________
1. Zlatnu bulu plemstvu daje:
a) Karlo Drački,
b) Andrija II.,
c) Ladislav Napuljski,
d) Žigmund Luksemburški.
2. Bitka na Krbavskom polju zbila se _____________ godine.
3. Poveži:
Andrija Buvina šibenska katedrala sv. Jakova
majstor Radovan vratnice splitske katedrale sv. Dujma
Juraj Dalmatinac slike u crkvi sv. Marije pokraj Berma
Vincent iz Kastva portal trogirske katedrale sv. Ivana
4. Što je Vinodolski zakonik?
5. Odredi smjerove dubrovačke trgovine.
6. Prvi bosanski kralj bio je:
a) Hrvoje Vukčić Hrvatinić,
b) Stjepan Tvrtko I.,
c) Mladen Šubić,
d) Katarina Kosača.
7. Prvi značajniji ban u Bosni bio je ________________________.
8. Odredi ulogu franjevaca u Bosni.
9. Zašto je Žigmund Luksemburški želio suzbiti moć velikaša?
78
Zdenko Samaržija
10. Tko je naslijedio Matiju Korvina?
11. Tko je najpoznatiji hrvatski srednjovjekovni minijaturist?
12. Zadarski mir potpisan je ________________ godine.
Grupa B
Ime i prezime ___________________________________ razred ____________
1. Vojsku Bele IV. potukli su:
a) križari,
b) Tatari,
c) Poljaci,
d) Kumani.
2. Bela IV. dodijelio je Gradecu Zlatnu bulu godine:
a) 1209.
b) 1222.
c) 1242.
d) 1526.
3. Opiši ustroj Crkve bosanske.
4. Koga je Hrvoje Vukčić Hrvatinić pozvao u pomoć protiv Žigmunda?
5. Sultan Mehmed II. Osvajač osvojio je Bosnu nakon dugih i iscrpljujućih bitaka.
T N
6. Objasni ustroj komuna u Istri.
7. Poveži:
Kačići Krk
Frankapani Slavonija
Šubići Bribir
Babonići Omiš
8. Što su slobodni kraljevski gradovi?
9. Protiv koga se Ludovik I. borio za jadranske luke?
10. Bitka na Mohačkom polju zbila se ____________ godine.
11. Tko je napisao Kroniku salonitanskih i splitskih biskupa?
79
Hrvatska i svijet
47. SREDNJI VIJEK
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, sen-zi bi liziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Razgovor
4. Nastavna sredstva
Vježbenica
5. Artikulacija sata
Dok profesor pregledava domaće zadaće, vježbenicu, ocjenjuje referate te usmeno ispituje učenike, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.
Prijedlog pitanja za usmeno ispitivanje
1. Tko je pokrenuo seobe Germana?
2. Tko su bili Huni? Kako se zvao njihov vođa?
3. Nabroji nekoliko germanskih naroda.
4. Tko su Vandali?
5. Tko je Karlo Veliki?
6. Kako je nastala Francuska?
7. Što je parlament?
8. Tko je Ivana Orleanska?
9. Tko su Normani?
10. Zašto dio Francuske zovemo Normandija?
11. Što je Bizant? Gdje se nalazi? Nabroji neke bizantske careve.
12. Tko su Arapi? Kako se zvala njihova vjera, tko ju je utemeljio i kada?
80
Zdenko Samaržija
13. Što je etnogeneza?
14. Nabroji prve hrvatske vladare.
15. Iz koje su vladarske obitelji (dinastije) oni pretežito bili?
16. Kad su i od koga Hrvati primili kršćanstvo?
17. Nabroji stilove u srednjovjekovnoj umjetnosti.
18. Kako su Arpadovići došli na hrvatsko prijestolje?
19. Tko je pokrenuo križarske ratove i kada?
20. Koje su posljedice tih ratova?
21. Koja dinastija vlada Hrvatskom nakon Arpadovića?
22. Što su hereze?
23. Objasni povezanost Bosne s hrvatskim zemljama.
24. Objasni prodor Osmanlija.
25. Koje posljedice za Hrvatsku ima osmanlijsko zauzimanje Bosne?
26. Tko su spahije, a tko janičari?
27. Tko je pokušao organizirati obranu od Osmanlija i kako?
28. Koje su najveće bitke Hrvata u borbi protiv Osmanlija?
29. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u Dalmaciji u vrijeme mletačke vlasti.
30. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u Istri u vrijeme mletačke vlasti.
31. Opiši političke, društvene i gospodarske prilike u srednjovjekovnom Dubrovniku.
NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK
48. NOVI VIJEK. RANI NOVI VIJEK
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću novoga vijeka.1.2. Odgojni
Razvijati stav učenika o prožimanju kulturnih utjecaja. Stvarati pozitivan učenički stav prema vjerskoj toleranciji i različitim kulturama. Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
81
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
Frontalni, individualni.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.
GLAVNI DIO SATA
Razgovor s učenicima. Teme razgovora i predviđeni odgovori:Što je povijest? (Znanost o prošlim događajima.)Tko proučava povijest? (Povjesničar.)Kako povjesničar istražuje prošlost? (Proučava izvore.)Kakvi izvori mogu biti? (Materijalni, pisani…)Kako smo podijelili povijest? (Stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)Zašto smo tako podijelili povijest? (Zato što su događaji i procesi unutar nekoga prošlog razdoblja povezani.)Razgovor o važnim procesima u novom vijeku.Zaključci se upisuju na ploču.Najava istraživanja tih procesa.
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza slika i ilustracija iz udžbenika.
PLAN PLO ČE
Novi vijek nije jednoznačno određen, već na zbivanja utječu mnogi čimbenici:
– intenzivna razmjena biljnoga i životinjskog svijeta
– dinamičan razvoj tehnologije i znanosti
– mnoge promjene u društvenim odnosima
– stvaranje kolonija – ovisnih zemalja koje se gospodarski iskorištavaju
– prenošenje europskoga načina življenja na druge kontinente
– središte se svjetske trgovine, pa tako i znanosti i umjetnosti, premjestilo sa Sredozemlja na obale Atlantskoga oceana.
82
Zdenko Samaržija
49. VELIKA ZEMLJOPISNA OTKRIĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o uzrocima i posljedicama velikih zemljopisnih otkrića.1.2. Odgojni
Ocijeniti značenje velikih zemljopisnih otkrića na razvoj čovječanstva. Istaknuti potrebu ljudi za stjecanjem novih spoznaja i težnju za ispitivanjem novoga i nepoznatog.
1.3. Funkcionalni
Vježbati izdvajanje bitnih podataka, snalaženje u vremenu i u prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme. Čitanje teksta Širenje vidika i jačanje komunikacije. Analiza zemljovida Poznati svijet srednjovjekovnih Europljana.Analiza pohoda Marka Pola i Ibna Bautute.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Istraživanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica velikih zemljopisnih otkrića – zajedničko pravljenje bilježaka.
Drugi korak
Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice.
ZAVRŠNI DIO SATA
Čitanje teksta Srednjovjekovni pomorci. Rješavanje pripadajućih zadatka iz vježbenice.
83
Hrvatska i svijet
PLAN PLO ČE
preduvjeti:
– svijest da je Zemlja okrugla
– kvalitetne karte i navigacijska oprema
– brodovi kojima se može preploviti ocean
uzroci:
– želja Europljana za širenjem trgovine, vjere i političke moći
povod:
– osmanlijskim zauzimanjem Bliskoga istoka trgovina je zakratko prekinuta, a roba je znatno poskupjela
– trgovina između azijskih civilizacija i Europljana dobila je drukčiji smjer
tijek:
– od druge polovice 15. do druge polovice 16. stoljeća
– pomorci:
– Kolumbo
– Magellan
– da Gama
– Diaz
posljedice:
– intenzivna razmjena biljnog i životinjskog svijeta
– užurbani razvoj brodarstva i navigacijske tehnologije
– prenošenje europskoga načina življenja na druge kontinente
– središte se svjetske trgovine premjestilo sa Sredozemlja na obale Atlantskoga oceana.
Domaća zadaća
Istraživanje podrijetla biljaka i životinja iz naše okoline.
84
Zdenko Samaržija
50. GOSPODARSTVO, KULTURA I ZNANOST NOVOVJEKOVNE EUROPE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju znanosti i kulture u novom vijeku.1.2. Odgojni
Razvijanje interesa za kulturu, razvijanje svijesti o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara, razvijanje smisla za lijepo, poticanje učeničke znatiželje.
1.3. Funkcionalni
Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Zajedničko čitanje pripreme.Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Svaka će grupa za domaću zadaću pripremiti pano.
GLAVNI DIO SATA
Prva grupa: Razvoj poljoprivrede
Rani srednjivijek
Razvijeni srednji vijek
Kasni srednji vijek
Novi vijek
Trajanjeod 5. do 11. stoljeća
12. i 13. stoljeće 14. i 15. stoljećeod 16. do 20. stoljeća
Kako oplemenjuju zemlju?
paljenje i krčenje šuma;dvopoljni sustav
tropoljni sustav;govedo je najvažnija vučna životinja
gnojenje zemlje; upotreba konja u obradi zemlje
85
Hrvatska i svijet
Razvoj stočarstva
Položaj seljaka
Druga grupa: Urbanizacija i oblici proizvodnje
Rani srednjivijek
Razvijeni srednji vijek
Kasni srednji vijek
Novi vijek
Trajanjeod 5. do 11. stoljeća
12. i 13. stoljeće 14. i 15. stoljećeod 16. do 20. stoljeća
Urbanizacija deurbanizacijarazvoj gradova;slobodni kraljevski gradovi
urbanizacija zbog demografske eksplozije
Čime se bave građani
poljoprivreda,trgovina,obrt
obrt i trgovina; obrazovanje;rad u državnim službama
Oblici proizvodnje
obrt – jedna osoba obavlja sve etape proizvodnoga procesa
manufakutra,industrija
Treća grupa: Razvoj znanosti
Rani srednjivijek
Razvijeni srednji vijek
Kasni srednji vijek
Novi vijek
Trajanjeod 5. do 11. stoljeća
12. i 13. stoljeće 14. i 15. stoljećeod 16. do 20. stoljeća
Tko su nosioci znanosti?
benediktincibenediktinci, dominikanci
dominikanci, znanstvenici izvan svećenskogstaleža
isusovci, pavlini, dominikanci, znanstvenici izvan svećenskogastaleža
Položaj znanosti prezrena razvoj teologije
razvoj zemljopisa; proučavanje djela antičkih pjesnika, pisaca, matematičara, fizičara i filozofa
Koji su najveći znanstvenici?
Avicena, Abelard, Toma Akvinski
Paracelzus, Erazmo Roterdamski …
86
Zdenko Samaržija
Koji su najveći hrvatski znanstvenici?
Herman Dalmatin,Augustin Kažotić…
Ivan Vitez,Ivan Česmički
patristika skolastika humanizam racionalizam, empirizam,prosvjetiteljstvo
Četvrta grupa: Razvoj umjetnosti i kulture
Rani srednjivijek
Razvijeni srednji vijek
Kasni srednji vijek
Novi vijek
Trajanjeod 5. do 11. stoljeća
12. i 13. stoljeće 14. i 15. stoljećeod 16. do 20. stoljeća
Nositelji kulture benediktincibenediktinci, dominikanci, franjevci, plemići
benediktinci, dominikanci, franjevci, plemići, građani
isusovci, pavlini, benediktinci, dominikanci, franjevci, plemići, građani
Stilovi u umjetnostipredromanika; romanika
gotika renesansa barok
Najvažnija djela svjetske kulturne baštine
Najvažniji umjetnici
Najvažnija djela hrvatske kulturne baštine
Najvažniji hrvatski umjetnici
87
Hrvatska i svijet
51. PROTESTANTIZAM I KATOLIČKA OBNOVA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o uzrocima i posljedicama reformacije i katoličke obnove.1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj zbivanja u Crkvi na društveni i politički razvoj Europe. Poticati osjećaj snošljivosti i tolerancije. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.
1.3. Funkcionalni
Vježbati uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijati sposobnosti samostalnog objašnjavanja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Postavljanje panoa. Svaka skupina u nekoliko minuta iznosi najvažnije rezultate istraživanja.Drugi korak
Razgovor o nauku Katoličke crkve – siromaštvo kao životni ideal.Učenje Jeana Calvina – Bogat čovjek je Bogu ugodna osoba.Zaključci se zapisuju na ploču i u bilježnicu.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta iz udžbenika i zajedničko pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
88
Zdenko Samaržija
PLAN PLO ČE
uzrok:
– nesklad između stvarnosti i nauka Katoličke crkve
povod:
– prodaja oprosta (indulgencije)
– trgovina visokim crkvenim položajima
tijek:
– prva polovica 16. stoljeća; Martin Luther
– Njemačka, a poslije se protestantizam širi i na ostale europske zemlje
– vjerski ratovi: – Njemački seljački rat – čija je zemlja, njegova je i vjera
– Tridesetogodišnji rat – taktika spržena zemlja
posljedice:
– raskol Katoličke crkve
katolička obnova – Tridentski koncil, isusovci, barok
52. EUROPSKE DRŽAVE U NOVOM VIJEKU – RAZVOJ APSOLUTISTIČKIH MONARHIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i o razvoju apsolutnih i parlamentarnih monarhija u Europi.1.2. Odgojni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitoga mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
89
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Analiza religijskog zemljovida Europe. Otkrivanje veze između gospodarske razvijenosti i vjerskog sastava.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Čitanje teksta Apsolutističke monarhije. Pravljenje bilježaka.Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata.
Fra
nc
uska
En
gleska
Ru
sija
Po
rtug
al
Šp
an
jolska
Italija
Ha
bsb
urška
Mo
na
rhija
Sve
to R
imsko
C
arstvo
Nizo
zem
ska
Osm
an
lijsko
Ca
rstvo
Kin
a
Jap
an
Dinastija
Najvažniji vladari
Izgradnja apsolutističke monarhije
Protivnici apsolutističke monarhije
Ratovi i socijalna previranja
Gospodarstvo
Najvažniji političari
Kolonije
Znanost i umjetnost
90
Zdenko Samaržija
PLAN PLO ČE
Apsolutistička monarhija: sustav u kojem su zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama vladara.
Pristaše Protivnici
Tko Zašto Tko Zašto
građanizaštićeni od samovolje plemića
magnatiizgubili su gospodarsku i političku moć
trgovciukidaju se unutarnje carine
crkveni velikodostojniciizgubili su gospodarsku i političku moć te utjecaj na vladara
obrazovani pripadnici trećeg staleža i osiromašeni plemići
zapošljavanje u državnim službama – napredak na društvenoj ljestvici
cehovigube monopol nad proizvodnjom
kmetovizaštićeni od samovolje plemića
poduzetnici slama se moć cehova
53. RANI NOVI VIJEKPonavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi i ponoviti znanja o zbivanjima u Europi i u svijetu do sredine 18. stoljeća; velikim zemljopisnim otkrićima, razvoju znanosti, reformaciji i katoličkoj obnovi te o pojavi apsolutnih monarhija.
1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj prilika unutar Crkve na društvene i političke prilike u Europi. Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, razvijanje sposobnosti povezivanja gradiva i pismenog izra-žavanja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
91
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Najava ponavljanja.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Učenici crtaju lentu vremena s upisanim važnim datumima. Što se dogodilo tih godina, trebaju pronaći u udžbeniku.
1453. 1492. 1497. 1517. 1543. 1566. 1618. 1648. 1708.
Drugi korak
Rješavanje zadataka iz vježbenice – do kraja sata. Profesor provjerava rješenja i ocjenjuje ih.Najaviti provjeravanje znanja za sljedeći nastavni sat.
54. RANI NOVI VIJEK
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi i ponoviti zbivanja u Europi i u svijetu do sredine 18. stoljeća.1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj prilika unutar Crkve na društvene i političke prilike u Europi. Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, sposobnost povezivanja gradiva i usmenog izražavanja.
92
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Razgovor
4. Nastavna sredstva
Pripremljeni ispit znanja, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
Provjeravanje znanja.Pojmovi i imena koje su učenici trebali usvojiti:
– kalvinizam
– Anglikanska crkva
– kapitalizam
– Montesquieu
– Ibn Batuta
– Lyon
– Rt muka
– San Salvador
– Amerigo Vespucci
– Diago Cão
– Vasco da Gama
– Fernando Magellan
– Nikola Kopernik
– Giordano Bruno
– Tyho Braha
– Galileo Galilej
– Rene Descartes
– Baruch de Spinoza
– John Locke
– Isaak Newton
– Martin Luther
– Igancije Loyola
– Karlo V.
– Filip II.
– Oliver Cromwell
93
Hrvatska i svijet
– Romanovi
– karavela
– portulan
– gospodarska ophodnja
– kameralizam
– fiziokratizam
– merkantilizam
– Tridentski koncil
– apsolutistička monarhija
– Bartlomejska noć
– hugenoti
– Versailles
– intenzivna razmjena biljnog i životinjskog svijeta
– dinamičan razvoj tehnologije i znanosti
– mnoge promjene u društvenim odnosima
– stvaranje kolonija – ovisnih zemalja koje se gospodarski iskorištavaju
– prenošenje europskoga načina življenja na druge kontinente
– središte se svjetske trgovine, pa tako i znanosti i umjetnosti, premjestilo sa Sredozemlja na obale Atlantskoga oceana
Utvrđivanje kronologije1453. (Osmanlije zauzele Carigrad)1484. (ekspedijcija Diaga Cãoa)12. listopada 1492. (Kolumbo nabasao na otok San Salvador)1497. (Vasco da Gama oplovio Afriku)1517. (Martin Luther)1543. (izašla knjiga Nikole Kopernika)1566. (ustanak Nizozemaca protiv Filipa II.)1609. (dalekozor)1618. – 1648. (Tridesetgodišnji rat)1707. (nastanak Velike Britanije)
94
Zdenko Samaržija
HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU
55. HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKUUvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću hrvatskog novovjekovlja.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.
1.3. Funkcionalni
Objasniti metode istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.Naznačit će da je to bilo teško razdoblje neprestanih sukoba velesila na hrvatskom nacionalnom području.
Pitanja
Koja sila nadire s Bliskoga istoka?Koje se sile suprotstavljaju Osmanlijama?Koji su razlozi napredovanja osmanlijske vojske?Zajedničko popunjavanje tablice prema tekstovima iz udžbenika: Susreti srednjovjekovnih civilizacija, Turci Osmanlije, Velika seoba naroda i njezine posljedice, Franačka Država, Uspon Europe, Staleži srednjovjekovnog društva, Hrvatska u doba Arpadovića, Personalna unija Hrvatske i Mađarske te Ustanove i simboli hrvatske države, Ustroj vojske.
95
Hrvatska i svijet
Rješenje
Kršćanske države Osmanlije
Opremanje vojnika svatko sebe oprema za ratplemići opremaju vojsku; carska komora
Pješadija seljacipomoćni vojni odredi sastavljeni od kršćanskih podanika
Konjanici plemići plemići
Jurišna konjicapomoćni vojni odredi sastavljeni od kršćanskih podanika
Profesionalne postrojbe malobrojne i nemotivirane janjičari
Artiljerija malobrojnaznatna sredstva uložena u ratnu tehnologiju
GLAVNI DIO SATA
16. stoljeće – prodiranje Osmanlija, povlačenje Habsburgovaca i Mlečana.Učvršćenje linija razdvajanja.Potom: povlačenje Osmanlija, a prodiranje Habsburgovaca i Mlečana.Crtanje tablice: Promjene vlasti u hrvatskim zemljama od 16. do sredine 18. stoljeća.
1526. 1566. 1599. 1606. 1664. 1683. 1699. 1717. 1737.
Slavonija i Srijem
Banska Hrvatska
Istra
Dalmacija
Dubrovačka Republika
Vojna krajina
Bosna i Hercegovina
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice.
96
Zdenko Samaržija
56. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU – BORBE PROTIV OSMANLIJA
Pet sati obrade.Prvi sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti najvažnije čimbenike povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeću.1.2. Odgojni
Poticati osjećaj nacionalne pripadnosti i privrženosti vlastitu narodu. Ocijeniti izbor Habsburgovaca i uočiti negativnosti građanskog rata u Hrvatskoj nakon toga izbora.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijega društvenog ustroja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme Hrvatska u 16. stoljeću. Razgovor o strahu. Razgovor o zločinima.Čitanje pripreme Istra, Dalmacija, Dubrovnik.Razgovor.
GLAVNI DIO SATA
Profesor će navesti najvažnije odrednice povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeću.Ponovno će s učenicima analizirati grafikone s prošloga sata. Naznačit će posljedice prodora Osmanlija – migracije te nestabilnost tržišta i pad vrijednosti novca, što je, u konačnici, glavni uzrok Seljačke bune.
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
97
Hrvatska i svijet
PLAN PLO ČE
Hrvatska u 16. i 17. stoljeću – borbe protiv OsmanlijaNastavak razjedinjavanja hrvatskih zemaljaRazličiti politički, gospodarski, vjerski i kulturološki sustaviŽelja za obranom od prodora Osmanlija – biranje Habsburgovaca za hrvatske kraljeve; Vojna krajinaMigracije – Hrvata – VlahaSusret katolika, protestanata, pravoslavaca, muslimana i Židova
1514. Buna pučana na Hvaru 1526. Bitka na Mohačkom polju1537. Pad Klisa 1566. Umro sultan Sulejman1573. Seljačka buna 1593. Bitka kod Siska1606. Žitvanski mir 1664. Vašvarski mir1671. Pokret hrvatskih i mađarskih plemića 1683. Bitka kod Beča1699. Mir u Srijemskim Karlovcima
57. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. DRŽAVNI SUSTAVI
Pet sati obrade.Drugi sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti temeljne procese prvih stoljeća hrvatskoga novovjekovlja.1.2. Odgojni
Ocijeniti nužnost stvaranja Vojne krajine i uočiti povlašten položaj Vlaha.1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drugačijeg društvenog ustroja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u skupinama, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
98
Zdenko Samaržija
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Rad u skupinama – suradničko učenjeNajava cilja: Već je početkom 15. stoljeća počeo proces potpadanja hrvatskih zemalja pod različite upravne, vjerske i gospodarske sustave. U 16. stoljeću taj se proces nastavio. Na ovom satu istraži upravne, vjerske i gospodarske sustave koji su dominirali hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku.
GLAVNI DIO SATA
IstraživanjeProblemske zadaće za skupinu Osmanlije.
1. Odakle dolaze Osmanlije?
2. Koje su vjere?
3. Opiši ustroj osmanlijske vojske.
4. U kojim su hrvatskim zemljama vladale Osmanlije?
5. Kako je organizirana osmanlijska vlast u hrvatskim zemljama (zemljovidi)?
6. Odredi razlike između feudalizma zapadnoeuropskih zemalja i osmanlijskoga feudalizma (Su-sreti srednjovjekovnih civilizacija, Turci Osmanlije, Bosna u doba osmanlijske vlasti, Osmanlij-ski feudalizam).
7. Koji su razlozi propasti osmanlijske vlasti u Podunavlju (Granice Bosanskog pašaluka)?
Problemske zadaće za skupinu Habsburgovci
1. Odakle dolaze Habsburgovci?
2. Koje su vjere?
3. Kada stupaju na hrvatsko prijestolje?
4. Kakve obveze preuzimaju?
5. Kako je organizirana habsburška vlast u hrvatskim zemljama?
6. Opiši ustroj Vojne krajine.
Problemske zadaće za skupinu Mlečani
1. Kada su Mlečani došli u posjed jadranske obale?
2. Koje su vjere?
3. Čime se bave Mlečani?
4. Odredi uzroke Uskočkoga rata (Istra pod mletačkom vlašću).
5. Što je Splitska skala (Dalmacija pod mletačkom vlašću)?
6. Kako je organizirana mletačka vlast u hrvatskim zemljama (Dalmacija pod mletačkom vlašću; Rat u Dalmaciji; Novi ratovi i Mir u Požarevcu)?
99
Hrvatska i svijet
Problemske zadaće za skupinu Dubrovčani
1. Čime se bave Dubrovčani?
2. Tko su najvažniji dubrovački književnici i slikari 16. stoljeća?
3. Tko su najvažniji dubrovački književnici i slikari 17. stoljeća?
4. Koji su razlozi slabljenja moći Dubrovačke Republike?
5. Tko je Nikola Bunić?
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o različitim upravnim sustavima.
58. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. SOCIJALNA PREVIRANJA
Pet sati obrade.Treći sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Usvojiti znanja o osmanlijskim osvajanjima u Hrvatskoj tijekom 16. stoljeća, s posebnim naglaskom na Bitku kod Siska te spoznati uzroke Seljačke bune 1573. godine i ostalih socijalnih previranja u 16. i 17. stoljeću.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema pobuditi interes u učenika za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.
1.3. Funkcionalni
Uočiti i ocijeniti položaj društvenih slojeva tijekom 16. i 17. stoljeća. Poticati kritičko razmišljanje i zaključivanje.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u skupinama, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, promatranje, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
100
Zdenko Samaržija
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Nastavak istraživanja u skupinama.Istraživanje socijalnih problema.
GLAVNI DIO SATA
Tekst za sve skupine.U 16., 17. i u prvoj polovici 18. stoljeća došlo je do mnogih socijalnih previranja. Protiv onodobnoga društvenog ustroja bunili su se gotovo svi slojevi stanovništva. Protiv postupaka državnih vlasti i plemića bunili su se slobodni seljaci, kmetovi i građani, a protiv reformi koje su provodili vladari, a koje su ograničavale samovolju plemića, bunili su se viši društveni slojevi.
1. Odredi razlike između feudalizma zapadnoeuropskih zemalja i osmanlijskoga feudalizma.
2. Odredi razliku između komunalnog sustava komuna na Jadranu i feudalizma zapadnoeuropskih zemalja, kakav se razvio u Banskoj Hrvatskoj.
3. Zašto je došlo do prestanka udjela kmetova u trgovini Banske Hrvatske?
4. Pročitaj tekst Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija.
Prva grupa: Ustanak pučana na Hvaru
1. Koji društveni slojevi u jadranskim komunama pod vlašću Mletačke Republike imaju vlast, a koji društveni slojevi ne sudjeluju u vlasti?
2. Odredi povod buni pučana na Hvaru.
3. Opiši tijek bune.
4. Koje su posljedice bune pučana na Hvaru?
Druga grupa: Pokret plemića u Banskoj Hrvatskoj.Pročitaj lekciju Zrinski i Frankapani – otpor bečkom centralizmu.Pročitaj i tekst Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija, Apsolutističke monarhije.Izlaganje pripremi tako da ukratko navedeš uzroke, povod, tijek i posljedice pokreta plemića Banske Hrvatske
Treća grupa: Seljačka buna 1573. godine
1. Zašto su kmetovi istisnuti iz trgovine Banske Hrvatske?
2. Koje zemljopisne odrednice utječu na nezadovoljstvo kmetova Banske Hrvatske?
3. Koji su simboli ustanka kmetova?
4. Tko su vođe ustanka?
5. Opiši postupke plemića prema kmetovima nakon sloma ustanka.
ZAVRŠNI DIO SATA
Izlaganje skupina.Zajedničko pravljenje bilježaka.
101
Hrvatska i svijet
59. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU. UTJECAJ SNAŽNIH OSOBA
Pet sati obrade.Četvrti sat
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti temeljne procese prvih stoljeća hrvatskoga novovjekovlja.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema pobuditi interes u učenika za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijega društvenog ustroja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, rad u parovima, rad u skupinama, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, djelo Znameniti i zaslužni Hrvati.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Istraživanje snažnih povijesnih osoba.
GLAVNI DIO SATA
Rad u skupinama.Zadaće za skupine: Kada trebaš prepričati život neke povijesne osobe ili o njoj napisati referat, odgovori na ova pitanja:
• Gdje i kada je rođena?
• Kakvo je obrazovanje stekla?
• Od koga prima ideje?
• Koji su glavni događaji u njezinu životu?
• Od čega živi?
• Što piše?
• Na koga utječe?
• Gdje, kada i kako je umrla?
102
Zdenko Samaržija
Učenici se udružuju u parove ili skupine i istražuju biografije znamenitih Hrvata.Marko Antonije de DominisNikola BunićLuka IbrišimovićMarko MesićDaniel RodrigaJuraj HabdelićIvan BelostenecFran Krsto FrankapanNikola ZrinskiPetar ZrinskiBartol KašićPavao Ritter VitezovićIvan GundulićRuđer BoškovićĐuro BagliviMatija Vlačić IlirikMehmed-paša SokolovićHasan-paša PredojevićNikola Šubić Zrinski – Sigetski
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o utjecaju istaknutih osoba na povijesne procese.
60. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi usvojenost znanja o političkim i ratnim zbivanjima u Hrvatskoj tijekom 16. i 17. stoljeća.
1.2. Odgojni
Vježbati snalaženje u prostoru (zemljovid) i vremenu (lenta vremena), razvijati sposobnost pamćenja i uočavanja bitnog. Osposobiti učenike za razumijevanje nacionalne povijesti.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijega društvenog ustroja.
103
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Nakon što si istražio uzorke pojedinih buna, ustanaka i protudvorskih pokreta, skiciraj uzroke ne za do-volj stva pojedinih društvenih slojeva.
GLAVNI DIO SATA
Učenici će čitati tekst te će pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popuniti tablicu. Istraživanje – do kraja sata.
KmetoviSlobodni
seljaciGrađani Vojnici Plemići Svećenici
Porez
Nadzor nad trošenjem sredstava prikupljenih porezima
Teret obrane od neprijateljskih vojski
Sudjeluju li u trgovini?
104
Zdenko Samaržija
Banska Hrvatska
Hrvatske zemlje pod
osmanlijskom vlašću
Hrvatske zemlje pod
vlašću Mletačke Republike
Dubrovačka Republika
Vojna krajina
Koji društveni slojevi plaćaju poreze?
Razvijenost obrta i manufaktura
Koji društveni slojevi sudjeluju u trgovini?
Potiče li vlast razvoj obrta i manufakture te širenje trgovine?
Kakve su prometnice?
61. HRVATSKA U 16. I 17. STOLJEĆU
Sistematizacija
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti temeljne procese prvih stoljeća hrvatskoga novovjekovlja.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema probuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijega društvenog ustroja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, suradničko učenje.
105
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica, opći priručnici (enciklopedija ili leksikon).
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Najava cilja. Sistematizacija znanja.
GLAVNI DIO SATA
Rad u skupinama.Prijedlog pitanja prema kojima će se pisati izvješća.
1. Tko ima vlast?
2. Kakav je ustroj lokalne vlasti?
3. Koje životinje uzgajaju te koje biljke imaju kultivirane?
4. Koji slojevi stanovništva žive u toj zemlji?
5. Čime se bavi pojedini sloj?
6. Koji su najvažniji procesi obilježili život Hrvata u 16. stoljeću?
7. Koje su najvažniji procesi obilježili život Hrvata u 17. stoljeću?
8. Koji su najvažniji političari i djelatnici u kulturi?
Skupine
1. Slavonija i Srijem
2. Banska Hrvatska
3. Vojna krajina
4. Istra
5. Dalmacija
6. Dubrovnik
7. Bosna i Hercegovina
IzvješćaPrimjer bilježakaBosanski pašaluk – središte u Sarajevupodjela pašaluka na sandžakesmanjenje Bosanskog pašaluka u 17. i 18. stoljećupromjene u nacionalnom sastavu:
– iseljavanje i islamizacija katolika
106
Zdenko Samaržija
– doseljavanje muslimana
– naseljavanje pravoslavnih Vlaha
– puran, rajčica, kukuruz, krumpir, bundeva, mak, riža …
položaj kršćana u Bosanskom pašaluku:
– potpora Pravoslavnoj crkvi
– ometanje djelovanja Katoličke crkve
– uspješno djelovanje franjevaca
utjecaj islama na bosansko graditeljstvo i književnost
Primjer bilježakaaristokratska republika na čelu koje su knez, Malo vijeće i Veliko vijećeSenat vodi vanjsku i unutarnju politikuu 16. stoljeću Dubrovnik je snažna pomorsko-trgovačka sila; temelj je gospodarstva trgovinazahvaljujući vještoj diplomaciji, Dubrovnik je pod zaštitom Španjolske i Osmanlijskog Carstvaslabljenje gospodarske moći u 17. stoljeća1667. godine potresponovno jačanje Dubrovnika u 18. stoljećuPrimjer bilježakauzroci slabljenja Mletačke Republike:
– premještanje svjetske trgovine sa Sredozemlja na Atlantski ocean
– sve jača zapadnoeuropska trgovačka konkurencija
– sukobi s Osmanlijskim Carstvom
Venecija ograničava razvoj dalmatinske trgovine1510. – 1514. godine – buna pučana na otoku Hvarumletačke posjede u Dalmaciji ugrožavaju osmanlijski napadi i sukobi s uskocimaširenje mletačke vlasti u dalmatinsku unutrašnjostPrimjer bilježakauzroci slabljenja Mletačke Republike:
– premještanje svjetske trgovine sa Sredozemlja na Atlantski ocean
– sve jača zapadnoeuropska trgovačka konkurencija
– sukobi s Osmanlijskim Carstvom
Venecija ograničava razvoj trgovine istarskih komunamletačka vlast u obalnom dijelu i gradovima gdje žive pretežno Talijanihabsburška vlast u unutrašnjosti gdje živi hrvatsko stanovništvona sjeverozapadu žive i SlovenciPrimjer bilježakasustav obrambenih utvrda od Drave do Jadranskog morasenjski uskocipodjela Vojne krajine:
107
Hrvatska i svijet
– Hrvatska (između Kupe i Jadranskog mora)
– središte Karlovac
– Banska (između Save i Kupe)
– središte Sisak
– Slavonska (između Save i Drave)
– središte Varaždin
1630. godine – Vlaški statuti
ZAVRŠNI DIO SATA
Zadavanje domaće zadaće – zadaci iz zavičajne povijesti u 16. i 17. stoljeću.
62. ZRINSKI I FRANKAPANI – OTPOR BEČKOM CENTRALIZMU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o otporu Zrinskih i Frankapana bečkom centralizmu i njegovim posljedicama na hrvatsku povijest.
1.2. Odgojni
Razvijati interes učenika za hrvatsku povijest; jačati nacionalnu svijest.1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost uočavanja uzročno-posljedičnih veza i samostalno zaključivanje.
2. Oblici rada
Frontalni, rad u parovima, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponoviti znanja s prošlih sati. Utvrditi pojam apsolutne monarhije.
108
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Razgovarajući s učenicima, izložiti činjenice o pokretu hrvatskih i mađarskih plemića.Pitanja koja će profesor postavljati
1. Odredi uzroke otpora hrvatskih i mađarskih plemića.
2. Odredi povod pokretu hrvatskih i mađarskih plemića.
3. Tko su vođe pokreta hrvatskih i mađarskih plemića?
4. Kojim su se državama hrvatski i mađarski plemići obratili za pomoć?
5. Kako je Beč doznao za plan otpora?
6. Kako je završio pokret hrvatskih i mađarskih plemića?
7. Objasni odnos Beča prema preostalim članovima obitelji Zrinskih i Frankapana.
8. Koja je najvažnija posljedica sloma pokreta hrvatskih i mađarskih plemića?
9. Gdje su, prema tvojem mišljenju, Zrinski i Frankapani pogriješili u organizaciji otpora?
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
PLAN PLO ČE
– ostaci ostataka nekada slavnoga hrvatskog kraljevstva– Zrinski i Frankapani – najmoćnije hrvatske obitelji
uzrok pokreta:
– kršenje plemićkih prava nakon uvođenja apsolutizma
povod:
– Vašvarski mir 1664. godine
vođe otpora:
– Nikola Zrinski– Franjo Wesseleny– smrt Nikole Zrinskog– Petar Zrinski i Fran Krsto Frankapan
– traženje pomoći od Francuske, Poljske, Venecije i Osmanlijskog Carstva– uspješna akcija kraljevske vojske i predaja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana– pogubljenje u Bečkome Novom Mjestu 1671.– uništenje obitelji Zrinskih i Frankapana
posljedice sloma otpora:– učvršćenje apsolutizma– uništenje najmoćnijih hrvatskih velikaških obitelji
109
Hrvatska i svijet
63. OSLOBAĐANJE HRVATSKIH KRAJEVA OD OSMANLIJSKE VLASTI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o borbi Hrvata protiv Osmanlija tijekom 17. i 18. stoljeća.1.2. Odgojni
Uočiti i ocijeniti nužnost i opravdanost oslobodilačkog rata.1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost snalaženja u prostoru i vremenu, uočavanje uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Davanje uputa za rad.Profesor će iznijeti uzroke slabljenja moći Osmanlijskoga Carstva (učenici će pročitati tekst Europske države u novom vijeku – razvoj apsolutističkih monarhija, Osmanlijsko Carstvo), a tijek oslobađanja hrvatskih zemalja pratit će na zemljovidu Hrvatska 1606. – 1718. godine.
GLAVNI DIO SATA
Događaji se zapisuju na lentu vremena na ploči.
ZAVRŠNI DIO SATA
Čitanje teksta Stradanje stanovništva. Razgovor.
110
Zdenko Samaržija
PLAN PLO ČE
uzroci slabljenja Osmanlijskoga Carstva:
– prestanak osvajačkih ratova
– slabljenje središnje sultanove vlasti
– zaostajanje osmanlijskog gospodarstva za europskim
opsada Beča 1683.Sveta ligaoslobođenje hrvatskih zemalja:
– Slavonija (Luka Ibrišimović)
– Lika i Krbava (Marko Mesić)
– Dalmacija (oslobađanje vodi Mletačka Republika)
– neuspješan prodor carske vojske kroz Srbiju i Makedoniju do Albanije radi opkoljavanja Bosne i Hercegovine
– 1697. Bitka kod Sente
– prodor Eugena Savojskog do Sarajeva i iseljavanje Hrvata iz Bosne
– Mir u Srijemskim Karlovcima (1699. godine)
64. HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 18. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o političkim, društvenim i gospodarskim prilikama u Hrvatskoj nakon oslobođenja od Osmanlija.
1.2. Odgojni
Ocijeniti utjecaj rata na prilike u Hrvatskoj.1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost uočavanja bitnog, samostalnog rada na tekstu i usmenog izražavanja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
111
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, rad s tekstom, povijesnim zemljovidom i slikom; samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Davanje uputa za rad.Priča o turcizmima u hrvatskom jeziku.
GLAVNI DIO SATA
Analiza značenja Pragmatičke sankcije.Analiza mirovnih ugovora u Požarevcu i Beogradu te utjecaj njihovih odredbi na današnje granice Republike Hrvatske.Pisanje bilježaka o glavnim procesima u hrvatskim zemljama u prvoj polovici 18. stoljeća.
ZAVRŠNI DIO SATA
Nastavnu jedinicu ponovit ćemo rješavanjem zadataka iz vježbenice.
PLAN PLO ČE
– Pragmatička sankcija (1712. godine)
– Mir u Požarevcu (1718. godine) – današnje granice Republike Hrvatske
– Mir u Beogradu (1739. godine)
65. HRVATSKA KULTURA U NOVOM VIJEKU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Uputiti učenike na kulturna dostignuća Hrvata od 16. do 18. stoljeća kao važnu sastavnicu nacionalnoga identiteta.
1.2. Odgojni
Uočiti utjecaje raznih naroda na razvoj hrvatske kulture. Razvijati smisao za lijepo te poticati učenike na donošenje samostalnih estetskih prosudbi.
112
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost uočavanja bitnog, uočavanje uzročno-posljedičnih veza i logičko zaključivanje.
2. Oblici rada
Frontalni, rad u parovima.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Utvrđivanje pojmovlja.
GLAVNI DIO SATA
Utvrditi osnovne odrednice baroka. Čitanje odabranih tekstova iz udžbenika. Odgovaranje na pitanja.
ZAVRŠNI DIO SATA
Učenici će pročitati odgovore, a profesor će ih komentirati.
PLAN PLO ČE
– pojava baroka u Hrvatskoj – kraj 16. stoljeća; isusovci i pavlini
– gradnja novih naselja, raskošnih palača i feudalnih dvoraca
– barokne crkve – Sv. Katarina u Zagrebu i pavlinska crkva u Lepoglavi
– talijanski utjecaj na razvoj umjetnosti u Dalmaciji i Istri
– utjecaj crkvenih redova na razvoj školstva u Hrvatskoj
66. UŽI ZAVIČAJ TIJEKOM NOVOGA VIJEKA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Odgojni
Upoznati učenike s poviješću užega zavičaja.
113
Hrvatska i svijet
1.2. Obrazovni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja.1.3. Funkcionalni
Usavršiti tehniku istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponoviti smjernice društvenoga i političkog razvoja užega zavičaja.
GLAVNI DIO SATA
Analiza jednostavnijih izvora te uvid u relevantnu literaturu.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o povijesti užega zavičaja.
67. USTANOVE I SIMBOLI HRVATSKE DRŽAVNOSTI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti elemente hrvatske državnosti u prijašnjim povijesnim razdobljima.1.2. Odgojni
Buditi nacionalnu svijest.1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost samostalnog istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni
114
Zdenko Samaržija
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor će na ploči nacrtati lentu vremena i učenici će na nju unositi najvažnije podatke iz teksta u udžbeniku.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta iz udžbenika i odgovaranje na pitanja.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o hrvatskom grbu i zastavi.
68. HRVATSKA U RANOME NOVOM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi znanja o društvenim, političkim i gospodarskim prilikama u hrvatskim zemljama u ranome novom vijeku.
1.2. Odgojni
Razvijati interes za povijest Hrvata, osobito užega zavičaja, te povijest struke koja će biti buduće zanimanje učenika. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote.Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost pamćenja, razmišljanja i povezivanja gradiva, snalaženje u prostoru i vremenu.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
115
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Razgovor
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Na početku sata profesor će objasniti učenicima da će gradivo ponoviti s pomoću lente vremena i zadataka u vježbenici.
GLAVNI DIO SATA
Profesor će učenicima objasniti da za svako stoljeće trebaju u lentu vremena upisati najvažnije događaje.
ZAVRŠNI DIO SATA
Na kraju sata profesor će provjeriti kako su učenici riješili zadane vježbe.Rješavanje zadataka iz vježbenice.
69. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U RANOME NOVOM VIJEKU
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi stečena znanja iz povijesti novog vijeka.1.2. Odgojni
Upozoriti na vrijednosti sustavnosti i redovitosti u izvršavanju školskih obveza. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Razvijati sposobnost povezivanja gradiva i uočavanja bitnog. Razvijanje sposobnosti generalizacije i sistematiziranja nastavnoga gradiva.
116
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor će nacrtati dvije lente vremena:
a) Hrvatska od 16. do 18. stoljeća,
b) Europa i svijet od 16. do 18. stoljeća.
GLAVNI DIO SATA
S pomoću pitanja učenici će ponavljati najvažnije događaje u Hrvatskoj od 12. do 18. stoljeća, te u Europi i svijetu od 16. do 18. stoljeća. Te će događaje upisivati na lentu vremena.
ZAKLJUČNI DIO SATA
Razgovor s učenicima. Rješavanje zadataka iz vježbenice.
70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom školske godine.1.2. Odgojni
Razvijati u učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom školske godine. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
117
Hrvatska i svijet
1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Individualni
3. Metode rada
Razgovor
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor će na početku sata učenicima najaviti da će zaključiti ocjene na kraju školske godine.
GLAVNI DIO SATA – ZAKLJUČIVANJE OCJENA
Tijekom školske godine profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno--posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru te samostalni rad učenika na satu. Uz pomoć učenika razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjene na kraju školske godine.
ZAVRŠNI DIO SATA
Profesor će svim učenicima pročitati zaključene ocjene.
HRVATSKA I SVIJET 2
Priručnik za nastavnike povijesti u drugom razredu
četverogodišnjih strukovnih škola
120
Zdenko Samaržija
Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća
1. Uvodni sat
2. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – uvod
3. Razvoj gospodarstva, prometnica, tehnike i znanosti te kulture i umjetnosti od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – obrada
4. Velike europske države potkraj 18. stoljeća – obrada
5. Razvoj Sjedinjenih Američkih Država – obrada
6. Francuska revolucija – obrada
7. Europa u doba Napoleona Bonaparte – obrada
8. Europa nakon Napoleona. Nacionalni pokreti i revolucije u Europi do sredine 19. stoljeća – obrada
9. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – ponavljanje
10. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – provjeravanje
Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća
11. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – uvod
12. Hrvatska u vrijeme prosvijećenog apsolutizma – obrada
13. Hrvatska u doba Napoleonovih ratova – obrada
14. Dopreporodno doba u Banskoj Hrvatskoj – obrada
15. Hrvatski narodni preporod – obrada
16. Djelovanje Josipa Jelačića – obrada
17. Razvoj gospodarstva, prometnica, kulture, znanosti i umjetnosti od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – obrada
18. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – ponavljanje
19. Hrvatska, Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. stoljeća – provjeravanje
Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća
20. Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća – uvod
21. Razvoj gospodarstva, prometnica i znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada
22. Europske države i Sjedinjene Američke Države u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada
23. Imperijalizam. Širenje kolonijalnih carstava – obrada
24. Promjene u načinu života. Socijalni problemi – obrada
25. Kultura i umjetnost u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada
26. Europa i svijet u drugoj polovici 19. stoljeća – ponavljanje
27. Europa i svijet od sredine 18. do početka 20. stoljeća – provjeravanje
28. Utvrđivanje ocjena na kraju prvoga polugodišta
Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća
29. Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljeća – uvod
30. Razvoj gospodarstva, prometnica, znanosti, kulture i umjetnosti u drugoj polovici 19. stoljeća – obrada
31. Hrvatske zemlje za Bachova apsolutizma – obrada
32. Hrvatske zemlje u osvit modernoga doba. Sabori 1861. godine – obrada
33. Hrvatsko-ugarska nagodba i njezino značenje – obrada
121
Hrvatska i svijet
34. Hrvatske zemlje između 1850. i 1870. godine – ponavljanje
35. Hrvatske zemlje nakon Nagodbe – obrada
36. Hrvatske zemlje potkraj 19. stoljeća. Vladavina Khuena Hédervárija – obrada
37. Hrvatske zemlje između 1871. i 1903. godine – ponavljanje
38. Bosna i Hercegovina pod upravom Austro-Ugarske Monarhije – obrada
39. Iseljavanje iz hrvatskih zemalja. Hrvati u Banatu, Bačkoj i Gradišću – obrada
40. Hrvatske zemlje u drugoj polovici 19. stoljeća – ponavljanje
41. Hrvatske zemlje u drugoj polovici 19. stoljeća – provjeravanje
Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća
42. Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća – uvod
43. Međunarodni savezi, ratovi i regionalne krize – obrada
44. Prvi svjetski rat – obrada
45. Zbivanja 1917. i 1918. godine – obrada
46. Hrvatska u vrijeme Prvoga svjetskog rata – obrada
47. Hrvatska, Europa i svijet početkom 20. stoljeća – ponavljanje
Suvremeno doba. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova
48. Suvremeno doba. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova – uvod
49. Versailleski sustav i njegov slom – obrada
50. Ususret novom ratu – obrada
51. Uključivanje Hrvatske u prvu jugoslavensku državu. Monarhistička Jugoslavija – obrada
52. Banovina Hrvatska – obrada
53. Hrvatska, Europa i svijet između dvaju svjetskih ratova – ponavljanje
Drugi svjetski rat
54. Drugi svjetski rat. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – uvod
55. Tijek rata – obrada
56. Prekretnice u ratu. Svršetak Drugoga svjetskog rata – obrada
57. Nezavisna Država Hrvatska – obrada
58. Hrvatski narod u antifašističkoj borbi – obrada
59. Drugi svjetski rat – ponavljanje
Hrvatska, Europa i svijet nakon Drugoga svjetskog rata
60. Suđenje ratnim zločincima. Ujedinjeni narodi – obrada
61. Hladni rat – obrada
62. Razvoj gospodarstva, prometnica, kulture, tehnike, znanosti i umjetnosti u drugoj polovici 20. stoljeća – obrada
63. Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje
64. Hrvatska u sastavu socijalističke Jugoslavije – obrada
65. Nastanak Republike Hrvatske – obrada
66. Hrvatska u obrani svoje državne neovisnosti. Velikosrpska agresija – obrada
122
Zdenko Samaržija
67. Hrvatska u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje
68. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – ponavljanje
69. Hrvatska, Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća – provjeravanje
70. Utvrđivanje ocjena na kraju školske godine
OBRADA GRADIVA
1. UVODNI SAT
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s nastavom povijesti u drugom razredu strukovnih škola. Ponoviti i utvrditi najvažnija znanja koja su učenici stekli na nastavi povijesti u prvom razredu strukovnih škola. Upoznati učenike s udžbenikom, Pravilnikom o ocjenjivanju i elementima ocjenjivanja.
1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema pobuditi u učenika interes za istraživanje užega zavičaja, domovine, povijesti Hrvata te susjednih naroda i država, Europe i svijeta. Istraživanjem tih tema i pravilnim smjernicama, dobivenima od profesora, pobudit će se u učenika domoljublje te vjerska i nacionalna snošljivost.
1.3. Funkcionalni
Objasniti metode istraživanja te načine učenja. Istražujući na primjerenim mu izvorima znanja, učenik će ovladati tehnikom samostalnoga rada i steći vještine kojima može kvalitetno prezentirati usvojena znanja. Definirati kriterije ocjenjivanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Zidna karta, pano, lenta vremena – povijesna razdoblja, slike znamenitih Hrvata.
123
Hrvatska i svijet
5. Artikulacija sata
UVODNI I GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Nakon predstavljanja i upoznavanja učenika s obvezama (donošenje na nastavu udžbenika i bilježnice, izrada domaćih zadaća, redovno odgovaranje) profesor će pročitati dijelove iz Pravilnika o ocjenjivanju, kao i elemente ocjenjivanja. Profesor će s učenicima prelistati udžbenik te objasniti što će istraživati u ovoj školskoj godini. Zadržat će se na ilustracijama, zemljovidima i grafikonima i ponovit će s učenicima kako se iz grafikona i ilustracija stvara slika stvarnosti.Isto tako, s učenicima će profesor prelistati radnu bilježnicu.
Drugi korak
Razgovor o načinima učenja.Treći korak
Pitanja za ponavljanje gradiva.
Primjeri pitanja
1. Što je povijest?
2. Je li povijest učiteljica života?
3. Kako dijelimo povijesne izvore?
4. Kako računamo godine?
5. Što je lenta vremena?
6. Kako smo podijelili povijest?
Profesor pitanjima potiče učenike na razmišljanje te od njih traži odgovore cijelim rečenicama.
ZAVRŠNI DIO SATA
Profesor pokazuje udžbenik. Pokazuje također ilustracije, zemljovide, fotografije, dodatke. Potiče optimizam govoreći kako je udžbenik primjeren učenicima, kako neće biti učenja napamet nego će učenici iznositi svoj stav, rješavati zadatke, križaljke, anagrame i mnoge zadatke koji se nalaze u vježbenici.
2. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s počecima znanstveno-tehničke civilizacije.
124
Zdenko Samaržija
1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivna stajališta prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor postavlja pitanja.Kako smo podijelili povijest? (Na stari, srednji, novi vijek i najnovije doba.)Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Što je novi vijek? (Povijesno razdoblje od Kolumbova otkrića Amerike do svršetka Prvoga svjetskog rata.)
GLAVNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.
1492. → 1750. → 1800. → 1848. → 1918. →
Kolumbovo otkriće Amerike
svršetak Prvoga svjetskog rata
Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva.Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti.U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
125
Hrvatska i svijet
Tablica – Važni procesi
Trajanje 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848. 1848.
Temeljne odrednice
Reforme prosvijećenoga apsolutizma
Francuska revolucija
Napoleonovo doba
Razdoblje Bečkoga kongresa i Svete alijanse
Razdoblje narodnih preporoda
Proljeće naroda – godina revolucije
Vladari
Promjene u društvenim odnosima
Izumi i izumitelji
Razvoj kolonijalnog sustava
Razdoblja u filozofiji
Razdoblja u umjetnosti
Znanstvenici
Glazbenici
Književnici
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva za usponom na vlast.
126
Zdenko Samaržija
3. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA, TEHNIKE I ZNANOSTI TE KULTURE I
UMJETNOSTI OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u novom vijeku. Odrediti utjecaj otkrića parnoga stroja na ostale izume i razumjeti promjene u društvu koje su nakon toga otkrića nastale – uvesti učenike u početke znanstveno-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša).
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporaba pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Zajedničko čitanje uvoda u nastavnu cjelinu i pripreme lekcije Razvoj Europe i velike europske države u 18. stoljeću.Analiza grafikona.Pitanje (predviđeni odgovor).Što je znanstveno-tehnička civilizacija? (Civilizacija kojoj mi pripadamo. Njezini su počeci u drugoj polovici 18. stoljeća.)
Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Dijeljenje u skupine. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice (ili napisanima na ploči) napisat će izvješće. Domaći rad – skupine će prirediti pano.
127
Hrvatska i svijet
GLAVNI DIO SATA
Pitanja napisana na prozirniciSkupina 1.
ZA ISTRAŽIVANJE
Što je poljoprivredna revolucija?
Kada je započela?
Gdje je započela?
Kako je započela?
Zašto je započela?
ZA PISANJE IZVJEŠĆA
Što su uzroci poljoprivredne revolucije?
Što je povod poljoprivrednoj revoluciji?
Odredi tijek poljoprivredne revolucije.
Koje su posljedice poljoprivredne revolucije?
Skupina 2.
ZA ISTRAŽIVANJE
Što je Prva industrijska revolucija?
Kada je započela?
Gdje je započela?
Kako je započela?
Zašto je započela?
ZA PISANJE IZVJEŠĆA
Što su uzroci Prve industrijske revolucije?
Što je povod Prvoj industrijskoj revoluciji?
Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).
Koje su posljedice Prve industrijske revolucije?
Skupina 3.
ZA ISTRAŽIVANJE
Što je prosvjetiteljstvo?
Kada je započelo?
Gdje je započelo?
Kako je započelo?
Zašto je započelo?
128
Zdenko Samaržija
ZA PISANJE IZVJEŠĆA
Što su uzroci prosvjetiteljstva?
Što je povod prosvjetiteljstvu?
Odredi tijek prosvjetiteljstvu (najvažniji filozofi i mišljenja).
Koje su posljedice prosvjetiteljstva?
Skupina 4.
ZA ISTRAŽIVANJE I PISANJE IZVJEŠĆA
Što je merkantilizam?
Kada je započeo?
Koje su glavne postavke merkantilista?
Što je fiziokratizam?
Kada je započeo?
Koje su glavne postavke fiziokrata?
Što je tržišni liberalizam?
Kada je započeo?
Tko je najvažniji predstavnik liberalista?
Koje su glavne postavke liberalista?
Skupina 5.
ZA ISTRAŽIVANJE I PISANJE IZVJEŠĆA
Što je sekularizacija?
Kada je započela?
Što je klasicizam?
Koje su odlike klasicizma?
Tko su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?
Što je romantizam?
Koje su odlike romantizma?
Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike?
Istraživanje i čitanje izvješća.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovori o izvješćima.
129
Hrvatska i svijet
4. VELIKE EUROPSKE DRŽAVE POTKRAJ 18. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i razvoju parlamentarnih monarhija u Europi te o reformama vladara prosvijećenog apsolutizma.
1.2. Odgojni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitoga mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Postavljanje panoa. Skupine podnose kratka izvješća, a najvažniji se podaci upisuju u tablicu.Drugi korak
Ponavljanje znanja o apsolutističkim monarhijama.Na prozirnici:Apsolutistička monarhija
– Državni sustav u kojem su zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama vladara.
– Vladar povlači plemiće iz provincija.
– Državne službe obavljaju činovnici potekli iz trećega staleža.
130
Zdenko Samaržija
Pristaše Protivnici
Tko Zašto Tko Zašto
Kmetovizaštićeni od samovolje plemića
magnatiizgubili su gospodarsku i političku moć
Građanizaštićeni od samovolje plemića
crkveni velikodostojniciizgubili su gospodarsku i političku moć te utjecaj na vladara
Trgovci ukidaju se unutarnje carine cehovigube monopol nad proizvodnjom
Obrazovani pripadnici trećeg staleža i osiromašeni plemići
zapošljavanje u državnim službama – napredak na društvenoj ljestvici
Poduzetnici slama se moć cehova
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu, koju profesor projicira s prozirnice. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaći rad.U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
Fra
nc
uska
Ve
lika B
ritan
ija
Ru
sija
Italija
Ha
bsb
urška
Mo
na
rhija
Pru
ska
Nizo
zem
ska
Osm
an
lijskoC
arstvo
Sje
din
jene
Am
erič
ke D
ržave
Republika ili monarhija/Dinastija
Najvažniji vladari
Strateški interesi
Reforme
Ratovi i socijalna previranja
131
Hrvatska i svijet
Gospodarska osnovica
Najvažniji političari
Gdje ima kolonije?
Znanstvenici, književnici, umjetnici, graditelji
5. RAZVOJ SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVAObrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke američkog Rata za neovisnost. Odrediti značenje uspostave Sjedinjenih Američkih Država.
1.2. Odgojni
Čitajući Deklaraciju o neovisnosti, razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema nejednakom položaju muškaraca i žena. Ocijeniti položaj Crnaca i Indijanaca. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Igra: Natjecanje između redova. Profesor postavlja pitanja i za točan odgovor pojedini red dobije bod.
132
Zdenko Samaržija
Pitanja
1. Što je novi vijek?
2. Po kome je Amerika dobila ime?
3. Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?
4. Koje su biljke i životinje donesene iz Starog svijeta u Ameriku?
5. Što su kolonije?
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Zajedničko traženje odgovora na postavljena pitanja.Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku? (Čitanje teksta iz udžbenika Kolonizacija Amerike – pokazivanje na zemljovidu – upisivanje u bilježnicu.)Odredi razliku između britanskih kolonizatora i ostalih Europljana na tlu Amerike. (Čitanje teksta iz udžbenika Kolonizacija Amerike – pokazivanje na zemljovidu – upisivanje u bilježnicu – skiciranje.)
Drugi korak
Samostalno istraživanje:
133
Hrvatska i svijet
PLAN PLO ČE koji učenici prepisuju s prozirnice i koji trebaju dopuniti.
Nastanak Sjedinjenih Američkih DržavaGodine 1492. _________________ je otkrio Ameriku, koja je nazvana prema _____________ .U 16. stoljeću Sjevernu Ameriku naseljavaju ________________ , u 17. _______________i ___________________.Trinaest britanskih kolonija nalazi se na _________________ obali današnjega SAD-a.U britanskim kolonijama razvio se _______________ gospodarski sustav jer nije bilo ____________ društva. Svi su plaćali poreze.Rat za neovisnostUzroci:– gospodarski _______________________________________________– politički _______________________________________________Povod: _______________________________________________Tijek: _______________________________________________
Vrijeme Događaj
1492. godine
16. stoljeće
17. stoljeće
prva polovica 18. stoljeća
1756. – 1763. godine
oko 1770. godine
1773. godine
1774. godine
proljeće 1775. godine
4. srpnja 1776. godine
1781. godine
1783. godine
1787. godine
Posljedice: ________________________________________________
Treći korak
Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice.
134
Zdenko Samaržija
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza teksta Deklaracije.Domaći radSkiciranje sustava vlasti u SAD-u
6. FRANCUSKA REVOLUCIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke i posljedice Francuske revolucije.1.2. Odgojni
Čitajući Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom i sa slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
RazgovorKako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli u Europi?Prisjetimo se ideja prosvjetiteljskih filozofa.Tko je sebe nazvao kraljem Sunce?Provode li francuski vladari reforme?
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Samostalno istraživanje
135
Hrvatska i svijet
PLAN PLO ČE koji učenici prepisuju s prozirnice i koji trebaju dopuniti.
Francuska revolucija
– Tijekom _____ i _____ stoljeća izgrađena je u Francuskoj ________________ monarhija
– Kralj Luj _______ . dao je sagraditi dvorac ________________ .
– Francusko je društvo podijeljeno na _______________________________ .
– Filozofi _________________ tražili su korjenite društvene promjene. Tražili su opću _____________ pred sudom, ukidanje ____________ povlastica te nadzor nad _______________ novca prikupljenog porezima.
– Gubitak ____________________ u Sedmogodišnjem ratu, kao i godine nerodice učinile su teško gospodarsko stanje u Francuskoj.
Oblici vlasti u Francuskoj od 17. stoljeća do 1815. godine
Skupština staleža
Narodna skupština
Ustavo-tvorna
skupština
Zakono-davna
skupštinaKonvent Direktorij Konzulat Carstvo
Trajanje
Vodeći političari
Vrijeme Događaj
1614. godine
lipanj 1789. godine
14. srpnja 1789. godine
1791. godine
1792. godine
1793. godine
1794. godine Robespierre pogubljen na giljotini
Posljedice Francuske revolucije:
– srušen feudalni i uspostavljen građanski poredak,– jača nacionalna svijest u građanskome staležu,– ideje slobode, jednakosti i bratstva šire se Europom.
Drugi korak
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
136
Zdenko Samaržija
ZAVRŠNI DIO SATA
Usporedba Deklaracije o pravima čovjeka i građanina i Deklaracije o neovisnosti.
7. EUROPA U DOBA NAPOLEONA BONAPARTEA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke i posljedice Napoleonovih osvajanja.1.2. Odgojni
Poticati zanimanje za prošlost, razvijati odgovornost prema radu te stvarati negativne stavove prema osvajanjima. Razvijati osjećaj za pravo naroda na slobodu i samoodređenje. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Slušanje glazbe, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, kasetofon ili CD-player, kaseta s Odom radosti, tekst Ode radosti napisan na prozirnici.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Slušanje Ode radosti.Pitanje
Tko je skladao ovu kompoziciju? (Ludwig van Beethoven)Tko je napisao tekst? (Friedrich Schiller)Istražimo u udžbeniku kojem stilu u umjetnosti pripadaju ovi stvaraoci? (Beethoven klasicizmu, Schiller romantizmu.)Ponavljanje – odrednice stila u umjetnosti
137
Hrvatska i svijet
Stil Klasicizam Romantizam
odrednice
umjetnici
Očito je Beethoven razdjelnica stilova.Komu je posvećena Oda radosti? (Napoleonu)
Razgovor
Koje su ideje Francuske revolucije?Zašto one toliko zaokupljaju europske građane, intelektualce i umjetnike?Opčinjenost Napoleonom i idejama Francuske revolucije.
GLAVNI DIO SATA
Samostalno istraživanje
PLAN PLO ČE koji učenici sami ispisuju čitajući tekst iz udžbenika.
Vrijeme Događaj
1769. godine
1793. godine
1795. – 1799.
1797. godinea)b)
1798. godine
1800. godine
1804. godine
1805. godinea)b)
1807. godine
1812. godine
1813. godine
1814. godine
1815. godine
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
138
Zdenko Samaržija
8. EUROPA NAKON NAPOLEONA. NACIONALNI POKRETI I REVOLUCIJE
U EUROPI DO SREDINE 19. STOLJEĆAObrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ocijeniti ulogu nacionalne svijesti u razvoju gospodarstva.1.2. Odgojni
Razvijati osjećaj za socijalnu pravdu i prava djece. Odrediti se prema skupinama koje koče pozitivne društvene procese. Istaknuti pravo svakog naroda na slobodu i samostalnost.
1.3. Funkcionalni
Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Stjecanje vještina kojima može kvalitetno prezentirati usvojena znanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru (sinkronistička tablica).
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Razgovor o idejama Francuske revolucije.Rješavanje zadataka iz vježbenice – pozitivni i negativni učinci francuske vlasti u osvojenim ze-mljama.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Samostalno istraživanje
Položaj radnika Položaj kmetova
139
Hrvatska i svijet
Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje.Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu, koju profesor projicira s prozirnice. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaći rad.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o problemu nacije u višenacionalnim državama.Definiranje kapitalizma: društveni sustav koji počiva na nepovredivosti privatnoga vlasništva, slobodi pojedinca i slobodnom poduzetništvu.
Francuska RusijaTalijanske
zemljeHabsburškaMonarhija
Njemačke zemlje
OsmanlijskoCarstvo
Kada izbija revolucija?
Gdje izbija revolucija?
Zahtjevi revolucionara
Postignuća revolucije
Istaknuti revolucionari
9. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi povezanost pojedinih otkrića na društvene promjene i promjene u svakodnevici. Istražiti društvene promjene. Usustaviti znanja o Prvoj industrijskoj revoluciji te o zbivanjima u europskim i izvaneropskim zemljama od sredine 18. do sredine 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
140
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
Objasniti načine učenja. Vježbanje samostalnoga rada i stjecanje vještina kojima će učenik kvalitetno prezentirati usvojena znanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje pojma kapitalizam.Prvi korak
Dovršavanje tablice. Suradničko učenje.Razvoj umjetnosti i kulture.
141
Hrvatska i svijet
Ra
ni s
red
nji
vije
kR
azv
ijen
i sr
ed
nji
vije
kR
azv
ijen
i sr
ed
nji
vije
kN
ovi
vij
ek
Tra
jan
je
od 5
. d
o 1
1.
sto
ljeća
12.
i 13
. st
olje
će14
. i 1
5.
sto
ljeće
16.
sto
ljeće
17.
sto
ljeće
18.
sto
ljeće
prv
a p
olo
vica
19
. st
olje
ćad
rug
a
po
lovi
ca
19.
sto
ljeća
No
site
lji
kultu
re
be
ne
dik
tinci
b
en
ed
iktin
ci,
do
min
ika
nci
, fr
an
jevc
i, p
lem
ići
be
ne
dik
tinci
, d
om
inik
an
ci,
fra
nje
vci,
ple
mić
i, g
rađ
an
i
isu
sovc
i, p
avlin
i,b
en
edik
tinci
, d
om
inik
an
ci,
fra
nje
vci,
ple
mić
i, g
rađ
an
i,kr
alje
vski
d
vor
kra
ljevs
ki
dvo
r,
isu
sovc
i,p
lem
ići,
gra
đa
ni
kra
ljevs
ki
dvo
r,
gra
đa
ni,
ple
mić
i
na
cio
na
lne
in
stitu
cije
(k
aza
lišta
, a
kad
em
ije,
sve
uči
lišta
)
Um
jetn
ički
st
ilovi
pre
dro
ma
nik
a,
rom
an
ika
gotik
are
ne
san
sab
aro
kb
aro
k,
roko
kokl
asi
ciza
mro
ma
ntiz
am
, re
aliz
am
, n
atu
raliz
am
Um
jetn
ici
Um
jetn
ička
d
jela
142
Zdenko Samaržija
Drugi korak
Usmeno ispitivanje. Rješavanje zadataka iz vježbenice.
ZAVRŠNI DIO SATA
Najava pismenoga ispitivanja.
Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje
Što je povijest? Nabroji najvažnije ruske vladare.Kako smo podijelili povijest? Kako je Katarina II. izgradila apsolutističku vlast?Koje su temeljne odrednice novoga vijeka? Što znaš o podjeli Poljske?Što je kapitalizam? Po kome je Amerika dobila ime?Što je znanstveno-tehnička civilizacija? Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u
Stari svijet?Što je poljoprivredna revolucija? Koje su biljke i životinje donesene iz Staroga svijeta
u Ameriku?Kada je započela poljoprivredna revolucija? Što su kolonije?Gdje je započela poljoprivredna revolucija? Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku?Koje su posljedice poljoprivredne revolucije? Odredi značenje Sedmogodišnjega rata.Što je Prva industrijska revolucija? Zašto su na plantaže pamuka dovođeni afrički crnci?Kada je započela Prva industrijska revolucija? Objasni značenje Bostonske čajanke.Gdje je započela Prva industrijska revolucija? Opiši tijek Rata za neovisnost.Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).
Što je ustav?
Koje su posljedice Prve industrijske revolucije? Kako se zove parlament u SAD-u?Što je prosvjetiteljstvo? Kako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli
u Europi?Navedi najvažnije filozofe prosvjetiteljstva. Tko je sebe nazvao Kraljem Sunce?Koje su posljedice prosvjetiteljstva? Provode li francuski vladari reforme?Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?
Kako se glasovalo u Skupštini staleža?
Što je merkantilizam? Kada je počela Francuska revolucija?Koje su glavne postavke merkantilista? Ocijeni vladavinu jakobinaca.Što je fiziokratizam? Komentiraj rečenicu: Revolucija jede vlastitu djecu.Koje su glavne postavke fiziokrata? Objasni Napoleonov položaj u Direktoriju.Što je tržišni liberalizam? Kako je Napoleon prisvojio apsolutnu vlast?Nabroji najvažnije predstavnike liberalizma. Tko je skladao Odu radosti?Koje su glavne postavke liberalista? Komu je posvećena Oda radosti?Što je sekularizacija? Navedi uzroke Napoleonova sloma u Rusiji.Što je klasicizam? Koje su odluke usvojene na Bečkom kongresu?
143
Hrvatska i svijet
Koje su odlike klasicizma? Što je Sveta alijansa?Nabroji najvažnije klasicističke književnike i glazbenike. Kakav je bio položaj radništva?Što je romantizam? Što misliš o dječjem radu?Koje su odlike romatizma? Zašto radništvo nazivamo četvrtim staležom?Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike.
Zašto se 1848. naziva proljećem naroda?
Objasni gospodarske i političke uzroke dinamičnog razvoja Velike Britanije.
Opiši sličnosti i razlike revolucija u Njemačkoj i Italiji 1848. godine.
Što je apsolutistička monarhija? Koje su posebnosti revolucija u Austrijskom Carstvu?Tko su najvažniji vladari dinastije Hohenzollerna? Što su tražili Mađari?Koja je dinastija vladala Pruskom u 18. stoljeću? Kako je ugušena mađarska revolucija?Što je militarizam? Što je Istočno pitanje?Navedi najvažnije vladare dinastije Romanova. Opiši borbu Grka i Srba za slobodu.
10. EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, prozirnica.
5. Artikulacija sata
Pitanja za pismeno ispitivanje.(U pripremi s prošloga sata.)
144
Zdenko Samaržija
11. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s novim razdobljem hrvatske povijesti.1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Pitanja:Kako smo podijelili povijest?Što je novi vijek?
Drugi korak
Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice
GLAVNI DIO SATA
Profesor na lenti vremena označuje povijesno razdoblje koje ćemo istraživati.Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:
1. Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva.
2. Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti.
3. Česte izmjene upravnih sustava u pojedinim hrvatskim zemljama.
145
Hrvatska i svijet
U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica za sadržaje koje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.Tablica – važni procesi
Trajanje 1740. – 1790. 1790. – 1804. 1804. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848. 1848.
Temeljne odrednice
reforme prosvijećenoga apsolutizma
refeudali-zacija
doba Napoleona
razdoblje Bečkoga kongresa i Svete alijanse
razdoblje narodnih preporoda
proljeće naroda – godina revolucije
Vladari i političari
Zakoni
Ratovi
Tvornice, manufakturne radionice, brodogradilišta
Prometnice, luke
Građevine
Promjene u društvenim odnosima
Znanstvenici
Izumi i izumitelji
Intelektualci, kulturni i javni djelatnici
Razdoblja u umjetnosti
Umjetnici
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva da se uspnu na vlast.
146
Zdenko Samaržija
12. HRVATSKA U VRIJEME PROSVIJEĆENOGA APSOLUTIZMA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti utjecaj reformi vladara prosvijećenoga apsolutizma te otkrića parnoga stroja i ostalih izuma na promjene u društvu. Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama u vrijeme prosvijećenoga apsolutizma. Uvesti učenike u početke znanstveno-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i ap strakt-nog mi šljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Natjecanja između parova.Pitanja
Što je povijest?Kako smo podijelili povijest?Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?Što je kapitalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?Što je poljoprivredna revolucija?Kada je započela poljoprivredna revolucija?Gdje je započela poljoprivredna revolucija?Koje su posljedice poljoprivredne revolucije?
147
Hrvatska i svijet
Što je Prva industrijska revolucija?Kada je započela Prva industrijska revolucija?Gdje je započela Prva industrijska revolucija?Odredi tijek Prve industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).Koje su posljedice Prve industrijske revolucije?Što je prosvjetiteljstvo?Navedi najvažnije filozofe prosvjetiteljstva.Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?Što je merkantilizam?Koje su glavne postavke merkantilista?Što je fiziokratizam?Koje su glavne postavke fiziokrata?Što je tržišni liberalizam?Nabroji najvažnije predstavnike liberalizma.Koje su glavne postavke liberalista?Što je sekularizacija?Što je klasicizam?Koje su odlike klasicizma?Nabroji najvažnije klasicističke književnike i glazbenike.Što je romantizam?Koje su odlike romatizma?Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.Tablica s prozirnice:
148
Zdenko Samaržija
Sla
voni
ja i
Sri
jem
Ban
ska
Hrv
atsk
aIs
tra
Dal
mac
ijaD
ubro
vačk
a R
epub
lika
Voj
na k
rajin
aB
osna
i H
erce
govi
naM
eđim
urje
Vla
dari
i po
litič
ari
Mar
ija T
erez
ija,
Josi
p II.
Mar
ija T
erez
ija,
Josi
p II.
Mle
čani
/Hab
sbur
govc
iM
leča
nisa
mos
taln
a re
publ
ika
Hab
surg
ovci
Osm
anlij
sko
Car
stvo
Mar
ija T
erez
ija,
Josi
p II.
Raz
mje
na
biljn
og i
živo
tinjs
kog
svije
ta
krum
pir,
kuku
ruz,
du
d,ov
ce,
prot
jeriv
anje
ko
za
krum
pir,
kuku
ruz,
du
d,ov
ce,
prot
jeriv
anje
koz
a
krum
pir,
kuku
ruz,
du
d, o
vce,
pr
otje
rivan
je
koza
krum
pir,
kuku
ruz,
du
d, o
vce,
pr
otje
rivan
je
koza
Obr
t, m
anuf
aktu
ra,
indu
strij
a
Zveč
evo
– st
akla
na,
Pož
ega
– sv
ilana
, O
sije
k –
svila
na
Rije
ka –
raf
iner
ija
šeće
ra,
Trak
ošća
n –
stak
lana
Por
eč
– su
knar
a,
Rov
inj
– pr
oizv
odnj
a lik
era
i kož
ara
Pro
met
nice
Car
ska
cest
aK
arol
ina,
Joz
efin
a
Luke
Rije
ka, S
enj,
Kar
loba
gsv
aka
kom
una
ima
svoj
u lu
ku
svak
a ko
mun
a im
a sv
oju
luku
Sis
ak,
Kar
lova
c
Pro
mje
ne u
dr
uštv
enim
od
nosi
ma
razv
oj
man
ufak
tura
boga
ćenj
e tr
gova
ca, r
azvo
j m
anuf
aktu
ra
boga
ćenj
e tr
gova
ca,
razv
oj
man
ufak
tura
Javn
i dje
latn
ici
Em
erik
Pav
ić,
Mat
ija P
etar
K
atan
čić
Jura
j Mul
ih,
Hila
rion
Gaš
paro
ti,
And
rija
Jam
breš
ić,
Julij
e B
ajam
onti,
Filip
G
rabo
vac,
And
rija
Dor
otić
Ruđ
er B
oško
vić
Filip
Las
trić
, A
ndrij
a La
švan
in
Knj
ižev
nici
Mat
ija A
ntun
R
eljk
ović
, Jo
sip
Stje
pan
Rel
jkov
ić, E
mer
ik
Pav
ić
Tito
Bre
zova
čki,
Ada
m B
alta
zar
Krč
elić
And
rija
Kač
ić
Mio
čić,
Ignj
at Đ
urđe
vić,
Đ
uro
Ferić
, Đ
uro
Hid
ža,
Džo
no R
astić
,R
ajm
und
Kun
ić,
Brn
e Z
aman
ja
Dža
man
jić
-Fi
lip L
astr
ić,
And
rija
Lašv
anin
Gla
zben
ici
Luka
S
orko
čevi
ć-
149
Hrvatska i svijet
ZAVRŠNI DIO SATA
Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu iz uvodnoga sata.
13. HRVATSKA U DOBA NAPOLEONOVIH RATOVA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti utjecaj reformi koje je provela francuska vlast u Istri i Dalmaciji. Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama kojima su vladali Francuzi.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Odrediti se prema skupinama koje koče pozitivne društvene procese.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Natjecanja između parova.Pitanja
Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?Što je kapitalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?Što je poljoprivredna revolucija?Što je Prva industrijska revolucija?
150
Zdenko Samaržija
Što je prosvjetiteljstvo?Nabroji najvažnije filozofe prosvjetiteljstva.Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?Koje su ideje Francuske revolucije?Tko je Napoleon Bonaparte?Što je sekularizacija?Što je klasicizam?Što je obrt?Što je manufaktura?Tko su Filip Grabovac i Andrija Dorotić?Tko je Josip Stjepan Reljković?Tko je Julije Bajamonti?
Drugi korak
Prati na tablici promjene upravnih sustava u Istri i Dalmaciji.Pitanje
S kojim su političkim događajima povezane te promjene?Što se dogodilo nakon potpisivanja mira u Campo Formiju?Kada je Napoleon došao u posjed Istre i Dalmacije?
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje.Na prozirnici je tablica koju ćemo ispuniti zajedno s učenicima.Francuska vlast u hrvatskim zemljama
1805. – 1809. 1809. – 1813.
Dalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska, Istra
Dalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska, Istra te područja Banske Hrvatske i Vojne krajine južno od Save
Središte vlastiDalmacija, Dubrovnik i Boka kotorska: Zadar Istra: Kopar
Ljubljana
Izvršitelji vlasticivilna vlast: Dandolovojna vlast: Marmont
Marmont
Reforme u poljoprivredi
uvođenje novih kultura – krumpir, luk, dud, maslina;kopanje bunara, isušivanje močvara, protjeruju se koze, a dovode ovce;pošumljavanje goleti
poticanje gospodarskoga razvoja
Razvoj manufakture i industrije
otvaraju se kovačnice, pilane i mlinoviotvaraju se tvornice sapuna, papira, usoljene ribe, ribljih konzervi; prerađuje se voće, prave likeri i destilira alkohol
151
Hrvatska i svijet
Razvoj prometa grade se ceste na otocima regulacija Kupe
Reforme u prosvjetiotvaranje osnovnih škola, stručnih škola i studija (Trogir, Zadar)
Reforme u sudstvuukinuta tortura, ukinute staleške povlastice svećenstvu i plemstvu
Razvoj kultureizlaze novine na hrvatskome jeziku i tiskaju se gramatike i rječnici
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
14. DOPREPORODNO DOBA U BANSKOJ HRVATSKOJ
Obrada.
1. Zadaci nastave
1.2. Odgojni
Odrediti utjecaj reformi vladara prosvijećenoga apsolutizma, otkrića parnoga stroja i ostalih izuma te ideja Francuske revolucije na buđenje hrvatske nacionalne svijesti. Učiti povezanost političke razjedinjenosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja.
1.1. Obrazovni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati svijest o nacionalnom jedinstvu (sjedinjenje Dalmacije, Istre i Banske Hrvatske). Ocijeniti ideju mađarskih preporoditelja o stvaranju velike Mađarske, države od Karpata do Jadrana, u kojoj se ne bi poštovalo pravo manjina. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, rad u parovima.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, prozirnica, udžbenik, vježbenica.
152
Zdenko Samaržija
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Prvi korak
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.Drugi korak
Analiza mađarskoga narodnog preporoda.Ponoviti djelatnost mađarskoga grofa Széchényja te Lajosa Kossutha.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Čitanje teksta Kraljevina Ilirija.Odgovaranje na pitanja.
Drugi korak
Rješavanje pripadajućeg zadatka iz vježbenice.Treći korak
Čitanje teksta Potreba za integracijom i nastup mladoga naraštaja.Zajedničko pravljenje bilježaka.
ZAVRŠNI DIO SATA
Samostalni rad.Nakon istraživanja učenici prema pitanjima popunjavaju tablicu.Mađarska presezanja i odgovor Hrvata.
Događaj Uzrok
1790.hrvatsko je plemstvo dio političkih i financijskih poslova prepustilo Ugarskome saboru
strah od novih reformi bečkoga dvora
1790.
Mađari su tražili da se u službenu upotrebu u Banskoj Hrvatskoj uvede mađarski jezik. Zauzvrat će Mađari pružiti zaštitu hrvatskom plemstvu.
širenje mađarskih gospodarskih i kulturnih interesa
1827.Hrvatski je sabor potvrdio odluku da se u Hrvatskoj i Slavoniji u svim školama mađarski jezik uči kao obvezni predmet
širenje mađarskih gospodarskih i kulturnih interesa
1830.Josip Kušević objavio knjigu O municipalnim
pravima i statutima Kraljevina Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije
Hrvatska ima povijesna prava na zaseban položaj u Ugarskome Kraljevstvu
153
Hrvatska i svijet
PLAN PLO ČE
Nacionalna svijest
– osjećaj pripadnosti nekom narodu. Ljubav prema jeziku, povijesti i kulturi nekoga naroda.
– sredstvo s pomoću kojeg se podiže hrvatska nacionalna svijest – USPOSTAVA JEDINSTVENOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA.
Integracijski elementi Dezintegracijski elementi
jedan narod živi na različitom geografskom i klimatskom području – obilje prirodnih bogatstava
politička rascjepkanost
uz prometnice se razvijaju trgovački staleži tromi feudalni, upravni, financijski i porezni sustav
potreba za obrtničkim i manufakturnim proizvodima
blizina granice s Osmanlijskim Carstvom te postojanje militarizirane Vojne krajine, koja ima zasebno zakonodavstvo
sa školovanja u inozemstvu vraćaju se intelektualci modernoga svjetonazora
slaba obrazovanost puka
dio plemića prihvaća ideje o općem gospodarskom i kulturnom napretku
presezanja mađarskih preporoditelja, na čiju je stranu stala većina hrvatskoga plemstva
15. HRVATSKI NARODNI PREPORODObrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Odrediti uzrok, povod, tijek i posljedice hrvatskoga narodnog preporoda.1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Odrediti se prema skupinama koje koče pozitivne društvene procese. Ocijeniti ideju mađarskih preporoditelja o stvaranju velike Mađarske, države od Karpata do Jadrana, u kojoj se ne bi poštovalo pravo manjina. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstrakt-nog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, rad u parovima.
154
Zdenko Samaržija
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Što je nacionalna svijest?Analiza mađarskoga narodnog preporoda.Koji stalež vodi hrvatski narodni preporod?
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Odrediti uzroke hrvatskoga narodnog preporoda.Pisanje natuknica na ploču.Preporoditelji žele uspostaviti nacionalno tržište, ukinuti feudalne odnose, svima omogućiti bogaćenje i uspinjanje na društvenoj ljestvici. Žele uvesti jedinstveni mjerni i financijski sustav, osnovati institucije potrebne modernome društvenom i gospodarskom sustavu.
Drugi korak
Odrediti povod hrvatskoga narodnog preporoda.Mađarski preporoditelji žele gospodarski i kulturno podrediti Hrvatsku.
Treći korak
Odrediti tijek hrvatskoga narodnog preporoda.a) Profesor izlaže osnovne smjernice i upozorava na djelatnost hrvatskih intelektualaca i političara.
1790. – 1830. 1831. – 1843. 1843. – 1848. 1848.Druga
polovica 19. stoljeća
Tito BrezovačkiMatija Petar KatančićMaksimilijan VrhovacJosip Kušević
djelatnost Ljudevita Gaja
Ljudevit GajIvan Kukuljević SakcinskiStanko Vraz
Josip Jelačić
širenje preporodnih aktivnosti izvan Banske Hrvatske
b) U kojim se gradovima odvijaju preporodne aktivnosti?U gradovima Banske Hrvatske smještenima uz glavne prometnice.c) Samostalno istraživanje.Davanje uputa. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice dopunit će tablicu. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
155
Hrvatska i svijet
Vrijeme Događaj
1827.Hrvatski je sabor potvrdio odluku da se u Hrvatskoj i Slavoniji u svim školama mađarski jezik uči kao obvezni predmet
1830. a) Kušević je objavio knjigu O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije, Hrvatske
i Slavonije,b) Gaj je objavio Kratku osnovu horvatsko–slavenskoga pravopisanja
1832. Drašković je objavio Disertatiu iliti razgovor darovan gospodi poklisarom
1835.Izlaze Gajeve novine Novine Horvatzke s književnim prilogom Daniczom Horvatzkom, Slavonzkom y Dalmatinzkom
1836. Gajeve novine mijenjaju naziv – Ilirske narodne novine i Danica Ilirska
1841.a) osnovana Horvatsko-vugerska stranjkab) osnovana Ilirska stranka
1842. osnovana Matica ilirska
1843. Kukuljević održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru
1845. srpanjske žrtve
1847. Hrvatski je sabor proglasio hrvatski jezik službenim
Četvrti korak
Odrediti posljedice hrvatskoga narodnog preporoda.Stvorena je svijest o uspostavi nacionalne države.Ideje hrvatskoga narodnog preporoda šire se i na Hrvate izvan Banske Hrvatske.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o elementima određivanja nacije. Utječe li etničko podrijetlo na nacionalnu svijest.
16. DJELOVANJE BANA JOSIPA JELAČIĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke i posljedice djelovanja Josipa Jelačića.1.2. Odgojni
Poticati zanimanje za prošlost, razvijati odgovornost prema radu te stvarati negativne stavove prema osvajanjima. Razvijati osjećaj za pravo naroda na slobodu i samoodređenje. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
156
Zdenko Samaržija
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica hrvatskoga narodnog preporoda.Tko poriče dosege hrvatskoga narodnog preporoda?– Mađari – jer ne nogu ostvariti ideju Velike Mađarske– dio hrvatskih plemića – jer su im ugrožene staleške povlastice.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Čitanje teksta Narodni zahtjevi. Ukinuće kmetstva.Analiza teksta Zahtijevanje naroda.Odredi prosvjetiteljske elemente u tekstu.Odredi elemente hrvatskoga narodnoga preporoda.Učenici upisuju u tablicu.
Prosvjetiteljski elementi Elementi hrvatskoga narodnog preporoda
ukidanje kmetstva i staleškog poretka; osnivanje narodne vojske;uvođenje jednakosti svih ljudi pred zakonom i u poreznim obvezama;uvođenje građanskih sloboda (slobode govora, tiska i ispovijesti vjere);uvođenje stalnoga zastupničkog umjesto staleškog sabora.
imenovanje krajiškoga vojnog zapovjednika Josipa Jelačića banom;ujedinjenje svih hrvatskih zemalja;ustroj vlade odgovorne Hrvatskom saboru i neovisne o ugarskoj vladi;uvođenje financijske neovisnosti Hrvatske.
Drugi korak
Samostalno istraživanjeUzroci rata između Hrvata i Mađara
157
Hrvatska i svijet
Povod ratu Hrvata i Mađara
Trajanje rata između Hrvata i Mađara
Zaraćene strane
Ratna taktika
Ratna tehnika
Najveće bitke
Posljedice rata Hrvata i Mađara
ZAVRŠNI DIO SATA
Uspoređivanje teksta Zahtijevanje naroda s tekstom američke Deklaracije o neovisnosti te Deklaracije o pravima čovjeka i građanina.
158
Zdenko Samaržija
17. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI
OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆAObrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama od sredine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku.1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg za pam ći-vanja.
2. Oblici rada
Frontalni, grupni, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje važnih političkih događaja i glavnih procesa od sredine 18. do sredine 19. stoljeća
1492. 1750. 1800. 1848. 1918.
Kolumbovo otkriće Amerike
svršetak Prvoga svjetskog rata
1. Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstva
2. Burne društvene promjene – buđenje nacionalne svijesti
3. Česte izmjene upravnih sustava u pojedinim hrvatskim zemljama.
GLAVNI DIO SATA
Dovršavanje tablice iz uvodnoga sata novonaučenim znanjima – do kraja sata.Suradničko učenje.
159
Hrvatska i svijet
18. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Odgojni
Ponoviti i utvrditi zbivanja u hrvatskim zemljama od sredine 18. do sredine 19. stoljeća.1.2. Obrazovni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Objasniti načine učenja. Vježbanje samostalnoga rada i stjecanje vještina kojima će učenik kvalitetno prezentirati usvojena znanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje pojmova kapitalizam i nacionalna svijest.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.Drugi korak
Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatak s prozirnice.
Pročitaj pjesmu Matije Petra Katančića o kozama koje su Valpovčani protjerali.„Grmlje, trnjake i drijenke i ljeske glođete, kozeBrze, bezazlene sad, koliki vas čeka jad,
izgon vam prijeti, na cijelom strnjaku na obali Dravelijevoj primaju sad u goste srdačno vas.
160
Zdenko Samaržija
Plakat će dječca nježna i plakat će sela, što ostabijelog bez nektra svog ognjište svako i dom.
Ali vi bježite od nas, vi koze, štetočine šumske,zemlja će drugačija biti, krasno pitomo tle.
Opet će lijeska žirom, a čokoti rađati grozdom,hrastovi davat će plod, pletene mladice krov."
Osijek, 1785.
Prostor za unošenje rješenja:Slažeš li se s tvrdnjom: Koza je krava siromaha, a ovca je investicija poduzetnika.Slažem se Ne slažem seObrazloži odgovor.
Koji su razlozi protjerivanja koza iz Slavonije u Baranju?
Odredi posljedice protjerivanja koza na zdravlje Slavonaca.
Kako se zove civilni upravitelj Dalmacije za vrijeme Napoleonove vlasti koji je protjerao koze iz Dalmacije?
Pitanja za usmeno ispitivanje
1. Objasni razloge teškoga gospodarskoga stanja u Istri i u Dalmaciji.
2. Gdje je bilo središte mletačke vlasti za Istru i Dalmaciju?
3. Zašto Habsburgovci nisu ništa poduzimali u cilju ujedinjenja hrvatskih zemalja?
4. Opiši stanje u Dubrovniku u 18. stoljeću.
161
Hrvatska i svijet
5. Zašto je oslabio dubrovački udio u kopnenoj trgovini sa zaleđem? 6. Tko su Filip Grabovac i Andrija Dorotić? 7. Tko je Josip Stjepan Reljković? 8. Tko je Julije Bajamonti? 9. Tko je Maksimilijan Vrhovac? 10. Tko je Tito Brezovački? 11. Tko je Matija Petar Katančić? 12. Kako se zovu dokumenti kojima je Marija Terezija uredila odnose između kmetova i feudalaca? 13. Zašto su se plemići opirali reformama prosvijećenoga apsolutizma? 14. Objasni etničke i vjerske promjene u Bosni i Hercegovini u 18. stoljeću. 15. Što je čitlučenje? 16. Kako je propala Dubrovačka Republika? 17. Što su Ilirske pokrajine? 18. Što je Kraljevina Ilirija? 19. Što se dogodilo nakon potpisivanja mira u Campo Formiju? 20. Kada je Napoleon došao u posjed Istre i Dalmacije? 21. Što je nacionalna svijest? 22. Što je hrvatsko plemstvo približilo mađarskome plemstvu? 23. Koji je spis politički temelj hrvatskoga narodnog preporoda? 24. Koje su novine izdavali hrvatski preporoditelji? 25. Što su željeli hrvatski preporoditelji? 26. Koje su prve političke stranke u Hrvata? 27. Tko je napisao Razgovor ugodni naroda slovinskoga? 28. Tko je napisao knjigu O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i
Slavonije? 29. Tko je napisao Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja? 30. Tko je napisao Disertatiu iliti razgovor darovan gospodi poklisarom? 31. Odrediti uzrok hrvatskoga narodnog preporoda. 32. Odrediti povod hrvatskoga narodnog preporoda. 33. Odrediti tijek hrvatskoga narodnog preporoda. 34. Odrediti posljedice hrvatskoga narodnog preporoda. 35. U kojim se gradovima odvijaju aktivnosti hrvatskih preporoditelja? 36. Kada je osnovana Matica ilirska? 37. Što je najviše usporavalo širenje preporoda u Dalmaciji i Istri? 38. Što znaš o „srpanjskim žrtvama”? 39. Tko je ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj? 40. Koji su uzroci rata između Hrvata i Mađara? 41. Što je povod ratu između Hrvata i Mađara? 42. Koje su posljedice rata između Hrvata i Mađara?
162
Zdenko Samaržija
Teža pitanja
1. Objasni reforme u upravi i sudstvu koje su u hrvatskim zemljama proveli Marija Terezija, Josip II., Vicko Dandolo i Auguste Marmont.
2. Opiši ulogu franjevaca u očuvanju hrvatskoga identiteta u Bosni i Hercegovini.
3. Odredi trasu i značenje Karoline, Jozefine, Lujzijane i Carske ceste.
4. Odredi prometno značenje Karlovca i Siska. Što je kočilo razvoj Siska?
5. Objasni razloge mađarskih presezanja za Hrvatskom.
6. Koji su prosvjetiteljski elementi, a koji elementi hrvatskoga narodnoga preporoda u tekstu Zahti-jevanje naroda?
19. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.2. Odgojni
Ponoviti i utvrditi znanja iz povijesti Hrvatske, Europe i svijeta od sredine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća.
1.1. Obrazovni
Pobuditi interes za redovno ponavljanje gradiva.1.3. Funkcionalni
Ponoviti i utvrditi metode samostalnoga istraživanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
Pitanja za usmeno ili pismeno ispitivanje
1. Što je povijest?
2. Kako smo podijelili povijest?
163
Hrvatska i svijet
3. Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?
4. Što je kapitalizam?
5. Što je znanstveno-tehnička civilizacija?
6. Koje su biljke i životinje donesene iz Amerike u Stari svijet?
7. Što je poljoprivredna revolucija?
8. Što je Prva industrijska revolucija?
9. Kada je započela Prva industrijska revolucija?
10. Koji su najvažniji izumi i izumitelji Prve industrijske revolucije?
11. Što je prosvjetiteljstvo?
12. Tko su najvažniji filozofi prosvjetiteljstva?
13. Kako zovemo vladare koji slijede nauk prosvjetiteljskih filozofa?
14. Što je merkantilizam?
15. Koje su glavne postavke merkantilista?
16. Što je fiziokratizam?
17. Koje su glavne postavke fiziokrata?
18. Što je tržišni liberalizam?
19. Tko je najvažniji predstavnik liberalista?
20. Koje su glavne postavke liberalista?
21. Što je sekularizacija?
22. Što je klasicizam?
23. Koje su odlike klasicizma?
24. Tko su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?
25. Što je romantizam?
26. Koje su odlike romatizma?
27. Tko su najvažniji romatičarski književnici i glazbenici?
28. Objasni gospodarske i političke uzroke dinamičnog razvoja Velike Britanije.
29. Koja je dinastija vladala Pruskom u 18. stoljeću?
30. Što je militarizam?
31. Nabroji najvažnije ruske vladare.
32. Kako je Katarina II. izgradila apsolutističku vlast?
33. Što znaš o podjeli Poljske?
34. Po kome je Amerika dobila ime?
35. Koje su biljke i životinje donesene iz Starog svijeta u Ameriku?
36. Što su kolonije?
37. Koji narodi koloniziraju Sjevernu Ameriku?
38. Odredi značenje Sedmogodišnjega rata.
39. Zašto su na plantaže pamuka dovođeni afrički Crnci?
164
Zdenko Samaržija
40. Objasni značenje Bostonske čajanke.
41. Opiši tijek Rata za neovisnost.
42. Što je ustav?
43. Kako se zove parlament u SAD-u?
44. Kako su uspjesi američkih revolucionara odjeknuli u Europi?
45. Tko je sebe nazvao Kraljem Sunce?
46. Provode li francuski vladari reforme?
47. Kako se glasovalo u Skupštini staleža?
48. Kada je počela Francuska revolucija?
49. Ocijeni vladavinu jakobinaca.
50. Komentiraj rečenicu: Revolucija jede vlastitu djecu.
51. Objasni Napoleonov položaj u Direktoriju.
52. Kako je Napoleon prisvojio apsolutnu vlast?
53. Tko je skladao Odu radosti?
54. Komu je posvećena Oda radosti?
55. Navedi uzroke Napoleonova sloma u Rusiji.
56. Koje su odluke usvojene na Bečkom kongresu?
57. Što je Sveta alijansa?
58. Kakav je bio položaj radništva? Što misliš o dječjem radu?
59. Zašto radništvo zovemo četvrtim staležom?
60. Zašto se 1848. naziva proljećem naroda?
61. Opiši sličnosti i razlike revolucija u Njemačkoj i Italiji 1848. godine.
62. Koje su posebnosti revolucija u Austrijskoj Carevini?
63. Što su tražili Mađari?
64. Kako je ugušena mađarska revolucija?
65. Što je Istočno pitanje?
66. Opiši borbu Grka i Srba za slobodu.
20. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću Europe i svijeta u drugoj polovici 19. stoljeća.
165
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Kako smo podijelili povijest?Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Što je novi vijek?Koje su važne odrednice novoga vijeka?
Profesor na lenti vremena crta shemu povijesti novoga vijeka
1492. 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830.
Kolumbovo otkriće Amerike
reforme prosvijećenoga apsolutizma
Francuska revolucija
doba Napoleona
razdoblje Bečkoga kongresa i Svete alijanse
1830. – 1848. 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914. 1914. – 1918.
razdoblje narodnih preporoda
doba Napoleona III.
razdoblje Otta von Bismarcka
razdobljevojno-političkihsaveza
Prvi svjetski rat
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati (plan ploče):Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstvaOpčinjenost nacionalnom državomBurne društvene promjene – socijalni problemi
166
Zdenko Samaržija
Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
Trajanje 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914.
razdoblje Napoleona III.
razdoblje Otta von Bismarcka
razdoblje vojno-političkih saveza
Temeljne odrednice ravnoteža strahaskladni odnosi između velesila
stvaranje vojnih saveza – priprema za rat
Ratovi i krize
Krimski rat (1853. – 1856.) Građanski rat u SAD-urat između Pruske i Francuske 1871. godine
ustanak u Bosni i Hercegoivini
marokanske krize aneksijska krizaBalkanski ratovi
Promjene u društvenim odnosima
Znanstvenici
Izumi i izumitelji
Razvoj kolonija
Filozofi
Razdoblja u umjetnosti
realizam impresionizam moderna, kubizam
Glazbenici
Književnici
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o prijelaznom razdoblju.
167
Hrvatska i svijet
21. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA I ZNANOSTI U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, tehnike i znanosti u novom vijeku. Odrediti utjecaj otkrića motora s unutarnjim izgaranjem te električne energije na ostale izume i razumjeti promjene u društvu koje su uslijedile nakon tih otkrića. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša).
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalna rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
5. 1. UVODNI DIO SATA
Profesor postavlja pitanje:Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Zajedničko čitanje uvoda u cjelinu i pripreme u nastavnu jedinicu.Analiza grafikona – skraćivanje plovidbe.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanjeUčenici će čitati tekst iz udžbenika, odgovarat će na pitanja na kraju teksta i prema njima samostalno napisati bilješke.Pomoćna se pitanja nalaze na prozornici.Što je Druga industrijska revolucija?Kada je započela?Odredi tijek Druge industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).
168
Zdenko Samaržija
Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?
Kemija Fizika Biologija Medicina
Znanstvenici
Izumi
Najvažnija tehnološka otkrića
Promet Komunikacije PoljoprivredaSvakodnevica – kućanski aparati
Izumitelji
Izumi
Drugi korak
Pregled razvoja prometnica i trgovine. Analiza tablice iz udžbenika.
22. EUROPSKE DRŽAVE I SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i razvoju parlamentarnih monarhija u Europi te o reformama vladara prosvijećenoga apsolutizma.
1.2. Odgojni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom i sa slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
169
Hrvatska i svijet
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaću zadaću.U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
FrancuskaVelika
BritanijaRusija
Talijanske zemlje
Habsburška Monarhija
Njemačke zemlje
Osmanlijsko Carstvo
Sjedinjene Američke
Države
Republika ili monarhija/dinastija
Najvažniji vladari
Sirovinea) rude
Sirovineb) ugljen
Sirovinec) drvo
Sirovined) nafta i zemni plin
Vodeni resursi
Položaj radne snage
Strateški interesi
Ratovi i soci-jalna previranja
Najvažniji političari
Kolonije
Znanost i umjetnost
170
Zdenko Samaržija
23. IMPERIJALIZAM. ŠIRENJE KOLONIJALNIH CARSTAVA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o širenju kolonijalnih sila i razvoju parlamentarnih monarhija u Europi te o reformama vladara prosvijećenoga apsolutizma.
1.2. Odgojni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje s prošloga sata.
GLAVNI DIO SATA
Nastavak istraživanja s prošloga sata.Analiza gospodarskih resursa i tržišta.Analiza zemljovida iz udžbenika.
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.
171
Hrvatska i svijet
24. PROMJENE U NAČINU ŽIVOTA. SOCIJALNI PROBLEMI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o promjenama u načinu života zbog otkrića motora s unutarnjim izgaranjem i električne energije te razumjeti promjene u društvu koje su uslijedile nakon tih otkrića. Pratiti razvoj znanstveno--tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Razvijati ekološku svijest i kritičnost na primjeru loše strane industrijalizacije (onečišćenje okoliša). Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva. Razvijati osjećaj za socijalnu pravdu i prava djece. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja. Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom i sa slikom.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor postavlja pitanja.Što je Druga industrijska revolucija?Kada je započela?Odredi tijek Druge industrijske revolucije (najvažniji izumi i izumitelji).Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?
GLAVNI DIO SATA
Uvodna pitanja
Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Davanje uputa za samostalno istraživanje.
172
Zdenko Samaržija
Učenici će čitati tekst iz udžbenika, odgovarat će na pitanja na kraju teksta i prema njima samostalno napisati bilješke.Pomoćna se pitanja nalaze na prozornici.
Položaj radnikaRadno vrijeme
Uvjeti rada
Rad žena i djece
Kako pojedini filozofi žele poboljšati položaj radnika?Robert Owen
Saint-Simon i Charles Fourier
Karl Marx i Friedrich Engels
173
Hrvatska i svijet
Katolička crkva
26. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi povezanost pojedinih otkrića na društvene promjene i promjene u svakodnevici. Istražiti društvene promjene. Usustaviti znanja o Drugoj industrijskoj revoluciji te zbivanjima u europskim i izvaneropskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskog dostojanstva.1.3. Funkcionalni
Objasniti načine učenja. Vježbanje samostalnoga rada i stjecanje vještina kojima će učenik kvalitetno prezentirati usvojena znanja. Vježbanje snalaženja u vremenu (lenta vremena) i snalaženja u prostoru.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje pojma kapitalizam.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Dovršavanje tablica s prošlih sati.
174
Zdenko Samaržija
Tablica a)
Trajanje 1854. – 1871. 1871. – 1890. 1890. – 1914.
razdoblje Napoleona III.razdoblje Otta von Bismarcka
razdobljevojno-političkih saveza
Tablica b)
FrancuskaVelika
BritanijaRusija
Talijanske zemlje
Habsburška Monarhija
Njemačke zemlje
Osmanlijsko Carstvo
Sjedinjene Američke Države
Suradničko učenje.Drugi korak
Dovršavanje tablica. Suradničko učenje.Razvoj umjetnosti i kulture
Nositeljii kulture
Umjetnički stilovi
Najvažniji umjetnici
Umjetnička djela
Treći korak
Usmeno ispitivanje. Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje
1. Što je povijest?
2. Kako smo podijelili povijest?
3. Koje su temeljne odrednice novoga vijeka?
4. Što je kapitalizam?
5. Što je liberalizam?
6. Što je imperijalizam?
7. Što je socijalizam?
8. Koji su najvažniji socijalisti-utopisti?
175
Hrvatska i svijet
9. Što je temelj njihovog učenja?
10. Kako Marx i Engels gledaju na položaj radnika?
11. Što žele komunisti?
12. Kako je na položaj radnika reagirala Katolička crkva?
13. Navedi najvažnija obilježja viktorijanskoga doba.
14. Navedi uzrok, povod, tijek i posljedice ujedinjenja Njemačke.
15. Tko je ukinuo ropstvo u SAD-u?
16. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Građanskoga rata u SAD-u.
17. Što je potaknulo izum tramvaja?
18. Što je klasicizam?
19. Koje su odlike klasicizma?
20. Koji su najvažniji klasicistički književnici i glazbenici?
21. Što je romantizam?
22. Koje su odlike romatizma?
23. Nabroji najvažnije romatičarske književnike i glazbenike?
24. Što je impresionizam?
25. Koje su odlike impresionizma?
26. Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?
27. Što je moderna?
28. Što je impresionizam?
29. Koje su odlike moderne?
31. Nabroji najvažnije modernističke književnike i glazbenike.Što znaš o:
1. Napoleonu III.,
2. Giuseppeu Garibaldiju,
3. Ottu von Bismarcku,
4. Henriju Dunantu,
5. Abarahamu Lincolnu?
Teža pitanja
1. Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrij-ske revolucije.
2. Koji su uzroci gospodarskih kriza?
3. Zašto je nastala podzemna željeznica?
4. Što je dualizam?
5. Što je abolicionizam?
6. Što je istočno pitanje?
Objasni gospodarske i političke uzroke slabljenja Velike Britanije te jačanja Njemačke i SAD-a.
176
Zdenko Samaržija
ZAVRŠNI DIO SATA
Najava pismenoga ispitivanja.
27. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, prozirnica.
5. Artikulacija sata
Pitanja za pismeno ispitivanje(u pripremi prošloga sata).
177
Hrvatska i svijet
28. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU PRVOGA POLUGODIŠTA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom prvoga polugodišta.1.2. Odgojni
Razvijati kod učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom prvoga polugodišta.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenog znanja. Stvarati osjećaj povjerenja učenika u svoje znanje, poticati učenikovu znatiželju.
2. Oblici rada
Individualni
3. Metode rada
Razgovor
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor će na početku sata učenicima objasniti da će zaključiti ocjene na kraju prvoga polugodišta.
GLAVNI DIO SATA
Zaključivanje ocjenaTijekom prvoga polugodišta profesor je ocjenjivao usvojenost osnovnih činjenica, uočavanje uzročno--posljedičnih veza, snalaženje u vremenu i prostoru te samostalni rad učenika na satu. Uz pomoć učenika razmotrit će se ocjene i rad svakoga učenika, te na temelju toga zaključiti ocjena na kraju prvoga polugodišta.
ZAVRŠNI DIO SATA
Profesor će svim učenicima pročitati zaključene ocjene.
178
Zdenko Samaržija
29. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću Hrvata u drugoj polovici 19. stoljeća. Uočiti povezanost političke raz je di-nje nosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja.
1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila. Povezati ukidanje feudalizma s gospodarskim i društvenim razvojem Hrvatske.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pitanja
1. Kako smo podijelili povijest?
2. Što je novi vijek?
3. Koje su važne odrednice novoga vijeka?
4. Što je kapitalizam?
5. Što je liberalizam?
6. Što je imperijalizam?
7. Što je znanstveno-tehnička civilizacija?
8. Što je Druga industrijska revolucija?
9. Gdje je započela Druga industrijska revolucija?
10. Koji su najvažniji izumi i izumitelji Druge industrijske revolucije?
11. Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?
179
Hrvatska i svijet
12. Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrij-ske revolucije.
13. Koji su uzroci gospodarskih kriza?
14. Što je socijalizam?
15. Što žele komunisti?
16. Navedi posljedice ujedinjenja Njemačke.
17. Što je impresionizam?
18. Koje su odlike impresionizma?
19. Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?
20. Što je naturalizam?
21. Što je moderna?
22. Koje su odlike moderne?
23. Koji su najvažniji modernistički književnici i glazbenici?
24. Što je dualizam?
25. Što je istočno pitanje?
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Profesor s prozirnice projicira lentu vremena te označuje razdoblje koje ćemo istraživati.a) Svjetska povijest
1492. 1690. – 1789. 1789. – 1794. 1795. – 1815. 1815. – 1830.
Kolumbovo otkriće Amerike
reforme prosvijećenog apsolutizma
Francuska revolucija
doba Napoleonarazdoblje Bečkoga kongresa i Svete alijanse
1830. – 1848. 1854. – 1871. 1871. –1890. 1890. –1914. 1914. –1918.
razdoblje narodnih preporoda
doba Napoleona III.
razdoblje Otta von Bismarcka
razdobljevojno-političkihsaveza
Prvi svjetski rat
b) Hrvatska povijest
1740. – 1790. 1790. – 1804. 1804. – 1815. 1815. – 1830. 1830. – 1848.
reforme prosvijećenoga apsolutizma
refeudalizacijadoba Napoleona
razdoblje Bečkoga kongresa i Svete alijanse
razdoblje narodnih preporoda
180
Zdenko Samaržija
1848. 1851. – 1859. 1861. 1867. 1873. – 1895. 1903. – 1918.
Proljeće naroda – godina revolucije
Bachov apsolutizam – početak tranzicije
uspostavaparlamentarizma
uspostava dualizma
velika agrarna kriza; modernizacija; širenje ideja hrvatskoga narodnog preporoda
traženje novih rješenja
Drugi korak
Zajedničko čitanje uvoda u cjelinu.a) Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati:
Politika Gospodarstvo
razvoj parlamentarne demokracijerazvoj novčarskih zavoda i banaka;izgradnja gospodarskih komora;poticanje slobodnoga poduzetništva
b) Strukturiranje čimbenika koji potiču razvoj gospodarstva i kulture Hrvata te čimbenika koji koče razvoj gospodarstva i kulture Hrvata.
+ –
Želja Hrvata da izgrade demokratsko društvo.Aktivnosti pojedinaca i skupina koje su znatno unaprijedile gospodarstvo, školstvo, znanost, umjetnost u Hrvata.
Prometna nepovezanost hrvatski zemalja.Nedovoljna iskorištenost resursa.Dualistički sustav.Velika agrarna kriza.Suprotnost interesa bečkih i peštanskih vlasti s nacionalnim i gospodarskim interesima Hrvata.
Treći korak
Promjene vlasti u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća – samostalno crtanje sheme.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o želji obogaćenih društvenih slojeva da se uspnu na vlast.
181
Hrvatska i svijet
30. RAZVOJ GOSPODARSTVA, PROMETNICA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI
U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆAObrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, umjetnosti, tehnike i znanosti u hrvatskim zemljama od sredine 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Razvijanje interesa za znanost i tehniku. Uočiti povezanost političke razjedinjenosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja. Povezati ukidanje feudalizma s gospodarskim i društvenim razvojem Hrvatske.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te uporabe pojmovnika. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza. Stvaranje sustava radi lakšeg za-pamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pitanja
1. Koje su važne odrednice novoga vijeka?
2. Što je kapitalizam?
3. Što je liberalizam?
4. Što je imperijalizam?
5. Koji su uzroci gospodarskih kriza?
6. Što je socijalizam?
7. Što žele komunisti?
182
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Čitanje teksta Hrvatska u desetljeću apsolutizma (1851. – 1860.), Gospodarsko stanje.Pitanja
Što žele Ambroz Vranyczány i Juraj Haulik?Kako bi oni unaprijedili:
1. zemljoradnju
2. stočarstvo
3. prometnu infrastrukturu
4. podigli razinu radne snage u hrvatskim zemljama
5. omogućili poduzetnicima nesmetanu aktivnost?
Koje su njihove zamisli ostvarene, a koje zamisli još nisu provedene?Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema natuknicama iz bočnoga stupca popunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. Dovršiti za domaću zadaću.U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.Razvoj gospodarstva, prometa i kulture u hrvatskim zemljama u drugoj polovici 19. stoljeća
Slavonija i Srijem
Banska Hrvatska
Vojna krajina Istra DalmacijaBosna i
Hercegovina
Poljoprivreda
prelazak s ekstenzivnog na stajsko stočarstvo,gospodarska ophodnja
prelazak s ekstenzivnog na stajsko stočarstvo,gospodarska ophodnja
prelazak s ekstenzivnog na stajsko stočarstvo,gospodarska ophodnja
prelazak s ekstenzivnog na stajsko stočarstvo,gospodarska ophodnja
ekstenzivno stočarstvo
ekstenzivno stočarstvo
Sirovinea) rude
dovoljno za početak industrijali-zacije
dovoljno za početak industrijali-zacije
malodovoljno za početak industrijalizacije
malo obilje
Sirovineb) ugljen
dovoljno za početak industrijali-zacije
dovoljno za početak industrijali-zacije
malo obilje malo obilje
Sirovinec) drvo
obilje obilje obilje obilje malo obilje
Sirovined) nafta i zemni plin
obilje obilje
183
Hrvatska i svijet
Vodeni resursi
termalni izvori, brze planinske rijeke koje u nizinu donose vodu, veliki plovni putevi
obilje slatke vode, termalni izvori
Sava, obilje vode u Lici
more,obilje slatke vode, termalni izvori
more,obilje slatke vode na kopnu,oskudica vodom na otocima
obilje slatke vode, termalni izvori
Tvornice, manufakturne radionice, brodogradilišta
iskorištavanje drveta, prehrambena i tekstilna industrija
iskorištavanje drveta, prehrambena, tekstilna industrija
iskorištavanje drveta i prehrambena industrija
razvoj brodarstva, usoljavanje ribe,proizvodnja soli i vina, prehrambena i duhanska industrija
razvoj brodarstva, usoljavanje ribe,proizvodnja soli, sira, maslinova ulja i vina
iskorištavanje drveta, ruda i ugljena
Ceste, luke
Carska cesta,Osijek, Vukovar
prometnice koje povezuju Sredozemlje sa Srednjom Europom,Zagreb
Sisak Pula Split
Željeznicevicinalne, državne
vicinalne, državne
državne vicinalne vicinalne
Građevine, razvoj tehnologije
isušivanje močvara,parni stroj,tramvaj
isušivanje močvara,parni stroj, tramvaj,Slavoljub Penkala
isušivanje močvara,parni stroj
regulacije vodotokova
parni stroj, hidrocentrale na rijekama
Prosvjeta
škole u većim selima, od Mažuranića škole u svim selima
škole u većim selima, od Mažuranića škole u svim selima
škole u većim selima – problem nastavnoga jezika
škole u većim selima – problem nastavnoga jezika
vjerske škole, srednje škole samo u velikim gradovima
Događaji u kulturi
tiskanje dvosveščane Hrvatske enciklopedije
osnivanje mnogih kulturnih ustanova, javnih zgrada, časopisa (Vijenac)
novine – Jadranski Slavjan,molitvenici,
općinsko kazalište u Splitu (1893)
Kulturno--pripomoćno društvo Napredak, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Intelektualci te kulturni i javni djelatnici
Josip Juraj Strossmayer
Izidor Kršnjavi, Ambroz Vranyczány, Juraj Haulik
Ognjeslav Utješinović Ostrožinski
Antun Bajamonti
Ćiro Truhelka, Josip Stadler, Josip Vancaš
184
Zdenko Samaržija
SlikariAdolf Waldinger
Anastas Bocarić, Oton Iveković, Ivan Kobilca
GlazbeniciFerdo Livadić,Franjo Kuhač
Ivan Zajc
Književnici
Ivan Mažuranić,Eugen Kumičić,August Šenoa, Ante Kovačić,Antun Gustav Matoš, Ivana Brlić--Mažuranić
Silvije Strahimir Kranjčević
31. HRVATSKE ZEMLJE U RAZDOBLJU BACHOVA APSOLUTIZMA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti temeljne procese prvoga desetljeća kapitalističkoga društvenog ustroja.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje užega zavičaja, Hrvatske, susjednih naroda i država, Europe i svijeta.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijega društvenog ustroja.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, Opća enciklopedija, Znameniti i zaslužni Hrvati.
185
Hrvatska i svijet
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pitanja
1. Što je feudalizam?
2. Što je kapitalizam?
3. Što je tranzicija?
4. Koje su institucije potrebne kapitalističkom sustavu?
5. Analiza tablice.
6. Položaj kmeta i položaj kolona.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanjeUčenici će čitati tekst iz udžbenika i po pitanjima s prozirnice napisat će izvješće.
Pitanja s prozirnice
1. Što je Bachov apsolutizam?
2. Od kada do kada traje?
3. Što se želi postići Bachovim apsolutizmom?
4. Kako se zovu njegovi činovnici?
5. Kojim jezikom govore?
6. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili činovnici.
7. Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.
Tablica s prozirnice:
Slavonija i Srijem
Banska Hrvatska Vojna krajina Istra Dalmacija
Promjene u društvenim odnosima
rješavanje položaja kmetova
rješavanje položaja kmetova
definiranje obveze Krajišnika
rješavanje položaja kmetova i kolona
rješavanje položaja kolona
Obrt, manufaktura,industrija
dolazak poduzetnika i trgovaca Židova u gradove, trgovišta, veća sela
dolazak poduzetnika i trgovaca Židova u gradove, trgovišta, veća sela
Petrinja, Bjelovar, Nova Gradiška, Gospić – dolazak poduzetnika i trgovaca Židova
Prometnice Carska cestaKarolina, Jozefina, Lujzijana
186
Zdenko Samaržija
LukeOsijek, Vukovar
Rijeka, Senj,Karlobag
Sisak, Karlovacsvaka komuna ima svoju luku
svaka komuna ima svoju luku
Gospodarske komore
Osijek Zagreb, RijekaZadar, Split, Dubrovnik
Novčarski zavodi i banke
Zagreb
Intelektualci te kulturni i javni djelatnici
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer,Juraj Haulik,Ambroz Vranyczány
Fran Kurelac,Juraj Dobrila
Mihovil Pavlinović,Natko Nodilo,Luka Botić,Ante Kuzmanović
KnjiževniciIvan Mažuranić,Mirko Bogović,Ivan Filipović
ZAVRŠNI DIO SATA
Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu s prošlog sata.
32. HRVATSKE ZEMLJE U OSVIT MODERNOGA DOBA. SABORI 1861. GODINE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama šezdesetih godina 19. stoljeća.1.2. Odgojni
Ocijeniti ideju srpskih preporoditelja o stvaranju Velike Srbije u kojoj se ne bi poštovalo pravo ma-njina.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu te korištenja pojmovnika. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, promatranje, demonstracija; samostalni rad na tekstu, izlaganje.
187
Hrvatska i svijet
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, Opća enciklopedija, Znameniti i zaslužni Hrvati.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pitanja
1. Što je Bachov apsolutizam?
2. Od kada do kada traje?
3. Što se želi postići Bachovim apsolutizmom?
4. Kako se zovu njegovi činovnici?
5. Kojim jezikom govore?
6. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili činovnici.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanjeUčenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima s prozirnice napisati izvješće.
Pitanja s prozirnice
Što je Listopadska diploma?Što je dikasterij?Što je Hrvatska dvorska kancelarija?Osobitu pažnju treba posvetiti istraživanju užega zavičaja.Tablica s prozirnice:
Slavonija i Srijem
Banska Hrvatska Vojna krajina Istra Dalmacija
Političko središe
Zagreb Zagreb Zagreb/Beč Poreč Zadar
Političke stranke
narodnjaci, unionisti i pravaši
narodnjaci, unionisti i pravaši
političke borbe između Talijana i Hrvata
Narodna stranka, autonomonaši
Obrt, manufaktura,industrija
početak iskorištavanja drveta, parni strojevi
početak iskorištavanja drveta, razvoj manufaktura,pilane, staklane i tvornice tekstila
dolazak poduzetnika i trgovaca Židova,isušivanje močvara
brodogra-dilišta
pilane, staklane i tvornice tekstila, brodogradilišta
Prometnicevicinalne željeznice
gradnja pruga (1862)
osuvremenjivanje cesta, mostova
188
Zdenko Samaržija
Gospodarske komore
prva gospodarskaizložba Zagreb (1864)
Zadar, Split, Dubrovnik
Novčarski zavodi i banke
Zagreb
Događaji u kulturi
JAZU (1866),hrvatskosrpski spor
hrvatskosrpski spor
Narodni list (1862), hrvatskosrpski spor
Intelektualci te kulturni i javni djelatnici
Josip Juraj Strossmayer,Franjo Rački
Fran Kurelac,Juraj Dobrila
Miho Klaić,Mihovil Pavlinović,Natko Nodilo,Luka Botić,Ante Kuzmanović
ZAVRŠNI DIO SATA
Neke rezultate istraživanja uvrstiti u tablicu iz uvodnoga sata.
33. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA I NJEZINO ZNAČENJE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese koji su doveli do sklapanja Nagodbe. Odrediti posljedice Nagodbe.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje Hrvatske, osobito užega zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijeg društvenog ustroja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
189
Hrvatska i svijet
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponoviti razloge nastanka Austro-ugarske nagodbe.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Čitanje teksta Austro-Ugarska Monarhija. Odgovaranje na pitanja ispod teksta. Izrada sheme državnoga ustroja.
Drugi korak
Položaj hrvatskih zemalja u nagodbenom sustavu.
Austrijski dio Zajednička uprava Ugarska vlast Ugarski dio
Istra i Dalmacija,dovršetak narodnoga preporoda
Vojna krajinaMeđimurjeBaranjaRijeka
Banska Hrvatska, Slavonija i Srijem
Treći korak
Izrazi nezadovoljstva.Samostalno istraživanje.Odrediti uzroke, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune i Krivošijskoga ustanka.Pisanje u bilježnicu.
Rakovička buna Krivošijski ustanak
Uzroci
Povod
Tijek Vrijeme
Mjesto
Sudionici
Posljedice
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o pozitivnim i negativnim učincima dualističkoga sustava.
190
Zdenko Samaržija
34. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1850. I 1870. GODINE
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponavljanje i provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, prozirnica.
5. Artikulacija sata
Primjeri pitanja za ponavljanje
1. Što je mađarizacija? 2. Što se željelo postići Bachovim reformama? 3. Odredi značenje osnutka Zagrebačke nadbiskupije. 4. Tko su lideri hrvatskih političkih stranaka? 5. Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Istri. 6. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji? 7. Što je talijanizacija? 8. Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe. 9. Što je Riječka krpica? 10. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune. 11. Što je germanizacija? 12. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici. 13. Kada je puštena u promet prva željeznica na području Hrvatske? 14. Koje su stranke osnovane nakon zasjedanja Hrvatskoga sabora 1861. godine? 15. Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji. 16. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri? 17. Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Krivošijskog ustanka.
191
Hrvatska i svijet
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
35. HRVATSKE ZEMLJE NAKON NAGODBE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama u prvim desetljećima nagodbenog sustava.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljanjem problema probuditi interes u učenika za istraživanje Hrvatske, osobito užega zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponoviti razloge nastanka Austro-ugarske nagodbe.Ponoviti razloge nastanka Hrvatsko-ugarske nagodbe.Odrediti posljedice sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Dijeljenje u skupine. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice (ili napisanima na ploči) napisat će izvješće.
Prva skupina
Agrarna kriza
Što je agrarna kriza?
Kada je počela agrarna kriza?
192
Zdenko Samaržija
Kakve je posljedice imala za hrvatske seljake?
Što je vlast poduzela da ublaži posljedice krize?
Što je vlast poduzela do otkloni uzroke krize?
Što je liberalizam?
Druga skupina
Reforme bana Ivana Mažuranića
Kada je vladao Ivan Mažuranić?
Što je dogovorio s Mađarima?
Navedi reforme Ivana Mažuranića
u sudstvu,
prosvjeti,
zdravstvu,
vjerskim pitanjima.Koji su razlozi njegova podnošenja ostavke?
Treća skupina
Narodni preporod Hrvata u Istri.
Odredi uzroke narodnoga preporoda Hrvata u Istri.
Što je povod narodnoga preporoda Hrvata u Istri?
Tko su važni sudionici narodnoga preporoda Hrvata u Istri?
Kojim se sredstvima služe preporoditelji?
Kako je završio narodni preporod Hrvata u Istri?
Četvrta skupina
Narodni preporod Hrvata u Dalmaciji.
Odredi uzroke narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.
Što je povod narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji?
Tko su važni sudionici narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji?
Kojim se sredstvima služe preporoditelji?
Kako je završio narodni preporod Hrvata u Dalmaciji?
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje pripadajućih zadataka u vježbenici.
193
Hrvatska i svijet
36. HRVATSKE ZEMLJE POTKRAJ 19. STOLJEĆA. VLADAVINA KHUENA HÉDERVÁRIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese u hrvatskim zemljama u desetljećima nagodbenog sustava.1.2. Odgojni
Pravilnim postavljenjem problema probuditi u učenika interes za istraživanje Hrvatske, osobito užega zavičaja.
1.3. Funkcionalni
Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje, slušanje glazbe.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid, kasetofon ili CD-player.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
1. Što je velika agrarna kriza?
2. Kakve je posljedice imala za hrvatske seljake?
3. Kada je vladao Ivan Mažuranić?
4. Što je revizija Nagodbe?
5. Kako je Ivan Mažuranić unaprijedio sudstvo?
6. Kako je Ivan Mažuranić unaprijedio školstvo?
7. Zašto je podnio ostavku?
8. Koji su najvažniji istarski preporoditelji?
9. Što su tabori?
10. Koji su najvažniji hrvatski preporoditelji u Dalmaciji?
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Dijeljenje u skupine. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice (ili napisanima na ploči) napisat će izvješće.
194
Zdenko Samaržija
Prva skupina
Vojna krajina
Što je Vojna krajina?
Kada je nastala Vojna krajina?
Koje područje zauzima Vojna krajina?
Kako je organizirana Vojna krajina?
Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Vojne krajine?
Kada je Austro-Ugarska uvela opću vojnu obvezu?
Kakve to posljedice ima za stanovnike Vojne krajine?
Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?Druga skupina
Ladislav Pejačević
Kada je vladao Ladislav Pejačević?
Kakvu je politiku provodio?
Što je bio povod nemirima u Banskoj Hrvatskoj?
Kako su završeni nemiri?
Koji su razlozi njegova podnošenja ostavke?
Treća skupina
Khuen-Héderváry
Kada je vladao Khuen-Héderváry?
Kakvu je politiku provodio?
Kakve je reforme proveo u sudstvu?
Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?
Koji su razlozi njegova podnošenja ostavke?
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza pjesme Ustani bane.Najava pismenog ispita.
37. HRVATSKE ZEMLJE IZMEĐU 1871. I 1903. GODINE
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponavljanje, sistematiziranje i provjeravanje stečenoga znanja.
195
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Razgovor
4. Nastavna sredstva
Grafoskop
5. Artikulacija sata
Pismeni ispitSkupina A
1. Što je mađarizacija?
2. Što se željelo postići Bachovim reformama?
3. Što su tabori?
4. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji?
5. Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe.
6. Kako je Ivan Mažuranić unaprijedio školstvo?
7. Zašto je podnio ostavku?
8. Kada je Austro-Ugarska uvela opću vojnu obvezu?
9. Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?
10. Što su nijemi grbovi?
11. Kada je vladao Khuen-Héderváry?
12. Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?
Skupina B
1. Što je germanizacija?
2. Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici.
3. Tko su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri?
4. Što su tabori?
5. Kada je Austro-Ugarska uvele opću vojnu obvezu?
6. Zašto se nakon priključenja Vojne krajine znatno razvija gospodarstvo Banske Hrvatske?
7. Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe.
8. Kako je Ivan Mažuranić unaprijedio školstvo?
196
Zdenko Samaržija
9. Zašto je podnio ostavku?
10. Što su nijemi grbovi?
11. Kada je vladao Khuen-Héderváry?
12. Tko je najvažniji kulturni i javni djelatnik Banske Hrvatske u Khuenovo doba?
ZAVRŠNI DIO SATA
Najava idućih istraživanja. Za domaću zadaću učenici trebaju pročitati lekciju Austro-ugarska vlast u Bosni i Hercegovini i odgovoriti na pitanja ispod teksta.
38. BOSNA I HERCEGOVINA POD UPRAVOM AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti zbivanja i procese koje je u Bosni i Hercegovini uzrokovala austrougarska vlast.1.2. Odgojni
Istaknuti ulogu austrougarske vlasti u stvaranju pozitivnih i negativnih promjena u Bosni i Hercegovini. Kritički promotriti djelatnost hrvatskih intelektualaca i političara u stvaranju suživota raznih naroda i vjera u Bosni i Hercegovini.
1.3. Funkcionalni
Razumjeti pojam drukčijega društvenog ustroja.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće.
197
Hrvatska i svijet
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalni rad.Učenici s prozirnice prepisuju shemu austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini i, čitajući tekst iz udžbenika, dopunjuju bilješke – do kraja sata.
Uzroci austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine
Povod austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine
Trajanje austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini
Uprava
Socijalne reforme
Promjene u gospodarstvu i u prometu
198
Zdenko Samaržija
Najvažniji događaji u kulturi – javni djelatnici
Posljedice austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini
39. ISELJAVANJE IZ HRVATSKIH ZEMALJA. HRVATI U BANATU, BAČKOJ I GRADIŠĆU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Stjecati znanja o Hrvatima koji žive izvan hrvatskoga nacionalnog područja.1.2. Odgojni
Razvijati interes za proučavanje povijesti Hrvata izvan domovine. Uočiti važnost djelatnosti svećenika na očuvanju hrvatskoga jezika i kulture Hrvata izvan Hrvatske.
1.3. Funkcionalni
Vježbati snalaženje u prostoru. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad, suradničko učenje.
3. Metode rada
Razgovor, demonstracija, samostalni rad na tekstu, izlaganje.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Što su migracije?
199
Hrvatska i svijet
Koji su razlozi seljenja ljudskih skupina?Gdje žive moliški Hrvati?Od kada ondje žive?Tko je očuvao njihovu nacionalnu i jezičnu samobitnost?
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Dijeljenje u skupine. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a po pitanjima s prozirnice (ili napisanima na ploči) napisat će izvješće.
Prva skupina
Bunjevci
Na kojem području žive?
Od kada tamo žive?
Koji su razlozi naseljavanja toga područja?
Čime se bave?
Kakva im je socijalna struktura?
Nabroji važnije kulturne i javne djelatnike.
Kako su organizirani?
Kakve novine izdaju?
Kakve knjige izdaju?
Druga skupina
Šokci
Na kojem području žive?
Od kada tamo žive?
Koji su razlozi naseljavanja toga područja?
Čime se bave?
Kakva im je socijalna struktura?
Koji su važni kulturni i javni djelatnici?
Kako su organizirani?
Kakve novine izdaju?
Kakve knjige izdaju?
Treća skupina
Gradišćanski Hrvati
Na kojem području žive?
Od kada tamo žive?
Koji su razlozi naseljavanja toga područja?
Čime se bave?
200
Zdenko Samaržija
Kakva im je socijalna struktura?
Koji su važni kulturni i javni djelatnici?
Kako su organizirani?
Kakve novine izdaju?
Kakve knjige izdaju?Četvrta skupina
Hrvatsko iseljeništvo
Na kojem području žive?
Od kada tamo žive?
Koji su razlozi naseljavanja toga područja?
Čime se bave?
Kakva im je socijalna struktura?
Nabroji važnije kulturne i javne djelatnike.
Kako su organizirani?
Kakve novine izdaju?
Kakve knjige izdaju?
ZAVRŠNI DIO SATA
Čitanje teksta Jožefa Franje Žgolanića. Analiza.
40. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponavljanje, sistematiziranje i provjeravanje stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Utvrditi povezanost političke razjedinjenosti i gospodarskog razvoja hrvatskih zemalja.
1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
201
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Pisanje
4. Nastavna sredstva
Grafoskop
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pregled domaćih zadaća. Analiza referata.
GLAVNI DIO SATA
Prva etapa:Davanje uputa za samostalno istraživanje – izrada tablice. Učenici će na primjeru Istre i Dalmacije popuniti tablicu za ostale hrvatske zemlje.Na prozirnici
Banska Hrvatska Slavonija i Srijem Istra Dalmacija Vojna krajina
Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme Događaj Vrijeme
Novine Jadranski
Slavjan
pedesetih godina
u škole uvedeno obvezno učenje njemačkoga jezika
1853.
Dobrila objavio molitvenik Otče budi
volja Tvoja.
1854.društvo Neboj se
šezdesetih godina
talijanski jezik proglašen uredovnim jezikom Istarskoga sabora
nakon Bachova apsolu-tizma
traženje da se u upravu uvode hrvatski jezik
nakon Bachova apsolu-tizma
tabori – uključivanja seljaka u narodni preporod
sedamde-setih godina
Novine Narodni list
1862.
Novine Naša sloga
1870.
202
Zdenko Samaržija
Laginja je progovorio na Istarskome saboru hrvatskim jezikom
1883.
hrvatski jezik postao je uredovnim jezikom Dalmatin-skoga sabora, a ulazio je i u upravu i sudstvo
1883.
u Pazinu je otvorena hrvatska gimnazija
1899.Učiteljska škola u Arbanasima
uvedeno opće pravo glasa
1907.
ZAVRŠNI DIO SATA
Najava usmenog ispitivanja.
41. HRVATSKE ZEMLJE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponavljanje i provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja.1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, sposobnost povezivanja gradiva i usmenog izražavanja. Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
203
Hrvatska i svijet
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, prozirnica.
5. Artikulacija sata
Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje
Što je novi vijek?Koje su važne odrednice novoga vijeka?Što je kapitalizam?Što je liberalizam?Što je imperijalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Što je Druga industrijska revolucija?Gdje je započela Druga industrijska revolucija?Koji su najvažniji izumi i izumitelji Druge industrijske revolucije?Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?Objasni povećanje potrebe za drvetom, rudama, ugljenom i vodom u razdoblju Druge industrijske revolucije.Koji su uzroci gospodarskih kriza?Što je socijalizam?Što žele komunisti?Što je mađarizacija?Što je germanizacija?Što je talijanizacija?Što se željelo postići Bachovim reformama?Odredi pozitivne i negativne učinke reformi koje su provodili Bachovi činovnici.Odredi značenje osnutka Zagrebačke nadbiskupije.O kojim se problemima razgovaralo na Hrvatskom saboru 1861. godine?Koji su lideri hrvatskih političkih stranaka?Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.Koji su bili protivnici hrvatskoga narodnoga preporoda u Dalmaciji?Opiši početak narodnoga preporoda Hrvata u Istri.Nabroji protivnike hrvatskoga narodnoga preporoda u Istri.Zašto je Austrija podržavala talijanaše u Istri?Nabroji vođe narodnoga preporoda Hrvata u Istri.Što su tabori?Nabroji vođe narodnoga preporoda Hrvata u Dalmaciji.Zašto je izbio hrvatsko-srpski spor?Kada je nastala Austro-Ugarska Monarhija?Navedi najvažnije odrednice iz Hrvatsko-ugarske nagodbe.Koje poslove Hrvatska obavlja samostalno?
204
Zdenko Samaržija
Što je Riječka krpica?Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Rakovičke bune.Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice Krivošijskog ustanka.Što je revizija Nagodbe?Zašto je ban Ivan Mažuranić podnio ostavku?Objasni položaj Vojne krajine nakon austrijske okupacije Bosne i Hercegovine.Kada su osnovane Bjelovarsko-križevačka, Modruško-riječka i Ličko-krbavska županija?Što su nijemi grbovi?Opiši banovanje Khuena Héderváryja.Tko su gradišćanski Hrvati?Tko su Bunjevci, a tko Šokci?Odredi gospodarske i političke razloge iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje.Što je istočno pitanje?Što je o Bosni i Hercegovini odlučeno na Berlinskome kongresu?Što su esnafi?Odredi razdoblja austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini.Što je naturalizam?Što je moderna?Koje su odlike moderne?Koji su najvažniji modernistički književnici?
Što znaš o
Jurju Dobrili,Ambrozu Vranyczányju,Jurju Hauliku,Josipu Jurju Strossmayeru,Anti Starčeviću,Eugenu Kvaterniku,Antunu Bajamontiju,Ivanu Mažuraniću,Matku Laginji,Mihovilu Pavlinoviću,Mihi Klaiću,Khuen-Héderváryju,Izidoru Kršnjavom,Josipu Franku,Mati Meršiću Miloradiću,Ivanu Antunoviću,Benjaminu Kállayu,Josipu Stadleru,Grgi Martiću,Ćiri Tuhelki.
205
Hrvatska i svijet
Teža pitanja
Usporedi značenje Napoleonova Građanskog zakonika s Građanskim zakonikom donesenim u Austrijskoj Carevini 1852. godine.Odredi položaj hrvatskih intelektualaca za vrijeme Bachova apsolutizma.Navedi razlike između kolona i kmeta.Odredi značenje prve gospodarske izložbe u Zagrebu.Što znaš o regulaciji Lonjskoga polja?Objasni slogan Čije su željeznice, njegova je i zemlja.Koje su sličnosti i razlike narodnog preporoda Hrvata u Istri i Dalmaciji?Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice ustanka u Bosni i Hercegovini.Kako je austrougarska vlast promijenila socijalnu strukturu Bosne i Hercegovine?
42. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET POČETKOM 20. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću Hrvatske, Europe i svijeta početkom 20. stoljeća.1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu. Prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
206
Zdenko Samaržija
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Kako smo podijelili povijest?Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Profesor na lenti vremena crta shemu povijesti novoga vijeka te označuje razdoblje koje ćemo istra-živati.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Definiranje glavnih procesa u razdoblju koje ćemo istraživati.Mnoge tehnološke inovacije – bogaćenje dijela građanstvaOpčinjenost nacionalnom državomBurne društvene promjene – socijalni problemi
Drugi korak
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst, izraditi bilješke, a prema pitanjima i natuknicama iz bočnoga stupca dopunit će tablicu. Istraživanje – do kraja sata. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
Trajanje1854.
– 1871.1871.
– 1890.1890.
– 1914.1914. 1915. 1916. 1917. 1918.
razdoblje Napoleona III.
razdoblje Otta von Bismarcka
razdoblje vojno--političkih saveza
munjeviti rat, uspostava bojišnica
rovovski ratrovovski rat
rovovski rat
rovovski rat
Temeljne odrednice
ravnoteža straha
skladni odnosi između velesila
stvaranje vojnih saveza – priprema za rat
Njemačka + Austro--Ugarska / V. Britanija + Francuska + Rusija
u rat na strani Centralnih sila ulaze Bugarska i Turska, a na strani Antante Italija
velike bitke
Rusija izlazi iz rata
ulazak SAD-a u rat
Znanstvena otkrića
Tehnološ-ke inovacije
Položaj Hrvatske
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o položaju malih ljudi u razdoblju rata.
207
Hrvatska i svijet
43. MEĐUNARODNI SAVEZI, RATOVI I REGIONALNE KRIZE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o međunarodnim savezima te o lokalnim ratovima i regionalnim krizama kao odmjeravanju velesila prije Prvoga svjetskog rata. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanju unutarnjih i vanjskih problema neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Analiza razdoblja Napoleona III. i Otta von Bismarcka.Analiza temeljnih interesa pojedinih velesila.
208
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanjeUčenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima i natuknicama uvrstiti bilješke u tablicu.
Što se dogodilo?
Kada se dogodilo?
Gdje sedogodilo?
Kako se dogodilo?
Zašto se dogodilo?
rat Japana i Kine 1898. Kina Japan napao KinuJapan želi doći do ruda, energenata i tržišta
rat između SAD-a i Španjolske
1898.današnje južne države SAD-a
SAD želi istisnuti europske sile s američkoga kontinenta
Burski rat 1903. Južna Afrika
Britanci napali potomke nizozemskih kolonizatora
potomci kolonizatora ne žele plaćati poreze matici
dolazak Karađorđevića na vlast
1903. Srbija
Smijenjena proaustrijski orijentirana dinastija Obrenovića
odgovara interesima Rusije
kriza u Maroku 1905. i 1911.Maroko i mirovne konferencije
Njemački je car izjavio da želi s marokanskim sultanom razgovarati kao s neovisnim vladarom.
Njemačka iskušava moć protivnika
revolucija u Rusiji 1905. Rusija Veliki gradovi Rusije
glad, godine nerodice, loša zakonska regulativa, mnogi ostaci feudalizma smetaju napretku gospodarstva
mladoturska revolucija
1908. Osmanlijsko Carstvo
Europski i azijski dijelovi Osmanlijskoga Carstva
mnogi ostaci feudalizma smetaju napretku gospodarstva
aneksijska kriza 1908.Bosna i Hercegovina
Austro-Ugarska je priključila Bosnu i Hercegovinu.
zbog prevrata u Srbiji ugroženi su važni interesi Njemačke i Austro--Ugarske (izgradnja Bagdadske željeznice)
209
Hrvatska i svijet
Italija zauzela Dodekanez
1912.otočje između Turske i Grčke
Italija koristi Marokanske krize i slabost Turske
želi zauzeti bolju poziciju na obalama Sredozemnoga mora
Prvi balkanski rat 1912.Kosovo, jug Srbije, Makedonija, sjever Grčke
želja balkanskih naroda za teritorijalnim proširenjem
Drugi balkanski rat
1913. MakedonijaBugarska napala nekadašnje saveznike
nezadovoljstvo Bugarske iskoristila je Austro-Ugarska
ZAVRŠNI DIO SATA
Zadavanje domaće zadaćeNabroji članice Antante.Nabroji članice Centralnih sila.Što su marokanske krize?Kada su izbile?Zašto su izbile revolucije u Rusiji i u Osmanlijskom Carstvu?Koje su sile zadovoljne ishodom Balkanskih ratova, a koje sile Balkanskim ratovima nisu ostvarile svoje ciljeve?
44. PRVI SVJETSKI RAT
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Prvoga svjetskog rata.1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učeničke. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
210
Zdenko Samaržija
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće. Zajedničko odgovaranje na pitanja.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalni radUčenici s prozirnice prepisuju shemu Prvoga svjetskog rata, i, čitajući tekst iz udžbenika, dopunjuju bilješke – do kraja sata.
Uzroci Prvoga svjetskog rata
Povod Prvoga svjetskog rata
Trajanje Prvoga svjetskog rata
Zaraćene strane
211
Hrvatska i svijet
Ratna taktika
Ratna tehnika
Najveće bitke
Posljedice Prvoga svjetskog rata
45. ZBIVANJA 1917. I 1918. GODINE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Prvoga svjetskog rata.1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanju unutarnjih i vanjskih problema neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Osposobiti učenike za izradu referata.
212
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, suradničko učenje.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pregled bilježaka s prošloga sata.Pitanja
Što žele komunisti?Tko su utemeljitelji komunizma?
GLAVNI DIO SATA
Podjela učenika u skupine. Istraživanja.Prva skupina
Rusija
Koja je dinastija vladala Rusijom od 17. stoljeća do 1917. godine?
Koji su najvažniji ruski vladari?
Koji je strateški interes Rusije?
Kakvi su ruski resursi?
Zašto Rusija, unatoč znatnim resursima, nije postala industrijska velesila?
Kada je u Rusiji ukinut feudalizam?
Koje su najvažnije posljedice Februarske revolucije?
Tko je Oktobarskom revolucijom došao na vlast u Rusiji?
Kakve posljedice za Njemačku ima rusko izlaženje iz rata?
Druga skupina
SAD
Kada je nastao SAD?
Koji je strateški interes SAD-a?
Kakvi su resursi SAD-a?
Koji su uzroci gospodarskoga napretka SAD-a?
Zašto SAD ulazi u rat na strani Antante?
Tko je bio predsjednik SAD-a u razdoblju rata?
Kako se zove dokument kojim je definiran američki ratni cilj?
213
Hrvatska i svijet
Treća skupina
Četrnaest točaka
Tko je napisao Četrnaest točaka?
Kada su objavljene?
Koje se točke odnose:
– na opća načela ratovanja,
– na stanje i odnose nakon svršetka rata,
– na koje se točke pozivaju Hrvati,
– na osnutak Lige naroda?Četvrta skupina
Pariška mirovna konferencija
Što je Pariška mirovna konferencija?
Kada je održana?
Gdje je održana?
Koji su glavni sudionici?
Koji je temeljni dokument Pariške mirovne konferencije?
Koje su najvažnije odluke?
Njemačka Austrija Mađarska Bugarska Turska
Teritorijalni gubici
+ + + + +
Gubitak nacionalnoga područja
– – + – +
Plaćanje ratne odštete
+ – – – –
Ograničen broj vojnika
+ – – – –
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o ubojitim oružjima i o razvoju tehnologije u razdoblju ratova.
214
Zdenko Samaržija
46. HRVATSKA U VRIJEME PRVOGA SVJETSKOG RATA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o Hrvatskoj u Prvome svjetskom ratu.1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanju unutarnjih i vanjskih problema neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje dualističkoga sustava Austro-Ugarske Monarhije.Ponavljanje uzroka, povoda, tijeka i posljedica Prvoga svjetskoga rata.
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Čitanje i komentiranje pripreme uz nastavnu jedinicu.Čitanje teksta Hrvati u austrougarskoj vojsci – razgovor.
Drugi korak
Samostalno istraživanje. Profesor će na ploči nacrtati tablicu koju će popuniti učenici nakon čitanja teksta iz udžbenika.
215
Hrvatska i svijet
Hrvatski političari U domovini U emigraciji
Stjepan Radić
Kakve rezolucije donose?
S kim pregovaraju?
ZAVRŠNI DIO SATA
Čitanje teksta Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ustroj Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Pravljenje bilježaka uz profesorovu pomoć.
47. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET POČETKOM 20. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o Hrvatskoj, Europi i svijetu početkom 20. stoljeća. Provjera stečenoga znanja.
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
4. Nastavna sredstva
Grafoskop
5. Artikulacija sata
Primjeri pitanja za usmeno ili pismeno ispitivanje
Kako smo podijelili povijest?Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Što je novi vijek?
216
Zdenko Samaržija
Koje su važne odrednice novoga vijeka?Što je kapitalizam?Što je liberalizam?Što je imperijalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Što je Druga industrijska revolucija?Kada je započela Druga industrijska revolucija?Koje su posljedice Druge industrijske revolucije?Kako Marx i Engels gledaju na položaj radnika?Što žele komunisti?Navedi posljedice ujedinjenja Njemačke.Tko je ukinuo ropstvo u SAD-u?Zašto je Rusija unatoč znatnim resursima gospodarski zaostajala za zemljama zapadne Europe?Što je impresionizam?Koje su odlike impresionizma?Koji su najvažniji impresionistički književnici i glazbenici?Što je moderna?Koje su odlike moderne?Koji su najvažniji modernistički književnici i glazbenici?Što je kubizam?Koji su najvažniji slikari kubizma?Nabroji članice Antante.Nabroji članice Centralnih sila.Što su marokanske krize?Kada su izbile?Tko su Buri?Odredi uzrok i povod aneksijske krize. Zašto su izbile revolucije u Rusiji i u Osmanlijskom Carstvu?Koje su sile zadovoljne ishodom Balkanskih ratova, a koje sile Balkanskim ratovima nisu ostvarile svoje ciljeve?Što je uzrok Prvoga svjetskog rata?Tko je i zašto ubio austrougarskog prestolonasljednika?Kako je Austro-Ugarska reagirala na atentat u Sarajevu?Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?Objasni položaj Srba i Talijana u hrvatskim zemljama za vrijeme Prvoga svjetskog rata.Koje su najveće bitke Prvoga svjetskog rata?Koja je ratna tehnika prvi put upotrijebljena u Prvom svjetskom ratu?Koji su najvažniji događaji iz 1917. godine?Što je uzrokovalo pojavu hajdučije u hrvatskim zemljama?Što je zeleni kader?Koje su najvažnije posljedice Februarske revolucije?Tko je Oktobarskom revolucijom došao na vlast u Rusiji?
217
Hrvatska i svijet
Kakve posljedice za Njemačku ima rusko izlaženje iz rata?Zašto SAD ulazi u rat na strani Antante?Tko je bio predsjednik SAD-a u razdoblju rata?Kako se zove dokument kojim je definiran američki ratni cilj?Tko je napisao Četrnaest točaka?Kada su objavljene?Koji su društveni, a koji vojni razlozi sloma Centralnih sila?Objasni razlike između Jugoslavenskog kluba i Jugoslavenskog odbora.Što je potaknulo srbijansku vladu na pregovore s Jugoslavenskim odborom?Što je zaključeno nakon pregovora na Krfu?Što je Pariška mirovna konferencija?Kada je održana?Gdje je održana?Koji su glavni sudionici?Koji je temeljni dokument Pariške mirovne konferencije?
Teža pitanja
Objasni važnost Bosne za Austro-Ugarsku, Rusiju i Srbiju.Opiši opseg rata i stradanja koja je prouzročio.Koje odredbe Wilsonovih Četrnaest točaka nisu ispunjene do danas.Objasni značenje Ženevske deklaracije.Odredi uzroke nastanka i tijek Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
48. SUVREMENO DOBA. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću suvremenoga doba.1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu.1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
218
Zdenko Samaržija
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pitanja za uvodni dio sata – ponavljanje.Kako smo podijelili povijest? Što je suvremeno doba?
GLAVNI DIO SATA
Nakon uvoda profesor izlaže osnovne smjernice povijesti suvremenog doba.Na prozirnici:
Suvremeno doba
1918. – 1990.
sukob ideologije kapitalizma i ideologije komunizma
Kapitalizam Komunizam
nepovredivost privatnoga vlasništvaoduzimanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju
višestranački sustav i parlamentarna demokracijavladavina jedne partije bez demokratske kontrole – totalitarizam
bogaćenje opća jednakost
vodeće zemlje: od 1918. do 1939. Velika Britanija i Francuska;od 1945. do 1990. SAD
SSSR
1918. – 1939. 1939. – 1945. 1945. – 1990.
razdoblje između dvaju svjetskih ratova
Drugi svjetski rat Hladni rat
Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti između dvaju svjetskih ratova. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.
219
Hrvatska i svijet
1918. – 1939.
Razdoblje između dvaju svjetskih ratova
Versailleski sustav Velika gospodarska kriza Dominacija Adolfa Hitlera
1918. – 1929. 1929. – 1933. 1933. – 1939.
Kazniti Njemačku Uzroci:ispraviti nepravde nanesene Njemačkoj na Pariškoj mirovnoj konferenciji
Uspostaviti štit od prodora komunizma iz Sovjetske Rusije
Povod:uspostaviti novi politički poredak u Europi – pod dominacijom Njemačke
Liga naroda Tijek:
Samoizolacija SAD-a Posljedice:
49. VERSAILLESKI SUSTAV I NJEGOV SLOM
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ocijeniti značenje versailleskog sustava i velike gospodarske krize.1.2. Odgojni
Upozoriti na pozitivna i negativna obilježja versailleskog sustava te Sovjetske Rusije. Razvijati osjećaj za socijalnu pravdu. Istaknuti pravo svakog naroda na slobodu i samostalnost.
1.3. Funkcionalni
Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Stjecanje vještina kojima se može kvalitetno prezentirati usvojena znanja – sažeto reproducirati pročitani tekst. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija, rad s izvorima.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Razgovor o elementima versailleskog sustava.
220
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje.Učenici će čitati tekst iz udžbenika i prema pitanjima s prozirnice pripremiti izvješća.
Skupina Pobjednici
Koje su zemlje pobjednice Prvoga svjetskog rata?Objasni uzroke gospodarskoga poleta u zemljama pobjednicama.Zašto se je SAD povukao iz rada Pariške mirovne konferencije?
Skupina Poraženi
Koje su zemlje poražene u Prvom svjetskom ratu?Objasni uzroke gospodarske krize u poraženim zemljama.Kojim političkim strujama pogoduju gospodarske krize?
Skupina Novonastale zemlje
Koje su zemlje nastale nakon Prvoga svjetskog rata?Objasni uzroke gospodarske krize u novonastalim zemljama.Kojim političkim strujama pogoduju gospodarske krize?
Skupina Liga naroda
Što je Liga naroda?Kako je osnovana?Koja su njezina najvažnija radna tijela?
Skupina Velika gospodarska kriza
Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice velike gospodarske krize.Modeli izlaska iz krize
Demokratski Totalitarni
masovni javni radovi masovni javni radovi
jačanje parlamentarne demokracije uvođenje jednostranačja
jačanje demokratske kontrole nad vojskom i policijom militarizacija, stvaranje totalitarnoga društva
SAD, Velika Britanija, JapanItalija, Njemačka, Japan, monarhistička Jugoslavija i ostale novonastale zemlje
Skupina Turska
Koji su uzroci krize u poslijeratnoj Turskoj?Navedi reforme Mustafe Kemala.
Skupina Sovjetska Rusija
Što je ratni komunizam?Što je NEP?Što je petogodišnji plan?Zašto SSSR nije potresla velika gospodarska kriza?Tko je Lenjin?Tko je Trocki?
221
Hrvatska i svijet
Tko je Staljin?Što je kult ličnosti?
ZAVRŠNI DIO SATA
Podnošenje izvješća. Razgovor o problemu nacije u višenacionalnim državama.
50. USUSRET NOVOM RATU
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Istražiti desničarke totalitarne sustave, fašizam, nacizam i militarizam.1.2. Odgojni
Upozoriti na obilježja totalitarnih sustava. Istaknuti pravo pojedinca na slobodu. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Ovladavanje tehnikom samostalnoga rada. Osposobiti učenike za izradu referata.
2. Oblici rada
Frontalni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Razgovor o uzrocima sloma versailleskog sustava.Zaključak – sile pobjednice traže novi štit od prodora komunizma iz Sovjetske Rusije.
222
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalno istraživanje. Učenici će čitati tekst iz udžbenika i popuniti tablicu.
Zemlja Njemačka Italija Japan
Razlozi nezadovoljstva odlukama Pariške mirovne konferencije
ponižena, nametnute su joj reparacije
nije ostvarila strateške ciljeve
nije ostvario strateški cilj
Razlozi krize nakon Prvoga svjetskoga rata
izgubila je mnoga područja, sirovine i tržišta
nema dovoljno sirovina i energenata
nema dovoljno sirovina i energenata
Model izlaska iz krize totalitarni totalitarni totalitarni
Strateški ciljuspostaviti novi politički poredak u Europi
biti gospodar Sredozemlja i imati izlaz na Podunavlje
biti gospodar Dalekoga istoka
Ratovi 1935. Etiopija1939. Albanija
1931. Kina1933. Kina
Vojni savezi1936. antikominternski pakt s Japanom
1936. antikominternski pakt s Njemačkom
Nakon toga popunit će lentu vremena.
Vrijeme Događaj
1889. rođen
1917.
1921.
1923.
objavljen Mein Kampf
1933.
1934.
1935.
1936.a)b)
1938.a)b)c)
1939.
1945.
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice.Zadavanje domaće zadaće – napraviti bilješke iz teksta Španjolski građanski rat.
223
Hrvatska i svijet
51. UKLJUČIVANJE HRVATSKE U PRVU JUGOSLAVENSKU DRŽAVU.
MONARHISTIČKA JUGOSLAVIJAObrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanaka monarhističke Jugoslavije te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema vlastodršcima sklonima smicalicama. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Natjecanje između redova.
1. Što je Londonski ugovor?
2. Objasni značenje Ženevske deklaracije.
3. Što je Krfska deklaracija?
4. Što je potaknulo srbijansku vladu na pregovore s Jugoslavenskim odborom?
5. Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?
6. Kada je nastala Države Slovenaca, Hrvata i Srba.
7. Tko je Antun Trumbić?
8. Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?
224
Zdenko Samaržija
GLAVNI DIO SATA
Upute za istraživanje.Učenici će čitati tekst iz udžbenika te će uz pomoć profesora praviti bilješke.
PLAN PLO ČE
Najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije: GUBITAK HRVATSKE DRŽAVNOSTI – borba za ponovnu uspostavu hrvatske državnosti.
Monarhistička Jugoslavija
1918. – 1941.
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Kraljevina Jugoslavija
1918. – 1929. 1919. – 1941.
Petar I. Aleksandar Namjesništvo – knez Pavle Petar II.
1918. – 1921. 1921. – 1934. 1934. – 1941. 1941.
Traženje rješenja
Stranke ljevice Stranke centra Stranke desnice
sovjetska Hrvatska, po uzoru na SSSR
traže rješenje u okvirima sustavanezavisna država pod svaku cijenu
Josip BrozStjepan Radić,Vladko Maček
Ante Pavelić,Eugen Kvaternik
Najvažniji događaji
Što se dogodilo?Kada se
dogodilo?Posljedice
Naputak 1918.
Adresa 1918.
Prosinačke žrtve 1918.
Žigosanje stoke
Rapalski ugovor 1920.
Vidovdanski ustav 1921.
Rimski ugovor 1924.
atentat na hrvatske zastupnike
1928.
225
Hrvatska i svijet
diktatura 1929.
Oktroirani ustav 1931.
Zagrebačke punktacije 1932.
ubojstvo kralja Aleksandra 1934.
Banovina Hrvatska 1939.
Njemačka i njezine saveznice napale Jugoslaviju
travanj 1941.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o temi Pucanj u Radića bio je pucanj u Hrvatsku.
52. BANOVINA HRVATSKA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanka Banovine Hrvatske te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema vlastodršcima sklonima smicalicama. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Osposobiti učenike za pisanje referata.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid.
226
Zdenko Samaržija
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Natjecanje između redova. Pitanja
Što je Londonski ugovor?Kada je nastala Države Slovenaca, Hrvata i Srba?Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?Tko je Antun Trumbić?Tko je Stjepan Radić?Tko je Vladko Maček?Tko je Ante Pavelić?Tko je Eugen Kvaternik?Tko je Josip Broz?Tko je Aleksandar Karađorđević?Tko je Pavle Karađorđević?Tko je Nikola Pašić?Tko je Svetozar Pribićević?Što je Naputak?Što je Adresa?Koja je najvažnija posljedica stvaranja monarhističke Jugoslavije?Kako je Stranka prava reagirala na prvoprosinački akt?Što su prosinačke žrtve?Koje su odrednice Rapalskoga ugovora?Što je ozakonjeno Rimskim ugovorom?Tko je najvažniji protivnik monarhizma u Jugoslaviji?Koja je temeljna politička odrednica Stjepana Radića?Tko je Puniša Račić?Što je Oktroirani ustav?Što su Zagrebačke punktacije?Kada je ubijen kralj Aleksandar?Kako se zove oblik vlasti u Kraljevini Jugoslaviji nakon ubojstva kralja Aleksandra?
GLAVNI DIO SATA
Upute za istraživanje.Rad u skupinamaUčenici će čitati tekst iz udžbenika te će, odgovarajući na pitanja s prozirnice, pripremiti izvješća.
Prva skupina
Hrvatsko pitanjeKoja je najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije?Što je hegemonizam?
227
Hrvatska i svijet
Što je unitarizam?Kako je vladajući režim iskorištavao gospodarski razvijene krajeve, osobito područja današnje Slovenije i Hrvatske?Koji su razlozi iseljavanja Hrvata za vrijeme monarhističke Jugoslavije?
Druga skupina
Banovina HrvatskaŠto je Banovina Hrvatska?Kada je nastala?Koja je područja zauzimala?Koje je ovlasti imala?Tko su najveći protivnici Banovine Hrvatske?
Treća skupina
Razvoj kulture, znanosti i sporta u Hrvatskoj u međuratnom razdoblju.Učenici istražuju prema pitanjima iz udžbenika.
ZAVRŠNI DIO SATA
Analiza tablice Protivnici Banovine Hrvatske.
Politička opcija Stranke ljevice Srbi Stranke desnice
Razlozi protivljenja
Nisu riješena socijalna pitanja. Na vlasti je krupni kapital. Nije ukinuta monarhija.
Jugoslaviju su smatrali velikom Srbijom.
Banovina Hrvatska ima ograničenu suverenost.
53. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET IZMEĐU DVAJU SVJETSKIH RATOVA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o Hrvatskoj, Europi i svijetu početkom 20. stoljeća. Provjera stečenoga znanja.
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
228
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje
Kako smo podijelili povijest?Što povezuje događaje unutar nekog povijesnog razdoblja?Što je suvremeno doba?Koje su važne odrednice suvremenog doba?Što su kolonije?Što je kapitalizam?Što je liberalizam?Što je imperijalizam?Što je znanstveno-tehnička civilizacija?Što žele komunisti?Zašto je Italija ušla u rat na strani Antante?Je li Italija u Prvom svjetskom ratu ostvarila ratni cilj?Tko je Oktobarskom revolucijom došao na vlast u Rusiji?Što je Pariška mirovna konferencija?Što je versailleski sustav?Koja je svrha novonastalih zemalja u Europi?Objasni Hitlerov uspon?Što je totalitarizam?Ima li razlika u uspostavi kulta ličnosti u ljevičarskim i desničarskim diktaturama?Koje su zemlje pobjednice u Prvom svjetskom ratu?Objasni uzroke gospodarskoga poleta u zemljama pobjednicama.Zašto se SAD povukao iz rada Pariške mirovne konferencije?Koje su zemlje poražene u Prvom svjetskom ratu?Objasni uzroke gospodarske krize u poraženim zemljama.Koje su zemlje nastale nakon Prvoga svjetskog rata?Objasni uzroke gospodarske krize u novonastalim zemljama.Kojim političkim strujama pogoduje gospodarske krize?Što je Liga naroda?Kako je osnovana?
229
Hrvatska i svijet
Koja su njezina najvažnija radna tijela?Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice velike gospodarske krize.Navedi reforme Mustafe Kemala.Koja je europska zemlja ostala izvan versailleskog sustava?Što je ratni komunizam?Što je NEP?Što je petogodišnji plan?Zašto SSSR nije potresla velika gospodarska kriza?Tko je Lenjin?Tko je Trocki?Tko je Staljin?Što je kult ličnosti?Kako se Staljin obračunavao sa svojim političkim protivnicima?Što je Kominterna?Tko je Benito Mussolini?Tko je Alfred Nobel?Tko je Charlie Chaplin?Tko je Rudolph Valentino?Tko je Clark Gable?Tko je Walt Disney?Tko je Pierre de Coubertin?Tko je Stjepan Radić?Tko je Svetozar Pribićević?Tko je Vladko Maček?Tko je Josip Broz?Tko je Ante Pavelić?Tko je Krsto Hegedušić?Tko je Ivan Generalić?Tko je Miroslav Krleža?Tko je Janko Polić Kamov?Tko su Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog?Tko je Franjo Bučar?Odredi strateške ciljeve
1. Njemačke,
2. Japana,
3. Italije,
4. Sovjetskoga Saveza.
Što je Antikominternski pakt?Što je „Noć dugih noževa”?Što je „Kristalna noć”?
230
Zdenko Samaržija
Što je politika „otvorenih vrata”?Što je „marš na Rim”?Što je „Oktroirani ustav”?Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?Što znači srljati kao guske u maglu?Što je Naputak?Što je Adresa?Što su „prosinačke žrtve”?Kakav je bio gospodarski položaj hrvatskih pograničnih gradova u monarhističkoj Jugoslaviji?Koje su temeljne odredbe Vidovdanskog ustava?Što je Hrvatska izgubila ugovorima u Rapallu i Rimu?Što je vladajući režim želio pokazati atentatom u Skupštini?Zašto je kralj Aleksandar uveo diktaturu?Koje su posljedice diktature?Što su Zagrebačke punktacije?Što je Namjesništvo?Kako je velika gospodarska kriza djelovala na gospodarstvo Kraljevine Jugoslavije?Zašto je nastala Banovina Hrvatska?Tko se protivio nastanku Banovine Hrvatske i zašto?
Teža pitanja
Objasni iskorištavanje sporta u ideološke svrhe. Tko je Jesse Owens?Što je Mandžuko?Usporedi nacizam u Njemačkoj, militarizam u Japanu i fašizam u Italiji.Objasni upravnu podjelu monarhističke Jugoslavije.Kako su rješenje hrvatskoga pitanja vidjeli Vladko Maček, Josip Broz i Ante Pavelić?Kako su svjetski i hrvatski intelektualci reagirali na Šufflayevo ubojstvo?Opiši stanje u Jugoslaviji nakon atentata u Marseillesu.Što je Hlebinska slikarska škola?
54. DRUGI SVJETSKI RAT. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
Uvod
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Upoznati učenike s poviješću Drugoga svjetskog rata te Hrvatske, Europe i svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća. Pratiti razvoj znanstveno-tehničke civilizacije.
231
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Motivirati učenike za stjecanje novih znanja. Stvarati pozitivne stavove prema kulturnom naslijeđu.1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza i vježbanje snalaženja u prostoru i vremenu. Stvaranje sustava radi lakšeg zapamćivanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, povijesni zemljovid, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti suvremenog doba – ponavljanje.Na prozirnici:
Suvremeno doba
1918. – 1990.
sukob ideologije kapitalizma i ideologije komunizma
Kapitalizam Komunizam
nepovredivost privatnoga vlasništvaoduzimanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju
višestranački sustav i parlamentarna demokracijavladavina jedne partije bez demokratske kontrole – totalitarizam
bogaćenje opća jednakost
vodeće zemlje: od 1918. do 1939. Velika Britanija i Francuska;od 1945. do 1990. SAD
SSSR
1918. – 1939. 1939. – 1945. 1945. – 1990.
razdoblje između dvaju svjetskih ratova
Drugi svjetski rat Hladni rat
Natjecanje između redova.Primjeri pitanja
Što je kapitalizam?Što je socijalizam?
232
Zdenko Samaržija
Što je versailleski sustav?Koja je svrha novonastalih zemalja u Europi?Koji su uzroci velike gospodarske krize?Objasni Hitlerov uspon.Što je totalitarizam?Ima li razlika u uspostavi kulta ličnosti u ljevičarskim i desničarskim diktaturama?
GLAVNI DIO SATA
Profesor izlaže osnovne smjernice povijesti Drugoga svjetskoga rata te povijesti Europe i svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća. U tablicu će učenici upisivati i rezultate istraživanja s idućih sati. Tablica će biti smjernica koje sadržaje treba osobito proučiti te ponoviti prije ispitivanja.Na prozirnici:
1939. – 1945. 1945. – 1990.
Drugi svjetski rat Hladni rat
Sile osovine Antifašistička koalicija SAD SSSR
Njemačka Velika Britanija NATO Varšavski ugovor
Italija Francuska Velika Britanija Poljska
Japan SSSR Francuska Čehoslovačka
marionetski režimi SADZapadna Njemačka
Mađarska
pokreti otpora Italija Rumunjska
Grčka Bugarska
zemlje Beneluksa Istočna Njemačka
Albanija (do sredine 50-ih) i Jugoslavija (do 1948.)
ZAVRŠNI DIO SATA
Ponavljanje i usustavljivanje.
55. TIJEK RATA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Drugoga svjetskog rata.
233
Hrvatska i svijet
1.2. Odgojni
Poticanje znatiželje učenika. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Razgovor o zemljama zadovoljnima ishodom Pariške mirovne konferencije i zemljama koje nisu zadovoljne njezinim odlukama.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalni radUčenici rješavaju zadatak iz vježbenice. Čitajući udžbenik, dopunjuju bilješke – do kraja sata.
56. PREKRETNICE U RATU. SVRŠETAK DRUGOGA SVJETSKOG RATA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku Drugoga svjetskog rata.1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
234
Zdenko Samaržija
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Dovršetak istraživanja s prošloga sata.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalni rad – popunjavanje tablica s prošlog sata.
57. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA
Obrada.
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanka Nezavisne Države Hrvatske te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema vlastodršcima sklonima totalitarnim ideologijama. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastita mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, samostalni rad.
235
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Natjecanje između redova.Pitanja
Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?Koja je najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije?Tko je Stjepan Radić?Tko je Vladko Maček?Tko je Ante Pavelić?Tko je Josip Broz?Tko je Aleksandar Karađorđević?Tko je Pavle Karađorđević?Koje su odrednice Rapalskoga ugovora?Što je ozakonjeno Rimskim ugovorom?Koja je temeljna politička odrednica Stjepana Radića?Kada je ubijen kralj Aleksandar?Kako se zove oblik vlasti u Kraljevini Jugoslaviji nakon ubojstva kralja Aleksandra?Što je hegemonizam?Što je unitarizam?Što je Banovina Hrvatska?Kada je nastala?Koja je područja zauzimala?Koje je ovlasti imala?Tko su najveći protivnici Banovine Hrvatske?
GLAVNI DIO SATA
Prvi korak
Profesor izlaže najvažnije odrednice Nezavisne Države Hrvatske.
236
Zdenko Samaržija
PLAN PLO ČE
– od travnja 1941. do svibnja 1945.
– područje današnjeg Srijema, RBIH te RH bez Istre, kvarnerskih otoka, dijela Dalmacije, Međimurja, Baranje.
– gospodarski i politički ovisna o Njemačkoj i Italiji.
– totalitarna država; vladavina jedne partije bez demokratske kontrole javnosti
– nema poštovanja ljudskih prava, vlasništva
– ozakonjeno istrebljenje cijelih naroda
Drugi korak
Upute za istraživanje.Učenici će čitati tekst iz udžbenika te će uz profesorovu pomoć praviti bilješke.Tema – Položaj Židova i Cigana u NDH
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
58. HRVATSKI NAROD U ANTIFAŠISTIČKOJ BORBI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanka antifašističkoga pokreta u Hrvata.1.2. Odgojni
Čitajući tekst iz udžbenika, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastitog mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, samostalni rad.
237
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Natjecanje između redova.Pitanja
Zašto je nastala monarhistička Jugoslavija?Koja je najvažnija posljedica nastanka monarhističke Jugoslavije?Tko je Stjepan Radić?Zašto je ubijen Stjepan Radić?Kada je ubijen kralj Aleksandar?Tko je Ante Pavelić?Tko su ustaše?Kako se zove oblik vlasti u Kraljevini Jugoslaviji nakon ubojstva kralja Aleksandra?Što je hegemonizam?Što je unitarizam?Što je Banovina Hrvatska?Kada je nastala?Koji su najveći protivnici Banovine Hrvatske?Kada je nastala NDH?Kakvo je zakonodavstvo imala NDH?Je li NDH bila demokratska država?Profesor traži od učenika odgovore cijelim rečenicama.
GLAVNI DIO SATA
Profesor izlaže najvažnije odrednice antifašizma u Hrvata.
238
Zdenko Samaržija
PLAN PLO ČE
Antifašizam u Hrvatauzroci:
– želja za uspostavom slobodne i demokratske Hrvatske
povod:
– postupci vlasti NDH
tijek:
– od lipnja 1941. do svibnja 1945.
– borba protiv Nijemaca, Talijana, ustaša i četnika
– uspostava novih organa vlasti – Bihaćka republika
posljedice:
– doprinos pobjedi Antifašističke koalicije
– uspostava socijalističke Jugoslavije
ZAVRŠNI DIO SATA
Rješavanje pripadajućih zadataka iz vježbenice.
59. DRUGI SVJETSKI RAT
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o Hrvatskoj, Europi i svijetu početkom 20. stoljeća. Provjera stečenoga znanja.
1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
239
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Pisanje
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
Primjeri pitanja za usmeno ispitivanje
Dok profesor ispituje, učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.Što je versailleski sustav?Koja je europska zemlja ostala izvan versailleskog sustava?Odredi uzrok, povod, tijek i posljedice velike gospodarske krize.Navedi modele izlaska iz krize.Kojim političkim strujama pogoduju gospodarske krize?Zašto SSSR nije potresla velika gospodarska kriza?Što je petogodišnji plan?Tko je Staljin?Što je kult ličnosti?Kako se Staljin obračunavao sa svojim političkim protivnicima?Što je Kominterna?Tko je Benito Mussolini?Tko je Josip Broz?Tko je Ante Pavelić?Odredi strateške ciljeve:
1. Njemačke,
2. Japana,
3. Italije,
4. Sovjetskoga Saveza.
Ocijeni tajni sporazum Njemačke i SSSR-a.Kako je Hitler opravdavao napad na Poljsku?Tko je imao prevlast u prvoj fazi rata?Koje je zemlje Hitler osvojio?Koju je zemlju Hitler bezuspješno pokušavao osvojiti?Koji su bili najveći koncentracijski logori u vrijeme Drugoga svjetskog rata?Tko je imao prevlast u drugoj fazi rata?Koje zemlje ulaze u rat u toj fazi rata?Kako je završila druga faza rata?Tko je imao prevlast u trećoj fazi rata?Što je Dan D?Kako je završio Drugi svjetski rat?
240
Zdenko Samaržija
Navedi posljedice Drugoga svjetskog rata.Koja je najvažnija posljedica Vidovdanskog ustava?Što je Hrvatska izgubila ugovorima u Rapallu i Rimu?Što je vladajući režim želio pokazati atentatom u Skupštini?Koje su posljedice diktature?Što je Namjesništvo?Kako je Velika gospodarska kriza djelovala na gospodarstvo Kraljevine Jugoslavije?Zašto je nastala Banovina Hrvatska?Tko se protivio nastanku Banovine Hrvatske i zašto?Kako su rješenje hrvatskoga pitanja vidjeli Vladko Maček, Josip Broz i Ante Pavelić?Kakvu je politiku prema Kraljevini Jugoslaviji imao Hitler, a kakvu Mussolini?Zašto je Hitler napao Kraljevinu Jugoslaviju?Što se dogodilo s jugoslavenskom vladom?Kada je proglašena Nezavisna Država Hrvatska?Tko je i kada proglasio njezino stvaranje?Kako je bila organizirana vlast u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj?Tko je bio na njezinu čelu?Je li Nezavisna Država Hrvatska bila demokratska država?Kakve je zakone donosila ustaška vlast?Kako su na ustaški režim reagirali komunisti, a kako pripadnici građanskih stranaka?Kada je i gdje osnovan prvi partizanski odred u Hrvatskoj?Što je AVNOJ?Što je ZAVNOH?Opiši djelovanje četnika u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini.Opiši uzroke sloma NDH.Što znaš o bleiburškoj tragediji?
Teža pitanja
Je li NDH bila gospodarski i politički neovisna zemlja?Tko se protivio postupcima ustaške vlasti?Što misliš, što je navelo stanovnike Hrvatskoga primorja, Gorskoga kotara i Dalmacije da se masovno priključe partizanskome pokretu?Smatraš li da je bacanje atomskih bombi, od kojih su ponajviše stradali japanski civili, bilo opravdano da bi se ubrzao završetak Drugoga svjetskog rata?
241
Hrvatska i svijet
60. SUĐENJE RATNIM ZLOČINCIMA. UJEDINJENI NARODI
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti odnose u svijetu nakon Drugoga svjetskog rata. Istražiti glavne procese društvenoga razvoja u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
Razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti. Ocijeniti položaj obespravljenih nacija. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uspoređivanje načina borbe protiv kolonijalizma.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Natjecanje između redova.Pitanja
Kada je počeo Drugi svjetski rat?Tko je imao prevlast u prvoj fazi rata?Koje je zemlje Hitler osvojio?Koju je zemlju Hitler bezuspješno pokušavao osvojiti?Koji su bili najveći koncentracijski logori u vrijeme Drugoga svjetskog rata?Tko je imao prevlast u drugoj fazi rata?Koje zemlje ulaze u rat u toj fazi rata?Kako je završila druga faza rata?Tko je imao prevlast u trećoj fazi rata?Što su koncentracijski logori?Kako je završio Drugi svjetski rat?Navedi posljedice Drugoga svjetskog rata.
242
Zdenko Samaržija
Tko su Hitlerovi najbliži suradnici?Kako je završio Mussolini?
GLAVNI DIO SATA
Učenici rješavaju pripadajuće zadatke iz vježbenice.Čitanje teksta o komunističkim diktatorima.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o dekolonijalizmu.
61. HLADNI RAT
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu, tijeku i posljedicama hladnoga rata.1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanju unutarnjih i vanjskih problema neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Zajedničko čitanje pripreme.
243
Hrvatska i svijet
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalni radUčenici s prozirnice prepisuju shemu hladnoga rata, i, čitajući tekst iz udžbenika, dopunjuju bilješke – do kraja sata.
Uzroci hladnoga rata
Povod hladnoga rata
Trajanje hladnoga rata
Zaraćene strane
Posljedice hladnoga rata
Najvažniji događaji, lokalni ratovi i krizeNa prozrinici:
244
Zdenko Samaržija
Što se dogodilo?
Kada se dogodilo?
Gdje se dogodilo?
Kako se dogodilo?
Zašto se dogodilo?
suđenje ratnim zločincima
1945. Nürnbergsuđeno je vođama nacističke Njemačke
pokazalo se da zločin ne može proći nekažnjeno
suđenje ratnim zločincima
1945. Tokiosuđeno je vođama militarističkoga Japana
pokazalo se da zločin ne može proći nekažnjeno
osnovani Ujedinjeni narodi
24. listopada 1945. San Fracisco
predstavnici mnogih naroda potpisali su Opću deklaraciju o pravima čovjeka
stvorena je organizacija koja će se brinuti o miru u svijetu
Velika Britanija se povukla iz Indije
1947. Indija i Pakistan
nakon Gandhijeve politike mirnoga otpora Britanci su se povukli iz Indije
Britanci nisu mogli upravljati kolonijalnim imperijem
Sukobi Židova i Arapa
od 1948. do danaspodručje Izraela i Palestine
arapske su zemlja napale Izrael nakon njegova proglašenja
želja Židova i Palestinaca da na istom području uspostave državu
Korejski rat 1950. – 1953. Korejski poluotok
vojsci Sjeverne Koreje pomagali su Kinezi, a vojsci Južne Koreje pomagali su Amerikanci
zbog širenja interesnih zona
Mađarska 1956.svi veći mađarski gradovi
sovjetske su snage tenkovima pregazile mađarske demokrate i rodoljube
Mađari žele pravo na autonoman razvitak
Kubanska kriza 1959. Kuba
Castro je tražio pomoć SSSR-a, a ovi su na Kubu poslali nuklearne rakete
zbog širenja interesnih zona
podignut Berlinski zid
1961. Berlin
nakon višegodišnje krize vlasti Istočne Njemačke podigle su zid prema području pod upravom Zapadne Njemačke
zbog sukoba ideologija kapitalizma i komunizma
245
Hrvatska i svijet
Čehoslovačka 1968.svi veći češki i slovački gradovi
sovjetske su snage tenkovima pregazile češke i slovačke demokrate
Česi i Slovaci žele pravo na autonoman razvoj
sukob Indije i Pakistana
1971. Pendžab
Britanci su povukli granicu između Indije i Pakistana ne vodeći računa o etničkim i vjerskim podjelama stanovnika
vjerski rat
rat u Vijetnamu 1964. – 1973. Područje Indokine
Amerikanci su se umiješali u građanski rat jer su im bili ugroženi interesi
zbog sukoba ideologija kapitalizma i komunizma
rat između Irana i Iraka
1980. Mezopotamija Irak napao Iranželja Iraka da se domogne iranskih naftnih polja
Poljska 1981.svi veći poljski gradovi
poljske su snage tenkovima pregazile poljske demokrate
Poljaci žele pravo na autonoman razvitak
Perestrojka Mihaila Gorbačova
1986. – 1991. SSSRpokušaj reforme gospodarskoga i političkoga sustava
Gorbačov je reformama pokušao unaprijediti socijalistički sustav
Strijeljan Nicolae Ceausescu
1989. Rumunjska
Rumunjski demokrati su srušili komunističkoga diktatora
želja Rumunja za demokratizacijom društva
rat za oslobađanje Kuvajta
1990.Kuvajt i južni dijelovi Iraka
želja Iraka da se domogne kuvajtskih naftnih polja
pokazalo se da agresija ne može proći nekažnjeno
višestranački izbori u nekadašnjim socijalističkim zemljama
1991.nekadašnje socijalističke zemlje
osnovane su mnoge političke stranke
urušio se socijalistički sustav
246
Zdenko Samaržija
62. RAZVOJ GOSPODARSTVA, KULTURE, ZNANOSTI I UMJETNOSTI U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o razvoju gospodarstva, prometnica, kulture, znanosti i umjetnosti u drugoj polovici 20. stoljeća.
1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje.1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Ponavljanje osnovnih odrednica hladnoga rata.
GLAVNI DIO SATA
Nastavak istraživanja s prošloga sata.Čitanje teksta Europske integracije. Odgovaranje na pitanja na kraju teksta.Čitanje teksta Razvoj tehnike i znanosti nakon Drugoga svjetskog rata. Odgovaranje na pitanja na kraju teksta.
ZAVRŠNI DIO SATA
Razgovor o znanstvenim i tehničkim dostignućima.
247
Hrvatska i svijet
63. EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o politici, kulturi, gospodarstvu i znanosti u drugoj polovici 20. stoljeća.1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Razgovor o znanstvenim i tehničkim dostignućima.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalni rad.Samostalno istraživanje:
248
Zdenko Samaržija
PLAN PLO ČE koji učenici prepisuju s prozirnice i koji trebaju dopuniti.
Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća
– Hladni je rat započeo dok je vrući još trajao. Naime, suprotnosti ideologija komunizma i kapitalizma nastavljene su nakon svršetka Drugoga svjetskog rata.
– Hladni je rat trajao od 1945. do 1990. godine. U njemu su se odmjeravale snage Varšavsko-ga ugovora (SSSR i njegovi saveznici) i NATO pakta (SAD i njegovi saveznici). Zovemo ga tako jer nije došlo do izravnoga vojnog sukoba između velesila. No, utrka u naoružavanju, osobito izrada nuklearnoga oružja i oružja za masovno uništavanje, uzrokovala je opću ne-sigurnost svih stanovnika planeta.
– Mnogi su se bunili protiv takvoga sustava. Pokret nesvrstanih, s Jugoslavijom na čelu, upo-zorio je na mnoge probleme, no nije imao mehanizama da ih riješi.
– Tjeskoba i bunt mladih pokazali su se u mnogim umjetničkim stilovima, a osobito u rock glazbi.
– Želja za demokratizacijom društva ugušena je u mnogim socijalističkim zemljama (Mađar-ska, Čehoslovačka, Poljska), pa tako i 1971. godine u Hrvatskoj.
– Nakon prebacivanja utrke u naoružavanju u svemir, tzv. rat zvijezda, Istočni je blok ubrzo posustao u utakmici sa Zapadom.
ZAVRŠNI DIO SATA
Usmeno ispitivanje.Dok profesor ispituje, ostali učenici rješavaju zadatke iz vježbenice.
Pitanja za usmeno ispitivanje
Što je kapitalizam?Što je socijalizam?Što je hladni rat?Kada je nastao NATO pakt?Kada je sklopljen Varšavski ugovor?Što je utrka u naoružavanju?Što je blokovska podjela?Što je politika nesvrstanih?Što je detant?Što je totalitarizam?Što je parlamentarna demokracija?Kada je sagrađen Berlinski zid?Što on simbolizira?Tko je Elvis Presley?Tko su bili Beatlesi?Tko je Pablo Picasso?Navedi neke filmove koji su dobili Oscara.
249
Hrvatska i svijet
64. HRVATSKA U SASTAVU SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke nastanka socijalističke Jugoslavije te glavne procese društvenoga, gospodarskog i kulturnog razvoja Hrvata u tom razdoblju.
1.2. Odgojni
Čitajući izvore, steći holističku sliku o životu Hrvata te razvijati pozitivan stav prema slobodi i jednakosti te negativan prema vlastodršcima sklonima totalitarnim ideologijama. Ocijeniti položaj Hrvata u socijalističkoj Jugoslaviji. Upućivati na važnost poštivanja ljudskih prava i ljudskoga dostojanstva. Razvijati domoljublje i osjećaj za potrebu obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastita mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Što je AVNOJ?Kako je Josip Broz preuzeo vodstvo antifašističkoga pokreta naroda Jugoslavije?
GLAVNI DIO SATA
Crtanje lente vremena s nazivima države.Profesor izlaže najvažnije probleme socijalističke Jugoslavije i rješenja koja su nudile političke opcije.
250
Zdenko Samaržija
Pristaše veće samostalnosti republika Pristaše jakog centralizma
zalažu se za veću samostalnost republika i pokrajina zalažu se za jačanje središnje vlasti
zalažu se za proporcionalno uplaćivanje i trošenje sredstava iz saveznoga budžeta
nadzor nad investicijskim fondom ima komisija središnje vlasti
zalažu se za veću samostalnost gospodarskih subjekata
planska privreda
potiču razvoj nacionalne kulture unitarističke koncepcije razvoja kulture
Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo, Vlado GotovacAleksandar Ranković, Vladimir Bakarić, Dušan Dragosavac
Profesor crta lentu vremena na ploči i označuje važne godine. Učenici upisuju događaje i određuju njihove posljedice.
Godina 1947. 1948. 1953. 1956. 1960. 1961. 1963. 1966. 1967. 1971. 1974. 1980.
Događaj
Posljedice
ZAVRŠNI DIO SATA
Zadavanje domaće zadaće.Određivanje posljedica važnih događaja u vrijeme socijalističke Jugoslavije.
65. NASTANAK REPUBLIKE HRVATSKE
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Razumjeti uzroke raspada socijalističke Jugoslavije te stvaranje samostalne i demokratske Hrvatske.1.2. Odgojni
Razvijati domoljublje i osjećaj obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje promjena u društvu i načela uzročno-posljedične povezanosti, sposobnost izražavanja vlastita mišljenja, vježbanje rada s tekstom, zemljovidom, pojmovnikom i slikom.
2. Oblici rada
Frontalni, skupni, samostalni rad.
251
Hrvatska i svijet
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor, demonstracija.
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Čitanje pripreme.Analiza. Hrvati su u 20. stoljeću nekoliko puta pokušali stvoriti neovisnu državu. Nijednom joj velesile nisu bile sklone.
GLAVNI DIO SATA
Čitanje teksta Hrvatska između 1980. i 1990. godine. Analiza.Čitanje teksta Predznaci sloma SFRJ i teksta Protivnici raspada Jugoslavije. Analiza.Pisanje bilježaka.
PLAN PLO ČE
Nastanak Republike HrvatskeUzroci:
– Želja Hrvata za stvaranjem samostalne i demokratske države.
Povod:
– Raspad socijalističkoga sustava omogućio je afirmaciju malih europskih naroda.
Velikosrpski nacionalisti sa Slobodnom Miloševićem na čelu budili su u Srba nacionalističku svijest – to je izazvalo revolt ostalih naroda socijalističke Jugoslavije.Tijek:
– Od ljeta 1989. do siječnja 1992.
Događaj Vrijeme Posljedice
Memorandum SANU 1986.
Milošević učvrstio vlast 1888.
pokušaj destabilizacije vlasti u Sloveniji, Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini
1989.
raspad Saveza komunista Jugoslavije 1990.
252
Zdenko Samaržija
osnivanje političkih stranakajesen-zima
1989. i 1990.
višestranački izbori u Hrvatskoj proljeće 1990.
uspostava demokratski izabrane vlasti svibanj 1990.
pobuna Srba – „balvan-revolucija” kolovoz 1990.
Ustav Republike Hrvatske prosinac 1990.
referendum o suverenosti proljeće 1991.
rat kolovoz 1991.
prekid državno-pravnih veza sa SFRJ 8. listopada 1991.
međunarodno priznanje RHprosinac 1991. i siječanj 1992.
Posljedice:
– Stvaranje samostalne i demokratske Republike Hrvatske.
ZAVRŠNI DIO SATA
Zadavanje domaće zadaće.Određivanje posljedica važnih događaja u vrijeme nastanka Republike Hrvatske.
66. HRVATSKA U OBRANI DRŽAVNE NEOVISNOSTI. VELIKOSRPSKA AGRESIJA
Obrada
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Steći znanja o uzrocima, povodu i tijeku i posljedicama Domovinskoga rata.1.2. Odgojni
Poticanje učeničke znatiželje. Stvaranje stava o ratu kao načinu rješavanja unutarnjih i vanjskih problema neke države. Razvijati domoljublje i osjećaj nužnosti obrane domovine od tuđih posezanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima. Kritički promotriti djelatnost hrvatskih intelektualaca i političara u stvaranju suživota raznih naroda i vjera u Bosni i Hercegovini.
1.3. Funkcionalni
Vježbanje samostalnoga rada učenika na tekstu. Razvijanje konkretnoga i apstraktnog mišljenja te uočavanja uzročno-posljedičnih veza.
253
Hrvatska i svijet
2. Oblici rada
Frontalni – davanje uputa, samostalni rad.
3. Metode rada
Izlaganje, razgovor.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, udžbenik, vježbenica, povijesni zemljovid.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće. Zajedničko odgovaranje na pitanja.
GLAVNI DIO SATA
Davanje uputa za samostalni rad.Učenici s prozirnice prepisuju shemu Domovinskoga rata, i, čitajući tekst u udžbeniku, dopunjuju bilješke – do kraja sata.
Uzroci Domovinskoga rata
Povod Domovinskoga rata
Trajanje Domovinskoga rata
Najveće vojno-redarstvene operacije
254
Zdenko Samaržija
Posljedice Domovinskoga rata
67. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Ponoviti i utvrditi znanja o Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća. Provjera stečenoga znanja.1.2. Odgojni
Vrednovanje stečenoga znanja. Razvijati kritičko mišljenje o povijesnim ličnostima.1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Frontalni
3. Metode rada
Pisanje
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pregled domaće zadaće. Ocjenjivanje.
GLAVNI DIO SATA
Rješavanje zadataka iz vježbenice. Analiza.
ZAVRŠNI DIO SATA
Najava usmenoga i pismenoga ispitivanja.
255
Hrvatska i svijet
68. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.2. Odgojni
Utvrditi i ponoviti zbivanja u Hrvatskoj, Europi i svijetu u drugoj polovici 20 stoljeća.1.1. Obrazovni
Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, sa mo-poštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, sposobnost povezivanja gradiva i usmenog izražavanja.
2. Oblici rada
Frontalni, individualni.
3. Metode rada
Razgovor, pokazivanje.
4. Nastavna sredstva
Grafoskop, prozirnica.
5. Artikulacija sata
Prvi korak
Ponavljanje povijesti ljudskoga roda.Na prozirnici
Prapovijest Stari vijek Srednji vijek Novi vijek Suvremeno doba
od pojave čovjeka do pronalaska pisma
oko 3500. g. pr. Krista – 476.
476. – 1492. 1492. – 1918. 1918. dalje
Drugi korak
Pojmovi koje su učenici trebali usvojiti:kapitalizam _______________________________________
socijalizam _______________________________________
hladni rat _______________________________________
256
Zdenko Samaržija
NATO pakt _______________________________________
Varšavski ugovor _______________________________________
utrka u naoružavanju _______________________________________
blokovska podjela _______________________________________
politika nesvrstanih _______________________________________
detant _______________________________________
totalitarizam _______________________________________
parlamentarna demokracija _______________________________________
Berlinski zid _______________________________________
centralizam _______________________________________
federalizam _______________________________________
samoupravljanje _______________________________________
Domovinski rat _______________________________________
globalizacija _______________________________________
informatizacija _______________________________________
257
Hrvatska i svijet
69. HRVATSKA, EUROPA I SVIJET U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEĆA
Provjeravanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Utvrditi i ponoviti zbivanja u Hrvatskoj, Europi i svijetu u drugoj polovici 20 stoljeća.1.2. Odgojni
Razvijati naviku ponavljanja nastavnih sadržaja.1.3. Funkcionalni
Uočavanje uzročno-posljedičnih veza, sposobnost povezivanja gradiva i usmenog izražavanja.
2. Oblici rada
Frontalni, individualni.
3. Metode rada
Pismeno provjeravanje znanja.
4. Nastavna sredstva
Pripremljeni ispiti znanja.
5. Artikulacija sata
Primjeri pitanja.GRUPA A.
Što je kapitalizam?
Tko je predvodio socijalistički blok u hladnom ratu?
Što je NATO pakt?
Što je politika nesvrstanih?
Što su Ujedinjeni narodi?
Tko je Pablo Picasso?
Tko je Bill Gates?
Tko je Josip Broz?
Kako se zove hrvatski film koji je dobio nagradu Oscar?
Tko je Franjo Tuđman?
Što je federalizam?
Tko je Siniša Glavašević?
258
Zdenko Samaržija
GRUPA B.
Što je socijalizam?
Tko je predvodio kapitalističke zemlje u hladnom ratu?
Što je Varšavski ugovor?
Što je politika detanta?
Što je Berlinski zid?
Tko je Elvis Presley?
Kako se zove hrvatski film koji je dobio nagradu Oscar?
Tko je Josip Broz?
Što je centralizam?
Tko je Ivan Meštrović?
Tko je Mate Parlov?
Tko je Siniša Glavašević?
70. ZAKLJUČIVANJE OCJENA NA KRAJU ŠKOLSKE GODINE
Ponavljanje
1. Zadaci nastave
1.1. Obrazovni
Provjera znanja koje su učenici stekli tijekom školske godine.1.2. Odgojni
Razvijati u učenika kritičnost prema svojem i tuđem radu tijekom školske godine. Poticati skladan razvoj osobnosti – altruizam, samopoštovanje, senzibiliziranje za različitosti, toleranciju, snošljivost te socijalne vrednote. Poticati razvoj emocionalne inteligencije – empatije, prepoznavanje složenih socijalnih odnosa i pravila.
1.3. Funkcionalni
Primjena stečenoga znanja.
2. Oblici rada
Individualni
3. Metode rada
Razgovor
259
Hrvatska i svijet
4. Nastavna sredstva
Udžbenik, vježbenica.
5. Artikulacija sata
UVODNI DIO SATA
Pro fe sor će na po čet ku sa ta uče ni ci ma ob ja sni ti da će zak lju či ti oc je ne na kra ju škol ske go dine.
GLAV NI DIO SA TA
Zak lju či va nje oc je naTije kom škol ske go di ne pro fe sor je oc je nji vao us vo je nost osnov nih či nje nica, uo ča va nje uz roč no-po slje dič nih veza, sna la že nje u vre me nu i pro sto ru te sa mo stal ni rad uče ni ka na satu. Uz po moć uče ni ka ra zmo trit će se oc je ne i rad sva ko ga uče nika, te na te me lju to ga zak lju či ti oc je ne na kra ju škol ske go dine.
ZAV R Š NI DIO SA TA
Pro fe sor će svim uče ni ci ma pro či ta ti zak lju če ne oc jene.
ŠKOLSKA KNJIGA, d.d.
Zagreb, Masarykova 28
Za izdavača: Ante Žužul, prof.
Tisak dovršen u lipnju 2003.