-
Hrvati koji su mijenjali svijet: Ima ih vie nego slutite! Popis
hrvatskih izumitelja i njihovih izuma nevjerojatan je. Svijet kakav
danas poznajemo bez njih bi bio zasigurno drugaiji. Tko su oni?
Zrani brod Davida Schwarza poletio je 3. studenoga 1897. na
uzletitu Tempelhof kraj Berlina
U vremenu kada je panja domae javnosti usmjerena najee na
sportske uspjehe i pokoji, uistinu rijetki bljesak nekog hrvatskog
pojedinca u svijetu kulture, glazbe ili show biza svjetska struna i
znanstvena elita slavi hrvatske znanstvenike kao to su iki,
tagljar, Radman, Soljai.
Svi oni kroe stazom koji su prije njih prokrili velikani kao to
su Ruer Bokovi,nobelovci Lavoslav Ruika i Vladimir Prelog, Faust
Vrani Ipak i meu velikanima jedan je hrvatski znanstvenik i
izumitelj zasluio najvii status. Nikola Tesla, ovjek prije svog
vremena. - Nisam se dvoumio niti jednog trenutka koji bi hrvatski
izum zauzeo prvo mjesto, jer je to genijalno otkrie elektronskog
guru-a Nikole Tesle po mom miljenju apsolutni broj 1 na top listi
hrvatskih izuma. Prosto je nezamislivo kako bi izgledao ivot bez
struje bez njega ne bi funkcionirala niti jedna elektronska
naprava, bez nje bi bili u mraku, bez nje bi nas ivot bio dosadan i
potpuno monoton.
-
Za mene kao znanstvenika je bitno istaknuti da bez struje ne bi
dolo do konstrukcije sofisticiranih instrumenata i ureaja putem
kojih su znanstvenici doli do krucijalnih otkria u podruju
molekularne medicine. Rad i djelo Nikole Tesle simbolizira snagu i
inspiraciju za cijeli svijet u cjelini, i to u svrhu promocije
znanosti i mira. Dakle, very well done Mr Tesla! U ovim rijeima
Igora tagljara jednog od najperspektivnijih hrvatskih znanstvenika
u svijet ija bi otkria (MYTH tehnologija) mogla dovesti do lijeka
protiv tumora oslikava se stav velike veine znanstvenika prema liku
i djelu Nikole Tesle.
No, osim poznatih i priznatih u Hrvatskoj i svijetu svjetska
znanstvena elita divi se i nekima koji hrvatskoj iroj javnosti nisu
najpoznatiji. Novinar Miroslav Ambru Ki koji godinama prati znanost
i biti e prvi hrvat u svemiru kae kako je jedan do takvih
nedovoljno poznatih velikana i roeni Puljanin Herman Potonik
Apaurin - Franjo Kajfe
Franjo Kajfe (1936 2004) roen je u Martijancu kraj Ludbrega. Bio
je doktor kemijskih znanosti, autor je 88 patenata i 150
znanstvenih radova, tvorac je tableta Valium, u nas poznatog
Apaurina (a paure - protiv straha). Bio je lan Njujorke Akademije
znanosti i, meu ostalim, utemeljitelj tehnologije proizvodnje
vitamina C. Biljke su ga uvijek okupirale i inspirirale, a posebno
ga je zanimalo kako iz njih izvui kemijsku inaicu ljekovite
tvari.
-
Arheologija - Frane Buli
Frane Buli (Solin, 1846Zagreb, 1934) Najpoznatiji hrvatski
arheolog, sveenik, klasini filolog, pedagog, konzervator i
povjesniar. Svojim arheolokim otkriima dao je najvei doprinos
upoznavanju ranokranske i starohrvatske povijesti na podruju
Dalmacije. Vodio je arheoloka iskapanja na mnogim dalmatinskim
mjestima, osobito u Solinu. Otkrio je baziliku u Manastirinama u
kojoj su bili pokopani muenici Venancije iz Valerijanova ili
Aurelijanova doba te Dujam iz Dioklecijanova doba. 1891. godine
otkrio je u Riinicama kraj Solina kameni ulomak s natpisom kneza
Trpimira, a 1898. godine i znameniti sarkofag kraljice Jelene iz
976. godine. Buli je sa suradnicima uspio sastaviti krhotine
natpisa sa sarkofaga i odgonetnuti tekst koji povjesniari smatraju
jednim od najznaajnijih dokumenata hrvatske srednjovjekovne
povijesti jer sadri podatke koji otkrivaju rodoslov hrvatskih
kraljeva. Za radova na Gospinom otoku u Solinu, Buli je otkrio i
temelje crkve svete Marije i crkve svetog Stjepana u kojoj su bili
pokopani lanovi hrvatske vladarske kue. Za hrvatsku je povijest od
neprocjenjive vanosti Bulievo otkrie ulomaka sarkofaga hrvatske
kraljice Jelene.
Beini prijenos elektrine energije - Marin Soljai
-
Od tog lipnja 2007. godine kada je objavljeno da je hrvatski
znastvenik Marin Soljai (36) na elu skupine znanstvenika s
Massachusetts Institute of Technology (MIT) izveo eksperiment
beinog prijenosa energije, danima je i tjednima to otkrie bilo
udarna tema praktiki svih svjetskih medija. WiTricity (Wireless
Electricity u prijevodu beina struja), kako se zove taj koncept
beinog prijenosa energije, mnogi su proglasili revolucionarnim jer
bismo se zahvaljujui njemu ve za nekoliko godina mogli rijeiti
kabela i ica uz pomo kojih napajamo mobitele, laptope, MP3 playere,
male kune robota i sline ureaje. Soljai je doao na ideju za ovaj
projekt jedne noi kad ga je probudio iritantni zvuk njegovog
mobitela, signalizirajui da je baterija prazna.
Prvi takvi ureaji na tritu e biti ve ove godine. Njihov sustav
nee se prodavati izravno potroaima, ve proizvoaima koji e ih
ugraivati u mobitele, laptope i druge proizvode.
- Poeo sam razmiljati kako bi bilo lijepo da se mobitel puni sam
od sebe i da se ne moram o tome brinuti. Onda smo razmiljali koji
bi se fizikalni fenomeni mogli iskoristiti za to pa smo se tako
dosjetili rezonancije. Rije je o fizikalnom fenomenu kod kojega
neki predmet poinje titrati kada se pobudi frekvencija njegova
vlastitog titraja. Tako smo i poeli eksperimente u kojima smo
uspjeli dokazati beini prijenos energije na udaljenosti od dva
metra i sa aruljom snage 60 W-. Marin Soljai roen je u Zagrebu gdje
je zavrio osnovnu i srednju kolu (MIOC).
Brzinomjer - Josipa Beluia
Brzinomjer je nezaobilazni ureaji koji najee pogledam kada
ugledamo policiju. Ovaj ureaj za kontrolu brzine kretanja vozila,
nezaobilazan dio svakog automobila, taksija ili kamiona izum je
Josipa Beluia roenog 1847. godine u upaniima kod Labina. kolovao se
u Pazinu i Beu, a 1875. godine zaposlio se u koli u Kopru. 1889.
sudjelovao je na Svjetskoj izlobi u Parizu gdje je njegov izum,
tada poznat kao velocimetar privukao veliki ineters. Ubrzo je
postao sastavni dio parikih fijakera. Velocimetar je mjerio brzinu,
stajanje
-
kola, vremenska trajanja vonje i stajanja, broj osoba koje su
prevezene te vrijeme ulaska i izlaska putnika u fijaker. Sve ove
karakteristike i danas nalazimo u tahografu, taksimetru i
brzinomjeru, iji je princip rada neznatno izmijenjen u odnosu na
Beluiev velocimetar.
Cepelin - Davida Schwarza
David Schwarz (1850.-1897.) uz vlastiti potpis
Usporedba zranog broda Davida Schwarza i zranog broda Ferdinanda
von Zeppelina
-
Aluminijski zrani brod Davida Schwarza nakon nesree u Schonbergu
kod Berlina, 4. studenog 1897.
Zrani brod Davida Schwarza poletio je 3. studenoga 1897. na
uzletitu Tempelhof kraj Berlina. Podigao se na visinu od 466 m. Sam
Schwarz nije doekao taj dan jer je umro od kapi desetak mjeseci
prije. Izum ovog hrvatskog izumitelja idovsko-maarsko korijena koji
je godinama ivio u Zagrebu nezaslueno se i dan danas pripisuje
drugome. Njemaki general Ferdinand von Zeppelin, naime otkupio je
kompletne nacrte i patente zranog broda od Schwarza udovice Melanie
za 15 000 ondanjih maraka. Tri godine poslije objavljuje patent
upravljivog, zranog broda kao svoj vlastiti, samo s neznatnim
promjenama u dizajnu. I tako je , nezaslueno Schwarzov izum dobio
naziv "cepelin", iako je trebao dobiti naziv "varcoplan", o emu je
u ono vrijeme bilo mnogo polemika u tisku.
Daktiloskopija - Ivan Vueti
Ivan Vueti je roen 20. srpnja 1858. g. u Hvaru, na istoimenom
otoku. Zbog ekonomskih razloga 1884. godine emigrirao je u
Argentinu, gdje se nakon etiri godine zaposlio u Sredinjem uredu
policije u Buenos Airesu i uskoro postao ef Odjela za statistiku.
ef
-
policije povjerio mu je zadatak identifikacije poinitelja
kaznenih djela metodom antropometrije, tj. na temelju mjerenja
dijelova njihovog tijela. Vueti je ubrzo zapazio sve nedostatke ove
metode i razvio je vlastitu metodu klasifikacije otisaka
prstiju.
Primijetio je da od velikog broja otisaka koje je skupio nije
mogao nai dva istovjetna. Svoju je metodu u poetku nazvao
iknofalangometrija, a kasnije joj je promijenio ime u
daktiloskopija. 1891. g. osnovao Slubu za identifikaciju u La
Plati. Zapoeo je s redovnim uzimanjem i klasifikacijom otisaka
prstiju od zatvorenika, a Vrhovni sud u Buenos Airesu mu iste
godine slubeno priznaje takvu vrstu klasifikacije. Potvrdu svoje
teorije dobio je 1892. kad je prvi put u povijesti jedno dvostruko
ubojstvo rijeeno uz pomo otiska prsta.
Dinamo - Marcel pl. Kiepach
Patentno pismo za dinamo
Marcel pl. Kiepach (Krievci, 12. veljae 1884. - ruski front, 12.
kolovoza 1915.) bio je izumitelj, udo od djeteta. U Francuskoj je
patentirao dinamo za rasvjetu vozila. Bio je to elektrini generator
s mehanikim pogonom samoga vozila. Njegov "mali transformator" za
niski napon iroko se primjenjivao po sustavu "Kiepach-Weiland", a
patentirao je i strujni prekida na principu strujnog tlaka za
rendgen, brogski kompas itd. Radio je i na raznim drugim podrujima
mehanike i elektronike. Dopisivao se s uglednim svjetskim
znanstvenicima i izumiteljima toga doba.
-
Elektrina arulja s metalnom niti - Franjo Hanaman
Franjo Hanaman (1878.-1941) u povijesti tehnike zabiljeen je kao
jedan (uz dr. Aleksandra Justa) od izumitelja metalne niti za
elektrinu arulju. Patentirana je 1903. godine. arulja s volframovom
niti koja se i danas rabi i koja je zamijenila dotadanju arulju s
ugljenom niti bila je prekretnica u proizvodnji rasvjetnih tijela.
Godine 1909/1910. za boravka u SAD tvrtka General Electric Co.
otkupljuje njegov patent. Nakon Prvog svjetskog rata osniva
Jugoslavensku industriju motora, a 1922. postaje redovnim
profesorom anorganske kemijske tehnologije i osniva Zavod za
anorgansku kemijsku tehnologiju i metalurgiju. Godine 1924. postaje
rektorom Tehnike visoke kole, budueg Tehnikog fakulteta u
Zagrebu.
Filozof - Frane Petri (Francesco Patrizi da Cherso)
Kip Frane Petria ispred njegove rodne kue u Cresu, rad akademske
kiparice Marije Ujevi.
Hrvatski filozof (Cres, 1529Rim, 1597), polihistor, humanist i
znanstvenik, kojeg se smatra jednim od europskih prvaka kasne
renesanse. Uenjak europskog ugleda jedan od najizvornijih i
najslobodoumnijih mislilaca svojega doba, antiaristotelovac,
novoplatonist, Petri je bio profesor filozofije u Ferrari i Rimu.
Pisao je na latinskom i talijanskom jeziku. Petri se bavio i
astronomijom, meteorologijom, arheologijom i politikom. Putovao je
cijelom Europom i stekao veliku slavu svojim djelima.
-
Njegova brojna djela upuuju na irinu njegovih interesa i
bavljenje mnogim podrujima i disciplinama znanja: od trgovine,
medicine, filozofije do izdavatva. Od 1575. predaje platonistiku
filozofiju na sveuilitu Ferrari, kada nastaju djela o poetici,
novoj geometriji i kada postaje lan uglednih akademija. Kapitalno
mu je djelo "Nova sveopa filozofija" (Nova de universis
philosophia), u kojem je dao zaokruen sustav filozofije, a koje je
nailo na osudu crkvenih krugova i zabranu irenja zbog
suprotstavljanja vjeri i unoenja elemenata nekranske religije. U
filozofijskoj znanosti renesanse ima poasno mjesto kao istaknut
novoplatonist i strastven protivnik Aristotelove filozofije.
Smatra se uiteljem znamenitog talijanskog filozofa Giordana
Bruna, a svojim radom utjecao je i na mislioce 17. stoljea, poput
Hobbesa, Descartesa, Newtona i dr. Umro je u Rimu, 6. veljae 1597.
gdje je i pokopan, u crkvi Sv. Onofrija.
Hidraulina dijamantna rotirajua builica - Anton Lui (Antony
Lucas)
Anton Lui, alias Antony Lucas (1855. 1921.), inenjer iz Splita,
najpoznatiji je hrvatski nafta. Svjetsku slavu stekao je po odlasku
u SAD. Upotrebljavajui svoj revolucionaran pronalazak, hidraulinu
dijamantnu rotirajuu builicu, u Teksasu je 1900. dosegnuo dubinu od
335 metara. Erupcija koja je uslijedila, nije se mogla zaustaviti
10 dana. Lucasova buaa metoda omoguila je mnogo dostupniju naftu.
Ameriki institut za rudarstvo i tehnologiju dodjeljuje od 1937.
godine Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dostignua u naftnom
rudarstvu. Uvrten je meu 200 najzaslunijih Amerikanaca. Ameriki
institut za rudarstvo i metalurgiju dodjeljuje svoje priznanje
"Medalja A. Lucasa".
Hidroelektrana, prva u Europi - Ante upuka
-
Prva hidroelektrana izgraena u Europi i druga najstarija u
svijetu sagraena je ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki. Na
ideju o gradnji doao je sin poznatoga ibenskog gradonaelnika Ante
upuka, Marko, koji je 1891.g. posjetio izlobu elektrotehnike u
Frankfurtu. Otac i sin realizirali su zamisao s inenjerom
Vjekoslavom pl. Meichsnerom i tako se rodila prva HE u Europi
Jaruga. Nakon 16 mjeseci gradnje HE Jaruga je proradila 28.
kolovoza 1895. u 20 sati. ibenik je tako postao prvi grad u Europi
koji je dobio viefazni izmjenini sustav, koji je preko 11
kilometara dugog dalekovoda do ibenika i trafostanica opskrbljivao
320 gradskih svjetiljki. Dva dana nakon ibenske u promet je, prema
Teslinu patentu, putena hidroelektrana na slapovima Nijagare u SAD.
ibenska HE Jaruga radila je bez prestanka punih 20 godina, a onda
je na istom mjestu sagradjena nova, koja je i danas u funkciji.
Istraivai - Braa Seljan
Braa Seljan Mirko (Karlovac, 1871Peru, 1913) i Stjepan
(Karlovac, 18751936) Godine 1898., Mirko je osvojio naslov
"Champion of Globetrotter" preavi pjeice put od Petrograda do
Pariza za samo 110 dana. S bratom Stjepanom poao je 1899. na put
oko svijeta. U slubi cara Menelika II. bio je guverner junih
provincija Etiopije. Braa su provela geomorfoloka, klimatoloka i
etnografska istraivanja podruja Rudolfova i Stefanijina jezera (tu
su osnovali Seljanville).
Godine 1903. odlaze u Junu Ameriku, istrauju slapove Sete Quedas
i neistraeni tok rijeke Aquapei. Godine 1911. istrauju leita
salitre u ileu. Poeli su raditi na projektu spajanje
-
Atlantika i Pacifika rijekom Amazonom, ali je taj plan propao
nakon to je Mirko poginuo tijekom ekspedicije u podruju Amazone.
Braa su objavila razliite putopisne crtice na mnogim jezicima, a
zbirke materijalne kulture iz Etiopije i June Amerike darovali su
Etnografskom muzeju u Zagrebu.
Istraivai na podruju geomorfologije, klime i etnografije u
Africi i Junoj Americi, utemeljitelji moderne Etiopije.
Ipak i meu velikanima jedan je hrvatski znanstvenik i izumitelj
zasluio najvii status. Nikola Tesla, ovjek prije svog vremena.
Izmjenina struja Nikola Tesla
Legendarni znanstvenik i vizionar generacijama iza sebe ostavio
je veliki broj otkria koje su u njegovo vrijeme u veini sluajeva
bili ispred vremena. Teslin izum izmjenine struje, ako bi se
zanemarilo sve ostalo, to je poznato ili nije ima golemi utjecaj na
civilizaciju. Pobjeda koncepcije nad Edisonovim konceptom
istosmjerne struje omoguila je masovnu proizvodnju i distribuciju
elektrine energije na velike udaljenosti, do posljednje kue. Bez
toga XX. stoljee ne bi izgledalo isto. Izmjenina struja takoer je
omoguila razne druge fenomene: frekvencije titranja omoguuju beini
prijenos informacija, radio i televiziju. Valja naglasiti da je
Tesla odbio 1909. primiti Nobelovu nagradu zajedno s Gugliermom
Marconijem za izum radija, jer Marconi nije uinio nita drugo do li
primijenio njegov izum, istie Ambru Ki
U tim tekstovima je stajalo "Drago mi je to me i Hrvati smatraju
svojim jer su moji preci hrvatski koljenovii Draganii iz Zadra. Kao
hrvatski plemii u 16. Stoljeu doli su u Liku i tu ostali. U Liku su
moji prepreci doli preko Novog Vinodola. Preci moje majke, Kalinii,
takoer su hrvatski plemii iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem
okolnosti morao je otii u Bosansku krajinu (turska Hrvatska) i tamo
se oenio pravoslavnom djevojkom i preao na pravoslavlje. On je imao
isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki
-
kojom se obrauje drvo i otud i moje sadanje prezime Tesla. To je
zapravo nadimak. Moj djed je bio asnik u likoj regimenti, a moj
otac pravoslavni prota!
"Radim za budunost, govorio je, i suvremenici me nee razumjeti,
ali jednoga dana prevladat e nauni zakoni prirode ije sam tajne
otkrio i sve ce se izmijeniti, kao dlanom o dlan, sve e se
promijeniti. Nastupit e nova era ovjeanske mudrosti, ije e glavne
odlike biti razumijevanje vremena, otkrie izvora beskrajne energije
i oblikovanje materije po volji.
Uvjeren sam da je cijeli kozmos objedinjen, kako u materijalnom
tako i u duhovnom pogledu. Postoji u svemiru neka jezgra otkuda mi
dobivamo svu snagu, sva nadahnua, ona nas vjeno privlai, ja osjeam
njenu mo i vrijednosti koje ona emitira cijelom svemiru i time ga
odrava u skladu. Ja nisam prodro u tajnu te jezgre, ali znam da
postoji i kad hou da joj pridam kakav materijalni atribut, onda
mislim da je to SVJETLOST, a kad pokuam da ga shvatim duhovno, onda
je to LJEPOTA i SAMILOST. *
Knigovodstvo - Benedikt Kotruljevi (Benedetto Cotrugli)
Smatra se izumiteljem dvostavnog knigovodstva. Roen u uglednoj
dubrovakoj obitelji (Dubrovnik, oko 1400Aquila, 1468), iroko
obrazovan. Veinu ivota proveo je na Napuljskom dvoru, u slubi
aragonskog kralja Alfonsa V. Neko je vrijeme ak bio i ministar
dvora. Poznat je po svom djelu Della mercatura et del mercante
perfetto, (napisanom 1458. kojeg je tek 1573. tiskao Frane Petri u
Venecijihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Benedikt_Kotruljevi%C4%87 -
cite_note-Hrvatski_leksikon-2 koje se smatra prvim europskim
prirunikom o trgovini i knjigovodstvu. Prva kopija danas se dri u
Nacionalnoj maltekoj knjinici.Zahvaljujui svojim radovima uao u
povijest renesansne filozofije i matematike te oceanografije,
brodogradnje, navigacije, astronomije i meteorologije.
-
Kravata
Hrvatska je domovina kravate, kao to je Francuska domovina
visoke mode, Brazil kave, vicarska sira i satova, Portugal porta
... U knjizi "La Grande Historie de la Cravate" (Flamarion, Paris,
1994), Franois Chaille pie: "(...) Oko 1635. godine, nekih 6 tisua
vojnika i vitezova stiglo je u Pariz kao podrka Luju XIII de
Richelieu. Medu njima je bio veliki broj hrvatskih plaenika koji
su, predvoeni banom, ostali u slubi francuskog kralja.
Tradicionalna odora Hrvata pobuivala je panju zbog slikovitih
marama svezanih oko vrata na vrlo karakteristian nain
Taj elegantni "hrvatski stil" odmah je osvojio Francuze, koji su
ostali zadivljeni novim odjevnim predmetom, potpuno nepoznatim u
dotadanjoj Europi. Oko 1650., za kraljevanja Luja XIV, prihvaena
je, prije svega na dvoru modna inovacija "a la croate", izraz koji
je ubrzo uao u korijen francuske rijeci "cravate". U Englesku je
modni krik donio Charles II po povratku iz izgnanstva, a deset
godina kasnije novi modni detalj osvojio je cijelu Europu, kao i
veinu kolonija na amerikom kontinentu. Rije croata prisutna je u
brojnim jezicima kao korijen rijeci "kravata" (u engleskom,
njemakom, francuskom, portugalskom, talijanskom, itd.).
Lijenik, anatom - Gjuro Armeno Baglivi
-
uro Baglivi (1668.1707.), medicinski pisac i lijenik, kolovanje
je zapoeo u dubrovakih isusovaca, meu kojima mu je uiteljem bio i
Ardelio della Bella. Kao daroviti ak poslan je u Italiju. Medicinu
je studirao u Napulju i Salernu. Veze s rodnim gradom nikad nije
prekinuo. Bavio se lijenitvom te radio i razne pokuse na
ivotinjama. Prouavao je anatomiju, posebice istraujui miie i modanu
ovojnicu. Postao je lijenik pape Inocenta XII., a zatim profesor
medicine na rimskom sveuilitu La Sapienza.Zalagao se za
funkcionalnu uporabu lijekova, predvidio mogunost kemoterapije. Bio
je jedan od najveih autoriteta medicinske znanosti. Zanimao se i za
numizmatiku, pisao o mineralogiji i metereologiji. Njegova sabrana
djela ukraena su njegovim lijepim potretom i anatomskim crteima u
bakropisu.
Maglite - Ante Maglica
Ante Maglica roen je 1930. u New Yorku ali je djetinjstvo proveo
na Zlarinu. Obitelj mu se vratila zbog velike ekonomske krize, a
otili su ponovno u SAD 1950. Zaraivao je kao mehaniar, a u slobodno
vrijeme radio je na svojim izumima u garai. Krajem 1970-ih na tritu
je predstavio runu svjetiljku Maglite, koja je zbog kvalitetnog
materijala (izraena je od vrstog aluminija), dugotrajnosti i jaine
svjetlosnog snopa ubrzo postala vrlo popularna meu amerikom
vojskom, policijom i vatrogascima.
-
MP3 player - Tomislav Uzelac
Odgovornost" za lansiranje MP3 formata lei na ramenima uglednog
njemakog tehnolokog instituta Frauenhofer koji je 14. srpnja 1995.
donio odluku o koritenju MPEG-1 Audio Layer 3 codeca za
pohranjivanje i reprodukciju zvuka. Sam MPEG-1 Audio Layer 3 format
izumljen je na Frauenhoferu jo 1987. godine, no morao je godinama
ekati "u ladici" dok uporaba raunala ne "sazrije" dovoljno da bi
stvorila potrebu za komprimiranjem glazbe i drugih zvunih zapisa.
Fraunhofer je ranih 90-tih razvio i prvi MP3 player, koji se nije
proslavio. No, tada na scenu stupa hrvatski programer i student
zagrebakog FER-a Tomislav Uzelac koji je 1997. napravio AMP MP3
Playback Engine, koji se smatra za prvi MP3 player. Ubrzo nakon
putanja AMP na Internet, dvojica amerikih studenata, Justin Frankel
i Dmitry Boldyrev, uzeli su Amp, dodali Windows suelje i nazvali ga
Winamp.
M-parking (SMS-parking)
Rije je o jedinstvenom sustavu naplate, koji su prvi u svijetu
razvili hrvatski strunjaci i iskljuivo je rezultat domae pameti.
Uslugu su 2001. godine u potpunosti osmislili Vipnetovi
-
strunjaci i to nekoliko mjeseci nakon to je u svijetu
predstavljen GPRS, osnova za tu uslugu. Model plaanja parkiranja
mobilnim telefonom preuzeli su kasnije brojni operateri u svijetu.
Nakon uvoenja M-parkinga sada i putnici u zagrebakim autobusima i
tramvajima mogu plaati karte SMS-om. M-prijevoz uslugom Zagrebaki
elektrini tramvaj uveo je tehnoloki najsuvremeniji nain u sustavu
naplate, omoguivi putnicima jednostavnu kupnju autobusnih i
tramvajskih karata.
Optika - Marin Getaldi
Krajem 16. stoljea krenuo je na studijsko putovanje po zapadnoj
Europi. Na putu se zadrao est godina, a bio je u Italiji,
Francuskoj,
Engleskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Njemakoj. Upoznaje mnoge
matematiare onog doba. U veljai 1600. godine dolazi u Pariz, gdje
surauje s jednim od najveih matematiara XVI. stoljea, Franoisom
Viteom. To je odluujue djelovalo na njegovo formiranje kao
matematiara.Od 1603. godine, po povratku s puta po Europi, pa do
svoje smrti, Getaldi je obnaao razne dunosti u dravnoj , posebno
diplomatskoj, slubi Dubrovake Republike. U djelu "De resolutione et
compositione mathematica" meu prvima uporabljuje Viteovu algebarsku
metodu za rjeavanje geometrijskih zadataka. Do tada je u
dokazivanju svojih pouaka koristio iskljuivo starogrku geometrijsku
metodu. U svom djelu o paraboli raspravlja o svojstvima parabole
geometrijskom metodom. Djelo je nastalo kao rezultat istraivanja i
konstruiranja parabolinih zrcala. Pokuse je izvodio u
-
"Betinoj pilji" u okolici Dubrovnika nazvanoj po Marinu Getaldiu
koji je u Dubrovniku imao nadimak Bete. Vano je i njegovo djelo
"Archimedes promotus" (Proireni Arhimed). Tu je Getaldi prvi u
povijesti zapadnoeuropske znanosti na osnovi Arhimedova zakona
razradio metodu odreivanja specifine teine tijela, a prvi puta je
opisana i hidrostatika vaga.
etiri godine poslije smrti Marina Getaldia, 1630. godine u Rimu
je izalo njegovo ivotno djelo "De resolutione et compositione
mathematica" (O matematikoj analizi i sintezi). Knjiga ima pet
poglavlja. U njoj je Getaldi najveu pozornost posvetio algebarskoj
analizi. Osvre se i na geometrijsku analizu, ali vei dio teksta
posveuje problemima koji se rjeavaju u sklopu Viteove algebarske
metode. Bio je svjestan novih putova u matematici otvorenih
Viteovom algebrom. Otkrio je refrakcijski teleskop i konusne lee a
bio je i pionir algebarske geometrije.
Organska kemija - Lavoslav Ruika
Lavoslav Ruika (Vukovar, 1887-vicarska, 1976) Ruika je dobio
1939. Nobelovu nagradu za kemiju kao prvi Hrvat. Te je godine
Nobelovu nagradu za kemiju takoer dobio i 36-godinji njemaki kemiar
Adolf Frederick Johann Butenandt (1903.-1995.), kojemu nacistiki
reim nije dopustio da ju primi. Ruika je Nobelovu nagardu dobio za
svoj rad na polimetilenima i viim terpenima, a Butenandt je
Nobelovu nagradu dobio za svoja istraivanja spolnih hormona. Zbog
ratnih prilika, Ruika nije mogao otii u vedsku po nagradu, pa mu ju
je uruio 16. sijenja 1940. vedski veleposlanik na posebnoj
sveanosti odranoj na ETH, a Nobelovsko predavanje odrat e u
Stockholmu nakon II. svjetskoga rata.
Organska kemija - Vladimir Prelog
-
Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906Mammern, vicarska, 1998). U svom
radu Prelog je zagovarao suradnju timova istraivaa iz razliitih
zemalja: "Sloili smo se da se esto isplati neko podruje istraivati
zajedniki, a ne konkurentno. Postoji li bezuvjetno nuno povjerenje,
ne samo to se utedi suvian, dvostruki posao, nezgodne prepirke o
prioritetima i mnoga razoaranja, nego se i mnogo naui od svojih
partnera. To je danas postao openito prihvaen oblik meunarodne
suradnje." Nagraen je 1975. godine za rad na stereokemiji ogranskih
molekula i njihovih reakcija. Poetkom agresije na Hrvatsku 1991.
bio je jedan od 109 dobitnika Nobelove koji su potpisali apel za
mir u Hrvatskoj.. Poetkom agresije na Hrvatsku 1991. bio je jedan
od 109 dobitnika Nobelove nagrade koji su potpisali apel za mir u
Hrvatskoj. Dvije godine kasnije (1976.) otiao je u mirovinu.
Preminuo je 7. sijenja 1998 u Zrichu u dobi od 91 godine. Njegovi
posmrtni ostaci pokopani su na zagrebakom groblju Mirogoj 27. rujna
2001. Sedam godina kasnije (2008.) u Pragu mu je podignut
spomenik.
Padobran - Faust Vrani
Veliki Leonardo da Vinci samo ga je crtao no tek ga je hrvatski
izumitelj Faust Vrani (1551-1617) i izradio i s njim skoio. Naravno
rije je o padobranu bez kojeg bi zrani promet itekako bio opasniji.
Vrani je napravio padobran koji je koristio platno raspeto na
-
pravokutni okvir i uspjeno demonstrirao skokom s tornja u
Veneciji 1617.( da se skok nepobitno dogodio svjedoi i knjiga koju
je napisao engleski biskup John Willkins (1614.-1672.), tajnik
Kraljevskog drutva u Londonu, samo 30 godina nakon skoka). Ovo
poboljanje originalne ideje Vrani je nazvao Homo Volanis (letei
ovjek), i objavio ga je u knjizi izuma Machinae Novae, skupa sa
skicama drugih naprednih strojeva. Iako je poznat je po izumu
padobrana, to je manje bitno Vrani je graditelj niza mostova
originalne konstrukcije, podmornice, ratnih strojeva,
fortifikacija. U svom je podruju izuma jednako vaan kao njegovi
suvremenici kao to su astronomi Tycho Brache i Johannes Kepler te
graditelj Jacopo de Strada- istie novinar Miroslav Ambru Ki.
Paleontologija - Dragutin Gorjanovi Kramberger
Dragutin Gorjanovi Kramberger (Zagreb, 1856Zagreb, 1936)
Najpoznatiji je i u svijetu najpriznatiji hrvatski paleontolog,
arheolog i geolog, koji je 1899. u Krapini (Hrvatsko zagorje)
otkrio znanstveno vrlo vano pretpovijesno nalazite praovjeka. Po
Gorjanovievu sudu, ostatci praovjeka iz Krapine dokazuju da su
neandertalci bili pretci dananjih ljudi. Rijetki su se s njime tada
sloili, a najizravniju potporu pruio mu je njemaki anatom Gustav
Schwalbe. Kasnije, krajem 20-ih godina ovoga stoljea, Gorjanovieve
nazore elaborirat e uvelike znameniti ameriki antropolog ekog
podrijetla Ale Hrdlika. Iako je to zapravo Gorjanovi, Hrdlika se
smatra utemeljiteljem tzv. unilinearne sheme o evoluciji ljudskog
roda. Desetljea kasnije te ideje slijedio je Franz Weidenreich,
ovjek kome dugujemo obradu i temeljne spoznaje o pekinkom
praovjeku. On je jednu svoju monografiju, kao svome uzoru, posvetio
upravo hrvatskom znanstveniku Gorjanoviu.
-
Velikih sljednika Gorjanovieva znanstvenog opusa ima vie danas
negoli u prolosti. Njegovo ime u svijetu paleoantropologije i danas
se esto citira i on je zasigurno na najnavoeniji prirodoslovac.
Ako se priklonimo tvrdnji suvremenog engleskog povjesnika
znanosti A. Desmonda kako "znanstvenici ne djeluju u zrakopraznom
prostoru, nego su i oni odraz svoje ire kulture", onda je osobnost
i znanstvena djelatnost Gorjanovia, u europskim i svjetskim
okvirima, ipak refleksija njegove zagrebake, hrvatske i
srednjoeuropske kulture. Ne smijemo, naime, smetnuti s uma kako je
Gorjanovieva znanstvena djelatnost, prouavanje biolokog podrijetla
ovjeka, zadirala u same temelje europskog tradicijskog nauka i
intelektualne misli. Ona se kosila sa svjetonazorom i osjeajima
mnogih pojedinaca i zajednica. No, suprotno mnogima u irokom
svijetu, manje u nas, on nije neutemeljeno irio staze svog
intelektualnog djelovanja. Premda su kunje slave, posebice u
njegovoj znanosti, uvijek podvrgnute skretanju, on je do smrti
sauvao primjeran znanstveni autoritet, nikad ne zadirui u podruja i
uvjerenja drugih.
Nevidljive odrednice ovakva Gorjanovieva ponaanja moda su upravo
proizale kao plod male znanstvene sredine i male zemlje Hrvatske iz
koje je uvijek s mukom i ustrajno, bioloki reeno, imajui posebne
prilagodbe, trebalo kroiti u europska obzorja. Njegova kultura,
njegov ivotopis i sav znanstveni opus kao da su tako razliiti od
ideologiziranih sklopova velikih naroda i njihovih znanstvenika, od
sklopa npr. Haeckelova u Njemakoj ili Huxleyeva u Engleskoj. Posve
dobro upoznat sa znanstvenom djelatnou velikih europskih sredita,
Gorjanovi se nije olako priklanjao autoritetima, ve je u svome
Zagrebu sauvao i razvio samosvojni put znanstvenog promiljanja.
Talentu se prikljuila velika radinost i ustrajnost, pa otuda moda
iznalaenje uvijek novih pojedinosti, metodoloke inovacije i
originalne spoznaje. I tako, njegovo veliko otkrie nije samo
smijeak sree nego i poklon radinom velikanu znanosti koji je taj
dar najbolje znao ugraditi u kulturnu i znanstvenu batinu Hrvatske
i Svijeta. D. Gorjanovi-Kramberger, obasut priznanjima i slavljen,
umro je u Zagrebu 22. prosinca 1936. godine.
Penkala - Slavoljub Penkala
-
Slavoljub Penkala (Liptovski sv. Mikula, 1871. - Zagreb, 1922)
je prvi u svijetu konstruirao i izveo mehaniku olovku koju je
nazvao "Penkala". Patentirao ju je 1906. godine, a patentirana je
jo u 14 zemalja svijeta. Penkala je znaajna po tome to je time u
svijetu zapoelo razdoblje modernoga pisaeg pribora, a naziv
"Penkala" postao je naziv koji se upotrebljava u cijelom svijetu.
1911. god. Penkala podie u Zagrebu tvornicu za izradu pisaeg
pribora. Autor je oko 80 patenata. Njegovi originalni izumi su:
mehanika etkica za zube, mehanika olovka "penkala", naliv-pero sa
spiralnim klipom, dra za pisaljke, tvrde gramofonske ploe, anodne
baterije, nacrt lebdjelice, aerodinamiki profil, motorni
zrakoplov.
Power blok - Maria Puratia
Varijante Puratieva vitla
-
Puratievo vitlo (eng. "Power Block" ili "Puretic Power Block")
je vitlo za izvlaenje ribarskih mrea. Vitlo je izum hrvatskog
izumitelja Maria Puratia. Kako je njegovo prezime u Americi
iskrivljeno, u upotrebi je mnogo ei naziv Pureti. Ovaj Braanin roen
je 1917. godine, a 1938. odlazi u potrazi za boljim ivotom, u
Ameriku gdje je godinama radio kao ribar. Primjena njegova izuma
unijela je revolucionarnu promjenu u efikasnost ribarenja, te uz
tri puta manju posadu omoguuje trostruki ulov u odnosu na ranije,
runo izvlaenje mrea, koje je bilo izuzetno tegobno i dugotrajno.
Niti jedan pojedinani izum nije toliko doprinjeo uspjenom izvlaenju
mrea potegaa kao vitla tvrtke Marco. Niz Puratievih vitala, koji je
prvi puta uveden u pedesetim godinama dvadesetog stoljea, postao je
stoer u mehanizaciji ribolova mreama potegaama. Zajedno s
tehnologijom hidraulike fluida i novim velikim sintetikim mreama,
promijenio je cijeli karakter ribolova mreama potegaama. Od tih
ranih dana vitla tvrtke Marco prola su kroz mnoga poboljanja
dizajna kako bi se omoguio najvei mogui raspon veliina i snage za
zahtjeve koji se stalno mijenjaju. O popularnosti Puratieva izuma
moda ponajbolje svjedoi podatak da je na kanadskoj novanici od 5 $,
tiskanoj izmeu 1969. i 1979. godine, slika ribarskog broda s
ureajem Power Block. Ameriki patentni ured proglasio ga je 1975.
godine "izumiteljem godine za zasluge u napretku znanosti i
korisnih vjetina.
Prevoditeljstvo, filozofija i prihvaanje Aristotelovih djela -
Herman Dalmatin
-
Herman Dalmatin (oko 1110. godine, u Istri, tada dijelu Koruke
ili Carinthije - oko 1160.) - hrvatski filozof i znanstvenik, te
pionir europskog latinskog aristotelizma iz 12. stoljea
Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12.
stoljea. Potpisivao se kao Hermannus Secundus. Kao Herman Dalmatin
se spominje u pismu Petra asnog u kojem pie, da je povjerio
prevoenje Kurana, Hermanu Dalmatinu. kolovan je u nekom
benediktinskom samostanu u Istri, gdje je uio gramatiku, retoriku i
logiku (trivijum). Kvadrivijum studira u Chartesu. Studira i u
Parizu, te nakon toga putuje s engleskim prijateljem u bliskoistone
zemlje, da bi nauio arapski i bio u mogunosti istraivati arapske
spise. Prouavaju astrologiju. Prevodi, po narudbi zbirku legendi,
jedan dijalog, te na kraju i sam Kuran.
Svojim je prijevodima s arapskog na latinski mnogo doprinio da
Zapad u prvoj polovici 12. stoljea upozna temeljna djela grke
geometrije, arapske astronomije i islama a njegovo je filozofsko
djelo De essentiis najstarije sauvano djelo hrvatske filozofske
batine.
Putnik, istaiva - Marko Polo
-
Crkva San Lorenzo di Venezia, gdje je pokopan Marko Polo
Marko Polo (Korula?/Mletci?, 1254. - Mletci, 8. sijenja 1324.),
mletaki trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju
kroz Kinu. Vjeruje se da je roen na otoku Koruli (prema jednom
dokumentu iz 15. stoljea podrijetlom s Korule), iako oko toga ne
postoji konsenzus. Prema nekim pretpostavkama, obitelj Polo potjee
iz grada KoruleSvjetski je putnik kasnog srednjeg vijeka koji iz
Venecije odlazi na dugo putovanje u Kinu, gdje ostaje u slubi
mongolskog vladara Kublaj-kana. Nakon to je upoznao tamonji svijet
o kojem Europa nije znala gotovo nita, 1295. vraa se na rodni otok
Korulu, povezujui ova dva europska kontinenta. U Europu je donio,
meu ostalim, dalekozor, sladoled i pagete.
Marko Polo ostao je u Kanovoj slubi itavih 17 godina. Za to
vrijeme proputovao je mnoge krajeve i upijao podneblja, obiaje i
jezike tamonjih naroda. Prilika za povratak ukazala se 1292.
godine. Pridruili su se pratnji mongolske princeze koja je krenula
na put kao nevjesta za perzijskog kana Arghuna. U Veneciju su se
Marko i njegovi vratili 1295. Kao to vidimo, prvo putovanje u Kinu
njegova oca i strica trajalo je osam godina, sljedee putovanje
skupa s Markom upola krae, a povratak svega tri godine. Za
usporedbu, danas se zrakoplovom od Venecije do Pekinga leti deset
sati i 14 minuta!
-
Ve tri godine nakon puteestvija i privremenog rada u Kini, Marko
je zarobljen nakon sukoba mletakih i genovekih brodova pokraj
Korule. Dok je sjedio u zarobljenitvu, kratio je vrijeme priajui
doivljaje s Istoka prijatelju Rustichellu iz Pise. On ih je na
francuskom prenio na papir, u knjizi Knjiga svjetskih uda, poslije
poznatoj skraeno kao Milijun.
Markova knjiga imala je presudan utjecaj u doba velikih otkria.
Zemljopisne karte Dalekog istoka stoljeima su izraivane ba po
njegovu putopisu.
Njemaki je kartograf Johannes Schner zapisao 1533. godine: "Iza
Sinae i Ceresa (mitskih gradova sredinje Azije)... otkria mnogih
zemalja zasluga su Marka Pola... obale tih zemalja nedavno su
oplovili Kolumbo i Amerigo Vespucci u svojim putovanjima po
Indijskom oceanu." Pokazat e se, dakako, da Kolumbo nije stigao do
predjela koje je opisao Marko Polo, jer ga je na putu do njih
zaustavilo kopno koje e po Amerigu biti prozvano - Amerika. Ali,
preko crte obzora, Kolumba i druge velike istraivae privlaili su
upravo Markovi ivi prikazi. Poznato je da je Kristofor Kolumbo
(1451.-1506.) posjedovao jedno latinsko izdanje Markove knjige i u
biljekama koje je pravio tokom putovanja usporeivao vlastita otkria
s mjestima koja je Marko opisao.
Raketni motor i orbitalna svemirska stanica - Herman Potonik
-
Herman Potonik roen je 22. prosinca 1892. u Puli, a umro je u 36
godini u Beu. Studirao je strojarstvo na Visokoj tehnikoj koli u
Beu gdje je 1925. godine diplomirao kao inenjer - strunjak za
raketnu tehnologiju, jedan je od osnivaa moderne astronautike.
Tijekom prvog svjetskog rata slui u Galiciji, Srbiji i Bosni, da bi
onda bio premjeten na Sou. Nakon zavretka rata biva umirovljen iz
zdravstvenih razloga. Fascinira ga raketna tehnika te pred kraj
1928. godine objavljuje knjigu: Das Problem der Befahrung des
Weltraums - der Raketen-motor (O problemu svemirskog leta - raketni
motor). Radi se o jednom od fundamentalnih dijela u kojem se
elaborira modularna svemirska stanica, geostacionarna orbita i
komunikacijski sateliti. Kao malo koje djelo, ova je knjiga imala
je snaan uinak na ruske i njemakeu astronautike znanstvenike i
ininjere.U svojoj knjizi Problem svemirskih putovanja - raketni
motor" ponudio je tehnika rjeenja koja su u ono vrijeme iznenaujue
nova i originalna. Ona u cjelini predstavljaju pravi strateki nacrt
za ljudski prodor u svemir. Vrlo su dojmljivi njegov projekt
raketnog motora i nacrt orbitalne stanice. - U obliku kotaa
orbitalna bi stanica rotirajui stanovnicima pruala umjetnu
gravitaciju, solarni tanjuri bi Sunevu svjetlost fokusirali u
zatvoreni krug vode i pare za proizvodnju struje, a spiralni
koridori koji bi vodili prema "osovini" stanice pruali bi razne
stupnjeve besteinskoga stanja za znanstvene pokuse i proizvodnju
materijala koje je nemogue proizvesti na Zemlji - kae Ambru Ki
Shrvan tuberkulozom i bijedom, umire, 27. kolovoza, 1929. godine
u Beu. Mnogo godina kasnije doivljava priznanje za razvoj
astronautike, pa se kod izgradnje prve svemirske stanice razmiljalo
da ona nosi njegovo ime
Sezmologija - Andrija Mohorovi
-
Andrija Mohorovi (Volosko, 18571939)svjetski poznati meteorolog,
klimatolog i utemeljitelj moderne seizmologije. Analizom pokupskog
potresa od 8. listopada 1909. godine, Mohorovii je posebno
unaprijedio spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bliih
potresa kroz Zemlju. Tom prilikom prvi je u svijetu na osnovi
valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli
koru od plata Zemlje i koja je njemu u ast nazvana Mohoroviiev
diskontinuitet. Ubrzo nakon Andrije Mohoroviia i drugi znanstvenici
potvruju postojanje tog sloja. Prvi je u svijetu ustanovio da
Zemlja nije cjelovita, nego slojevita te da pomjeranjem velikih
ploa nastaju potresi.
Sumamed - Slobodanom okiem, Gorjana Radoboja-Lazarevski, Zrinka
Tamburaev i Gabrijela Kobrehel
Skupina istraivaa iz PLIVE stvorila je novi antibiotik po svemu
razliit od ostalih do tada primjenjivanih antibiotika. Zbog toga to
je bio poseban, dali su mu ime Sumamed - "Suma sumarum medicinae".
Tim strunjaka predvoen doktorom Slobodanom okiem u sastavu Gorjana
Radoboja-Lazarevski, Zrinka Tamburaev i Gabrijela Kobrehel je jo
1980. otkrio formulu kemijskog spoja azitromicina koji se pokazao
izrazito efikasnim pri terapijskom lijeenju bakterijskih infekcija.
1981. spoj je patentiran i stavljen na ekanje da bi ga Pfizerovi
strunjaci ponovno pronali prelistavajui dokumentaciju patentiranih
kemijskih spojeva. Ve 1986. Pliva i Pfizer su potpisali ugovor koji
je Pfizeru dao ekskluzivna prava za prodaju azitromicina na tritima
SAD-a i Zapadne Europe, dok je Pliva 1988. na trite Centralne i
-
Istone Europe lansirala svoj azitromicin pod imenom Sumamed.
Danas je to jedan od najee koritenih antibiotika u svijetu.
Teorija sila i strukture tvari - Ruera Josipa Bokovia
Privlana sila prikazana je negativnom ordinatom a odbojna
pozitivnom.
Najvee hrvatsko znanstveno dostignue u svjetskoj znanosti je
teorija sila i strukture tvari Ruera Josipa Bokovia (1711.-1787.).
- Ovaj hrvatski matematiar, astronom, geodet, fiziar i filozof,
isusovac, stvorio je prve tone predodbe o obliku Zemlje i razradio
predodbe o izgledu svemira. Njegove su se atomistike teorije
(Theoria philosophiae naturalis) poslije pokazale tonima u daljnjoj
razradi Alberta Einsteina i Nielsa Bohra te dananje kvantne fizike.
Najcjenjeniji europski znanstvenik toga vremena s doprinosom
razumijevanja svijeta i svemira na irokom podruju znanosti. Otac
mnogih kasnijih izuma- istie Ambru Ki.
Torpedo - Ivan Bla Lupis
-
Giovanni Biagio Luppis poznatiji kao Ivan Lupis (Rijeka,
1813Torriggia, 1875) izumitelj je torpeda, jedan od utemeljitelja
prve tvornice torpeda u Rijeci 1866. Torpedo oblika i ustroja
kakvog danas poznajemo djelo je hrvatskog umirovljenog asnika
Austro-Ugarske ratne mornarice roen je u Rijeci 28. sijenja 1814.
Do umirovljena bio je zapovjednik austrijske vojne fregate. Izumio
je i 1860. godine sagradio torpedo, koji je poslije usavrio
britanski strojarski inenjer Robert Whitehead koji je tada bi na
elu Rijekog tehnikog zavoda. Nekoliko godina kasnije upravo je u
Rijeci osnovana prva tvornica torpeda u svijetu "Whitehead &
Co.". Od 1880. godine Lupis-Whiteheadov torpedo postaje standardno
naoruanje razvijenijih ratnih mornarica. Torpedo je zauvijek
promijenio nain ratovanja na moru te prenio bojinicu sa zraka i
kopna u morske vode.
Lupis je osmislio spravu za razaranje brodova ("mali amac bez
posade") upravljanu s kopna, te aktiviranje udarom o neprijateljski
brod. Nakon vie prototipova izgradio je "amac" (duine 1 m) na pero
i vijak (kao pogonskim mehanizmom), a imao je 2 kormila i upravljan
je "dugim uzdama s kopna". Konano je uobliio "spasitelja obale"
(duine 6 m). Nakon neuspjeha i umirovljenja (1860.), poao je na
Rijeku, te ga je gradonaelnik Ivan Ciotta upoznao s britanskim
strojarskim inenjerom Robertom Whiteheadom koji je zdruenim snagama
prionuo (1864.) usavravanju Lupisova izuma.
Lupusov izum je zapravo evolucija potpaljivaa, plovila iz doba
jedrenjaka koji su se, nakrcanih zapaljivim tvarima, usmjeravali
prema neprijateljskoj floti a sve to torpedo ini onim to jest
osmislio je Whitehead. Ime mu je pak dao David Bushnell koji je
1775 sagradio podmornicu Turtle a svoju minu (prethodnika torpeda)
nazvao prema elektrinoj rai.
-
Vegeta - Zlate Bartl
Povijest Vegete zapoela je 1958. godine u istraivakom
laboratoriju Podravke pod vodstvom profesorice Zlate Bartl. U
svojim poecima ovaj zainski proizvod zvao se Vegeta 40. Ve 1959.
godine lansirana je na trite i kako e se kasnije pokazati,
nezaustavljivo je krenula putem uspjeha. Osam godina kasnije
potpisuju se prvi prodajni ugovori sa stranim partnerima i kree u
pohod na svjetska trita dodataka jelima. Prve inozemne zemlje koje
su imale priliku uivati u Vegeti jesu Maarska i Rusija. Danas se
Vegeta se prodaje ak u 40 zemalja svijeta i na svih 5
kontinenata.
Zoologija - Spiridon Brusina
Spiridon Brusina (Zadar, 1845Zagreb, 1908), najpoznatiji je
hrvatski zoolog, koji se bavio mekucima, pri emu je zabiljeio
mnogobrojna otkria. Poduzeo je 1894. prvo znanstveno istraivanje
Jadranskog mora, promicao je Darwinove evolucionistike ideje u
Hrvatskoj.
-
Spiridion Brusina (Zadar, 1845Zagreb, 1908). Nakon zavrene
gimnazije u rodnom gradu, odlazi na studij prirodnih znanosti u Be.
Po zavretku studija, u jesen 1867., vraa se u Zadar i zapoljava na
tri mjeseca kao suplent na zadarskoj gimnaziji. Za pristava
(kustosa) Prirodopisnih odjela Narodnoga zemaljskog muzeja u
Zagrebu primljen je 1. sijenja 1868. Bavio se recentnim i fosilnim
mekucima, pronaavi mnogo novih taksona; organizirao je ornitoloka
promatranja, poduzeo nae prvo znanstveno istraivanje Jadranskog
mora (1894.), promicao Darwinove evolucionistike ideje u nas.
Suosniva Hrvatskog prirodoslovnog drutva (1885.) i pokreta njegovog
znanstvenog asopisa. Bio je redoviti lan HAZU.
-
Prevoditeljstvo, filozofija i prihvaanje Aristotelovih djela -
Herman Dalmatin