-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
1
HRONIKA LAZAREVCAHRONIKA LAZAREVCAHRONIKA LAZAREVCAHRONIKA
LAZAREVCA
NASELJAVANJE STANOVNI[TVANASELJAVANJE STANOVNI[TVANASELJAVANJE
STANOVNI[TVANASELJAVANJE STANOVNI[TVA U drugoj polovini XIX veka u
jednoj od povijaraca rudni~kih planina koje se blago spu{taju u
kolubarsku dolinu nastalo je naselje
Lazarevac.Lazarevac.Lazarevac.Lazarevac.
1Lazarevac je nastao kao ogranak sela [opi} i da bi se mogao
pratiti njegov nastanak i razvoj potrebno je upoznati se najpre sa
nastankom i razvojem [opi}a[opi}a[opi}a[opi}a. [opi} je nastao
sredinom XVIII veka, posle beogradskog mira 1739. godine 2) kada se
u ovaj plodni deo [umadijske Kolubare doselio sa svojom porodicom
Stevan [op aga, Srbin iz Sjenice. Selo se brzo izgra|ivalo tako da
je uskoro podignuta i crkva, na mestu gde se danas nalazi
Lazareva~ko groblje, te se ovaj kraj i danas naziva Crkveno polje.
U to vreme je, u blizini crkve sagra|en i konak letnjikovac turskih
spahija. Po prvom stanovniku selo je dobilo naziv [opi}, a prostor
na kome se danas nalazi Lazarevac zvao se Zbegovac, jer se tu s
begovskih imanja sabirala letina. 1846 godine [opi} je brojao
devedeset pet ku}a, 578 du{a, a pored crkve ima {kolu3). Jedina
gra|evina koja se nalazila u Zbegovcu bila je vodenica
MilanMilanMilanMilana Topalovi}aTopalovi}aTopalovi}aTopalovi}a,
zemljoradnika iz [opi}a, podignuta 1840. Godine, na Lukavi~koj
reci. Ve}i deo Zbegovca bio je svojina Jovana Paunovi}aJovana
Paunovi}aJovana Paunovi}aJovana Paunovi}a i Milana Topalovi}aMilana
Topalovi}aMilana Topalovi}aMilana Topalovi}a, zemljoradnika iz
[opi}a. Paunovi}evoPaunovi}evoPaunovi}evoPaunovi}evo imanje
obuhvatalo je je prostor dana{nje `eleni~ke stanice, ju`no od
glavnog puta, sve do Lukavi~ke reke i bilo je tako plodno da su se
na njemu o uskrsu skupljali ~obani iz okoline , pu{taju}i stoku da
pase po p{enici (jer bi iz|ikala do ~ove~ijeg pasa) da bi na leto
rod bio bolji, a Topalovi}evoTopalovi}evoTopalovi}evoTopalovi}evo
imanje pak protezalo se severno od dana{njeg glavnog puta.
1 U FNRJ postoje 4 naselja koje nose naziv Lazarevac a)
Lazeravac, selo, op{tina Beljehin, srez Prokuplje, NRS, po{ta G.
Bragadin, b) Lazarevac, selo op{tina Konjih , srez Kru{evac, NRS,
po{ta Bele Vode, c) Lazarevac, selo , op{tina op{tina Vrbovec, Srez
Kri`evci, NR Hrvatska, i d) Lazarevac, varo{, op{tina Lazarevac,
srez Valjevo, NRS, o kome se govori u hronici. 2) U knjizi Srbija i
Beograd od Du{ana J. Popovi}a u kojoj se nalazi i popis sela u
Srbiji ne pominje se u priodu od 1718-1739 god. selo [opi}. 3)
Re~nik geografsko-stati~eski od Jovana Gavrilovi}a god. 1846.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
2
Sam polo`aj Zbegovca, koji se prostirao s jedne i druge strane
glavnog puta Beograd-Rudnik, bio je kao stvoren za formiranje
naselja. Jovan Paunovi}Jovan Paunovi}Jovan Paunovi}Jovan Paunovi} i
MMMMilan Topalovi}ilan Topalovi}ilan Topalovi}ilan Topalovi} su
iskoristili tu okolnost prodaju}i delove svog imanja blizu puta kao
placeve. Tako je Nedeljkovi} NegovanNedeljkovi} NegovanNedeljkovi}
NegovanNedeljkovi} Negovan, zemljoradnik iz [opi}a,
1858.1858.1858.1858. godine sagradio ku}u kraj puta, na placu
kupljenom od Paunovi}a. 1860.1860.1860.1860. godine, sa severne
strane puta, prema Nedeljkovi}evoj ku}i, nikla je ku}a Raje
Raji}aRaje Raji}aRaje Raji}aRaje Raji}a na placu koji je kupio od
Topalovi}a. To su bili prvi stanovnici budu}eg Lazarevca. Pored
me{tana, [opi}ana, me|u prvim naseljenicima ima dosta jabanaca1),
koji
dolaze iz raznih krajeva Srbije. Bra}a
Cvetkovi}iCvetkovi}iCvetkovi}iCvetkovi}i, \\\\or|eor|eor|eor|e,
JovanJovanJovanJovan i ZlatkoZlatkoZlatkoZlatko, rodom iz sela
Sem~e (okolina Ni{a) naseljavaju se 1862. godine (\or|e je ubio
Tur~ina, pa je, pla{e}i se osvete, pobegao sa bra}om u srpsko).
Cvetkovi}i su kupili u [opi}u Zbegovcu imanje od Jovana Paunovi}a i
otvorili radnje. \or|e i Jovan bili su kolari, dok se Zlatko bavio
zemljoradnjom. Postepeno naseljavanje Zbegovca nije bilo slu~ajno.
Brz ekonomski razvoj Srbije, posle dobijanja autonomije, zahtevao
je da se na ovom delu [umadijske Kolubare zanuje
zanatlijsko-trgova~ki centar, koji bi ~inio usluge okolnim selima i
u kome bi se vr{ila razmena dobara. Do obli`njih varo{ica i gradova
trebalo je i}i satima (Valjevu udaljeno 5 sati hoda, Aran|elovac,
tako|e, Rudnik 7 sati, Beograd 10 sati). Same prilke su zahtevale
da se na magistrali Beograd-Rudnik, na ~ijoj du`ini od 100
kilometara nije postojalo nijedno ve}e mesto, osninuje varo{ica
koja bi zadovoljila potrebe ~estih kirid`ija iz okolnih sela.
1) Jabanac stranac - doseljenik
Porodica Cvetkovica snimljena 1917.godine.Na slici su ore iJovan
saporodicama,[prim.P.M.lule]
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
3
Godine 1865. Zbegovac dobija prvog opan~ara Milancuku iz Pirota,
koji je izra|ivao tra`ene crvene opanke, potiskuju}i vrcane opanke
primitivno na~injene od presne ko`e, uvezane vrpcama od ko`e ili
kudelje. Prvi ko`ar, Grigorije Grigorije Grigorije Grigorije Giga
Nikoli}, Giga Nikoli}, Giga Nikoli}, Giga Nikoli}, rodom iz Ferdina
(Banat), naselio se 1867. Godine da ne bi slu`io unutra{njoj vojsci
on je pobegao iz Banata u eleznik, pa se docnije naselio u [opi}u.
Od op{tine [opi} dobio je besplatan plac i sagradio je ku}u u
Zbegovcu. Iste godine otvorio je prvu mehanu Makedonija Jovan Jovan
Jovan Jovan Vi{nji},Vi{nji},Vi{nji},Vi{nji}, zvani
VlaucaVlaucaVlaucaVlauca, Cincarin iz Makedonije. Godine 1868.
Petar Petar Petar Petar Stevanovi}Stevanovi}Stevanovi}Stevanovi} iz
Krive Reke (Ka~er) podu`e [arenu mehanu kod Broda (re~ni prelaz na
putu Beograd [opi}, pored dana{njeg gvozdenog mosta na ulazu u
Lazarevac). [arenom je prozvana zbog mnogobrojnih crte`a po
spoljnjim zidovima. Pored soba za preno}i{te i staja za sme{taj
stoke mehana je imala i pekaru, tako da su namernici pored pi}a i
preno}i{ta mogli dobiti i hleb. Prvu trgova~u radnju otvorio 1870.
godine Milo{ Milo{ Milo{ Milo{ \\\\or|evi}or|evi}or|evi}or|evi}. U
Zbegovcu, zaseoku [opi}a, biolo je tada 9 ku}a sa 32 stanovnika.
Sedamdesetih godina pro{log veka naseljavanje se vr{ilo
intezivnije. Jevrem Jevrem Jevrem Jevrem
@ivkovi}@ivkovi}@ivkovi}@ivkovi} i Despot Vasi},Despot Vasi},Despot
Vasi},Despot Vasi}, opan~ari rodom iz sela ispod planine Tare,
naseljavaju se 1871. godine, a Obren Peri{iObren Peri{iObren
Peri{iObren Peri{i}, tako|e opan~ar pridru~uje im se tako|e 1872.
godine. Prvu obu}arsku radnju otvorio je 1875. godine Obrad Obrad
Obrad Obrad Popovi},Popovi},Popovi},Popovi}, Kosmajac, a posle
sedam godina naselio se i drugi obu}ar, Dragutin Dragutin Dragutin
Dragutin Markovi},Markovi},Markovi},Markovi}, zvani
TrentaTrentaTrentaTrenta, tako|e Kosmajac. Prve terzije bili su
Milutin Filipovi}Milutin Filipovi}Milutin Filipovi}Milutin
Filipovi} rodom iz Valjeva, koji se doselio 1877. godine i
JoJoJoJovan Vi{nji},van Vi{nji},van Vi{nji},van Vi{nji},
VlaucaVlaucaVlaucaVlauca (koji je pored mehane, 1876. godine
otvorio je terzijsko-abad`ijsku radnju). Nagli ekonomski napredak u
Srbiji, nastao posle dobijanja gradova 1868. godine, odrazio se
povoljno i u ovom delu [umadijske Kolubare. Blizina Beograda i
Austro-ugarske granice pozitivno su uticale na br`u razmenu
produkata i stavrale mogu}nost da se lak{e do|e do novca i do
ostavrenja vi[eg `ivotnog standarda. Bogati, ravni~raski krajevi
uzimaju sada aktivnijeg u~e{}a, ne samo u ekonomskom, ve} i u
politi~kom `ivotu zemlje, tako da stari strate{ki politi~ki centri
gube svoju va`nost. Dobijanje dr`avne
Lazarevaka pijca.posle I Svetskog rata
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
4
nezavisnosti posle Berlinskog kongresa, javila se u ovom delu
[umadijske Kolubare potreba da se stvori novi, prirodni privredni i
politi~ki centar sreza kolubarskog tj. da se administrativno
sredi{te sreza kolubarskog do tada u ^ibutkovici prenese u
ravni~arske krajeve. Novo administrativno sedi{te trebalo je da
bude u [opi}u ili Baro{evcu. Sve{tenik Gerasimovi} iz Baro{evca
te`io je da se centar sreza premesti u
BaroBaroBaroBaroevacevacevacevac, dok su liberali koje je vodio
Mi}a BrankoviMi}a BrankoviMi}a BrankoviMi}a Brankovi}, trgovac iz
Drena, predsenik op{tine [opi}, `ele}i da [opi}u pripadne ta ~ast
povodom toga je u Baro{evcu je 28 juna 1878. godine odr`ana sreska
skup{tina kojoj su prisustvovali svi vi|eniji ljudi iz sreza.
Odlukom ve}ine re{eno je da se novonaseljeni deo [opi}a Zbegovac
proglasi sredi{tem sreza kolubarskog1) Jovan Paunovi} Jovan
Paunovi} Jovan Paunovi} Jovan Paunovi} zemljoradnik iz [opi}a,
poklonio je plac zvani Ada u Zbegovcu da se podigne kapetanije i
apsana. Ispod zatvora sagra|ena je staja za konje. Kapetanije je
bila belo okre~ena, te su je zvali bela ku}a. Prvi kapetan sreza
Kolubarskog sa novim sredi{em u Zbegovcu ([opi}) bio je Petar
Molerovi}Petar Molerovi}Petar Molerovi}Petar Molerovi} rodom iz
Vra~evi}a, koga su u jesen 1878. godine seljaci iz okoline i
naseljinici iz Zbegovca sve~ano do~ekali. On je bio sve~ano obu~en
sa fesom na kome je vijorila ki}anka. Preko rasko{nog d`emerdanca2)
blistao je fermen3) krd`alinac4), sav u srmi. ^ak{ire - poturlije5)
krasile su izvezene osmice6) i ~arme7), a na nogama su se sijale
plitke kondure8). Sa kapetanom do{lo je i ostalo osoblje, pisar
Vi}entije Popovi}, rodom iz [opi}a, praktikant Velimir
Markovi}Velimir Markovi}Velimir Markovi}Velimir Markovi} zvani
\\\\edaedaedaeda i jedan pandur. Progla{enje [opi}a za sresko mesto
izazvalo je nov priliv stanovni{tva. Tome je doprinelo prosecanje
novih puteva, koji su spajali [opi} kako sa oklinim tako i sa ve}im
i zna~ajnijim mestima, Kako su u to vreme, ponalogu Narodne
skup{tine, presecani i gra|eni putevi ka Aran|elovcu, Milanovcu,
rudniku, Valjevu i Beogradu, to je svako selo na svojoj teritoriji
u~estvovalo u izgradnji istih. Po nare|enju sreskog kapetana,
seosko stanovni{tvo [opi}a je kulukom davalo svoj deo u
izgra|ivanju, dok su zanatlije u trgocu ispla}ivali svoj deo
novcem. Kako su to bili putevi kr~enici nasuti peskom to su
imu}niji seljaci dovla~ili sto~nom zapregom pesak i kamen, a
sirotinja je kr~ila put, nasipala ga peskom i prokopavala odvodne
kanale. Nije bila retka slika da panduri
1) U delu Kne`evine Srbije od M. \. Mili}evi}a stoji da se okrug
Beogradski delio na 5 srezova, izme|u ostalih Kolubarski sa
sredi{tem u [opi}u. U fusnoti stoji gotovo pre u Stubici, ali se
zove i pi{e u [opi}u. Ovde Filipovi} misli da [opi} zahvata
ravni~arski kraj, a da Zbeogovac zaseok [opi}a pripada Stubici
(prim. Hron.) 2) d`emerdanac - ode}a sa dugim rukavima koja je
dosezala do kolena 3) femen ode}a bez rukava koja se navla~i preko
d`emerdanca 4) krd`alinac nazvan zbog obilja ukrasa koji su nosili
samo hajduci krd`alije 5) poturlije - ~ak{ire sa duga~kim turom 6)
osmice ukras izve`en svilom u obliku osmica 7) ~arme ukras izve`en
svilom i gajtanom u obliku grane 8) kondure - cipele
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
5
privedu po nekog seljaka i javno ga izbatinaju zbog neizlaska na
kuluk. Naj~e{}a kazna zbog neispunjavanja obaveza bila je pove}anje
radnih dana od 5 10 nadnica na kulu~enju. Zahvaljuju}i boljoj
povezanosti sa okolinom broj naseljenika raste. Svetozar
Jovanovi}Jovanovi}Jovanovi}Jovanovi} otvara kafanu 1879. godine,
Jovan Risti}Jovan Risti}Jovan Risti}Jovan Risti} zida 1880. godine
novu zgradu tako|e za kafanu, koju naziva Jelina kafana. Otvaraju
se nove opan~arske radnje Zdravka Stefanovi}aZdravka
Stefanovi}aZdravka Stefanovi}aZdravka Stefanovi}a (1880), i Petrai
Petrai Petrai Petra
Negovanovi}aNegovanovi}aNegovanovi}aNegovanovi}a -
^arugana^arugana^arugana^arugana (1881), a Lazar Jejki}Lazar
Jejki}Lazar Jejki}Lazar Jejki} (1881) i StevanStevanStevanStevan
Stevanovi}Stevanovi}Stevanovi}Stevanovi} (1882) otvaraju kova~ke
radnje. Kosta Markovi},Kosta Markovi},Kosta Markovi},Kosta
Markovi}, zvani MeraklijaMeraklijaMeraklijaMeraklija i Vasa
Milutinovi} Vasa Milutinovi} Vasa Milutinovi} Vasa Milutinovi} Crni
Crni Crni Crni VasaVasaVasaVasa (1882) vr{e terzijsko-abad`ijske
usluge. Prvi lekar u Zbegovcu bio je Dr Gligorije Sko~i}Gligorije
Sko~i}Gligorije Sko~i}Gligorije Sko~i} (1882). Zbog naglog rasta
broja stanovnika kapatan je podneo odgovaraju}im organima zahtev da
se [opi} proglasi za varo{icu. Narodna skup{tina je ispunila `elju
gra|ana. U Srpskim novinama slu`beni list od 29.9.1882. godine
iza[ao je oglas da se [opi} progla{ava za varo{icu. Uskoro se u
varo{ici [opi} naseljavaju opan~ari Milan Nikoli}Milan Nikoli}Milan
Nikoli}Milan Nikoli} (1882) i Dobrosav Dobrosav Dobrosav Dobrosav
Maksi}Maksi}Maksi}Maksi} (1883). Milovan Damjanovi}Milovan
Damjanovi}Milovan Damjanovi}Milovan Damjanovi}
Kur}ubaKur}ubaKur}ubaKur}uba dolazi iz Beograda i 1883. godine
otvara trgova~ku radnju i hotel. Iste godine Kuzma Kuzma Kuzma
Kuzma Ili}Ili}Ili}Ili} iz Lukavice i Stefanovi} PetarStefanovi}
PetarStefanovi} PetarStefanovi} Petar zidaju pekare, a
JovanJovanJovanJovan PanteliPanteliPanteliPanteli}, Kosmajac,
otvara 1884. godine trgova~ku radnju. Prvi stolar Toma Lomi}Toma
Lomi}Toma Lomi}Toma Lomi} iz U`ica otpo~inje sa radom 1885. godine.
Godine 1885. posetio je varo{icu [opi} u svojstvu {kolskog
nadzornika Jovan Miodragovi}, koji u svom izve{taju napominje da
ova varo{ica ne zaslu`uje da se tako zove, jer nema ni po{te, a
nije ni na reci i samo naselje usred bara i blata po~elo je da se
preme{ta du` puta1). Zanimljivo je da je Miodragovi}, ne bez
osnova, predvideo dalji napredak i preimu}stva novog dela [opi}a,
Zbegovca, budu}eg Lazarevca, u odnosu na stari deo [opi}a. Godine
1883. stanovni{tvo varo{ice [opi} uz pomo} okolnih sela ([u{njara,
Drena, Stubice i Dudovice) sazidalo je za svoje potrebe {kolu. Kako
ni okolna sela nisu imale {kole, to su se na inicijativu presednika
op{tine [opi}, Mi}e Brankovia odazvali imu}niji seljaci i za
gradnju {kole poklanjali gra|u, ciglu i kamen, a stovni{tvo
varo{ice je platilo rad majstorima u iznosu od 1.700 dinara. Ova
suma je razrezana prema imovnom stanju na sve gra|ane varo{ice. U
novom naselju, varo{ice [opi}, pove}avao se broj gra|ana.
PetaPetaPetaPetar Stefanovi}Stefanovi}Stefanovi}Stefanovi} i Toma
Paunovi}Toma Paunovi}Toma Paunovi}Toma Paunovi} otvaraju 1886.
godine manufakturno-
1) Jovan Miodragovi}: Iz revizije, u Srp~etu V, strana 194
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
6
galanterijske radnje. Milan Milan Milan Milan
\\\\or|evi}or|evi}or|evi}or|evi} otvara opan~arsku radnju 1886.
godine, a Milovan Petrovi}Milovan Petrovi}Milovan Petrovi}Milovan
Petrovi} prvu sara~ku radionicu. Cvetko Pavlovi},Cvetko
Pavlovi},Cvetko Pavlovi},Cvetko Pavlovi}, \\\\erasim erasim erasim
erasim \\\\erasimovi}erasimovi}erasimovi}erasimovi} i LLLLjuba
Ne{i}juba Ne{i}juba Ne{i}juba Ne{i} otvaraju pekarske radnje 1888.
godine, dok je Milovan Milovanovi}Milovan Milovanovi}Milovan
Milovanovi}Milovan Milovanovi} prvi kasapin koji se isklju~ivo bavi
mesarskim zanatom. [est pekarskih radnji svedo!~i o `ivom prometu u
varo{ici, pogotovo kada se uzme u obzir da su doma}ice skoro svih
zanatlija pekle hleb za svoje uku}ane. Zbog ~estih sukoba izme|u
uglednih zanatlija i trgovaca novog, gra|anskog dela [opi}a
(Zbegovca) sa vi|enijim ljudima zemljoradni~kog, starog dela [opi}a
oko razrezivanja poreza i op{tinskih izbora, gra|ani su zahtevali
da formiraju svoju op{tinu i da novo naselje dobije novo ime. Na
zboru, odr`anom 24. aprila 1887. godine (na Lazarevu subotu)
gra|ani varo{ice [opi} izrazili su jednodu{no svoju `elju da
varo{ica dobije ime LAZAREVAC. Narodna skup{tina Kraljevine Srbije
usvojila je zahtev gra|ana i 28. juna 1889. godine zvani~no je
objavljeno u Srpskim novinama da se naselje
varo{ica [opi} od sada ima zvati Lazarevac. Kako je Lazarevac
dobio svoje ime ima razli~itih tvr|enja. Petar Petrovi} u svojoj
knjizi [umadijska Kolubara iznosi dve pretpostavke.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
7
Prva je, da je Lazarevac dobio svoje ime po kafani Knez Lazar, a
druga, da je dobio ime na Lazarevu subotu, pa se otuda i zove
Lazarevac. Neki me{tani (^edomir Popovi}, sve{tenik i drugi) tvrde
da je Lazarevac dobio ime po vidovdanskoj skup{tini odr`anoj u
Baro{evcu 1878. godine (kada je preme{ten srez iz ^ibutkovice), a
to je dan kada se odigrala kosovska bitka i pogibija kneza Lazara.
Mi{ljenje najstarijeg Lazarev~anina, Milivoja Paunovi}a je
druga~ije. On tvrdi da je kralj Milan, na putu od Rudnika ka
Beogradu, pro{ao je kroz [opi}. Kada su ga gra|ani zamolili da mest
da novo ime, on ih je upitao:
- Koji je danas dan? - Lazareva subota, va{e veli~anstvo,
odgovorili su gra|ani. - Lepo! Neka se zove Lazarevac.
Najverovatnije je da je Lazarevac dobio ime po Lazarevoj suboti,
kada je doneta odluka o odvajanju od sela [opi} ili po kraljevoj
`elji. Kafana Knez Lazar po izjavi najstarijih Lazarev~ana
(Milivoja Paunovi}a, Zdravka Peri{i}a i Dimitrija Nikoli}a) nije
postojala. Za nepunih {est godina Lazarevac je tako napredovao da
je brojao 565 stanovnika, od toga 368 mu{kih i 197 `enskih1). Imao
je 9 trgova~kih, 10 opan~arskih, 2 kolarske, 3 ko`arske, 7
terzijsko-abad`iske, 2 sara~ke i 2 obu}arske radnje, 7 kafana i po
1 stolarsku, bravarsku, voskarsku i berbersku radnju. Lazarevac je
imao samo jednog lekara (najpre Dr Gligorija Sko~i}aGligorija
Sko~i}aGligorija Sko~i}aGligorija Sko~i}a, koji je umro 1896., a
potom Dr Jovana Aleksi}aDr Jovana Aleksi}aDr Jovana Aleksi}aDr
Jovana Aleksi}a), jednog apotekara Savu Savu Savu Savu
Mrcailovi}aMrcailovi}aMrcailovi}aMrcailovi}a iz Beograda i babicu
Jelenu Mr{ovi}.Jelenu Mr{ovi}.Jelenu Mr{ovi}.Jelenu Mr{ovi}. U
vremenu od 1895. do 1900. godine broj stanovnika se uve}ao za 106.
Prema popisu od 31.12.1900. godine Lazarevac je brojao 383 mu{kih i
288 `enskih, svega 671 stanovnik. Prira{taj stanovni{ta se
nastavio. Dragutin Dragutin Dragutin Dragutin
Baoeti},Baoeti},Baoeti},Baoeti}, opan~ar iz Beograda i Sava
Arsenovi},Sava Arsenovi},Sava Arsenovi},Sava Arsenovi}, abad`ija iz
Bijeljine otvorili su svoje radnje 1903.godine, a 1904. godine
naseljavaju se Ljubomir Ljubomir Ljubomir Ljubomir
\\\\or|evi},or|evi},or|evi},or|evi}, opan~ar, ^edomir Vesi},^edomir
Vesi},^edomir Vesi},^edomir Vesi}, abad`ija, Ljubomir
^olovi},Ljubomir ^olovi},Ljubomir ^olovi},Ljubomir ^olovi}, opan~ar
i Dragi} Staji},Dragi} Staji},Dragi} Staji},Dragi} Staji}, pu{kar.
Pored Milovana Milovanovi}a, mesara, otvorili su su{nice i mesnice
Vasa ]ukoviVasa ]ukoviVasa ]ukoviVasa ]ukovi}2) (1903) i Ratko
Radosavljevi}Ratko Radosavljevi}Ratko Radosavljevi}Ratko
Radosavljevi} (1904), {to govori o jo{ `ivljem prometu u mestu.
Prema popisu od 31.12.1905. godine (Statisti~ki godo{njek za 1905
godinu) Lazarevac je imao 421 mu{kih i 266 `enskih, svega 687
stanovnika. Op{tina
1) Prema podacima statisti~kog godi{njaka Kraljevine Srbije, II
knjiga od 1894/95 Beograd, strana 34, prema popisu od
31.12.1895.godine. 2) Vasa ]ukovi} ostac Spasenije ]ukovi} Babovi}
iz sela Radovine, srez Nova Varo{. U svom selu ubio je Tur~ina i
pobegao u Valjevo. Do 1903 godine nekoliko puta prelazio je u
Sand`ak nose}i oru`ije i drugi materijala za podizanje ustanka
protiv Turaka. Posle majskog prevrata pre{ao je u Vreoce i o`enio
se Stamenom. 1903 godine nastanio se u lazarevcu i `iveo do smrti
do 1942 godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
8
lazareva~ka obuhvatala je i sela Stubicu i [u{njar i brojala je
(731 mu{kih i 536 `enskih) 1267 stanovnika. Godine 1905 Lazarevac
je dobio po{tu koja je bila sme{tena u privatnoj ku}i, a 1906.
godine otpo~ela je izgradnja `elezni~ke pruge koja je zavr{ena
1908. godine.3) Izgradnjom pruge Lazarevac je povezan sa Valjevom,
Aran|elovcem i beogradom. Godine 1908. napustio je Lazarevac
apotekar Sava Sava Sava Sava Reailovi}Reailovi}Reailovi}Reailovi} i
oti{ao za Beograd. Na njegovo mesto za apotekara do{ao je Vojislav
Mihailovi}Vojislav Mihailovi}Vojislav Mihailovi}Vojislav Mihailovi}
iz Zaje~ara, koji je iste godine sazidao apoteku koja i danas
postoji. Idu}e godine Lazarevac je dobio jo{ jednog lekara Dr Simu
GovedaricuDr Simu GovedaricuDr Simu GovedaricuDr Simu Govedaricu.
Nagli uspon mesta zahtevao je i postojanje i sreskog suda. On je
otvoren 1910. godine a zgrade za sud podiglo je Ministarstvo
pravde. Iste godine
podignuta je nova zgrada nove {kole. Uo~i balkanskih ratova broj
stanovnika u Lazarevcu se pove}ao za 27 i iznosio je 433 mu{kih,
281 `enskih, svega 714 stanovnika. U ratovima 1912-1913 u~estvovalo
je 85 obveznika, a pognilo je 5.1) Ratne operacije u prvom svetskom
ratu 1914 anga`ovale su sve sposobne obveznike. 197 lazarev~ana
oti{lo je u rat. Prilikom drugog neprijateljskog napada na Srbniju
(posle Cerske bitke) Srpska vojka se povla~i i formira front koji
se protezao kosama sela Drena, Stubice, [u{njara, @upanjca i
]elija. Pred navalom neprijatelja ve}i deo stanovi{tva Lazarevca je
emigrirao. Povorka se kretala be`anija prema Valjevu, Kragujevcu i
Rudniku. Posle kolubarske bitke stanovni{tvo se vratilo svojim
domovima. Do oktobra 1915
3) Petar @. Petrovi} [umadijska Kolubara, Beograd, 1949. Godina
god.1910 Lazarevac je dobio `elezni~ku stanicu na pruzi Lajkovac
Aran|elovac 1) Poginuli u balkanskim ratovima:
Tihomir Nikoli}, opan~ar iz Lazarevca, pognuo 5.11.1912 u
Bitolju, Vojislav Stevanovi} iz Lazarevca, poginuo 9.12.1912. u
Jedrenu, Bogosav Peri{i} iz Lazarevca, umro od rana 15.03.1913 u
Dra~u, @arko Topalovi} iz Lazarevca, umro od rana, 15.3.1913. u
Kumanovu @ivko Veljanovi}, trgovac iz Lazarevca, poginuo,
11.07.1913. na Vlasini.
Osnovnakola, snimak pred ruenje1959.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
9
godine Lazarevac je `ivotario `ivotom prepla{ene palanke ~iji su
stanovnici bili `ene, deca i pokoji starac. Oktobra 1915. godine
ofanziva Austro-Nema~kih snaga izazvala je novu be`aniju -
povla~enje ispred neprijatelja. Ponovo su se kolone kretale ka
poznanicima iz 1914. godine. Neprijateljske trupe okupirale su
Lazarevac 3 novembra 1915. godine. Posle zauzimanja Srbije od
Strane napada~a izbeglice su se vratile svojim ku}ama. U periodu od
1915 1918 zamro je privredni `ivot Lazarevca.
EKONOMSKE PRILIKE OD 1876 DO 1918EKONOMSKE PRILIKE OD 1876 DO
1918EKONOMSKE PRILIKE OD 1876 DO 1918EKONOMSKE PRILIKE OD 1876 DO
1918 U LAZAREVCU CENTRU KOLUBARSKOG SREZAU LAZAREVCU CENTRU
KOLUBARSKOG SREZAU LAZAREVCU CENTRU KOLUBARSKOG SREZAU LAZAREVCU
CENTRU KOLUBARSKOG SREZA Kao sresko mesto Lazarevac je predstavljao
ne samo administrativni ve} i privredni centar sreza. Srez
kolubarski je imao raznorodnu privredu. Dok je njegov severozapadni
deo ravni~arski, dotle je jugoisto~no brdski i prete`no
sto~arsko-vo}arski. Najbogatiji dru{tveni sloj gra|ana
predstavljali su trgovci. Oni u ve}ini poti~u uglavnom iz
zemljoradni~kih porodica, pa se pored trgovine bave i zemljoradnjom
(Dragoljub Stefanoovi}, Mi}a Branskovi} i drugi), a manji deo,
uglavnom doseljenici, kao Milovan Damjanovi}, ^edomir Bro}i} i
drugi bavili su se samo trgovinom. Ve}ina trgovaca dr`ala je
galanterijsko-manufakturne ili gvo`|arske radnje. Uzgredno, bavili
su se i otkupom seoskih proizvoda: p{enice, kukuruza, suve {ljive,
rakije i ko`e, {to su odvozili za Beograd. (Do 1905 godine nije
bilo trgovaca koji su se bavili isklju~ivo otkupom i izvozom. Od
1905 godine jedini izvoznik bio je Milovan Lazarevi}). Trgovci su
se pored trgovine bavili i davanjem novca pod interes. U tom
pogledu naro~ito se isticao Milovan Damjanovi} Kur}uba, koji se
tako
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
10
obogatio da se govorilo da je njegovo imanje od reke do apoteke
ako bi ko zapitao gazda Milovana na koji je na~in postao bogat, on
bi, mo`da, rekao da je stekao krvavim znojem, ono, istina, nije
bilo ba{ bez znoja, kad ~ovek zapali svoje dobro, koje je bilo
osigurano i onda prevari osiguravaju}e dru{tvo i naplati ga, pa
onda pobe}i u Kolubaru da nas ovde usre}i. (zapalio je svoj hotel
Crna ma~ka, u Beogradu prim. hroni~ara. Daleko mu lepa ku}a. Pod
reakcijom G. Milovan je bio prava sila i {to on ka`e mora to da
bude. Vodio je doma}insku politiku: sve za narod, pa u svoj d`ep.
On je ulep{avao varo{icu, kopao arteske bunare, pa kako ga je bog
dao, umeo je nekako zgodno da napi{e i sastavi bilans. Ko bi jo{
mogao da nabroji dela ovoga velikoga i zaslu`nog gazda Milovana1).
Mnogi radnici su na svojim le|ima osetili dobratu ovakvih trgovaca,
ali su njihove prave `rtve bili svakako seljaci koji su se
zadu`ivali uglavnom kod trgovaca. Kamatna stopa iznosila je 10 do
20%. U prole}e kad je seljaku bilo najte`e, menice su davane na
protest zbog izmirenja duga i seljak je bio prinu|en da bud za{to
prodaje rod na zelene. Pored trgovaca, nov~anim {prekulacijama
bavile su se i kafed`ije. Kako je sedamdesetih godina pro{log veka
seljaka pogodio proces raspadanja patrijahalnih zadruga, to su se
ovi obra}ali trgovcima i kafad`ijama za zajmove. Da bi iskooristili
ovaj momenat, Milovan Damjanovi} i Milo{ \or|evi} osnivaju 18901)
privatni nov~ani zavod pod nazivom Lazareva~ka zadruga za kredit i
{tednju. Ovu i ovakvu zadrugu koristili su trgovci, politi~ki
jednomi{ljenici njenih osniva~a, koji su od zadruge na ime usluge
bez ve}eg interesa, uzimali novac u zajam, koji su posle davali
seljacima na kamatu od 20-30%. Zato zadruga nije imala veliku
dobit, {to se vidi iz njenog poslovanja od 1894 do 1900 godine.
godina Upla}eni
kapital Kamtna stopa Ukupni obrt ^ista dobit
1894 64842.00 10 638580.00 2362.14 1895 11606.00 10 83457.00
1896 22393.00 10 225974.00 457.60 1897 33883.00 10 101028.00
1041.00 1898 44988.00 10 462842.00 1708.00 1899 1900 5977.00 10
56152.00 Kakv je bio njen prioritet, najbolje se vidi iz tabele na
kojoj je data pore|enje celokupnog obrta (dinarima), nov~anih
zavoda Lazarevca, Valjeva i Aran|elovca.
1) Ratorni~ke novine br.37 od 1.8.1903. godine 1) U sedam
izve{taja statisti~kog godi{njaka kraljevine Srbije navodi se datum
osnivanja 1890 godine, a u jednom od 1900 1888.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
11
Celokupni obrt u dinarima mesto 1900 1901 1902 1903 1904
Lazarevac 56152 66482 55728 Valjevo 2477852 12608794 14020743
15885793 19282624 Aran|elovac 5451892 5495300 4526909 5015522
5116916 Posle majskog prevrata 1903. ovaj nov~ani zavod prestao je
da egzistira. Posle trgovaca, po ekonomskoj snazi, naja~i su bili
zemljoradnici. Zemljoradni~kih porodica bilo je u Lazarevcu
desetak2). To su obi~no bili ro|aci bogatih trgovaca (bra}a i sl.)
koji su ostajali na imanju. Oni su zadr`ali i odevanje i na~in
`ivota seljaka. Najbrojniji su bili zanatlije i radnici.
Proizvo|a~ka delatnost zanatlija orijentisala se prema zahtevima
okoline, tj. sela ({to je prirodno, jer je seljak bio glavni
potro{a~ robe) a manjim delom delom zadovoljavala je i varo{icu.
Zanatlije otvaraju radionice sa minimalnim obrtnim sredstvima
(osnovni kapaital od 150 do 200 dinara) i najprimitivnijim alatom.
Produkcija je bila manufakturno-radioni~kog tipa, {to je zavisilo
od materijalne mo}i zanatlija (siroma{an zanatlija radio je sve
sam) i prirode posla. Kod najve}eg broja zanatlija proizvodnja je
bila radioni~ko-esnafskog tipa. Najbrojniji su bili opan~ari. U
njihovim radionicama radilo je 4 do 5 radnika. Kod Dobrosava
Maksi}a radilo je 4 radnika, Jevrema @ivkovi}a 5, Zdravka
Stefanovi}a 3. Broj radnika bio je varijabilan i zavisio od sezone.
Abad`ije su dr`ale tako|e pribli`an broj radnika, a ostali:
obu}ari, kolari, stolari po jednog ili dvojicu. U Lazarevcu su
bile, krajem IXX veka, 32 zanatlije razli~itih struka. Godine 1890.
zanatlije su formirale svoju organizaciju Zanatlijsko udru`enje.
Udru`enje je imalo humani karakter. Cilj mu je bio uzajamno
potpomaganje iznemoglih i za rad nesposobnih ~lanova, briga o
materijalnom dobru ~lanova, staranje da svojim umrlim ~lanovima
obezbedi pristojan pogreb, itd. Udru`enje je primalo u svoje redove
i radnike, jer je polo`aj radnika i zanatlija bio isti s obzirom na
uslove `ivota, primitivnost sredstava za proizvodnju, mali obrt.
Udru`enje se uspe{no borili protiv eksploatacije bogatih trgovaca
____________ i poreskih optere}ivanja od strane poreskih vlasti.
Kako se, kasnije, izvestan broj zanatlija ekonomski osna`io i time
politi~ki orijentsao prema vladaju}im partijama, liberalima i
naprednjacima, to se u novostvorenoj situaciji osetila i klasna
diferencijacija, te Zanatsko udru`enje gubi svoju pravi vrednost i
svoje ciljeve zamenjuje eksploatatorskim.
2) Neke su u dana sostali zemljoradnici kao Milivoje Paunovi},
Vladisavljevi}i i Raji}i.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
12
Zao{travanje klasnih suprotnosti povezano sa politi~kom borbom
Zanatskom udru`enju najjasnije se odrazilo u Beogradskom
zanatlijskom udru`enju, te su radnici i siroma{ne zanatlije
istupile iz udru`enja i formarali 26 oktobra 1892. svoju klasnu
organizaciju Srpski zanatlijski rotorni~ki savez. Srpski
zanatlijski rotorni~ki savez imao je za cilj da radi na radni~kom i
znatlijskom boljitku, da zastpa interese radnika i zanatlija, bori
se za nedeljni odmor, za pobolj{anje higijenskih uslova rada,
protiv rada na akord uop{te za sno{ljiv `ivot radnika i
zanatlija1). Radnici i zanatlije Lazarevca prihvatili su osnivanje
Srpskog zanatlijskog rotorni~kog saveza i 18 aprila 1894.godine (po
novom kalendaru), {alju svoje delegate Vladislava Spasojevi}a
sara~a, Jovana Risti}a }ur~iju i Stevana Stefanovi}a kova~a u
]upriju na saveznu zemaljsku skup{tinu Srpskog zanatlijskog
rotorni~kog saveza. Istupanja radnijka i inokosnih zanatlija iz
zanatskog udru`enja mobilisalo je nazadne krugove varo[ice te su
naprednjaci i liberali, Branisav \or|evi} trgovac, Dragoljub
Stefanovi} trgovac i Marion Popovi} sve{tenik napali radnike da su
nihilisti, komunisti i crvenda}i da bi upla{ili reakcionarnu o{ricu
vlasti i otklonili progone i maltretiranja, vo|i Zanatlijsko
radni~kog pokreta nazivali su sebe samo zanatlijama. Oni su 18
aprila 1894.godine (po novom kalendaru) poslali drugoj redovnoj
zemaljskoj skup{tini Srpskog zanatlijsko rotorni~kog saveza koji se
odr`avao u ]upriji pozdravni telegram slede}e sadr`ine: Lazarevac,
6 april 1894.godine Sre}an rad bra}o zanatlije. Va{ rad da urodi
plodom, punog sre}om i napretkom za nas zanatlije i ceo narod
srpski. Mi zanatlije varo{ice Lazarevac i ako smo na{im vrednim
izaslanicima uve}ali skup{tinu ipak hitamo da im iz dubine du{e
~estitamo slo`en i sre}an rad, a taj rad udari}e, ako bog da, ~vrst
temelj Srpskom zanatlijskom savezu. Jovan Janji}, Vilhela Bili,
Todor Stojkovi}, Lazar Popovi}, Lazar Jeji}, Petar Negovanovi},
Vasa Milutinovi}, Du{an Markovi}, Jovan Cvetkovi}, Josip _____.
Jovan Risti}, Sava Kova~evi}, Dragoljub Nikoli}, Jovan \or|evi},
Milorad Ran~evi}, Vasa Komadini}, Sotir Gligorijevi}, Sava
Stevanovi}, Savko Stevanovi}, Vitomir Ignjatovi}, Rista Radovi},
Milo{ Risti}, Gaja Andrejevi}, Milivoje Milovanovi}, Sima
Andrejevi}, Frane Vilhem, Mihailo Mihailovi}, Svetomir Milutinovi}
i Gli{a Tadi}1) I sastav telegrama i njegovi potpisnici govore o
nedovoljnoj politi~koj klasnoj zrelosti i poznavanju marksisti~ke
nauke. Uz radni~ku borbu idu zanatlije sa svojim sitno-bur`oaskim
nazorima i religiozno{}u. To uopstalom nije ~udno jer kada se
prou~avaju radni~ki pokreti ostalih zemalja u svom embrionalnom
razvoju vidi se da boluju od nedovoljne izdiferenciranosti i rasnih
shvatanja, {to je uostalom odgovaralo datom trenutku istorijskog
razvoja.
1) Dragi{a Lap~evi} Polo`aj radni~ke klase i sindikalni pokret u
Drbiji, Beograd, 1920. Str.178 1) Novine Zanatlijski savez br.47 od
14.8.1894.godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
13
Do formiranja zanatlijsko-radni~kog saveta u Lazarevcu nije
do{lo 1894. godine. Vlast i bur`oazija poku{ali su da onemogu}e
najrevolucionarnije radnike i zanatlije da istupe iz zanatlijskog
udru`enja i formiraju zanatlijsko-radni~ki savez. Kako je hajdu~ija
bila u~estala u Kolubari krajem XIX i bila rezultat politi~kog i
ekonomskog delovanja obrenovi}evskih re`ima, to su vlasti u
gonjenju hajduka naj~e{}e anga`ovali radnike i siroma{ne zanatlije
da bi ih zakonski iznurili i politi~ki razbili Mi gra|ani ovog
grada kao da smo osu|eni, da jednako teramo potere ~as za
hajducima, ~as za hap{enicima, a na{e doma}e poslove ostavili smo
bez ikakve pomo}i i nadzora. Vlasti porezu tra`e, a gra|ane i
potere teraju, za porez prodaju i crno ispod nokta ne obaziruju}i
se {to radnici ni tre}i dan svoje poslove ne rade, ve} se vrzmaju
~as na poziv kmeta, ~as na poziv predsednika, a ~as na poziv
kapetana oko op{tinskih i sreskih kancelarija. Niko te brate ne
pita mo`e{ li brate u poteru, nego samo hajde, niko te ne pita ima{
li da platiti{ porezu nego sam daj imao, nemao; a ako se izgovara{
da nema{ onda udri u prodaju prnja i ostalih pokretnosti, pa {ta
vi{e prodaju za drugo polugodi{te2) Izbroni politi~ki sukobi sve su
vi{e zao{travali odnose u zanatskom udru`enju jer su vode}i ~lanovi
pristupili liberalima koje je predvodio Milovan damjanovi},
Kur}uba, dok su radnici i ostale sitne zanatlije podr`avale
radikalaskog vo|u Mi}u Brankovi}a. zao{travanje klasnih
protivvrednosti izbilo je u formi manjeg {trajka oko pove}anja
nadnica. Sukob je izbio po~etkom januara 1895. godine, to je bio
povod da se po~etkom februara 1895. godine osnuje
zanatlijsko-rotorni~ki savez za Lazarevac i okolinu1). U
Zanatlijsko-radni~kom savezu bilo je u~lanjeno 40 radnika i
zanatlija. Postojali su upravni i kontrolni odbor, kao i pravila
organizacije. Zanatlijsko-radni~ki savez primao je 5 komada lista
Socijaldemokrat2). Zanatlije poslodavci su svoje udru`enje posle
istupanja radnika i siroma{nih zanatlija nazvali Fond za uzajamnu
pomo} u slu~aju bolesti, povrede na radu, smrti, kra}e renaf, dok
su radnici svoju organizaciju nazivali zanatlijsko udru`enje.
Izme|u jedne i druge organizacije izbijali su sukobi koji po formi
i sadr`aju nisu dobijali ve}u o{trinu. Sukob sa reakcionarnom
~ar{ijom ilustruje dopis
2) Zanatlijski savez br.56 od 9.10.1894.godine 1) Milenko
Topalovi}: Hronologija rotorni~kog pokreta u Srbiji, knjiga I do
1919, Nolit Beograd 1964. Str 411895, febrar, Lazarevac. Osnovano
zanatlijsko-radni~ko udru`enje (Socijaldemokrat, Beograd, br.2,
30.4.1895.; DA SRS. MNP, + III 42, 27.02.1895 2)
Socijaldemokrat-organ srpskih socijalista izlazio u Beogradu 1895
(35 brojeva) i 1896 (15 brojeva). To je prvi list marksisti~ke
orijentacije u Srbiji. Ure|ivao ga je redakcioni odbor na ~elu sa
@ivojinom Balugd`i}em. U Njemu sara|ivali: Vasa Pelagi}, Andra
Bankovi}, Jovan Skerli}, Miljko Savi}, Georgi bakalov, Ivan Ancelj
i drugi.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
14
Jedno pitanje koji je iza{ao u listu Socijaldemokrat broj 7 od
20 juna 1895 godine po novom kalendaru. U varo{ici Lazarevcu
postoji savezno udru`enje za varo{icu i okolinu. Ono je svoje
pravila potrvdila meseca februara teku}e godine. I rad pod istim
otpo~eo sa dobrim uspehom. Njegovi pokreta~i imali su mnogo
_________ od trgova~kih momaka potpomognuti za ono nekoliko
trgovaca. Oni su ba{ u trenutku kada je zanatlijsko udr`uenje
stupilo u svoju akciju, pokrenuli da obrazuju nekakvu ________
Trgova~ko-zanatlijsku omladinu, a sve u cilju da zanatlijama u~ine
smatnju, te da oni ne mogu osnovati svoju ideju. U tom cilju
~injene su razne smetnje ovom ustanovljenom udru`enju, tako da je
11 februara teku}e godine priredila zabavu Zanatlijsko udru`enje u
korist svoje kase i ~im su pozivnice rasturene odmah su od strane
tih smetenjaka rasturane druge pozivnice u kojima je stajalo da
toga ve~era prire|uje zabavu i ta nazovi zanatlijska omaldina, i
zaista te ve~eri bile su dve zabave obe dobro pose}ene. Zanatlijsko
udru`enje unelo je prihod od zabave u svoju kasu, koje je prema
smetnji takore}i bio dobar, a ta nazovi trgova~ka omladina ni do
danas nije ustanovljena, a novac dobijen na zabavi sigurno je
pojela povr{ina, jer se to dru{tvo u Lazarevcnu ne mo`e ni
obrazovati, jer u Lazarevcu nema vi{e od 8 trgovaca, a zanatlije
ne}e sa njima, zato {to se interesi zanatlija ne koriste od strane
trgovaca, no na protiv kmeta. Mi bi molili nadle`ne da izvide gde
je novac {to je pao kao prihod na toj trgova~koj zabavi koja je
dr`ana jedino u cilju da ~ini smetnju zanatskom udr`uenje, pa ni do
danas nije dru{to pod tim imenom obrazovano. Sigurno su taj novac
pojeli oni koji su nazvali pokreta~e zanatlijskog udru`enja
propalicama. Sad imaju re~ gospoda prire|iva~i trgova~ke zabave, a
mi }emo se na ovu stvar opet vratiti. 25.5.1895 Vladislav
Spasojevi}, zanatlija1 Uprkos mnogobrojnim napadima od ~ar{ije,
koja je napadala zanatlijsku-radni~ku organizaciju da je crvena,
komunisti~ka, najuporniji radnici Petar Negovanovi} i Lazar Jaji},
kao i zanatlije Vasa Milutinovi}, Vasa Komadini}, Vladislav
Spasojevi}, organizaciono su u~vrstili Zanatlijsko-radni~ko i
omogu}ili mu dalji rad. Polo`aj radnika organizonav u udru`enju je
pobolj{an, fiksirane su cene zanatlijskih i rotorni~kih usluga, dok
se u politi~kom `ivotu udru`enje nije moglo afirmisati jer je
imovinski cenzus
1) Da je ovde re~ o zanatlijsko-radni~kom savezu a ne samo o
zanatlijskom udru`enju videti: Socijalisti~ke rotorni~ke
organizacije u Srbiji na kraju XIX veka od Sargija Dimitrijevi}a,
izdanje Rad 1953.Beograd str.16 gde stoji: Od mesnih odbora u
unutra{njosti spominju se odbor u Aleksincu 11.11.1895,
zanatlisko-radni~ko udru`enje za varo{ Lazarevac i okolnu koje je
potvrdilo pravilo u februaru 1895.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
15
uskra}ivao pravo glasa svakome ko nije pla}ao neposredni porez
ve}i od 15 dinara. Drugog februara 1896 po novom kalendaru iza{ao
je u listu Socijaldemokrat poziv za skup{tinu udru`enja: Upravni
odbor Zanatliskog saveznog udru`enja za varo{icu i okolinu na
sednici svojoj od 6-og ovog meseca broj dva na osnovu ~lana 41, 44
i 45 dru{tvenih pravila re{ilo je da na dan 31 ovog meseca u 2 sata
sazove druga redovna skup{tina ovog udru`enja u kafani Makedonija
sa ovim
Dnevnim redom 1. Izbor overa~a skup{tinskog zapisnika 2.
Izve{taj Upravnog odbora o svom radu za pro{lu 1895 3. Izve{taj
Upravnog i Kontrolnog odbora o stanju kase 4. Izbor Upravnog i
kontrolnog odbora za 1896 5. Predlozi uprave i pojedinih ~lanova
{to u krug dru{tvenih pravila
dolazi Pozivaju se ~lanovi ovog udru`enja da na ovu skup{tinu
do}i izvole. Na ovoj op{tini imaju pravo re{avanja svi ~lanovi koji
su upisani i koji se upi{u do otvaranja skup{tine, a pristupa imaju
oni koji nisu ~lanovi koji }e biti kao slu[aoci sa pristojnim
pona{anjem. Od strane Upravnog odbora 10.01.1896 u L:azarevcu Rad
skup{tine su poku{ali da omete nekolicina pijanaca, potpla}enih od
strane bogatih trgovaca i zanatlija. Oni su poku{ali da izazovu
tu~u, no u tome nisu uspeli. Izabrana je nova uprava sa Vladislavom
Spasojevi}em na ~elu. Zanatlisko-rotorni~ko savezno udru`enje nije
dugo egzistiralo. Reakcionarna politika Obrenovi}a, posledice
naprednja~kog poslanika za srez kolubarski Branislava \or|evi}a
politi~ko ubistvo Ljube Lazarevi}a, onemogu}ili su dalji rad ovog
udru`enja. Sredinom 1896 udru`enje je zabranila policija, tako da
je socijalisti~ki pokret u Lazarevcu zamro. Posle 1900 poku{ali su
Milojko Bogdanovi}, sara~ki radnik i Pavle Lazarevi} opan~arski
radnik da osnuju radrni~ko udru`enje, ali nisu imali uspeha zbog
progona od strane policije. Tek posle 1905 borba protiv
eksploatacije vodi se organizovanije. Odmah posle majskog prevrata
lazareva~ki radnici su pristupili formiranju radni~kog dru{tva.
Odluku radnika registruju Rani~ke novine dopisom radni~ka
organizacija u Lazarevcu radni~ki pokret na{ao je svoga odjeka i
ovde 29 pro{log meseca odr`ata je ovede konferencija na kojoj je
u~estvovalo preko 50 radnika. Re{eno je da se osnuje radni~ko
dru{tvo na saveznoj osnovi s programom radni~kog saveza. [aljite 30
primeraka Radni~kih novina, jer ljudi ho}e da ~itaju, a sada ne
dobijaju.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
16
Socijaldemokratski pozdrav1) Odluka radnika da formiraju
radni~ku organizaciju nai{la je na `estoku reakciju me|u trgovcima
i zanatlijama. Sledovao je napad za napadom, tako da su radnici
doneli odluku da se protiv reakcije bore bojkotom. O prvom bojkotu
pi{u Radni~ke novine slede}e: Na{i drugovi socijaldemokrati odr`ali
su zbor u Lazarevcu 13 ovog meseca i posle zbora bojkotirali smo
kafanu gazda Milovana Damjanovi}as, da ni jedan od na{ih svesnih
drugova ne ide u ovu kafanu zato {to ne}e da prima na{e Radni~ke
novine i {to nas naziva da smo ni{tavilo i da ne znamo {ta ho}emo.
Kad su 17 ovog meseca kolubarski liberali odr`ali zbor u kafani
Brajkovi}a, nekako slu~ajno, posle zbora do{ao je u ovu kafanu
jedan na{ drug, kojeg po{tovani gazda napade re~ima: Kakva sloboda
za vas? Ne damo mi vama slobodu, vi ste propalice, treba vama
kamd`ija, a ne sloboda. A kad smo mu mi objasnili, da to tako ne
ide, on se razgoropadi i po~e vikati da }e on poraditi da se bi~
vrati i tada }emo vas, veli ~estiti gazda Milovan sve iskamd`ijati
pa ne}ete smeti da tra`ite slobodu. Zar vi propalice jedne nemate
hleba da jedete, a ho}ete da se izravnate sa nama uglednim i
vi|enijim ljudima. Ja za vas 20 pla}am porez. Radnici se bude gazda
Milovane. Vi{e s njima ne mo`e niko zbivati {alu i olako se igrati
kao {to bi ti hteo. @ivela radni~ka svest. Borimo se najenergi~nije
protiv radni~kih neprijatelja, starih i ______ radni~kih grobara
kao {to je gazda Milovan.1) Na zboru odr`anom 26 jula 1903. Godine
u kafani Milo{a Petkovi}a, u prisustvu pedesetorice radnika govorio
je Milojko Bogdanovi}, sara~ki radnik o eksploataciji radni~ke
klase i potrebi stvaranja radni~kih organizacija. Potom se
pristupilo osnivanju Radni~kog dru{tva i izboru uprave. Za
presedinika izabran je Pavle Lazarevi}, za podpresedinika Sima
Bojovi}, za sekretara Milojko Bogdanovi}, za blaganika Vlad.
Bogosavljevi}, a kao ~lanovi uprave izabrani su: Milorad Raj{i},
Bo`a Suvajd`i}, Marko Nenadovi}, Stevan Radoj~i} i Sredoje Marti}.
U nadzorni odbor u{li su Mlorad Berisavljevi}, Milja Radojkovi},
^edomir Miju~i}. Na zboru su prihva}ena pravila dru{tva2) Za
delegata predstavnika na kongresu glavnog radni~kog saveza koje se
odr`avao u Beogradu izabran je Milojko Boganovi}, sara~ki radnik.
Tom prilokom skupljeno je 5 dinara kao pomo} Radni~kim
novinama.
1) Radni~ke novine br.29 strana 2 od 4.7.1903 (po straom
kalendaru) 1) Radni~ke novine br.37 od 1.VIII 1903 godine, ~lanak
Radni~ki neprijatelji 2) Izvod iz pravila radni~kog dru{tva:
radni~ko dru{tvo je radni~ka organizacija koja radi na umnom i
moralnm unapre|enju svojih ~lanova. Dru{tvo }e svoj cilj postizati
a)osnivanjem knji`nice i ~itaonice, b) prire|ivanjem predavanja i
kurseva u kojima }e podu~avati svoje ~lanove u ~itanju i pisanju,
prirodnim i dru{tvenim naukama, v) osnivanjme radni~kih peva~kih
horova, prire|ivanjem zabava i izleta, g) rasprevlja}e pitanja koja
se odnose na popravku radni~kog stanja, d) radom na organizaciji
radnika i bu|enju njihove svesti, a naro~ito agitacijom zastupanja
radnika u stru~ne organizacije. izvod iz knjge Dragi[a Lap~evi}
Polo`aj radni~ke klase i sindikalni pokret u Srbiji Beograd , 1928.
godine.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
17
Kako je Radni~ko dru{tvo obuhvatalo skoro sve radnike raznih
struka, to su opan~arski radnici kao najbrojniji zahtevali da se
osnuje pododbor Saveza opan`arskih radnika. Drugog septembra 1904.
Godine osnovan je pododbor opan~arskih radnika3) i izabrana uprava
koju su sa~injavali: potpresednik Vojislav Stefanovi}, blagajnik
Milojko Rajkovi} Brka, sekretar Ilija Ili}, ~lanovi Dragoljub
Mili}evi} i Sredoje Marti}. Nadzorni odbor sainjavali su Milorad
Blagojevi} i Stanimir Radojevi}4). Pododbor je odmah postavio pred
poslodavce svoj zahtev: utvr|ivanje tarifnog pravilnika, tj. cena
radni~kih usluga. Ukoliko bi poslodavac odbio da potpi{e tarifni
pravilnik, radnici su ga napu{tali i obnjavljivali bojkot. Tako je
zbog nepotpisivanja tarifnog ugovora bojkotovan Despot Vasi}
opan~ar, kao i njegovi radnici 6edomir Tomi} i Milorad
Blagojevi}5). Bojkot je uspeo. Poslodavac je prihvatio radni~ke
zahteve, jer su bojkotovani radnici istupili s posla.1) Izolacija i
bojkot bili su vrlo pogodno vaspitna sredstva za radnike i imali su
efekta. Radnici su bili povezani ne samo u mestu, nego i na Glavnim
radni~kim savezom, tj. Savezom opan~arskih radnika. Poku{aji
bojkotovanih radnika da se uklju~e u prododbore drugih mesta nisu
uspevali . Svesna disciplina i organizovana povezanost radnika
primoravali su disedente da se poprave. Slu~aj Vasilija Slovi}a
svedo~i o tome koliko je bila jaka radni~ka organizacija.2) Prvi
trag o proslavi Prvog maja u lazarevcu spominje se 1905. godina.
Radnici Lazarevca, povodom proslave dana rada beogradskih radnika,
okupili su se u kafani Makedonija i poslali pozdravni telegram
Glavnom radni~kom savezu ~estitaju}i praznik rada.3)
3) Milenko Topalovi}: Hronologija radni~kog pokreta u Srbiji,
str 80, .1904, 8 septembar (26 avgust) osnovan pododbor Saveza
opan~arskih radnika (lap~evi} Dragi{a: Organizacija izbora
opan~arskih radnika, Kragujevac, 1909., str.37) 4) radni~ke novine
br. 74 od 11.IX 1904 5) ^edomir Tomi} i Milorad Blagojevi},
opan~arski radnici iz Lazarevca bojkotovani su od strane tamo{njeg
odbora Saveza opan~arskih radnika zbog toga {to su kao organizovani
radnici stupili na posao kod bojkotovanog poslodavca. Pozivaju se
drugovi da bojkot odr`avaju. Radni~ke novine br. 19 od 2.3.1905. 1)
Bojkot radnje Desspota Vasi}a, opan`ara iz lazarevca skinut je
re{enjem tamo{njeg pododbora saveza opan`arskih radnika. Radni~ke
novine br. 30 od 23.4.1905. godine 2) Bojkot Vasilija Slovi}a,
opan~arskog radnika iz Lazarevca skinut je re{enjem tamo{njeg
pododbora Saveza opan`arskih radnika. On je pro{le godine
bojkotiran u G. milanovcu, ali je u lazarevcu popravio svoje
dr`anje, postao solidaran i revnostan drug radni~ke novine br. 30
od 23.4.1905.godine 3) Preko 17000 proletera u~estvovalo je u
majskoj demonstraciji u Srbiji, u mestima gde su organizovane
proslave, ali su se proslave setili drugovi i iz mesta u kojima
pohoda nije bilo telegramima sa mnogobrojnim potpisima iz Negotina,
Mionice, Topole, Zaje~ra, Donjeg Milanovca, Gradi{ta, lazarevca,
Obrenovca i . Prvi maj u Srbiji 1893-1914, Rad, Beograd, 1954. str.
131
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
18
Po ugledu na opan~arske radnike ab`d`ijski radnici su
20.07.1905. godine osnovali svoj pododbor, koji se preko Glavnog
radni~kog saveza uklju~io u Savez {iva~kih radnika. Uprava
abad`ijskog pododbora sa~injavali su: predsednik Panta Petrovi},
blagajnik Milutin Petrovi}, sekretar Milo{ Para}inac. ^lanovi
nadzornog odbora bili su Dobrosav @ivanovi}, i Ljuba Teofilovi}, a
~lanovi uprave Bo`idar An|elkovi} i Du{an Talovi}4). Odmah po
osnivanju pododbor abad`ijskih radnika je bojkotovao poslodavca
Savu Arsenovi}a zbog ignorisanja radni~ke organizacije i zabrane
radnicima koji su radili koji su radli kod njega da stpe u
pododbor.5) Bojkot je trajao 10 dana. Posllodavac je bio prinu|en
na popu{tanje i tek kada se obratio pododboru s molbom da mu se
po{alju radnici i kada je priznao radni~ku organizaciju, bojkot je
skinut. O{tri sukobi izme|u radnika i poslodavaca izbjali su i
tokom 1906 godine. Kako je 1905 godina bila su{na i letina
podbacila, kriza u selu odrazila se i u varo{ici. Poslodavci su
poku{ali da smanjenjem nadnica prinude jedan broj radnikada sami
napuste posao. Stav pododbora opan~arskih radnika bio je da se, s
obzirom na privrednu krizu, radnici zadr`e na poslu ~ak i pod cenu
sni`enja nadnica. Izvestan boj ~lanova uprave nije se slo`io sa
ovakvim predlogom. Hitno je sazvana skup{tina pododbora 7 januara
1906 godine. Stara uprava je smenjena i izabrana nova koju su
sa~injavali: predsenik Ilija Ili}, sekretar @ivko Voji}, blagajnik
Milija Rajkovi} i ~lanovi upreve: Stevan Radi{i} i vasilije Slovi}.
Nadzorni odbor ~inili su Sredoje Marti} i Milorad Bl;agojevi}.
Skup{tina je prihvatila predvi|enu taktiku da bi se radnici odr`ali
na poslu i sa poslodavcima regulisali pitanje nadnica koje su
svedene sa 1.05 prose~no na 0.50 dinara. O ovome je obave{ten Savez
opan~arskih radnika, koji je objavio u Radni~kim novinama vest:Neka
opan~arski radnici za sada ne dolaze na posao u lazarevac, jer je
tamo bezposlica1). Sli~no su postupili i abad`ijski radnici, tako
da su svi opan~arski i abad`ijski radnici u Lazarevcu ostali na
poslu, uprkos krizi koja je ekonomski 1905-1906 besnela Srbijom.
Ovakvo kriti~ko stanje trajalo je do aprila 1906 godine. Kako je u
izgledu bio dobar godi{nji prinos agrarnih proizvoda, poslodavci su
pove}avali proizvodnju, da bi se, koriste}i niske nadnice,
obezbedili robom za jesenji period. Taj manevar poslodavaca
prozreli su radnici. dA bi popravili svoj ekonomski polo`aj,
pododbor opan~arskih radnika podneo je poslodavcima tarifni ugovor,
kojim su predlo`ene nadnice pove}ane u proseku na 1.29 dinara. Svi
poslodavci su odbili povi{enje nadnica. Na ovakav kolektivni
4) radni~ke novine br. 63 od 27.7.1905. 5) Uprava pododbora
abad`ijskih radnikau lazarevcu bojkotovala je Savu Arsenovi}a, zato
opominje sve abad`ijske radnike koji dolaze u Lazarevac da kod
njega ne stupaju u rad, te da uvidi Sava da je samo sebi na{kodio,
a radnicima ne. Radni~ke novine br.80 od 24.09.1905. godine. 1)
Radni~ke novine br. 16 od 14.11906.godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
19
istup opan~arskih poslodavaca opan~arski radnici odgovorili su
svojim PRVIM [TRAJKOM, koji je otpo~eo 28.05.1906 godine. Oko 40
opan~arskih radnika obustavilo je posao. Me|utim, na{li su se i
{trajbreheri. Milenko Peri{i}, opan~arski radnik, koji je radio kod
Dobroslava Maksi}a, nije hteo da prihvati odluku pododbora.
Poslodavci su poku{ali da i iz Valjeva dovedu {trajkbrehere, ali im
to nije uspelo. Opan~arske gazde su preduzele akciju preko Sreskog
na~elstva da radnike {trajka~e odstrane iz Lazarevca, kako bi bez
smetnji uposlili {trajkbrehere. Ovaj posao je propao, jer se
presednik pododbora Ilija Ili} suprodstavio sreskom na~elniku.
Na~elnik je pretio zatvorom i progonstvom, a Ili} `albom Glavnom
radni~kom savezu i narodnom poslaniku Srpske socijal-demokratske
partije. Tri {trajkbrehera iz Ven~ana pod za{titom `andarma do{li
su da rade kod Dragutina Baceti}a. Pododbor je upozorio
{trajkbrehere da obustave posao, na{to se ovi nisu obazirali
ukazuju}i na Peri{i} Milenka, koji, kao njihov lazareva~ki radnik
radi tako|e kao {trajkbreher kod Maksi}a. Kada su Ilija Ili},
predsednik pododbora i ~lan uprave Vasilije Slovi} po{li da ubede
Peri{i}a da napusti posao u maksi]evom dvori{tu nastala je sva|a.
kako Peri{i} nije hteo da obustavi rad, nastala su me|usobna
vre|anja iz kojih se izrodila tu~a. Peri{i} je izvukao no`, ubio
Slovi}a i te{ko ranio Ili}a. Zlo~in koji se odigrao 6 juna 1906
godine uzbudio je varo{icu. Ve}i broj kolebljivih radnika napustio
je Lazarevac i zaposlio se u drugim mestima. Poslodavci Zdravko
Peri{i} i Dragutin Maceti} zauzeli su se za Peri{i}a da bi ovaj bio
bla`e osu|en. Okru~ni sud u valjevu osudio je ubicu na 8 godina
robije.1) [trajk je trajao do do oktobra 1906 godine i zavr{io se
neuspehom. Radnici, koji su ostali u Lazarevcu, stupali su na posao
po li~noj nagodbi sa poslodavcima. U ovoj godini izbio je jo{ jedan
{trajk zbog sukoba izme|u abad`ijskih radnika i poslodavaca. On je
nastao iz istih razloga kao i opan~arski. Zahtevi abad`ijskih
radnika bili su skromniji od opan~arskih, pododbor zahtevao je
pove}anjenadnica za 20%. Abad`ijski poslodavci, ohrabreni neuspehom
opan~arskog {trajka, odbili su da potpi{u kolektivni ugovor, tako
da je {trajk otpo~eo 2.7.1906 godine. O tom obave{tavaju Radni~ke
novine: Abad`ijski radnici u Lazarevcu stupili su u {trajk radi
utvr|ivanja cenovnika i tarifa s poslodavcima. Jo{ pre godinu dana
oni su se organizovali i za celo vreme su se spremali za ~as borbe.
Solidarnost i drugarska ljubav me|u njima su razvijeni. I ako su
sve to poslodavci videli, i ako su radni~ki zahtevi skromni i
opravdani, ipak su odbili pregovore. Otuda su radnici napustili
posao. [trajkbrehera nema ni jednog i {trajk }e sigurno pobediti.
Svi pododbori abad`ijskih radnika traba odmah o ovome da obaveste
sve radnike kako ih
1) Peri{i} je 1914 godine pomilovan i mobilisan. Poginuo je u
ratu 1914 godine.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
20
agenti poslodava~ki ne bi odmamili u Lazarevac. Od toga zavisi
pobeda na{ih drugova.2) [trajk abad`ijskih i opan~arskih radnika
dobijao je svoju o{trinu zahvaljuju}i upornom radu ne samo
pododbora ve} i partijskog poverenstva. U jednom od najaktvnijih
~lanova partijskog poverenstva @ivojinu @iki Markovi}u, u~eniku
gimnazije, radnicu su imali i idejnu i materijalnu podr{ku. I
uprava Saveza abad`ijskih radnika tako|e je pomagala {trajka~e
pozivaju}i sve svoje pododbore da izveste radnike da ne idu u
Kragujevac i Lzarevac jer je tamo {trajk.3). [trajk se nastavio
svom `estinom i o tom izve{tavaju Radni~ke novine: Abad`ijski
radnici {trajkuju ve} 6 nedelja. [trajka~i ne popu{taju, solidarni
su svi iako ih poslodavci i vlast gone. Poslodavci su se zakleli na
soli i hlebu da ne}e popu{tati. Oni su izradili na svoj na~in
tarifu i cenovnik u kojima nema ni jednog radni~kog zahteva.
Poslodavci ne}e da znaju za organizaciju radni~ku. Radnice se
nadaju da }e abad`ijske gazde popustiti i da ne}e biti toliko
neuvi|ajni, te da iz inata i tvrdoglavosti sami sebi {tete
nanose.4) Materijalni polo`ajk radnika bio je sve te`i, {to je
imalo za posledicu oboljevanje, pa ~ak i smrtne slu~ajeve me|u
radnicima. Nagri`eni tuberkolozom, za vreme {trajka 1906 godine,
umiru zbog slabe ishrane i nedostatka lekarske pomo}i predsenik
pododbora abad`ijskih radnika Pavle Lazarevi} i sekretar pododbora
Bo`idar An|elkovi}. [trajk je trajao do kraja septembra. Ubistva
Vasilija Slovi}a, te{ko ranjavanje Ilije Ili}a, smrt predsenika i
sekretara abad`ijskog pododbora, te{ke materijalne prilike radnika
i upornost poslodavaca slomili su malodu{ne. pet radnika istupilo
je iz pododbora i prihvatilo se posla kod Save An|elkovi}a.
Pododbor je odmah intervenisao preko svog poverenika Zdravka
Stefanovi}a, abad`ijsdkog radnika, da radnici prekinu sa poslovima.
Poslodavac se `alio Sreskom na~elstvu da mu Stefanovi} razgoni
radnike. Stefanovi} je uhap{en i ka`njen je kaznom od 5 dana
zatvora, a @ivku Voji}u opan~arskom radniku, sreski na~elnik je
naredio da ne sme dr`ati na stanu abad`ijske radnike, u protivnom ,
on }e ih `andarmima isterati.1) Solidarsnost abad`ijskih
poslodavaca i pritisak policije izazvali su neuspeh {trajka. [trajk
je propao, a pododbor abad`ijskih radnika se rasformirao.
2) Radni~ke novine br.83 od 11 jula 1906 godine 3) Radni~ke
novine br.103 od 26 avgusta 1906 godine 4) Radni~ke novine br.103
od 26 avgusta 1906 godine 1) Radni~ke novine br.117 od 28 septembra
1906 godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
21
Po~etkom novembra, radnici koji su ostali u mestu, prihvatili su
uslove diktirane od poslodavaca. Godine 1907 u lazarevcu nisu
postojale aktivne radni~ke organizacije. Glavni radni~ki savez
ragistruje samo pododbor opan~ara sa 8 ~lanova2). Policija je
zabranjivala rad opan~arskog pododbora, a skupove radnika
rasturala. O teroru lazareva~ke policije radni~ke novine pi{u: .. u
pro{lu nedelju (7.VIII 1907 godine pr.hroni~ara) policija je napala
na{e drugove D. Ostoji}a, Jovana Klempara, Pavla Oglu, g. Popovi}a
i Dimitrija Bosanovi}a, kamenoreza~ke radnike. Oni su napadnuti bez
ikakvog povoda i tu~eni. Ostoji} je udaren u slepo oko i te{ko
povre|en.3) Radni~ke novine iznose da je povod za ovaj istup
policije bila primedba Ostoji}a u kafani makedonija da je u Turskoj
ve}a sloboda nego u Srbiji. Na to je jedan od prisutnih `andrama
reagovao i pohapsio radnike. Kako su se ovi usprotivili bezpravnom
hap{enju, do{lo je do tu~e. U zatvoru su radnici premla}eni. 1907
godina pro{la je sva u znaku o{trog pritiska na radnike. Poku{aji
da se o`ivi rad pododbora nisu uspevali. Kada je abad`ijsi radnik
Dobrosav @ivanovi} do{ao u Sresko na~elstvo sa zahtevom da seodobri
skup abad`ijskih radnika, bio je zatvoren i proteran u radno mesto
zeoke, pod motivacijom da buni radnike i {iri komunisti~ku zarazu.
Kada su u jesen 1908 godine, @ivojin Markovi} i Dimitrije Stani{i},
~lanovi SSNS uspeli, pod pretnjom da }e se `aliti Skup{tini, od
sreskog na~elstva da dobiju odobrenej za formiranje partijske
organizacije i strukovnih pododbora,1) abad`ujski radnici su uspeli
da obnove svoj pododbor, da ih poslodavci priznaju kao organizaciju
i da njihov umereni tarifni ugovor bude prihva}en. Radno vreme je
ostalo isto (od 12 do 16 ~asova dnevno) nadnice su povi{ene i
kretale su se od 0.80 2.5 dinara. Od 14 abad`ijskih radnika, koliko
ih je bilo u Lazarevcu ni jedan nije bio neorganizovan.2) Dolaskog
opan~arskih radnika Bogdana Gruji}a, rodom iz Darosave, i Petra
Radovanovi}a, rodom iz Lisovi}a, pododbor opan~arskih radnika
postao je aktivniji i okupio sve radnike u organizaciju. 25.jula
1909 godine izabrana je nova uprava opan~arskog pododbora.3) U ovom
periodu partijska organizacija SSDP je razvila poja~anu delatnost
na idejnom uzdizanju svog ~lanstva i ~lanstva pododbora, tako da je
strah od
2) Radni~ke novine br.7 od 16 januara 1907 godine 3) Radni~ke
novine br.14 od 14 avgusta 1907 godine 1) Savez abad`ijskih radnika
javlja da je u Lazarevcu 30.8 ove godine obnovljen pododbor i
izabrata stalna uprava u koju su u{li drugovi: predsednik Dimitrije
Marinkovi}, sekretar @ivko Gojkovi}, blagajnik @ivan Markovi},
~lanovi Dragoljub Nikoli} i Dobrosav @ivanovi}, nadzorni odbor
Vlastimir Babovi} Radni~ke novine br.107 od 6 septembra 1908. 2)
Lazarevac 1908 14 ~lanova, 1909 14 ~lanova, Rani~ke novine br.107
od 6 septembra 1908. 3) Predsednik Bogdan Gruji}, sekretar @ivko
Voji}, blagajnik Milija Rajkovi}, ~lanovi Dragi} Antonijevi} i
Svetislav Cvetkovi}, nadzorni odbor Petar Radovanovi} i Milorad
Blagojevi} Radni~ke novine br.90 od 1.VIII 1909.godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
22
naglog ja~anja sindikalnog i partijskog pokreta nagnao
poslodavce da se pripreme za borbu protiv eventualnih radni~kih
zahteva za pove}anje nadnica. Sredinom avgusta 1909 godine
opan~arski radnici su zaista podneli zahtev za izmenu tarifnog
ugovora i pove}anja nadnica. Opan~arski podlodavci su na~elno
priznali radni~ku organizaciju pododbor i pokazali dobru volju da
prime tarifni ugovor. Ali, da bi dobili u vremenu, otpo~eli su sa
opstrukcijom. Stavljali su primedbe na ugovor, cenovnik, vodili su
duge diskusije, sastanci su otkazivani i sl. Pregovori su se otegli
dva meseca (od polovine avgusta do polovine oktobra). Za to vreme
opan~arski poslodavci su stvorili poseban lager robe, i da se ne bi
do{lo u sukob sa opan~arskim pododborom stvaranjem au{parunga tj.
otpu{tanja radnika, otpo~ele su agitacije u dogovoru sa
bojkotovanim opan~arskim gazdama da radnici sami napuste posao i da
se zaposle u Obrenovcu. Ne, ni jedan od radnika nije bio zavrbovan.
Na ovaj primer klasne svesti istakle su Radni~ke novine u dopisu
Klasna solidarnost zavr[avaju}i re~ima: Drugovi opan~arski radnici
sledujte primeru drugova iz Lazarevca4). Poput opan~arskih
poslodavaca i abad`ijski majstori su se snabdeli velikim lagerom
robe u toku leta. Kako se po~elo govoriti da }e i abad`ijski
radnici podneti nov tarifni ugovor na potpis, abad`ijski poslodavci
doneli su odluku da objave lok-aut5) 1. Septembra 1909 godine
njihovim primerom po{li su i opan~ari. Skoro svim opan~arskim2) ili
abad`ijskim radnicima3) Radnici su poku[ali da se zadr`e na poslu
vode}i pregovore s zanatlijskim udru`enjem (esnafom) predla`u}i
znatno sni`enje nadnica. Pododbor opan~arskih radnika je uklju~io u
svoju organizaciju i obu}arske radnike, koji su isto tako ostali
bez posla i stvorio 1. decembra povereni{tvo opan~arsko-obu}arskih
radnika, nadaju}i se da }e skupljanjem ve}eg broja radnika uspeti
da primora Zanatlojsko udru`enje na popu{tanje. Me|utim, u tome se
nije uspelo. Ve}i broj opan~arskih i obu}arskih radnika napustio je
mesto. Usled odlaska ~lanova iz ovog mesta prestalo je povereni{tvo
da funkcioni{e i izvr{ena je likvidacija.4) Zbog neizmirenih dugova
Radni~ke novine obustavile su slanje svojih publikacija u
Lazarevac5). Radnici me{tani, koji su ostali u Lazarevcu borili
4) Radni~ke novine br. 97 od 18.VIII.1909 5) lok-aut (enlg.
look-out) zatvaranje preduze}a, koje vr{e sami kapitalisti i
masovno otpu{tanje radnika u svrhu da se prisile na odustajanje od
istaknutih zahteva i na prihvatanje te`ih uslova rada. 2) Skre}e se
pa`njaopan~arskim radnicima da je u Beogradu i Lazarevcuvelika
bezposlica, da prema tome ne treba da idu na doti~na mesta.
Radni~ke novine br.120od 10.X.1909 u Lazarevcu je velika bezposlica
u opan~arskom poslu izvadak iz radni~kih novina br.140od 26.XI1909
3) Pododbor abad`ijskih radnika u Lazarevcu javlja da je velika
besposlica i da niko ne tra`i rada i ne dolazi Radni~ke novine br.
107 od 8.IX.1909 4) Radni~ke novine br. 31 od 13.III 1910 5)
Radni~ke novine br. 20 od 16.II 1910
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
23
su se sa materijalnim te{ko}ama, a te`ak polo`aj radnika krajem
1909 i po~etkom 1910 godine ilustruju statisti~ki podaci
Radnici Prazni~nih dana u godini Sezona besposlice Radnih dana
Opan~ari 53 100 212 Abad`ije 34 121 200
Zarada radnika iznosila je:
D N E V N I C E Godi{nja A J L U K Radnici najmanje najve}e
prosek zarada najmanji najve}i prosek Opan~ari 0.60 2.60 1.05
222.60 200 840 340 Abad`ije 0.60 2.50 1.30 260.00 200 600 260
Kakav je bio `ivot radnika, tj kakav je bio odnos njihovih
potreba i prihoda govore slede}i podaci: mese~no - radniku sa
porodicom da bi se obezbedio pristojan `ivot, uklju~uju}i ishranu,
obu}u, ograv, ve{, stan, osvetljenje, porez, ~lanarinu organizacije
i izdatke za {tampu potrebna je bila godi{nja plata u uznosu 761
dinar, a radniku bez porodice 401 dinar, dok su se prihodi kretali
od 222 do 260 dinara ili
dnevne potrebe deficit Ako su Radnici saporodicom bez porodice
saporodicom bez porodice dnevnice Opan~ari 4.15 2.49 3.54 1.88 0.61
Abad`ije 4.15 2.49 3.54 1.88 0.71
Higijenski uslovi pod kojim asu radnici radili mogu se sagledati
iz ovog dokumenta: Radionice u kojima rade abad`ijski radnici u
Lazarevcu daleko su od toga da se mo`e govori ti o higijenskih
uslovima kod njih, one su vla`ne, mra~ne, nepatosane, nepodesne za
provetravanja i u njima danju i no}u obitava 6 do 8 radnika.
Najlo{ije su radionice Save Arsenovi}a i ^ede Vesi}a. Radionica
Vesi}eva je jedna rupa u zemlji, nepatosana, vla`na sa jednim malim
prozor~i}em u dvori{tu jedne kasapnice koje je puno ne~isto}e i
izmeta sto~nog. U toj radioni radi, a no}u spava 6 radnika. Ne mo`e
se pretpostaviti da ^eda Vesi} abad`ija iz Lazarevca ne vidi
opasnost za zdravlje svojih radnika, ~im je svoju bra}u odvojio i
dao im drugu sobu za rad1). Likvidacija sindikalne organizacije
ko`araca i {iva~kih radnika tretirala se kao politi~ki neuspeh
socijalisti~ke organizacije, te je na inicijativu Glavnog radni~kog
saveza i SSDP, partijski odbor doneo odluku da se od opan~arskih
radnika, koji su ostali u Lazarevcu oformi ponovo pododbor
ko`arskih radnika. Na sastanku opan~arskih radnika (16.V.1910)
govorio je @ivojin
1) Radni~ke novine br. 101 od 24.VIII.1909
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
24
Markovi}, student, ukazuju}i na potrebu organizovanja radnika i
njihovom idejnom izgra|ivanju. Od 10 prisutnih radnika, 7 ih je
u{lo u upravu pododbora i to: presednik Krsta Popovi}, sekretar
@ivko Voji}, blagajnik Ilija Rajkovi}, ~lanovi uprave: \ura
Rajkovi} i Dragoljub Proti}, nadzorni odbor: Stanimir Radojevi} i
Milorad Blagojevi}2). U pododbor se nije u~lanio neznatan broj
radnika.3) 15 dana kasnije pododbor abad`ijskih radnika u Lazarevcu
je. Izabrao novu upravu: presednik Jovan Manojlovi}, sekretar \or|e
marinkovi}, blagajnik Svetislav Kati}, kontrolori Miloje Dragi}evi}
i @ivko Bojovi}4). Iako je jo{ uvek trajala besposlica, pododbori u
otpo~eli ponovo sa primanjem Radni~kih novina, kao i materijalnim
pomaganjem ekonomsko najslabijih porodica (na posao, ukoliko se
ukazao, stupali su radnici koji nisu imali podr{ke od svojih
porodica sa sela kao na pr. @. Stoji}). Nada bez posla, opan~arski
radnici nisu dozvoljavali da ih poslodavci {ikaniraju ve} su i u
najte`im trenucima bessposlice preduzimali bojkot poslodavaca koji
su maltretirali radnike.1)
Borbenost pododbora i klasna solidarnost uprkos besposlici
podigli su moral radnicima. Delatnost socijalisti~ke organizacije
na ~ijem su se ~elu nalazili popularizator marksisti~kih ideja
@ivojin Markovi}, student, Bogdan Gruji} i Petar Radovanovi},
opan~arski radnici, odrazila se na o`ivljavanje rada pododbora
opan~arskih i abad`ijskih radnika, {to je prinudilo poslodavce na
izvesno odstupanje izazvano bojkotom i organizovanim istupanjem
pododbora.
Bojkotovani poslodavac Ljubomir \or|evi}, opan~ar, bio je
prinu|en da se sporazume s radnicima. On je prihvatio zahteve
radnika:
1) da u svojoj radionici dr`i organizovane radnike,
2) da radnike ispla}uje na vreme i
3) da sporove izme|u poslodavca i radnika raspravlja
organizacije.2)
Prestanak besposlice u leto 1910. godine i priliv novih radnika
omogu}ili su pododborima delatnost {ireg obima. Novim izborom
abad`ijskog pododbora1) smenjena je neodlu~na uprava, oformljena u
junu, i postavljen pred abad`ijske
2) Radni~ke novine br. 60 od 20.V.1910 3) Ibid 4) Radni~ke
novine br. 18 od 5.VI.1910 1) Pododbor opan~arskih radnika u
Lazarevcu bojkotuje radnju Ljubomira \or|evi}a, opan~ara iz
Lazarevca. On je pre nekoliko dana napao druga Svetozara Radovi}a i
zverski ga tukao da su ga jedva drugovi oteli samo zato {to drug
Svetozar nije mogao da podnosi {ikaniranje i tra`io da ga
poslodavac otpusti i isplati. Ovim se upozoravaju drugovi
opan~arski radnici kako u mestu, tako i u unutra{njosti da kod ovog
zvera i eksploatatora ne idu na rad sve dotle dok bojkot bude
trajao... u isto vreme javlja se da je velika besposlica u
Lazarevcu... - Radni~ke novine broj 67 od 3.VI 1910. godine 2)
Radni~ke novine br 77 od 29. juna 1910. godine 1) Uprava pododbora
opan~arskih radnika, izabrana na skup{tini 20. II 1911. sastojala
se: predsednik Milorad Blagojevi}, sekretar @ivko Voji}, blagajnik
Milija Rajkovi}, ~lanovi Milovan Jankovi} i Radosav Jovanovi},
nadzorni odbor Spasoje Cvetkovi} i Dragomir Proki} - Radni~ke
novine broj 34 od 24.II 1911. godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
25
poslodavce zahtev: da se prizna radni~ka organizacija, pododbor,
kao arbitar u re{avanju sporova izme|u radnika i poslodavaca, da se
fiksira zajedni~ki cenovnik radni~kih usluga i da nadnice ne mogu
biti ni`e od 0,80 dinara. Poslodavcima je u~injen ustupak da oni
mogu klasicirati radnike prema njihovim sposobnostima i kvalitetu
rada. U ovom je pododbor abad`ijskih radnika uspeo.
Godi{nje skup{tine abad`ijskog i opan~arskog pododbora 1911.
godine pro{la su u znaku konsilidacije i sumiranja postignutih
rezultata u 1910. godini.2) Partijska organizacija je energi~no
stala na stanovi{te da radnici slobodno vreme koriste za li~no
obrazovanje, a ne u kockanju i besposli~enju kako je to do sada
bilo uobi~ajeno. Na predlog socijalisti~ke organizacije pododbor
abad`ijskih radnika isklju~io je iz ~lanstva abad`ijskog radnika
Kostu Arasnovi}a, koji je kockar, uzima novac na zajam, ukr3) ao
fermen od Save (svog poslodavca - prim.hrom.) i prodao ga. Pododbor
je bojkotovao ovog radnika i putem {tampe preporu~io: da mu se
ni{ta ne poverava niti prima u organizaciju.1) Iako malobrojni,
lazareva~ki radnici su uzimali kao primer visoke radni~ke svesti i
odli~ne organizacije. O tome svedo~i dopis iz Po`arevca u Radni~kim
novinama - Unakrst po Srbiji DOK NA[E SINDIKALNE KAO I PARTIJSKE
ORGANIZACIJE, SA MALIM IZUZETKOM, U CELOJ SRBIJI, NAGLO NAPREDUJU,
DOK U MALIM PALANKAMA, KAO [TO JE ARAN\ELOVAC I LAZAREVAC, RADNI^KE
ORGANIZACIJE BUJAJU DOTLE U PO@AREVCU2) (kursiv hroni~ara). Stanje
u pododborima na dan 12. maja 1911. godine bilo je slede}e:
LAZAREVAC3) Pododbora Organizovanih
radnika ^lanova partije
^italaca radn. novina
Radnika van organizacije
Abad`iski 15 10 13 - Opan~arski 23 3 8 6 Svega: 38 13 21 6
Stanje u pododborima bilo je normalizovano, tarifni ugovori
po{tovani, a radni~ke organizacije vr{ile arbitra`u u manjim
sporovima izme|u radnika i
2) Novu upravu sa~injavali su predsednik Nikola Nikoli},
sekretar \or|e Marinkvovi}, blagajnik Blagoje Smiljani}. Nadzorni
odbor: Miloje Dragi}evi}, Budimir Ta{i} i Svetislav Mati}. Radn.
novine br. 88 od 24.7.1910. god. 3) Radn. novine br. 65 od
11.IV.1911. godine 1) Radni~ke novine br. 65 od 11.IV.1911. godine
2) Radni~ke novine br. 76 od 15.IV.1911. godine 3) Radni~ke novine
br. 99 od 12.V.1911. godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
26
poslodavca. Sre|ivanje prilika unutar radni~kih organizacija
nije godila vlastima a ni zanatlijama. Stalna klasna borba se
nastavila. Nekolicina opan~arskih poslodavaca poku{ala je da uve}a
svoj kapital eksploatacijom radnika i sni`avanjem nadnica.
Predsednik pododbora nije reagovao na udarac poslodavaca.
Otpu{tanje dvojice organizovanih radnika, a primanje dvojice
neorganizovanih jasno je pokazalo tendenciju poslodavaca da u
svojim preduze}ima ne `ele sindikalnu organizaciju. Ovaj slu~aj
izazvao je o{tar sukob u pododboru. Predsednik Milorad Blagojevi}
bio je nemo}an da dr`i kormilo uprave u svojim rukama i da parira
gazdama. Dao je ostavku, a 22. juna 1911. godine izabrana je nova
uprava u koju su u{li Krsta Popovi}, kao predsednik, sekretar @ivko
Voji}, blagajnik Spasoje Cvetkovi}, ~lanovi: Andrija Milovanovi} i
^edomir Nikoli}, nadzorni odbor: Radojko @ivanovi} i Dragomir
Proki}.1) Nova uprava protestvovala je kod poslodavca Ljubomira
\or|evi}a i Ljubomira ^olovi}a zbog nepo{tovanja tarifnog ugovora i
odbijanja arbitra`e pododbora opan~arskih radnika. Na ovaj protest
poslodavci su odgovorili da prema upravi pododbora nemaju nikakve
obaveze, a njihovi radnici, ako nisu zadovoljni, mogu napustiti
posao ako `ele. Zbog ovakvog istupa pododbor je odmah intervenisao,
zahtevaju}i od svih poslodavaca da obnove tarifne ugovore za novu
sezonu 1911. godine. Dvadesetdevet opan~arskih radnika, uklju~uju}i
i {est neogranizovanih, prekinulo je rad 28.VII 1911. godine.
Jedini {trajkbreher, Dragomir Ili}, bojkotovan je zato {to je za
vreme trajanja {trajka, mimo sve druge radnike radio.2) U toku
{trajka nije bilo me{anja policije ni izgreda. Nastalo je poga|anje
izme|u radnika i poslodavca. I najzad[trajk opan~arskih radnik u
Lazarevcu posle petnajstodnevnog trajanja svr{en je s uspehom.
Svega 3 radionice (\. \or|evi}a, Lj. ^olovi}a i O. Peri{i}a - prim.
hron.), nisu pristale na uslove {to su ih radnici podneli3). Posle
nedelju dana bojkota i ova tri poslodavca prihvatila su radni~ke
uslove. Lazareva~ki radnici su uzeli aktivnog u~e{}a ne samo u
sindikalnim organizacijama svog mesta ve} i u radu vi{ih radni~kih
foruma. Nikola Nikoli}, abad`ijski radnik izabran je za delegata za
vanrednu skup{tinu glavnog radni~kog saveza, koja se odr`avala 7,8
i 9. IX 1911. godine u Beogradu).4) Izbor za stalne ~lanove
radni~ke komore odr`an je u julu 1911. godine.
1) Radni~ke novine br. 124 od 11.6.1911. godine 2) Radni~ke
novine br. 166 od 30.7.1911. godine 3) Radni~ke novine br. 170 od
12.8.1911. godine 4) Radni~ke novine br. 204 od 13.9.1911.
godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
27
Radni~ki pododbori Sopota, Lazarevca i Mladenovca birali su
jednog ~lana. Na izborima Sopot je u~estvovao sa 13, Lazarevac sa
21 i Mladenovac sa 20 glasa~a. Za stalnog ~lana Radni~ke komore
izabran je Petar Radovanovi}, opan~arski radnik iz Lazarevca sa 43
glasa.1) Opan~arski abad`ijski pododbori uspeli su da nagnaju
poslodavce da se pridr`avaju Zakona o radnjama, dok su
neorganizovani radnici dirin~ili po 15-16 ~asova dnevno.
Izuzimaju}i opan~arske i abad`iske radnje sve ostale radnje u
Lazarevcu ne primenjuju Zakon o radnjama. Trgovine se dr`e otvorene
dokle koje ho}e, pa ~ak i nedeljom i praznicima trgovci bez brige
pazare. Ovo ne vr{enje zaona najvi{e ose}aju bednim trgova~ki
pomo}nici koji rade od ujutro do 10-11 ~asova no}u. No isto tako
pate i svi drugi radnici koji nemaju svojih organizacija.2) 1912.
godine nastala je privredna kriza. Vojni kredit za 1912. iznosio je
samo za oru`je 2.500.000.-dinara, a na teret poreskih obveznika
padali su zajmovi iz 1909 u iznosu 150.000.000.-dinara i iz 1906.
godine 96.000.000.-dinara. Pored toga, gra|ane je pogodio i skok
cena agrarnim proizvodima, koje su, upore|ene sa onim iz 1911.
izgledale ovako:
Artikal
1911
1912
Poskupljenje u %
jaja 0,05 din. 0,10 din. 100 meso 0,70 din. 1,30 din. 86 {e}er
0,80 din. 1,40 din. 75 mast 1,00 din. 1,40 din. 40 stanarina 10,00
din. 26,00 din. 260
Poskupljenje `ivotnih namirnica te{ko je pogodilo radnike, te su
stoga podneli zahtev da ima se nadnice usklade srazmerno pove}anju
cena industrijskoj robi i agrarnim proizvodima. Odbijanje radni~kog
zahteva poslodavci su motivisali odgovorom da su u avgustu pro{le
godine potpisali jedan tarifni ugovor i da ne}e svakog meseca
potpisivati novi. Radnici su pretili da }e objaviti {trajk. Do
sporazuma nije do{lo i {trajk opan~arskih radnika otpo~eo je marta
1912. godine. Lazareva~ki poslodavci bili su spremni da prihvate
borbu s radnicima. Oni su stupili u kartel1) s valjevskim
opan~arima da bi ostvarili svoje zahteve i vodili borbu protiv
sindikata.
1) Radni~ke novine br. 159 od 22.VII.1911. godine 2) Radni~ke
novine br. 217 od 28.9.1911. godine 1) Kartel je sporazum me|u
poslodavcima u svrhu pove}anja profita ili sporazum da bi se proveo
zajedni~ki program o nekom posebnom pitanju. Prema uzoru valjevskih
poslodavaca, lazareva~ki opan~ari su obrazovali kartel. Po
propisima ugovora, svi opan~arski i abad`ijski poslodavci stupaju u
kartel i deponuju kod zanatlijskog udru`enja menicu u iznosu od
1.000 dinara. Deponovanje menice slu`i kao osnov za nov~ano
ka`njavanje u~esnika ukoliko koji prekr{i odredbe kartela.
Poslodavac koji ne stupi u kartel onemogu}i}e mu se kreditno
poslovanje sa trgovcima - grosistima koji ga snabdevaju sirovinom
ili fabrikatima. Sve odluke kartela su tajne, a odavanje povla~i
nov~anu kaznu. Izvr{ni organ kartela je odbor petorice. Delimi~ne
sukobe s radnicima razmatra ve}e trojice.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
28
[trajka~i su bili uporni u svojim zahtevima. Nekolicinu
{trajkbrehera su premlatili. Policija se ume{ala. Petar Radovanovi}
je, kao pokreta~ {trajka, uhap{en, pretu~en i proteran u rodno
mesto Lisevi}, kao i @ivko Voji}, a Miloradu Blagojevi}u zabranjeno
je da dr`i u svom stanu samce - {trajka~e. Pekarima je zabranjeno
da kreditiraju radnike hlebom pod pretnjom nov~ane globe. [trajk
nije prestao, ali nijepokazivao izglede na uspeh. Opan`arski
poslodavci su no}u vozili sirovu ko`u u Obrenovac ili Sopot koju su
prera|ivali seoski majstori ili njihove kolege i kri{om, no}u,
gotove proizvode dovozili u Lazarevac. Opan~arski pododbor nije
pokazivao dovoljno budnosti da ih u ovome onemogu}i. Posle
tromese~ne borbe (po~etkom juna) {trajk je slomljen. Opan~arski
poslodavci su se dogovorili da na rad ne primaju buntovnike, ve} da
svaki radnik, koji ho}e da se zaposli, mora da poka`e uverenje
prethodnog poslodavca o svom vladanju.1) Neuspeh opan~arskih
radnika nije obeshrabrio abad`ijske radnike. Tek {to se smirio
pokret opan~arskih, izbio je {trajk abad`ijskih radnika, koji je
trajao od po~etka jula do oktobra 1912. godine. Povod ovom {trajku
bio je izbacivanje s posla onih radnika, koji su tra`ili
potpisivanje kolektivnog ugovora. Prvi su odpustili svoje radnike
Milutin Filipovi} i Kosta Markovi}. Savez
terzijsko-jorgand`ijsko-pamuklija{kih radnika obavestio je svoje
~lanove da ni jedan radnik na poziv Milutina Filipovi}a, Koste
Markovi}a i ^ede Vesi}a ne ide kod istih jer je kod prvih nastupio
{trajk, koji je izbio zbog izbacivanja radnika U isto vreme skre}e
se pa`nja upravama, kao i pojedinim radnicima da obrate pa`nju da
se u drugim mestima ne izra|uje terzijski posao za lazareva~ke
poslodavce2) Poslodavci su poku{ali da policijom ugu{e {trajk. O
tome pi{u Radni~ke novine: Doti~ni poslodavci vr{e najskandaloznije
napade na `ivot radnika. Oni su izvr{ili napad na radni~ke
organizacije, napadali fizi~ki na pojedine {trajka~e i preko
op{tine vr{ili hap{enje radnika i prebijanje u }elijama.1) O teroru
policije Radni~ke novine su pisale nekoliko puta.2)
Kartel propisuje visinu nadnice, a u toku radni~kog {trajka mo`e
povisiti nadnice, kao i raspore|ivati {trajkbrehere na rad i kod
drugih poslodavaca. Radni~ke ugovore niko ne sme potpisivati bez
saglasnosti kartela. Kartel mo`e objaviti {trajk radnicima ukoliko
radni~ke organizacije bojkotuju kartel. [trajk se objavljuje
otpu{tanjm radnika s posla. Ukoliko do|e do sukoba s radnicima,
isti }e biti prvo opomenuti da po{tuju odluke kartela. Ukoliko se
radni~ki bojkot produ`i, kartel }e objaviti {trajk. ^lanstvo u
kartelu traje od dana upisa do novembra 1914. godine. 1) Radni~ke
novine br. 130 od 6.juna 1912. god. ~lanak Karteld`ije opan~arske u
Lazarevcu. 2) Radni~ke novine br. 167 od 19.7.1912. godine 1)
Radni~ke novine br. 170 od 23.jula.1912. godine 2) Radni~ke novine
br. 170 od 23.jula.1912. godine, ~lanak Gde smo mi? Prekju~e smo
obave{teni iz Lazarevca telefonom iz Uba da su tamo{nje vlasti
izvr{ile ~itave zlo~ine prema abad`iskim radnicima u prvome i
opan~arskim u drugome redu. U Lazarevcu su abad`iski poslodavci
izbacili pre du`eg vremena radnika u cilju prinu|ivanja da cepaju
svoje ~lanske knji`ice i da daju izjavu. Radnici su odgovorili
{trajkom. Op{tinska vlast je pretila da }e ih sve proterati, ako
joj se za to najmanjeg povoda pru`i. 26. pro{log meseca sukobili su
se na ulici jedan {trajka~ i jedan drugi abad`iski radnik. Oko ~ega
se ovaj sukob izrodio ne znamo, niti se to mo`e uvek znati. Glavno
je ovo da ovaj drugi radnik nije {trajkbreher.
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
29
Drugovi su posle izlaska iz ztvora i{li kod lekara tamo{njeg
radi pregleda i uverenja o povredama, ali ih je ovaj kulturni ~ovek
odbio nepregledav{i ih. ^iji li je to prst? - ~ik pogodite ~itaoci.
Istog dana drugovi su poslali depe{e Glavnom radni~kom savezu i
Savezu abad`iskih radnika, ali ni jedna, ni druga depe{a nije ovamo
primljena, niti je od lazareva~ke po{te isposlata. ^iji li je ovo
prst? - pogodite sami `itaoci. Tek danas su drugovi uspeli da nas
jednim indirektnim putem obaveste i jave o anarhiji tamo{nje vlasti
i }iftarije. Ili dopis da je policija lakej i sluga poslodavaca
najbolje se mo`e videti iz policijskog pona{anja prema radnicima
{trajka~ima. Evo jednog primera: jedan drug donosi ve~eru uhap{enim
{trajka~ima, policija uzima ve~eru, otima, i njega stavlja u
zatvor. Uhap{enim drugovima nisu davali vode cele no}i i ceo dan do
4 sata. Policija se nije zadovoljila time {to je uhapsila 27. VI
{trajka~e na tri dana, ve} je 4 jula tek. god. opet stavila u
zatvor dvojicu drugova. - Radni~ke novine od 27. jula 1912. godine.
Lazarevac je postao najozloga{enije mesto terora u Srbiji. Ko ho}e
da ide u gnezdo varvara i razbojnika, taj neka ide u Lazarevac u
kome }e na}i poslodavce kakvih nigde nema u ovoj divljoj Srbiji.
Tamo }e videti i to kako razni sinovi poslodava~ki, `utokljunci,
osiono postupaju sa ostarelim i zrelim radnicima kao balije sa
turskim robljem. Ko ho}e, dakle, ne samo eksploatacije, nego jo{ i
li~nog poni`enja i omalova`avanja kao ~ovek, kao iksan, samo taj
mo`e oti}i u Lazarevac da radi dokle radni~ka borba tamo traje.1)
[trajk je svr{en. Glavni radni~ki savez je intervenisao povodom
neuspe{nih {trajkova u Srbiji. On je zahtevao da se prestane sa
{trajka{kom gimnastikom, jer su mnogi pododbori otpo~injali
{trajkove nespremni, bez pripremljenog materijalnog fonda, tako da
su mnogi od njih do`ivljavali fijasko, {to je negativno uticalo na
radnike, koji su gubili poverenje u radni~ke organizacije i
istupali iz njih. Bur`oaske snage koristile su kr{enje {trajkova na
politi~kom i ekonomskom planu, podjarmljuju}i i eksploati{u}i
radnike. Stoga Glavni radni~ki savez zahteva da se za objavljivanje
{trajka od sada mora tra`iti saglasnost od vi{ih foruma.
Vlast mesna mesto da prizove i kazni oba izgrednika, bez obzira
na to ko su i {ta su oni - ona je sasvim druk~ije u~inila. Na mesto
nereda kmet op{tinski sa `andarmima napadne na radnika {trajka~a i
isprebija ga, pa ga onda preda sakupljenim }iftama, poslodavcima
abad`iskim kod kojih je ovaj {trajk te ga ovi tako|e onda na sred
ulice, a u po bela dana, ciganski izmlate. Posle toga je radnik,
{trajka~, oteran u zatvor, a pomo}u `andarmerijske hajke po varo{i
i kafanama pohap{eni i svi ostali {trajka~i. Prve no}i je nad
{trajka~ima izvr{eno `ivotinjsko nasilje, pravi zlo~in. Po{to su ih
prethodno odvojili po jednog u ~etiri sobe otpo~ela je tu~a i
batinjanje. Dva `andarma su ulazila te je jedan dr`ao, a drugi
zverski tukao uhap{ene ljude. Drugovi su grozno isprebijani da im
se i danas, posle sedam dana modrice i otoci poznaju. Posle 3 dana
zatvora pu{teni su u slobodu s tim da u roku od 3 dana na|u rada
ili u protivnom da otputuju iz tog mesta. 1) Radni~ke novine od
23.jula 1912. godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
30
Mobilizacija i balkanski ratovi paralisali su rad radni~kih
organizacija. U balkanskim ratovima u~estvovalo je pet lazareva~kih
radnika. Polo`aj radnika za vreme trajanja rata ni{ta nije izmenio,
~ak se i pogor{ao.Poslodavci, koji nisu oti{li u rat, hteli su da
iskoriste mutna vremena da bi se obogatili. Da bi vr{ili neometanu
eksploataciju opan~arski poslodavci ~ine pritisak na neorganizovane
radnike. Pored toga, {to radnika otpu{taju s posla bez ikakvog
otkaza oni jo{ fizi~ki nasr}u na radnike koji su fizi~ki slabi.1)
Povodom Prvog maja1913. godine, u ime lazareva~kih socijalista
u~itelj Dragomir Ivkovi} poslao je beogradskim radnicima telegram
slede}e sadr`ine: Manifestaciji na{eg slavlja pridru`ujemo svoja
ose}anja. @iveo praznik rada! @ivela socijalna demokratija! @ivela
budu}a federacija balkanskih naroda, koja }e biti no` pod grlom
kapitalisti~kim zverovima i razbojnicima oli`enim u velesilama
prosve}ene Evrope.2) U zamrloj varo{ici ~uo se i jauk
neorganizovanih trgova~kih pomo}nika koji protestuju zbog
prekomernog vremena jer rade od 4 do 23 ~asa, a i nedeljom dr`e
radnje otvorene.3) Tek posle demobilizacij radnika moglo se pri}i
organizovanijem istupanju i o`ivljavanju partijske i sindikalnih
organizacija. Po~etkom oktobra 1913. godine organizovani su
pododbori opan~arskih1) i abad`ijskih2) radnika. Me|utim, rad je u
pododborima tekao prili~no sporo, a partijska organizacija nije
imala dovoljno rutine u re{avanju radni~kih problema. Ona nije
pristupila oformljenju suda dobrih ljudi, koji je trebalo da spre~i
malverzacije poslodavaca i za{titi radni~kih prava. Slabost
radni~kih organizacija imala je za posledicu ponovno maltretiranje
radnika od strane poslodavaca. Radnici su podneli svoje tu`be
pododborima. Tihomir Mihailovi} podneo je tu`bu protiv svog
poslodavca Radoice pre ~etiri meseca, pa se ni do danas nije
re{ila. Tri tu`be postojale se protiv Mihaila Kaaklaji}a,
poslodavca, po kojima su radnici svoju zaradu dobili posle dve
godine. Dobrosav Maksi}, poslodavac, zadr`ao je zaradu Viti
Popovi}u za kauciju i obavezao ga time da mu ovaj radi po{to i kako
ho}e.3)
1) Radni~ke novine br. 57 od 6.aprila 1913. godine 2) Radni~ke
novine br. 78 od 4.maja 1913. godine 3) Radni~ke novine br. 100 od
27.septembra 1913. godine 1) Radni~ke novine br. 200 od 25.IX 1913.
godine - Lazarevac - obnovio pododbore jedan abad`iski i jedan
opan~arski 2) Radni~ke novine br. 202 od 27.septembra 1913. godine
Abad`iski pododbor je otpo~eo svoje funkcije i izabrao novu upravu:
predsednik Milo{ @ivkovi}, sekretar Vlastimir Danovi}, blagajnik
Milutin Pavlovi}, kontrola Milutin Kamenica i Sreten Stefanovi} -
Mura~a. 3) Radni~ke novine br. 23 od 27.1.1914. godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
31
Sukobi s poslodavcima ddoveli su do krvoproli}a Takav se slu~aj
desio izme|u poslodavca Dragomira An|elkovi}a i radnika Milovanovi}
Andrije. Poslodavac Dragomir nije hteo isplatiti Andriji, dok ga
ovaj onako ozloje|en nije dva puta no`em udario.4) Poslodavci su
pogazili i Zakon o radnjama i obaveznom {kolovanju radnika. Radnje
su se dr`ale otvoreno po 15 i 16 ~asova, ve~ernju {kolu od 50
radnika pose}uje samo 3 i 1 u~enik5) Briga o radnicima u
pododborima nije bila zadovoljavaju}a dok se radnici po drugim
mestima grupi{u oko svojih organizacija, dotle se radnici u
Lazarevcu odaju najopasnijem poroku po radnike: kockanju i
pijan~enju, koje ih demorali{e i onesposobljava za svaki rad.1)
Slabost radni~ke organizacije iskoristila je bur`oazija i svaki
poku{aj radni~ke borbe osujetila bi o{tro, bez kompromisa. O tome
izve{tavaju Radni~ke novine, pi{u nam iz Lazarevca kako su tamo{nje
vlasti gluve i slepe kada je re~ o izvo|enju Zakona o radnjama, a
umele su da podvrgnu prepotopski krivi~ni zakonik i da u njemu
i{~eprkaju neki paragraf kojim se nagovaranje na nered i {trajk
ka`njava i da na osnovu njega kazne nekoliko drugova po 5 dana
zatvora. I ako je ovaj paragraf izgubio svaki smisao, jer je
poni{ten Zakonom o radnjama, oni su ga iskoristiti, a dopu{taju da
tamo{nji poslodavci dr`e po 3-4 u~enika, a jednog pomo}nika i da se
proizvode posle godinu dana ako plate 100 dinara majstoru.2)
Najte`i je bio polo`aj u~enika u privredi - {egrata. Oni su
regrutovani od najsiroma{nijeg dela seoskog stanovni{tva. Od
poslodavca {egrt je dobijao stan i hranu. U toku {egrtovanja od 2-3
godine, pored u~enja zanata {egrt je morao da ljulja majstorovu
decu, pere sudove, hrani svinje itd., a fizi~ka kazna nad {egrtom
koji je u~inio ma i najmanji prekr{aj u poslu bila je redovna
pojava. [ikanacije su i{le dotle da je retko koji {egrt izdr`ao na
zanatu 3 godine. Samo najbedniji, koji se nisu imali gde vratiti
ostajali su do kraja. Poku{aji u~enika u privredi da se za{tite od
samovolje poslodavaca stupanjem u sindikate bili su strogo
ka`njavani. O tome svedo~i ovaj slu~aj, Mihailo Karaklaji} je tukao
jednog de~ka od svojih 16 godina samo zato {to je organizovan u
sindikat. Kada se ovaj de~ko otrgao i do{ao da se po`ali starijim
radnicima, poslodavac ga je zbog toga otpustio.3) ^esto su
poslodavci dr`sali 3-4 u~enika a samo jednog kalfu da bi izvukli
ve}i profit na {tetu kvaliteta. Neki bi pak, {egrte proizvodili
posle godinu dana, ako plate majstoru 100 dinara,1) i ako u~enik
skoro ni{ta nije nau~io od zanata. Posle proizvo|enja za kalfu
majstor je takvog radnika otpu{tao.
4) Radni~ke novine br. 23 od 27.1.1914. godine 5) Ibid 1)
Radni~ke novine br. 46 od 22.II 1914. godine 2) Radni~ke novine br.
44 od 20.II 1914. godine 3) Radni~ke novine br. 57 od 6.IV 1913.
godine 1) Radni~ke novine br. 44 od 2.februara 1914. godine
-
dr.Prvoslav Lule Mihailovi Prilozi za Hroniku Lazarevca
32
Ukoliko bi u~enik - {egrt proveo na zanatu ~itav odre|eni rok,
proizvodio bi se za kalfu - pomo}nika. Tada je polagao u Zanatskom
udru`enju (Esnafu) ispit i dobijao od majstora ajluk - platu od
tri, {est ili dvanest meseci unapred. Tako je majstor vezivao
mladog radnika za sebe jer je kao mla|a snaga bio jeftiniji. Preko
svog Zanatlijskog udru`enja poslodavci su vodili borbu protiv
otvaranja novih radnji i konkurencije. Da bi se steklo zvanje
majstora, tj. pravo na vo|enje sopstvene radnje, kandidat je morao
da polo`i (za komisiju i razne takse) sumu u iznosu od 16 dinara.2)
Pored toga, kandidat je morao da izradi ugledni rad od svog
materijala. Ako bi ovi uslovi bili ispunjeni za otvaranje radnje
bilo bi potrebno dobiti saglasnost Esnafa, kao i razne dozvole za
rad, koje je izdavalo Sresko na~elstvo a sve je to iznosilo sumu
oko 110 dinara. Nije onda ~udo {to se mali broj radnika usu|ivalo
da otvori svoju radnju. Te{ko stanje u radni~kim organizacijama
trajalo je do marta 1914. godine. Povratak Bogdana Gruji}a zna~io
je prekretnicu u