HRK 400,0 MILIJUNA OBVEZNICA KAMATNA STOPA 7,75% ... nama/Prospekt... · Obveznice nose ISIN oznaku HRHP00O155A5 i oznaku HP-O-155A. Obveznice će, po Obveznice će, po odobrenju

HP – HRVATSKA POŠTA D.D.

PROSPEKT UVRŠTENJA

HRK 400,0 MILIJUNA OBVEZNICA

KAMATNA STOPA 7,75%, DOSPIJEĆE 2015.

Ukupno izdanje obveznica društva HP – Hrvatska pošta d.d. s kamatnom stopom od 7,75% i

dospijećem 31. svibnja 2015. godine iznosi HRK 400.000.000,00.

Obveznice su izdane u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od HRK 1.

Kamata će se obračunavati po fiksnoj godišnjoj stopi od 7,75% od i uključujući datum

izdanja. Kamata će se isplaćivati polugodišnje u jednakim iznosima.

HP – Hrvatska pošta d.d. je član Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., a 31.svibnja

2012. Obveznice su uvrštene u Usluge Depozitorija i Usluge Poravnanja i Namire.

Obveznice nose ISIN oznaku HRHP00O155A5 i oznaku HP-O-155A. Obveznice će, po

odobrenju ovog Prospekta od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i

odgovarajuće odluke Zagrebačke burze biti uvrštene u Sluţbeno trţište Zagrebačke burze

pod oznakom HP-O-155A.

31. LISTOPADA 2012.

1

SADRŢAJ

1 SAŽETAK PROSPEKTA ............................................................................................................................ 6

1.1 UVODNE NAPOMENE ........................................................................................................................................ 6

1.2 PODACI O IZDAVATELJU ...................................................................................................................................... 7

1.2.1 Osnovni podaci o HP-Hrvatskoj pošti d.d. ......................................................................................... 7

1.2.2 Predmet poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d. .................................................................................... 8

1.2.3 Podaci o temeljnom kapitalu .......................................................................................................... 10

1.2.4 Nezavisni revizori poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d. .................................................................... 10

1.2.5 Izabrane financijske informacije HP-Hrvatske pošte d.d. ............................................................... 10

1.2.6 Sažetak razvojne politike HP-Hrvatske pošte d.d. ........................................................................... 11

1.2.7 Tržišni položaj HP-Hrvatske pošte d.d. ............................................................................................ 11

1.2.8 Rizici u poslovanju HP-Hrvatske pošte d.d. .................................................................................... 11

1.2.9 Rizici Obveznica HP – Hrvatske pošte d.d. ..................................................................................... 15

1.3 PODACI O VRIJEDNOSNOM PAPIRU ..................................................................................................................... 17

1.3.1 Način objave Prospekta .................................................................................................................. 17

1.3.2 Rok važenja Prospekta .................................................................................................................... 17

1.3.3 Način upisa Obveznica .................................................................................................................... 17

1.3.4 Obveznice........................................................................................................................................ 18

1.4 POTPISNICI SAŽETKA PROSPEKTA ........................................................................................................................ 18

2 INFORMACIJE O IZDAVATELJU ............................................................................................................. 19

2.1 ODGOVORNE OSOBE ........................................................................................................................................ 19

2.1.1 Odgovorne osobe izdavatelja ......................................................................................................... 19

2.1.2 Članovi Uprave ................................................................................................................................ 19

2.1.3 Popis članova Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d. ............................................................. 19

2.1.4 Izjava odgovornih osoba ................................................................................................................. 20

2.1.5 Potpisnici Izjave .............................................................................................................................. 20

2.2 OSOBE ZADUŽENE ZA REVIZIJU FINANCIJSKIH INFORMACIJA ...................................................................................... 21

2.2.1 Nezavisni revizori poslovanja .......................................................................................................... 21

2.2.2 Promjena nezavisnog revizora ........................................................................................................ 21

2.3 IZABRANE FINANCIJSKE INFORMACIJE .................................................................................................................. 21

2.4 ČIMBENICI RIZIKA ............................................................................................................................................ 22

2.4.1 Opdenito o rizicima ......................................................................................................................... 22

2.4.2 Sistemski rizik .................................................................................................................................. 22

2.4.3 Regulatorni rizik .............................................................................................................................. 22

2.4.4 Usklađenje Zakona o poštanskim uslugama sa zakonodavstvom Europske Unije ......................... 22

2.4.5 Rizik utjecaja Zakona o poštanskim uslugama na poslovanje HP-Hrvatske pošte d.d. ulaskom u

Europsku uniju .............................................................................................................................................. 23

2.4.6 Rizik poslovnog okruženja ............................................................................................................... 23

2.4.7 Rizik pokrida troškova ..................................................................................................................... 23

2.4.8 Rizik konkurencije ........................................................................................................................... 23

2.4.9 Cjenovni rizik ................................................................................................................................... 24

2.4.10 Tehnološki rizik ............................................................................................................................... 25

2.4.11 Rizik koncentracije velikih korisnika ................................................................................................ 25

2.4.12 Kreditni rizik .................................................................................................................................... 25

2.4.13 Porezni sustav ................................................................................................................................. 25

2.4.14 Rizik utvrđivanja i registriranja prava vlasništva nad nekretninama evidentiranim u poslovnim

knjigama ....................................................................................................................................................... 26

2

2.4.15 Rizik zaduženosti ............................................................................................................................. 26

2.5 INFORMACIJE O IZDAVATELJU ............................................................................................................................ 28

2.5.1 Osnovni podaci o Izdavatelju .......................................................................................................... 28

2.5.2 Pravni oblik izdavatelja ................................................................................................................... 28

2.5.3 Značajni događaji i članstva u međunarodnim udruženjima .......................................................... 28

2.5.4 Povijest i razvoj Izdavatelja............................................................................................................. 28

2.5.5 Značajna ulaganja .......................................................................................................................... 29

2.6 PREGLED POSLOVANJA ..................................................................................................................................... 30

2.6.1 Predmet poslovanja ........................................................................................................................ 30

2.6.2 Novi proizvodi i usluge .................................................................................................................... 30

2.6.3 Tržišni položaj Izdavatelja ............................................................................................................... 31

2.6.4 Konkurencija ................................................................................................................................... 33

2.6.5 Reference ........................................................................................................................................ 34

2.6.6 Zakonski okviri poslovanja .............................................................................................................. 34

2.7 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ............................................................................................................................ 34

2.8 INFORMACIJE O TRENDOVIMA ............................................................................................................................ 35

2.8.1 Promjene položaja Izdavatelja........................................................................................................ 35

2.8.2 Strategija razvoja HP-Hrvatske pošte d.d. ...................................................................................... 35

2.8.3 Profitabilnost .................................................................................................................................. 35

2.8.4 Strategija prodaje ........................................................................................................................... 37

2.8.5 Strategija marketinga ..................................................................................................................... 37

2.9 PREDVIĐANJA ILI PROCJENE DOBITI ..................................................................................................................... 38

2.10 UPRAVNA, UPRAVLJAČKA I NADZORNA TIJELA TE VIŠE POSLOVODSTVO ....................................................................... 38

2.10.1 Imena, poslovne adrese i funkcije članova upravnih i nadzornih tijela........................................... 38

Nadzorni odbor Izdavatelja: ......................................................................................................................... 39

Aktivnosti članova Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d. .................................................................... 40

2.10.2 Sukob interesa upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela te višeg poslovodstva ............................. 41

2.11 PRAKSA UPRAVE ............................................................................................................................................. 42

2.11.1 Revizorski odbor.............................................................................................................................. 42

2.11.2 Sukob interesa upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela te višeg poslovodstva ............................. 42

2.11.3 Kodeks korporativnog upravljanja .................................................................................................. 42

2.12 VEDINSKI DIONIČARI ........................................................................................................................................ 42

2.13 FINANCIJSKI PODACI O IMOVINI, OBVEZAMA, FINANCIJSKOM POLOŽAJU TE DOBICIMA I GUBICIMA IZDAVATELJA.................. 43

2.13.1 Povijesni financijski podaci ............................................................................................................. 43

2.13.2 Financijski izvještaji i Izvještaj neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2010.

godine ........................................................................................................................................................ 44

2.13.3 Financijski izvještaji i Izvještaj neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2011.

godine ...................................................................................................................................................... 108

2.13.4 Financijski izvještaji o poslovanju za razdoblje I.-VI. 2012. godine ............................................... 187

2.13.5 Sudski, upravni i arbitrazni sporovi ............................................................................................... 192

2.13.6 Značajne promjene financijskog i tržišnog položaja Izdavatelja................................................... 193

2.14 DODATNE INFORMACIJE ................................................................................................................................. 193

2.14.1 Temeljni kapital ............................................................................................................................ 193

2.14.2 Statut ............................................................................................................................................ 193

2.15 ZNAČAJNI UGOVORI ....................................................................................................................................... 194

2.16 INFORMACIJE ČIJI SU IZVOR TREDE OSOBE I IZJAVE STRUČNJAKA ............................................................................... 194

2.16.1 Mišljenja tredih osoba ................................................................................................................... 194

2.16.2 Informacije tredih osoba ............................................................................................................... 195

2.17 DOKUMENTI DOSTUPNI NA PREGLED ................................................................................................................. 195

3

3 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU ......................................................................................... 196

3.1 ODGOVORNE OSOBE ...................................................................................................................................... 196

3.2 ČIMBENICI RIZIKA .......................................................................................................................................... 196

3.2.1 Opdenito o rizicima ....................................................................................................................... 196

3.2.2 Rizik promjene kamatnih stopa .................................................................................................... 196

3.2.3 Rizik tržišne cijene ......................................................................................................................... 196

3.2.4 Rizik likvidnosti ............................................................................................................................. 196

3.2.5 Rizik hrvatskog tržišta kapitala ..................................................................................................... 196

3.2.6 Rizik izmjene uvjeta obveznica ..................................................................................................... 197

3.2.7 Rizik prijevremenog dospijeda Obveznice ..................................................................................... 197

3.2.8 Rizik nemogudnosti isplate Obveznica po dospijedu ..................................................................... 197

3.3 KLJUČNE INFORMACIJE ................................................................................................................................... 197

3.3.1 Interesi pravnih i/ili fizičkih osoba u svezi s izdanjem i/ili uvrštenjem Obveznica na uređeno tržište

...................................................................................................................................................... 197

3.3.2 Razlozi za ponudu i korištenje sredstava ...................................................................................... 198

3.4 INFORMACIJE O OBVEZNICAMA........................................................................................................................ 198

3.4.1 Opis roda i serije Obveznica .......................................................................................................... 198

3.4.2 Karakteristika Obveznica .............................................................................................................. 198

3.4.3 Položaj Obveznica ......................................................................................................................... 198

3.4.4 Opis prava koje daju Obveznice .................................................................................................... 198

3.4.5 Obračun kamate i isplata kamate ................................................................................................ 199

3.4.6 Način i metode amortizacije ......................................................................................................... 199

3.4.7 Kašnjenje s pladanjem kamate ..................................................................................................... 199

3.4.8 Kašnjenje s isplatom glavnice ....................................................................................................... 200

3.4.9 Zastara potraživanja s osnove isplate kamata i glavnice ............................................................. 200

3.4.10 Izjave i obveze HP – Hrvatske pošte d.d. ....................................................................................... 200

3.4.11 Slučajevi povrede obveza izdavatelja ........................................................................................... 201

3.4.12 Skupština vlasnika Obveznica ....................................................................................................... 202

3.4.13 Odluka o izdavanju Obveznica ...................................................................................................... 202

3.4.14 Odluka o izdavanju novih vrijednosnih papira .............................................................................. 203

3.4.15 Ograničenja u prijenosu Obveznica .............................................................................................. 203

3.4.16 Porezna davanja vezana uz Obveznice ......................................................................................... 203

3.4.17 Oporezivanje kamata.................................................................................................................... 203

3.4.18 Oporezivanje glavnice ................................................................................................................... 203

3.4.19 Oporezivanje kapitalne dobiti ....................................................................................................... 203

3.4.20 Isplata iz Obveznica bez odbitaka ................................................................................................. 203

3.5 UVJETI PONUDE ............................................................................................................................................ 204

3.5.1 Postupak provedbe ponude i alokacije ......................................................................................... 204

3.5.2 Konverzija obveznica .................................................................................................................... 205

3.5.3 Upis u Depozitorij SKDD-a i prijenos prava vlasništva .................................................................. 205

3.5.4 Platni agent .................................................................................................................................. 206

3.6 UVRŠTENJE RADI TRGOVANJA NA UREĐENOM TRŽIŠTU .......................................................................................... 206

3.6.1 Trgovanje na sekundarnom tržištu ............................................................................................... 206

3.6.2 Podaci o prije izdanim i uvrštenim vrijednosnim papirima izdavatelja ......................................... 207

3.6.3 Podaci o osobama koje su preuzele da de djelovati kao posrednici pri sekunarnom trgovanju ... 207

3.7 DODATNE INFORMACIJE ................................................................................................................................. 208

3.7.1 Savjetnici povezani s izdanjem Obveznica .................................................................................... 208

3.7.2 Obavijesti vlasnika Obveznica ....................................................................................................... 208

3.7.3 Mjerodavno pravo i nadležnost .................................................................................................... 208

4

3.7.4 Dokumenti dostupni na pregled ................................................................................................... 208

3.7.5 Popis sudionika ............................................................................................................................. 209

3.7.6 Ograničenje odgovornosti ............................................................................................................ 209

4 POTPISNICI PROSPEKTA ..................................................................................................................... 210

5 PRIVICI PROSPEKTA ........................................................................................................................... 211

5.1 STATUT ....................................................................................................................................................... 211

6 KAZALO ............................................................................................................................................. 223

6.1 INFORMACIJE O IZDAVATELJU .......................................................................................................................... 223

6.2 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU ............................................................................................................ 223

5

Društvo HP-Hrvatska pošta d.d. prihvaća odgovornost za sadržaj ovoga Prospekta. Prema

saznanjima i podacima kojima raspolaže HP-Hrvatska pošta d.d., podaci iz ovoga Prospekta

odgovaraju činjenicama i nema propusta koji bi mogli imati bitni utjecaj.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom obveznica, a koji nisu sadržani

u ovome Prospektu. Ako bi se dali takvi podaci ili izjave, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i

izjave čije je objavljivanje odobrila HP-Hrvatska pošta d.d. kao izdavatelj ili Hrvatska poštanska banka

d.d. kao agent izdanja. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane HP-Hrvatske pošte

d.d. u vezi s istinitošću i potpunošću takvih podataka.

Moguće je da se poslovanje HP-Hrvatske pošte d.d., njezin financijski položaj, rezultati poslovanja te

informacije u ovome Prospektu nakon izdanja obveznica promijene. Ovaj Prospekt ne smije se

smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju obveznica, savjetom o ulaganju, pravnim ili

poreznim savjetom od strane HP-Hrvatske pošte d.d. ili za njezin račun, ili od strane ili za račun druge

osobe koja je s njom povezana, njihovih povezanih društava ili predstavnika u bilo kojoj zemlji u kojoj

je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito. Svaki ulagatelj koji razmatra

kupnju obveznica upućuje se na vlastito ispitivanje, ocjenu i prosudbu HP-Hrvatske pošte d.d. te

uvjeta obveznica, uključujući sve povezane prednosti, kao i rizike opisane u ovome Prospektu.

Ako drukčije nije spomenuto, sve navedeno, sve godišnje informacije, uključujući informacije o

financijskim izvještajima, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u Prospektu su zaokruživani,

prema tomu, brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički

agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na „EUR“ označava euro, a oznaka „kn“ ili „HRK“ hrvatsku

kunu.

6

1 SAŢETAK PROSPEKTA

1.1 Uvodne napomene

Sukladno odredbama članka 356. Zakona o trţištu kapitala u nastavku prezentiramo Saţetak

Prospekta uvrštenja obveznica HP – Hrvatske pošte d.d., Zagreb, Jurišićeva 13 (dalje: Saţetak),

izraĎen za potrebe uvrštenja obveznica HP – Hrvatske pošte d.d. na Sluţbeno trţište Zagrebačke

burze.

Izdavatelj je u Saţetku ukratko i upotrebom uobičajenih pojmova prikazao najvaţnije osobine i rizike

povezane s Izdavateljem i Obveznicama. U Saţetku nisu izneseni svi podaci potrebni za donošenje

odluke o ulaganju u Obveznice.

Podaci sadrţani u ovom Saţetku i u cijelom jedinstvenom Prospektu odgovaraju u bitnome

činjenicama koje opisuju poslovanje, financijski poloţaj Izdavatelja, kao i druge podatke, predviĎanja,

procjene i mišljenja, na datume i u razdobljima koji se navode u saţetku Prospekta i cjelovitom

Prospektu, a prema saznanju odgovornih osoba Izdavatelja na dan objave Prospekta.

Nakon objavljivanja ovog Prospekta, podaci i činjenice koje se navode u Prospektu se mogu

promijeniti.

Saţetak i Prospekt se ne smiju smatrati preporukom odnosno ponudom za kupnju ili prodaju

Obveznica, savjetom o ulaganju, pravnim ili poreznim savjetom. Svaki ulagatelj se upućuje na vlastito

ispitivanje, ocjenu i prosudbu svih podataka iz Prospekta i prema vlastitoj procjeni i potrebi i o

vlastitom trošku na savjet ovlaštenih savjetnika.

Odlukom Uprave Izdavatelja od dana 8. veljače 2012. godine i odobrenjem Nadzornog odbora

Izdavatelja od dana 13. veljače 2012. godine predviĎeno je zaduţivanje u 2012. godini izdavanjem

korporativnih obveznica u iznosu do 54.000.000,00 eura u kunama ili uz primjenu valutne klauzule.

Dana 15. svibnja 2012. godine Izdavatelj je odlukom Uprave odlučio izdati dugoročne duţničke

vrijednosne papire u iznosu od najmanje HRK 400.000.000,00, s dospijećem 31. svibnja 2015. godine

i nepromjenjivom kamatnom stopom od 7,75% godišnje, a koje su ponuĎene na upis svim

ulagateljima, pri čemu je najmanji mogući iznos pri upisu iznosio HRK 400.000,00 po ulagatelju, za

svaku pojedinačnu ponudu. Istom odlukom Izdavatelja odreĎeno je da će vlasnicima postojećih

obveznica Izdavatelja oznake HP-O-127A, ISIN: HRHP00O127A4, koje dospijevaju 1. srpnja 2012.

godine, tijekom perioda upisa Obveznica biti ponuĎena mogućnost konverzije postojećih obveznica u

Obveznice. U procesu zamjene cijena po kojoj su se otkupljivale postojeće obveznice odgovarala je

prinosu do dospijeća od 7,75% dok je cijena po kojoj su imateljima postojećih obveznica plasirane

Obveznice bila jednaka jedinstvenoj cijeni izdanja Obveznica. Prihod od prodaje Obveznica Izdavatelj

je namijenio refinanciranju obveznice HP-O-127A te ulaganju u obnovu voznog parka i modernizaciju

informatičkog sustava.

U postupku ponude trinaest imatelja obveznica oznake HP-O-127A su donijeli odluku zamijeniti svoje

obveznice u nove Obveznice Izdavatelja te je njihovih 17.153.321 obveznica oznake HP-O-127A

zamijenjeno za 135.506.004 Obveznice.

Preostali ulagatelji kojima je bio ponuĎen upis Obveznica ukupno su upisali 264.493.996 Obveznica te

je konačna veličina izdanja iznosila 400.000.000 kuna (riječima: četiristo milijuna kuna).

Ovaj Saţetak se smatra uvodom u Prospekt.

Jezik Prospekta je hrvatski jezik.

7

Ne postoji i ne objavljuje se prijevod ovog Saţetka na neki drugi jezik osim hrvatskog niti je zatraţena

notifikacija ovog Prospekta.

Skrećemo pozornost potencijalnim ulagateljima na sekundarnom trţištu, ukoliko nisu rezidenti

Republike Hrvatske, u slučaju tuţbe i sudskog postupka u svezi s informacijama sadrţanim u

Prospektu kao cjelini, da su oni duţni izraditi prijevod Prospekta na sluţbeni jezik suda pred kojim se

vodi takav eventualni postupak, o vlastitom trošku.

Mjerodavno pravo za ovaj Saţetak i za Prospekt u cjelini je pravo Republike Hrvatske uz isključenje

kolizijskih normi meĎunarodnog privatnog prava. Za sporove koji bi se odnosili na Obveznice,

uključujući i sporove koji se odnose na pitanja valjanosti njihovog izdavanja, kao i na pravne učinke

koji iz toga proistječu, nadleţni su stvarno nadleţni sudovi u Republici Hrvatskoj, sukladno zakonskim

odredbama o mjesnoj nadleţnosti.

Odgovorne osobe za poslovanje HP-Hrvatske pošte d.d. su članovi Uprave, koju čine: Alen Premuţak

predsjednik Uprave, Ranko Marinović, Ţeljko Ţarko i Ivica Kranjčić, članovi Uprave. Predsjednik

Uprave zastupa HP-Hrvatsku poštu d.d. pojedinačno i samostalno. Član Uprave zastupa HP-Hrvatsku

poštu d.d. zajedno s još jednim članom Uprave u skladu sa Statutom.

Članovi Uprave HP-Hrvatske pošte d.d. su odgovorne osobe koje su sačinile ovaj Saţetak, a koje

solidarno i neograničeno odgovaraju samo za štetu nastalu uslijed toga što ovaj Saţetak dovodi u

zabludu, netočan je ili nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima Prospekta.

Članovi Uprave HP-Hrvatske pošte d.d. ujedno su odgovorne osobe za podatke, politike, planove i

ostale dokumente navedene u Prospektu.

Radi boljeg razumijevanja trţišnog poloţaja HP-Hrvatske pošte d.d. kao Izdavatelja skrećemo

pozornost potencijalnim ulagateljima na sekundarnom trţištu na poglavlja 1.2.5 Saţetak razvojne

politike Hrvatske pošte, 2.6 Pregled poslovanja i 2.8 Informacije o trendovima ovog Prospekta.

Članovi Uprave HP-Hrvatske pošte d.d. izjavljuju da ovaj Prospekt sadrţi sve značajne informacije

vezane uz HP-Hrvatsku poštu d.d. kao Izdavatelja i uz Obveznice koje je izdala, da te informacije nisu

zavaravajuće, nego istinite i točne u svakom materijalnom pogledu, da su sva mišljenja i namjere u

Prospektu izneseni pošteno i da nema drugih činjenica čije bi izostavljanje učinilo bilo koju izjavu iz

Prospekta materijalno zavaravajućom ili navelo na pogrešne zaključke.

1.2 Podaci o izdavatelju

1.2.1 Osnovni podaci o HP-Hrvatskoj pošti d.d.

Tvrtka: Hrvatska pošta d.d. Skraćena tvrtka: HP d.d. Datum donošenja Statuta: 7. prosinca 1998. Datum upisa u Sudski registar: 29. prosinca 1998. Sudski registar u koji je upisana: Sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu MBS: 080266264 Vodeći broj depozitne institucije: 2390001

8

Glavni račun: 2390001-1100018674 Poslovni račun: 2390001-1100018674 Šifra djelatnosti: 5310 (pruţanje univerzalnih poštanskih usluga) Telefon: 01 / 4806 066 Fax: 01 / 4981 769 E-mail: [email protected] Internet stranica: www.posta.hr

Ostali podaci: Subjekt upisan prije razdvajanja na RUL 1-11545

Hrvatska pošta je istovremeno s Hrvatskim telekomunikacijama osnovana kao javno poduzeće pod

nazivom Hrvatska pošta i telekomunikacije.

Na temelju Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske

telekomunikacije (NN br. 101/98.) Hrvatska pošta počela je od 1. siječnja 1999. godine samostalno

poslovati kao novo dioničko društvo: HP – Hrvatska pošta d.d..

Formalno pravno, trgovačko društvo Hrvatska pošta nastala je na temelju rješenja Trgovačkog suda u

Zagrebu br. Tt-98/5724-2 od 29. prosinca 1998. godine s dodijeljenim MBS: 080266264.

Statut Hrvatske pošte donesen je 7. prosinca 1998. godine.

Skraćeni naziv tvrtke je HP d.d..

Sjedište Hrvatske pošte je u Zagrebu, Jurišićeva 13.

Hrvatska pošta je dioničko društvo, koje ima registrirani temeljni kapital u iznosu od 952.636.100,00

kuna podijeljenih na 9.526.361 redovnih dionica koje glase na ime, nominalne vrijednosti 100,00 kuna

svaka. Adresa Izdavatelja je sljedeća:

HP – Hrvatska pošta d.d.

Jurišićeva 13,

10000 Zagreb

1.2.2 Predmet poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d.

Hrvatska pošta obavlja sljedeće djelatnosti:

poštanske usluge

poslove platnog prometa

usluge ostalog novčanog posredovanja

mjenjačke poslove

izdavanje i prodaju poštanskih vrijednosnica, obrazaca, ambalaţe, publikacija, edicija i slično

proizvodnju i prodaju poštanske opreme i pribora

usluge trgovine na malo poštanskom dostavom

9

brzojavne usluge

kurirske usluge

telefonske usluge iz javnih govornica s posredovanjem

usluge promidţbe

odrţavanje i popravak objekata, postrojenja i ureĎaja za obavljanje poštanskog prometa

projektiranje, kontrola projekta, graĎenje i nadzor nad graĎenjem

izradu investicijske i tehnološke dokumentacije

usluge cestovnog prijevoza robe nespecijaliziranim vozilima

meĎunarodno otpremništvo

kupnju i prodaju robe

usluge trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama

usluge trgovine na malo duhanskim proizvodima

uvoz-izvoz

usluge iznajmljivanja vlastitih nekretnina

istraţne i sigurnosne usluge

usluge tehničkog pregleda i registracije vozila

pripremanje hrane i pruţanje usluga prehrane, pripremanje i usluţivanje pića i napitaka i pruţanje usluga smještaja

zastupanje u osiguranju

djelatnost informacijskog društva

računalne i srodne djelatnosti

trgovačko posredovanje na domaćem i inozemnom trţištu

istraţivanje trţišta i ispitivanje javnog mnijenja

zastupanje inozemnih tvrtki

distribuciju tiska

djelatnost nakladnika

proizvodnju, promet i javno prikazivanje audiovizualnih djela

uvoz ekoloških proizvoda

proizvodnju i promet vina i drugih proizvoda od groţĎa i vina

proizvodnju i promet voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina

promet duhana

pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu s usluţivanjem ili bez usluţivanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrbu tom hranom (catering)

turističke usluge u nautičkom turizmu

turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude

ostale turističke usluge

turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti

pripremanje i organiziranje te javno izvoĎenje dramskih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela (scenska i glazbeno-scenska djela)

djelatnost fotokopiranja

grafički dizajn

savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem

računovodstvene poslove

djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreţa i usluga

usluge certificiranja elektroničkog potpisa

usluge s dodanom vrijednošću

10

1.2.3 Podaci o temeljnom kapitalu

Registrirani temeljni kapital Hrvatske pošte: 952.636.100,00 kn Broj dionica: 9.526.361 Nominalna vrijednost dionica: 100,00 kn Depozitorij, prijeboj i namira: Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. Struktura vlasništva: u cijelosti u vlasništvu Republike Hrvatske Temeljni kapital upisan je i uplaćen u cijelosti.

1.2.4 Nezavisni revizori poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d.

Poslove revizije poslovanja i financijskih izvješća HP-Hrvatske pošte d.d. za 2010. i 2011. godinu

obavljalo je društvo Deloitte d.o.o., Radnička cesta 80, Zagreb.

Zainteresiranim ulagateljima skrećemo pozornost na detalje vezane uz reviziju poslovanja HP-

Hrvatske pošte d.d. sadrţane u točki 2.2 Prospekta.

1.2.5 Izabrane financijske informacije HP-Hrvatske pošte d.d.

Niţe prikazani financijski podaci za 2009., 2010. i 2011. godinu odabrani su iz revidiranih godišnjih

financijskih izvještaja za godine koje su završile 31. prosinca 2010. godine i 31. prosinca 2011.

godine. Podaci za prvo polugodište 2011. i 2012. godine uzeti su iz nerevidiranih polugodišnjih

izvještaja.

Godišnji financijski izvještaj za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. i godinu koja je završila 31.

prosinca 2011. godine revidiran je od strane neovisnog revizora, društva Deloitte d.o.o., Radnička

cesta 80, Zagreb.

Prikazane odabrane financijske podatke potencijalni ulagatelji bi trebali čitati zajedno s revidiranim

Financijskim izvješćima za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine i godinu koja je završila

31. prosinca 2011. godine.

HP-Hrvatska pošta d.d. 2009 2010 2011 1H 2011 1H 2012

Iznosi u 000 kn Dugotrajna imovina 934.499 963.672 1.001.245 1.001.974 1.001.245

Kratkotrajna imovina 343.817 316.662 330.135 404.781 330.136 od toga Novčana sredstva 62.733 79.800 64.509 118.252 64.509 Pladeni troškovi bududeg razdoblja 3.819 29.328 34.723 31.008 34.723

UKUPNO AKTIVA 1.282.135 1.309.662 1.366.103 1.437.763 1.366.104

Kapital i rezerve 535.859 557.178 624.481 607.053 624.481

Rezerviranja 236.001 220.090 199.436 199.517 199.436

Dugoročne obveze 164.542 315.653 325.805 414.215 325.805

Kratkoročne obveze 307.195 164.093 167.810 157.803 167.810

Odgođeno pladanje troškova 38.538 52.648 48.571 59.176 48.571

UKUPNO PASIVA 1.282.135 1.309.662 1.366.103 1.437.764 1.366.103

11

POSLOVNI PRIHODI 1.678.631 1.661.161 1.632.512 790.148 775.358 Poštanski prihodi i prihodi od ostalih usluga 1.630.380 1.601.370 1.568.138 776.173 743.301

Ostali poslovni prihodi 48.251 59.791 64.374 13.975 32.057

POSLOVNI RASHODI 1.752.927 1.623.789 1.589.889 767.172 796.706

Trošak osoblja 1.282.860 1.101.046 1.098.986 550.648 555.234

Ostali poslovni rashodi 470.067 522.743 490.903 216.524 241.472 od toga Amortizacija i Vrijednosno usklađenje 66.280 77.105 82.286 32.945 38.091

EBITDA -8.016 114.477 124.909 55.921 16.743

NETO DOBIT / GUBITAK -74.800 13.738 38.015 38.015 38.015

Povrat na Imovinu -5,83% 1,05% 2,78% 2,64% 2,78%

Povrat na Kapital -13,96% 2,47% 6,09% 6,26% 6,09%

Neto dug 443.723,00 423.266,00 442.954,00 481.934,00 442.954,00

Dug prema Kapitalu 0,95 0,96 0,87 1,04 0,87

Neto Profitna Marža -4,46% 0,83% 2,33% 4,81% 4,90%

1.2.6 Sažetak razvojne politike HP-Hrvatske pošte d.d.

HP-Hrvatska pošta d.d. će zadrţavati poziciju trţišnog lidera u poštanskom i paketnom poslovanju

koja će korisnicima ponuditi ekstenziju tradicionalnog lanca vrijednosti poštanskih usluga ponudom

novih inovativnih usluga i kanala komunikacije i distribucije.

1.2.7 Tržišni položaj HP-Hrvatske pošte d.d.

HP-Hrvatska pošta d.d. je lider na hrvatskom trţištu poštanskih usluga i ima udio od 70,5% trţišta.

U Republici Hrvatskoj jedan poštanski ured posluje u prosjeku na površini od 50 km2 te za 3810

stanovnika što je povoljnije od uvjeta koje propisuju odredbe Pravilnika o obavljanju univerzalnih

poštanskih usluga (NN, br. 37/10). Prema površini na kojem posluje jedan poštanski ured Hrvatska se

nalazi u prosjeku ostalih europskih zemalja.

Glavna trţišta na kojima se pojavljuje HP-Hrvatska pošta d.d. su sljedeća:

trţište poštanskih usluga (unutarnji i meĎunarodni promet)

trţište financijskih usluga i

trţište prodaje proizvoda na malo

Detaljniji podaci o trţišnom poloţaju te podaci o trţištima na kojima se Izdavatelj pojavljuje dani su u

točki 2.6.3 i 2.6.4 Prospekta.

1.2.8 Rizici u poslovanju HP-Hrvatske pošte d.d.

Sukladno odredbama članka 356. točka 1. Zakona o trţištu kapitala, u Saţetku prospekta moraju,

ukratko i uporabom uobičajenih pojmova biti prikazane najbitnije osobine i rizici povezani s

12

Izdavateljem, jamcem i samim vrijednosnim papirima i to na jeziku u kojem je Prospekt bio izvorno

sastavljen.

U točki 2.4 Prospekta navedeni su detaljniji podaci o svim vrstama i osobinama čimbenika rizika

povezanim s HP-Hrvatskom poštom d.d., a ovdje samo navodimo njihove bitne osobine.

U nastavku navodimo osnovne karakteristike rizika povezanih s HP-Hrvatskom poštom d.d. kao

Izdavateljem i na specifičnosti njenog poslovanja i poloţaja na trţištu.

(1) Sistemski rizik

Sistemski rizik odreĎen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji i regiji koji utječe na

uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki. Politički rizik pojedine drţave obuhvaća sve rizike povezane s

mogućom političkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti obuhvaća i integritet te opstojnost drţave..

(2) Regulatorni rizik

Osnovni preduvjet za nesmetano funkcioniranje poštanskog prometa, a samim time i uloga Izdavatelja

kao javnog operatora, stvaranje je stabilnog regulativnog okvira koji će osigurati prijam, usmjeravanje,

prijenos i uručenje poštanskih pošiljaka na cijelom području Republike Hrvatske.

(3) UsklaĊenje Zakona o poštanskim uslugama sa zakonodavstvom Europske unije

Zakon o poštanskim uslugama je potpuno usklaĎen s Prvom i Drugom poštanskom direktivom te

djelomice s Trećom.

Proces potpunog otvaranja trţišta poštanskih usluga ušao je u posljednju fazu usvajanjem nove,

Treće poštanske direktive, Direktive 2008/6EZ, kojoj je cilj stvoriti jedinstveno trţište ukidanjem dosad

zajamčenih ekskluzivnih prava, odnosno monopola javnih operatora, osiguranjem zadovoljavajuće

razine univerzalnih usluga svim korisnicima u zemljama Europske Unije te uspostaviti usklaĎene

principe reguliranja u uvjetima liberaliziranog trţišta, a s ciljem otklanjanja prepreka funkcioniranju

jedinstvenog trţišta.

(4) Rizik utjecaja Zakona o poštanskim uslugama na poslovanje HP-Hrvatske pošte d.d.

ulaskom u EU

Odredbe Zakona o poštanskim uslugama kojima je regulirano smanjenje stope mase za rezervirane

univerzalne poštanske usluge sa 100 grama na 50 grama, koje su postale dio rezerviranog područja

1. siječnja 2010. godine te daljnje potpuno otvaranje trţišta neće znatnije utjecati na poslovanje

izdavatelja. Pravodobna prilagodba i restrukturiranje Izdavatelja, pribliţavanje ulaska Republike

Hrvatske u Europsku Uniju, gospodarski razvoj Republike Hrvatske, uvoĎenje usluga s dodanom

vrijednošću i drugih novih usluga u poslovanje Izdavatelja te unapreĎenje tehnologije, osigurat će

zadrţavanje Izdavateljeve vodeće pozicije na trţištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj.

(5) Rizik poslovnog okruţenja

Korporacije su svakodnevno izloţene riziku poslovnog okruţenja iako one na njega ne mogu

individualno utjecati. Ovaj je rizik odreĎen ekonomskim, političkim i socijalnim uvjetima u zemlji i regiji

te utječe na uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki pa tako i na HP-Hrvatsku poštu d.d.

13

(6) Rizik pokrića troškova

Rizik pokrića troškova proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti Izdavatelja da podmiri svoje

novčane obveze o dospijeću. HP-Hrvatska pošta d.d. smanjuje opasnost rizika pokrića troškova

planiranjem likvidnosti, posvećujući veliku pozornost tijeku novca, prateći dnevne promjene te

prilagoĎavajući prognoze na redovitoj bazi.

(7) Rizik konkurencije

Odredbe članka 36. Zakona o poštanskim uslugama, u daljnjem tekstu ovog dokumenta „Zakon“,

obvezuju Izdavatelja kao javnog operatora, da uz uvjete odreĎene Zakonom omogući pristup svojoj

poštanskoj mreţi i drugim davateljima univerzalnih poštanskih usluga i korisnicima usluga.

U Republici Hrvatskoj, osim Izdavatelja, za sada su registrirana dva davatelja univerzalnih poštanskih

usluga (Post d.o.o. i Lider Express d.o.o.). Izdavatelj pritom ne vidi prijetnju u potencijalnoj registraciji

odreĎenog davatelja univerzalnih poštanskih usluga, već priliku da potpuno iskoristi svoje raspoloţive

kapacitete, a posebno automatske strojeve za razradu poštanskih pošiljaka. Znatnija promjena u

smislu zakonske regulative dogodit će se od 2013. godine kada će se sasvim liberalizirati trţište

poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj te će se ukinuti zaštićeno područje za pošiljke do 50 grama

na koje sada ima pravo HP-Hrvatska pošta d.d..

(8) Cjenovni rizik

Izdavatelj podlijeţe odreĎenim zakonodavnim restrikcijama s aspekta cijena svojih usluga.

Izdavatelj sukladno članku 33. Zakona samostalno odreĎuje cijene ostalih poštanskih usluga. Za

univerzalne poštanske usluge cijena istovrsnih usluga za pismovne pošiljke mora biti jednaka za sve

korisnike na cijelom području RH. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, u daljnjem

tekstu ovog dokumenta „Agencija“ moţe odlukom u cijelosti ili djelomično izmijeniti ili ukinuti cijene

univerzalnih poštanskih usluga prije ili nakon njihove objave.

Davatelj poštanskih usluga obvezan je cijene iz članka 32. stavka 2. Zakona dostaviti na znanje

Agenciji najmanje petnaest dana prije početka njihove primjene.

Cijene rezerviranih poštanskih usluga odobrava Agencija na prijedlog javnog operatora.

Zadnja promjena cijena pismovnih pošiljka bila je u oţujku 2010. godine kad je zbog osloboĎenja

univerzalnih usluga od PDV-a utvrĎena cijena pisma mase do 50 grama u iznosu od 3,10 kn.

Cjenik za usluge platnog prometa dogovara se u koordinaciji i uz odobrenje Hrvatske poštanske

banke d.d. koji je usluge platnog prometa eksternalizirao HP-Hrvatskoj pošti d.d., dok su cjenici za

ostale financijske proizvode i usluge (osiguranja, stambena štednja, investicijski fondovi itd.) dio

cjenovne politike tih tvrtki, uz napomenu da se proizvodi i usluge koje se prodaju u HP-Hrvatskoj pošti

d.d. cjenovno ne razlikuju od cijena koje te tvrtke nude u svojoj redovitoj ponudi.

Maloprodajne cijene asortimana formiraju se slobodno i sukladno uvjetima na trţištu uz nastojanje da

HP-Hrvatska pošta d.d. bude konkurentna s cijenama u odnosu na ostale prodajne kanale.

(9) Tehnološki rizik

HP-Hrvatska pošta d.d. trenutno, zajedno s drugim medijima u području komunikacija, ima vodeću

ulogu s obzirom na prijenos informacija i roba do potrošača.

14

S jedne strane postoji rizik zamjene sve većeg broja računa i izvještaja kao i većine osobne i poslovne

komunikacije elektroničkim komunikacijama. S druge strane, značaj istog rizika umanjen je

povećanjem interakcije, putem raznih programa lojalnosti kupaca, kataloških kupnji i povećanjem

izravnih marketinških aktivnosti poduzeća, koja povećava ukupni volumen poštanskih usluga.

(10) Rizik koncentracije velikih korisnika

Iako rizik eventualne koncentracije velikih klijenata postoji, relativno je mali zbog konkurentskog

poloţaja, ali i značajnih različitosti u obliku i načinu poslovanja velikih korisnika.

(11) Kreditni rizik

Kreditni rizik ukazuje na sposobnost otplate tj. servisiranja obveza Izdavatelja. Kreditni rizik povezan je

s dostupnošću vanjskih izvora financiranja, kao i ovisnošću o stvarnim naplatama potraţivanja.

S obzirom da Izdavatelj ima mnogobrojne kreditirane korisnike te nije direktno ovisan niti o jednom,

kao i da se postotak naplate potraţivanja od kupaca kreće oko 91,5%, kreditni rizik nije moguće

sasvim isključiti u redovitom poslovanju.

(12) Porezni sustav

Promjena poreznih propisa izravno utječe na profitabilnost Izdavatelja.

Jedinstvena stopa poreza na dobit iznosi 20%.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 87/09), koji je

stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV)

osloboĎene su univerzalne poštanske usluge i s njima povezane isporuke svih pratećih dobara.

Istodobno, Zakonom o PDV-u propisano je da porezni obveznik ne moţe odbiti pretporez sadrţan u

računima za primljena dobra i obavljene isporuke koje koristi za isporuke dobara/obavljanje usluga

osloboĎenih od obračuna PDV-a. Ako poduzetnik u okviru svoje djelatnosti obavlja usluge koje su

osloboĎene od PDV-a, kao i usluge koje to nisu, tada pretporez sadrţan u primljenim računima ne

moţe odbiti u cijelosti, već samo dio koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je odbitak

pretporeza dopušten.

Od 1. oţujka 2012. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (NN,

br. 22/12) kojim je opća stopa PDV-a povećana s 23% na 25%. Budući da glavninu usluga koje

obavlja Izdavatelj čine usluge osloboĎene od obračuna PDV-a (univerzalne poštanske usluge,

financijske usluge), promjena opće stope PDV-a neće znatnije utjecati na poslovanje Izdavatelja.

Člankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 22/12), koji je stupio na

snagu 1. svibnja 2012. godine, utvrĎeno je smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na

13%. Obzirom na to da u strukturi ukupnih troškova Izdavatelja troškovi osoblja imaju najveći udio,

smanjenje obveznog doprinosa za zdravstvo znatno će utjecati na poslovnu uspješnost Izdavatelja.

(13) Rizik utvrĊivanja i registriranja prava vlasništva nad nekretninama evidentiranim u

poslovnim knjigama

Ukupan broj nespornih nekretnina je 720, od toga se 618 odnosi na objekte, zemljišta i odmarališta, a

102 na stanove.

U kategoriji izvanknjiţnog vlasništva nalazi se 101 nekretnina. Riječ je o nekretninama koje HP-

Hrvatska pošta d.d. ima u svom posjedu, ali u zemljišnim knjigama nije upisana kao knjiţni vlasnik

15

zbog nedostatne dokumentacije, nemogućnosti utvrĎivanja pravnog slijeda ili sličnog. HP-Hrvatska

pošta d.d. navedene nekretnine koristi za obavljanje svoje registrirane djelatnosti ili u druge svrhe. Tu

se kategoriju ne moţe promatrati sa stajališta gubitka nekretnine, već kao dugotrajnu provedbu

postupka legalizacije i upisa knjiţnog vlasništva HP-Hrvatske pošte d.d. Na nekim nekretninama pravo

vlasništva će se upisivati primjenom pravnog instituta dosjelosti, a za koji mora proteći zakonski rok od

20, odnosno 40 godina, računajući od 1991. godine. Status predmetnih nekretnina ne predstavlja rizik

za stabilnost redovitog financijskog poslovanja Društva.

Ne vode se zemljišno-knjiţni sudski postupci koji bi mogli imati značajne učinke na financijski poloţaj

ili profitabilnost Izdavatelja.

(14) Ostali rizici

Budući da su financijska trţišta posljednjih godina prošla kroz značajne fluktuacije cijena, koje su bile

često nepovezane sa samim rezultatima poslovanja društava uslijed trţišnih fluktuacija kao i općih

gospodarskih uvjeta utjecaji na cijenu obveznica HP-Hrvatske pošte d.d. mogu biti od velikog značaja.

Cijena Obveznica moţe biti vrlo nestabilna i pod utjecajem raznih internih čimbenika koji djeluju na

HP-Hrvatsku poštu d.d., kao npr. rezultati poslovanja, promjene u organizacijskoj strukturi, promjene u

strukturi dioničara HP-Hrvatske pošte d.d. i sl.

Tekući sudski ili drugi sporovi ili pravni postupci HP-Hrvatske pošte d.d. obraĎeni su u točki 2.13.4.

Brojčano su najviše zastupljeni radni sporovi.

(15) Rizik zaduţenosti

Ukupno zaduţenje HP-Hrvatske pošte d.d. izdanjem obveznica HP-O-155A iznosi 400.000.000,00

kuna. Prihod od prodaje Obveznica Izdavatelj je namijenio refinanciranju obveznice HP-O-127A te

ulaganju u obnovu voznog parka i modernizaciju informatičkog sustava.

Iako se zaduţivanjem kroz prodaju Obveznica ukupna zaduţenost Izdavatelja povećala, novim

planiranim investicijama i projektima poslovanje će se modernizirati i racionalizirati, što će rezultirati

budućim povećanjem prihoda i smanjenjem troškova poslovanja.

1.2.9 Rizici Obveznica HP – Hrvatske pošte d.d.

(1) Rizik promjene kamatnih stopa

Vlasnik obveznice s fiksnom kamatnom stopom izloţen je riziku pada cijene takve obveznice kao

rezultata promjene trţišnih kamatnih stopa, tj. kamatnih stopa koje na trţištu ostvaruju usporedivi

izdavatelji. Naime, iako je kamatna stopa na Obveznicu Izdavatelja fiksirana, kamatne stope na trţištu

mijenjaju se svaki dan. Kako se trţišne kamatne stope mijenjaju, tako se mijenja i cijena obveznica, ali

u suprotnom smjeru. Ako trţišna kamatna stopa raste, cijena obveznice s fiksnom kamatnom stopom

obično pada, dok se prinos na takvu obveznicu ne izjednači s trţišnom kamatnom stopom i obrnuto,

ako trţišna kamatna stopa pada, cijena obveznice raste dok se prinos na takvu obveznicu otprilike ne

izjednači s trţišnom kamatnom stopom. Ako investitor drţi obveznicu do dospijeća, kretanje kamatnih

stopa na trţištu, koje ostvaruju drugi izdavatelji dugoročnih vrijednosnih papira sličnih karakteristika,

neće utjecati na prinos koji će investitor ostvariti.

(2) Rizik trţišne cijene

Na trţišnu cijenu obveznica utječe velik broj čimbenika kao npr. promjena trţišnih kamatnih stopa,

cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike centralne banke, inflacija te nedostatak ili prevelika

potraţnja za obveznicama. Vlasnik obveznica tako je izloţen riziku nepovoljnog kretanja trţišne cijene

obveznica koji se materijalizira ukoliko vlasnik obveznica iste proda prije dospijeća.

16

(3) Rizik likvidnosti

Neovisno o uvrštenju Obveznica na ureĎeno trţište nema nikakvih garancija da će se razviti aktivno

trgovanje istima, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća Obveznica. U slučaju da se aktivno

trgovanje ne razvije, to bi moglo imati i negativan utjecaj na cijenu Obveznice, a posebno na likvidnost

Obveznice.

(4) Rizik hrvatskog trţišta kapitala

Trţište kapitala u Hrvatskoj još uvijek je plitko i nedovoljno razvijeno, u posljednje vrijeme s vrlo

narušenom i niskom likvidnošću, s problemima koje bi mogli nabrojati kako slijedi:

- Mali broj likvidnih vrijednosnih papira

- Nedovoljna likvidnost primarnog i sekundarnog trţišta

- Nedovoljna transparentnost poslovanja i poslovnih rezultata izdavatelja vrijednosnih papira

- Niska domaća potraţnja i gotovo potpuna odsutnost velikih institucionalnih investitora

- Izuzetno velika volatilnost cijena

Odredbe Zakona o trţištu kapitala, Zakona o investicijskim fondovima i drugi propisi iz ove oblasti, a

osobito aktivnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao središnjeg

regulatornog tijela za funkcioniranje trţišta vrijednosnih papira, unaprijeĎeni nadzor nad sudionicima

trţišta i izdavateljima čine vrlo kvalitetan pravni okvir za organiziranje i funkcioniranje ovog segmenta

trţišta.

Gore navedeni problemi u najvećoj su mjeri posljedica nedostatne kapitaliziranosti sudionika te

oskudne, netransparentne ponude i visoko volatilne ili špekulativno formirane cijene vrijednosnica.

(5) Rizik izmjene uvjeta obveznica

Uvjeti obveznica sadrţe odredbe o sazivanju skupštine imatelja obveznica za razmatranje pitanja koja

općenito utječu na njihove interese. Ove odredbe dopuštaju da odreĎene većine glasova obveţu sve

imatelje obveznica, uključujući i one koji nisu pristupili i glasali na odreĎenoj skupštini, kao i imatelje

obveznica koji su glasali protiv većine.

(6) Rizik prijevremenog dospijeca Obveznice

Imatelj Obveznica izlozen je riziku prijevremenog dospijeca obveznica s obzirom da postoji mogucnost

da Skupstina imatelja obveznica donese odluku o prijevremenom dospijecu obveznica kako je

navedeno u tocki 3.4.12. ovog Prospekta. Time je ulagatelj izloţen rizku da ce ostvariti manji prinos na

obveznice od ocekivanog.

(7) Rizik nemogućnosti isplate Obveznica po dospijeću

U 2011. godini je sukladno priloţenim financijskim izvješćima, na konsolidiranoj razini, iskazana dobit,

kao i za 2010. godinu. MeĎutim, u razdoblju I.-VI.2012. godine iskazan je gubitak od 17,4 milijuna

kuna. Nastavak negativnog trenda poslovanja u kontinuitetu u duţem razdoblju mogao bi potencirati

17

rizik urednog podmirivanja obveza u vezi s izdanim Obveznicama te se stoga u odreĎenoj mjeri

nameće pitanje rizika sposobnosti ispunjenja obveza u vezi s izdanim Obveznicama.

1.3 Podaci o vrijednosnom papiru

Ovaj Prospekt sadrţi podatke i uvjete ponude za upis i uplatu Obveznica javnom ponudom

ulagateljima. U ponudi koja je trajala od 21. do 30. svibnja 2012. godine ponuĎene su na upis

obveznice u vrijednosti od 400.000.000,00 kuna, dospijeća 31. svibnja 2015. godine, koje su izdane

od strane Izdavatelja po jedinstvenoj prodajnoj cijeni od 99,345% i prinosu do dospijeća od 8,00%.

Obveznice su ponuĎene svim ulagateljima, pri čemu je najmanji mogući iznos pri upisu iznosio HRK

400.000,00 po ulagatelju, za svaku pojedinačnu ponudu .

U postupku ponude trinaest imatelja obveznica oznake HP-O-127A su donijeli odluku zamijeniti svoje

obveznice u nove Obveznice Izdavatelja te je njihovih 17.153.321 obveznica oznake HP-O-127A

zamijenjeno za 135.506.004 Obveznice.

Preostali ulagatelji kojima je bio ponuĎen upis Obveznica ukupno su upisali 264.493.996 Obveznica te

je konačna veličina izdanja iznosila 400.000.000 kuna (riječima: četiristo milijuna kuna).

Ostale obavijesti o vrijednosnom papiru sadrţane su u točki 3. ovog Prospekta („Informacije o

vrijednosnom papiru“).

1.3.1 Način objave Prospekta

Ovaj Prospekt će se objaviti nakon primitka Rješenja o odobrenju Prospekta od strane HANFA-e u

elektronskom obliku na internet stranicama Izdavatelja (www.posta.hr), sukladno odredbama članka

374. Zakona o trţištu kapitala.

HP-Hrvatska pošta d.d. će sljedeći radni dan nakon dana objave Prospekta sukladno odredbama čl.

374. Zakona o trţištu kapitala, u jednim dnevnim novinama dostupnim na teritoriju Republike Hrvatske

objaviti oglas u kojem će se, u skladu s čl. 373. st. 4. Zakona o trţištu kapitala, naznačiti da je

Prospekt objavljen te gdje i na koji način ulagatelji mogu pribaviti Prospekt.

1.3.2 Rok važenja Prospekta

Ovaj Prospekt je valjan jednu godinu od dana objave Prospekta, pod uvjetom da bude redovno

dopunjen novim informacijama.

1.3.3 Način upisa Obveznica

Upis Obveznica vršio se potpisom i ovjerom Upisnice, na tipskom obrascu, u tri primjerka.

Budući da su se Upisnice po potpisu i ovjeri slale na adresu Agenta Izdanja, rizik eventualnog

zakašnjenja u dostavljanju Upisnica upućenih poštom u propisanom roku snosio je isključivo ulagatelj.

18

1.3.4 Obveznice

Na dan objave Prospekta HP-Hrvatska pošta d.d. ima izdanih ukupno 400.000.000 Obveznica

nominalne vrijednosti HRK 1.

1.4 Potpisnici sažetka prospekta

19

2 INFORMACIJE O IZDAVATELJU

2.1 Odgovorne osobe

2.1.1 Odgovorne osobe izdavatelja

HP-Hrvatska pošta d.d. i njezine odgovorne osobe nakon svih provedenih ispitivanja potvrĎuju da ovaj

Prospekt sadrţi sve značajne informacije vezane uz HP-Hrvatsku poštu d.d. kao izdavatelja i uz

obveznice koje je izdala, da te informacije nisu zavaravajuće, nego istinite i točne u svakom

materijalnom pogledu, da su sva mišljenja i namjere u Prospektu izneseni pošteno i da nema drugih

činjenica čije bi izostavljanje učinilo bilo koju izjavu iz Prospekta materijalno zavaravajućom ili navelo

na pogrešne zaključke.

U skladu s tim Izdavatelj prihvaća odgovornost za informacije sadrţane u ovom Prospektu.

Struktura upravljanja HP-Hrvatskom poštom d.d. utvrĎena je Statutom, a duţnosti, odgovornosti i

ovlasti Uprave i Nadzornog odbora regulirane su Zakonom o trgovačkim društvima, Statutom,

Poslovnikom o radu Uprave i Poslovnikom o radu Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d.

2.1.2 Ĉlanovi Uprave

Odgovorne osobe za poslovanje HP-Hrvatske pošte d.d. su članovi Uprave, koju čine: Alen Premuţak,

predsjednik Uprave, te Ranko Marinović, Ţeljko Ţarko i Ivica Kranjčić, članovi Uprave.

Predsjednik Uprave zastupa HP-Hrvatsku poštu d.d. pojedinačno i samostalno. Član Uprave zastupa

HP-Hrvatsku poštu d.d. zajedno s još jednim članom Uprave, u skladu sa Statutom.

2.1.3 Popis članova Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d.

1. Martina Jus – predsjednica Nadzornog odbora

2. Drago Davidović – zamjenik predsjednika Nadzornog odbora

3. Drago Šerić – član Nadzornog odbora

4. Hrvoje Crnić – član Nadzornog odbora

5. Ţelimir Piberčnik – član Nadzornog odbora

6. Jadranka Dumbović – članica Nadzornog odbora

7. Ţeljko Vidaković – član Nadzornog odbora

20

2.1.4 Izjava odgovornih osoba

Poduzevši sve potrebne mjere, izjavljujemo da su, prema našim saznanjima, informacije u Prospektu

u skladu sa stvarnim činjenicama te da činjenice koje bi mogle utjecati na istinitost i potpunost

Prospekta nisu izostavljene.

2.1.5 Potpisnici Izjave

Uprava HP-Hrvatske pošte d.d.:

Nadzorni odbor HP-Hrvatske pošte d.d.:

21

2.2 Osobe zadužene za reviziju financijskih informacija

2.2.1 Nezavisni revizori poslovanja

Poslove revizije poslovanja i financijskih izvješća HP-Hrvatske pošte d.d. za 2010. i 2011. godinu

obavilo je društvo Deloitte d.o.o., Radnička cesta 80, Zagreb. Ovlaštena osoba je gospodin Branislav

Vrtačnik, ovlašteni revizor.

2.2.2 Promjena nezavisnog revizora

U razdoblju koje pokrivaju povijesne financijske informacije HP-Hrvatske pošte d.d. nije bilo

promjene nezavisnog revizora.

2.3 Izabrane financijske informacije

Niţe prikazani financijski podaci za 2009., 2010. i 2011. godinu odabrani su iz revidiranih godišnjih

financijskih izvještaja za godine koje su završile 31. prosinca 2010. godine i 31. prosinca 2011.

godine. Podaci za prvo polugodište 2011. i 2012. godine uzeti su iz nerevidiranih polugodišnjih

izvještaja.

Godišnji financijski izvještaj za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. i godinu koja je završila 31.

prosinca 2011. godine revidiran je od strane neovisnog revizora, društva Deloitte d.o.o., Radnička

cesta 80, Zagreb.

Prikazane odabrane financijske podatke potencijalni ulagatelji bi trebali čitati zajedno s revidiranim

Financijskim izvješćima za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine i godinu koja je završila

31. prosinca 2011. godine.

HP-Hrvatska pošta d.d. 2009 2010 2011 1H 2011 1H 2012

Iznosi u 000 kn Dugotrajna imovina 934.499 963.672 1.001.245 1.001.974 1.001.245

Kratkotrajna imovina 343.817 316.662 330.135 404.781 330.136 od toga Novčana sredstva 62.733 79.800 64.509 118.252 64.509 Pladeni troškovi bududeg razdoblja 3.819 29.328 34.723 31.008 34.723

UKUPNO AKTIVA 1.282.135 1.309.662 1.366.103 1.437.763 1.366.104

Kapital i rezerve 535.859 557.178 624.481 607.053 624.481

Rezerviranja 236.001 220.090 199.436 199.517 199.436

Dugoročne obveze 164.542 315.653 325.805 414.215 325.805

Kratkoročne obveze 307.195 164.093 167.810 157.803 167.810

Odgođeno pladanje troškova 38.538 52.648 48.571 59.176 48.571

UKUPNO PASIVA 1.282.135 1.309.662 1.366.103 1.437.764 1.366.103

POSLOVNI PRIHODI 1.678.631 1.661.161 1.632.512 790.148 775.358 Poštanski prihodi i prihodi od ostalih usluga 1.630.380 1.601.370 1.568.138 776.173 743.301

Ostali poslovni prihodi 48.251 59.791 64.374 13.975 32.057

POSLOVNI RASHODI 1.752.927 1.623.789 1.589.889 767.172 796.706

Trošak osoblja 1.282.860 1.101.046 1.098.986 550.648 555.234

Ostali poslovni rashodi 470.067 522.743 490.903 216.524 241.472 od toga Amortizacija i Vrijednosno usklađenje 66.280 77.105 82.286 32.945 38.091

EBITDA -8.016 114.477 124.909 55.921 16.743

22

NETO DOBIT / GUBITAK -74.800 13.738 38.015 38.015 38.015

Povrat na Imovinu -5,83% 1,05% 2,78% 2,64% 2,78%

Povrat na Kapital -13,96% 2,47% 6,09% 6,26% 6,09%

Neto dug 443.723,00 423.266,00 442.954,00 481.934,00 442.954,00

Dug prema Kapitalu 0,95 0,96 0,87 1,04 0,87

Neto Profitna Marža -4,46% 0,83% 2,33% 4,81% 4,90%

2.4 Čimbenici rizika

2.4.1 Općenito o rizicima

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama, svjesno preuzima

pojedine vrste rizika. Pri razmatranju ulaganja u obveznice izdavatelja potencijalni ulagatelj trebao bi

uzeti u obzir činitelje rizika izloţene u nastavku, ali se ulagatelj upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu

financijskog poloţaja izdavatelja, uvjeta izdanja, kao i ostalih utjecaja i informacija koje mogu utjecati

na sposobnost izdavatelja da ispunjava svoje obveze u svezi s izdanjem obveznica.

U nastavku se navode svi činitelji rizika koji mogu utjecati na sposobnost HP-Hrvatske pošte d.d. da

ispunjava svoje obveze u svezi s izdanjem obveznica.

2.4.2 Sistemski rizik

Sistemski rizik odreĎen je političkim, ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji i regiji koji utječe na

uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki. Politički rizik pojedine drţave obuhvaća sve rizike povezane s

mogućom političkom nestabilnošću, a u svojoj krajnosti obuhvaća i integritet te opstojnost drţave.

Uzimajući u obzir trenutačne unutarnje i vanjskopolitičke odnose, Republika Hrvatska je stabilna

parlamentarna demokracija. Formalno priključenje Republike Hrvatske Europskoj Uniji planirano je za

drugu polovicu 2013. godine.

2.4.3 Regulatorni rizik

Osnovni preduvjet za nesmetano funkcioniranje poštanskog prometa, a samim time i uloga izdavatelja

kao javnog operatora, stvaranje je stabilnog regulativnog okvira koji će osigurati prijam, usmjeravanje,

prijenos i uručenje poštanskih pošiljaka na cijelom području Republike Hrvatske. Posebno je vaţno

jačanje uloge administrativne sposobnosti regulatornog tijela – Hrvatske agencije za poštu i

elektroničke komunikacije – radi zaštite slobodnog trţišnog natjecanja, odnosno uloge pravne drţave

koja bi omogućila sankcioniranje onih davatelja poštanskih usluga koji ne poštuju odredbe propisane

Zakonom.

2.4.4 UsklaĎenje Zakona o poštanskim uslugama sa zakonodavstvom Europske Unije

Zakon o poštanskim uslugama je potpuno usklaĎen s Prvom i Drugom poštanskom direktivom te

djelomice s Trećom.

Proces potpunog otvaranja trţišta poštanskih usluga ušao je u posljednju fazu usvajanjem nove,

Treće poštanske direktive, Direktive 2008/6EZ, kojoj je cilj stvoriti jedinstveno trţište ukidanjem dosad

zajamčenih ekskluzivnih prava, odnosno monopola javnih operatora, osiguranjem zadovoljavajuće

razine univerzalnih usluga svim korisnicima u zemljama Europske Unije te uspostaviti usklaĎene

principe reguliranja u uvjetima liberaliziranog trţišta, a s ciljem otklanjanja prepreka funkcioniranju

jedinstvenog trţišta. Potpuna liberalizacija trţišta poštanskih usluga za zemlje članice EU nastupila je

krajem 2010. godine, odnosno nastupit će krajem 2012. godine za dio zemalja Europske Unije.

Republika Hrvatska je sukladno članku 63. stavak 3. Zakona dobila odgodu potpune liberalizacije do

31. prosinca 2012. godine, kao i 11 sadašnjih članica Europske Unije.

23

Otvaranje trţišta trebalo bi povećati kvalitetu postojećih usluga i potaknuti razvoj novih usluga

Izdavatelja.

2.4.5 Rizik utjecaja Zakona o poštanskim uslugama na poslovanje HP-Hrvatske pošte d.d. ulaskom u Europsku uniju

Odredbe Zakona o poštanskim uslugama kojima je regulirano smanjenje stope mase za rezervirane

univerzalne poštanske usluge sa 100 grama na 50 grama, koje su postale dio rezerviranog područja

1. siječnja 2010. godine te daljnje potpuno otvaranje trţišta neće znatnije utjecati na poslovanje

Izdavatelja. Pravodobna prilagodba Izdavatelja, pribliţavanje ulaska Republike Hrvatske u Europsku

Uniju, gospodarski razvoj Republike Hrvatske, uvoĎenje pošiljaka s dodanom vrijednosti i drugih novih

usluga u poslovanje Izdavatelja te unaprjeĎenje tehnologije osigurat će zadrţavanje vodeće pozicije

Izdavatelja na trţištu poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj.

Treća direktiva tiče se obveze obavljanja univerzalne poštanske usluge. Uz organiziranje univerzalne

usluge vezane su obveze koje Izdavatelj i trenutačno ispunjava. U domeni obveze obavljanja

univerzalne poštanske usluge Izdavatelj ovisi o stavu regulatora, odnosno razini definiranih obveza iz

Direktive koje se odnose na pruţanje univerzalne usluge (više davatelja, gustoća pristupnih točaka,

odstupanja od propisane obveze uručenja pošiljaka, oblik financiranja prema odreĎenim osnovama,

prihvaćanje računovodstvenih podataka glede troškovnog računovodstva, cijena usluga, rezultati

neovisnog mjerenja kvalitete, transparentnost akata i informiranost korisnika), a na koje regulator daje

završnu riječ.

2.4.6 Rizik poslovnog okruženja

Korporacije su svakodnevno izloţene riziku poslovnog okruţenja iako one na njega ne mogu

individualno utjecati. Ovaj je rizik odreĎen ekonomskim, političkim i socijalnim uvjetima u zemlji i regiji

te utječe na uspješnost poslovanja hrvatskih tvrtki, tako i HP-Hrvatske pošte d.d.

Loše poslovne odluke, loši poslovni i financijski rezultati pojedinog segmenta, neefikasna kontrola

troškova i slično povećavaju poslovni rizik i mogu rezultirati nestabilnošću poslovanja poduzeća.

2.4.7 Rizik pokrića troškova

Rizik pokrića troškova proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti Izdavatelja da podmiri svoje

novčane obveze o dospijeću. HP-Hrvatska pošta d.d. smanjuje opasnost rizika pokrića troškova

planiranjem likvidnosti, posvećujući veliku pozornost tijeku novca, prateći dnevne promjene te

prilagoĎavajući prognoze na redovitoj bazi.

2.4.8 Rizik konkurencije

Regulatorna tijela imaju ovlast imenovati više poduzeća kao davatelje univerzalnih usluga i to za

pruţanje različitih elemenata univerzalne usluge, odnosno za pokrivanje različitih dijelova nacionalnog

područja.

Odredbe članka 36. Zakona o poštanskim uslugama obvezuju Izdavatelja kao javnog operatora da uz

uvjete odreĎene Zakonom omogući pristup svojoj poštanskoj mreţi i drugim davateljima univerzalnih

poštanskih usluga i korisnicima usluga. Zakon takoĎer obvezuje Izdavatelja da drugim davateljima

poštanskih usluga i korisnicima usluga omogući pristup sustavu poštanskih oznaka, bazi podataka za

razvrstavanje pošiljaka te podacima o promjeni adrese, preusmjeravanju poštanskih pošiljaka i

vraćanju pošiljaka pošiljatelju.


usluga (Post d.o.o. i Lider Express d.o.o.). Izdavatelj pritom ne vidi prijetnju u potencijalnoj registraciji

odreĎenog davatelja univerzalnih poštanskih usluga, već priliku da potpuno iskoristi svoje raspoloţive

kapacitete, a posebno automatske strojeve za razradu poštanskih pošiljaka. Iskorištavanjem

automatskih strojeva za razradu u satima koji nisu vršni mogu profitirati i konkurenti (drugi operatori) i

javni operator. Izdavatelj vidi dodatnu priliku i u svojoj prednosti koju čini razgranata mreţa poštanskih

24

ureda i ostala infrastruktura na cijelom području Republike Hrvatske, kojoj će dati pristup prema jasno

definiranim uvjetima i cijenama. HP-Hrvatska pošta d.d. i danas posluje u konkurentskom okruţenju u

dijelu usluga s dodanom vrijednosti, u financijskim uslugama i maloprodaji. Znatnija promjena u smislu

zakonske regulative dogodit će se od 2013. godine kada će se sasvim liberalizirati trţište poštanskih

usluga u Republici Hrvatskoj te će se ukinuti zaštićeno područje za pošiljke do 50 grama na koje sada

ima pravo HP-Hrvatska pošta d.d. Trţište će tako postati još konkurentnije, otvorit će se svim

pruţateljima poštanskih usluga tako da mogu obavljati sve poštanske usluge u volumenu, području i

prema uvjetima koje sami odrede.

2.4.9 Cjenovni rizik

Izdavatelj podlijeţe zakonodavnim restrikcijama u smislu cijena svojih usluga.

Izdavatelj, sukladno članku 33. Zakona o poštanskim uslugama, samostalno odreĎuje cijene

poštanskih usluga. U slučaju univerzalnih poštanskih usluga cijena istovrsnih usluga za pismovne

pošiljke mora biti jednaka za sve korisnike na cijelom području RH.

Davatelj poštanskih usluga moţe odobriti popust korisnicima koji šalju veći broj pošiljaka uz uvjet da je

takav popust predviĎen cjenikom poštanskih usluga i da se primjenjuje na sve korisnike koji pošiljke

šalju pod sličnim uvjetima.

Cijene univerzalnih poštanskih usluga moraju biti jednake za istovrsne usluge za pismovne pošiljke za

sve korisnike na cijelom području na kojem davatelj poštanskih usluga obavlja univerzalne poštanske

usluge. Davatelj poštanskih usluga obvezan je cjenik iz članka 32. stavka 1. Zakona dostaviti na

znanje Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije najmanje petnaest dana prije početka

njegove primjene.

Prema članku 33. Zakona cijene rezerviranih poštanskih usluga temelje se, u pravilu, na troškovima, s

tim da se za cijene ovih usluga u meĎunarodnom prometu primjenjuju i mjerila utvrĎena aktima

Svjetske poštanske unije.

Cijene rezerviranih poštanskih usluga odobrava Hrvatska agencija za poštu i elektroničke

komunikacije na prijedlog javnog operatora.

Napominje se da Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije ima pod kontrolom cijene

rezerviranih poštanskih usluga pod čime se podrazumijevaju usluge prijama, usmjeravanja, prijenosa i

uručenja pismovnih pošiljaka, preporučenih pošiljaka i pošiljaka s označenom vrijednosti, mase do 50

grama, u unutarnjem i meĎunarodnom dolaznom prometu te moţe odlukom, u cijelosti ili djelomice,

izmijeniti ili ukinuti cijene univerzalnih poštanskih usluga prije ili nakon njihove objave. Treća direktiva

u domeni cijena govori u članku 14. podstavcima 1., 2. i 3. o voĎenju računovodstva za davatelje

univerzalnih usluga.

Zadnja promjena cijena pismovnih pošiljka bila je u oţujku 2010. godine kad je zbog osloboĎenja

univerzalnih usluga od PDV-a utvrĎena cijena pisma mase do 50 grama u iznosu od 3,10 kn.

Cjenik za usluge platnog prometa dogovara se u koordinaciji i uz odobrenje Hrvatske poštanske

banke d.d. koja je usluge platnog prometa eksternalizirala HP-Hrvatskoj pošti d.d., dok su cjenici za

ostale financijske proizvode i usluge (osiguranja, stambena štednja, investicijski fondovi itd.) dio

cjenovne politike tih tvrtki, uz napomenu da se proizvodi i usluge koje se prodaju u HP-Hrvatskoj pošti

d.d. cjenovno ne razlikuju od cijena koje te tvrtke nude u svojoj redovitoj ponudi.

Maloprodajne cijene asortimana formiraju se slobodno i sukladno uvjetima na trţištu uz nastojanje da

HP-Hrvatska pošta d.d. bude konkurentna s cijenama u odnosu na ostale prodajne kanale.

25

2.4.10 Tehnološki rizik

HP-Hrvatska pošta d.d., zajedno sa subjektima u području telekomunikacija, ima vodeću poziciju u

prijenosu roba i usluga do krajnjeg korisnika.

Poštansko poslovanje svih operatora obiljeţava supstitucija klasične pismovne usluge elektroničkim

dokumentima. Ove strukturne promjene rezultirale su padom volumena poštanskih pošiljaka kod svih

europskih operatora. Nasuprot tomu, raste, tzv. e-commerce, odnosno trgovina putem Interneta te se

biljeţi povećanje izravnih marketinških aktivnosti poduzeća. E-commerce i kataloška prodaja razlog su

povećanja broja uručenih paketnih pošiljaka, dok je izravni marketing povećao broj pošiljaka izravne i

neadresirane pošte, koji se smatra najučinkovitijim alatom oglašavanja.

Elektronička komunikacija zamjenjuje sve veći broj računa i izvještaja, kao i većinu osobne i poslovne

komunikacije. S druge strane, povećanjem interakcije putem raznih programa lojalnosti kupaca, web-

prodaje i povećane izravne marketinške aktivnosti poduzeća povećava se volumen ostalih usluga. S

obzirom na nove tehnološke momente tradicionalni lanac vrijednosti poštanskih usluga proširuje se

aktivnostima kao što su priprema pošiljaka, dizajn sadrţaja pošiljaka, tiskanje i njihovo kuvertiranje.

Uzmu li se u obzir promjene u strukturi pošiljaka, volumen ukupnih pošiljaka se ne bi trebao znatno

promijeniti.

U dijelu koji se odnosi na pruţanje financijskih usluga HP-Hrvatska pošta d.d. je sasvim usklaĎena sa

svim zakonskim zahtjevima te potpuno zadovoljava sve tehničke i tehnološke uvjete za njihovo

obavljanje.

2.4.11 Rizik koncentracije velikih korisnika

Rizik eventualne koncentracije velikih korisnika je relativno mali zbog konkurentskog poloţaja, ali i

znatnih različitosti u obliku i načinu poslovanja velikih korisnika.

Zbog očuvanja tajnosti podataka, kao i različitog karaktera sadrţaja pošiljaka (računi, bankovna

izvješća, upravno-pravni postupci i sl.) te različitog vlasništva, najvaţniji trţišni segmenti, kao što su

financijski sektor, telekomunikacije i drţavna uprava, do sada nisu pokazivali namjeru udruţivanja i

okrupnjavanja s ciljem jačanja pozicije jedinstvenog korisnika te ne treba očekivati da će isto činiti i u

budućnosti.

2.4.12 Kreditni rizik

Kreditni rizik upućuje na mogućnost da Izdavatelj moţe otplatiti, tj. servisirati svoje obveze. Ovaj je

rizik povezan s dostupnošću vanjskih izvora financiranja, kao i s ovisnošću o stvarnim naplatama

potraţivanja.

Izdavatelj ima brojne ugovorne korisnike čime je kreditni rizik druge ugovorne strane disperziran, a

postotak naplate dospjelih potraţivanja od kupaca kreće se oko 91,5%. Iako Izdavatelj kontinuirano

provodi mjere praćenja i kontrole naplate potraţivanja, kreditni rizik nije moguće sasvim isključiti u

redovitom poslovanju.

2.4.13 Porezni sustav

Promjena poreznih propisa izravno utječe na profitabilnost Izdavatelja.

Jedinstvena stopa poreza na dobit iznosi 20%.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 87/09), koji je

stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine, od plaćanja poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV)

osloboĎene su univerzalne poštanske usluge i s njima povezane isporuke svih pratećih dobara.

Istodobno, Zakonom o PDV-u propisano je da porezni obveznik ne moţe odbiti pretporez sadrţan u

računima za primljena dobra i obavljene isporuke koje koristi za isporuke dobara/obavljanje usluga

osloboĎenih od obračuna PDV-a. Ako poduzetnik u okviru svoje djelatnosti obavlja usluge koje su

26

osloboĎene od PDV-a, kao i usluge koje to nisu, tada pretporez sadrţan u primljenim računima ne

moţe odbiti u cijelosti, već samo dio koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je odbitak

pretporeza dopušten. Poreznim obveznicima je Zakonom o PDV-u ostavljena mogućnost odabira

metode kojom će odreĎivati iznos dopuštenog odbitka pretporeza. Obveznici mogu odabrati voĎenje

odvojenog knjigovodstva za oporezive i osloboĎene usluge čime bi se na temelju knjigovodstvene i

druge dokumentacije odreĎeni iznos pretporeza mogao izravno pripisati uslugama za koje je dopušten

odbitak pretporeza. Ako to ne mogu napraviti, porezni obveznici su duţni izvršiti podjelu ukupnog

pretporeza na dio koji se moţe odbiti (tzv. prorata) i na dio za koji odbitak nije dopušten. Izdavatelj je

za odbitak pretporeza po ulaznim računima odabrao model prorate (razmjerni dio pretporeza).

Od 1. oţujka 2012. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (NN,

br. 22/12) kojim je opća stopa PDV-a povećana s 23% na 25%. Budući da glavninu usluga koje

obavlja izdavatelj čine usluge osloboĎene od obračuna PDV-a (univerzalne poštanske usluge,

financijske usluge), promjena opće stope PDV-a neće znatnije utjecati na poslovanje izdavatelja.

Spomenutim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u propisana je nemogućnost odbitka pretporeza

po računima za troškove nabave i korištenja sredstava za osobni prijevoz te dobara i us luga za

reprezentaciju, što neće imati većeg učinka na profitabilnost izdavatelja.

Člankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 22/12), koji je stupio na

snagu 1. svibnja 2012. godine, utvrĎeno je smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na

13%. Obzirom na to da u strukturi ukupnih troškova izdavatelja troškovi osoblja imaju najveći udio,

smanjenje obveznog doprinosa za zdravstvo znatno će utjecati na poslovnu uspješnost izdavatelja.

2.4.14 Rizik utvrĎivanja i registriranja prava vlasništva nad nekretninama evidentiranim u poslovnim knjigama

Ukupan broj nespornih nekretnina je 720, od toga se 618 odnosi na objekte, zemljišta i odmarališta, a

102 na stanove.

U kategoriji izvanknjiţnog vlasništva nalazi se 101 nekretnina. Riječ je o nekretninama koje HP-

Hrvatska pošta d.d. ima u svom posjedu, ali u zemljišnim knjigama nije upisana kao knjiţni vlasnik

zbog nedostatne dokumentacije, nemogućnosti utvrĎivanja pravnog slijeda ili sličnog. HP-Hrvatska

pošta d.d. navedene nekretnine koristi za obavljanje svoje registrirane djelatnosti ili u druge svrhe. Tu

se kategoriju ne moţe promatrati sa stajališta gubitka nekretnine, već kao dugotrajnu provedbu

postupka legalizacije i upisa knjiţnog vlasništva HP-Hrvatske pošte d.d. Na nekim nekretninama pravo

vlasništva će se upisivati primjenom pravnog instituta dosjelosti, a za koji mora proteći zakonski rok od

20, odnosno 40 godina, računajući od 1991. godine. Status predmetnih nekretnina ne predstavlja rizik

za stabilnost redovitog financijskog poslovanja Društva.



Rizik utvrĎivanja i registriranja prava vlasništva nad nekretninama opisno se nije znatno promijenio uz

napomenu da je 2011. godine imovinsko-pravni status riješen za 28 nekretnina HP-Hrvatske pošte

d.d., a u 2012. godini riješen je imovinsko-pravni status za 26 nekretnina HP-Hrvatske pošte d.d.

U 2012. godini upisano je pravo vlasništva HP-Hrvatske pošte d.d. na četiri kapitalne nekretnine (Trg

slobode 9, Varaţdin; Kardinala A. Stepinca 17, Osijek; Danteov trg 4, Pula i Kaniška 53, Gospić), dok

se na tri kapitelne nekretnine (Jurišićeva 13, Zagreb; Vukovarska 16, Dubrovnik i I.G.Kovačića 4,

Karlovac) provode potrebne radnje s ciljem uknjiţbe prava vlasništva HP-Hrvatske pošte d.d.

2.4.15 Rizik zaduženosti

Ukupno zaduţenje HP-Hrvatske pošte d.d. izdanjem obveznica HP-O-155A iznosi 400.000.000,00

kuna. Prihod od prodaje Obveznica Izdavatelj je namijenio refinanciranju obveznice HP-O-127A te

ulaganju u obnovu voznog parka i modernizaciju informatičkog sustava.

27

Iako se zaduţivanjem kroz prodaju Obveznica ukupna zaduţenost Izdavatelja povećala, novim

planiranim investicijama i projektima poslovanje će se modernizirati i racionalizirati, što će rezultirati

budućim povećanjem prihoda i smanjenjem troškova poslovanja.

28

2.5 Informacije o Izdavatelju

2.5.1 Osnovni podaci o Izdavatelju

Člankom 3. Zakona o razdvajanju javnog poduzeća Hrvatska pošta i telekomunikacije s p.o. na HP-

Hrvatsku poštu d.d. i HT-Hrvatske telekomunikacije d.d. i člankom 2. Statuta HP-Hrvatske pošte d.d.

propisana je tvrtka društva koja glasi: HP – Hrvatska pošta d.d. Skraćeni naziv tvrtke je HP d.d.

Statut HP-Hrvatske pošte d.d. donesen je 7. prosinca 1998. godine, a tvrtka je upisana u sudski

registar 29. prosinca 1998. godine na temelju rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, br. Tt-98/5724-2, s

dodijeljenim MBS: 080266264.

Adresa Izdavatelja je sljedeća: HP – Hrvatska pošta d.d.

Jurišićeva 13

10000 Zagreb

Telefon: +385/1/4806-066

Faks: +385/1/4981-769

Elektronička pošta: [email protected]

Internetska stranica: www.posta.hr

2.5.2 Pravni oblik izdavatelja

Izdavatelj je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koju zastupa Agencija za upravljanje

drţavnom imovinom.

2.5.3 Značajni dogaĎaji i članstva u meĎunarodnim udruženjima

Godine 1992. Republika Hrvatska postala je članica Svjetske poštanske unije (UPU) koja je posebno

tijelo organizacije Ujedinjenih naroda. Na temelju članstva u UPU, kao i potpisane Svjetske poštanske

konvencije, Republika Hrvatska ima prava i obveze, u cilju podrţavanja pojma jedinstvenog

poštanskog teritorija Svjetske poštanske unije, osigurati da svi korisnici uţivaju pravo na svjetsku

poštansku uslugu u kojoj će biti sadrţane stalne odredbe o kvalitetnim osnovnim poštanskim

uslugama u svim mjestima u drţavama članicama po pristupačnim cijenama.

HP-Hrvatska pošta d.d. je od 1993. godine punopravna članica Udruge javnih europskih poštanskih

operatora - PostEurop. Na temelju ovog članstva HP-Hrvatska pošta d.d. intenzivno sudjeluje u radu

posebnih radnih tijela PostEurop-a i tako ima priliku upoznati se s uvoĎenjem novih poštanskih usluga

koje pruţaju poštanski operatori u najrazvijenijim zemljama EU.

Na temelju članka 3. Zakona o poštanskim uslugama (NN, br. 88/09 i 61/11) te članka 3. Svjetske

poštanske konvencije (NN – MeĎunarodni ugovori, broj 5/08) Republika Hrvatska je obvezna imati

zakonodavni okvir koji omogućuje i osigurava pruţanje univerzalnih poštanskih usluga te stoga drţava

s povećanom pozornošću treba pratiti poslovanje javnog operatora, tj. HP-Hrvatske pošte d.d. Naime,

ovo je društvo na temelju članka 2. točke 8. Zakona o poštanskim uslugama proglašeno javnim

operatorom te je davatelj svih univerzalnih poštanskih usluga i na temelju ovog Zakona ima pravo i

obvezu ove usluge obavljati na cijelom području Republike Hrvatske. Posljedica ove zakonske

odredbe jest obveza drţave da financijski prati rad javnog operatora kako bi se pravodobno mogle

otkloniti eventualne financijske teškoće i kako bi se osiguralo uredno pruţanje univerzalnih poštanskih

usluga.

2.5.4 Povijest i razvoj Izdavatelja

Na temelju Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na HP-Hrvatsku poštu d.d. i HT-

Hrvatske telekomunikacije d.d. (NN, br. 101/98) HP-Hrvatska pošta d.d. počela je od 1. siječnja 1999.

godine samostalno poslovati kao novo dioničko društvo, nastavljajući stoljetni kontinuitet obavljanja

poštanske djelatnosti na području Republike Hrvatske. Razdvajanjem bivšeg HPT-a HP-Hrvatska

29

pošta d.d. preuzela je poštanski kapital, tj. poštanske zgrade, opremu, mehanizaciju, vozila i oko

11.200 poštanskih radnika.

Razdvajanje poštanske od telekomunikacijske djelatnosti omogućilo je HP-Hrvatskoj pošti d.d. da

potpuno iskaţe svoje profesionalne mogućnosti u pruţanju poštanskih, financijskih i trgovačkih usluga,

koristeći se stoljetnim poslovnim iskustvom, ali i današnjim ubrzanim tehnološkim razvitkom sa svim

prednostima globalizacije suvremenog društva.

HP-Hrvatska pošta d.d. je na temelju članka 15. Pravilnika o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga

(NN, br. 37/10) duţna na cijelom teritoriju Republike Hrvatske imati odreĎen broj otvorenih poštanskih

ureda, tako da danas posluje ukupno 1049 poštanskih ureda od kojih je 1048 redovitih, a jedan je

ugovorni poštanski ured.

Godine 1992. Republika Hrvatska postala je članica Svjetske poštanske unije (UPU) koja je posebno

tijelo organizacije Ujedinjenih naroda. Na temelju članstva u UPU, kao i potpisane Svjetske poštanske

konvencije, Republika Hrvatska ima prava i obveze, u cilju podrţavanja pojma jedinstvenog

poštanskog teritorija Svjetske poštanske unije, osigurati da svi korisnici uţivaju pravo na svjetsku

poštansku uslugu u kojoj će biti sadrţane stalne odredbe o kvalitetnim osnovnim poštanskim

uslugama u svim mjestima u drţavama članicama po pristupačnim cijenama.

HP-Hrvatska pošta d.d. je od 1993. godine punopravna članica Udruge javnih europskih poštanskih

operatora – PostEurop.

Sjedište tvrtke je u Zagrebu.

2.5.5 Značajna ulaganja

HP-Hrvatska pošta d.d. je zaokruţenjem procesa troškovnog i organizacijskog restrukturiranja stvorila

preduvjete za realizaciju projekata koji će joj osigurati vodeću poziciju u području razmjene informacija

na domaćem trţištu s mogućnošću iskoraka i na regionalna trţišta. Iskustva uspješnih

zapadnoeuropskih poštanskih operatora pokazuju da je 7 godina optimalan period za kompletnu

preobrazbu i prilagodbu izazovima koje pred njih postavljaju tehnološke promjene, promjene navika

korisnika i promjene na trţištu vezane uz konkurenciju. Upravo sada se HP-Hrvatska pošta d.d. nalazi

na sredini tog perioda i pred njom je vaţan investicijski ciklus koji će zaokruţiti cjelovitu promjenu HP-

Hrvatske pošte d.d. u uspješno i prema svim pokazateljima usporedivo poduzeće zapadnoeuropskog

tipa.

Najvaţniji po opsegu i značenju je projekt gradnje novoga logističkog centra čija se ukupna vrijednost

procjenjuje na 350-400 milijuna kuna (vrijednost ulaganja s proratom). Planirano ulaganje u 2012.

godini iznosi 21,2 mil. kn, a ostatak idućih godina, zaključno s 2014. godinom kada je predviĎeno

puštanje centra u operativnu funkciju. Financiranje investicije predviĎeno je dijelom iz vlastitih

sredstava, a ostatak iz overdraft kreditnih linija koje će se realizirati 2013. i 2014. godine. Gradnjom

suvremenoga logističkog centra oslobodit će se 14 ekstenzivnih središta razrade i dio administrativnih

zgrada koje se nalaze većinom u središtima gradova, a njihovom će se aktivacijom podmiriti veći dio

kreditnog zaduţenja. Projekt gradnje logističkog centra usko je povezan s projektom strategije

upravljanja nekretninama jer je za gradnju suvremene infrastrukture potrebno iskoristiti nerealizirani

potencijal optimalnim iskorištenjem imovine. Novi logistički centar predstavlja podlogu za uvoĎenje

svih modernih usluga i preduvjet je za unaprjeĎenje efikasnosti svih poštanskih procesa. Ponajprije se

to odnosi na poboljšanje procesa sortiranja pismovnih pošiljaka. Trenutačno se 80% poslova u

sortirnim centrima obavlja ručno, a gradnjom modernoga logističkog centra navedeni omjer preokrenut

će se u korist automatskog sortiranja svih pošiljaka, odnosno oko 80% posla će se automatizirati.

UsklaĎivanjem svih poslovnih procesa, povećanjem i širenjem broja usluga, a samim time i prihoda te

dodatnom racionalizacijom poslovanja HP-Hrvatska pošta d.d. će se naći u jednakom poloţaju prema

suvremenim poštanskim operatorima.

30

HP-Hrvatska pošta d.d. u 2012. godini planira investirati u obnovu voznog parka u ukupnom iznosu od

56,9 mil. kn neto, od čega se najveći dio sredstava odnosi na nabavu teretnih vozila i mopeda. U dijelu

projekata vezanih uz unaprjeĎenje poštanskog poslovanja najvaţnije investicije odnose se na razvoj

sustava ERP u dijelu organizacije prijevoza i distribucije pošiljaka, ukupne vrijednosti 12 mil. kn neto te

na prilagodbu aplikacije poštanskog poslovanja, čija je ukupna vrijednost 36,8 mil. kn neto. Od tog se

iznosa u 2012. godini planira investirati 8,2 mil. kn, a ostatak u idućim godinama. Ostale planirane

investicije odnose se na ulaganja u IT-infrastrukturu, sustave sigurnosno-tehničke zaštite te ulaganja u

mreţu poštanskih ureda. Navedene investicije, osim sortirnog centra, financirat će se iz tekućih

prihoda i dijela novčanih sredstava iz emisije obveznica. Od investicija vezanih uz uvoĎenje novih

proizvoda ističemo ulaganje u projekt e-box, za što je planirano investiranje u hardver i softver u

vrijednosti od 15 mil. kn neto. Navedeno će se financirati iz raspoloţivih sredstava ovisnog društva

HP-Produkcija d.o.o.

2.6 Pregled poslovanja

2.6.1 Predmet poslovanja

Glavne djelatnosti i stvarne aktivnosti HP-Hrvatske pošte d.d. obuhvaćaju sljedeće značajne proizvode

i usluge:

1. Poštanske usluge – prijam, prijenos i uručenje, u unutrašnjem i meĎunarodnom prometu: pismovnih pošiljaka, paketa, poštanskih i brzojavnih uputnica

2. Obavljanje poslova platnog prometa, usluge ostalog novčanog posredovanja i mjenjački poslovi - jednostavne transakcije graĎana i tvrtki, isplate gotovinskih naloga, uplate na račun i isplate s računa fizičkih i pravnih osoba u RH; otkup strane valute i TAX FREE čekova, isplata gotovine korisnicima kartica, usluge slanja novca poštanskim i brzojavnim uputnicama

3. Kurirske usluge – poštanske usluge s dodatnom vrijednosti koje davatelj poštanskih usluga obavlja na temelju posebnog zahtjeva pošiljatelja, a podrazumijevaju preuzimanje pošiljke na adresi pošiljatelja, te izravan prijenos i uručenje na adresu primatelja. Ova usluga se pri HP-Hrvatskoj pošti d.d. naziva hpekspres

4. Kupnja i prodaja robe – podrazumijeva prodaju različite robe putem specijaliziranih i nespecijaliziranih šaltera u poštanskim uredima

2.6.2 Novi proizvodi i usluge

Novi proizvodi i usluge koji se planiraju uvesti u ponudu HP-Hrvatske pošte d.d. proizlaze iz strategije

marketinga i razvoja koja se fokusira na prilagodbu ponude potrebama korisnika.

Ispunjavanje potreba korisnika treba rezultirati zadrţavanjem prihoda od poštanskih usluga i

povećanjem ukupnih prihoda od novih komplementarnih usluga.

Hibridna pošta (ispisni centar)

Svrha hibridne pošte je ponuditi poslovnim korisnicima outsourcing uslugu tiskanja,

kuvertiranja, frankiranja, otpremanja i distribucije pismovnih pošiljaka (računa, promidţbenih

materijala, i sl.).

Usluga hibridne pošte podrazumijeva proces u kojem pošiljatelj (poslovni korisnik) predaje

poštanskom operatoru podatke u digitalnom obliku (e-mail, CD ili sl.) nakon čega se obavlja

obrada podataka, prema potrebi pohrana (u digitalnom obliku), ispis, automatsko kuvertiranje i

na kraju uručenje.

Ukidanjem procesa prijama i razrade pošiljaka ostvarit će se dodatne uštede u troškovima, a

rezultat će biti jednostavan, brz te siguran pristup poslovnih korisnika poštanskoj usluzi.

HP-Hrvatska pošta d.d. tako će zadrţati status vodećeg distributera pošiljaka u regiji.

31

PayTV

HP-Hrvatska pošta d.d. će u drugoj polovici 2012. godine ponuditi trţištu uslugu digitalne

zemaljske televizije. Osnovna usluga obuhvaća pakete televizijskih programa i radijskih kanala

(PayTV) te dodatne interaktivne usluge: infoservisi, vremenske prognoze, igre itd.

Digitalna zemaljska televizija HP-Hrvatske pošte d.d. temeljit će se na DVBT 2 tehnologiji, koju

odlikuje visoki kapacitet za emitiranje televizijskih kanala, najkvalitetniji signal koji sadašnja

tehnologija moţe ponuditi te jednostavnost korištenja.

Konkurentska prednost u odnosu na ostale pruţatelje ovakve usluge bit će kvalitetan sadrţaj,

visoka pokrivenost cijelog teritorija Republike Hrvatske koja će, u konačnici, iznositi 95%

kućanstava te snaţna prodajno-distributivna mreţa.

Ova će usluga imati sinergijski učinak s ostalim uslugama HP-Hrvatske pošte d.d. obzirom na

to da će biti i u funkciji kanala za usluge e-box.

E-box (e-kućni kovčeţić)

Ova nova usluga odnosi se na uvoĎenje novoga kanala distribucije pismovnih pošiljaka. On će

biti nadopuna i/ili zamjena tradicionalnoga kanala fizičke dostave sukladno potrebama

različitih segmenata trţišta. Proces usluge podrazumijeva mogućnosti potpune digitalizacije i

prijenosa pošiljaka u svim tehnološkim procesima u elektroničkom obliku, materijalizaciju

pošiljaka prema zahtjevima i potrebama klijenata te dematerijalizaciju pošiljaka kada to klijent

traţi.

E-pay

UvoĎenjem usluge e-payment HP-Hrvatska pošta d.d. planira iskorak iz uobičajenog okvira

poslovanja s ciljem utvrĎivanja pozicije vodećeg distributera e-robe i e-usluga.

HPpromo – usluge izravnog marketinga

HP-Hrvatska pošta d.d. je u zadnjih nekoliko godina napravila znatan iskorak u ponudi usluga

izravnog marketinga kreiranjem grupe inovativnih usluga HPpromo koje na poseban način

ujedinjuju tradicionalne poštanske vrijednosti sa suvremenim komunikacijskim i promidţbenim

trendovima.

Usluge HPpromo omogućuju najveću dostupnost i distribuciju promidţbenih i informativnih

materijala, i to zahvaljujući postojećoj mreţi organizirane dostave pošiljaka u Republici

Hrvatskoj te novoj usluzi geomarketinga. Njome se nudi selektivan, ciljan, argumentiran i u

konačnici troškovno efikasan pristup masovnoj distribuciji promotivnih materijala na osnovi

geomarketinških informacija o planiranim područjima distribucije. Ovom se uslugom tvrtkama

korisnicima otvaraju mogućnosti za optimiziranje komunikacije s trţištem i smanjivanje rizika u

oglašavanju čime se poštanski sustav još jasnije pozicionira kao prepoznatljiv komunikacijski

kanal.

E-doc

HP-Hrvatska pošta d.d. je u 2012. godini trţištu ponudila uslugu elektroničke obrade, pohrane

i brige o dokumentima namijenjenu B2B segmentu, odnosno tijelima drţavne uprave,

jedinicama lokalne, regionalne i područne samouprave te pravnim osobama s javnim

ovlastima. Sustav e-doc je web-aplikacija koja korisniku omogućuje osuvremenjivanje i

ubrzanje administrativnih i upravnih postupaka te stalnu on-line uključenost u obradu zahtjeva.

Modernizacijom uredskog poslovanja graĎanima je, kao krajnjim korisnicima, pruţena brţa i

kvalitetnija usluga obrade njihovih predmeta te putem e-doc portala pravodobna dostupnost

informacija o statusu predmeta.

Fleet management

Napredni je logističko-transportni sustav koji omogućuje troškovnu učinkovitost u segmentima

prijevoza pošiljaka i korištenja vozila, kao i kontrole planiranja nabave vozila i opreme.

2.6.3 Tržišni položaj Izdavatelja

HP-Hrvatska pošta d.d. je lider na hrvatskom trţištu poštanskih usluga i ima udio od 70,5% trţišta.

U Republici Hrvatskoj jedan poštanski ured posluje u prosjeku na površini od 50 km2 te za 3810

stanovnika što je povoljnije od uvjeta koje propisuju odredbe Pravilnika o obavljanju univerzalnih

32

poštanskih usluga (NN, br. 37/10). Prema površini na kojoj posluje jedan poštanski ured Hrvatska se

nalazi u prosjeku ostalih europskih zemalja.

Glavna trţišta na kojima se pojavljuje HP-Hrvatska pošta d.d. su sljedeća:

trţište poštanskih usluga (unutarnji i meĎunarodni promet)

trţište financijskih usluga i

trţište prodaje proizvoda na malo

Trţište poštanskih usluga ima veliku vaţnost za gospodarstvo zbog velikog broja zaposlenika i

prihoda koji ostvaruje te utjecaja na trţište komunikacija, oglašavanja i transporta. Zbog znatnih

tehnoloških promjena i razvoja elektroničkih komunikacija poštanske usluge prestaju biti samo

sredstvo meĎusobne komunikacije izmeĎu dva subjekta te sve više postaju usluge oglašavanja

(izravni marketing) i logističke usluge.

Usluge s dodanom vrijednosti – kontinuirani korisnički zahtjevi za povećanjem kvalitete i većom

brzinom prijenosa čini trţište ekspresnih poštanskih usluga jednim od najvećih potencijala na području

prijenosa pošiljaka u budućnosti.

Gospodarski faktori i djelomice razvoj e-commercea glavni su faktori koji utječu na povećanje broja

paketnog prometa, odnosno povećanje broja usluga s dodanom vrijednosti.

Na sljedećim grafičkim prikazima vidljiva su ostvarenja poštanskih usluga za razdoblje od 2010. do

2011. godine na cjelokupnom trţištu poštanskih usluga, kao i kretanje trţišta univerzalnih usluga i

usluga s dodanom vrijednosti prema kvartalima u 2010. i 2011. godini.

Izvor: Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

33



Na trţištu financijskih usluga HP-Hrvatska pošta d.d. prisutna je u dvostrukoj ulozi: pruţanju usluga

gotovinskoga platnog prometa u ime i za račun Hrvatske poštanske banke d.d. – na šalterima HP-

Hrvatske pošte d.d. obavlja se više od 50% gotovinskih uplata u Republici Hrvatskoj te pruţanju

ostalih financijskih usluga partnera. Tako se HP-Hrvatska pošta d.d. u proteklom periodu profilirala kao

vaţan kanal distribucije bankarskih usluga te proizvoda stambene štednje i osiguranja.

Hrvatsko maloprodajno trţište jedan je od dinamičnijih sektora hrvatske ekonomije koje je suočeno

sa sve većom konkurencijom i konsolidacijom te ulaskom novih formata. Velika prednost mreţe

poštanskih ureda koji prodaju robu na malo je njena kapilarnost i dostupnost roba i usluga u svim

dijelovima drţave.

2.6.4 Konkurencija

Kada je riječ o konkurenciji, trenutačnu situaciju na poštanskom trţištu Republike Hrvatske obiljeţava

konkurencija u segmentu usluga s dodanom vrijednosti.

60,79

56,51 55,2

59,93

54,05 53,04

51,59 52,41

I kvartal II kvartal III kvartal IV kvartal I kvartal II kvartal III kvartal IV kvartal

2010. godina

2010. godina

2010. godina

2010. godina

2011. godina

2011. godina

2011. godina

2011. godina

Bro

j usl

uga

(m

il.)

Ukupan broj univerzalnih poštanskih usluga za razdoblje 2010.-2011. godine

16,12 17,72 17,58 18,15 18,76 18,06 17,58

20,24

I kvartal II kvartal III kvartal IV kvartal I kvartal II kvartal III kvartal IV kvartal

2010. godina

2010. godina

2010. godina

2010. godina

2011. godina

2011. godina

2011. godina

2011. godina

Bro

j usl

uga

(m

il.)

Ukupan poštanskih usluga s dodanom vrijednosti za razdoblje 2010.-2011. godine

34

Pri Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije je, uz HP-Hrvatsku poštu d.d., registrirano

ukupno dvadeset pravnih subjekata za obavljanje ostalih poštanskih usluga.


usluga (Post d.o.o. i Lider Express d.o.o.).

U segmentu financijskih usluga konkurenciju čine svi pruţatelji usluge platnog prometa te konkurenti

partnera čije financijske usluge nudimo u poštanskim uredima.

U segmentu maloprodaje prisutna je velika konkurencija, a glavni konkurenti su kiosci, benzinske

postaje, telekomunikacijski operateri i trgovački centri.

2.6.5 Reference

HP-Hrvatska pošta d.d. zauzima vodeće pozicije na trţištu poštanskih usluga i na trţištu usluga s

dodanom vrijednosti. HP-Hrvatska pošta d.d. ima više od 10.500 aktivnih poslovnih korisnika s kojima

je sklopljen ugovor za predaju poštanskih pošiljaka uz odgodu plaćanja, kao što su banke,

osiguravajuća društva, drţavne institucije i organizacije, jedinice lokalne samouprave i jedinice

područne (regionalne) samouprave, telekomunikacijske kuće i ostali.

2.6.6 Zakonski okviri poslovanja

Poštanske usluge su u Republici Hrvatskoj regulirane sljedećim zakonskim i podzakonskim aktima:

Zakon o poštanskim uslugama (NN, br. 88/09 i 61/11) odreĎuje sve poštanske usluge i propisuje

uvjete za obavljanje ovih usluga, ureĎuje prava, obveze i odgovornosti davatelja i korisnika poštanskih

usluga te ureĎuje druga pitanja u vezi s poštanskom djelatnošću. Odredbe ovog Zakona primjenjuju

se na sve davatelje poštanskih i kurirskih usluga te na usluge u meĎunarodnom poštanskom prometu,

ako aktima Svjetske poštanske unije nije drugačije odreĎeno.

Pravilnik o obavljanju univerzalnih poštanskih usluga (NN, br. 37/10) propisuje mjerila i kriterije

koje mora ispunjavati poštanska mreţa javnog operatora (HP-Hrvatska pošta d.d.) te uvjete, način i

postupak za obavljanje poštanskih usluga. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se na javnog

operatora i druge davatelje poštanskih usluga koji obavljaju univerzalne poštanske usluge te na

univerzalne poštanske usluge u meĎunarodnom poštanskom prometu, ako aktima Svjetske poštanske

unije nije drugačije ureĎeno.

U meĊunarodnom prometu HP-Hrvatska pošta d.d. mora se pridrţavati akata Svjetske poštanske

Unije (UPU) - Konvencije SPU (Narodne novine – MeĎunarodni ugovori, br. 5/08), Pravilnika o

pismovnim pošiljkama, Pravilnika o paketima i Pravilnika o poštansko-financijskim uslugama.

Da bi korisnicima pruţila usluge platnog prometa, HP-Hrvatska pošta d.d. svoje je poslovanje uskladila

s odredbama Zakona o platnom prometu (NN, br. 133/09). Ovaj je Zakon u primjeni od 1. siječnja

2011. i usklaĎen je s europskom Direktivom o platnim uslugama.

2.7 Organizacijska struktura

HP-Hrvatska pošta d.d. nije članica grupe (koncerna) u smislu definicije Zakona o trgovačkim

društvima.

HP-Hrvatska pošta d.d. je stopostotni vlasnik tvrtki HP Produkcija d.o.o. i HP Arhiv d.o.o., a posjeduje

27,49% dionica Hrvatske poštanske banke d.d.

35

2.8 Informacije o trendovima

2.8.1 Promjene položaja Izdavatelja

Od datuma zadnjeg objavljenog revidiranog Konsolidiranog i nekonsolidiranog financijskog izvještaja

za godinu završenu 31. prosinca 2011. godine zajedno s Izvještajem neovisnog revizora nije bilo

znatnijih štetnih promjena u pogledu sadašnjeg i/ili budućeg poloţaja Izdavatelja.

2.8.2 Strategija razvoja HP-Hrvatske pošte d.d.

HP-Hrvatska pošta d.d. će zadrţavati poziciju trţišnog lidera u poštanskom i paketnom poslovanju

koja će korisnicima ponuditi ekstenziju tradicionalnog lanca vrijednosti poštanskih usluga ponudom

novih inovativnih usluga i kanala komunikacije i distribucije.

2.8.3 Profitabilnost

Poslovnu godinu 2010. HP-Hrvatska pošta d.d. završila je s 13,7 milijuna kuna neto-dobiti. Sukladno

MeĎunarodnim računovodstvenim standardima, zbog posjedovanja više od 20% dionica Hrvatske

poštanske banke, HP-Hrvatska pošta d.d. je u svojim financijskim izvještajima prethodnih godina

iskazivala pripadajući udio u neto dobiti/gubitku tog društva. Kako je tijekom 2011. godine HP-

Hrvatska pošta d.d. osnovala dva ovisna društva za 2011. godinu prvi puta je obavezna sastavljati

konsolidirane financijske izvještaje. Slijedom navedenog prema revidiranim konsolidiranim podacima u

2011. godini ostvaren je rezultat od 38 milijuna kuna neto-dobiti. Ostvarena stopa profitabilnosti za

2010. godinu iznosila je 0,82%, dok za 2011. iznosi 2,26%.

Divizija pošta

Divizija pošta planira zadrţavanje razine prihoda iz temeljne djelatnosti te povećanje prihoda iz ostalih

i dodatnih usluga prilagoĎavanjem potrebama korisnika HP-Hrvatske pošte d.d. te povećanjem

troškovne aktivnosti:

prilagoĎavanjem vremena u kojem HP-Hrvatska pošta d.d. pruţa uslugu današnjim navikama

korisnika mogućim kategoriziranjem procesa dostave, uvoĎenjem part time osoblja te

zadrţavanjem petodnevnoga radnog tjedna

uvoĎenjem track&trace tehnologija za praćenje visokovrijednih pošiljaka, EMS-hpekspresa,

paketa i preporučenih pošiljaka i in-sourcing korporativnih pisarnica

uvoĎenjem elektroničke prijamne knjige kod svih korisnika

centralizacijom razrade pošiljaka, prijevoza i meĎunarodnih poslova u novi logistički centar

smanjenjem transportnih troškova uvoĎenjem sustava fleet & foot managment, optimizacijom

ruta i prilagodbom voznog parka te transportnih parkiranja (kontejnerizacija i paletizacija)

upotrebom sustava za rutiranje smanjiti prijeĎeni put poštara koji raznose registrirane pošiljke

koristeći se podacima unesenim kroz e-prijamnu knjigu, tj. optimizacija ruta dostave pošte

uvoĎenjem sustava fleet & foot managment

razdvajanjem procesa dostave u urbanim područjima na sustav dostave registriranih i

neregistriranih pošiljaka. Navedenim se omogućuje fleksibilniji način upravljanja ljudskim

resursima, usmjeravanje na kvalitetu, uspostavljanje sustava motivacije te mogućnost

znatnijeg utjecanja na smanjenje troška dostave

uvoĎenjem ekoloških vozila u sustav dostave, odnosno vozila na alternativni pogon kao

provoĎenje strategije poduzeća kao ekološki osviještene tvrtke te smanjenja troška goriva

dostavom svih pošiljaka u roku D+3 primijenjenom na 85% prioritetnih pošiljaka iz

meĎunarodnog prometa, kao i roka D+1 primijenjenog na 95% prioritetnih pošiljaka u

unutarnjem prometu

36

Divizija mreţa

Divizija mreţa planira provesti uravnoteţenje prihoda i troškova mreţe poštanskih ureda pomoću

dodatnih aktivnosti koje nisu vezane uz temeljnu djelatnost. U prethodnom razdoblju su radna

vremena prilagoĎena navikama i potrebama korisnika, mreţa poštanskih ureda je kategorizirana te je

širenjem ponude robe široke potrošnje i uvoĎenjem nefinancijskih usluga bolje iskorišten potencijal

šalterske mreţe. Pokrenuto je preureĎenje, modernizacija i unificiranje poštanskih ureda kako bi bili

prilagoĎeni svim sigurnosnim i tehnološkim standardima te se osigurali bolji uvjeti za djelatnike i

korisnike, ali i širenje palete usluga. Paralelno se provodi optimizacija lokacija ureda s ciljem

prilagoĎavanja potrebama korisnika. Uz nastavak opisanih aktivnosti, u budućem razdoblju intenzivirat

će se aktivnosti na optimizaciji operativnih troškova mreţe, kontinuirano raditi na povećanju prihoda

uvoĎenjem novih usluga u segmentu nefinancijskih usluga i robe široke potrošnje, a širenjem palete

šalterskih usluga potpunije iskoristiti potencijal mreţe poštanski ureda.

Divizija podrška

Ciljevi Divizije podrška su efikasno upravljanje nepokretnom imovinom, odrţavanje pokretne i

nepokretne imovine te upravljanje skladištima, upravljanje, odrţavanje i razvoj informatičke i

telekomunikacijske infrastrukture, upravljanje likvidnošću, potpora menadţmentu u donošenju

poslovnih odluka te pravodobna i točna evidencija poslovnih dogaĎaja. Projektom upravljanja

nekretninama postići će se maksimalna ekonomska iskorištenost portfelja nekretnina HP-Hrvatske

pošte d.d. Standardizacijom odrţavanja poštanskih ureda, centralizacijom distribucije potrošne robe i

izradom projekata u vlastitoj reţiji smanjeni su troškovi odrţavanja i povećana je razina kvalitete

odrţavanja. Projektom računovodstvenog razdvajanja osigurat će se transparentno prikazivanje

prihoda i rashoda po univerzalnim poštanskim uslugama i ujedno ispuniti zakonska obveza.

Uspješnom reorganizacijom Sektora računovodstva omogućena je funkcionalna podjela odgovornosti

za poslovne procese, eliminirana su paralelna radna mjesta, centralizirana odgovornost na razini HP-

Hrvatske pošte d.d. i racionalizirano kolanje dokumentacije unutar tvrtke. IT-infrastruktura HP-

Hrvatske pošte d.d. dovedena je na razinu adekvatnu za daljnji razvoj informacijskog sustava i

uvoĎenje ostalih planiranih projekata. Nastavljeno je uspješno upravljanje novčanim tijekovima radi

osiguranja likvidnosti, a ugovaranjem povoljnijih uvjeta osiguranja postignute su znatne uštede,

takoĎer su povećani financijski prihodi ulaganjima u nisko rizične financijske instrumente.

Divizija ekspres

HP-Hrvatska pošta d.d. poslovanjem Divizije ekspres ţeli zadrţati status preferiranoga ekspresnog i

logističkog partnera te predvoditi branšu u regiji u pogledu kvalitete usluge, profitabilnosti i trţišnog

udjela. U portfelju usluga pokrivenih djelatnošću Divizije ekspres nalaze se različite vrste ekspresnih

pošiljaka (usluga s dodanom vrijednosti) koje su prilagoĎene potrebama različitih trţišnih segmenata

tako da su pokriveni i B2B, i B2C, i C2C segmenti trţišta, kao i usluge brzojava i brzojavnih uputnica.

Poziciju lidera na domaćem trţištu HP-Hrvatska pošta d.d. planira ostvariti organskim rastom

investiranjem u razvoj hpekspresa te anorganskim rastom putem akvizicija. Konkretno, pruţanjem

usluga s dodanom vrijednosti, odnosno ekspanzijom usluge preuzimanja i dostavljanja u prostorijama

korisnika, širenjem specijalizirane dostave paketa te praćenjem i mogućnošću izravne komunikacije s

radnikom koji obavlja uslugu radi davanja dodatnih uputa u vezi s uručenjem pošiljke. Fleksibilnom

cjenovnom politikom nastojimo se pribliţiti svakom korisniku te mu u skladu s njegovim potrebama

ponuditi optimalni paket usluga.

Zahvaljujući ovakvu pristupu, od veljače 2010. godine ostvaruje se kontinuirani rast usluge hpekspres

povratkom starih i akvizicijom novih korisnika.

Promijenjen je i vizualni identitet Divizije odabirom novog logotipa i slogana (S voljom i na vrijeme)

kojima se ţeli istaknuti dinamika i predanost kao ključni pokretači načina rada. Počela je

informatizacija svih procesa te uvoĎenje novih tehnologija. Očekuje se puštanje u rad nove aplikacije

37

za poslovne procese zaprimanja, obrade, prijevoza, uručenja i praćenja pošiljaka, koja će na puno

načina olakšati i ubrzati poslovanje.

U tekućoj poslovnoj godini planiran je nastavak modernizacije i usavršavanja poslovanja uvoĎenjem

novih i unaprjeĎenjem postojećih usluga.

2.8.4 Strategija prodaje

Strategija prodaje fokusira se na zadrţavanje prihoda od poštanskih usluga i povećavanje prihoda od

ostalih usluga u prodajnom asortimanu Hrvatske pošte. Temelji se na sljedećem:

razumijevanju sadašnjih i budućih potreba kupaca, ispunjavanju njihovih zahtjeva i

nadmašivanju njihovih očekivanja. Navedeno se ostvaruje individualnim pristupom kupcu, koji

se sastoji od posjeta i prezentacija standardnih i novih proizvoda i usluga. Individualni pristup

kupcu definiran je modernom organizacijom Sektora prodaje koja podrazumijeva pridruţivanje

Key Account Managera (KAM, hrv. voditelja ključnih kupaca) svakom kupcu. Voditelji ključnih

kupaca poznaju svoje kupce, prikupljaju informacije o njima te otkrivaju njihove stvarne

potrebe

uvoĎenju nove prodajne politike u dolazećem periodu liberalizacije trţišta poštanskih usluga

uvoĎenju sustava CRM koji će pomoći u praćenju rada prodajnih timova, upravljanju

korisničkom potporom i upravljanju odnosom s korisnicima

ustrojstvu i ponudi cjelokupnog poštanskog servisa za poslovne korisnike (outsourcing)

dugogodišnjoj poslovnoj suradnji s korisnicima kao dokaz kvalitete usluga HP-Hrvatske pošte

d.d.

prilagodljivosti radnog vremena i kapaciteta, uzimajući u obzir vršna opterećenja specifična za

Republiku Hrvatsku (turistička sezona, boţićni i uskršnji blagdani, dnevna vršna opterećenja u

poštanskim uredima)

kontinuiranim stručnim usavršavanjem i treninzima prodajnog osoblja

2.8.5 Strategija marketinga

U procesu oblikovanja strategije marketinga HP-Hrvatska pošta d.d. prihvaća iskustva razvijenih

europskih poštanskih uprava u kombinaciji s vlastitom tradicijom, novim idejama i planovima razvoja, a

koji je u skladu sa strateškim planom razvoja poduzeća.

Marketinška strategija HP-Hrvatske pošte d.d. temelji se na proširenju lanca vrijednosti poštanskih

usluga i uvoĎenju novih, komplementarnih usluga koje će zadovoljiti potrebe korisnika. U tom procesu

najvaţniju ulogu danas, ali i još intenzivnije u budućnosti, imat će sustav CRM – sustav upravljanja

odnosom s korisnicima.

Marketinški ciljevi orijentiraju se na sljedeće:

unaprjeĎenje prodaje postojećih usluga i proizvoda postojećim trţištima

širenje postojećih usluga na nove segmente trţišta

razvoj novih usluga za postojeća trţišta

razvoj novih usluga za nove segmente trţišta

Cilj strategije za poštanske usluge je širenje trţišnog udjela u Republici Hrvatskoj i povećanje prihoda

u svim trţišnim B2B segmentima uvoĎenjem:

novih usluga – prioritetna pošiljka, izravna pošta, kreativna pošta, neadresirana pošta,

geomarketing

novih kanala usluga – e-box, e-pay, payTV

novih paketa usluga (preuzimanje, tisak, kuvertiranje, adresiranje i distribuiranje pošiljaka) i

38

reorganizacije aktivnosti sluţbi prodaje stvaranjem prodajno-komunikacijskih timova

zaduţenih za svu poštansku komunikaciju i logistiku za odreĎene poslovne korisnike

HP-Hrvatska pošta d.d. svoje promotivne aktivnosti usmjerava sukladno dijelovima (segmentima)

trţišta na kojima djeluje.

Promotivne aktivnosti vezane uz klasično oglašavanje svojih usluga prema poslovnim korisnicima HP-

Hrvatska pošta d.d. usmjerava uglavnom u tiskane medije (specijalizirani časopisi, dnevne i poslovne

novine) specijalizirane tematike kanalizirane prema svojim najvaţnijim segmentima na trţištu

poštanskih usluga (bankarstvo, telekomunikacije, drţavna uprava, trgovina itd.).

Kada je riječ o ponudi usluga koje su po svojim značajkama bliţe individualnim korisnicima, HP-

Hrvatska pošta d.d. ponajprije rabi svoju razgranatu mreţu poštanskih ureda za distribuciju vlastitih

tiskanih (letci i brošure) i elektroničkih (videooglasi) promidţbenih materijala te komunikaciju putem

vlastite usluge neizravne pošte – tzv. BTL promocija.

Nagradne igre, natjecanja za djecu te sponzorstva i donacije takoĎer su oblici komunikacije koje HP-

Hrvatska pošta d.d. redovito provodi i zbog promocije vlastitih usluga i proizvoda i zbog odgovornog

uključenja i doprinosa ţivotu zajednice u kojoj djeluje.

2.9 PredviĎanja ili procjene dobiti

Izdavatelj nema predviđanja ili procjene dobiti za koje je neovisni računovođa ili revizor pripremio

izvješde.

2.10 Upravna, upravljačka i nadzorna tijela te više poslovodstvo

2.10.1 Imena, poslovne adrese i funkcije članova upravnih i nadzornih tijela

Uprava Izdavatelja:

Alen Premuţak, predsjednik Uprave, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎen u Wuppertalu, Njemačka, 1. travnja 1974. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, 1996. godine, smjer Organizacija i management, 2002. godine diplomirao je na IEDC – Bled School of Management – Executive MBA program, 2011. magistrirao je na IEDC – Bled School of Management. Govori engleski i njemački jezik. Od 1997. do 2003. godine zaposlen je u Plivi na radnom mjestu poslovnog i korporativnog stratega, project manager-a i rukovoditelja e-business odjela. Od 2003. do 2006. godine zaposlen je u poduzeću Dukat na poslovima koordinatora strateškog razvoja, rukovoditelja prodaje te rukovoditelja Vending biznisa. 2006. godine osniva konzultantsku kompaniju Dissimilis d.o.o.. Od 2006. do 2008. godine glavni je direktor marketinške agencije Bruketa & Ţinić. Od 2009. godine do danas je zaposlen u HP-Hrvatskoj pošti d.d. gdje je radio na mjestu Izvršnog direktora razvoja poslovanja te na mjestu Izvršnog direktora divizije Ekspres, a trenutno obnaša duţnost predsjednika Uprave.

Ranko Marinović – član Uprave, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎen je u Splitu 19. srpnja 1948. godine. Školovao se u Zagrebu, gdje je diplomirao na Ekonomskom

fakultetu. Zapošljava se 1972. godine u Republičkom fondu za kreditiranje studenata, koji je 1976.

godine pripojen Privrednoj banci Zagreb te nastavlja raditi u toj banci. Bio je direktor Direkcije

bankovne tehnike i analitičkih računa, a zatim direktor Sektora sredstava i likvidnosti te član Kreditnog

odbora Banke i predsjednik Komisije za investicije. Sudjelovao je u pripremama za transformaciju

domaćeg platnog prometa kao član MeĎuinstitucionalnog komiteta pri HNB-u te u radu Trţišta novca

Zagreb, gdje je bio član i predsjednik Nadzornog odbora. Od 1997. do 2001. godine radio je u

39

Kreditnoj banci Zagreb kao savjetnik predsjednika Uprave banke, a zatim u tvrtki Radij d.o.o., gdje je

vodio financijske poslove. Od 1. lipnja 2003. do 10. prosinca 2004. godine bio je član Uprave Hrvatske

pošte, potom Voditelj odjela te direktor Sektora financija, a od 1. oţujka 2007. godine ponovno postaje

član Uprave HP-Hrvatske pošte d.d.

Ţeljko Ţarko, član Uprave, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎen je u D. Rujanima, Livno, BiH 28. listopada 1965. godine. Diplomirao je na Fakultetu političkih

znanosti 1992. godine studij ONO i DSZ, a 1996. godine studij novinarstva. Od 1992. do 1995. godine

radio je kao samostalni poduzetnik, od 1996. do 2001. godine bavio se marketingom i novinarstvom.

Od 2001. do 2003. godine voditelj maloprodaje Saloni Marko d.o.o. U razdoblju 2003. do 2004. godine

bio je voditelj Sektora komercijale neprehrane ERA-Tornado d.o.o., a 2005. godine se vraća na mjesto

direktora maloprodaje neprehrane. Od 2004. do 2005. Direktor centra ERA-tehnika Samobor. U 2006.

godini radi kao voditelj sektora maloprodaja neprehrane Mercator-H, a u razdoblju od 2006. do 2009.

godine menadţer kategorije – tehnike Mercator. Od 2010. godine voditelj je projekta za fondove EU u

PC Samobor. Trenutno obnaša duţnost člana Uprave HP-Hrvatske pošte d.d.

Ivica Kranjčić, član Uprave, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎen je u Zagrebu 03. oţujka 1971. godie. Diplomirao je na Fakultetu organizacije i informatike u

Varaţdinu 1995. godine. Završio je The Academy of Executive Coaching Ltd, England, Executive

Coaching 2011. godine. 2012. na Facultas d.o.o. završio je Školu osobnog i organizacijskog razvoja.

Od 1996. do 1999. godine radio je u poduzeću Infosistem d.d. na projektiranju informacijskih sustava.

Od 1999. do 2001. godine voditelj je IT odjela u UNS/NSEI-Nacionalnoj sluţbi elektroničkog izviĎanja.

Od 2001. do 2004. godine radio kao voditelj Odjela Microsoft usluga u poduzeću Infosistem d.d. Od

2004. do 2008. godine radio je u poduzeću KING ICT d.o.o. kao voditelj Ureda za upravljanje

projektima te kao voditelj Sektora poslovnih rješenja. Od 2008. do 2009. godine zaposlen je u NPS

Zagreb d.o.o. na mjestu Direktora u području razvoja i implementacije poslovnog softvera na Microsoft

platformi. Od 2009. godine zaposlen je u HP-Hrvatskoj pošti d.d. na mjestu izvršnog direktora Sektora

informacijskih tehnologija te, nakon toga, na mjestu izvršnog direktora Divizije podrška. Trenutno

obnaša duţnost člana Uprave HP-Hrvatske pošte d.d.

Nadzorni odbor Izdavatelja:

Martina Jus – predsjednica Nadzornog odbora, članica Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije – HAMAG INVEST, Prilaz Gjure Deţelića 7, Zagreb, Drago Davidović – zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, zaposlen u poduzeću ADVENA, Šime

Ljubića 16, Split

Drago Šerić – član Nadzornog odbora, umirovljenik, Jurišićeva 13, Zagreb

Hrvoje Crnić – član Nadzornog odbora, tajnik društva SINACO d.o.o., A. Kovačića 1, Sisak

Ţelimir Piberčnik – član Nadzornog odbora, direktor Sektora za informatiku i telekomunikacije

HEP d.d., Ulica grada Vukovara 37, Zagreb

Jadranka Dumbović – članica Nadzornog odbora, stručni suradnik, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva

13, Zagreb

Ţeljko Vidaković – član Nadzornog odbora, stručni suradnik, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13,

Zagreb

40

Aktivnosti članova Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d.

Martina Jus – predsjednica Nadzornog odbora, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎena je 21.04.1979. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2002. godine, a 2004.

godine je poloţila pravosudni ispit. Kontinuirano i aktivno sudjeluje na pravnim kongresima i

simpozijima, na sjednicama odbora za pravna pitanja udruţenja banaka Hrvatske te radi na

usklaĎenju izmjena i dopuna vaţećih zakonskih propisa. Govori engleski i francuski jezik. Od 2002. do

2005. godine zaposlena je u odvjetničkom uredu „Umičević-Planinić“. Od 2005. do 2010. godine

zaposlena je kao Stručni, a od 2010. do 2011. godine kao Samostalni stručni suradnik za pravne

poslove u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR). Od 2011. do 2012. godine u Hrvatskoj banci

za obnovu i razvitak (HBOR) zaposlena je na radnom mjestu Specijalist za pravne poslove. U oţujku

2012. godine imenovana je članicom Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije –

HAMAG INVEST. Ujedno radi i kao predavač kolegija Trgovačko i radno pravo na SUPERA

Poslovnom učilištu u Zagrebu. Trenutno obnaša i duţnost predsjednice Nadzornog odbora društva

HP-Hrvatska pošta d.d.

Drago Davidović – zamjenik predsjednika Nadzornog odbora, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎen je 06. svibnja 1960. godine u Splitu. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Od 1983.

do 1984. godine radio je u Jugovinilu, od 1984. do 1991. godine u HPT-u, od 1991. do 1995. godine u

HP-Hrvatskoj pošti d.d. kao voditelj realizacije investicija, od 1996. do 2005. godine u poduzeću

Besida d.o.o. kao financijski direktor. Od 2005. do 2006. godine radio je u poduzeću NIRS d.o.o. kao

direktor prodaje. Od 2007. do 2008. godine radio je u poduzeću BOSMATOM d.o.o. kao direktor

komercijale. Od 2008. do 2010. godine radio je na mjestu direktora regije LUXOR grupe. Od 2010.

godine je zaposlen u poduzeću ADVENA Split. Trenutno obnaša i duţnost člana Nadzornog odbora

HP-Hrvatske pošte d.d.

Drago Šerić – član Nadzornog odbora, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎen je 30. rujna 1947. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1971. godine te

magistrirao na istom 1988. godine. Od 1972. do 1973. godine radio je u poduzeću PTT saobraćaja

Split. Od 1973. do 2007. godine radio je u Ro PTT Osijek, HPT Osijek i HP Osijek na poslovima

pomoćnika direktora i direktora. Od 2007. do 2009. godine obavlja posao savjetnika predsjednika

Uprave HP-Hrvatske pošte d.d. Trenutno obnaša duţnost člana Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte

d.d.

Hrvoje Crnić – član Nadzornog odbora, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎen je 25. studenog 1965. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1998. do

2003. godine radio je u poduzeću INA-INDUSTRIJA NAFTE, d.d. na radnim mjestima od pripravnika

do rukovoditelja sluţbe. 2003. godne prelazi u društvo INA Grupe, Sinaco d.o.o. na mjesto direktora

Sluţbe zajedničkih poslova, rukovoditelja pravnih, kadrovskih i općih poslova i Tajnika Društva.

Ujedno od 2009. obnaša funkciju Predsjednika Upravnog vijeća Centra mladih Ribnjak, Zagreb. 2012.

imenovan je za člana Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d.

Ţelimir Piberčnik – član Nadzornog odbora, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎen je 21. lipnja 1961. godine u Varaţdinu. Diplomirao je na Fakultetu prometnih znanosti u

Zagrebu, 2000. godine. Od 1981. do 2000. godine radio je u HT TKC Varaţdin, na poslovima voditelja

prodaje posebnih usluga. Od 2000. do 2005. godine radio je u poduzeću T-mobile Zagreb, kao key

account manager te kao pomoćnik direktora odjela poslovne prodaje. Od 2005. do 2006. godine radio

41

je na poslovima zamjenika direktora Uprave te glavnog izvršnog direktora poduzeća AP d.d. Varaţdin.

Od 2006. do 2012. radi u poduzeću Metronet telekomunikacije d.d. kao direktor regije, član Uprave te

savjetnik Uprave. Od 2012. godine radi kao direktor Sektora za informatiku i telekomunikacije u

poduzeću HEP d.d. Trenutno obnaša i duţnost člana Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d.

Jadranka Dumbović – članica Nadzornog odbora, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

RoĎena je 25. kolovoza 1956. godine. Gimnaziju općeg smjera završila je u Hrvatskoj Kostajnici. Od

1975. godine zaposlena je u HP-Hrvatskoj pošti d.d. Od 1998. godine profesionalno se bavi

sindikalnim radom te je od 2002. godine članica Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d.

Ţeljko Vidaković – član Nadzornog odbora, HP-Hrvatska pošta d.d., Jurišićeva 13

Zaposlen je u HP-Hrvatskoj pošti d.d. od 1985. godine.

Od 2012. godine predsjednik je Republičkog sindikata radnika Hrvatske.

2.10.2 Sukob interesa upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela te višeg poslovodstva

Ne postoji sukob interesa osoba navedenih u prethodnoj točki u pogledu funkcija i aktivnosti koje

obavljaju pri Izdavatelju i osobnih interesa, odnosno njihovih funkcija i aktivnosti izvan Izdavatelja.

42

2.11 Praksa uprave

2.11.1 Revizorski odbor

Odbor se sastoji od tri člana. Predsjednik Odbora je član Nadzornog odbora HP-Hrvatske pošte d.d.,

dok je jedan od članova Odbora predstavnik, odnosno radnik HP-Hrvatske pošte d.d.

Predsjednik Odbora saziva i vodi sjednice. Odluke se donose većinom glasova. Članovi Revizorskog

odbora su Drago Davidović, predsjednik te članovi Boris Tušek i Ksenija Matan Jelić (predstavnica

HP-Hrvatske pošte d.d.).

Sukladno Zakonu o reviziji Odbor:

prati postupak financijskog izvješćivanja

prati učinkovitost sustava interne kontrole, interne revizije te sustav upravljanja rizicima

nadgleda provoĎenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja

prati neovisnost samostalnog revizora ili revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno

ugovore o dodatnim uslugama

daje preporuke Skupštini o odabiru samostalnog revizora ili revizorskog društva

raspravlja o planovima i godišnjem izvješću interne revizije te o vaţnim pitanjima koja se

odnose na ovo područje

O svojim aktivnostima Odbor podnosi izvještaj u pisanom obliku Nadzornom odboru HP-Hrvatske

pošte d.d.

2.11.2 Sukob interesa upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela te višeg poslovodstva

Ne postoji sukob interesa osoba navedenih u prethodnoj točki u pogledu funkcija i aktivnosti koje

obavljaju pri Izdavatelju i osobnih interesa, odnosno njihovih funkcija i aktivnosti izvan Izdavatelja.

2.11.3 Kodeks korporativnog upravljanja

Izdavatelj do dana objave ovog Prospekta nije usvojio niti primjenjuje Kodeks korporativnog

upravljanja HP-Hrvatske pošte d.d. Razlog tomu je što je HP-Hrvatska pošta d.d. društvo čijim se

dionicama ne trguje na ureĎenom trţištu.

2.12 Većinski dioničari

Jedini dioničar i vlasnik svih 9.526.361 dionice je Republika Hrvatska koju zastupa Agencija za

upravljanje drţavnom imovinom.

Ne postoje pisani dokumenti koji bi definirali mjere kojima se sprječava korištenje vladajućeg poloţaja

većinskog dioničara na štetu Izdavatelja.

Prema saznanju Izdavatelja na dan objave ovog Prospekta ne postoje sporazumi koji bi rezultirali

promjenom kontrole nad Izdavateljem.

43

2.13 Financijski podaci o imovini, obvezama, financijskom položaju te dobicima i gubicima Izdavatelja

2.13.1 Povijesni financijski podaci

U povijesnim financijskim podacima dajemo prikaz prepravljenih podataka iz revidiranog financijskog

izvješća za 2010. i 2011. godinu. Poslove revizije poslovanja i financijskih izvješća za 2010. i 2011.

godinu obavlja društvo Deloitte d.o.o., Radnička cesta 80, Zagreb.

HP-Hrvatska pošta d.d. je sukladno meĎunarodnim računovodstvenim standardima zbog

posjedovanja više od 20% dionica Hrvatske poštanske banke d.d. u svojim financijskim izvještajima

prethodnih godina iskazivala pripadajući udio u neto-dobiti/gubitku tog društva. Kako je 2011. godine

HP-Hrvatska pošta d.d. osnovala dva ovisna društva, za 2011. godinu prvi je put obvezna sastavljati

konsolidirane financijske izvještaje. Kod ovakve promjene računovodstveni standardi nalaţu da se

iskazivanje ulaganja u druga društva po metodi udjela u neto-dobiti/gubitku iskazuje u konsolidiranim

izvještajima, dok se u financijskim izvještajima za HP-Hrvatsku poštu d.d. ulaganje iskazuje po metodi

troška. Sukladno navedenom, ulaganje u Hrvatsku poštansku banku d.d. od 2011. godine, kao i za

sve prethodne, iskazuje se po metodi troška kao da se oduvijek primjenjivala (propisuje MeĎunarodni

računovodstveni standard 8), što je dovelo do promjene financijskih izvještaja HP-Hrvatske pošte d.d.

za 2010. i prijašnje godine. Zbog navedenog razloga u konsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj

dobiti usporedni podaci za 2009. i 2010. godinu prikazuju poslovanje HP-Hrvatske pošte d.d. bez

udjela u dobiti Hrvatske poštanske banke d.d..

Točke unutar pojedinih financijskih izvještaja odnose se na sam izvještaj.

44

2.13.2 Financijski izvještaji i Izvještaj neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

Odgovornost za financijske izvještaje

Sukladno Zakonu o računovodstvu Republike Hrvatske Uprava je duţna pobrinuti se da za svaku

financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvještaji u skladu s MeĎunarodnim standardima

financijskog izvještavanja (MSFI), koji pruţaju istinitu i objektivnu sliku financijskog stanja i rezultata

poslovanja u društvu HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb ("Društvo"), za navedeno razdoblje.

Nakon provedbe odgovarajućeg istraţivanja, Uprava očekuje da će Društvo u dogledno vrijeme

raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja načelo vremenske neograničenosti

poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvještaja obuhvaćaju sljedeće:

odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika;

davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena;

postupanje u skladu s vaţećim računovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloţenje svih

materijalno značajnih odstupanja u financijskim izvještajima i;

sastavljanje financijskih izvještaja pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja,

osim ako pretpostavka da će Društvo nastaviti poslovanje nije primjerena.

Uprava je odgovorna za voĎenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku

s opravdanom točnošću prikazuju financijski poloţaj Društva i duţna je pobrinuti se da financijski

izvještaji budu u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Pored toga, Uprava je odgovorna za čuvanje

imovine Društva, te za poduzimanje opravdanih koraka za sprječavanje i otkrivanje prijevare i drugih

nepravilnosti.

Izvještaj neovisnog revizora

Vlasniku društva HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja društva HP – Hrvatska pošta d.d. (u nastavku: "Društvo")

koji se sastoje od izvještaja o financijskom poloţaju na dan 31. prosinca 2010. godine, izvještaja o

sveobuhvatnoj dobiti, izvještaja o promjenama vlasničke glavnice i izvještaja o novčanim tokovima za

godinu koja je tada završila, te saţetog prikaza značajnih računovodstvenih politika i biljeţaka uz

financijske izvještaje.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvještaja u skladu s MeĎunarodnim standardima

financijskog izvještavanja potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave, a to obuhvaća: ustrojavanje,

uspostavljanje i odrţavanje internih kontrola koje su relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz

financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, bilo kao posljedica prijevare ili

pogreške, odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih

procjena primjerenih danim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti neovisno mišljenje o financijskim izvještajima na temelju naše revizije.

Osim kao što je navedeno u odjeljku a), reviziju smo obavili u skladu s MeĎunarodnim revizijskim

standardima. Navedeni standardi nalaţu da postupamo u skladu s etičkim pravilima te da reviziju

planiramo i obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijski izvještaji ne sadrţe

materijalno značajne pogreške u prikazu.

Revizija uključuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim

podacima objavljenim u financijskim izvještajima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora,

uključujući i procjenu rizika materijalno značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, bilo kao

posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su

relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvještaja kako bi odredio revizijske

postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mišljenje o učinkovitosti internih kontrola.

Revizija takoĎer uključuje i ocjenjivanje primjerenosti računovodstvenih politika koje su primijenjene te

značajnih procjena Uprave, kao i prikaza financijskih izvještaja u cjelini.

Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izraţavanje

našeg mišljenja.

46

Osnova za izražavanje kvalificiranog mišljenja

a) Nekretnine u vlasništvu

Kao što je navedeno u bilješci 20, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama je u tijeku.

Na dan 31. prosinca 2010. godine u financijskim izvještajima Društva je iskazano zemljište u neto

knjigovodstvenom iznosu od 35.052 tisuće kuna, te zgrade neto knjigovodstvenog iznosa od 312.647

tisuća kuna. Za iskazanu vrijednost zemljišta i zgrada neto knjigovodstvenog iznosa od 49.780 tisuća

kuna, do dana izdavanja ovih financijskih izvještaja Uprava Društva nam nije predočila evidencije koje

bi nam omogućile da se uvjerimo da Društvo posjeduje odgovarajuću dokumentaciju o ekonomskom

pravu korištenja navedenih zemljišta i zgrada. Slijedom navedenog, nismo u mogućnosti utvrditi da li

su nuţni ispravci i u kojoj mjeri vezani uz nabavnu vrijednost, ispravak vrijednosti i amortizaciju

zemljišta i zgrada.

Mišljenje s kvalifikacijom

Po našem mišljenju, izuzev usklaĎenja koja bi eventualno bila utvrĎena kao neophodna da smo se

mogli uvjeriti u činjenice navedene u odjeljku a), priloţeni financijski izvještaji prikazuju objektivno, u

svim materijalno značajnim odrednicama, financijski poloţaj Društva na dan 31. prosinca 2010.

godine, te rezultate njegovog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila u skladu s

MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

47

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine (Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Bilješka 2010.

godine

2009. godine

(prepravljeno)

Prihodi od prodaje 5 1.601.370 1.630.380

Ostali prihodi 7 59.792 48.251

Ukupni prihodi 1.661.162 1.678.631

Troškovi sirovina i materijala 8 (133.505) (78.307)

Troškovi prodane robe 9 (56.506) (59.371)

Troškovi osoblja 10 (1.101.046) (1.282.860)

Amortizacija 11 (58.442) (44.693)

Ostali vanjski troškovi 12 (170.944) (147.737)

Vrijednosno usklaĎenje kratkotrajne i dugotrajne

imovine

13 (18.663) (21.587)

Ostali troškovi poslovanja 14 (75.508) (64.518)

Rezerviranja za rizike i troškove 15 (9.175) (53.854)

Ukupni troškovi poslovanja (1.623.789) (1.752.927)

Dobit / (gubitak) iz poslovanja 37.373 (74.296)

Financijski prihodi 16 19.050 16.407

Financijski rashodi 17 (41.954) (25.130)

Udjel u dobitku / (gubitku) od ulaganja u pridruţeno

društvo

21 20.613 (165.443)

Gubitak iz financijskih aktivnosti (2.291) (174.166)

Dobit / (gubitak) prije oporezivanja 35.082 (248.462)

Porez na dobit 18 (4.854) 41.307

Dobit / (gubitak) tekuće godine 30.228 (207.155)

Dobit iz revalorizacije financijske imovine raspoloţive

za prodaju

9.476 -

Udio u ostalom sveobuhvatnom (gubitku) / dobiti

pridruţenog društva

(3.097) 22.563

Porez na ostalu sveobuhvatnu dobit (1.276) (4.513)

Neto ostala sveobuhvatna dobit 5.103 18.050

Ukupna sveobuhvatna dobit / (gubitak) 35.331 (189.105)

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja.

48

Izvještaj o financijskom poloţaju

Na dan 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

31.12.2010.

31.12.2009.

(prepravlje

no)

1.1.2009.

(prepravlje

no)

IMOVINA Bilješka

Dugotrajna imovina

Nematerijalna imovina 19 16.055 9.130 3.654

Materijalna imovina 20 523.619 502.848 451.153

Ulaganja u pridruţeno društvo 21 267.555 250.039 282.920

Ulaganja raspoloţiva za prodaju 22 60.375 50.899 50.899

Ulaganja po fer vrijednosti kroz RDG 22 1.344 1.200 960

Ostala financijska imovina 22 3.286 8.016 8.029

Dugotrajna potraţivanja 23 12.645 13.431 134.929

OdgoĎena porezna imovina 18 68.243 74.373 37.578

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja 24 731 94 117

Ukupna dugotrajna imovina 953.853 910.030 970.239

Kratkotrajna imovina

Zalihe 25 40.539 32.684 28.366

Potraţivanja od kupaca 26 167.023 206.201 188.212

Ostala potraţivanja 27 28.960 42.152 41.589

Kratkotrajna financijska imovina 335 41 3

Novčana sredstva 28 79.806 62.739 27.061

Plaćeni troškovi budućih razdoblja i

obračunati prihodi

24 28.596 3.725 1.112

Ukupna kratkotrajna imovina 345.259 347.542 286.343

UKUPNA IMOVINA 1.299.112 1.257.572 1.256.582

Glavnica

Temeljni kapital 29 878.827 878.827 878.827

Rezerve 30 79.518 79.518 79.518

Revalorizacijske rezerve 31 10.945 5.842 (12.208)

Preneseni gubici 32 (422.663) (452.891) (245.736)

Ukupna glavnica 546.627 511.296 700.401

Dugoročno rezerviranje 33 199.581 216.069 166.371

Obveze za izdane dugoročne vrijed. papire 34 302.742 151.757 -

Ostale dugoročne obveze 35 12.911 12.784 20.164

OdgoĎeno plaćanje troškova i prihod

budućeg razdoblja

36 32.212 34.616 37.371

Ukupno dugoroĉne obveze 547.446 415.226 223.906

Obveze za predujmove 37 4.269 6.339 5.128

Obveze prema dobavljačima 38 52.630 66.373 57.436

Kratkoročne financijske obveze 39 - - 100.940

Ostale kratkoročne obveze 40 107.194 234.484 132.519

Kratkoročna rezerviranja 33 20.510 19.932 32.043

OdgoĎeno plaćanje troškova i prihod

budućih razdoblja

36 20.436 3.922 4.209

Ukupne kratkoroĉne obveze 205.039 331.050 332.275

Ukupno obveze 752.485 746.276 556.181

UKUPNA GLAVNICA I OBVEZE 1.299.112 1.257.572 1.256.582

Računovodstvene politike i bilješke koje slijede čine sastavni dio ovih financijskih izvještaja

49

Izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. godine

(Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna)

Temeljni

kapital

Zakonske

rezerve

Ostale

rezerve

Revalorizacijske

rezerve

Zadrţana dobit/

(preneseni

gubici) Ukupno

Stanje 31. prosinca 2007. godine (prepravljeno) 878.827 71.936 5.989 822 382 957.956

Raspodjela dobiti 2008. godine - - 1.243 - (1.243) -

Povećanje - donos imovine - - 350 - - 350

Gubitak tekuće godine - - - - (244.875)

(244.875

)

Ostali sveobuhvatni gubitak - - - (13.030) - (13.030)

Stanje 31. prosinca 2008. godine (prepravljeno) 878.827 71.936 7.582 (12.208) (245.736) 700.401

Gubitak tekuće godine - - - - (207.155)

(207.155

)

Ostala sveobuhvatna dobit - - - 18.050 - 18.050

Stanje 31. prosinca 2009. godine (prepravljeno) 878.827 71.936 7.582 5.842 (452.891) 511.296

Dobit tekuće godine - - - - 30.228 30.228


Stanje 31. prosinca 2010. godine 878.827 71.936 7.582 10.945 (422.663) 546.627


50

Izvještaj o novčanim tokovima


(Svi iznosi izraženi su u tisućama kuna) 2010.

godine

2009. godine

(prepravljeno)

Novĉani tokovi iz poslovnih aktivnosti

Dobit / (gubitak) tekuće godine 30.228 (207.155)

Porez na dobit 4.854 (41.307)

Amortizacija

58.442 44.693

Gubitak od prodaje imovine 501 1.752

(Dobit) / gubitak od ulaganja koja se vrednuju po metodi udjela (20.613) 165.443

Diskont potraţivanja i obveza za prodane stanove na kredit, neto 342 3.375

Vrijednosno usklaĎenje financijske imovine koja se vodi po fer

vrijednosti

(144) (240)

Vrijednosno usklaĎenje ostale financijske imovine, neto (5) -

Vrijednosno usklaĎenje zaliha 1.201 48

Vrijednosno usklaĎenje potraţivanja od kupaca

6.319 17.043

Vrijednosno usklaĎenje ostalih potraţivanja

10.065 1.121

(Smanjenje) / povećanje dugoročnih i kratkoročnih rezerviranja, neto (15.910) 37.587

Amortizacija diskonta po izdanim vrijednosnim papirima 3.555 6.507

Dobit iz redovnog poslovanja prije promjena u obrtnom kapitalu 78.835 28.867

Povećanje zaliha (9.056) (4.366)

Smanjenje / (povećanje) potraţivanja od kupaca 32.860 (35.032)

Povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjela naplata

prihoda

(25.508) (2.589)

Smanjenje / (povećanje) ostalih potraţivanja 3.127 (1.684)

(Smanjenje) / povećanje obveza prema dobavljačima (13.743) 8.937

(Smanjenje) / povećanje primljenih predujmova (2.070) 1.211

(Smanjenje) / povećanje ostalih kratkoročnih obveza (127.290) 101.965

Smanjenje ostalih dugoročnih obveza (1.308) (1.112)

Povećanje / (smanjenje) odgoĎenog plaćanja troškova i prihoda

budućih razdoblja

14.110 (3.043)

Novac (korišten u) / ostvaren poslovanjem (50.043) 93.154

Nabava nekretnina, postrojenja i opreme i nematerijalne imovine (86.639) (103.616)

Povećanje kratkotrajne financijske imovine (294) (25)

Smanjenje dugotrajne financijske imovine 6.614 1.854

Novac korišten u investicijskim aktivnostima (80.319) (101.787)

Otplata dospjelih financijskih obveza - (25.250)

Izdanje obveznica 147.429 69.561

Novac ostvaren u financijskim aktivnostima 147.429 44.311

Neto tijek novca 17.067 35.678

Na dan 1. siječnja 62.739

27.061

Neto priljev 17.067

35.678

Na dan 31. prosinca 79.806

62.739


51

1.OPĆI PODACI

1.1.Djelatnost

HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, Zagreb bavi se pruţanjem poštanskih usluga,

poslovima platnog prometa, uslugama novčanog posredovanja, mjenjačkim poslovima, izdavanjem i

prodajom poštanskih vrijednosnica, obrazaca te pruţanjem brzojavnih usluga i kurirskih usluga kao

svojom osnovnom djelatnošću.

1.2.Broj zaposlenih

Broj zaposlenih na dan 31. prosinca 2010. godine iznosi 10.649 djelatnika (2009. godine iznosio je

11.259 djelatnika). Struktura zaposlenih je kako slijedi:

2010.

godine

2009.

godine

broj broj

DR 1 1

MR 39 35

VSS 650 638

VŠS 904 940

SSS 7.247 7.543

NSS 1.203 1.402

VKV 50 55

KV 451 512

PKV 50 58

NKV 54 75

10.649 11.259

52

1.3.Nadzorni odbor i Uprava Društva

Članovi Nadzornog odbora Društva su:

od do

Boţidar Kalmeta – predsjednik 04. studenog 2008. 29. kolovoza 2010.

Tamara Obradović Mazal – član/zamjenik 04. studenog 2008. 20. listopada 2010.

Tamara Obradović Mazal – član/predsjednik 20. listopada 2010. 17. veljače 2011.

Jadranka Dumbović – član/predstavnik radnika 20. listopada 2005. 21. rujna 2009.

Jadranka Dumbović – član/predstavnik osnivača 23. rujna 2009. 23. rujna 2013.

Drago Jakovčević – član 30. studenog 2005. 30. studenog 2009.

Drago Jakovčević – član 14. prosinca 2009. 17. veljače 2011.

Miomir Ţuţul – član 03. oţujka 2008. 17. veljače 2011.

Sanja Šarić – član 19. listopada 2009. 17. veljače 2011.

Ţeljko Vidaković – član/predstavnik radnika 21. rujna 2009. 21. rujna 2013.

Članovi Uprave Društva su:

od do

Robert Jukić – predsjednik 21. lipnja 2008. 21. lipnja 2012.

Mateo Beusan – član 17. lipnja 2007. 17. lipnja 2011.

Ranko Marinović – član 01. oţujka 2007. 01. oţujka 2011.

Nenad Puškar - član 06. siječnja 2006. 06. siječnja 2010.

Nenad Puškar - član 07. siječnja 2010. 07. siječnja 2014.

53

2.USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH STANDARDA 2.1.Standardi i tumaĉenja koji su na snazi za tekuće razdoblje

Sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda koje je objavio Odbor za MeĎunarodne

računovodstvene standarde te tumačenja koje je izdao Odbor za tumačenje meĎunarodnog

financijskog izvještavanja su na snazi u tekućem razdoblju:

MSFI 3 (preraĎen) „Poslovna spajanja“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon

1. srpnja 2009.). PreraĎeni MSFI 3 propisuje priznavanje troškova stjecanja kao rashoda razdoblja.

Prerada MSFI-ja 3 i s njom povezane promjene MRS-a 27 ograničavaju primjenu načela

računovodstva stjecanja samo do trenutka preuzimanja kontrole, te se tako goodwill izračunava samo

na taj datum. MSFI 3 stavlja veći naglasak na fer vrijednost na datum stjecanja te podrobnije opisuje

njeno priznavanje. Promjenom standarda je omogućeno vrednovanje nekontrolirajućih udjela (koji su

se prije izmjena i dopuna nazivali manjinskim udjelima) u stečeniku po fer vrijednosti ili razmjerno

udjelu nekontrolirajućih udjela u utvrdivoj neto imovini stečenika. PreraĎeni standard nalaţe

vrednovanje naknade povezane sa stjecanjem po fer vrijednosti na datum stjecanja. Isto načelo vrijedi

i za fer vrijednost svake nepredviĎene naknade po kojoj postoji obveza plaćanja. MSFI 3 dopušta tek

ograničenu mogućnost usklaĎenja vrijednosti utvrĎene prilikom prvog knjiţenja poslovnog spajanja, i

to samo na temelju dodatnih saznanja o činjenicama i okolnostima koje su postojale na datum

stjecanja. Sve druge promjene se priznaju u dobit odnosno gubitak. MSFI 3 definira utjecaj na

računovodstvo stjecanja ako su stjecatelj i stečenik već ranije bili u nekom odnosu. MSFI 3 navodi da

je subjekt duţan provesti klasifikaciju svih ugovornih uvjeta s datumom stjecanja, uz dvije iznimke, a to

su najmovi i ugovori o osiguranju. Stjecatelj primjenjuje svoje računovodstvene standarde i donosi

odluke kao da je preuzeo ugovorni odnos, bez obzira na poslovno spajanje. Izmjena nije imala

utjecaja na financijske izvještaje Društva jer tijekom 2010. godine nije bilo poslovnih spajanja.

Izmjene i dopune MSFI-ja 2 „Plaćanja temeljena na dionicama“ - transakcije temeljene na dionicama

koje Grupa plaća novcem (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja

2010.). Izmjene pojašnjavaju sljedeće: (1) djelokrug MSFI-ja 2 - subjekt koji prima dobra ili usluge u

sklopu transakcija plaćanja temeljenih na dionicama je duţan obračunati dobra ili usluge, bez obzira

na to koji subjekt unutar Grupe namiruje transakciju te bez obzira na to da li se transakcija namiruje

dionicama ili novcem, (2) meĎudjelovanje MSFI-ja 2 i drugih standarda. Odbor za MeĎunarodne

računovodstvene standarde je pojasnio da „Grupa“ u MSFI-ju 2 ima isto značenje kao i u MRS-u 27

„Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji“, tj. da ona obuhvaća samo maticu i njena ovisna društva.

Izmjene i dopune MSFI-ja 2 takoĎer sadrţe upute koje su ranije bile u sklopu IFRIC-a 8 „Djelokrug

MSFI-ja 2“ te IFRIC-a 11 „MSFI 2 - transakcije dionicama grupe i vlastitim dionicama“. Slijedom toga,

Odbor za MeĎunarodne standarde je IFRIC 8 i IFRIC 11 povukao iz primjene. Izmjena nije imala

utjecaja na financijske izvještaje Društva jer Društvo nema transakcija plaćanja temeljena na

dionicama.

Izmjene i dopune MRS-a 27 „Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji“ (na snazi za godišnja

razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.). Prema preraĎenom standardu promjene

udjela stjecatelja u njegovom ovisnom društvu kojima kod subjekta ne dolazi do gubitka kontrole nad

ovisnim društvom se obračunavaju u sklopu vlasničke glavnice kao transakcije s vlasnicima u

njihovom svojstvu vlasnika. Po tim se transakcijama ne priznaju nikakvi financijski dobici i gubici niti se

ponovno vrednuje goodwill. Razlike izmeĎu promjene nekontrolirajućeg udjela i fer vrijednosti plaćene

ili primljene naknade se iskazuju izravno u vlasničkoj glavnici i pripisuju vlasnicima matice. Standard

propisuje računovodstveni postupak koji matica primjenjuje ako izgubi kontrolu nad ovisnim društvom.

Izmjenama i dopunama MRS-a 28 i MRS-a 31 prošireni su zahtjevi koji se tiču računovodstvenog

iskazivanja gubitka kontrole. Prema tome, ako ulagatelj izgubi značajan utjecaj na svoj pridruţeni

54

subjekt, treba prestati priznavati pridruţeni subjekt i razliku izmeĎu ukupnih novčanih priljeva i

zadrţanog udjela u fer vrijednosti i knjigovodstvenoj vrijednosti ulaganja u pridruţeni subjekt utvrĎenu

na datum gubitka kontrole treba priznati u dobit, odnosno gubitak. Sličan pristup propisan je i za slučaj

da ulagatelj izgubi kontrolu nad zajednički kontroliranim subjektom. Izmjena nije imala utjecaja na

financijske izvještaje Društva jer tijekom 2010. godine nije bilo gubitka značajnog utjecaja u

pridruţenom subjektu.

Izmjene i dopune MSFI-ja 39 „Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje“ - prihvatljive zaštićene

stavke (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2009.). PreraĎeni

standard pojašnjava dva aspekta računovodstva zaštite: odreĎivanje inflacije kao zaštićenog r izika ili

dijela zaštićenog rizika te zaštitu primjenom opcija. Izmjenama i dopunama je pojašnjeno da je zaštita

od inflacije prihvatljiva u sklopu računovodstva zaštite kad su promjene inflacije ugovorno utvrĎene

kao dio tijeka novca po priznatom financijskom instrumentu. TakoĎer pojašnjavaju da dio fer

vrijednosti financijskog instrumenta s fiksnim prinosom koji se odnosi na bezrizičnu ili referentnu

kamatnu stopu u pravilu mora biti moguće zasebno utvrditi i pouzdano izmjeriti, a time i uključiti u

zaštitu. PreraĎeni MRS 39 dopušta subjektu da kupljene (ili neto kupljene) opcije predodredi kao

instrumente zaštite financijske ili nefinancijske stavke. Subjekt moţe opciju predodrediti za zaštitu od

promjena tijeka novca ili fer vrijednosti zaštićene stavke iznad ili ispod odreĎene cijene ili neke druge

varijable (jednostrani rizik). Izmjena navedenog standarda nije imala utjecaja na financijske izvještaje

Društva budući Društvo nema financijskih instrumenata zaštite.

Izmjene i dopune raznih standarda i tumačenja pod nazivom „Dorada MSFI-jeva u 2009.“ proizašle iz

projekta godišnje dorade MSFI-jeva, objavljene 16. travnja 2009. (MSFI 2, MSFI 5, MSFI 8, MRS 1,

MRS 7, MRS 17, MRS 18, MRS 36, MRS 38, MRS 39, IFRIC 9 i IFRIC 16) prvenstveno radi

otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (većina primjenjiva na godišnja razdoblja koja

započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2010.). Izmjenama i dopunama je razjašnjen način

računovodstvenog priznavanja u slučajevima u kojima je bilo dopušteno slobodno tumačenje.

Najvaţnije promjene obuhvaćaju nove ili izmijenjene zahtjeve koji se odnose na: (I) djelokrug MSFI-ja

2 te preraĎeni MSFI 3, (II) objavljivanje dugotrajne imovine (ili skupina za prodaju) razvrstane u portfelj

namijenjen prodaji ili ukinute dijelove poslovanja, (III) objavljivanje informacija o imovini segmenta, (IV)

razvrstavanje konvertibilnih instrumenata u dugoročne i kratkoročne, (V) razvrstavanje izdataka po

imovini koja nije priznata, (VI) razvrstavanje zemljišta i zgrada u najmu, (VII) utvrĎivanje da li subjekt u

sklopu programa očuvanja lojalnosti kupaca nastupa u svojstvu principala ili posrednika, (VIII)

obračunska jedinica kod provjere smanjenja vrijednosti goodwill-a, (IX) dodatne posljedične izmjene

proizašle iz preraĎenog MSFI-ja 3 i utvrĎivanje fer vrijednosti nematerijalnog sredstva stečenog

poslovnim spajanjem, (X) postupanje s ugovornim kaznama za prijevremenu otplatu kredita kao s

usko povezanim ugraĎenim izvedenicama te izuzeće ugovora o poslovnom spajanju iz djelokruga, kao

i računovodstvo zaštite tijeka novca, (XI) djelokrug IFRIC-a 9 i preraĎenog MSFI-ja 3, (XII) izmjene i

dopune koje se odnose na ograničenje drţanja zaštitnih instrumenata kod subjekta. Izmjene

navedenih standarda i tumačenja nisu imale značajnog utjecaja na financijske izvještaje Društva.

2.2.Prijevremeno usvojeni standardi i tumaĉenja od strane Društva

Društvo nije prijevremeno usvojilo standarde i tumačenja.

2.3.Tumaĉenja i izmjene postojećih standarda koji nisu relevantni za poslovanje Društva

MSFI 1 (preraĎen) „Prva primjena MSFI-jeva“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili

nakon 1. srpnja 2009.). Prerada obuhvaća restrukturiranje sadrţaja i prebacivanje većine brojnih

iznimaka i izuzeća iz osnovnog teksta u dodatke. Odbor za MeĎunarodne računovodstvene standarde

je uklonio zastarjele prijelazne odredbe i u manjoj mjeri doradio tekst. Izmjena nije imala utjecaja na

financijske izvještaje Društva budući Društvo primjenjuje MSFI-jeve. Izmjene i dopune MSFI-ja 1 „Prva

primjena MSFI-jeva“ - dodatna izuzeća kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve (na snazi za

godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2010.).

55

Riječ je o sljedećim izmjenama: (1) iz retrospektivne primjene MSFI-jeva su izuzeti subjekti koji svu

svoju naftnu i plinsku imovinu iskazuju metodom troška, (2) iz obveze preispitivanja klasifikacije

ugovora o najmu sukladno IFRIC-u 4 „UtvrĎivanje da li neki sporazum sadrţi najam“ su izuzeti subjekti

s postojećim ugovorima o najmu kad se primjenom njihovih nacionalnih računovodstvenih standarda

dobiva isti ishod. Izmjena nije imala utjecaja na financijske izvještaje Društva budući Društvo

primjenjuje MSFI-jeve.

IFRIC 17 „Raspodjela nenovčane imovine vlasnicima“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju

na dan ili nakon 1. srpnja 2009.), Tumačenje sadrţi upute o pravilnom računovodstvenom postupku

koji se primjenjuje kada subjekt svojim vlasnicima isplaćuje dividendu imovinom koja nije novac.

Najvaţniji zaključak IFRIC-a jest da dividendu treba vrednovati po fer vrijednosti raspodijeljene

imovine i svaku razliku izmeĎu toga iznosa i ranije knjigovodstvene vrijednosti raspodijeljene imovine

priznati u dobit i gubitak kad subjekt namiri svoju obvezu za isplatom dividende. Tumačenje se ne

primjenjuje na nenovčanu imovinu ako njenom raspodjelom ne doĎe do promjene kontrole. Primjena

standarda nije imala utjecaja na financijske izvještaje Društva.

IFRIC 18 „Prijenos imovine s kupaca“ (na snazi za imovinu prenesenu s kupaca i primljenu na dan ili

nakon 1. srpnja 2009.). Ovo tumačenje je osobito vaţno za subjekte koji se bave komunalnim

djelatnostima jer razjašnjava način obračunavanja ugovora u kojima subjekt od kupca, tj. korisnika

dobiva neku stavku nekretnine, postrojenja i opreme, ili novac za njihovu izgradnju, koju za uzvrat

koristi za priključenje kupca, tj. korisnika na mreţu ili da bi omogućio stalan pristup isporuci dobara,

odnosno usluga. Primjena standarda nije imala utjecaja na financijske izvještaje Društvo jer se

Društvo ne bavi takvom vrstom djelatnosti.

2.4.Standardi i tumaĉenja izdani, ali još neusvojeni

Na datum odobrenja financijskih izvještaja bili su objavljeni sljedeći standardi, prerade i tumačenja koji

još nisu na snazi:

MSFI 9 „Financijski instrumenti“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1.

siječnja 2013.). Dana 28. studenog 2010. godine Odbor za MeĎunarodne računovodstvene standarde

je ponovno izdao MSFI 9, koji sada obuhvaća nove zahtjeve koji se tiču obračunavanja financijskih

obveza i prijenosa zahtjeva iz MRS-a 39 koji reguliraju prestanak priznavanja financijske imovine i

financijskih obveza. MSFI 9 primjenjuje jedinstven pristup u odreĎivanju da li se neka financijska

imovina vrednuje po amortiziranom trošku ili fer vrijednosti, čime je zamijenio brojna različita pravila iz

MRS-a 39. Taj se pristup zasniva na načinu na koji subjekt upravlja svojim financijskim instrumentima,

tj. njegovom modelu poslovanja te obiljeţjima ugovorenog tijeka novca po financijskoj imovini. Novi

standard takoĎer nalaţe primjenu isključivo jedne metode procjene smanjenja vrijednosti, čime je

zamijenio brojne različite metode iz MRS-a 39. Novi zahtjev koji se odnosi na obračunavanje

financijskih obveza razrješava pitanje kolebljivosti dobiti i gubitka kod izdavatelja koji je svoja

zaduţenja odlučio vrednovati po fer vrijednosti. Odbor za MeĎunarodne računovodstvene standarde je

odlučio zadrţati metodu vrednovanja po amortiziranom trošku za većinu financijskih obveza,

ograničivši primjenu vrednovanja po fer vrijednosti na probleme kod vlastitog zaduţenja. Novim

zahtjevima je kod subjekta koji odluči neku obvezu vrednovati po fer vrijednosti nastala obveza

prikazivanja dijela promjene njene fer vrijednosti uslijed promjene vlastitog kreditnog rizika unutar

ostale sveobuhvatne dobiti umjesto u računu dobiti i gubitka.

Izmjene i dopune MSFI-ja 1 „Prva primjena MSFI-jeva“ - ograničeno izuzeće iz primjene objavljivanja

usporednih informacija iz MSFI-ja 7 kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve, koje je Odbor

za MeĎunarodne računovodstvene standarde objavio 28. siječnja 2010. Izmjenom su subjekti koji prvi

puta primjenjuju MSFI-jeve osloboĎeni obveze objavljivanja dodatnih podataka koja je uvedena u

oţujku 2009. u sklopu izmjena i dopuna MSFI-ja 7 koje se odnose na doradu podataka za objavu o

financijskim instrumentima. Izmjena nije imala utjecaja na financijske izvještaje Društva budući

Društvo primjenjuje MSFI-jeve.

56

Izmjene i dopune MSFI-ja 1 „Prva primjena MSFI-jeva“ - ozbiljna hiperinflacija i ukidanje utvrĎenih

datuma kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve, koje je Odbor za MeĎunarodne

računovodstvene standarde objavio 20. prosinca 2010. Prva izmjena zamjenjuje točno utvrĎeni datum,

tj. 1. siječnja 2004. formulacijom „s datumom prijelaza na MSFI-jeve“, čime je ukinuta potreba da

subjekti koji prvi puta usvajaju MSFI-jeve prepravljaju prestanak priznavanja transakcija koje su

nastale prije datuma prijelaza na MSFI-jeve. Druga izmjena sadrţi upute o načinu na koji bi subjekt

trebao ponovno početi prezentirati svoje financijske izvještaje u skladu s MSFI-jevima nakon razdoblja

u kojem nije mogao postupati u skladu s MSFI-jevima zbog toga što je njegova funkcijska valuta bila

izloţena ozbiljnoj hiperinflaciji. Izmjena nije imala utjecaja na poslovanje i financijske izvještaje

Društva.

Izmjene i dopune MSFI-ja 7 „Financijski instrumenti: objavljivanje“ - prijenos financijske imovine (na

snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011.). Cilj izmjena i dopuna jest

kvalitativno doraditi informacije koje se iskazuju o financijskoj imovini koja je „prenesena“, ali ju

izvještajni subjekt barem dijelom nastavlja priznavati jer nije ispunila uvjete za prestanak priznavanja

te o financijskoj imovini koju subjekt više ne priznaje jer je stekla uvjete za prestanak priznavanja, ali

po kojoj subjekt i dalje ima odreĎenu razinu sudjelovanja.

Izmjene i dopune MRS-a 12 „Porezi na dobit“ - OdgoĎeni porezi: nadoknada povezane imovine (na

snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2012.). MRS 12 nalaţe

subjektima da odgoĎene poreze povezane s nekim sredstvom vrednuju u zavisnosti o tome da li

subjekt očekuje nadoknaditi knjigovodstvenu vrijednost sredstva prodajom ili njegovim korištenjem.

Procjena da li će vrijednost sredstva biti nadoknaĎena njegovom prodajom ili korištenjem moţe biti

oteţana i subjektivna kod imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti sukladno MRS-u 40 „Investicijske

nekretnine“. Stoga je izmjenama predviĎeno praktično rješenje kroz uvoĎenje pretpostavke da će

knjigovodstvena vrijednost sredstva u pravilu biti nadoknaĎena prodajom.

Izmjene i dopune MRS-a 24 „Objavljivanje povezanih strana“ - pojednostavljeni zahtjevi za

objavljivanje kod subjekata povezanih s vladom i pojašnjenje definicije povezane strane (na snazi za

godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011.). Njima je predviĎeno djelomično

izuzeće subjekata povezanih s drţavom. Dosada je vrijedilo da subjekt koji je pod kontrolom ili

značajnim utjecajem drţave bio duţan objaviti informacije o svim transakcijama s drugim subjektima

pod kontrolom ili značajnim utjecajem iste drţave. PreraĎeni standard još uvijek propisuje objavljivanje

podataka koji su vaţni korisnicima financijskih izvještaja, ali ukida zahtjev za objavljivanjem podataka

koje je teško prikupiti i koji su korisnicima manje vaţni. Odbor za MeĎunarodne računovodstvene

standarde je takoĎer pojednostavnio definiciju te uklonio nepodudarnosti.

Izmjene i dopune MRS-a 32 „Financijski instrumenti: prezentiranje” – obračunavanje danih prava (na

snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. veljače 2010.). Izmjene i dopune se

odnose na računovodstveni postupak koji se primjenjuje na dana prava (prava, opcije ili varante)

nominirana u valuti koja nije funkcijska valuta izdavatelja. Ranije su se takva prava obračunavala kao

izvedene obveze. Izmjenama i dopunama je propisano da se, uz ispunjenje odreĎenih uvjeta, izdana

prava razvrstaju na vlasničku glavnicu, bez obzira na valutu u kojoj je nominirana izvršna cijena.

Izmjene i dopune raznih standarda i tumačenja pod nazivom „Dorada MSFI-jeva u 2009.“ proizašle iz

Projekta godišnje dorade MSFI-jeva, objavljene 6. svibnja 2010. (MSFI 1, MSFI 3, MSFI 7, MRS 1,

MRS 27, MRS 34, IFRIC 13), prvenstveno radi otklanjanja nepodudarnosti i pojašnjenja teksta (većina

primjenjiva na godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011.).

Izmjene i dopune IFRIC-a 14 „MRS 19 - Ograničenje sredstva iz definiranih primanja, minimalna

potrebna sredstva financiranja i njihova interakcija“ – predujmovi minimalnih potrebnih financijskih

sredstava (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011.). Bez

izmjena i dopuna, subjektima u nekim okolnostima ne bi bilo dopušteno da uplate odreĎenih

57

dobrovoljnih predujmova kao minimalno potrebnih financijskih sredstava priznaju kao sredstvo, što je

upravo ovim izmjenama i dopunama otklonjeno.

IFRIC 19 „Zatvaranje financijskih obveza glavničkim instrumentima“ (na snazi za godišnja razdoblja

koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010.). Tumačenje razjašnjava zahtjeve MeĎunarodnih

standarda financijskog izvještavanja (MSFI-jeva) kad subjekt s vjerovnikom pregovara o izmjenama

uvjeta koji se primjenjuju na financijsku obvezu subjekta i vjerovnik pristane na namiru cijele ili dijela

financijske obveze dionicama ili nekim drugim glavničkim instrumentima subjekta.

Društvo je odlučilo da spomenute standarde, prerade i tumačenja ne primjenjuje prije njihovog datuma

stupanja na snagu. Društvo predviĎa da njihovo usvajanje neće značajno utjecati na njegove

financijske izvještaje u razdoblju njihove prve primjene osim kod usvajanja MSFI-ja 9 zbog promjene

mjerenja i objava vezanih za financijske instrumente.

3.SAŢETAK NAJVAŢNIJIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA

Saţetak najvaţnijih računovodstvenih politika, koje su dosljedno primjenjivane u tekućoj i prošloj

godini, izloţen je u nastavku.

3.1.Izjava o usklaĊenosti

Financijski izvještaji su sastavljeni u skladu s MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja i

hrvatskim zakonskim propisima.

3.2.Osnove sastavljanja

Financijski izvještaji Društva pripremljeni su na načelu povijesnog troška, izuzev odreĎenih financijskih

instrumenata, koji su iskazani po njihovoj fer vrijednosti, kako je obrazloţeno u računovodstvenim

politikama koje slijede, a u skladu s MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje

objavljuje Odbor za MeĎunarodne računovodstvene standarde i hrvatskim zakonskim propisima.

Društvo vodi računovodstvene evidencije na hrvatskom jeziku, u kunama i u skladu s hrvatskim

zakonskim propisima i računovodstvenim načelima te praksom koje se pridrţavaju poduzeća u

Hrvatskoj.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja

(MSFI) zahtijeva upotrebu odreĎenih ključnih računovodstvenih procjena. TakoĎer se od Uprave

zahtijeva da se sluţi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Društva. Područja

koja uključuju viši stupanj prosudbe ili sloţenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene

značajne za financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

Financijski izvještaji Društva predstavljaju zbirne iznose imovine, obveza, kapitala i rezervi Društva na

dan 31. prosinca 2010. godine te rezultate poslovanja za godinu koja je tada završila. Neke financijske

stavke u financijskim izvještajima su reklasificirane u odnosu na prošlu godinu jer je poslovodstvo

mišljenja da to doprinosi boljem prikazu financijskih izvještaja u cjelini.

3.3.Ispravci koji se odnose na ranije godine

3.3.a)Prepravljanje prethodnih razdoblja

Ukupni utjecaj prepravljanja na financijske izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.

godine bio je kako slijedi:

58

Izvještaj o financijskom poloţaju na dan 1. sijeĉnja 2009. godine

Bilješka Originalno

iskazani

Nakon

prepravka

Uĉinak

povećanje/

(smanjenje)

Ulaganja u pridruţena društva 21 298.181 282.920 (15.261)



Ukupna imovina

Ukupna imovina

1.237.837 1.256.582 18.745

Revalorizacijske rezerve 31 - (12.208) (12.208)

Preneseni gubitak 32 (928) (861) 67

Gubitak tekuće godine 32 (253.881) (244.875) 9.006

Ukupna glavnica

Ukupna glavnica

703.536 700.401 (3.135)


Obveze prema zaposlenima 40 61.233 6 .323 1.090

Obveze prema drţavi i drţavnim

institucijama

40 58.209 59.061 852

Ukupno obveze

Ukupno obveze

534.301 556.181 21.880

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2008. godine


iskazani

Nakon

prepravka

Uĉinak

povećanje/

(smanjenje)

Gubitak prije poreza (255.944) (246.938) 9.006

Porez na dobit 18 2.063 2.063 -

Gubitak tekuće godine (253.881) (244.875) 9.006

Udio u ostalom

sveobuhvatnom gubitku


- (16.288) (16.288)

Porez na ostali sveobuhvatni

gubitak

- 3.258 3.258

Neto ostali sveobuhvatni

gubitak

- (13.030) (13.030)

Ukupni sveobuhvatni

gubitak

(253.881) (257.905) (4.024)

59

Prepravci financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2008.

Ulaganja u pridružena društva

Društvo na 31. prosinca 2010. provodi retroaktivno ispravljanje računovodstvene pogreške prethodnih

razdoblja. Godine 2008. Društvo u svojim evidencijama i financijskim izvještajima nije umanjilo

ulaganje u pridruţeno društvo za udio u ostalom sveobuhvatnom gubitku pridruţenog društva. S

obzirom da je Hrvatska poštanska banka na dan 31. prosinca 2008. godine iskazala 45.486 tisuća

kuna negativnih revalorizacijskih rezervi s osnove revalorizacije dugotrajne imovine i usklade

financijske imovine raspoloţive za prodaju, a Društvo je tada imalo 33,55% udjela u vlasništvu,

potrebno je sukladno metodi udjela za 15.261 tisuća kuna umanjiti ulaganje u pridruţena društva.

Dodatno, slijedom ponovnog vrednovanja, potrebno je za 12.208 tisuća kuna umanjiti revalorizacijske

rezerve i priznati 3.053 tisuća kuna odgoĎene porezne imovine.

Potraživanja od kupaca i obveze prema dobavljačima

Prepravljanje iznosa potraţivanja od kupaca i obveza prema dobavljačima vezano je uz meĎunarodne

obračune pošta koji se sastavljaju i provode sa znatnim kašnjenjem u odnosu na razdoblje na koje se

odnose. Društvo je stoga odlučilo na 31. prosinca 2010. godine ukalkulirati obračune koji se odnose

na 2010. godinu, retroaktivno prepraviti iznose obračuna prethodnih razdoblja, te proknjiţiti obračune

u razdoblja u kojima je usluga izvršena ili primljena.

Obveze prema zaposlenima i obveze prema državi i državnim institucijama

Slijedom kolektivnog ugovora, svake godine Društvo je obavezno jednom godišnje isplatiti razliku

plaće prema prosječnom godišnjem rastu potrošačkih cijena u prethodnoj godini koji objavljuje Drţavni

zavod za statistiku. U financijskim izvještajima prethodnih godina, Društvo je obračunalo i knjiţilo ovu

razliku u godini koja slijedi godini u kojoj su radnici ostvarili pravo. Slijedom toga za 2008. godinu,

obveze prema zaposlenima je potrebno uvećati za 1.091 tisuću kuna koje se odnose na godišnje

usklaĎenje plaće za 2008. godinu. Po istoj osnovi treba uvećati obveze prema drţavi i drţavnim

institucijama (porezi i doprinosi) za 852 tisuće kuna. Godišnje usklaĎenje plaće za 2008. godinu je u

knjigovodstvenim evidencijama provedeno u 2009. godini i nepravilno iskazano u financijskim

izvještajima za 2009. godinu.

Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i porez na ostalu sveobuhvatnu dobit

Prepravljanje sveobuhvatnog gubitka i poreza na ostalu sveobuhvatnu dobit se odnosi na primjenu

metode udjela za ulaganje u pridruţeno društvo. U 2008. godini pridruţeno društvo je iskazalo

dodatno umanjenje revalorizacijskih rezervi s osnove revalorizacije dugotrajne imovine u iznosu od 34

tisuće kuna i dodatno smanjenje rezervi s osnove usklade financijske imovine raspoloţive za prodaju u

iznosu od 48.513 tisuće kuna. Sa 33,55% udjela u vlasništvu Društvo treba iskazati 16.288 tisuća

kuna ostalog sveobuhvatnog gubitka i pripadajući odgoĎeni porez u iznosu od 3.258 tisuća kuna.

Ukupni utjecaj prepravljanja na financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. bio

je kako slijedi:

60

Izvještaj o financijskom poloţaju na dan 31. prosinca 2009. godine


iskazani

Nakon

prepravka

Uĉinak

povećanje/

(smanjenje) Ulaganja u pridruţena društva 21 242.737 250.039 7.302

OdgoĎena porezna imovina 18 75.833 74.373 (1.460)


Potraţivanja od drţave i

drţavnih institucija

27 21.296 25.471 4.175

Potraţivanja za kamate 27 11.647 11.598 (49)

Ukupno imovina 1.232.710 1.257.572 24.862

Revalorizacijske rezerve 31 - 5.842 5.842

Preneseni gubitak 32 (254.809) (245.7 6) 9.073

Gubitak tekuće godine 32 (196.838) (207.155) (10.317)

Ukupna glavnica 506.698 511.296 4.598

Dugoročna rezerviranja 33 217.456 216.069 (1.387)


Obveze prema dobavljačima 38 48.109 66.3 3 18.264

Obveze prema zaposlenima 40 153.594 154.260 666

Obveze prema drţavi i

drţavnim institucijama

40 69.666 71.000 1.334

Ukupno obveze 726.012 746.276 20.264

61

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca 2009. godine


iskazani

Nakon

prepravka

Uĉinak

povećanje/

(smanjenje)

Prihodi od prodaje 5 1.632.339 1.630.380 (1.959)

Ostali prihodi 7 44.637 48.251 3.614

Ukupni prihodi 1.676.976 1.678.631 1.655

Plaće i nadnice 10 (607.443) (607.018) 425

Doprinosi na bruto dohodak 10 (379.832) (379.533) 299

Trošak meĎunarodnog

obračuna

14 (22.113) (20.440) 1.673

Vrijednosno usklaĎenje

potraţivanja od kupaca

13 (2.722) (17.043) (14.321)

Vrijednosno usklaĎenje

ostalih potraţivanja

13 (1.073) (1.121) (48)

Ukupni troškovi poslovanja (1.740.955) (1.752.927) (11.972)

Gubitak prije oporezivanja (238.145) (248.462) (10.317)

Porez na dobit 18 41.307 41.307 -

Gubitak tekuće godine (196.838) (207.155) (10.317)

Udio u ostaloj sveobuhvatnoj

dobiti pridruţenog društva

- 22.563 22.563

Porez na ostalu

sveobuhvatnu dobit

- (4.513) (4.513)

Neto ostala sveobuhvatna

dobit

- 18.050 18.050

Ukupni sveobuhvatni

gubitak

(196.838) (189.105) 7.733

62

Prepravci financijskih izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2009.

Ulaganja u pridružena društva

Pridruţeno društvo je u 2009. godini iskazalo povećanje revalorizacijskih rezervi u iznosu od 61.209

tisuća kuna (sa negativnih 45.486 tisuća kuna na 15.723 tisuća kuna). S udjelom od 33,55% za 194

dana i 40,62% za 171 dan, Društvo je na 31. prosinca 2009. godine trebalo povećati ulaganje u

pridruţeno društvo za 7.302 tisuće kuna, revalorizacijske rezerve za 5.842 tisuće kuna i odgoĎenu

poreznu obvezu za 1.460 tisuće kuna. Ova knjiţenja nisu provedena u financijskim izvještajima koji su

objavljeni za prethodnu godinu, te je Uprava odlučila prepraviti priloţene financijske izvještaje i

ispravno prikazati poslovne transakcije.

Potraživanja od kupaca

Prepravak stanja potraţivanja od kupaca dijelom proizlazi iz prepravljanja stanja potraţivanja od

kupaca u inozemstvu za 29.215 tisuća kuna. U financijskim izvještajima prethodnih godina, Društvo je

obračunalo i knjiţilo ovu razliku u godini koja slijedi godini u kojoj su primljeni meĎunarodni obračuni.

Slijedom toga Društvo je u priloţenim financijskim izvještajima odlučilo prikazati poslovne transakcije u

razdobljima na koje se poslovne promjene odnose. Dodatno, Društvo nije provelo odgovarajuće

ispravke vrijednosti nenaplativih potraţivanja u 2009. godini, te je slijedom toga proveden prepravak, i

vrijednosno usklaĎenje potraţivanja od kupaca u iznosu od 14.321 tisuća kuna u razdoblje na koje se

odnosi.

Potraživanja od države i državnih institucija

Društvo je u suradnji s Hrvatskom poštanskom bankom sklopilo ugovor s Ministarstvom financija

prema kojem će Ministarstvo Društvu podmiriti gubitak u poslovanju svakog pojedinog poštanskog

ureda na graničnim prijelazima. Faktura za gubitke u 2009. godini je ispostavljena i provedena u

travnju 2010. godine, pa je stoga Društvo odlučilo retroaktivno ispraviti računovodstvenu pogrešku i

povećati potraţivanja od drţave i drţavnih institucija za iznos računa od 4.175 tisuća kuna u razdoblju

u kojem je poslovna transakcija nastala, te gubitak nadoknaĎen.

Potraživanja za kamate

Na dan 31. prosinca 2009. godine Društvo unatoč dostupnim informacijama o nenaplativosti nije

provelo vrijednosno usklaĎenje potraţivanja za kamate u iznosu od 49 tisuća kuna. Financijski

izvještaji za 2009. godinu retroaktivno se prepravljaju radi ispravka.

Dugoročno i kratkoročno rezerviranje

Društvo je u financijskim izvještajima za 2009. godinu prvi puta provelo rezerviranje za pomoći

radnicima te je cijeli iznos od 16.761 tisuća kuna iskazan kao dugoročno rezerviranje. Na dan 31.

prosinca 2010. godine retroaktivno se ispravlja pogreška klasifikacije i rezerviranje za pomoći dijeli na

dugoročni dio u iznosu od 15.374 tisuće kuna i kratkoročni dio u iznosu od 1.387 tisuća kuna.

Obveze prema dobavljačima

Obveze prema dobavljačima u inozemstvu su na 31. prosinca 2009. godine podcijenjene za 18.264

tisuće kuna. Iznos se odnosi na meĎunarodne obračune koji su u knjigovodstvenim evidencijama

provedeni u 2010. godini, a odnose se na usluge u 2009. godini i ranijim razdobljima.

Obveze prema zaposlenima

Slijedom kolektivnog ugovora, svake godine Društvo je obavezno jednom godišnje isplatiti razliku

plaće prema prosječnom godišnjem rastu potrošačkih cijena u prethodnoj godini koji objavljuje Drţavni

zavod za statistiku. U financijskim izvještajima prethodnih godina, Društvo je obračunalo i knjiţilo ovu

63

razliku u godini koja slijedi godini u kojoj su radnici ostvarili pravo. Slijedom toga, obveze prema

zaposlenima retroaktivno se uvećavaju u financijskim izvještajima za 2009. godinu za godišnje

usklaĎenje plaće koje je provedeno u 2010. godini, a odnosi se na 2009. godinu, u iznosu od 666

tisuća kuna.

Obveze prema državi i državnim institucijama

Godišnje usklaĎenje plaće za zaposlene za 2009. godinu je u knjigovodstvenim evidencijama

neispravno provedeno u 2010. godini. Stoga su na 31. prosinca 2009. godine obveze prema drţavi i

drţavnim institucijama podcijenjene za 553 tisuće kuna pripadajućih poreza i doprinosa. Osim toga

obveze za porez na dodanu vrijednost su podcijenjene za 781 tisuća kuna po osnovi fakture izdane

Ministarstvu financija za nadoknadu gubitaka u poštanskim uredima na graničnim prijelazima koja je

neispravno provedena u 2010. godini, a odnosi se na 2009. godinu. Obveze prema drţavi i drţavnim

institucijama potrebno je ukupno uvećati za 1.334 tisuće kuna radi potrebnih ispravaka.

Prihodi od prodaje

U 2009. godini su prihodi od prodaje precijenjeni za 1.959 tisuća kuna. Radi ispravka pogreške

potrebno je umanjiti prihode od prodaje za 220 tisuća kuna koji se odnose na najam parkirnog mjesta i

iskazati ih pod prihodima od najma unutar ostalih prihoda. Vezano uz meĎunarodni obračun potrebno

je prihode povećati za obračune provedene u 2010. godini, a odnose se na 2009. godinu u iznosu od

27.322 tisuće kuna i umanjiti za obračune koji su provedeni u 2009. godini, a odnose se na ranija

razdoblja u iznosu od 29.061 tisuća kuna.

Ostali prihodi

Povećanje ostalih prihoda za 3.614 tisuće kuna odnosi se na prihode od najma parkirnog mjesta koji

su pregrupirani iz prihoda od prodaje u iznosu od 220 tisuća kuna i na prihode po osnovi ispostavljene

fakture za pokriće gubitaka poštanskih ureda na graničnim prijelazima u iznosu od 3.394 tisuće kuna.

Plaće i nadnice

Trošak plaća i nadnica u 2009. godini je precijenjen za 425 tisuća kuna po osnovi godišnjeg

usklaĎenja plaće za zaposlene. Potrebno je troškove uvećati za trošak koji je proveden u 2010., a

odnosi se na 2009. godinu u iznosu od 666 tisuća kuna i umanjiti za trošak koji je proveden u 2009. a

odnosi se na 2008. godinu u iznosu od 1.091 tisuća kuna.

Doprinosi na bruto dohodak

Sukladno prepravljanju plaća i nadnica po osnovi godišnjeg usklaĎenja plaće za zaposlene, potrebno

je smanjiti i trošak doprinosa na bruto dohodak za 299 tisuća kuna.

Trošak meĎunarodnog obračuna

Sukladno prepravcima vezanim uz meĎunarodne obračune pošta, potrebno je povećati trošak

meĎunarodnog obračuna za one obračune koji su provedeni u 2010., a odnose se na 2009. godinu u

iznosu od 16.318 tisuća kuna i umanjiti trošak za obračune koji su provedeni u 2009., a odnose se na

prethodne godine u iznosu od 17.991 tisuća kuna.

Vrijednosno usklaĎenje potraživanja od kupaca i ostalih potraživanja

Trošak vrijednosnog usklaĎenja kratkotrajnih potraţivanja je u 2009. godini podcijenjen za 14.370

tisuća kuna, te je za isti iznos potrebno prepraviti financijske izvještaje za 2009. godinu.

Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti / (gubitku) pridruženog društva i porez na ostalu

sveobuhvatnu dobit

64

Društvo je u 2009. godini trebalo iskazati udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruţenog društva u

iznosu od 22.563 tisuće kuna i sukladno tome pripadajući porez na ostalu sveobuhvatnu dobit od

4.513 tisuće kuna (pojašnjenje ulaganja u pridruţena društva).

3.4.Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje trgovačke robe priznaju se u trenutku isporuke trgovačke robe i prijenosa

vlasništva. Prihodi od kamata obračunavaju se na temelju nepodmirene glavnice i po primjenjivim

kamatnim stopama. Prihodi od dividendi, odnosno udjela u dobiti, priznaju se u trenutku kad su

utvrĎena prava dioničara na primitak dividende, odnosno udjela u dobiti.

Sukladno Zakonu o pošti objavljenom u Narodnim novinama (NN 172/03), Društvo je davatelj (javni

operator) poštanskih usluga pri čemu ima isključivo pravo obavljanja rezerviranih poštanskih usluga

kao i obvezu pruţanja tih usluga na cijelom području Republike Hrvatske. Poštanska usluga obuhvaća

usluge prijama, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka. Poštanska pošiljka je vlasništvo pošiljatelja

sve dok nije uručena primatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi. Prihod od obavljanja poštanskih usluga se

priznaje u trenutku prijema pošiljke, što nije u skladu s MRS-om 18, no Uprava Društva smatra da

učinak nije značajan za priloţene financijske izvještaje.

3.5.Troškovi posudbe

Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom kvalificiranog

sredstva, a to je sredstvo koje nuţno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu

uporabu ili prodaju, se pripisuju trošku nabave toga sredstva sve dok sredstvo većim dijelom ne bude

spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.

Prihodi od ulaganja zaraĎeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do početka

njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija kapitalizacija je

prihvatljiva.

Svi drugi troškovi posudbe se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

3.6. Transakcije u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama početno se preračunavaju u hrvatske kune primjenom tečajeva na

datum transakcije. Novčana sredstva, potraţivanja i obveze iskazani u stranim valutama naknadno se

preračunavaju po tečajevima na datum izvještaja o financijskom poloţaju. Dobici i gubici nastali

preračunavanjem uključuju se u izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu. Vaţeći tečaj

hrvatske valute na dan 31. prosinca 2010. godine bio je 7,3852 kuna za 1 EUR i 5,5682 kuna za 1

USD (31. prosinca 2009. godine: 7,3062 kuna za 1 EUR i 5,0893 kuna za 1 USD).

3.7. Porez na dobit

Rezerviranje za porez na dobit se knjiţi kad je to potrebno. OdgoĎeni porezi na dobit odraţavaju neto

porezne efekte privremenih razlika izmeĎu iskazanih iznosa imovine i obveza za potrebe financijskog

izvještavanja i iznosa korištenih za potrebe poreza na dobitak. OdgoĎena porezna sredstva i obveze

su izračunani koristeći porezne stope za koje se očekuje da će se primijeniti na oporezivi dobitak u

godinama za koje se očekuje da će te privremene razlike biti povrative ili namirene. OdgoĎena

porezna sredstva se priznaju za prenošenje neiskorištenog poreznog gubitka i neiskorištenog

poreznog kredita do stupnja očekivanja da će budući oporezivi dobici biti ostvareni pa će neiskorišteni

porezni gubici i neiskorišteni porezni krediti u tom slučaju moći biti iskorišteni.

Odgođeni porez

65

OdgoĎeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obveza ili povrat temeljem razlike

izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvještajima i pripadajuće porezne

osnovice koja se koristi za izračunavanje oporezive dobiti, a obračunava se metodom bilančne

obveze. OdgoĎene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a

odgoĎena porezna imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloţiva

oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju. OdgoĎene

porezne obveze i porezna imovina ne priznaju se po privremenim razlikama koje proizlaze iz goodwill-

a ili početnim priznavanjem druge imovine i obveza, osim kod poslovnog spajanja, u transakcijama

koje ne utječu ni na poreznu niti računovodstvenu dobit.

OdgoĎene porezne obveze priznaju se na temelju oporezivih privremenih razlika koje nastaju po

osnovi ulaganja u ovisna i pridruţena društva, odnosno udjela u zajedničkim ulaganjima, osim ako

Društvo nije u mogućnosti kontrolirati poništenje privremene razlike i ako je vjerojatno da se

privremena razlika neće poništiti u dogledno vrijeme. Knjigovodstveni iznos odgoĎene porezne

imovine preispituje se na svaki datum izvještaja o financijskom poloţaju i umanjuje u onoj mjeri u kojoj

više nije vjerojatno da će biti raspoloţiv dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela

porezne imovine. OdgoĎeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti

u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva, temeljenim na

poreznim zakonima koji su na snazi ili u postupku donošenja do datuma izvještaja o financijskom

poloţaju. Izračun odgoĎenih poreznih obveza i imovine odrţava iznos za koji se očekuje da će nastati

obveza ili povrat, na datum izvještavanja.

OdgoĎena porezna imovina i obveze se prebijaju ako postoji zakonsko pravo da se tekućom

poreznom imovinom pokriju tekuće porezne obaveze te kada se odnose na porezne prihode koje

utvrĎuje ista porezna uprava, a Društvo namjerava sravniti svoju tekuću poreznu imovinu s poreznim

obvezama.

Tekući i odgođeni porez za razdoblje

OdgoĎeni porez knjiţi se na teret ili u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se ne odnosi

na stavke koje se knjiţe izravno u korist ili na teret glavnice, u kom slučaju se odgoĎeni porez takoĎer

iskazuje u okviru glavnice ili kada porez proizlazi iz početnog voĎenja računa kod poslovnog spajanja.

U slučaju poslovnog spajanja, porezi se uzimaju u obzir kod izračuna goodwill-a ili utvrĎivanju viška

udjela kupca u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine, obveza i mogućih obveza kupca u odnosu

na trošak.

Porez na dodanu vrijednost

Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i

kupnje priznaje se i iskazuje u izvještaju o financijskom poloţaju na neto osnovi. U slučaju umanjenja

potraţivanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraţivanja,

uključujući PDV.

Dana 1. siječnja 2010. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na

dodanu vrijednost sukladno kojem je uvedeno funkcionalno osloboĎenje vezano za obavljanje

poštanskih usluga i usluga novčanog poslovanja, te u skladu s tim Hrvatska pošta više nema obvezu

obračunavati porez na dodanu vrijednost na obavljene univerzalne poštanske usluge i obavljene

usluge novčanog poslovanja. Istovremeno, Hrvatska pošta nema pravo odbiti pretporez po računima

primljenim za dobra i usluge koje su isključivo vezane uz obavljanje tih usluga.

3.8.Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina

Dugotrajna materijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave, te naknadno umanjuje za

ispravak vrijednosti. Trošak nabave dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine obuhvaća nabavnu

66

vrijednost, uvozne pristojbe i bespovratne poreze na promet, kao i sve druge troškove koji se mogu

izravno pripisati dovoĎenju sredstva u stanje za njegovu namjeravanu uporabu. Troškovi tekućeg

odrţavanja i popravaka, zamjene te investicijskog odrţavanja manjeg obima priznaju se kao rashod

kad su nastali. U situacijama gdje je jasno da su troškovi rezultirali povećanjem budućih očekivanih

ekonomskih koristi, koje se trebaju ostvariti uporabom dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

iznad njenih izvorno procijenjenih mogućnosti, oni se kapitaliziraju, odnosno uključuju u

knjigovodstvenu vrijednost tog sredstva. Dobici i gubici temeljem rashodovanja ili otuĎenja dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem

su nastali. Obračun amortizacije započinje stavljanjem sredstva u uporabu. Amortizacija se

obračunava tako da se trošak nabave ili procijenjena vrijednost sredstva, izuzev zemljišta i dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine u pripremi, otpisuje tijekom procijenjenog vijeka uporabe sredstva

primjenom pravocrtne metode kako slijedi:

Stopa amortizacije (%)

GraĎevinski objekti 2,5 – 10

Postrojenja i oprema 5 – 50

Nematerijalna imovina 20 – 25

Svaka stavka nekretnina, postrojenja i opreme značajnog udjela u trošku ukupne vrijednosti stavke se

amortizira odvojeno.

Slijedom razdvajanja Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) u dva subjekta Hrvatska pošta d.d. i

Hrvatski telekom d.d. rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama je u tijeku.

Do dana izdavanja ovih financijskih izvještaja nismo bili u mogućnosti pribaviti i predočiti evidencije

kojima bi se omogućilo uvjerenje da Društvo posjeduje odgovarajuću dokumentaciju o ekonomskom

pravu korištenja odreĎenih zemljišta i zgrada.

3.9.Umanjenja

Na svaki izvještajni datum, Društvo provjerava knjigovodstvene iznose svoje dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine kako bi utvrdilo da li postoje naznake da je došlo do gubitaka zbog umanjenja

vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se mogli

odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije moguće

procijeniti, Društvo procjenjuje nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to sredstvo pripada.

Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za rasporeĎivanje, imovina društva se takoĎer

rasporeĎuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na najmanju skupinu

jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu rasporeĎivanja.

3.10.Ulaganja u pridruţeno društvo

Pridruţeno društvo je subjekt u kojem društvo ima značajan utjecaj, ali koje nije ovisno društvo, niti

udjel u zajedničkom ulaganju. Značajan utjecaj je moć sudjelovanja u donošenju odluka o f inancijskim

i poslovnim politikama u nekom društvu, ali ne i kontrola nad tim politikama.

U ovim financijskim izvještajima rezultati, imovina i obveze pridruţenih društava iskazani su po metodi

udjela. Prema metodi udjela, ulaganja u pridruţena društva se u izvještaju o financijskom poloţaju

iskazuju po trošku usklaĎenom za sve promjene udjela Društva u neto imovini pridruţenog društva

nakon stjecanja, kao i za sva eventualna umanjenja vrijednosti pojedinačnih ulaganja. Gubitak

pridruţenog društva iznad udjela Društva u pridruţenom društvu, koji uključuje sve dugoročne udjele

67

koji su u svojoj suštini dio neto ulaganja Društva u pridruţeno društvo, se priznaje samo u visini

pravnih ili izvedenih obveza Društva ili plaćanja koje je Društvo izvršilo u ime pridruţenog društva.

Društvo ne priprema konsolidirane financijske izvještaje jer nema ovisnih društava nego samo jedno

pridruţeno društvo. Kako su financijski izvještaji ujedno i jedini financijski izvještaji koje Društvo

priprema, ulaganje u pridruţeno Društvo tretira se primjenom metode udjela kako je gore navedeno.

3.11.Zalihe

Zalihe trgovačke robe se iskazuju po trošku ili neto očekivanoj prodajnoj vrijednosti koja se moţe

realizirati, ovisno o tome što je niţe. Trošak obuhvaća nabavnu cijenu i ovisne troškove nabave

povezane s dovoĎenjem zaliha do njihove sadašnje lokacije i u sadašnje stanje.

U slučajevima kad je potrebno svesti vrijednost zaliha na neto očekivanu prodajnu vrijednost, obavlja

se ispravak vrijednosti zaliha na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu.

Neto očekivana prodajna vrijednost, koja se moţe realizirati, predstavlja procijenjenu prodajnu cijenu

umanjenu za sve procijenjene troškove dovršenja i troškove marketinga, prodaje i distribucije.

3.12.Potraţivanja od kupaca i dani predujmovi

Potraţivanja od kupaca i plaćeni predujmovi iskazuju se po nominalnom iznosu umanjenom za

odgovarajući iznos ispravka vrijednosti za procijenjene nenaplative iznose.

Uprava utvrĎuje ispravak vrijednosti potraţivanja rizičnih u pogledu izvjesnosti naplate na temelju

pregleda starosne strukture svih potraţivanja te analize pojedinačnih značajnih iznosa. Ispravak

vrijednosti potraţivanja rizičnih u pogledu izvjesnosti naplate obavlja se na teret izvještaja o

sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu.

3.13.Novac i novĉani ekvivalenti

Novčana sredstva se sastoje od stanja na računima u bankama i novca u blagajni, te depozita i

vrijednosnih papira unovčivih po pozivu ili najkasnije u roku od tri mjeseca.

3.14.Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju kad Društvo ima sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) koja je nastala kao

rezultat prošlih dogaĎaja, ako je vjerojatno da će Društvo trebati podmiriti tu obvezu i ako se iznos

obveze moţe pouzdano procijeniti.

Rezerviranja se preispituju na dan izvještaja o financijskom poloţaju, te se usklaĎuju s procjenom

temeljenom na trenutno najboljim saznanjima. Kad je iznos smanjenja vrijednosti novca značajan,

iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost troškova za koje se očekuje da će nastati kako bi se podmirila

obveza, utvrĎenih korištenjem procijenjene bezrizične kamatne stope kao diskontne stope. Kad se

koristi diskontiranje, svake se godine utjecaj diskontiranja knjiţi kao financijski trošak, te je iskazana

vrijednost rezerviranja povećana svake godine za proteklo vrijeme.

Iznos priznat kao rezerviranje je najbolja procjena naknade koja će biti potrebna kako bi se podmirila

sadašnja obveza na datum izvještaja o financijskom poloţaju, uzimajući u obzir rizike i neizvjesnosti

povezane s obvezom. Ako se rezerviranje mjeri koristeći procjenu novčanih tokova potrebnih za

podmirenje sadašnje obveze, knjigovodstveni iznos obveze je sadašnja vrijednost tih novčanih tokova.

Kad se od treće strane očekuje povrat nekih ili svih ekonomskih koristi koje su potrebne da bi se

rezerviranje podmirilo, povezano potraţivanje se priznaje kao sredstvo ako je gotovo u potpunosti

izvjesno da će naknada biti primljena te ako je iznos potraţivanja moguće pouzdano izmjeriti.

68

3.15.Otpremnine i jubilarne nagrade, te ostala primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Društvo u ime svojih radnika koji su članovi

obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni

mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Društvo nema

dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza u svezi s mirovinama radnika. Nadalje,

Društvo nema obvezu osigurati bilo koja druga primanja radnika nakon njihova umirovljenja.

(b) Poticajne otpremnine

Obveze za otpremnine se priznaju kad Društvo prekine radni odnos radnika prije normalnog datuma

umirovljenja ili odlukom radnika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za naknadu.

Društvo priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da prekine radni odnos sa

sadašnjim radnicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da od njega odustane ili

osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje radnog odnosa.

(c) Redovne otpremnine kod odlaska u mirovinu

Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma, diskontiraju

se na njihovu sadašnju vrijednost.

(d) Dugoročna primanja radnika

Kod planova definiranih mirovinskih primanja, troškovi primanja odreĎuju se metodom projicirane

kreditne jedinice na temelju aktuarske procjene koja se obavlja na svaki izvještajni datum. Dobici i

gubici nastali aktuarskom procjenom priznaju se u razdoblju u kojem su nastali.

Trošak minulog rada priznaje se odmah u onoj mjeri u kojoj su prava na primanja već stečena. U

suprotnom, amortizira se razmjerno tijekom odreĎenog razdoblja sve do trenutka stjecanja prava na

naknade.

3.16.Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze iskazani u priloţenim financijskim izvještajima uključuju novac

i novčane ekvivalente, utrţive vrijednosnice, potraţivanja od kupaca i druga potraţivanja i obveze,

dugoročna potraţivanja, zajmove, posudbe i ulaganja. Računovodstvene metode priznavanja i

vrednovanja ovih stavaka su izloţene u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Ulaganja se priznaju ili odbijaju priznati na datum transakcije kada se kupovina ili prodaja ulaganja

odvija prema ugovoru uvjeti kojeg zahtijevaju da se isporuka izvrši u vremenskim okvirima odreĎenog

trţišta, a početno se utvrĎuje prema fer vrijednosti, bez uračunavanja troškova transakcije, osim za

onu financijsku imovinu klasificiranu kao fer vrijednost kroz izračun dobiti ili gubitka, koja se početno

izračunava prema fer vrijednosti.

Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijske imovine, a utvrĎuje se u vrijeme početnog priznavanja.

Metoda efektivne kamate

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak financijske imovine ili

obveza, te se prihod ili trošak od kamata rasporeĎuje tijekom relevantnog razdoblja. Efektivna

kamatna stopa jest stopa kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju tijekom očekivanog

vijeka financijske imovine ili obveza ili kraćeg razdoblja ako je primjenjivo.

Dani zajmovi i potraživanja

69

Potraţivanja od kupaca, potraţivanja po danim zajmovima i druga potraţivanja s fiksnim ili odredivim

plaćanjima koja ne kotiraju na aktivnom trţištu su svrstana u dane zajmove i potraţivanja. Zajmovi i

potraţivanja se mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamate, umanjenom za

eventualne gubitke zbog umanjenja. Prihodi od kamata se priznaju primjenom efektivne kamatne

stope, izuzev kod kratkoročnih potraţivanja, kod kojih priznavanje kamata ne bi bilo materijalno

značajno.

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

Ulaganja koja su raspoloţiva za prodaju razvrstana su kao kratkoročna imovina ako ih Uprava ima

namjeru realizirati u roku od 12 mjeseci od datuma izvještaja o financijskom poloţaju. Svaka kupovina

i prodaja priznaje se na datum podmirenja. Ulaganja se prvo iskazuju po nabavnoj cijeni, a to je fer

vrijednost naknade koja je dana za njih, uključujući troškove transakcije. Ulaganja koja su raspoloţiva

za prodaju nakon početnog priznavanja se knjiţe po svojoj fer vrijednosti bez smanjenja za troškove

transakcije na temelju njihove trţišne cijene na datum izvještaja o financijskom poloţaju. Ako nije

moguće utvrditi fer vrijednost, ulaganja su iskazana po trošku nabave, uz provjeru mogućeg

umanjenja vrijednosti u odnosu na trţišnu vrijednosti na svaki datum izvještavanja.

Smanjenje vrijednosti financijske imovine

Pokazatelji smanjenja vrijednosti za financijsku imovinu procjenjuju se na dan izrade svakog izvještaja

o financijskom poloţaju. Smanjenje vrijednosti financijske imovine provodi se kad god postoje

objektivni dokazi da će jedan ili više dogaĎaja nakon početnog knjiţenja financijske imovine dovesti do

promjene očekivanog budućeg novčanog tijeka ulaganja. Za financijsku imovinu knjiţenu prema

amortiziranom trošku iznos smanjenja vrijednosti predstavlja razliku izmeĎu knjigovodstvene

vrijednosti i sadašnje vrijednosti procijenjenog budućeg novčanog toka, diskontiran za izvornu

efektivnu kamatnu stopu.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine umanjuje se za gubitak uslijed smanjenja vrijednosti

preko konta za ispravak vrijednosti. Kada potraţivanje od kupca nije moguće naplatiti, ono se otpisuje

preko konta za ispravak vrijednost potraţivanja. Ukoliko doĎe do naplate prethodno otpisanih

potraţivanja ona se knjiţe u korist konta za ispravak vrijednosti.

Promjene knjigovodstvene vrijednosti konta za ispravak vrijednosti priznaju se u obračunu dobiti ili

gubitka. Financijski instrumenti su svrstani kao obveza ili glavnica u skladu s bitnim ugovornim

odredbama. Kamate, dividende, dobici i gubici koji se odnose na financijske instrumente svrstane kao

obveze, iskazani su kao prihod ili trošak kad nastanu. Financijski instrumenti se prebijaju u slučaju kad

ih Društvo ima zakonski pravo prebijati, bilo na neto osnovi ili putem naplate imovine i plaćanjem

obveza u isto vrijeme.

Prestanak priznavanja financijske imovine

Društvo prestaje priznavati financijsko sredstvo samo ako je isteklo ugovorno pravo na novčane

tokove po osnovi sredstva, ako financijsko sredstvo prenese i ako svi rizici i sve nagrade povezane s

vlasništvom nad tim sredstvom većim dijelom prelaze na drugi subjekt. Ako Društvo ne prenosi niti

zadrţava gotovo sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom i ako i dalje ima kontrolu nad

prenesenim sredstvom, priznaje svoj zadrţani udjel u sredstvu te povezanu obvezu u iznosima koje

eventualno mora platiti. Ako Društvo zadrţi većim dijelom sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom

nad prenesenim financijskim sredstvom, to sredstvo nastavlja priznavati, zajedno s priznavanjem

posudbe za koju je dan kolateral, a koja je dobivena za prihode koje je primilo.

Razvrstavanje u obveze ili glavnicu Duţnički i glavnički instrumenti se razvrstavaju ili kao financijske obveze ili u glavnicu, u skladu sa

suštinom ugovornog sporazuma.

70

Glavnički instrumenti

Glavnički instrument je ugovor koji pruţa dokaz o ostatku udjela u imovini subjekta nakon oduzimanja

svih njegovih obveza. Glavnički instrumenti koje je izdalo Društvo se evidentiraju u iznosu ostvarenih

prihoda, umanjenih za direktne troškove izdavanja.

Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz iskazivanje

promjena fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka ili kao ostale financijske obveze.

Financijska obveza se klasificira kao obveza namijenjena trgovanju ako:

je nastala prvenstveno radi reotkupa u bliskoj budućnosti ili

je sastavni dio utvrĎenog portfelja financijskih instrumenata kojima Društvo upravlja zajedno i

ako je u novije vrijeme odraţavala obrazac kratkoročnog ostvarivanja dobiti ili

je derivativ koji nije odreĎen niti učinkovit kao instrument zaštite.

Financijske obveze koje nisu namijenjene trgovanju mogu nakon početnog priznavanja biti odreĎene

za iskazivanje po fer vrijednosti uz iskazivanje promjena fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka ako:

se takvim odreĎivanjem poništava ili znatno smanjuje nedosljednost u mjerenju ili priznavanju

koja bi se u suprotnom javila ili

ako je financijska obveza dio grupe financijske imovine ili financijskih obveza ili oboje, kojom

se upravlja i čiji rezultati se procjenjuju na osnovi fer vrijednosti, u skladu s dokumentiranom

politikom Društva za upravljanje rizicima ili njenom strategijom ulaganja i ako se interne

informacije o grupiranju prezentiraju na toj osnovi ili

ako je sastavni dio ugovora koji sadrţi jedan ili više ugraĎenih derivativa i MRS 39 “Financijski

instrumenti: priznavanje i mjerenje” dopušta da se cijeli kombinirani ugovor (sredstvo ili

obveza) odredi za iskazivanje po fer vrijednosti na način da se promjene fer vrijednosti

iskazuju u računu dobiti i gubitka.

Financijske obveze po fer vrijednosti kod koje se promjene fer vrijednosti iskazuju u računu dobiti i

gubitka se iskazuju po fer vrijednosti, pri čemu se svaka dobit ili svaki gubitak priznaje u računu dobiti i

gubitka. Neto dobit ili gubitak priznat u računu dobiti i gubitka obuhvaća i kamate plaćene na

financijsku obvezu. Fer vrijednost se odreĎuje na način opisan u bilješci 42.

3.17.Potencijalne obveze

Potencijalne obveze ne priznaju se u financijskim izvještajima. One se objavljuju jedino ako

mogućnost odljeva resursa koji čine gospodarske koristi nije daleka. Potencijalna imovina se ne

priznaje u financijskim izvještajima, nego se objavljuje u trenutku kada postane vjerojatan priljev

gospodarskih koristi.

3.18.DogaĊaji nakon datuma izvještaja o financijskom poloţaju

DogaĎaji nakon datuma izvještaja o financijskom poloţaju koji pruţaju dodatne informacije o poloţaju

Društva na datum izvještaja o financijskom poloţaju (dogaĎaji koji imaju za učinak usklaĎenja)

odraţavaju se u financijskim izvještajima. Oni dogaĎaji koji nemaju za posljedicu usklaĎenja, objavljeni

su u bilješkama uz financijske izvještaje ako su od materijalnog značaja.

71

4.KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROSUDBE I KLJUĈNI IZVOR NEIZVJESNOSTI PROCJENA

Kod primjene računovodstvenih politika Društva, koje su opisane u bilješci 3, Uprava treba davati

prosudbe, procjene i izvoditi pretpostavke o knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza koje nisu

vidljive iz drugih izvora. Procjene i s njima povezane pretpostavke se temelje na iskustvu u proteklim

razdobljima i drugim relevantnim čimbenicima. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od procjena.

Procjene i pretpostavke na temelju kojih su procjene izvedene se kontinuirano preispituju. Izmjene

računovodstvenih procjena se priznaju u razdoblju revidiranja procjene ako izmjena utječe samo na to

razdoblje ili u razdoblju revidiranja procjene i u budućim razdobljima ako izmjena utječe i na tekuće i

na buduća razdoblja.

Procjene su korištene, ali ne i ograničene na razdoblja amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina,

postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, ispravke vrijednosti zaliha i umanjenja vrijednosti

potraţivanja i rezerviranja za sudske sporove. Slijedi opis ključnih prosudbi Uprave, u procesu

primjene računovodstvenih politika Društva koje su najznačajnije utjecale na iznose priznate u

financijskim izvještajima.

Vijek trajanja nekretnina, postrojenja i opreme

Kao što je opisano u bilješci 3.8., Društvo pregledava procijenjeni vijek trajanja nekretnina, postrojenja

i opreme na kraju svakog godišnjeg izvještajnog perioda. Nekretnine, postrojenja i oprema su iskazani

po trošku nabave umanjenom za akumulirani ispravak vrijednosti. Nije provedena revalorizacija

nekretnina, postrojenja i opreme (knjigovodstvena vrijednost odgovara nabavnoj vrijednosti koja je

umanjivana za amortizaciju) te je Uprava uvjerenja da je trţišna vrijednost nekretnina, postrojenja i

opreme znatno veća od vrijednosti iskazane u priloţenim financijskim izvještajima.

Diskontirana vrijednost imovine i obveza do dospijeća

Vrijednost imovine i obveza do dospijeća mjeri se po sadašnjoj vrijednosti procijenjenih budućih

novčanih tokova primjenom diskontne stope koja je slična kamatnoj stopi na drţavne obveznice kod

kojih su valute i rokovi u skladu s valutama i procijenjenom trajanju imovine i obveza.

Raspoloživost oporezujuće dobit za koju imovina odgođenog poreza može biti priznata

Imovina odgoĎenog poreza se priznaje za sve neiskorištene porezne gubitke do mjere u kojoj je

moguće da će porez na dobit biti raspoloţiv za iskorišteni gubitak. Značajne prosudbe su zahtijevane

u odreĎivanju iznosa imovine odgoĎenog poreza koja se moţe priznati, temeljena na vjerojatnom

izračunu vremena i razini buduće oporezive dobiti zajedno s budućom planiranom strategijom poreza.

Tijekom 2010. godine izvršena su priznavanja odgoĎene porezne imovine po raspoloţivim poreznim

razlikama. Iznosi neiskorištenih poreznih gubitaka ne koriste se za priznavanje odgoĎene porezne

imovine u izvještaju o financijskom poloţaju, jer nije izvjesno da će biti ostvarena dostatna oporeziva

dobit za korištenje ove odgoĎene porezne imovine.

Ispravak vrijednosti potraživanja od kupaca





Aktuarske procjene korištene za izračun naknada za odlazak u mirovinu

Trošak definiranih planiranih naknada je utvrĎen koristeći aktuarske procjene. Aktuarske procjene

uključuju utvrĎivanje pretpostavki o diskontiranim stopama, budućim povećanjima dohotka i smrtnosti

72

ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode tih planova, te procjene su predmet nesigurnosti. U 2009.

godini Uprava Društva je priznala sadašnju obvezu za pomoći djelatnicima temeljem aktuarskog

izračuna prvi puta u financijskim izvještajima Društva. Prepravak prethodnih razdoblja nije proveden

zbog nematerijalnog učinka na prethodna razdoblja. Rezerviranja za naknade za mirovine i jubilarne

nagrade te pomoći djelatnicima iznose 203.271 tisuću kuna na 31. prosinca 2010. i 199.096 tisuća

kuna na 31. prosinca 2009. godine (vidi bilješku 33).

Posljedice određenih sudskih sporova

Društvo je stranka u brojnim parnicama i postupcima nastalim u uobičajenom obavljanju poslovanja.

Uprava koristi procjenu kada su najvjerojatnije posljedice tih aktivnosti procijenjene i rezerviranja se

priznaju na dosljednoj osnovi.

5.PRIHODI OD PRODAJE

Prihod predstavlja iznos potraţivanja (ne uključujući trošarine i slične pristojbe) od prodaje robe i

usluga.

2010.

godine

2009.

godine

Prihod od prodaje u zemlji 1.563.108 1.597.374

Prihod od prodaje u inozemstvu 38.262 33.006

1.601.370 1.630.380

6.INFORMACIJE O SEGMENTIMA

Društvo je usvojilo MSFI 8 „Poslovni segmenti“ s 1. siječnjem 2009. godine. MSFI 8 nalaţe da se

poslovni segmenti odrede prema internim izvještajima o sastavnim dijelovima Društva koje redovito

pregledava glavni izvršni donositelj poslovnih odluka kako bi se na segmente rasporedili resursi i

ocijenila uspješnost.

U 2009. godini Društvo je organizirano kroz teritorijalna područja (20) koja se objedinjavanjem svode

na šest regija (izvještajni segmenti) o kojima se informacije podnose Upravi Društva. U 2010. godini

provedena je reorganizacija te je Društvo usvojilo novu organizacijsku strukturu prema kojoj je

organizirano kroz četiri divizije: divizija pošta, divizija ekspres, divizija mreţa i divizija podrška.

Obzirom na navedenu promjenu i nemogućnost prikazivanja 2009. godine po divizijama, izvještajni

segmenti su u 2010. godini takoĎer odreĎeni prema teritorijalnom kriteriju kao glavnom kriteriju koji

ključni donosioci odluka koriste prilikom ocjene uspješnosti i alokacije resursa. Računovodstvene

politike izvještajnih segmenata su jednake računovodstvenim politikama Društva iznesenim u bilješci

3.

6.1.Prihodi i rezultati poslovanja po segmentu

Slijedi analiza prihoda i rezultata Društva po izvještajnim segmentima koji su prikazani u skladu s

MSFI 8. Prihod segmenta predstavlja prihod koji je svaki segment ostvario bez rasporeĎivanja

financijskih prihoda, udjela u pridruţenom društvu i rezerviranja. Prihodi od prodaje u inozemstvu

73

(prema meĎunarodnim obračunima) i troškovi po meĎunarodnim obračunima vode se na razini

Društva te informacije o raspodjeli tih prihoda i troškova po segmentima nisu dostupne.

Teritorijalna analiza prihoda i rashoda za 2010. godinu

Zagreb Varaţdin Osijek Rijeka Zadar Split Ukupno

Prihodi od

prodaje na

domaćem trţištu

779.122 194.655 153.897 174.243 92.213 168.978 1.563.108

Ostali prihodi 20.607 2.331 2.943 1.963 2.483 4.380 34.707

Rashodi (667.839

)

(186.128) (199.458) (200.768) (118.664) (217.974) (1.590.83

1)

Dobit / (gubitak)

po segmentima

131.890 10.858 (42.618) (24.562) (23.968) (44.616) 6.984

Prihodi od

prodaje po

meĎunarodnom

obračunu

38.262

Troškovi po

meĎunarodnom

obračunu

(23.783)

Udjel u dobiti

pridruţenog

društva

20.613

Financijski prihodi 19.050

Financijski

rashodi

(41.954)

Rezerviranja,

neto

15.910

Dobit prije

poreza

35.082

74

Teritorijalna analiza prihoda i rashoda za 2009. godinu

Zagreb Varaţdin Osijek Rijeka Zadar Split Ukupno

Prihodi od

prodaje na

domaćem trţištu

822.560 197.349 156.947 172.476 93.191 154.851 1.597.374

Ostali prihodi 19.327 3.115 4.604 4.217 3.044 5.426 39.733

Rashodi (635.226) (212.516) (232.139) (222.563) (131.973) (244.216) (1.678.633

)

Dobit / (gubitak)

po segmentima

206.661 (12.052) (70.588) (45.870) (35.738) (83.939) (41.526)

Prihodi od

prodaje po

meĎunarodnom

obračunu

33.006

Troškovi po

meĎunarodnom

obračunu

(20.440)

Udjel u gubitku

pridruţenog

društva

(165.443)


Financijski

rashodi

(25.130)

Rezerviranja,

neto

(45.336)

Gubitak prije

poreza

(248.462)

_________

_

75

6.2.Imovina i obveze segmenta

Imovina i obveze segmenta

Imovina Obveze

2010. 2009. 2008. 2010. 2009. 2008.

Zagreb 356.359 345.465 276.300 256.434 154.272 98.412

Varaţdin 75.935 103.901 92.318 (44.245) 37.729 26.468

Osijek 180.299 111.432 100.875 (48.968) 42.734 27.662

Rijeka 70.145 76.868 67.615 11.043 36.864 28.959

Zadar 38.495 70.844 65.001 11.375 30.165 25.385

Split 176.741 164.494 164.084 44.013 56.754 49.941

897.974 873.004 766.193 229.652 358.518 256.827

NerasporeĎeno 332.895 310.195 452.811 522.833 387.758 299.354

OdgoĎena porez.

imovina

68.243 74.373 37.578 - - -

1.299.112 1.257.572 1.256.582 752.485 746.276 556.181

Sva imovina, osim financijske imovine i odgoĎene porezne imovine je rasporeĎena na izvještajne

segmente. Imovina koju izvještajni segmenti zajednički koriste rasporeĎena je na temelju prihoda, kao

ključa raspodjele, koji je ostvario svaki pojedinačni izvještajni segment.

Sve obveze, osim dugoročnih i kratkoročnih financijskih obveza i obveza za rezerviranja rasporeĎene

su na izvještajne segmente. Obveze za koje izvještajni segmenti skupno odgovaraju se rasporeĎuju

razmjerno segmentalnoj imovini.

6.3.Ostale informacije o segmentima

Amortizacija i povećanja materijalne i nematerijalne imovine po segmentima

Amortizacija materijalne

i nematerijalne imovine

Povećanje dugotrajne

imovine

2010.

godine

2009.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Zagreb 7.893 14.018 41.832 37.331

Varaţdin 6.509 5.773 5.747 14.493

Osijek 10.540 6.551 11.029 15.544

Rijeka 2.088 4.804 10.209 14.052

Zadar 4.507 3.856 4.301 8.218

Split 26.905 9.691 13.521 13.978

58.442 44.693 86.639 103.616

76

6.4.Prihodi po glavnim uslugama

Najveći iznosi prihoda ostvareni su kroz poštarine za pisma i tiskanice. Slijedi raspodjela navedenih

prihoda po izvještajnim segmentima.

2010. godine

Poštanske

usluge

Usluge

platnog

prometa

Kurirske

usluge

Prodaja robe

i ostale

usluge

Ukupno

Zagreb 605.275 109.811 22.693 41.343 779.122

Varaţdin 118.457 54.315 4.617 17.267 194.656

Osijek 73.176 56.903 4.793 19.025 153.897

Rijeka 102.529 40.550 7.258 23.906 174.243

Zadar 40.252 34.947 3.561 13.452 92.212

Split 89.374 51.310 6.791 21.503 168.978

Prihodi od prodaje

na domaćem

trţištu

1.029.063 347.836 49.713 136.496 1.563.108

Prihodi od prodaje

u inozemstvu

38.262

Ukupno prihodi

od prodaje

1.601.370

2009. godine

Poštanske

usluge

Usluge

platnog

prometa

Kurirske

usluge

Prodaja robe i

ostale usluge

Ukupno

Zagreb 661.381 105.442 15.245 40.492 822.560

Varaţdin 126.994 53.023 3.925 13.407 197.349

Osijek 80.488 57.231 3.687 15.541 156.947

Rijeka 109.300 38.229 5.802 19.145 172.476

Zadar 48.572 31.360 2.837 10.422 93.191

Split 85.109 49.104 5.014 15.624 154.851

Prihodi od prodaje

na domaćem

trţištu

1.111.844 334.389 36.510 114.631 1.597.374

Prihodi od prodaje

u inozemstvu

33.006

Ukupno prihodi

od prodaje

1.630.380

77

7.OSTALI PRIHODI

2010.

godine

2009.

godine

Prihod od ukidanja rezerviranja 25.085 8.518

Prihod od najma 15.667 13.231

Prihod od kompenzacija, subvencija, dotacija 5.628 6.697

Prihod od odmarališta i restorana 2.819 3.016

Prihodi po osnovi usklade pretporeza 2.084 -

Prihodi od otpisa obveza 1.361 292

Prihod na temelju upotrebe vlastite robe i usluga 1.257 1.061

Prihodi od prodaje ostale dugotrajne imovine 670 1.391

Prihodi od naknadnih odobrenja – cassa sconti 637 576

Prihodi iz ranijih godina 470 876

Prihodi od prodaje stanova 297 1.014

Prihod od naplate otpisanih potraţivanja 170 537

Prihodi od rabata, penala i sl. 12 296

Viškovi 1 5

Ukidanje rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore - 7.749

Ostali poslovni prihodi 3.634 2.992

59.792 48.251

Prihodi od ukidanja rezerviranja u iznosu od 25.085 tisuća kuna najvećim se dijelom odnose na

ukidanje rezerviranja u iznosu od 24.160 tisuća kuna za sudske sporove za koje je sudski postupak

okončan ili se prema najboljoj procjeni smatra da će ishod biti pozitivan za Društvo. U 2009. godini

prihodi od ukidanja rezerviranja u iznosu od 8.518 tisuća kuna odnose se najvećim dijelom na

ukidanje rezerviranja za jubilarne nagrade u iznosu od 8.406 tisuća kuna.

8.TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA

2010.

godine

2009.

godine

Energija 52.244 39.164

Trošak sirovina i materijala 39.596 28.990

Trošak sitnog inventara 35.360 4.827

Trošak rezervnih dijelova 6.305 5.326

133.505 78.307

78

Trošak sitnog inventara u iznosu od 35.360 tisuća kuna najvećim dijelom se odnosi na nabavljenu

zaštitnu i sluţbenu odjeću i obuću tijekom 2010. godine u iznosu od 30.672 tisuće kuna (2009: 2.666

tisuća kuna) koja se u trenutku stavljanja u upotrebu otpisuje u 100%-tnom iznosu.

9.TROŠKOVI PRODANE ROBE

Troškovi prodane trgovačke robe u iznosu od 56.506 tisuća kuna (2009. godine u iznosu od 59.371

tisuća kuna) odnose se na nabavnu vrijednost prodanih zaliha trgovačke robe trećim stranama.

Prodaja zaliha trgovačke robe vrši se kroz poštanske urede.

10.TROŠKOVI OSOBLJA

2010.

godine

2009.

godine

Plaće i nadnice 589.432 607.018

Doprinosi na bruto dohodak 362.554 379.533

Jubilarne nagrade, otpremnine i ostali troškovi zaposlenih 111.365 123.602

Stimulativne otpremnine 29.849 165.177

Naknade troškova djelatnicima 7.846 7.530

1.101.046 1.282.860

Naknade troškova djelatnicima obuhvaćaju dnevnice, troškove noćenja i prijevoza na sluţbenom putu

i naknade za upotrebu vlastitog vozila u sluţbene svrhe.

11.AMORTIZACIJA

2010.

godine

2009.

godine

Amortizacija materijalne imovine (bilješka 20) 54.608 42.845

Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 19) 3.834 1.848

58.442 44.693

Razlika izmeĎu troška amortizacije i kretanja ispravka vrijednosti u 2009. godini u iznosu od 165 tisuća

kuna odnosi se na sredstva koja su rashodovana te za potrebe poslovanja ponovno stavljena u

upotrebu. Njihovim ponovnim zaprimanjem došlo je do povećanja ispravka vrijednosti u

knjigovodstvenim evidencijama (bilješka 20).

79

12.OSTALI VANJSKI TROŠKOVI

2010.

godine

2009.

godine

Troškovi odrţavanja 40.137 31.648

Troškovi telekomunikacija 32.736 26.589

Troškovi najma 22.881 28.665

Troškovi propagande i reklame 16.121 7.934

Troškovi čuvanja imovine 12.885 8.106

Komunalni troškovi 9.213 7.089

Troškovi odvjetničkih, konzultantskih i drugih usluga 8.097 6.415

Registriranje, pranje i parkiranje auta 6.416 5.576

Troškovi obučavanja radnika 6.312 2.765

Troškovi tiskanja 4.681 7.125

Troškovi prijevoza 4.422 5.515

Troškovi studentskih usluga 1.767 2.529

Troškovi reprezentacije 1.710 1.603

Troškovi ispitivanja 1.124 1.065

Troškovi zaštite na radu 516 68

Troškovi oglašavanja 461 522

Troškovi zdravstvenih usluga 204 2.338

Ostali troškovi 1.261 2.185

170.944 147.737

80

13.VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE KRATKOTRAJNE I DUGOTRAJNE IMOVINE

2010.

godine

2009.

godine

Ostala potraţivanja 10.065 1.121

Potraţivanja od kupaca 6.319 17.043

Zalihe trgovačke robe 834 -

Vrijednosno usklaĎenje opreme 736 -

Vrijednosno usklaĎenje zaliha materijala, rezervnih dijelova i sitnog

inventara

367 48

Diskont dugotrajnih potraţivanja, neto 342 3.375

18.663 21.587

14.OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA

2010.

godine

2009.

godine

Doprinosi javnim tijelima 25.914 18.603

Troškovi meĎunarodnog obračuna pošta 23.783 20.440

Premije osiguranja 9.358 9.350

Sudske presude i nagodbe, potpore za školovanje djece radnika 5.698 5.443

Bankarske usluge, članarine i naknade udrugama 2.383 3.516

Troškovi koji nisu u svezi s ostvarivanjem prihoda 2.181 2.031

Kazne, penali i nadoknade šteta 1.714 1.058

Manjkovi 893 8

Sudski troškovi i pristojbe 656 693

Naknadno utvrĎeni troškovi iz prošlih godina 572 391

Neotpisana vrijednost otuĎene i rashodovane imovine 550 1.752

Ostali poslovni rashodi 1.806 1.233

75.508 64.518

81

15.REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE

2010.

godine

2009.

godine

Rezerviranja za otpremnine zaposlenicima – aktuarski izračun 3.889 37.093

Rezerviranja za sudske sporove 3.529 -

Rezerviranja za pomoći zaposlenicima – aktuarski izračun 1.211 16.761

Rezerviranja za troškove neiskorištenih godišnjih odmora 546 -

9.175 53.854

16.FINANCIJSKI PRIHODI

2010.

godine

2009.

godine

Pozitivne tečajne razlike 10.637 4.174

Prihodi od zateznih kamata 5.561 5.721

Prihodi od kamata 1.403 4.922

Prihodi od dividendi 1.197 1.350

Nerealizirani dobici od financijske imovine 144 240

Prihodi od ulaganja u investicijske fondove 108 -

19.050 16.407

17.FINANCIJSKI RASHODI

2010.

godine

2009.

godine

Kamate na izdane vrijednosne papire 26.907 6.905

Negativne tečajne razlike 14.130 9.332

Naknade za emisiju vrijednosnih papira, depozitorij, prijeboj i namiru 596 1.561

Ostale kamate 299 337

Diskontne kamate po izdanim vrijednosnim papirima 22 5.936

Kamate na kratkoročni kredit - 1.059

41.954 25.130

82

18.POREZ NA DOBIT

Porez na dobit se sastoji od:

2010.

godine

2009.

godine

OdgoĎeni porez (4.854) 41.307

Tekući porez - -

(4.854) 41.307

Odnos izmeĎu računovodstvenog rezultata i prenijetih poreznih gubitaka prikazan je kako slijedi:

2010.

godine

2009.

godine

Dobit / (gubitak) Društva 35.082 (248.462)

Porezne razlike (ispravci računovodstvene dobiti)

Porezno nepriznati rashodi 12.686 229.631

Porezne olakšice (35.187) (17.540)

Porezna osnovica 12.581 (36.371)

Neiskorišteni porezni gubici iz prethodnog razdoblja (276.474) (293.953)

Neiskorišteni porezni gubici istekli u tekućem razdoblju - 53.850

Porezni gubitak za prijenos (263.893) (276.474)

Porezna obveza po stopi od 20% - -

Porezni gubici ističu kako slijedi:

Iznos

2013. godine 236.596

2014. godine 27.297

Vaţeća stopa poreza na dobit u Republici Hrvatskoj za 2010. i 2009. godinu bila je 20%.

Društvo je u mogućnosti prenijeti porezne gubitke u buduća razdoblja u svrhu umanjenja oporezive

dobiti u razdoblju od idućih pet (5) godina.

83

OdgoĎena porezna imovina / (obveza) proizlazi iz sljedećeg:

OdgoĎena porezna imovina Poĉetno stanje Na teret

izvještaja o

sveobuhvatnoj

dobiti

Zakljuĉno

stanje

Otpremnine 24.760 778 25.538

Jubilarne nagrade 11.707 (185) 11.522

Vrijednosno usklaĎenje ulaganja u

pridruţeno društvo

33.089 (4.122) 28.967

Pomoći zaposlenicima 3.352 242 3.594

Diskontiranje potraţivanja i obveza 675 68 743

Neiskorišteni godišnji odmori 1.853 (1.853) -

Vrijednosno usklaĎenje potraţivanja i

zaliha

397 218 615

75.833 (4.854) 70.979

OdgoĎena porezna obveza

Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti


(1.460) 619 (841)

Revalorizacija financijske imovine

raspoloţive za prodaju

- (1.895) (1.895)

(1.460) (1.276) (2.736)

Neto odgoĎena porezna imovina 74.373 (6.130) 68.243

Analiza odgoĎene porezne imovine / (obveza) u izvještaju o financijskom poloţaju:

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

OdgoĎena porezna imovina 70.979 75.833 37.578

OdgoĎena porezna obveza (2.736) (1.460) -

68.243 74.373 37.578

OdgoĎena porezna imovina na temelju prenesenih poreznih gubitaka nije priznata u financijskim

izvještajima zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za korištenje u budućnosti.

84

19. NEMATERIJALNA IMOVINA

Licence

Ulaganja

u tuĊu

imovinu Software

Imovina u

pripremi Ukupno

Nabavna vrijednost

Stanje 31. prosinca 2008.

godine

1.756 49.903 20.972 200 72.831

Nabava 1.473 146 2.587 3.118 7.324

Prijenos s imovine u pripremi 1.961 995 68 (3.024) -

Prodaja ili rashodovanje (209) (88) (210) - (507)


godine

4.981 50.956 23.417 294 79.648

Nabava 1.426 - 1.895 5.775 9.096

Prijenos s imovine u pripremi - 955 1.511 (682) 1.784

Prodaja ili rashodovanje (39) - (59) - (98)


godine

6.368 51.911 26.764 5.387 90.430

Ispravak vrijednosti


godine

1.752 46.692 20.733 - 69.177

Amortizacija za godinu 175 1.374 299 - 1.848

Prodaja ili rashodovanje (209) (88) (210) - (507)


godine

1.718 47.978 20.822 - 70.518

Amortizacija za godinu 770 1.640 1.424 - 3.834

Promjena amortizacijske grupe - 121 - 121



godine

2.449 49.739 22.187 - 74.375

Neto knjigovodstvena

vrijednost

Na dan 31. prosinca 2010.

godine

3.919 2.172 4.577 5.387 16.055


godine

3.263 2.978 2.595 294 9.130

Promjena amortizacijske grupe u iznosu od 121 tisuću kuna se odnosi na preknjiţenje zgrade s konta

vlastitih nekretnina (stopa amortizacije 2,5%) na konto ulaganja u tuĎa sredstva (stopa amortizacije

20%). Provedeno je kao rashod umjesto troška amortizacije.

85

20. MATERIJALNA IMOVINA

Zemljište Zgrade

Postrojenja i

oprema

Imovina u

pripremi Ostalo Ukupno

Predujmovi

za

materijalnu

imovinu

Ukupno

Nabavna vrijednost

Stanje 31. prosinca 2008. godine 34.167 864.621 462.030 9.731 32.945 1.403.494 - 1.403.494

Nabava 952 5.131 6.442 83.863 57 96.445 30 96.475

Prijenos s imovine u pripremi - 589 78.774 (79.363) - - (18) (18)

Prodaja ili rashodovanje (224) (45) (43.607) - (1.138) (45.014) - (45.014)

Stanje 31. prosinca 2009. godine 34.895 870.296 503.639 14.231 31.864 1.454.925 12 1.454.937

Nabava 157 - 144 77.229 7 77.537 6 77.543

Prijenos s imovine u pripremi - 6.612 58.426 (66.804) - (1.766) (18) (1.784)

Ponovna upotreba - - 208 - - 208 - 208

Prodaja ili rashodovanje - (16) (18.109) - (1.096) (19.221) - (19.221)

Stanje 31. prosinca 2010. godine 35.052 876.892 544.308 24.656 30.775 1.511.683 - 1.511.683


Stanje 31. prosinca 2008. godine - 523.738 405.549 - 23.054 952.341 - 952.341

Amortizacija za godinu - 20.031 22.245 - 734 43.010 - 43.010

Prodaja ili rashodovanje - (44) (42.480) - (738) (43.262) - (43.262)






Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 31. prosinca 2010. godine 35.052 312.647 143.237 24.656 8.027 523.619 - 523.619

Na dan 31. prosinca 2009. godine 34.895 326.571 118.325 14.231 8.814 502.836 12 502.848

86

U 2010. godini Društvo je otuĎilo dio graĎevinskih objekata i opreme nabavne vrijednosti 19.319 tisuća

kuna i ispravka vrijednosti u iznosu od 18.939 tisuća kuna.

i. vlasništvo nad zemljištem i graĊevinskim objektima

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama je u tijeku. Društvo nije u posjedu dostatne

dokumentacije kojom bi se dokazalo da je Društvo ekonomski i pravni vlasnik zemljišta i zgrada

iskazanih u izvještaju o financijskom poloţaju na dan 31. prosinca 2010. godine u neto

knjigovodstvenom iznosu od 49.780 tisuća kuna.

ii. umanjenje vrijednosti imovine

MRS 36 propisuje smjernice za prepoznavanje i mjerenje umanjenja vrijednosti iskazane vrijednosti

imovine. Sukladno MRS-u 36, kad god postoje naznake za umanjenje vrijednosti imovine, iskazana

vrijednost bi se trebala usporediti s povrativom vrijednošću te bi iznos do povrativog trebao biti

otpisan. Povrativi iznos je veći iznos usporeĎujući (1) neto prodajnu cijenu ako se imovina moţe

prodati, i (2) vrijednost imovine u uporabi, što predstavlja neto sadašnju vrijednost budućih novčanih

tijekova, temeljenih na razumnim i potkrepljivim pretpostavkama i najboljim saznanjima Uprave o

budućim ekonomskim uvjetima poslovanja. Uprava vjeruje da je iskazani iznos materijalne imovine u

prethodnoj tabeli povrativ kroz buduće poslovanje.

iii. Izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Na dan 1. siječnja 2010. godine u Republici Hrvatskoj je na snagu je stupio Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost sukladno kojem je uvedeno funkcionalno

osloboĎenje vezano za obavljanje poštanskih usluga i usluga novčanog poslovanja, te u skladu s tim

Hrvatska pošta više neće imati obvezu obračunavati porez na dodanu vrijednost na obavljene

univerzalne poštanske usluge i obavljene usluge novčanog poslovanja, te neće imati pravo odbiti

pretporez po računima primljenim za dobra i usluge koje su isključivo vezane uz obavljanje tih usluga.

Sukladno spomenutim izmjenama Zakona o PDV-u, od 1. siječnja 2010. godine Društvo počinje

obavljati isporuke osloboĎene poreza bez prava na odbitak pretporeza, što se smatra promjenom

uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, a slijedom čega je Društvo obavezno ispraviti pretporez za

razdoblje nakon 1. siječnja 2010. godine i to:

- za sva gospodarska dobra koja su pribavljena i stavljena u upotrebu unutar roka od 5 godina te,

- za sve kupljene nekretnine stavljene u upotrebu unutar roka od 10 godina.

Navedeni ispravak pretporeza u iznosu od 5.569 tisuća kuna, Društvo je iskazalo kao trošak tekuće

godine uz povećanje obveze prema drţavi za isti iznos, a sukladno Pravilniku o porezu na dodanu

vrijednost (NN 149/09). Prema Pravilniku, povećanja odnosno smanjenja pretporeza koja su nastala

temeljem ispravka pretporeza predstavljaju poslovne prihode odnosno rashode poduzetnika u

poreznom razdoblju i ne utječu na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u

popisu dugotrajne imovine poduzetnika.

Primjena navedenog Zakona i Pravilnika, nije usklaĎena sa zahtjevima Zakona o računovodstvu (NN

109/07) i okvira izvještavanja koje primjenjuje Društvo. Odstupanje se odnosi prvenstveno na primjenu

MRS-a 16 koji propisuje da trošak pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba uključivati kupovnu

cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,

kao i sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovoĎenju imovine na mjesto i u radno stanje za

namjeravanu upotrebu.

87

Slijedom navedenog, u Izvještaju o financijskom poloţaju na dan 31. prosinca 2010. godine, vrijednost

nekretnina, postrojenja i opreme je podcijenjena za iznos od 17.387 tisuća kuna, obveza prema drţavi

za porez na dodanu vrijednost podcijenjena je za 15.700 tisuća kuna i preneseni gubitak je

podcijenjen za 2.168 tisuća kuna. U Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za godinu tada završenu rezultat

tekuće godine je podcijenjen za iznos od 3.854 tisuća kuna.

21.ULAGANJA U PRIDRUŢENO DRUŠTVO

Na dan 31. prosinca 2010. godine društvo HP – Hrvatska pošta d.d. ima u vlasništvu sljedeće

pridruţeno društvo:

Naziv

pridruţenog

društva

Glavna

djelatnost

Mjesto

osnutka i

poslovanja Udjel u vlasništvu Vrijednost ulaganja

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

%

%

%

u

tisućama

kuna

u

tisućama

kuna

u

tisućama

kuna

Hrvatska

poštanska

banka d.d. bankarstvo Zagreb 27,49 40,62 33,55 267.555 250.039 282.920

267.555 250.039 282.920

88

U nastavku su iznesene saţete financijske informacije koje se odnose na pridruţeno društvo:

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Ukupna imovina 14.787.197 13.980.897 14.637.051

Ukupne obveze (13.597.159) (13.334.053) (13.712.601)

Neto imovina 1.190.038 646.844 924.450

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Na dan 1. siječnja 250.039 282.920 296.283

Dokapitalizacija - 109.999 -

Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak) tekuće godine (3.097) 22.563 (16.288)

Dobit / (gubitak) tekuće godine 20.613 (165.443) 2.925

Na dan 31. prosinca 267.555 250.039 282.920

2010.

godine

2009.

godine

Ukupni prihodi 670.016 582.781

Ukupno dobit / (gubitak) tekuće godine 50.836 (448.815)

Udjel društva u dobiti / (gubitku) pridruţenog društva 20.613 (165.443)

Društvo je 2008. godine uloţilo sredstva u dopunski kapital Hrvatske poštanske banke d.d. na rok od

61 mjesec. Na uloţena sredstva banka je plaćala kamatu po nepromjenjivoj stopi od 9% godišnje.

Uloţena sredstva predstavljala su podreĎeni dug (vidi bilješku 23). U 2009. godini potraţivanje je

pretvoreno u redovne dionice te je Društvo povećalo svoj udjel u kapitalu pridruţenog društvu na

40,62%. Hrvatska poštanska banka d.d. je tijekom prosinca 2010. godine provela dokapitalizaciju (u

kojoj nije sudjelovala Hrvatska pošta d.d.) izdavanjem 283.928 novih redovnih dionica, te je time

smanjen postotak vlasništva u pridruţenom društvu sa 40,62% na 27,49%.

89

22.ULAGANJA RASPOLOŢIVA ZA PRODAJU, ULAGANJA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ RAĈUN

DOBITI I GUBITKA I OSTALA FINANCIJSKA IMOVINA

Udio u vlasništvu Vrijednost ulaganja

2010. 2009. 2008. 2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

% % %

Ulaganja raspoloživa

za prodaju

HT d.d., Mostar, Bosna

i Hercegovina

5,23 5,23 5,23 55.078 45.602 45.602

HP d.o.o., Mostar,

Bosna i Hercegovina

6,95 6,95 6,95 5.022 5.022 5.022

Croatia Airlines d.d.,

Zagreb

0,0278 0,0278 0,0278 275 275 275

Velebit d.d., Karlovac 83 83 83

Ostalo 265 265 265

Minus: Ispravak

vrijednosti

(348) (348) (348)

60.375 50.899 50.899 Ulaganja po fer

vrijednosti kroz račun

dobiti i gubitka

Jadranska banka d.d.,

Šibenik

0,7143 0,7143 0,7143 762 644 595

Croatia osiguranje d.d.,

Zagreb

0,0338 0,0338 0,0338 546 520 329

Slatinska banka d.d.,

Slatina

0,0002 0,0002 0,0002 1 1 1

Pominvest d.d., Split 0,9975 0,9975 0,9975 35 35 35

1.344 1.200 960

Ostala financijska

imovina

Obveznice 1.133 1.128 1.129

Jamčevine i depoziti s

rokom dospijeća preko

godinu dana

2.103 6.888 6.900

Ostala dugotrajna

ulaganja

50 - -

3.286 8.016 8.029

Dionice i udjeli razvrstani kao ulaganja raspoloţiva za prodaju, izuzev ulaganja u dionice HT Mostar

d.d., mjere se po trošku stjecanja jer je riječ o vlasničkim instrumentima čija cijena ne kotira na

aktivnom trţištu (ili nije kotirala u trenutku svrstavanja u imovinu po fer vrijednosti u izvještaju o

sveobuhvatnoj dobiti) i čija se fer vrijednost ne moţe pouzdano izmjeriti. Od 2010. godine dionice HT

d.d. Mostar se mjere po fer vrijednosti budući da se dionicama počelo aktivno trgovati na Sarajevskoj

burzi te slijedom navedenog postoje evidencije o njihovoj trţišnoj vrijednosti.

90

23.DUGOTRAJNA POTRAŢIVANJA

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Dani zajam HPB-u - - 110.000

Stambeni krediti djelatnicima 21.163 23.103 24.929

Potraţivanja iz proračuna

Republike Hrvatske za otkup deviza

7.019 6.959 6.987

Potraţivanja od banaka za prodane

stanove

639 638 638

Minus: ispravak vrijednosti

potraţivanja za prodane stanove

(8.551) (9.644) -

Minus: ispravak vrijednosti (7.625) (7.625) (7.625)

12.645 13.431 134.929

Očekivani budući novčani tokovi za prodane stanove u 2010. i 2009. godini su svedeni na vrijednost

na dan bilance uz primjenu eskontne stope HNB-a od 9%.

Društvo je 2008. godine uloţilo u dopunski kapital Hrvatske poštanske banke d.d. na rok od 61

mjesec. Na uloţena sredstva banka je plaćala kamatu po nepromjenjivoj stopi od 9% godišnje.

Uloţena sredstva predstavljaju podreĎeni dug. U 2009. godini potraţivanje je pretvoreno u redovne

dionice (vidi bilješku 21) i obračunata kamata na uloţena sredstva u iznosu od 4.800 tisuća kuna u

potpunosti je naplaćena.

24.PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAĈUNATI PRIHODI

Tekući dio se odnosi na obračunati prihod od meĎunarodnog obračuna u iznosu od 28.271 tisuća

kuna (2009. godine: 0 tisuća kuna) i plaćene troškove budućeg razdoblja u iznosu od 325 tisuća kuna

(2009. godine: 3.725 tisuća kuna). Plaćeni troškovi budućeg razdoblja uglavnom se odnose na

plaćene premije osiguranja, licence, odrţavanje softvera, parkirne karte i slične troškove. Dugoročni

dio se odnosi na plaćene troškove zakupa prostora i naknadu Hrvatskoj poštanskoj banci za

povećanje izdanja obveznica.

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Tekući dio 28.596 3.725 1.112

Dugoročni dio 731 94 117

29.327 3.819 1.229

91

25.ZALIHE

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Trgovačka roba 24.383 17.217 20.071

Rezervni dijelovi i sitni inventar 14.840 11.301 4.868

Potrošni materijal 3.242 5.181 4.457

Minus: ispravak vrijednosti trgovačke robe (1.827) (993) (1.008)

Minus: ispravak vrijednosti sirovina i materijala (99) (22) (22)

40.539 32.684 28.366

26.POTRAŢIVANJA OD KUPACA

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Potraţivanja od kupaca u zemlji 191.658 201.590 164.845

Potraţivanja od kupaca u inozemstvu 8.859 32.457 35.955


167.023 206.201 188.212

Prosječno razdoblje kreditiranja prodaje iznosi 41 dan. Za prvih 10 dana od datuma fakture se ne

obračunava zatezna kamata, a nakon isteka toga razdoblja (valute plaćanja) se na zaostali iznos

obračunava zakonska zatezna kamata koja je u 2010. godini iznosila 17 % godišnje (2009.: 17 %).

Društvo je knjiţilo ispravak vrijednosti za sva nenaplaćena potraţivanja koja su utuţena, bez obzira na

protek roka naplate, kao i dospjela, a nenaplaćena potraţivanja koja su dospjela preko 365 dana od

dospijeća, a za koje je procijenjeno da je naplata neizvjesna.

U potraţivanja od kupaca su uključena potraţivanja knjigovodstvenog iznosa 56.613 tisuća kuna (u

2009. godini: 55.933 tisuća kuna), koja su dospjela na izvještajni datum, a za koje Društvo nije

evidentiralo ispravak vrijednosti jer nije bilo značajne promjene kreditne sposobnosti kupaca, te se

potraţivanja još uvijek smatraju nadoknadivima. Društvo ne posjeduje nikakve instrumente osiguranja

naplate za ta potraţivanja.

Promjene ispravka vrijednosti za sumnjiva potraţivanja

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Stanje na početku godine 27.846 12.588 12.146

Dodatno povećanje ispravka vrijednosti 5.833 16.772 2.019

Otpisi u toku godine (141) (1.041) (928)

Naplaćena ispravljena potraţivanja (44) (473) (649)

33.494 27.846 12.588

92

Starosna analiza umanjenih potraţivanja od kupaca

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

0 – 731 dana 16.902 16.096 2.010

732 – 1.096 dana 4.585 2.253 817

1.097 – 1.827 dana 3.177 869 856

Preko 1.827 dana 8.830 8.628 8.905

33.494 27.846 12.588

Najveći dio potraţivanja je utuţen ili prijavljen u stečajnu masu.

Starosna analiza dospjelih neispravljenih potraţivanja od kupaca

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

0 – 365 dana 46.205 50.315 32.878

366 – 731 dan 7.328 4.800 1.958

732 – 1.096 dana 2.937 695 213

Preko 1.097 dana 143 123 179

56.613 55.933 35.228

Potraţivanja od pridruţenih društava

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Potraţivanja od HPB-a po osnovi poštanskih usluga 6.356 8.526 11.465

Potraţivanja od HPB-a po osnovi gotovinskog platnog

prometa

4.346 2.472 3.184

Potraţivanja od HPB-a za obračunane kamate 4.006 6.732 379

Minus: ispravak vrijednosti (3.909) (280) (366)

10.799 17.450 14.662


2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Stanje na početku godine 280 366 296

Otpisi u toku godine - (497) (28)

Dodatno povećanje ispravka vrijednosti 3.629 411 98

3.909 280 366

93

27.OSTALA POTRAŢIVANJA

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Potraţivanja od drţave i drţavnih institucija 25.421 25.471 31.010

Potraţivanja za kamate 10.642 11.647 7.226

Potraţivanja od zaposlenih 3.672 2.821 2.942

Potraţivanja za dividende 1.185 739 -

Potraţivanja iz odštetnih zahtjeva 496 231 183

Potraţivanja s osnove financiranja novčanog prometa 313 255 559

Potraţivanja za predujmove dane dobavljačima 253 2.102 357

Potraţivanja za naknadno odobrene popuste 151 - 412

Potraţivanja s osnove prodanih stanova 112 - 340

Potraţivanja za blagajničke manjkove 50 299 279

Potraţivanja za pretporez 15 760 263

Gotovinski prihodi jedinica poštanske mreţe - 291 206

Ostala potraţivanja 561 1.453 1.216

Minus: ispravak vrijednosti ostalih potraţivanja (13.911) (3.917) (3.404)

28.960 42.152 41.589

Potraţivanja od drţave i drţavnih institucija se odnose na potraţivanja od Fonda zdravstvenog

osiguranja, drţavnog proračuna i osiguravajućih kuća.

Promjene ispravka vrijednosti ostalih potraţivanja

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine


Dodatno povećanje ispravka vrijednosti 10.605 1.419 508

Otpisi u toku godine (507) (869) (559)


13.911 3.917 3.404

Dodatno povećanje ispravka vrijednosti u 2010. godini najvećim se dijelom odnosi na otpis

potraţivanja od Croatia osiguranja po osnovi pljačke glavne pošte u Splitu iz oţujka 2008. godine u

kojoj je ukupno otuĎeno 15.022 tisuća kuna. PronaĎeno je i vraćeno 1.130 tisuća kuna te je Croatia

osiguranje uplatilo prema ugovoru o osiguranju 5.000 tisuća kuna dok je ostatak od 8.892 tisuće kuna

otpisan na teret troškova.

94

28.NOVĈANA SREDSTVA

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Stanje na ţiro računima 75.497 58.316 18.631

Stanje na deviznom računu 3.912 4.155 7.855

Novac u blagajni 21 46 53

Vrijednosni papiri 6 6 3

Ostala novčana sredstva 370 216 519

79.806 62.739 27.061

29.TEMELJNI KAPITAL

Upisani temeljni kapital iznosi 878.827 tisuća kuna i sastoji se od 8.788.274 dionica nominalne

vrijednosti od 100 kuna (2009. godine u iznosu od 878.827 tisuća kuna, 8.788.274 dionice nominalne

vrijednosti od 100 kuna).

Društvo je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske.

30.REZERVE

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Na dan 1. siječnja 79.518 79.518 77.925

Raspodjela dobiti - - 1.243

Povećanje – donos imovine - - 350

Na dan 31. prosinca 79.518 79.518 79.518

Ukupne rezerve od 79.518 tisuća kuna (2009: 79.518 tisuća kuna) čine zakonske rezerve u iznosu od

71.936 tisuća kuna (2009: 71.936 tisuća kuna) i ostale rezerve u iznosu od 7.582 tisuće kuna (2009:

7.582 tisuće kuna).

95

31.REVALORIZACIJSKE REZERVE

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Revalorizacija financijske imovine raspoloţive za

prodaju

9.476 - -

OdgoĎena porezna obveza nastala revalorizacijom

financijske imovine raspoloţive za prodaju - HT

Mostar d.d.

(1.895) - -

Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti / (gubitku)


4.205 7.302 (15.260)

OdgoĎena porezna obveza na udio u ostaloj

sveobuhvatnoj dobiti ostvarenoj revalorizacijom

financijske imovine raspoloţive za prodaju


(841) (1.460) 3.052

10.945 5.842 (12.208)

32.PRENESENI GUBICI

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Na dan 1. siječnja (452.891) (245.736) 382

Raspodjela u rezerve - - (1.243)

Dobit / (gubitak) tekuće godine 30.228 (207.155) (244.875)

Na dan 31. prosinca (422.663) (452.891) (245.736)

33.REZERVIRANJA

Kratkoroĉna Dugoroĉna

31.

prosinca

2010.

godine

31.

prosinca

2009.

godine

31.

prosinca

2008.

godine

31.

prosinca

2010.

godine

31.

prosinca

2009.

godine

31.

prosinca

2008.

godine

Jubilarne

nagrade

3.350 3.452 6.983 54.260 55.083 59.958

Otpremnine 5.892 5.826 8.044 121.797 117.974 78.663

Sudski sporovi - - - 7.007 27.638 27.750

Neiskorišteni

godišnji odmori

9.813 9.267 17.016 - - -

Pomoći

zaposlenicima

1.455 1.387 - 16.517 15.374 -

20.510 19.932 32.043 199.581 216.069 166.371

96

31.

prosinca

2009.

godine

Dodatna

rezerviranja

Iskorištenje

rezerviranja

tijekom

godine

31.

prosinca

2010.

godine

Jubilarne nagrade 58.535 - (925) 57.610

Otpremnine 123.800 3.889 - 127.689

Sudski sporovi 27.638 3.529 (24.160) 7.007

Neiskorišteni godišnji odmori 9.267 546 - 9.813

Pomoći zaposlenicima 16.761 1.211 - 17.972

236.001 9.175 (25.085) 220.091

Jubilarne nagrade i otpremnine

Plan definiranih primanja

Sukladno kolektivnom ugovoru Društvo ima obvezu isplaćivanja jubilarnih nagrada, otpremnina i

ostalih naknada svojim zaposlenicima. Društvo ima plan definiranih primanja za zaposlenike koji

ispunjavaju odreĎene kriterije. Prema odredbama Kolektivnog ugovora (HP Glasnik 14/06),

otpremnine za odlazak u mirovinu isplaćuju se u iznosu od najmanje pet prosječnih mjesečnih neto-

plaća i naknada plaća isplaćenih u HP-u u prethodnom mjesecu. Drugih oblika primanja nakon

odlaska u mirovinu nema. Jubilarne nagrade su odreĎene prema Kolektivnom ugovoru (HP Glasnik

14/06). Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to:

40% za 10 godina neprekinutog radnog staţa






150% za 40 godina neprekinutog radnog staţa od iznosa jedne prosječne neto-plaće i naknade plaće isplaćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staţa u tekućoj godini, a isplaćuje se u

mjesecu kad je navršena puna godina staţa.

Sadašnja vrijednost obveza po definiranim primanjima, povezani troškovi tekućeg i minulog rada

odreĎeni su metodom projicirane kreditne jedinice.

Ključne pretpostavke: 2010.

godine

2009.

godine

Diskontna stopa 6,6% 6,2%

Stopa fluktuacije 1,02% 1,36%

97

Iskazan iznos u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti s naslova definiranih primanja:

2010. godine

Trošak tekućeg rada 10.697

Trošak kamata 11.923

Trošak minulog staţa – neprenesene naknade -

Ostala aktuarska usklaĎenja (17.323)

Neto aktuarski gubitak financijske godine (1.122)

4.175

Iskazan iznos u izvještaju o financijskom poloţaju na osnovu obveza Društva s naslova definiranih

otpremnina, jubilarnih nagrada za odlazak u mirovinu i potpora zaposlenima:

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Sadašnja vrijednost obveze za jubilarne nagrade 57.610 58.535 66.941

Sadašnja vrijednost obveze za otpremnine 127.689 123.800 86.707

Sadašnja vrijednost obveze za potpore

zaposlenicima

17.972 16.761 -

Obveza iskazana u izvještaju o financijskom poloţaju 203.271 199.096 153.648

Od toga po ročnosti:

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Kratkoročne obveze 10.697 10.665 15.027

Dugoročne obveze 192.574 188.431 138.621

203.271 199.096 153.648

Promjene sadašnje vrijednosti obveza s naslova definiranih primanja tijekom razdoblja:

2010. godine



Troškovi kamata 11.923



203.271

98

34.OBVEZE ZA IZDANE DUGOROĈNE VRIJEDNOSNE PAPIRE

Društvo je 1. srpnja 2009. godine izdalo obveznice u iznosu 21.000 tisuća EUR-a s dospijećem 1.

srpnja 2012. godine i fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 9%. Kamata se isplaćuje polugodišnje

u jednakim iznosima. Cijena izdanja iznosila je 98,721% (diskont 268 tisuća EUR-a ) čime prinos do

dospijeća iznosi 9,5%.

Od ukupnog iznosa izdanja imatelji komercijalnih zapisa Društva (bilješka 39) su upisali 11.319 tisuća

obveznica nominalne vrijednosti 1 EUR zamjenom komercijalnih zapisa za obveznice Društva dok su

9.681 tisuća obveznica upisali ostali kvalificirani ulagatelji. Agent i Pokrovitelj izdanja bila je Hrvatska

poštanska banka d.d. Obračun amortizacije obveznica provodi se uz primjenu metode efektivne

kamatne stope.

Na dan 31. prosinca 2009. godine isplaćena je kamata za razdoblje od 1. srpnja 2009. godine do 31.

prosinca 2009. godine u iznosu od 945 tisuća EUR-a (6.894 tisuća kuna).

Dana 7. siječnja 2010. godine provedeno je povećanje postojećeg izdanja obveznica u iznosu od

20.000 tisuća EUR-a. Obveznice su takoĎer upisali kvalificirani ulagatelji. Cijena izdanja iznosila je

101,096% čime je prinos do dospijeća 8,5%. Agent i Pokrovitelj povećanja izdanja bila je Hrvatska

poštanska banka d.d.

Kamata za razdoblje od 1. siječnja 2010. godine do 30. lipnja 2010. godine u iznosu od 1.845 tisuća

EUR-a (13.263 tisuće kuna) isplaćena je 1. srpnja 2010. godine, a kamata za razdoblje od 1. srpnja

2010. godine do 31. prosinca 2010. godine u iznosu od takoĎer 1.845 tisuća EUR-a (13.624 tisuća

kuna) isplaćena je 31. prosinca 2010. godine.

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Nominalna vrijednost 302.792 153.430 -

Diskont minus premija (50) (1.673) -

302.742 151.757 -

35.OSTALE DUGOROĈNE OBVEZE

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Obveze za prodane stanove 17.744 19.052 20.164

Minus: ispravak vrijednosti (4.833) (6.268) -

12.911 12.784 20.164

Ispravak vrijednosti se odnosi na svoĎenje obveze prema drţavi po osnovi prodanih stanova na

vrijednost na dan 31. prosinca 2010. godine (bilješka 23).

99

36.ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆIH RAZDOBLJA

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Dugoročni dio 32.212 34.616 37.371

Tekući dio 20.436 3.922 4.209

52.648 38.538 41.580

Dugoročni dio pasivnih vremenskih razgraničenja se najvećim dijelom odnosi na odgoĎeni prihod

temeljem drţavne subvencije. Tekući dio se sastoji od odgoĎenih plaćanja troškova u iznosu od

17.602 tisuća kuna (2009. godine: 1.996 tisuća kuna) i prihoda budućih razdoblja u iznosu od 2.834

tisuća kuna (2009. godine: 1.926 tisuće kuna). OdgoĎeno plaćanje troškova najvećim se dijelom

odnosi na ukalkulirani trošak po meĎunarodnom obračunu, a prihodi budućih razdoblja na odgoĎeni

prihod temeljem obračunatih zateznih kamata.

37.OBVEZE ZA PREDUJMOVE

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Od kupaca u zemlji 4.014 5.991 4.562

Od kupaca u inozemstvu 255 348 566

4.269 6.339 5.128

Fer vrijednost ovih obveza nije značajno različita od knjigovodstvene vrijednosti.

38.OBVEZE PREMA DOBAVLJAĈIMA

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Obveze prema dobavljačima u zemlji 39.530 37.539 32.824

Roba u komisiji 10.661 5.838 3.482

Nefakturirana roba i usluge 562 3.606 29

Obveze prema dobavljačima u inozemstvu 1.877 19.390 21.101

52.630 66.373 57.436

100

39.KRATKOROĈNE FINANCIJSKE OBVEZE

Kratkoročne financijske obveze u 2008. godini u iznosu od 100.940 tisuća kuna (glavnica 110.000

tisuća kuna, diskont 9.060 tisuća kuna) se odnose na obveze po izdanim komercijalnim zapisima dana

22. prosinca 2008. godine, s rokom dospijeća od 364 dana i kamatnom stopom od 9%. Agent izdanja

je bila Hrvatska poštanska banka d.d., a izdanje su upisale komercijalne banke, investicijski fondovi i

osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj. Dana 1. srpnja 2010. godine 84.750 tisuća kuna

komercijalnih zapisa zamijenjeno je za 11.319 tisuća EUR-a obveznica po otkupnoj cijeni od 95,973%,

a ostatak glavnice od 25.250 tisuća kuna isplaćen je 18. prosinca 2009. godine (vidi bilješku 34).

40.OSTALE KRATKOROĈNE OBVEZE

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Obveze prema zaposlenima 57.867 154.260 62.323

Obveze prema drţavi i drţavnim institucijama 38.988 71.000 59.061

Obveze prema Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. za

platni promet

5.658 5.538 5.879

Obveze po osnovi pogrešnih uplata 1.089 767 1.165

Obveze s osnove financiranja novčanog prometa 190 395 578

Ostale obveze 3.402 2.524 3.513

107.194 234.484 132.519

U Hrvatskoj ne postoji formalan postupak za potvrĎivanje konačnog iznosa poreza prilikom

podnošenja poreznih prijava za porez na dobit i PDV. MeĎutim, porezna obveza podlijeţe kontroli

odgovarajućih poreznih organa u bilo kojem trenutku u naredne tri godine nakon završetka porezne

godine u kojoj su porezne prijave podnesene. Društvo je od 2005. godine podloţno poreznom

nadzoru. Tijekom 2009. i 2010. godine nije bilo poreznih nadzora u Društvu.

101

41.TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

Potraţivanja Obveze

2010. 2009. 2010. 2009.

Hrvatska poštanska banka d.d. 10.799 17.450 5.797 6.039

10.799 17.450 5.797 6.039

Prihodi Rashodi

Poslovni prihodi i rashodi 2010. 2009. 2010. 2009.

Hrvatska poštanska banka d.d.

- prihodi od poštanskih usluga 53.801 67.241 - -

- prihodi od platnog prometa 124.395 114.960 - -

- troškovi za bankovne usluge - - 663 996

- troškovi naknade šteta - - 208 -

- troškovi za usluge platnog prometa - - 1.247 1.939

178.196 182.201 2.118 2.935

Prihodi Rashodi

Financijski prihodi i rashodi 2010. 2009. 2010. 2009.

Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb

- prihodi od udjela u dobiti pridruţenih društava 20.613 - - -

- prihodi od kamata 2.318 5.622 - -

- prihodi od tečajnih razlika 1.312 2.075 - -

- rashodi od udjela u gubitku pridruţenog

društava

- - - 165.443

- rashodi od kamata - - - 1.059

- rashodi od tečajnih razlika - - 1.738 6.621

- troškovi emisije obveznica / komercijalnih

zapisa

- - 437 1.146

24.243 7.697 2.175 174.269

Naknade ĉlanovima Uprave i Nadzornog odbora

Naknade isplaćene ključnim rukovoditeljima:

2010. godine 2009. godine

Uprava 3.617 3.343

Nadzorni odbor 300 308

3.917 3.651

102

42.FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA

42.1.Koeficijent financiranja

Koeficijent financiranja Društva koji se odreĎuje omjerom neto duga i glavnice nalazi se u rasponu

izmeĎu 17,41% – 40,78%.

Koeficijent financiranja na kraju godine:

2010.

godine

2009.

godine

2008.

godine

Obveze po kreditima i vrijednosnim papirima 302.742 151.757 100.940

Novac i novčani ekvivalenti (79.806) (62.739) (27.061)

Neto dug 222.936 89.018 73.879

Glavnica 546.627 511.296 700.401

Omjer duga i glavnice 40,78% 17,41% 10,55%

42.2.Kategorije financijskih instrumenata

2010.

godina

2009.

godina

2008.

godina

Financijska imovina 333.057 353.464 416.211

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun

dobiti i gubitka

1.344 1.200 960

Financijska imovina raspoloţiva za prodaju 60.375 50.899 50.899

Zajmovi i potraţivanja 187.961 230.610 329.262

Ulaganja koja se drţe do dospijeća 3.571 8.016 8.029

Novac i novčani ekvivalenti 79.806 62.739 27.061

Financijske obveze 427.846 387.952 235.872

Obveze po izdanim komercijalnim zapisima - - 100.940

Obveze po izdanim obveznicama 302.742 151.757 -

Obveze prema dobavljačima 52.630 66.373 57.436

Ostale obveze 72.474 169.822 77.496

Na izvještajni datum nije bilo značajnih koncentracija kreditnog rizika po zajmovima i potraţivanjima

odreĎenima za iskazivanje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

103

42.3.Ciljevi upravljanja financijskim rizikom

Funkcija sektora riznice u Društvu pruţa usluge djelatnostima Društva, koordinira pristupom domaćem

i meĎunarodnom financijskom trţištu, prati financijske rizike koji se odnose na poslovanje Društva i

njima upravlja putem internih izvještaja o rizicima u kojima su izloţenosti analizirane po stupnju i

veličini rizika. Riječ je o trţišnim rizicima, koji uključuje valutni rizik, rizik fer vrijednosti kamatne stope i

cjenovni rizik, zatim kreditnom riziku, riziku likvidnosti i kamatnom riziku novčanog toka.

Društvo nastoji svesti učinke spomenutih rizika na najmanju moguću razinu. Društvo ne zaključuje

ugovore o financijskim instrumentima, uključujući derivacijske financijske instrumente, niti njima trguje

za spekulativne namjene.

42.4.Upravljanje cjenovnim rizikom

Najveće trţište na kojem Društvo pruţa svoje usluge i prodaje robu je trţište Republike Hrvatske.

Uprava Društva na temelju trţišnih cijena odreĎuje cijene svojih usluga i to zasebno za domaće te

zasebno za inozemno trţište. Cijene za rezervirano područje odreĎuje Hrvatska agencija za poštu i

elektroničke komunikacije na prijedlog Javnog operatora, Hrvatske pošte.

42.5.Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene trţišnih

kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente. Rizik kamatnih

stopa kod tijeka novca je rizik da će troškovi kamata na financijske instrumente biti promjenjivi tijekom

razdoblja. Društvo nema obveze po kreditima, ali ima obvezu za izdane obveznice koje dospijevaju 1.

srpnja 2012. godine i nose fiksnu polugodišnju kamatu. Izloţenost na kamatni rizik je mala jer nema

financijskih instrumenata koji imaju promjenjivu kamatnu stopu.

42.6.Kreditni rizik

Financijska imovina koja potencijalno moţe dovesti Društvo u kreditni rizik je uglavnom gotovina i

potraţivanja od kupaca. Potraţivanja od kupaca su usklaĎena za iznos sumnjivih i spornih

potraţivanja.

Društvo ima pet značajnih kupaca: Hrvatske telekomunikacije koje čine 12%, Ministarstvo financija

koje čini 8%, Hrvatsku poštansku banku sa 7%, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 7% te H1

telekom d.d. sa 6% učešća u ukupnim potraţivanjima Društva.

42.7.Upravljanje valutnim rizikom

Društvo odreĎene transakcije izvršava u stranoj valuti, te je po tom pitanju izloţeno rizicima promjene

valutnih tečajeva. Izloţenošću valutnom riziku se upravlja putem odobrenih parametara iz politike. U

idućoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi monetarne imovine i monetarnih obveza Društva u

stranoj valuti na izvještajni datum.

Na dan 31.

prosinca

Obveze Imovina

2010. 2009. 2008. 2010. 2009. 2008.

SPV* 1.067 543 548 7.018 2.441 3.994

EUR 938 555 579 2.984 2.652 2.124

2.005 1.098 1.127 10.002 5.093 6.118

* SPV – „Specijalna prava vučenja“

104

42.7.1.Analiza osjetljivosti na valutni rizik

Društvo je uglavnom izloţeno valuti zemalja čija je valuta EUR. U idućoj tablici je analizirana

osjetljivost Društva na smanjenje tečaja kune od 5% u 2010. godini i u 2009. godini u odnosu na

relevantne strane valute. Prethodne stope osjetljivosti su stope koje se koriste u internim izvještajima

ključnim rukovoditeljima o valutnom riziku i predstavljaju procjenu rukovodstva o realno mogućim

promjenama valutnih tečajeva. Analiza osjetljivosti uključuje samo otvorene novčane stavke u stranoj

valuti i njihovo preračunavanje na kraju razdoblja usklaĎuje temeljem postotne promjene valutnih

tečajeva. Analiza osjetljivosti uključuje monetarnu imovinu i monetarne obveze u valuti. Pozitivan broj

pokazuje povećanje dobiti ako se hrvatska kuna u odnosu na predmetnu valutu promijenila za gore

navedene postotke. U slučaju obrnuto proporcionalne promjene vrijednosti hrvatske kune u odnosu na

predmetnu valutu, utjecaj na dobit bio bi jednak i suprotan.

Utjecaj valute EUR Utjecaj valute SPV

2010. 2009. 2010. 2009.

Gubitak 102 105 298 95

Uglavnom se moţe povezati s izloţenošću prema potraţivanjima i obvezama Društva u EUR-u i SPV-

u na kraju godine. Po mišljenju Uprave, analiza osjetljivosti ne odraţava inherentni valutni rizik.

42.8.Upravljanje rizikom likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava. Društvo upravlja svojom likvidnošću

korištenjem bankovnih sredstava (prekoračenja) te kontinuiranim praćenjem planiranih i ostvarenih

novčanih tokova, te usklaĎenjem financijske imovine i financijskih obveza.

Tablična analiza rizika likvidnosti i rizika kamatnih stopa

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća nederivacijskih financijskih

obveza Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim

obvezama po najranijem datumu na koji se od Društva moţe zatraţiti plaćanje.

Do 1 mj. Od 1 do

3 mj.

Od 3 mj.

do 1 g.

Od 1 do

5 g.

Preko 5

g.

Ukupno

Kamatna

stopa

2010. godina

Beskamatne - 103.784 6.708 14.612 - - 125.104

Kamatonosne 9% - - 27.251 316.368 - 343.619

103.784 6.708 41.863 316.368 - 468.723

2009. godina

Beskamatne - 196.882 5.474 33.837 - 2 236.195

Kamatonosne 9% - - 13.808 172.469 - 186.277

196.882 5.474 47.645 172.469 2 422.472

Kamatonosne obveze se odnose na izdane obveznice s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od

9 %.

105

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća nederivacijske financijske imovine Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih priljeva po financijskoj imovini po najranijem datumu na koji Društvo moţe zatraţiti plaćanje.

Do 1 mj. Od 1 do

3 mj.

Od 3 mj.

do 1 g.

Od 1 do

5 g.

Preko 5

g.

Ukupno

Kamatna

stopa

2010.

godina

Beskamatna - 226.119 20.968 15.333 2.086 68.551 333.057

226.119 20.968 15.333 2.086 68.551 333.057

2009.

godina

Beskamatna - 223.298 20.477 47.887 2.082 59.720 353.464

223.298 20.477 47.887 2.082 59.720 353.464

42.9.Fer vrijednost financijskih instrumenata

Financijski instrumenti koji se drţe do dospijeća u normalnom poslovanju su knjiţeni po trošku nabave

ili neto iznosu smanjenom za otplaćeni dio, ovisno o tome koji je manji.

Fer vrijednost je odreĎena kao iznos po kojem se financijski instrument moţe prodati trgovanjem

izmeĎu dobrovoljnih poznatih stranaka po trţišnim uvjetima, osim u slučaju prodaje pod prisilom ili radi

likvidacije. Fer vrijednost financijskog instrumenta je ona koja je objavljena na trţištu vrijednosnica ili

dobivena metodom diskontiranog tijeka novca.

Na dan 31. prosinca 2010. iskazani iznosi novca, potraţivanja, kratkoročnih obveza, ukalkuliranih

troškova, kratkoročnih pozajmica i ostalih financijskih instrumenata odgovaraju njihovoj trţišnoj

vrijednosti, zbog kratkoročne prirode ovih sredstava i obveza.

42.9.1.Pokazatelji fer vrijednosti priznati u izvještaju o financijskom poloţaju

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer

vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti pokazatelja fer vrijednosti:

1. razina pokazatelja – pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz (neusklaĎenih) cijena koje kotiraju na

aktivnim trţištima za istovrsnu imovinu i istovrsne obveze

2. razina pokazatelja – pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz drugih podataka o imovini ili obvezama

koji nisu kotirane cijene iz 1. razine, bilo izravno (tj. kao cijene), bilo neizravno (tj. izvedeni su iz

njihovih cijena) i

3. razina pokazatelja – pokazatelji izvedeni primjenom metoda vrednovanja u kojima su kao ulazni

podaci korišteni podaci o imovini ili obvezama koji se ne temelje na dostupnim trţišnim podacima

(nedostupni ulazni podaci).

106

31.12.2010.

1. razina 2. razina 3. razina Ukupno

Ulaganja raspoloživa za prodaju

HT d.d., Mostar, Bosna i

Hercegovina

55.078 - - 55.078

- -

Ulaganja po fer vrijednosti kroz

račun dobiti i gubitka

Jadranska banka d.d., Šibenik 762 - - 762

Croatia osiguranje d.d., Zagreb 546 - - 546

Slatinska banka d.d., Slatina 1 - - 1

Pominvest d.d., Split 35 - - 35

31.12.2009.


Ulaganja raspoloživa za prodaju


Hercegovina

45.602 - - 45.602

- -







107

43.POTENCIJALNE OBVEZE

Društvo je strana u brojnim sudskim sporovima proizašlim iz redovnog poslovanja. Rezerviranja se

evidentiraju ukoliko postoji sadašnja obveza kao rezultat prošlog dogaĎaja (uzimajući u obzir sve

raspoloţive dokaze uključujući mišljenje pravnih stručnjaka) gdje je vjerojatno da će podmirenje

obveze zahtijevati odljev resursa i ukoliko se iznos obveze moţe pouzdano procijeniti.

Na dan i za godinu završenu 31. prosinca 2010. godine, prema procjeni Uprave za dio sudskih

sporova su priznata rezerviranja u iznosu od 7.007 tisuća kuna (2009: 27.638 tisuća kuna), kako je

izloţeno u bilješci 33 Rezerviranja. Za dio sudskih sporova Uprava nije procijenila vjerojatnost njihova

ishoda, ali je uvjerenja da njihov ishod neće materijalno utjecati na financijske izvještaje. Broj sporova

za koje nije provedena procjena mogućeg ishoda se odnosi na 96 prekršajna spora ukupne vrijednosti

1.201 tisuća kuna, te na 161 radni spor ukupne vrijednosti 2.004 tisuće kuna. Sporovi su izraţeni u

nominalnim iznosima, te ne uključuju moguću kamatu, kao ni moguće troškove spora.

44.USVAJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijske izvještaje usvojila je i odobrila njihovo izdavanje Uprava društva HP - Hrvatska pošta d.d.,

Zagreb, 13. svibnja 2011. godine.

108

2.13.3 Financijski izvještaji i Izvještaj neovisnog revizora za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine

Odgovornost za financijske izvještaje

Sukladno Zakonu o računovodstvu Republike Hrvatske (Narodne novine, 109/2007.) Uprava je duţna

pobrinuti se da za svaku financijsku godinu budu sastavljeni financijski izvještaji u skladu s

MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI), koji pruţaju istinitu i objektivnu sliku

financijskog stanja i rezultata poslovanja u društvu HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb ("Društvo"), i

njegovih ovisnih društava („Grupa“) za navedeno razdoblje.

Nakon provedbe odgovarajućeg istraţivanja, Uprava očekuje da će Društvo i Grupa u dogledno

vrijeme raspolagati odgovarajućim resursima, te stoga i dalje usvaja načelo vremenske

neograničenosti poslovanja pri sastavljanju financijskih izvještaja.

Odgovornosti Uprave pri izradi financijskih izvještaja obuhvaćaju sljedeće:

odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika;

davanje opravdanih i razboritih prosudbi i procjena;

postupanje u skladu s vaţećim računovodstvenim standardima, uz objavu i obrazloţenje svih

materijalno značajnih odstupanja u financijskim izvještajima i;

sastavljanje financijskih izvještaja pod pretpostavkom vremenske neograničenosti poslovanja,

osim ako pretpostavka da će Društvo i Grupa nastaviti poslovanje nije primjerena.

Uprava je odgovorna za voĎenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija, koje u svakom trenutku

s opravdanom točnošću prikazuju financijski poloţaj Društva i Grupe i duţna je pobrinuti se da

financijski izvještaji budu u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Pored toga, Uprava je odgovorna za

čuvanje imovine Društva i Grupe, te za poduzimanje opravdanih koraka za sprječavanje i otkrivanje

prijevare i drugih nepravilnosti.

109

Izvještaj neovisnog revizora

Vlasniku društva HP – Hrvatska pošta d.d., Zagreb

Obavili smo reviziju financijskih izvještaja društva HP – Hrvatska pošta d.d. (u nastavku: "Društvo") i

ovisnih društava (u nastavku „Grupa“) koji se sastoje od konsolidiranog i nekonsolidiranog izvještaja o

financijskom poloţaju na dan 31. prosinca 2011. godine, konsolidiranog i nekonsolidiranog izvještaja o

sveobuhvatnoj dobiti, konsolidiranog i nekonsolidiranog izvještaja o promjenama vlasničke glavnice i

konsolidiranog i nekonsolidiranog izvještaja o novčanim tokovima za godinu koja je tada završila, te

saţetog prikaza značajnih računovodstvenih politika i bilješki uz financijske izvještaje.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje

Sastavljanje te objektivan prikaz financijskih izvještaja u skladu s MeĎunarodnim standardima

financijskog izvještavanja potpadaju u djelokrug odgovornosti Uprave, a to obuhvaća: ustrojavanje,

uspostavljanje i odrţavanje internih kontrola koje su relevantne za sastavljanje i objektivan prikaz

financijskih izvještaja bez materijalno značajnih pogrešaka u prikazu, bilo kao posljedica prijevare ili

pogreške, odabir i primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika te davanje računovodstvenih

procjena primjerenih danim okolnostima.

Odgovornost revizora

Naša je odgovornost izraziti neovisno mišljenje o konsolidiranim i nekonsolidiranim financijskim

izvještajima na temelju naše revizije. Osim kao što je navedeno u odjeljku „Osnova za izraţavanje

kvalificiranog mišljenja“, reviziju smo obavili u skladu s MeĎunarodnim revizijskim standardima.

Navedeni standardi nalaţu da postupamo u skladu s etičkim pravilima te da reviziju planiramo i

obavimo kako bismo se u razumnoj mjeri uvjerili da financijski izvještaji ne sadrţe materijalno

značajne pogreške u prikazu.

Revizija uključuje primjenu postupaka kojima se prikupljaju revizijski dokazi o iznosima i drugim

podacima objavljenim u financijskim izvještajima. Odabir postupaka zavisi od prosudbe revizora,

uključujući i procjenu rizika materijalno značajnog pogrešnog prikaza financijskih izvještaja, bilo kao

posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju rizika, revizor procjenjuje interne kontrole koje su

relevantne za sastavljanje te objektivno prezentiranje financijskih izvještaja kako bi odredio revizijske

postupke primjerene danim okolnostima, a ne kako bi izrazio mišljenje o učinkovitosti internih kontrola.

Revizija takoĎer uključuje i ocjenjivanje primjerenosti računovodstvenih politika koje su primijenjene te

značajnih procjena Uprave, kao i prikaza financijskih izvještaja u cjelini.

110

Uvjereni smo da su revizijski dokazi koje smo prikupili dostatni i primjereni kao osnova za izraţavanje

našeg mišljenja.

Osnova za izražavanje kvalificiranog mišljenja

Nekretnine u vlasništvu

Kao što je navedeno u bilješci 20., rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama je u tijeku.

Na dan 31. prosinca 2011. godine u financijskim izvještajima Društva je iskazano zemljište u neto

knjigovodstvenom iznosu od 109.167 tisuća kuna, te zgrade neto knjigovodstvenog iznosa od 302.390

tisuća kuna. Za iskazanu vrijednost zemljišta i zgrada neto knjigovodstvenog iznosa od 46.068 tisuća

kuna, do dana izdavanja ovih financijskih izvještaja Uprava Društva nam nije predočila evidencije koje

bi nam omogućile da se uvjerimo da Društvo posjeduje odgovarajuću dokumentaciju o ekonomskom

pravu korištenja navedenih zemljišta i zgrada. Slijedom navedenog, nismo u mogućnosti utvrditi da li

su nuţni ispravci i u kojoj mjeri vezani uz nabavnu vrijednost, ispravak vrijednosti i amortizaciju

zemljišta i zgrada.

Mišljenje s kvalifikacijom

Po našem mišljenju, izuzev usklaĎenja koja bi eventualno bila utvrĎena kao neophodna da smo se

mogli uvjeriti u činjenice navedene u prethodnom odjeljku, priloţeni financijski izvještaji prikazuju

objektivno, u svim materijalno značajnim odrednicama, financijski poloţaj Društva i Grupe na dan 31.

prosinca 2011. godine, te rezultate njegovog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada

završila u skladu s MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja.

111

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti


(Svi iznosi izraţeni su u tisućama kuna)

2011.

godine

2010.

godine

Bilješka Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska

pošta d.d.



Ukupni prihodi 1.632.513 1.661.162




Amortizacija 11 (65.813) (58.442)


Vrijednosno usklaĎenje kratkotrajne i dugotrajne

imovine

13 (16.474) (18.663)




Dobit iz poslovanja 42.624 37.373



Udjel u dobitku od ulaganja u pridruţeno društvo 21 24.170 -

Gubitak iz financijskih aktivnosti (443) (22.904)

Dobit prije oporezivanja 42.181 14.469

Porez na dobit 18 (4.165) (732)

Dobit tekuće godine 38.016 13.737

Dobit iz revalorizacije financijske imovine raspoloţive

za prodaju

445 9.476

Udio u ostalom sveobuhvatnom (gubitku) pridruţenog

društva

(6.201) -

Porez na ostalu sveobuhvatnu dobit (89) (1.895)

Neto ostali sveobuhvatni (gubitak) / dobit (5.845) 7.581

Ukupna sveobuhvatna dobit 32.171 21.318


112

Nekonsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti



2011.

godine

2010. godine

(prepravljeno)

Bilješka



Ukupni prihodi 1.632.416 1.661.162




Amortizacija 11 (65.811) (58.442)


Vrijednosno usklaĎenje kratkotrajne i dugotrajne imovine 13 (16.474) (18.663)




Dobit iz poslovanja 45.161 37.373



Gubitak iz financijskih aktivnosti (23.967) (22.904)

Dobit prije oporezivanja 21.194 14.469

Porez na dobit 18 (4.165) (732)


Dobit iz revalorizacije financijske imovine raspoloţive za

prodaju

445 9.476

Porez na ostalu sveobuhvatnu dobit (89) (1.895)

Neto ostala sveobuhvatna dobit 356 7.581

Ukupna sveobuhvatna dobit 17.385 21.318


113

Konsolidirani izvještaj o financijskom poloţaju

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2011.

godine


31.12.2011.

31.12.2010.

(prepravljeno)

1.1.2010.

(prepravljeno)

IMOVINA Bilješka Hrvatska

pošta

Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Hrvatska

pošta d.d.

Dugotrajna imovina



Ulaganja u povezana društva 21 285.524 306.231 306.231


Ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

22 893 1.344 1.200

Ostala financijska imovina 22 125 3.286 8.016




Ukupna dugotrajna imovina 1.001.289 964.403 934.593


Zalihe 25 35.225 40.539 32.684



Kratkotrajna financijska imovina 22 24.009 335 41


Plaćeni troškovi budućih razdoblja i obračunati

prihodi

24 34.679 28.596 3.725


UKUPNA IMOVINA 1.366.104 1.309.662 1.282.135

Glavnica


Rezerve 30 79.518 79.518 79.518

Revalorizacijske rezerve 31 5.941 7.581 -


Ukupna glavnica 624.482 557.177 535.859


Obveze za izdane dugoročne vrijednosne papire 34 308.728 302.742 151.757


OdgoĎeno plaćanje troškova i prihod budućeg

razdoblja

36 29.977 32.212 34.616






OdgoĎeno plaćanje troškova i prihod budućih

razdoblja

36 18.594 20.436 3.922


Ukupno obveze 741.622 752.485 746.276



114

Nekonsolidirani izvještaj o financijskom

poloţaju

Na dan 31. prosinca 2011. godine


31.12.2011. 31.12.2010.

(prepravljeno)

1.1.2010.

(prepravljeno)

IMOVINA Bilješka

Dugotrajna imovina







22 893 1.344 1.200

Ostala financijska imovina 22 125 3.286 8.016




Ukupna dugotrajna imovina 1.035.755 964.403 934.593


Zalihe 25 35.218 40.539 32.684



Kratkotrajna financijska imovina 22 9.009 335 41


Plaćeni troškovi budućih razdoblja i

obračunati prihodi

24 34.679 28.596 3.725


UKUPNA IMOVINA 1.377.399 1.309.662 1.282.135

Glavnica


Rezerve 30 79.518 79.518 79.518

Revalorizacijske rezerve 31 7.937 7.581 -


Ukupna glavnica 648.371 557.177 535.859


Obveze za izdane dugoročne

vrijednosne papire

34 308.728 302.742 151.757


OdgoĎeno plaćanje troškova i

prihod budućeg razdoblja

36 29.977 32.212 34.616






OdgoĎeno plaćanje troškova i

prihod budućih razdoblja

36 18.601 20.436 3.922


Ukupno obveze 729.028 752.485 746.276



115

Konsolidirani izvještaj o promjenama u vlasničkoj

glavnici



Temeljni

kapital

Zakonske

rezerve

Ostale

rezerve

Revalorizacijske

rezerve

Preneseni

gubici Ukupno

Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine (prepravljeno) 878.827 71.936 7.582 - (347.686) 610.659

(Gubitak) tekuće godine - - - - (74.800) (74.800)

Stanje 31. prosinca 2009. godine (prepravljeno) 878.827 71.936 7.582 - (422.486) 535.859




Povećanje temeljnog kapitala 73.809 - - - - 73.809


Ostala sveobuhvatna dobit - - - (5.845) - (5.845)

Udio u ukupnoj sveobuhvatnoj dobiti / (gubitku)

pridruţenog društva iz prethodnih godina (bilješka 3.4.)

- - - 4.205 (42.880) (38.675)



116

Nekonsolidirani izvještaj o promjenama u vlasničkoj glavnici



Temeljni

kapital

Zakonske

rezerve

Ostale

rezerve

Revaloriza-

cijske rezerve

Preneseni

gubici

Ukupno

Stanje 1. sijeĉnja 2009. godine (prepravljeno) 878.827 71.936 7.582 - (347.686) 610.659

(Gubitak) tekuće godine - - - - (74.800) (74.800)

Stanje 31. prosinca 2009. godine (prepravljeno) 878.827 71.936 7.582 - (422.486) 535.859




Povećanje temeljnog kapitala 73.809 - - - - 73.809


Ostala sveobuhvatna dobit - - - 356 - 356



117

Konsolidirani izvještaj o novčanim tokovima



2011.

godine

2010. godine

(prepravljeno)

Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska pošta

d.d.


Porez na dobit 4.165 732

Amortizacija

65.813 58.442

Gubitak od prodaje imovine 1.949 501

Dobit od ulaganja koja se vrednuju po metodi udjela (24.170) -

Diskont potraţivanja i obveza za prodane stanove na kredit, neto (1.660) 342


vrijednosti

442 (144)

Vrijednosno usklaĎenje ostalih dugotrajnih potraţivanja 33 -

Vrijednosno usklaĎenje ostale financijske imovine, neto 1.133 (5)

Vrijednosno usklaĎenje kratkotrajne financijske imovine 23 -

Otpis dugoročne obveze za prodane stanove (4.024) -

Vrijednosno usklaĎenje zaliha 72 1.201


11.316 6.319


4.878 10.065

(Smanjenje) dugoročnih i kratkoročnih rezerviranja, neto (20.655) (15.910)

Amortizacija diskonta i tečajne razlike po izdanim vrijednosnim

papirima

5.986 3.555

Dobit iz redovnog poslovanja prije promjena u obrtnom

kapitalu

83.317 78.835

Smanjenje / (povećanje) zaliha 5.242 (9.056)

(Povećanje) / smanjenje potraţivanja od kupaca (7.741) 32.860

Povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjela

naplata prihoda

(5.396) (25.508)

Smanjenje ostalih potraţivanja 3.556 3.127

Smanjenje obveza prema dobavljačima (2.446) (13.743)

Smanjenje primljenih predujmova i depozita (994) (2.070)

Povećanje / (smanjenje) ostalih kratkoročnih obveza 7.157 (127.290)

Povećanje / (smanjenje) ostalih dugoročnih obveza 7.236 (1.308)

(Smanjenje) / povećanje odgoĎenog plaćanja troškova i budućih

prihoda

(4.077) 14.110

Novac ostvaren / (korišten) poslovanjem 85.854 (50.043)


(Povećanje) kratkotrajne financijske imovine (23.687) (294)

Smanjenje dugotrajne financijske imovine 3.591 6.614


Izdanje obveznica - 147.429

Novac ostvaren u financijskim aktivnostima - 147.429

Neto tijek novca 7.122 17.067

Na dan 1. siječnja 79.806 62.739

Neto priljev 7.122 17.067

Na dan 31. prosinca 86.928 79.806


118

Nekonsolidirani izvještaj o novčanim tokovima



2011.

godine

2010. godine

(prepravljeno)


Porez na dobit 4.165 732

Amortizacija

65.811 58.442

Gubitak od prodaje imovine 1.949 501

Diskont potraţivanja i obveza za prodane stanove na kredit, neto (1.660) 342


vrijednosti

442 (144)

Vrijednosno usklaĎenje ostalih dugotrajnih potraţivanja 33 -

Vrijednosno usklaĎenje ostale financijske imovine, neto 1.133 (5)

Vrijednosno usklaĎenje kratkotrajne financijske imovine 23 -

Otpis dugoročne obveze za prodane stanove (4.024) -

Vrijednosno usklaĎenje zaliha 72 1.201


11.316 6.319


4.878 10.065

(Smanjenje) dugoročnih i kratkoročnih rezerviranja, neto (20.655) (15.910)

Amortizacija diskonta i tečajne razlike po izdanim vrijednosnim

papirima

5.986 3.555

Dobit iz redovnog poslovanja prije promjena u obrtnom kapitalu 86.498 78.835

Smanjenje / (povećanje) zaliha 5.249 (9.056)

(Povećanje) / smanjenje potraţivanja od kupaca (7.822) 32.860

Povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjela naplata

prihoda

(5.396) (25.508)

Smanjenje ostalih potraţivanja 5.036 3.127

(Smanjenje) obveza prema dobavljačima (5.496) (13.743)

(Smanjenje) primljenih predujmova i depozita (994) (2.070)

Povećanje / (smanjenje) ostalih kratkoročnih obveza 5.967 (127.290)

Smanjenje ostalih dugoročnih obveza (1.125) (1.308)

(Smanjenje) / povećanje odgoĎenog plaćanja troškova i budućih

prihoda

(4.070) 14.110

Novac ostvaren / (korišten) poslovanjem 77.847 (50.043)


(Povećanje) kratkotrajne financijske imovine (8.688) (294)

Smanjenje kratkotrajne financijske imovine 3.591 6.614

Ulaganje u ovisna društva (32.040) -


Izdanje obveznica - 147.429

Novac ostvaren u financijskim aktivnostima - 147.429

Neto tijek novca 357 17.067

Na dan 1. siječnja 79.806 62.739

Neto priljev 357 17.067

Na dan 31. prosinca 80.163 79.806


119

1. OPĆI PODACI

Djelatnost

HP – Hrvatska pošta d.d. (u nastavku „Društvo“), Zagreb, Jurišićeva 13 bavi se pruţanjem poštanskih

usluga, poslovima platnog prometa, uslugama novčanog posredovanja, mjenjačkim poslovima,

izdavanjem i prodajom poštanskih vrijednosnica, obrazaca te pruţanjem brzojavnih usluga i kurirskih

usluga kao svojom osnovnom djelatnošću.

Hrvatska pošta d.d. je osnovala društvo HP Arhiv d.o.o. uplatom osnivačkog pologa u novcu u iznosu

od 20 tisuća kuna dana 3. lipnja 2011. godine te je društvo upisano u sudski registar Trgovačkog suda

u Zagrebu s danom 16. lipnja 2011. godine. Dana 21. studenog 2011. godine Hrvatska pošta je

provela dokapitalizaciju ovisnog društva HP Arhiv uplatom u novcu u iznosu od 7.000 tisuća kuna.

S ciljem pozicioniranja na trţištu i širenja palete proizvoda Hrvatska pošta d.d. takoĎer je osnovala

društvo HP Produkcija d.o.o. uplatom osnivačkog pologa u novcu u iznosu od 20 tisuća kuna dana 29.

oţujka 2011. godine. Upis u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu proveden je s danom 11.

travnja 2011. godine. Na temelju odluke Uprave Hrvatske pošte provedeno je povećanje temeljnog

kapitala HP Produkcije uplatama u novcu u iznosu od 1.000 tisuća kuna dana 8. kolovoza 2011.

godine te u iznosu od 24.000 tisuća kuna dana 20. rujna 2011. godine.

OVISNA DRUŠTVA

Naziv

društva

Zemlja Udjeli u vlasništvima

i glasaĉkim pravima

Osnovna

djelatnost

Vrijednost udjela u

tisućama kuna

2011. 2010. 2011. 2010.

HP Arhiv

d.o.o.

Zagreb,

Hrvatska

100% - Arhiviranje i e-

dokumentiranje

7.020 -

HP

Produkcija

d.o.o.

Zagreb,

Hrvatska

100% - Obrada podataka,

usluge posluţitelja

i povezane

djelatnosti

25.020 -

32.040 -

PRIDRUŢENO DRUŠTVO

Naziv

društva

Zemlja Udjeli u vlasništvima

i glasaĉkim pravima

Osnovna

djelatnost

Vrijednost udjela u

tisućama kuna

2011. 2010. 2011. 2010.

Hrvatska

poštanska

banka d.d.

Zagreb,

Hrvatska

27,49 27,49 Bankarska

industrija

285.524 306.231

285.524 306.231

120

Broj zaposlenih

Broj zaposlenih u Grupi na dan 31. prosinca 2011. godine iznosi 10.675 djelatnika (2010. godine

iznosio je 10.649 djelatnika). Struktura zaposlenih je kako slijedi:

2011.

godine

2010.

godine

broj broj

HP d.d.

DR - 1

MR 37 39

VSS 690 650

VŠS 929 904

SSS 7.270 7.247

NSS 1.161 1.203

VKV 47 50

KV 435 451

PKV 46 50

NKV 49 54

10.664 10.649

HP Arhiv d.o.o.

VSS 1 -

SSS 2 -

3 -

HP Produkcija d.o.o.

VSS 5 -

VŠS 2 -

SSS 1 -

8 -

121

Nadzorni odbor i Uprava Društva

Članovi Nadzornog odbora Društva su:

od do

Boţidar Kalmeta – član 29. kolovoza 2006. 04. studenog 2008.

Boţidar Kalmeta – predsjednik 04. studenog 2008. 29. kolovoza 2010.

Tamara Obradović Mazal – zamjenik predsjednika 04. studenog 2008. 20. listopada 2010.

Tamara Obradović Mazal – predsjednik 20. listopada 2010. 17. veljače 2011.

Jadranka Dumbović – član/predstavnik radnika 20. listopada 2005. 23. rujna 2009.

Jadranka Dumbović – član/zamjenik/predstavnik

osnivača

23. rujna 2009. 15. veljače 2011.

Jadranka Dumbović – zamjenik/predstavnik radnika 16. veljače 2011. 25. travnja 2012.

Jadranka Dumbović – član/predstavnik radnika 25. travnja 2012. 23. rujna 2013.

Drago Jakovčević – član 30. studenog 2005. 17. veljače 2011.

ĐurĎa Adlešić – član 02. listopada 2008. 19. listopada 2009.

Miomir Ţuţul – član 03. oţujka 2008. 17. veljače 2011.

Sanja Šarić – član 19. listopada 2009. 17. veljače 2011.

Ţeljko Vidaković – član/predstavnik radnika 21. rujna 2009. 23. rujna 2013.

Marko Kolaković – predsjednik 17. veljače 2011. 25. travnja 2012.

Ilija Krstanović – član 17. veljače 2011. 25. travnja 2012.

Josip Marković – član 17. veljače 2011. 25. travnja 2012.

Šimo Šiljeg – član 17. veljače 2011. 25. travnja 2012.

Ţeljko Šundov – član 09. oţujka 2011. 25. travnja 2012.

Nenad Zonjić – predsjednik 25. travnja 2012. 25. travnja 2016.

Drago Davidović - zamjenik predsjednika 25. travnja 2012. 25. travnja 2016.

Drago Šerić – član 25. travnja 2012. 25. travnja 2016.

Hrvoje Crnić – član 25. travnja 2012. 25. travnja 2016.

Ţelimir Piberčnik 25. travnja 2012. 25. travnja 2016.

Članovi Uprave Društva su:

od do

Robert Jukić – predsjednik 21. lipnja 2008. 25. travnja 2012.

Mateo Beusan – član 17. svibnja 2007. 17. svibnja 2011.

Ranko Marinović – član 01. oţujka 2007. 25. travnja 2012.

Nenad Puškar – član 07. siječnja 2010. 25. travnja 2012.

Alen Premuţak – predsjednik 25. travnja 2012. 25. travnja 2016.

Ranko Marinović - član 25. travnja 2012. 25. travnja 2016.

Ţeljko Ţarko – član 25. travnja 2012. 25. travnja 2016.

122

Članovi Nadzornog odbora ovisnog društva HP Arhiv

d.o.o.:

od do

Miki Huljić – član 21. listopada 2011. 28. prosinca 2011.

Alen Premuţak – član 21. listopada 2011. 10. travnja 2012.

Marijan Kos – član 02. veljače 2012. 02. veljače 2016.

Draţen Kobas – zamjenik predsjednika 21. listopada 2011. 21. listopada 2015.

Mario Bebić – predsjednik 21. listopada 2011. 21. listopada 2015.

Višeslav Majić – član 21. listopada 2011. 21. listopada 2015.

Članovi Uprave ovisnog društva HP Arhiv d.o.o.:

od do

Marija Jerić 18. srpnja 2011. 18. srpnja 2015.

Članovi Nadzornog odbora ovisnog društva HP

Produkcija d.o.o.:

od do

Miki Huljić – predsjednik 02. studenog 2011. 28. prosinca 2011.

Draţen Kobas - zamjenik predsjednika 02. studenog 2011. 27. veljače 2012.

Marijana Miličević – član 02. studenog 2011. 27. veljače 2012.

Mario Bebić – član 02. studenog 2011. 02. studenog 2015.

Josip Udiljak – član 02. studenog 2011. 02. studenog 2015.

Draţen Kobas – predsjednik 27. veljače 2012. 27. veljače 2016.

Marijana Miličević – zamjenik predsjednika 27. veljače 2012. 27. veljače 2016.

Ivica Kranjčić – član 27. veljače 2012. 27. veljače 2016.

Članovi Uprave ovisnog društva HP Produkcija d.o.o.:

od do

Draţen Kobas 21. oţujka 2011. 15. lipnja 2011.

Domagoj Frank 15. lipnja 2011. 15. lipnja 2015.

2.USVAJANJE NOVIH I IZMJENJENIH STANDARDA

Usvajanje novih i izmijenjenih standarda

Standardi i tumaĉenja koji su na snazi za tekuće razdoblje

Sljedeće izmjene i dopune postojećih standarda je objavio Odbor za MeĎunarodne računovodstvene

standarde te tumačenja koje je izdao Odbor za tumačenje meĎunarodnog financijskog izvještavanja

su na snazi u tekućem razdoblju:

123

Izmjene i dopune MSFI-ja 1 „Prva primjena MSFI-jeva“ - ograničeno izuzeće iz usporednog

MSFI-ja 7 Objavljivanje kod subjekata koji prvi puta primjenjuju MSFI-jeve (na snazi za

godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010.),

Izmjene i dopune MRS-a 24 „Objavljivanje povezanih strana“ - pojednostavljeni zahtjevi

za objavljivanje subjekata povezanih s vladom i pojašnjenje definicije povezane strane (na

snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2011.),

Izmjene i dopune MRS-a 32 „Financijski instrumenti: prezentiranje” – računovodstveni

postupak koji se primjenjuje na davanje prava (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju

na dan ili nakon 1. veljače 2010.),

Izmjene i dopune raznih standarda i tumaĉenja (2010.) proizašle iz Projekta godišnje

kvalitativne dorade MSFI-jeva, objavljene 6. svibnja 2010. (MSFI 1, MSFI 3, MSFI 7, MRS 1,

MRS 27, MRS 34, IFRIC 13), prvenstveno radi otklanjanja nekonzistentnosti i pojašnjenja

teksta (njihova primjena je obvezna za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1.

srpnja 2010. ili 1. siječnja 2011., zavisno od standarda/tumačenja),

Izmjene i dopune IFRIC-a 14 „MRS 19 - Ograniĉenje na sredstvo iz definiranih primanja,

minimalna potrebna sredstva financiranja i njihova interakcija“ – predujmovi minimalnih

potrebnih financijskih sredstava (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili

nakon 1. siječnja 2011.),

IFRIC 19 „Zatvaranje financijskih obveza glavniĉkim instrumentima“ (na snazi za

godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2010.).

Usvajanje navedenih izmjena i dopuna postojećih standarda i tumačenja nije dovelo do promjena

računovodstvenih politika Društva i Grupe.

Izdani i još neusvojeni standardi i tumaĉenja

Na datum odobrenja financijskih izvještaja, bili su objavljeni sljedeći standardi, prerade i tumačenja koji

još nisu na snazi:

MSFI 9 „Financijski instrumenti“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili

nakon 1. siječnja 2013.),

MSFI 10 „Konsolidirani financijski izvještaji“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju

na dan ili nakon 1. siječnja 2013.),

MSFI 11 „Zajedniĉki poslovi“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon

1. siječnja 2013.),

MSFI 12 „Objavljivanje udjela u drugim subjektima“ (na snazi za godišnja razdoblja koja

započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013.),

MSFI 13 „UtvrĊivanje fer vrijednosti“ (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan

ili nakon 1. siječnja 2013.),

MRS 27 (preraĊen 2011.) „Nekonsolidirani financijski izvještaji“ (na snazi za godišnja

razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013.),

MRS 28 (preraĊen 2011.) „Ulaganja u pridruţene subjekte i zajedniĉke pothvate“ (na


Izmjene i dopune MSFI-ja 1 „Prva primjena MSFI-jeva“ - ozbiljna hiperinflacija i uklanjanje

fiksnih datuma za subjekte koji prvi put primjenjuju MSFI-jeve (na snazi za godišnja razdoblja

koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011.),

Izmjene i dopune MSFI-ja 7 „Financijski instrumenti: objavljivanje“ - prijenos financijske

imovine (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. srpnja 2011.),

Izmjene i dopune MRS-a 1 „Prezentiranje financijskih izvještaja“ - prezentiranje stavki

ostale sveobuhvatne dobiti (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1.

srpnja 2012.),

124

Izmjene i dopune MRS-a 12 „Porezi na dobit“ - povrat imovine kod odgoĎenih poreza (na


Izmjene i dopune MRS-a 19 „Primanja zaposlenih“ - dorada postupka za obračunavanje

primanja nakon prestanka radnog odnosa (na snazi za godišnja razdoblja koja započinju na

dan ili nakon 1. siječnja 2013.),

IFRIC 20 „Troškovi otkrivke u fazi proizvodnje površinskog kopa“ (na snazi za godišnja

razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013.).

Društvo i Grupa su odlučili da spomenute standarde, prerade i tumačenja ne primjenjuju prije njihovog

datuma stupanja na snagu. Društvo i Grupa predviĎaju da njihovo usvajanje neće značajno utjecati na

nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje u razdoblju njihove prve primjene.

3. SAŢETAK NAJVAŢNIJIH RAĈUNOVODSTVENIH POLITIKA

Saţetak najvaţnijih računovodstvenih politika, koje su dosljedno primjenjivane u tekućoj i prošloj

godini, izloţen je u nastavku.

3.1. Izjava o usklaĊenosti

Financijski izvještaji su sastavljeni u skladu s MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja i

hrvatskim zakonskim propisima.

3.2. Osnove sastavljanja

Financijski izvještaji Društva pripremljeni su na načelu povijesnog troška, izuzev odreĎenih financijskih

instrumenata, koji su iskazani po njihovoj fer vrijednosti, kako je obrazloţeno u računovodstvenim

politikama koje slijede, a u skladu s MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja koje

objavljuje Odbor za MeĎunarodne računovodstvene standarde i hrvatskim zakonskim propisima.

Društvo i Grupa vode računovodstvene evidencije na hrvatskom jeziku, u kunama i u skladu s

hrvatskim zakonskim propisima i računovodstvenim načelima te praksom koje se pridrţavaju

poduzeća u Hrvatskoj.

Sastavljanje financijskih izvještaja sukladno MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja

(MSFI) zahtijeva upotrebu odreĎenih ključnih računovodstvenih procjena. TakoĎer se od Uprave

zahtijeva da se sluţi prosudbama u procesu primjene računovodstvenih politika Društva. Područja

koja uključuju viši stupanj prosudbe ili sloţenosti, odnosno područja gdje su pretpostavke i procjene

značajne za financijske izvještaje prikazana su u bilješci 4.

3.3. Osnove konsolidacije

Konsolidirani financijski izvještaji obuhvaćaju financijske izvještaje Hrvatske pošte d.d. (“Društva”) te

subjekata pod kontrolom Društva (ovisna društva) na 31. prosinca 2011. godine. Kontrola je prisutna

ako Društvo ima moć upravljanja financijskim i poslovnim politikama pojedinog društva radi

ostvarivanja koristi iz njegova poslovanja.

Financijski izvještaji ovisnih društava usklaĎeni su po potrebi u skladu s računovodstvenim politikama

Grupe. Sva značajna stanja i poslovne promjene unutar Grupe eliminirani su konsolidacijom.

Napomena uz financijske izvještaje:

Hrvatska pošta d.d. (u nastavku „Društvo“) ima ulaganje u dionice društva Hrvatska poštanska banka d.d. (u nastavku „HPB“ ili „pridruţeno društvo“). Navedeno ulaganje predstavlja ulaganje u pridruţeno društvo budući da Društvo posjeduje više od 20% dionica i značajan utjecaj u HPB-u. Društvo

125

Hrvatska pošta d.d. je sukladno zahtjevima MeĎunarodnih standarda financijskog izvještavanja, svojim financijskim izvještajima prethodnih godina za navedeno ulaganje primjenjivala metodu udjela, odnosno iskazivala pripadajući udio u neto dobiti/ gubitku pridruţenog društva.

Kako je tijekom 2011. godine Hrvatska pošta osnovala dva ovisna društva, za 2011. godinu prvi put je

obvezna sastavljati konsolidirane financijske izvještaje i pojedinačne financijske izvještaje. Kod ovakve

promjene MeĎunarodni standardi financijskog izvještavanja nalaţu da se ulaganja u pridruţena

društva iskazuju po metodi udjela u neto dobiti/gubitku u konsolidiranim izvještajima, dok se u

pojedinačnim financijskim izvještajima za HP -Hrvatsku poštu d.d. ulaganje iskazuje po metodi troška.

Sukladno navedenom, u pojedinačnim financijskim izvještajima se ulaganje u Hrvatsku poštansku

banku od 2011. godine, kao i za sve prethodne, iskazuje se po metodi troška kao da se oduvijek

primjenjivala (propisuje MeĎunarodni računovodstveni standard 8) što je dovelo do promjene

financijskih izvještaja Hrvatske pošte d.d. za 2010. i ranije godine (vidi bilješku 3.4.).

Iz navedenog razloga, te budući da je ovo prva godina postojanja Grupe Hrvatska pošta i prva godina

u kojoj je potrebno pripremati konsolidirane financijske izvještaje, usporedni podaci – financijski

izvještaji za 2010. godinu predstavljaju pojedinačne financijske izvještaje. Slijedom navedenog, u

konsolidiranom izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti usporedni podaci za 2010. godinu prikazuju

poslovanje HP - Hrvatske pošte d.d. bez udjela u dobiti Hrvatske poštanske banke.

3.4. ISPRAVCI KOJI SE ODNOSE NA RANIJE GODINE

Ukupni utjecaj prepravljanja na financijske izvještaja za godinu koja je završila 31. prosinca 2009.

godine bio je kako slijedi:

Izvještaj o financijskom poloţaju na

dan 1. sijeĉnja 2010. godine

Bilješka

Originalno

iskazani

Nakon

prepravka

Uĉinak

povećanje /

(smanjenje)



Ukupna imovina 324.412 348.975 24.563

Revalorizacijske rezerve 31 5.842 - (5.842)

Preneseni gubici 32 (452.891) (422.486) 30.405

Ukupna glavnica (447.049) (422.486) 24.563

126

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za

godinu koja je završila 31. prosinca

2009. godine

Bilješka

Originaln

o iskazani

Nakon

prepravka

Učinak

povećanje /

(smanjenje)

Udio u gubitku pridruţenog društva 21 (165.443) - 165.443

Porez na dobit 18 41.307 8.218 (33.089)

Gubitak tekuće godine (124.136) 8.218 132.354



22.563 - (22.563)

Porez na ostalu sveobuhvatnu dobit (4.513) - 4.513

Ukupni sveobuhvatni gubitak (106.086) 8.218 114.304

PREPRAVLJANJE IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŢAJU NA DAN 1. SIJEĈNJA 2010.

GODINE

Ulaganja u povezano društvo

Za godinu koja je završila 31. prosinca 2011. godine Društvo prvi put sastavlja konsolidirane

financijske izvještaje. Ulaganje u Hrvatsku poštansku banku koja se smatra pridruţenim društvom u

prethodnim se razdobljima priznavalo primjenom metode udjela u skladu s MRS-om 28. Prema MRS-u

27, društvo koje provodi konsolidaciju, ulaganje u pridruţene subjekte prikazuje primjenom metode

udjela u konsolidiranim izvještajima, dok u pojedinačnim izvještajima primjenjuje metodu troška ili fer

vrijednost. Društvo je izabralo metodu troška te provodi retroaktivno usklaĎivanje izvještaja za učinke

promjene računovodstvene politike. Prethodno iskazan iznos ulaganja od 250.039 tisuća kuna

potrebno je povećati za priznate gubitke u iznosu od 63.494 tisuće kuna i umanjiti za 7.302 tisuće

kuna priznatog udjela u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

OdgoĊena porezna imovina

Pri svoĎenju ulaganja u pridruţeno društvo na trošak potrebno je ukinuti formiranu odgoĎenu poreznu

imovinu u iznosu od 33.089 tisuća kuna i odgoĎene porezne obveze od 1.460 tisuća kuna.

Revalorizacijske rezerve

Kako bi se ulaganje u pridruţeni subjekt svelo na trošak, ukida se i formirana revalorizacijska rezerva

u iznosu od 5.842 tisuća kuna (7.302 tisuće kuna udjela u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti umanjenih za

1.460 tisuće kuna odgoĎene porezne obveze).

PREPRAVLJANJE IZVJEŠTAJA O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA 2009. GODINU

Promjena računovodstvene politike s primjene metode udjela na metodu troška u priznavanju ulaganja

u dionice Hrvatske poštanske banke očituje se kao smanjenje gubitka prije oporezivanja za 165.443

tisuće kuna, ukidanje priznate porezne imovine za 33.089 tisuća kuna te smanjenje ostale

sveobuhvatne dobiti za 18.050 tisuća kuna.

Ukupni utjecaj prepravljanja na financijske izvještaje za godinu koja je završila 31. prosinca 2010. bio

je kako slijedi:

127

Izvještaj o financijskom položaju na dan

31. prosinca 2010. godine

Bilješka

Originalno

iskazani

Nakon

prepravka

Učinak

povećanje /

(smanjenje)



Ukupna imovina 335.798 346.348 10.550

Revalorizacijske rezerve 31 10.945 7.581 (3.364)

Preneseni gubici 32 (422.663) (408.749) 13.914

Ukupna glavnica (411.718) (401.168) 10.550

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za

godinu koja je završila 31. prosinca 2010.

godine Bilješka

Originalno

iskazani

Nakon

prepravka

Uĉinak

povećanj/

(smanjenje)

Udio u dobiti pridruţenog društva 21 20.613 - (20.613)

Porez na dobit 18 (4.854) (732) 4.122

Dobit / (gubitak) tekuće godine 15.759 (732) (16.491)


pridruţenog društva (3.097) - 3.097

Porez na ostalu sveobuhvatnu dobit (1.276) (1.895) (619)

Ukupni sveobuhvatni gubitak 11.386 (2.627) (14.013)

PREPRAVLJANJE IZVJEŠTAJA O FINANCIJSKOM POLOŢAJU NA DAN 31. PROSINCA 2010.

GODINE

Ulaganja u povezana društva

Radi svoĎenja ulaganja u pridruţeno društvo Hrvatsku poštansku banku na trošak, prethodno iskazan

iznos od 267.555 tisuća kuna potrebno je povećati za priznate gubitke u kumulativnom iznosu od

42.881 tisuće kuna i umanjiti za 4.205 tisuće kuna priznatog udjela u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

(ukupno povećanje od 38.676 tisuća kuna).

OdgoĊena porezna imovina

Promjenom računovodstvene politike Društvo retroaktivno ukida odgoĎenu poreznu imovinu za iznos

od 28.967 tisuća kuna (formirana zbog udjela u gubitku pridruţenog subjekta) i odgoĎenu poreznu

obvezu za 841 tisuća kuna (prethodno formirana zbog udjela u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

pridruţenog društva).

Revalorizacijske rezerve

128

Potrebno je ukinuti i revalorizacijsku rezervu za iznos od 3.364 tisuće kuna (4.205 tisuće kuna udjela u

ostaloj sveobuhvatnoj dobiti umanjenih za 841 tisuće kuna odgoĎene porezne obveze).

PREPRAVLJANJE IZVJEŠTAJA O SVEOBUHVATNOJ DOBITI ZA 2010. GODINU

Promjena u priznavanju ulaganja u dionice Hrvatske poštanske banke očituje se kao smanjenje dobiti

prije oporezivanja za 20.613 tisuće kuna, povećanje odgoĎene porezne imovine za 4.122 tisuće kuna

te povećanje ostale sveobuhvatne dobiti za 2.478 tisuće kuna.

3.5. Priznavanje prihoda

Prihodi od prodaje trgovačke robe priznaju se u trenutku isporuke trgovačke robe i prijenosa

vlasništva. Prihodi od kamata obračunavaju se na temelju nepodmirene glavnice i po primjenjivim

kamatnim stopama. Prihodi od dividendi, odnosno udjela u dobiti, priznaju se u trenutku kad su

utvrĎena prava dioničara na primitak dividende, odnosno udjela u dobiti.

Sukladno Zakonu o pošti objavljenom u Narodnim novinama (NN 172/03), Društvo je davatelj (javni

operator) poštanskih usluga pri čemu ima isključivo pravo obavljanja rezerviranih poštanskih usluga

kao i obvezu pruţanja tih usluga na cijelom području Republike Hrvatske. Poštanska usluga obuhvaća

usluge prijema, prijenosa i uručenja poštanskih pošiljaka. Poštanska pošiljka je vlasništvo pošiljatelja

sve dok nije uručena primatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi. Prihod od obavljanja poštanskih usluga se

priznaje u trenutku prijema pošiljke, što nije u skladu s MRS-om 18, no Uprava Društva smatra da

učinak nije značajan za priloţene financijske izvještaje.

3.6. Troškovi posudbe

Troškovi posudbe koji se mogu izravno povezati sa stjecanjem, izgradnjom ili izradom kvalificiranog

sredstva, a to je sredstvo koje nuţno zahtijeva znatno vrijeme kako bi bilo spremno za namjeravanu

uporabu ili prodaju, se pripisuju trošku nabave toga sredstva sve dok sredstvo većim dijelom ne bude

spremno za namjeravanu uporabu ili prodaju.

Prihodi od ulaganja zaraĎeni privremenim ulaganjem namjenskih kreditnih sredstava do početka

njihovog trošenja na kvalificirano sredstvo se oduzimaju od troškova posudbe čija kapitalizacija je

prihvatljiva.

Svi drugi troškovi posudbe se uključuju u dobit ili gubitak razdoblja u kojem su nastali.

3.7. Transakcije u stranim valutama

Transakcije u stranim valutama početno se preračunavaju u hrvatske kune primjenom tečajeva na

datum transakcije. Novčana sredstva, potraţivanja i obveze iskazani u stranim valutama naknadno se

preračunavaju po tečajevima na datum izvještaja o financijskom poloţaju. Dobici i gubici nastali

preračunavanjem uključuju se u

izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu. Vaţeći tečaj hrvatske valute na dan 31. prosinca

2011. godine bio je 7,530420 kuna za 1 EUR i 5,819940 kuna za 1 USD (31. prosinca 2010. godine:

7,3852 kuna za 1 EUR i 5,5682 kuna za 1 USD).

3.8. Porez na dobit

Rezerviranje za porez na dobit se knjiţi kad je to potrebno. OdgoĎeni porezi na dobit odraţavaju neto

porezne efekte privremenih razlika izmeĎu iskazanih iznosa imovine i obveza za potrebe financijskog

izvještavanja i iznosa korištenih za potrebe poreza na dobitak. OdgoĎena porezna sredstva i obveze

su izračunani koristeći porezne stope za koje se očekuje da će se primijeniti na oporezivi dobitak u

godinama za koje se očekuje da će te privremene razlike biti povrative ili namirene. OdgoĎena

porezna sredstva se priznaju za prenošenje neiskorištenog poreznog gubitka i neiskorištenog

129

poreznog kredita do stupnja očekivanja da će budući oporezivi dobici biti ostvareni pa će neiskorišteni

porezni gubici i neiskorišteni porezni krediti u tom slučaju moći biti iskorišteni.

OdgoĎeni porez

OdgoĎeni porez jest iznos za koji se očekuje da će po njemu nastati obveza ili povrat temeljem razlike

izmeĎu knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza u financijskim izvještajima i pripadajuće porezne

osnovice koja se koristi za izračunavanje oporezive dobiti, a obračunava se metodom bilančne

obveze. OdgoĎene porezne obveze općenito se priznaju za sve oporezive privremene razlike, a

odgoĎena porezna imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloţiva

oporeziva dobit na temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju. OdgoĎene

porezne obveze i porezna imovina ne priznaju se po privremenim razlikama koje proizlaze iz goodwilla

ili početnim priznavanjem druge imovine i obveza, osim kod poslovnog spajanja, u transakcijama koje

ne utječu ni na poreznu niti računovodstvenu dobit.

OdgoĎene porezne obveze priznaju se na temelju oporezivih privremenih razlika koje nastaju po

osnovi ulaganja u ovisna i pridruţena društva, odnosno udjela u zajedničkim ulaganjima, osim ako

Društvo i Grupa nisu u mogućnosti kontrolirati poništenje privremene razlike i ako je vjerojatno da se

privremena razlika neće poništiti u dogledno vrijeme. Knjigovodstveni iznos odgoĎene porezne

imovine preispituje se na svaki datum izvještaja o financijskom poloţaju i umanjuje u onoj mjeri u kojoj

više nije vjerojatno da će biti raspoloţiv dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela

porezne imovine. OdgoĎeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti

u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva, temeljenim na

poreznim zakonima koji su na snazi ili u postupku donošenja do datuma izvještaja o financijskom

poloţaju. Izračun odgoĎenih poreznih obveza i imovine odrţava iznos za koji se očekuje da će nastati

obveza ili povrat, na datum izvještavanja.

OdgoĎena porezna imovina i obveze se prebijaju ako postoji zakonsko pravo da se tekućom

poreznom imovinom pokriju tekuće porezne obaveze te kada se odnose na porezne prihode koje

utvrĎuje ista porezna uprava, a Društvo i Grupa namjeravaju sravniti svoju tekuću poreznu imovinu s

poreznim obvezama.

Tekući i odgoĎeni porez za razdoblje

OdgoĎeni porez knjiţi se na teret ili u korist izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, osim ako se ne odnosi

na stavke koje se knjiţe izravno u korist ili na teret glavnice, u kom slučaju se odgoĎeni porez takoĎer

iskazuje u okviru glavnice ili kada porez proizlazi iz početnog voĎenja računa kod poslovnog spajanja.

U slučaju poslovnog spajanja, porezi se uzimaju u obzir kod izračuna goodwilla ili utvrĎivanju viška

udjela kupca u neto fer vrijednosti prepoznatljive imovine, obveza i mogućih obveza kupca u odnosu

na trošak.

Porez na dodanu vrijednost

Porezna uprava zahtijeva podmirenje PDV-a na neto osnovi. PDV koji proizlazi iz transakcija prodaje i

kupnje priznaje se i iskazuje u izvještaju o financijskom poloţaju na neto osnovi. U slučaju umanjenja

potraţivanja za ispravak vrijednosti, gubitak od umanjenja iskazuje se u bruto iznosu potraţivanja,

uključujući PDV.

Dana 1. siječnja 2010. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na

dodanu vrijednost sukladno kojem je uvedeno funkcionalno osloboĎenje vezano za obavljanje

poštanskih usluga i usluga novčanog poslovanja, te u skladu s tim Hrvatska pošta više nema obvezu

obračunavati porez na dodanu vrijednost na obavljene univerzalne poštanske usluge i obavljene

usluge novčanog poslovanja. Istovremeno, Hrvatska pošta nema pravo odbiti pretporez po računima

primljenim za dobra i usluge koje su isključivo vezane uz obavljanje tih usluga.

130

3.9. Nekretnine, postrojenja i oprema i nematerijalna imovina

Dugotrajna materijalna imovina početno se iskazuje po trošku nabave te naknadno umanjuje za

ispravak vrijednosti. Trošak nabave dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine obuhvaća nabavnu

vrijednost, uvozne pristojbe i bespovratne poreze na promet, kao i sve druge troškove koji se mogu

izravno pripisati dovoĎenju sredstva u stanje za njegovu namjeravanu uporabu. Troškovi tekućeg

odrţavanja i popravaka, zamjene te investicijskog odrţavanja manjeg obujma priznaju se kao rashod

kad su nastali. U situacijama gdje je jasno da su troškovi rezultirali povećanjem budućih očekivanih

ekonomskih koristi koje se trebaju ostvariti uporabom dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

iznad njenih izvorno procijenjenih mogućnosti, oni se kapitaliziraju, odnosno uključuju u

knjigovodstvenu vrijednost tog sredstva. Dobici i gubici temeljem rashodovanja ili otuĎenja dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine iskazuju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u razdoblju u kojem

su nastali. Obračun amortizacije započinje stavljanjem sredstva u uporabu. Amortizacija se

obračunava tako da se trošak nabave ili procijenjena vrijednost sredstva, izuzev zemljišta i dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine u pripremi, otpisuje tijekom procijenjenog vijeka uporabe sredstva

primjenom pravocrtne metode kako slijedi:

Stopa amortizacije (%)

GraĎevinski objekti 2,5 – 10

Postrojenja i oprema 5 – 100

Nematerijalna imovina 20 – 25

Svaka stavka nekretnina, postrojenja i opreme značajnog udjela u trošku ukupne vrijednosti stavke se

amortizira odvojeno.

Slijedom razdvajanja Hrvatske pošte i telekomunikacija (HPT) u dva subjekta Hrvatska pošta d.d. i

Hrvatski telekom d.d. rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama je u tijeku.

Do dana izdavanja ovih financijskih izvještaja nismo bili u mogućnosti pribaviti i predočiti evidencije

kojima bi se omogućilo uvjerenje da Društvo i Grupa posjeduju odgovarajuću dokumentaciju o

ekonomskom pravu korištenja odreĎenih zemljišta i zgrada.

Umanjenja

Na svaki izvještajni datum, Društvo i Grupa provjeravaju knjigovodstvene iznose svoje dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine kako bi utvrdilo da li postoje naznake da je došlo do gubitaka zbog

umanjenja vrijednosti. Ako takve naznake postoje, procjenjuje se nadoknadivi iznos sredstva da bi se

mogli odrediti eventualni gubici nastali zbog umanjenja. Ako nadoknadivi iznos nekog sredstva nije

moguće procijeniti, Društvo i Grupa procjenjuju nadoknadivi iznos jedinice koja stvara novac kojoj to

sredstvo pripada. Ako je moguće odrediti realnu i dosljednu osnovu za rasporeĎivanje, imovina

Društva se takoĎer rasporeĎuje na pojedine jedinice koje stvaraju novac ili, ako to nije moguće, na

najmanju skupinu jedinica koje stvaraju novac za koju je moguće odrediti realnu i konzistentnu osnovu

rasporeĎivanja.

3.10. Ulaganja u ovisna društva

Ovisna društva su društva u kojem Društvo ima kontrolu odnosno moć upravljanja financijskim i

poslovnim politikama sudjelovanjem u donošenju odluka o financijskim i poslovnim politikama u

131

povezanom društvu. Ulaganja u povezana društva iskazuju se u izvještaju o financijskom poloţaju po

trošku ulaganja usklaĎenom za sve promjene udjela Društva u neto imovini povezanog društva nakon

stjecanja kao i za sva eventualna umanjenja vrijednosti pojedinačnih ulaganja.

3.11. Ulaganja u pridruţeno društvo

Pridruţeno društvo je subjekt u kojem društvo ima značajan utjecaj, ali koje nije ovisno društvo, niti

udjel u zajedničkom ulaganju. Značajan utjecaj je moć sudjelovanja u donošenju odluka o financijskim

i poslovnim politikama u nekom društvu, ali ne i kontrola nad tim politikama.

U konsolidiranim financijskim izvještajima rezultati, imovina i obveze pridruţenih društava iskazani su

po metodi udjela. Prema metodi udjela, ulaganja u pridruţena društva se u izvještaju o financijskom

poloţaju iskazuju po trošku usklaĎenom za sve promjene udjela Društva u neto imovini pridruţenog

društva nakon stjecanja, kao i za sva eventualna umanjenja vrijednosti pojedinačnih ulaganja. Gubitak

pridruţenog društva iznad udjela Društva u pridruţenom društvu, koji uključuje sve dugoročne udjele

koji su u svojoj suštini dio neto ulaganja Društva u pridruţeno društvo, se priznaje samo u visini

pravnih ili izvedenih obveza Društva ili plaćanja koje je Društvo izvršilo u ime pridruţenog društva.

U pojedinačnim financijskim izvještajima ulaganje u pridruţeno društvo iskazano je po metodi troška te

su sukladno MeĎunarodnom računovodstvenom standardu 8 „Računovodstvene politike, promjene

računovodstvenih procjena i pogreške“ prepravljeni izvještaji prethodnih godina (vidi bilješku 3.4.).

3.12. Zalihe

Zalihe trgovačke robe se iskazuju po trošku ili neto očekivanoj prodajnoj vrijednosti koja se moţe

realizirati, ovisno o tome što je niţe. Trošak obuhvaća nabavnu cijenu i ovisne troškove nabave

povezane s dovoĎenjem zaliha do njihove sadašnje lokacije i u sadašnje stanje.

U slučajevima kad je potrebno svesti vrijednost zaliha na neto očekivanu prodajnu vrijednost, obavlja

se ispravak vrijednosti zaliha na teret izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti za tekuću godinu.

Neto očekivana prodajna vrijednost, koja se moţe realizirati, predstavlja procijenjenu prodajnu cijenu

umanjenu za sve procijenjene troškove dovršenja i troškove marketinga, prodaje i distribucije.

3.13. Potraţivanja od kupaca i dani predujmovi

Potraţivanja od kupaca i plaćeni predujmovi iskazuju se po nominalnom iznosu umanjenom za

odgovarajući iznos ispravka vrijednosti za procijenjene nenaplative iznose.





3.14. Novac i novĉani ekvivalenti

Novčana sredstva se sastoje od stanja na računima u bankama i novca u blagajni, te depozita i

vrijednosnih papira unovčivih po pozivu ili najkasnije u roku od tri mjeseca.

3.15. Rezerviranja

Rezerviranja se priznaju kad Društvo i Grupa imaju sadašnju obvezu (zakonsku ili izvedenu) koja je

nastala kao rezultat prošlih dogaĎaja ako je vjerojatno da će Društvo i Grupa trebati podmiriti tu

obvezu i ako se iznos obveze moţe pouzdano procijeniti.

132

Rezerviranja se preispituju na dan izvještaja o financijskom poloţaju te se usklaĎuju s procjenom

temeljenom na trenutno najboljim saznanjima. Kad je iznos smanjenja vrijednosti novca značajan,

iznos rezerviranja je sadašnja vrijednost troškova za koje se očekuje da će nastati kako bi se podmirila

obveza, utvrĎenih korištenjem procijenjene bezrizične kamatne stope kao diskontne stope. Kad se

koristi diskontiranje, svake se godine utjecaj diskontiranja knjiţi kao financijski trošak, te je iskazana

vrijednost rezerviranja povećana svake godine za proteklo vrijeme.

Iznos priznat kao rezerviranje je najbolja procjena naknade koja će biti potrebna kako bi se podmirila

sadašnja obveza na datum izvještaja o financijskom poloţaju, uzimajući u obzir rizike i neizvjesnosti

povezane s obvezom. Ako se rezerviranje mjeri koristeći procjenu novčanih tokova potrebnih za

podmirenje sadašnje obveze, knjigovodstveni iznos obveze je sadašnja vrijednost tih novčanih tokova.

Kad se od treće strane očekuje povrat nekih ili svih ekonomskih koristi koje su potrebne da bi se

rezerviranje podmirilo, povezano potraţivanje se priznaje kao sredstvo ako je gotovo u potpunosti

izvjesno da će naknada biti primljena te ako je iznos potraţivanja moguće pouzdano izmjeriti.

3.16. Otpremnine i jubilarne nagrade, te ostala primanja zaposlenih

(a) Obveze za mirovine i ostale obveze nakon umirovljenja

U toku redovnog poslovanja prilikom isplata plaća Društvo i Grupa u ime svojih radnika koji su članovi

obveznih mirovinskih fondova obavlja redovita plaćanja doprinosa sukladno zakonu. Obvezni

mirovinski doprinosi fondovima iskazuju se kao dio troška plaća kada se obračunaju. Društvo i Grupa

nemaju dodatni mirovinski plan te stoga nema nikakvih drugih obveza vezano uz mirovine radnika.

Nadalje, Društvo i Grupa nemaju obvezu osigurati bilo koja druga primanja radnika nakon njihova

umirovljenja.

(b) Poticajne otpremnine

Obveze za otpremnine se priznaju kad Društvo i Grupa prekine radni odnos radnika prije normalnog

datuma umirovljenja ili odlukom radnika da dragovoljno prihvati prekid radnog odnosa u zamjenu za

naknadu. Društvo i Grupa priznaje obveze za otpremnine kada je dokazivo preuzelo obvezu da

prekine radni odnos sa sadašnjim radnicima, na osnovu detaljnog formalnog plana bez mogućnosti da

od njega odustane ili osigurava otpremnine kao rezultat ponude da potakne dragovoljno raskidanje

radnog odnosa.

(c) Redovne otpremnine kod odlaska u mirovinu

Otpremnine koje dospijevaju u razdoblju duljem od 12 mjeseci nakon izvještajnog datuma diskontiraju

se na njihovu sadašnju vrijednost.

(d) Dugoročna primanja radnika

Kod planova definiranih mirovinskih primanja, troškovi primanja odreĎuju se metodom projicirane

kreditne jedinice na temelju aktuarske procjene koja se obavlja na svaki izvještajni datum. Dobici i

gubici nastali aktuarskom procjenom priznaju se u razdoblju u kojem su nastali.

Trošak minulog rada priznaje se odmah u onoj mjeri u kojoj su prava na primanja već stečena. U

suprotnom, amortizira se razmjerno tijekom odreĎenog razdoblja sve do trenutka stjecanja prava na

naknade.

3.17. Financijski instrumenti

Financijska imovina i financijske obveze iskazani u priloţenim financijskim izvještajima uključuju novac

i novčane ekvivalente, utrţive vrijednosnice, potraţivanja od kupaca i druga potraţivanja i obveze,

133

dugoročna potraţivanja, zajmove, posudbe i ulaganja. Računovodstvene metode priznavanja i

vrednovanja ovih stavaka su izloţene u odgovarajućim računovodstvenim politikama.

Ulaganja se priznaju ili odbijaju priznati na datum transakcije kada se kupovina ili prodaja ulaganja

odvija prema ugovoru, uvjeti kojeg zahtijevaju da se isporuka izvrši u vremenskim okvirima odreĎenog

trţišta, a početno se utvrĎuje prema fer vrijednosti, bez uračunavanja troškova transakcije, osim za

onu financijsku imovinu klasificiranu kao fer vrijednost kroz izračun dobiti ili gubitka koja se početno

izračunava prema fer vrijednosti.

Klasifikacija ovisi o vrsti i namjeni financijske imovine, a utvrĎuje se u vrijeme početnog priznavanja.

Metoda efektivne kamate

Metoda efektivne kamate je metoda kojom se izračunava amortizirani trošak financijske imovine ili

obveza, te se prihod ili trošak od kamata rasporeĎuje tijekom relevantnog razdoblja. Efektivna

kamatna stopa jest stopa kojom se procijenjeni budući novčani priljevi diskontiraju tijekom očekivanog

vijeka financijske imovine ili obveza ili kraćeg razdoblja ako je primjenjivo.

Dani zajmovi i potraţivanja

Potraţivanja od kupaca, potraţivanja po danim zajmovima i druga potraţivanja s fiksnim ili odredivim

plaćanjima koja ne kotiraju na aktivnom trţištu su svrstana u dane zajmove i potraţivanja. Zajmovi i

potraţivanja se mjere po amortiziranom trošku koristeći metodu efektivne kamate, umanjenom za

eventualne gubitke zbog umanjenja.

Prihodi od kamata se priznaju primjenom efektivne kamatne stope, izuzev kod kratkoročnih

potraţivanja, kod kojih priznavanje kamata ne bi bilo materijalno značajno.

Financijska imovina raspoloţiva za prodaju

Ulaganja koja su raspoloţiva za prodaju razvrstana su kao kratkoročna imovina ako Uprava ima

namjeru realizirati ih u roku od 12 mjeseci od datuma izvještaja o financijskom poloţaju. Svaka

kupovina i prodaja priznaje se na datum podmirenja. Ulaganja se prvo iskazuju po nabavnoj cijeni, a

to je fer vrijednost naknade koja je dana za njih, uključujući troškove transakcije. Ulaganja koja su

raspoloţiva za prodaju nakon početnog priznavanja se knjiţe po svojoj fer vrijednosti bez smanjenja

za troškove transakcije na temelju njihove trţišne cijene na datum izvještaja o financijskom poloţaju.

Ako nije moguće utvrditi fer vrijednost, ulaganja su iskazana po trošku nabave, uz provjeru mogućeg

umanjenja vrijednosti u odnosu na trţišnu vrijednosti na svaki datum izvještavanja.

Smanjenje vrijednosti financijske imovine

Pokazatelji smanjenja vrijednosti za financijsku imovinu procjenjuju se na dan izrade svakog izvještaja

o financijskom poloţaju. Smanjenje vrijednosti financijske imovine provodi se kad god postoje

objektivni dokazi da će jedan ili više dogaĎaja nakon početnog knjiţenja financijske imovine dovesti do

promjene očekivanog budućeg novčanog tijeka ulaganja. Za financijsku imovinu knjiţenu prema

amortiziranom trošku iznos smanjenja vrijednosti predstavlja razliku izmeĎu knjigovodstvene

vrijednosti i sadašnje vrijednosti procijenjenog budućeg novčanog toka, diskontiran uz izvornu

efektivnu kamatnu stopu.

Knjigovodstvena vrijednost financijske imovine umanjuje se za gubitak uslijed smanjenja vrijednosti

preko konta za ispravak vrijednosti. Kada potraţivanje od kupca nije moguće naplatiti, ono se otpisuje

preko konta za ispravak vrijednost potraţivanja. Ukoliko doĎe do naplate prethodno otpisanih

potraţivanja ona se knjiţe u korist konta za ispravak vrijednosti.

134

Promjene knjigovodstvene vrijednosti konta za ispravak vrijednosti priznaju se u obračunu dobiti ili

gubitka. Financijski instrumenti su svrstani kao obveza ili glavnica u skladu s bitnim ugovornim

odredbama. Kamate, dividende, dobici i gubici koji se odnose na financijske instrumente svrstane kao

obveze, iskazani su kao prihod ili trošak kad nastanu. Financijski instrumenti se prebijaju u slučaju kad

ih Društvo i Grupa imaju zakonski pravo prebijati, bilo na neto osnovi ili putem naplate imovine i

plaćanjem obveza u isto vrijeme.

Prestanak priznavanja financijske imovine

Društvo i Grupa prestaje priznavati financijsko sredstvo samo ako je isteklo ugovorno pravo na

novčane tokove po osnovi sredstva, ako financijsko sredstvo prenese i ako svi rizici i sve nagrade

povezane s vlasništvom nad tim sredstvom većim dijelom prelaze na drugi subjekt. Ako Društvo i

Grupa ne prenosi niti zadrţava gotovo sve rizike i nagrade povezane s vlasništvom i ako i dalje ima

kontrolu nad prenesenim sredstvom, priznaje svoj zadrţani udjel u sredstvu te povezanu obvezu u

iznosima koje eventualno mora platiti. Ako Društvo i Grupa zadrţi većim dijelom sve rizike i nagrade

povezane s vlasništvom nad prenesenim financijskim sredstvom, to sredstvo nastavlja priznavati,

zajedno s priznavanjem posudbe za koju je dan kolateral, a koja je dobivena za prihode koje je

primilo.

Razvrstavanje u obveze ili glavnicu

Duţnički i glavnički instrumenti se razvrstavaju ili kao financijske obveze ili u glavnicu, u skladu sa

suštinom ugovornog sporazuma.

Glavniĉki instrumenti

Glavnički instrument je ugovor koji pruţa dokaz o ostatku udjela u imovini subjekta nakon oduzimanja

svih njegovih obveza. Glavnički instrumenti koje je izdalo Društvo i Grupa se evidentiraju u iznosu

ostvarenih prihoda, umanjenih za direktne troškove izdavanja.

Financijske obveze

Financijske obveze se klasificiraju ili kao financijske obveze po fer vrijednosti kroz iskazivanje

promjena fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka ili kao ostale financijske obveze.

Financijska obveza se klasificira kao obveza namijenjena trgovanju ako:

je nastala prvenstveno radi reotkupa u bliskoj budućnosti ili

je sastavni dio utvrĎenog portfelja financijskih instrumenata kojima Društvo i Grupa upravlja

zajedno i ako je u novije vrijeme odraţavala obrazac kratkoročnog ostvarivanja dobiti ili

je derivativ koji nije odreĎen niti učinkovit kao instrument zaštite.

Financijske obveze koje nisu namijenjene trgovanju mogu nakon početnog priznavanja biti odreĎene

za iskazivanje po fer vrijednosti uz iskazivanje promjena fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka ako:

se takvim odreĎivanjem poništava ili znatno smanjuje nedosljednost u mjerenju ili priznavanju

koja bi se u suprotnom javila ili

ako je financijska obveza dio grupe financijske imovine ili financijskih obveza ili oboje, kojom

se upravlja i čiji rezultati se procjenjuju na osnovi fer vrijednosti, u skladu s dokumentiranom

politikom Društva za upravljanje rizicima ili njenom strategijom ulaganja i ako se interne

informacije o grupiranju prezentiraju na toj osnovi ili

ako je sastavni dio ugovora koji sadrţi jedan ili više ugraĎenih derivativa i MRS 39 “Financijski

instrumenti: priznavanje i mjerenje” dopušta da se cijeli kombinirani ugovor (sredstvo ili

obveza) odredi za iskazivanje po fer vrijednosti na način da se promjene fer vrijednosti

iskazuju u računu dobiti i gubitka.

135

Financijske obveze po fer vrijednosti kod kojih se promjene fer vrijednosti iskazuju u računu dobiti i

gubitka se vode po fer vrijednosti, pri čemu se svaka dobit ili svaki gubitak priznaje u računu dobiti i

gubitka. Neto dobit ili gubitak priznat u računu dobiti i gubitka obuhvaća i kamate plaćene na

financijsku obvezu. Fer vrijednost se odreĎuje na način opisan u bilješci 41.

3.18. Potencijalne obveze

Potencijalne obveze ne priznaju se u financijskim izvještajima. One se objavljuju jedino ako

mogućnost odljeva resursa koji čine gospodarske koristi nije daleka. Potencijalna imovina se ne

priznaje u financijskim izvještajima, nego se objavljuje u trenutku kada postane vjerojatan priljev

gospodarskih koristi.

3.19. DogaĊaji nakon datuma izvještaja o financijskom poloţaju

DogaĎaji nakon datuma izvještaja o financijskom poloţaju koji pruţaju dodatne informacije o poloţaju

Društva i Grupe na datum izvještaja o financijskom poloţaju (dogaĎaji koji imaju za učinak usklaĎenja)

odraţavaju se u financijskim izvještajima. Oni dogaĎaji koji nemaju za posljedicu usklaĎenja, objavljeni

su u bilješkama uz financijske izvještaje ako su od materijalnog značaja.

4. KLJUĈNE RAĈUNOVODSTVENE PROSUDBE I KLJUĈNI IZVOR NEIZVJESNOSTI

PROCJENA

Kod primjene računovodstvenih politika Društva i Grupe, koje su opisane u bilješci 3., Uprava treba

davati prosudbe, procjene i izvoditi pretpostavke o knjigovodstvenim iznosima imovine i obveza koje

nisu vidljive iz drugih izvora. Procjene i s njima povezane pretpostavke se temelje na iskustvu u

proteklim razdobljima i drugim relevantnim čimbenicima. Stvarni rezultati se mogu razlikovati od

procjena.

Procjene i pretpostavke na temelju kojih su procjene izvedene se kontinuirano preispituju. Izmjene

računovodstvenih procjena se priznaju u razdoblju revidiranja procjene ako izmjena utječe samo na to

razdoblje ili u razdoblju revidiranja procjene i u budućim razdobljima ako izmjena utječe i na tekuće i

na buduća razdoblja.

Procjene su korištene, ali ne i ograničene na razdoblja amortizacije i ostatke vrijednosti nekretnina,

postrojenja i opreme i nematerijalne imovine, ispravke vrijednosti zaliha i umanjenja vrijednosti

potraţivanja i rezerviranja za sudske sporove. Slijedi opis ključnih prosudbi Uprave, u procesu

primjene računovodstvenih politika Društva i Grupe koje su najznačajnije utjecale na iznose priznate u

financijskim izvještajima.

Vijek trajanja nekretnina, postrojenja i opreme

Kao što je opisano u bilješci 3.9., Društvo i Grupa pregledava procijenjeni vijek trajanja nekretnina,

postrojenja i opreme na kraju svakog godišnjeg izvještajnog perioda. Nekretnine, postrojenja i oprema

su iskazani po trošku nabave umanjenom za akumulirani ispravak vrijednosti. Nije provedena

revalorizacija nekretnina, postrojenja i opreme (knjigovodstvena vrijednost odgovara nabavnoj

vrijednosti koja je umanjivana za amortizaciju) te je Uprava uvjerenja da je trţišna vrijednost

nekretnina, postrojenja i opreme znatno veća od vrijednosti iskazane u priloţenim financijskim

izvještajima.

Diskontirana vrijednost imovine i obveza do dospijeća

136

Vrijednost imovine i obveza do dospijeća mjeri se po sadašnjoj vrijednosti procijenjenih budućih

novčanih tokova primjenom diskontne stope koja je slična kamatnoj stopi na drţavne obveznice kod

kojih su valute i rokovi u skladu s valutama i procijenjenom trajanju imovine i obveza.

Raspoloţivost oporezujuće dobiti za koju imovina odgoĎenog poreza moţe biti priznata

Imovina odgoĎenog poreza se priznaje za sve neiskorištene porezne gubitke do mjere u kojoj je

moguće da će porez na dobit biti raspoloţiv za iskorišteni gubitak. Značajne prosudbe su zahtijevane

u odreĎivanju iznosa imovine odgoĎenog poreza koja se moţe priznati, temeljena na vjerojatnom

izračunu vremena i razini buduće oporezive dobiti zajedno s budućom planiranom strategijom poreza.

Tijekom 2011. godine izvršena su priznavanja odgoĎene porezne imovine po raspoloţivim poreznim

razlikama. Iznosi neiskorištenih poreznih gubitaka ne koriste se za priznavanje odgoĎene porezne

imovine u izvještaju o financijskom poloţaju, jer nije izvjesno da će biti ostvarena dostatna oporeziva

dobit za korištenje ove odgoĎene porezne imovine.

Ispravak vrijednosti potraţivanja od kupaca





Aktuarske procjene korištene za izračun naknada za odlazak u mirovinu

Trošak definiranih planiranih naknada je utvrĎen koristeći aktuarske procjene. Aktuarske procjene

uključuju utvrĎivanje pretpostavki o diskontiranim stopama, budućim povećanjima dohotka i smrtnosti

ili stopi fluktuacije. Zbog dugoročne prirode tih planova, te procjene su predmet nesigurnosti.

Rezerviranja za naknade za mirovine i jubilarne nagrade, te pomoći djelatnicima iznose 184.032 tisuće

kuna na 31. prosinca 2011. godine i 203.271 tisuću kuna na 31. prosinca 2010. godine (vidi bilješku

33.).

Posljedice odreĎenih sudskih sporova

Društvo je stranka u brojnim parnicama i postupcima nastalim u uobičajenom obavljanju poslovanja.

Uprava koristi procjenu kada su najvjerojatnije posljedice tih aktivnosti procijenjene i rezerviranja se

priznaju na dosljednoj osnovi.

5. PRIHODI OD PRODAJE

5.a. Grupa

2011.

godine

2010.

godine

Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska

pošta d.d.



1.568.139 1.601.370

137

5.b. HP d.d.

2011.

godine

2010.

godine



1.568.116 1.601.370

Prihod predstavlja iznos potraţivanja (ne uključujući trošarine i slične pristojbe) od prodaje robe i

usluga.

6. INFORMACIJE O SEGMENTIMA

Društvo i Grupa je usvojilo MSFI 8 „Poslovni segmenti“ s 1. siječnjem 2009. godine. MSFI 8 nalaţe da

se poslovni segmenti odrede prema internim izvještajima o sastavnim dijelovima Društva koje redovito

pregledava glavni izvršni donositelj poslovnih odluka kako bi se na segmente rasporedili resursi i

ocijenila uspješnost.

U 2010. godini provedena je reorganizacija te je Društvo i Grupa s dotadašnjeg teritorijalnog ustroja

prešlo na novu organizacijsku strukturu prema kojoj je organizirano kroz četiri divizije: divizija pošta,

divizija ekspres, divizija mreţa i divizija podrška. Divizije ostvaruju prihode kako slijedi:

Divizija pošta prihodi od poštanskih usluga

prihodi ostalih poslovnih aktivnosti

Divizija mreţa prihodi od financijskih usluga

prihodi od maloprodaje, prodaje u komisiji

prihodi od drugih usluga

Divizija ekspres prihodi od hp ekspres pošiljaka

prihodi od paketa

prihodi od brzojavnih usluga

prihodi ostalih usluga

Divizija podrška prihodi temeljem uporabe vlastite robe i usluga

naplaćena otpisana potraţivanja

prihodi od subvencija

prihodi od otpisa obveza

prihodi od restorana i odmarališta

ostali poslovni prihodi

138

Ovisna društva osnovana su radi ostvarivanja sljedećih prihoda:

Računovodstvene politike izvještajnih segmenata su jednake računovodstvenim politikama Društva

iznesenim u bilješci 3.

6.a. Grupa

6.a.1. Prihodi i rezultati poslovanja po segmentu

Slijedi analiza prihoda i rezultata Grupe po izvještajnim segmentima koji su prikazani u skladu s MSFI

8. Dobit segmenta predstavlja dobit koju je svaki segment ostvario bez rasporeĎivanja središnjih

administrativnih troškova i plaća direktora, prihoda od ulaganja, prihoda od udjela u dobiti pridruţenog

društva, financijskih troškova te rezerviranja.

Analiza prihoda i rashoda za 2011. godinu

Divizija

pošta

Divizija

ekspres

Divizija

mreţa

Divizija

podrška

HP

Arhiv

HP

Produkcija

Ukupno

Prihodi od

prodaje

1.016.439

107.738

443.351

532

80

-

1.568.140

Ostali prihodi

-

-

16.172

24.771

72 21

41.036

Rashodi

(656.326)

(74.659)

(576.349)

(150.803)

(1.544)

(1.274)

(1.460.955)

Dobit /

(gubitak)

360.113

33.079

(116.826)

(125.500)

(1.392)

(1.253)

148.221

Upravni i administracijski troškovi

(126.252)

Financijski prihodi

21.919 Financijski rashodi

(46.532) Udio u dobiti pridruţenog društva

24.170 Rezerviranja, neto

20.655

Dobit prije poreza 42.181

Analiza prihoda i rashoda za 2010. godinu za Grupu je istovjetna analizi prihoda i rashoda za Društvo

za 2010. godinu, s obzirom da se Grupa osnovala u 2011. godini.

HP Arhiv d.o.o. prihodi od arhiviranja i e-dokumentiranja

HP Produkcija d.o.o. prihodi od usluga digitalne televizije

139

6.a.2. Imovina i obveze segmenta

Imovina Obveze

2011. 2010. 2011. 2010.

Divizija pošta 576.315 575.183 139,229 147.100

Divizija ekspres 61.126 53.926 14,767 13.791

Divizija mreţa 260.559 259.089 62,947 66.261

Divizija podrška 14.323 9.776 3,460 2.500

HP Arhiv d.o.o. 7.296 - 3,522 -

HP Produkcija d.o.o. 16.837 - 9,533 -

936.456 897.974 233.458 229.652

Financijska imovina 393.785 371.571 - -

OdgoĎena porezna

imovina

35.863 40.117 - -

Rezerviranja - - 199.436 220.091

Obveze za obveznice - - 308.728 302.742

1.366.104 1.309.662 741.622 752.485

6.a.3. Ostale informacije o segmentima

Amortizacija materijalne i

nematerijalne imovine


imovine

2011. godine 2010.

godine

2011.

godine

2010.

godine

Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Hrvatska

pošta

Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Divizija pošta 20.337 18.060 18.420 13.813

Divizija ekspres 465 413 3.302 2.511

Divizija mreţa 32.698 29.037 63.489 48.293

Divizija podrška 12.311 10.932 28.951 22.022

HP Arhiv d.o.o. 2 - 5.641 -

HP Produkcija d.o.o. - - 12.642 -

65.813 58.442 132.445 86.639

6.b. HP d.d.

6.b.1. Prihodi i rezultati poslovanja po segmentu

Slijedi analiza prihoda i rezultata Društva po izvještajnim segmentima. Dobit segmenta predstavlja

dobit koju je svaki segment ostvario bez rasporeĎivanja središnjih administrativnih troškova i plaća

direktora, prihoda od ulaganja, financijskih troškova te rezerviranja.

140

Analiza prihoda i rashoda za 2011. godinu po divizijama

Divizija

pošta

Divizija

ekspres

Divizija

mreža

Divizija

podrška

Ukupno

Prihodi od prodaje 1.016.439 107.795 443.351 532 1.568.117

Ostali prihodi - - 16.184 24.778 40.962

Rashodi (656.326) (74.659) (576.349) (152.067) (1.459.401)

Dobit / (gubitak) 360.113 33.136 (116.814) (126.757) 149.678

Upravni i

administrativni

troškovi

(125.172)


Financijski rashodi (45.881)

Rezerviranja, neto 20.655


Analiza prihoda i rashoda za 2010. godinu po divizijama

Divizija

pošta

Divizija

ekspres

Divizija

mreţa

Divizija

podrška Ukupno

Prihodi od prodaje 1.047.962 98.251 454.610 547 1.601.370

Ostali prihodi - - 17.441 17.266 34.707

Rashodi (668.769) (76.074) (587.276) (154.951) (1.487.070)

Dobit / (gubitak) 379.193 22.177 (115.225) (137.138) 149.007

Upravni i administrativni

troškovi (127.544)


Financijski rashodi (41.954)

Rezerviranja, neto 15.910


141

6.b.2. Imovina i obveze segmenta

Imovina Obveze

2011. 2010. 2011. 2010.

Divizija pošta 576.366

575.183

139.520

147.100 Divizija ekspres 61.131

53.926

14.798

13.792 Divizija mreţa 260.583

259.089

63.079

66.260 Divizija podrška 14.324

9.776

3.467

2.500 912.404 897.974 220.864 229.652

Financijska imovina

429.132

371.571

- -

OdgoĎena porezna

imovina

35.863 40.117 - -

Rezerviranja - -

199.436

220.091 Obveze za obveznice - -

308.728

302.742 1.377.399 1.309.662 729.028 752.485

Sva imovina, osim financijske imovine i odgoĎene porezne imovine, rasporeĎena je na izvještajne

segmente. S obzirom da najveći dio imovine izvještajni segmenti zajednički koriste i kvalitetnije

informacije nisu trenutno dostupne, raspored je izvršen razmjerno prihodima koje je ostvario svaki

pojedinačni izvještajni segment.

Sve obveze, osim financijskih obveza i obveza za rezerviranja rasporeĎene su na izvještajne

segmente. Obveze za koje izvještajni segmenti skupno odgovaraju rasporeĎene su razmjerno

segmentalnoj imovini.

6.b.3. Ostale informacije o segmentima

Amortizacija i povećanja materijalne i nematerijalne imovine po segmentima

Amortizacija materijalne i

nematerijalne imovine


imovine

2011.

godine

2010.

godine

2011.

godine

2010.

godine

Divizija pošta 20.337 18.060 18.420 13.813

Divizija ekspres 465 413 3.302 2.511

Divizija mreţa 32.698 29.037 63.489 48.293

Divizija podrška 12.311 10.932 28.951 22.022

65.811 58.442 114.162 86.639

Povećanje imovine u 2011. godini uključuje i zemljište u Velikoj Gorici vrijednosti 73.809 tisuća kuna

kojim je provedena dokapitalizacija Društva od strane vlasnika.

142

6.b.4. Prihodi po glavnim uslugama

Najveći iznosi prihoda ostvareni su kroz poštarine za pisma. Slijedi raspodjela prihoda od prodaje po

izvještajnim segmentima.

2011. godine

Poštanske

usluge

Usluge

platnog

prometa

Kurirske

usluge

Prodaja

robe i

ostale

usluge

MeĊunarodni

obraĉuni

Ukupno

Divizija pošta 963.895 - - 8.074 44.470 1.016.439

Divizija ekspres 26.427 - 61.307 20.061 - 107.795

Divizija mreţa - 340.707 - 102.644 - 443.351

Divizija podrška - - - 531 - 531

Prihodi od

prodaje 990.322 340.707 61.307 131.310 44.470 1.568.116

2010. godine

Poštanske

usluge

Usluge

platnog

prometa

Kurirske

usluge

Prodaja

robe i

ostale

usluge

MeĊunarodni

obraĉuni

Ukupno

Divizija pošta 1.002.287 - - 7.413 38.263 1.047.963

Divizija ekspres 26.913 - 49.713 21.625 - 98.251

Divizija mreţa - 347.836 - 106.774 - 454.610

Divizija podrška - - - 546 - 546

Prihodi od

prodaje

1.029.200 347.836 49.713 136.358 38.263 1.601.370

Prihodi po glavnim uslugama su istovjetni za Društvo i Grupu jer je Grupa osnovana tijekom 2011.

godine te još ne ostvaruje značajne prihode.

143

7. OSTALI PRIHODI

7.a. Grupa

2011.

godine

2010.

godine

Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska

pošta d.d.



Prihodi od otpisa obveza 5.529 1.361



Ukidanje rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore 2.386 -


Naknadno utvrĎeni prihodi 1.922 470

SvoĎenje potraţivanja i obveze za prodane stanove na sadašnju

vrijednost

1.660 -

Prihod od naplate otpisanih / usklaĎenih potraţivanja 1.414 170


Prihodi od prodaje ostale dugotrajne imovine 503 670


Viškovi 48 1

Prihodi po osnovi usklade pretporeza 37 2.084

Prihodi od prodaje stanova - 297


64.374 59.792

144

7.b. HP d.d.

2011.

godine

2010.

godine



Prihodi od otpisa obveza 5.528 1.361



Ukidanje rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore 2.386 -


Naknadno utvrĎeni prihodi 1.922 470

SvoĎenje potraţivanja i obveze za prodane stanove na sadašnju

vrijednost

1.660 -

Prihod od naplate otpisanih / usklaĎenih potraţivanja 1.414 170


Prihodi od prodaje ostale dugotrajne imovine 503 670


Viškovi 48 1

Prihodi po osnovi usklade pretporeza 37 2.084

Prihodi od prodaje stanova - 297


64.300 59.792

Prihodi od otpisa obveza biljeţe znatan porast zbog otpisa dijela dugoročne obveze prema drţavi koju

Društvo ima s osnove prodaje stanova (65% uplate) u iznosu od 4.024 tisuća kuna. Otpis se odnosi na

dio koji je formiran za uplate izvršene deviznom štednjom i konvertibilnim devizama koje su zatim

pretvorene u javni dug. Zbog nemogućnosti naplate, potraţivanja za navedena plaćanja i drţavne

obveznice takoĎer su otpisane u 2011. godini (dio vrijednosno usklaĎen u 2008. godini, a ostatak u

2011. godini).

8. TROŠKOVI SIROVINA I MATERIJALA

8.a. Grupa 2011. godine 2010. godine

Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta d.d.

Energija 57.425 52.244




114.369 133.505

145

8.b. HP d.d.


Energija 57.399 52.244




114.293 133.505

9. TROŠKOVI PRODANE ROBE

Troškovi prodane trgovačke robe za Društvo i Grupu u iznosu od 56.716 tisuća kuna (2010. godine u

iznosu od 56.506 tisuća kuna) odnose se na nabavnu vrijednost prodanih zaliha trgovačke robe trećim

stranama. Prodaja zaliha trgovačke robe vrši se kroz poštanske urede.

10. TROŠKOVI OSOBLJA

10.a. Grupa


Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.


Porezi i doprinosi na bruto dohodak 361.526 362.554


Stimulativne otpremnine - 29.849


1.098.986 1.101.046

10.b. HP d.d.



Porezi i doprinosi na bruto dohodak 360.713 362.554


Stimulativne otpremnine - 29.849


1.097.316 1.101.046

Naknade troškova djelatnicima obuhvaćaju dnevnice, troškove noćenja i prijevoza na sluţbenom putu

i naknade za upotrebu vlastitog vozila u sluţbene svrhe.

146

11. AMORTIZACIJA

11.a. Grupa


Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d. Amortizacija materijalne imovine (bilješka 20.) 61.852 54.608

Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 19.) 3.961 3.834

65.813 58.442

11.b. HP d.d.


Amortizacija materijalne imovine (bilješka 20.) 61.851 54.608

Amortizacija nematerijalne imovine (bilješka 19.) 3.960 3.834

65.811 58.442

12. OSTALI VANJSKI TROŠKOVI


Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.










Troškovi zdravstvenih usluga 3.888 204





Trošak arhiviranja dokumentacije 1.302 -

Troškovi ispitivanja 798 1.124




154.738 170.944

147

12.b. HP d.d.











Troškovi zdravstvenih usluga 3.888 204





Trošak arhiviranja dokumentacije 1.497 -

Troškovi ispitivanja 798 1.124




154.046 170.944

13. VRIJEDNOSNO USKLAĐENJE KRATKOTRAJNE I DUGOTRAJNE IMOVINE


Potraţivanja od kupaca 11.316 6.319

Ostala potraţivanja 4.878 10.065

Vrijednosno usklaĎenje opreme 208 736

Vrijednosno usklaĎenje zaliha materijala, rezervnih dijelova i

sitnog inventara

72 367

Zalihe trgovačke robe - 834

Diskont dugotrajnih potraţivanja, neto - 342

16.474 18.663

148

14. OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA


Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.




Naknadno utvrĎeni troškovi 5.115 572

Troškovi koji nisu u vezi s ostvarivanjem prihoda 3.635 2.181

Sudske presude i nagodbe, potpore za školovanje djece

radnika

3.330 5.698

Kazne, penali i naknade šteta 2.593 1.714

Neotpisana vrijednost otuĎene i rashodovane imovine 1.809 550



Manjkovi 86 893


80.110 75.508

14.b. HP d.d.





Naknadno utvrĎeni troškovi 5.115 572

Troškovi koji nisu u vezi s ostvarivanjem prihoda 3.635 2.181

Sudske presude i nagodbe, potpore za školovanje djece

radnika

3.330 5.698

Kazne, penali i naknade šteta 2.593 1.714

Neotpisana vrijednost otuĎene i rashodovane imovine 1.809 550



Manjkovi 86 893


79.916 75.508

149

15. REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROŠKOVE


Rezerviranja za sudske sporove 2.683 3.529

Rezerviranja za otpremnine zaposlenicima – aktuarski izračun - 3.889

Rezerviranja za pomoći zaposlenicima – aktuarski izračun - 1.211

Rezerviranja za troškove neiskorištenih godišnjih odmora - 546

2.683 9.175

16. FINANCIJSKI PRIHODI


Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.



Prihodi od kamata 768 1.403

Prihodi od dividendi 70 1.197


Prihodi od ulaganja u investicijske fondove 5 108

21.919 19.050

16.b. HP d.d.




Prihodi od kamata 762 1.403

Prihodi od dividendi 70 1.197


Prihodi od ulaganja u investicijske fondove 5 108

21.914 19.050

150

17. FINANCIJSKI RASHODI

17.a. Grupa

2011. godine 2010.

godine

Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Kamate na izdane obveznice 27.461 26.907


Vrijednosno usklaĎenje dugotrajne financijske imovine 1.133 -

Diskontne kamate iz obveza prema HAKOM-u 651 -

Naknade za emisiju vrijednosnih papira, depozitorij, prijeboj i namiru 567 596

Nerealizirani gubitak od ulaganja u dionice 451 -


Diskontne kamate po izdanim vrijednosnim papirima 31 22

46.532 41.954

17.b. HPd.d.

2011.

godine

2010.

godine

Kamate na izdane obveznice 27.461 26.907


Vrijednosno usklaĎenje dugotrajne financijske imovine 1.133 -

Naknade za emisiju vrijednosnih papira, depozitorij, prijeboj i namiru 567 596

Nerealizirani gubitak od ulaganja u dionice 451 -


Diskontne kamate po izdanim vrijednosnim papirima 31 22

45.881 41.954

151

18. POREZ NA DOBIT

Porez na dobit za Društvo i Grupu se sastoji od:


OdgoĎeni porez (4.165) (732)

Tekući porez - -

(4.165) (732)

OdgoĎena porezna imovina / (obveza) proizlazi iz sljedećeg:

Poĉetno

stanje

Na teret

izvještaja o

sveobuhvatn

oj dobiti

Zakljuĉno

stanje

Otpremnine 25.538 (1.100) 24.438

Jubilarne nagrade 11.522 (210) 11.312

Pomoći zaposlenicima 3.594 (2.538) 1.056

Diskontiranje potraţivanja i obveza 743 (332) 411

Vrijednosno usklaĎenje zaliha 615 15 630

OdgoĊena porezna imovina 42.012 (4.165) 37.847

Revalorizacija financijske imovine raspoloţive za prodaju (1.895) (89) (1.984)

OdgoĊena porezna obveza (1.895) (89) (1.984)

Neto odgoĊena porezna imovina 40.117 (4.254) 35.863

Analiza odgoĎene porezne imovine / (obveza) u izvještaju o financijskom poloţaju:

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

OdgoĎena porezna imovina 37.847 42.012 42.744

OdgoĎena porezna obveza (1.984) (1.895) -

35.863 40.117 42.744

OdgoĎena porezna imovina na temelju prenesenih poreznih gubitaka nije priznata u financijskim

izvještajima zbog neizvjesnosti ostvarivanja uvjeta za korištenje u budućnosti.

152

18.a. Grupa

Odnos izmeĎu računovodstvenog rezultata i prenijetih poreznih gubitaka za 2011. godinu prikazan je

kako slijedi:

HP d.d. HP Arhiv

d.o.o.

HP

Produkcija

d.o.o

Dobit Društva 21.194 (465) (2.718)

Porezno nepriznati rashodi 23.326 9 25

Porezne olakšice (21.029) (19) (6)

Porezna osnovica 23.491 (475) (2.699)

Neiskorišteni porezni gubici iz prethodnog razdoblja (263.893) - -

Neiskorišteni porezni gubici istekli u tekućem razdoblju - - -

Porezni gubitak za prijenos (240.402) (475) (2.699)

Porezna obveza po stopi od 20% - - -


Iznos

2013. godine 213.105

2014. godine 27.297

2016. godine 3.174

Vaţeća stopa poreza na dobit u Republici Hrvatskoj za 2011. i 2010. godinu bila je 20%.

18.b. HP d.d.

Odnos izmeĎu računovodstvenog rezultata i prenijetih poreznih gubitaka prikazan je kako slijedi:


Dobit Društva 21.194 14.469

Porezne razlike (ispravci računovodstvene dobiti) - 20.613

Porezno nepriznati rashodi 23.326 12.686

Porezne olakšice (21.029) (35.187)

Porezna osnovica 23.491 12.581

Neiskorišteni porezni gubici iz prethodnog razdoblja (263.893) (276.474)

Neiskorišteni porezni gubici istekli u tekućem razdoblju - -

Porezni gubitak za prijenos (240.402) (263.893)

Porezna obveza po stopi od 20% - -

153


Iznos

2013. godine 213.105

2014. godine 27.297

Društvo je u mogućnosti prenijeti porezne gubitke u buduća razdoblja u svrhu umanjenja oporezive

dobiti u razdoblju od idućih pet (5) godina.

19. NEMATERIJALNA IMOVINA

19.a. Grupa

Licence

Ulaganja

u tuĎu

imovinu Software

Imovina

u

pripremi Ukupno

Nabavna vrijednost

Stanje 31. prosinca 2009. godine 4.981 50.956 23.417 294 79.648

Nabava 1.426 - 1.895 5.775 9.096



Stanje 31. prosinca 2010. godine 6.368 51.911 26.764 5.387 90.430

Nabava - - 10 23.173 23.183

Usklada - (798) - - (798)

Prijenos s imovine u pripremi 649 282 5.451 (5.702) 680

Prodaja ili rashodovanje - (2) - - (2)



Stanje 31. prosinca 2009. godine 1.718 47.978 20.822 - 70.518


Promjena amortizacijske grupe - 121 - - 121



Amortizacija za godinu 1.002 262 2.697 - 3.961




Na dan 31. prosinca 2011. godine 3.566 1.394 7.341 22.858 35.159


154

19.b. HP d.d.

Licence

Ulaganja

u tuĊu

imovinu Software

Imovina

u

pripremi Ukupno

Nabavna vrijednost

Stanje 31. prosinca 2009. godine 4.981 50.956 23.417 294 79.648

Nabava 1.426 - 1.895 5.775 9.096




Nabava - - - 4.916 4.916

Usklada - (798) - - (798)

Prijenos s imovine u pripremi 649 282 5.451 (5.702) 680






Promjena amortizacijske grupe - 121 - - 121



Amortizacija za godinu 1.002 262 2.696 - 3.960






Promjena amortizacijske grupe u iznosu od 121 tisuću kuna se odnosi na preknjiţenje zgrade s konta

vlastitih nekretnina (stopa amortizacije 2,5%) na konto ulaganja u tuĎa sredstva (stopa amortizacije

20%). Provedeno je kao rashod umjesto troška amortizacije.

155

20. MATERIJALNA IMOVINA

20.a. Grupa

Zemljište Zgrade

Postrojenja

i oprema

Imovina u

pripremi Ostalo Ukupno

Predujmovi

za

materijalnu

imovinu

Ukupno

Nabavna vrijednost


godine

34.895 870.296 503.639 14.231 31.864 1.454.925 12 1.454.937

Nabava 157 - 144 77.229 7 77.537 6 77.543





godine

35.052 876.892 544.308 24.656 30.775 1.511.683 - 1.511.683

Usklada - (6.228) - (207) 7.028 593 - 593

Nabava - - 16 109.242 - 109.258 4 109.262

Prijenos s imovine u pripremi 74.115 11.937 31.736 (118.726) - (938) (4) (942)

Prodaja ili rashodovanje - - (37.847) (1.811) (320) (39.978) - (39.978)


godine

109.167 882.601 538.213 13.154 37.483 1.580.618 - 1.580.618

156

Ispravak vrijednosti Zemljište Zgrade Postrojenja

i oprema

Imovina u

pripremi

Ostalo Ukupno Predujmovi

za

materijalnu

imovinu

Ukupno


godine

- 543.725 385.314 - 23.050 952.089 - 952.089





godine

- 564.245 401.071 - 22.748 988.064 - 988.064

Amortizacija za godinu - 16.473 39.936 - 5.443 61.852 - 61.852

Usklada - (507) (83) - - (590) - (590)

Prodaja ili rashodovanje - - (37.639) - (267) (37.906) - (37.906)


godine

- 580.211 403.285 - 27.924 1.011.420 - 1.011.420


vrijednost


godine

109.167 302.390 134.928 13.154 9.559 569.198 - 569.198


godine

35.052 312.647 143.237 24.656 8.027 523.619 - 523.619

157

20.b.HP d.d.

Zemljište Zgrade Postrojenja

i oprema

Imovina u

pripremi


za

materijalnu

imovinu

Ukupno

Nabavna vrijednost


godine

34.895 870.296 503.639 14.231 31.864 1.454.925 12 1.454.937

Nabava 157 - 144 77.229 7 77.537 6 77.543





godine

35.052 876.892 544.308 24.656 30.775 1.511.683 - 1.511.683

Usklada - (6.228) - (207) 7.028 593 - 593

Nabava - - - 109.242 - 109.242 4 109.246

Prijenos s imovine u pripremi 74.115 11.937 31.736 (118.726) - (938) (4) (942)

Prodaja ili rashodovanje - - (37.847) (1.811) (320) (39.978) - (39.978)


godine

109.167 882.601 538.197 13.154 37.483 1.580.602 - 1.580.602

158

Ispravak vrijednosti Zemljište Zgrade Postrojenja

i oprema

Imovina u

pripremi


za

materijalnu

imovinu

Ukupno


godine

- 543.725 385.314 - 23.050 952.089 - 952.089





godine

- 564.245 401.071 - 22.748 988.064 - 988.064

Amortizacija za godinu - 16.473 39.935 - 5.443 61.851 - 61.851

Usklada - (507) (83) - - (590) - (590)

Prodaja ili rashodovanje - - (37.639) - (267) (37.906) - (37.906)


godine

- 580.211 403.284 - 27.924 1.011.419 - 1.011.419


vrijednost


godine

109.167 302.390 134.913 13.154 9.559 569.183 - 569.183


godine

35.052 312.647 143.237 24.656 8.027 523.619 - 523.619

159

U 2011. godini nije bilo prodaje materijalne imovine (2010. godine: 18.939 tisuća kuna).

i. vlasništvo nad zemljištem i graĎevinskim objektima

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nad nekretninama je u tijeku. Društvo nije u posjedu dostatne

dokumentacije kojom bi se dokazalo da je Društvo ekonomski i pravni vlasnik zemljišta i zgrada

iskazanih u izvještaju o financijskom poloţaju na dan 31. prosinca 2011. godine u neto

knjigovodstvenom iznosu od 46.068 tisuća kuna.

ii. umanjenje vrijednosti imovine

MRS 36 propisuje smjernice za prepoznavanje i mjerenje umanjenja vrijednosti iskazane vrijednosti

imovine. Sukladno MRS-u 36, kad god postoje naznake za umanjenje vrijednosti imovine, iskazana

vrijednost bi se trebala usporediti s povrativom vrijednošću, te bi iznos do povrativog trebao bit i

otpisan. Povrativi iznos je veći iznos usporeĎujući (1) neto prodajnu cijenu ako se imovina moţe

prodati, i (2) vrijednost imovine u uporabi, što predstavlja neto sadašnju vrijednost budućih novčanih

tijekova, temeljenih na razumnim i potkrepljivim pretpostavkama i najboljim saznanjima Uprave o

budućim ekonomskim uvjetima poslovanja. Uprava vjeruje da je iskazani iznos materijalne imovine u

prethodnoj tabeli povrativ kroz buduće poslovanje.

iii. Izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Na dan 1. siječnja 2010. godine u Republici Hrvatskoj na snagu je stupio Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost sukladno kojem je uvedeno funkcionalno

osloboĎenje vezano za obavljanje poštanskih usluga i usluga novčanog poslovanja, te u skladu s tim

Hrvatska pošta više neće imati obvezu obračunavati porez na dodanu vrijednost na obavljene

univerzalne poštanske usluge i obavljene usluge novčanog poslovanja, te neće imati pravo odbiti

pretporez po računima primljenim za dobra i usluge koje su isključivo vezane uz obavljanje tih usluga.

Sukladno spomenutim izmjenama Zakona o PDV-u, od 1. siječnja 2010. godine Društvo počinje

obavljati isporuke osloboĎene poreza bez prava na odbitak pretporeza, što se smatra promjenom

uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza, a slijedom čega je Društvo obavezno ispraviti pretporez za

razdoblje nakon 1. siječnja 2010. godine i to:

- za sva gospodarska dobra koja su pribavljena i stavljena u upotrebu unutar roka od 5 godina te

- za sve kupljene nekretnine stavljene u upotrebu unutar roka od 10 godina.

Navedeni ispravak pretporeza u iznosu od 6.635 tisuća kuna (2010. godine: 5.739tisuća kuna),

Društvo je iskazalo kao trošak tekuće godine uz povećanje obveze prema drţavi za isti iznos, a

sukladno Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost (NN 149/09, 89/11). Prema Pravilniku, povećanja

odnosno smanjenja pretporeza koja su nastala temeljem ispravka pretporeza predstavljaju poslovne

prihode odnosno rashode poduzetnika u poreznom razdoblju i ne utječu na visinu troška nabave

odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika.

Primjena navedenog Zakona i Pravilnika, nije usklaĎena sa zahtjevima Zakona o računovodstvu (NN

109/07) i okvira izvještavanja koje primjenjuje Društvo. Odstupanje se odnosi prvenstveno na primjenu

MRS-a 16 koji propisuje da trošak pojedine nekretnine, postrojenja i opreme treba uključivati kupovnu

cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata,

kao i sve troškove koji se izravno mogu pripisati dovoĎenju imovine na mjesto i u radno stanje za

namjeravanu upotrebu.

Slijedom navedenog, u Izvještaju o financijskom poloţaju na dan 31. prosinca 2011. godine, vrijednost

nekretnina, postrojenja i opreme je podcijenjena za iznos od 22.734 tisuća kuna, obveza prema drţavi

za porez na dodanu vrijednost podcijenjena je za 23.936 tisuća kuna i preneseni gubitak je

podcijenjen za 5.292 tisuća kuna. U Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti za godinu tada završenu rezultat

tekuće godine je podcijenjen za iznos od 4.090 tisuća kuna.

160

21. ULAGANJA U POVEZANA DRUŠTVA

Na dan 31. prosinca 2011. godine društvo HP – Hrvatska pošta d.d. ima u vlasništvu sljedeća

povezana društva:

Udjel u vlasništvu (%)

Vrijednost

ulaganja po

metodi udjela

(Grupa)

Vrijednost ulaganja

po metodi troška

(HP d.d.)

Naziv

povezanog

društva

Glavna

djelatnost

Mjesto

osnutka i

poslovanja

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

u tisućama

kuna u tisućama kuna

Hrvatska

poštanska

banka d.d.

bankarstvo Zagreb

27,49 27,49 40,62 285.524 306.231

HP Arhiv

d.o.o.

obrada

podataka,

usluge

posluţitelja i

povezane

djelatnosti

Zagreb

100 - - - 7.020

HP

Produkcija

d.o.o

obrada

podataka,

usluge

posluţitelja i

povezane

djelatnosti

Zagreb

100 - - - 25.020

285.524 338.271

21.a. Grupa

U nastavku su iznesene saţete financijske informacije koje se odnose na pridruţeno društvo:

2011. godine 2010. godine 2009. godine

Ukupna imovina 16.453.547 14.787.197 13.980.897

Ukupne obveze (15.198.144) (13.597.159) (13.334.053)

Neto imovina 1.255.403 1.190.038 646.844

2011. godine

Ukupni prihodi 711.633

Ukupno dobit tekuće godine 87.924

Udjel Društva u dobiti pridruţenog društva 24.170

161

Trošak stjecanja pridruţenog društva 196.231

Dokapitalizacija pridruţenog društva 2009. godine 109.999

Ukupan trošak ulaganja 306.230

Udio u rezultatima pridruţenog društva zaključno sa 31. prosincem 2010.

godine

(42.880)

Udio u ostalom sveobuhvatnom dobitku pridruţenog društva zaključno sa 31.

prosincem 2010. godine

4.205

Udio u dobiti pridruţenog društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2011.

godine

24.170

Udio u ostalom sveobuhvatnom gubitku pridruţenog društva za godinu koja je

završila 31. prosinca 2011. godine

(6.201)

Na dan 31. prosinca 2011. godine 285.524

Društvo je 2008. godine uloţilo sredstva u dopunski kapital Hrvatske poštanske banke d.d. na rok od

61 mjesec. Na uloţena sredstva banka je plaćala kamatu po nepromjenjivoj stopi od 9% godišnje.

Uloţena sredstva predstavljala su podreĎeni dug. U 2009. godini potraţivanje je pretvoreno u redovne

dionice te je Društvo povećalo svoj udjel u kapitalu pridruţenog društva na 40,62%. Hrvatska

poštanska banka d.d. je tijekom prosinca 2010. godine provela dokapitalizaciju (u kojoj nije

sudjelovala Hrvatska pošta d.d.) izdavanjem 283.928 novih redovnih dionica te je time smanjen

postotak vlasništva u pridruţenom društvu sa 40,62% na 27,49%.

162

22. ULAGANJA RASPOLOŢIVA ZA PRODAJU, ULAGANJA PO FER VRIJEDNOSTI KROZ

RAĈUN DOBITI I GUBITKA I OSTALA FINANCIJSKA IMOVINA

Udio u vlasništvu Vrijednost ulaganja

2011. 2010. 2009. 2011.

godine

2010. godine 2009.

godine

% % %

Ulaganja raspoloţiva

za prodaju

HT d.d., Mostar, Bosna

i Hercegovina

5,23 5,23 5,23 55.523 55.078 45.602

HP d.o.o., Mostar,

Bosna i Hercegovina

6,95 6,95 6,95 5.022 5.022 5.022

Croatia Airlines d.d.,

Zagreb

0,0278 0,0278 0,0278 275 275 275

Velebit d.d., Karlovac 83 83 83

Ostalo 265 265 265

Minus: Ispravak

vrijednosti

(348) (348) (348)

60.820 60.375 50.899

Ulaganja po fer

vrijednosti kroz raĉun

dobiti i gubitka

Jadranska banka d.d.,

Šibenik

0,7143 0,7143 0,7143 442 762 644

Croatia osiguranje d.d.,

Zagreb

0,0338 0,0338 0,0338 415 546 520

Slatinska banka d.d.,

Slatina

0,0002 0,0002 0,0002 1 1 1

Pominvest d.d., Split 0,9975 0,9975 0,9975 35 35 35

893 1.344 1.200

Ostala financijska

imovina

Obveznice - 1.133 1.128

Jamčevine i depoziti s

rokom dospijeća preko

godinu dana

75 2.103 6.888

Ostala dugotrajna

ulaganja

50 50 -

125 3.286 8.016

Dionice i udjeli razvrstani kao ulaganja raspoloţiva za prodaju, izuzev ulaganja u dionice HT Mostar

d.d., mjere se po trošku stjecanja jer je riječ o vlasničkim instrumentima čija cijena ne kotira na

aktivnom trţištu (ili nije kotirala u trenutku svrstavanja u imovinu po fer vrijednosti u izvještaju o

sveobuhvatnoj dobiti) i čija se fer vrijednost ne moţe pouzdano izmjeriti. Od 2010. godine dionice HT

d.d. Mostar se mjere po fer vrijednosti budući da se

dionicama počelo aktivno trgovati na Sarajevskoj burzi te slijedom navedenog postoje evidencije o

njihovoj trţišnoj vrijednosti.

163

Kratkotrajna financijska imovina

22.a. Grupa 2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Hrvatska

pošta d.d

Dani depoziti 15.000 275 -

Ulaganja u investicijske fondove 9.009 - -

Dane jamčevine - 60 41

24.009 335 41

Ovisno društvo HP Produkcija d.o.o. dana 28. listopada 2011. godine oročilo je 15.000 tisuća kuna

kod Hrvatske poštanske banke na rok od 6 mjeseci.

22.b. HP d.d.

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Dani depoziti - 275 -

Ulaganja u investicijske fondove 9.009 - -

Dane jamčevine - 60 41

9.009 335 41

Društvo je na dan 16. prosinca 2011. godine uloţilo 7.000 tisuća kuna i na dan 28. prosinca 2011.

godine 2.000 tisuća kuna u HPB novčani fond. Udjeli su prodani 11. siječnja 2012. godine za iznos od

9.017 tisuća kuna.

23. DUGOTRAJNA POTRAŢIVANJA

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Stambeni krediti djelatnicima 19.599 21.163 23.103

Potraţivanja iz proračuna Republike Hrvatske za

otkup deviza

- 7.019 6.959

Potraţivanja od banaka za prodane stanove - 639 638

Minus: ispravak vrijednosti potraţivanja za prodane

stanove

(5.936) (8.551) (9.644)

Minus: ispravak vrijednosti - (7.625) (7.625)

13.663 12.645 13.431

Očekivani budući novčani tokovi za prodane stanove sa stanarskim pravom svedeni su na vrijednost

na dan bilance uz primjenu eskontne stope HNB-a koja je na dan 31. prosinca 2011. godine bila 7%

(2010. i 2009. godine: 9%).

Zbog zastarjelosti i nemogućnosti naplate Društvo je u 2011. godini trajno otpisalo potraţivanja iz

proračuna Republike Hrvatske za otkup deviza i potraţivanja od banaka za prodane stanove plaćene

deviznom štednjom koja je pretvorena u javni dug.

164

24. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAĈUNATI PRIHODI

Tekući dio se najvećim dijelom odnosi na obračunate prihode od meĎunarodnog obračuna u iznosu od

32.809 tisuća kuna (2010. godine: 28.271 tisuća kuna) i plaćene troškove budućeg razdoblja u iznosu

od 1.769 tisuća kuna (2010. godine: 325 tisuća kuna). Plaćeni troškovi budućeg razdoblja uglavnom

se odnose na plaćene premije osiguranja, licence, odrţavanje softvera, parkirne karte i slične

troškove. Dugoročni dio se odnosi na plaćene troškove zakupa prostora (u 2010. godini i na naknadu

Hrvatskoj poštanskoj banci za povećanje izdanja obveznica).

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Tekući dio 34.679 28.596 3.725

Dugoročni dio 44 731 94

34.723 29.327 3.819

25. ZALIHE

25.a. Grupa

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Hrvatska

pošta d.d

Trgovačka roba 20.988 24.383 17.217



Minus: ispravak vrijednosti trgovačke robe (1.827) (1.827) (993)


35.225 40.539 32.684

25.b. HP d.d.

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Trgovačka roba 20.988 24.383 17.217



Minus: ispravak vrijednosti trgovačke robe (1.827) (1.827) (993)


35.218 40.539 32.684

165

26. POTRAŢIVANJA OD KUPACA

26.a. Grupa


Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.

Hrvatska pošta

d.d




163.448 167.023 206.201

26.b. HP d.d.





163.529 167.023 206.201

Prosječno razdoblje kreditiranja prodaje iznosi 41 dan. Za prvih 10 dana od datuma fakture se ne

obračunava zatezna kamata, a nakon isteka toga razdoblja (valute plaćanja) se na zaostali iznos

obračunava zakonska zatezna kamata koja je u 2011. godini iznosila 15 % godišnje (2010.: 17 %).

Društvo je knjiţilo ispravak vrijednosti za sva nenaplaćena potraţivanja koja su utuţena, bez obzira na

protek roka naplate, kao i dospjela, a nenaplaćena potraţivanja koja su dospjela preko 365 dana od

dospijeća, a za koje je procijenjeno da je naplata neizvjesna.

U potraţivanja od kupaca su uključena potraţivanja knjigovodstvenog iznosa 54.198 tisuća kuna (u

2010. godini: 56.613 tisuća kuna), koja su dospjela na izvještajni datum, a za koje Društvo nije

evidentiralo ispravak vrijednosti jer nije bilo značajne promjene kreditne sposobnosti kupaca, te se

potraţivanja još uvijek smatraju nadoknadivima. Društvo ne posjeduje nikakve instrumente osiguranja

naplate za ta potraţivanja.





Otpisi u toku godine (2.227) (141) (1.041)


41.730 33.494 27.846

166

Starosna analiza umanjenih potraţivanja od kupaca

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

0 – 731 dana 17.658 16.902 16.096

732 – 1.096 dana 16.303 4.585 2.253

1.097 – 1.827 dana 4.676 3.177 869

Preko 1.827 dana 3.093 8.830 8.628

41.730 33.494 27.846

Najveći dio potraţivanja je utuţen ili prijavljen u stečajnu masu.

Starosna analiza dospjelih neispravljenih potraţivanja od kupaca

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

0 – 365 dana 44.784 46.205 50.315

366 – 731 dan 4.933 7.328 4.800

732 – 1.096 dana 4.435 2.937 695

Preko 1.096 dana 46 143 123

54.198 56.613 55.933

Ukupna potraţivanja od pridruţenog društva

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Potraţivanja od HPB-a po osnovi poštanskih usluga 12.700 6.356 8.526

Potraţivanja od HPB-a po osnovi gotovinskog

platnog prometa

4 4.346 2.472

Potraţivanja od HPB-a za obračunane kamate 1.456 4.006 6.732

Minus: ispravak vrijednosti (4.353) (3.909) (280)

9.807 10.799 17.450

Promjene ispravka vrijednosti za sumnjiva potraţivanja od pridruţenog društva:

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Stanje na početku godine 3.909 280 366

Otpisi u toku godine (3.160) - (497)

Dodatno povećanje ispravka vrijednosti 3.604 3.629 411

4.353 3.909 280

167

Ukupna potraţivanja od ovisnih društava

2011. godine

HP Arhiv d.o.o. 76

HP Produkcija d.o.o. 5

81

27. OSTALA POTRAŢIVANJA

27.a. Grupa

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Hrvatska

pošta

Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Hrvatska

pošta d.d

Potraţivanja za kamate 13.401 10.642 11.647



Potraţivanja iz odštetnih zahtjeva 2.331 10.212 9.472

Potraţivanja za dividende 1.208 1.185 739

Potraţivanja za predujmove dane dobavljačima 710 253 2.102



Potraţivanja za naknadno odobrene popuste 123 151 -

Potraţivanja s osnove prodanih stanova 96 112 -


Ostala potraţivanja 989 561 1.453


20.526 28.960 42.152

27.b. HP d.d.

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine Potraţivanja za kamate 13.401 10.642 11.647



Potraţivanja iz odštetnih zahtjeva 2.331 10.212 9.472

Potraţivanja za dividende 1.208 1.185 739

Potraţivanja za predujmove dane dobavljačima 686 253 2.102



Potraţivanja za naknadno odobrene popuste 123 151 -

Potraţivanja s osnove prodanih stanova 96 112 -


Ostala potraţivanja 989 561 1.453


19.046 28.960 42.152

168

Potraţivanja od drţave i drţavnih institucija se odnose na potraţivanja od Fonda zdravstvenog

osiguranja i drţavnog proračuna.

Promjene ispravka vrijednosti ostalih potraţivanja

2011.

godine




Otpisi u toku godine (9.522) (507) (869)


8.721 13.911 3.917

28. NOVĈANA SREDSTVA

28.a. Grupa 2011. godine 2010. godine 2009. godine

Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.

Hrvatska pošta

d.d


Depoziti 22.414 - -

Stanje na deviznom računu 709 3.912 4.155




86.928 79.806 62.739

28.b. HP d.d. 2011. godine 2010. godine 2009. godine


Depoziti 20.014 - -

Stanje na deviznom računu 709 3.912 4.155




80.163 79.806 62.739

169

29. TEMELJNI KAPITAL

Upisani temeljni kapital iznosi 952.636 tisuća kuna i sastoji se od 9.526.361 dionica nominalne

vrijednosti od 100 kuna (2010. godine u iznosu od 878.827 tisuća kuna, 8.788.274 dionice nominalne

vrijednosti od 100 kuna). U 2011. godini je provedeno povećanje temeljnog kapitala unosom zemljišta

u Velikoj Gorici u vrijednosti od 73.809 tisuća kuna, za što je izdano 738.087 redovnih dionica

pojedinačne nominalne vrijednosti od 100 kuna.

Društvo je u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske.

30. REZERVE

Ukupne rezerve od 79.518 tisuća kuna (2010: 79.518 tisuća kuna) čine zakonske rezerve u iznosu od

71.936 (2010: 71.936 tisuća kuna) i ostale rezerve u iznosu od 7.582 tisuće kuna (2010: 7.582 tisuće

kuna).

31. REVALORIZACIJSKE REZERVE

31.a. Grupa 2011. godine 2010. godine 2009. godine

Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.

Hrvatska pošta

d.d



9.921 9.476 -

OdgoĎena porezna obveza nastala

revalorizacijom financijske imovine

raspoloţive za prodaju - HT Mostar d.d.

(1.984) (1.895) -

Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u

pridruţenom društvu u prethodnim

razdobljima

4.205 - -

Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti u

pridruţenom društvu u tekućem razdoblju

(6.201) - -

5.941 7.581 -




9.921 9.476 -

OdgoĎena porezna obveza nastala

revalorizacijom financijske imovine

raspoloţive za prodaju - HT Mostar d.d.

(1.984) (1.895) -

7.937 7.581 -

170

32. PRENESENI GUBICI

32.a. Grupa


Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.

Hrvatska

pošta d.d

Na dan 1. siječnja (408.749) (422.486) (347.686)

Kumulirani udio u gubitku pridruţenog

društva (bilješka 3.4.)

(42.880) - -

Dobit / (gubitak) tekuće godine 38.016 13.737 (74.800)

Na dan 31. prosinca (413.613) (408.749) (422.486)

32.b. HP d.d.


Na dan 1. siječnja (408.749) (422.486) (347.686)

Dobit / (gubitak) tekuće godine 17.029 13.737 (74.800)

Na dan 31. prosinca (391.720) (408.749) (422.486)

33. REZERVIRANJA

Kratkoroĉna Dugoroĉna

31.

prosinca

2011.

godine

31.

prosinca

2010.

godine

31.

prosinca

2009.

godine

31. prosinca

2011.

godine

31.

prosinca

2010.

godine

31.

prosinca

2009.

godine

Jubilarne

nagrade

3.290 3.350 3.452 53.270 54.260 55.083

Otpremnine 5.384 5.892 5.826 116.807 121.797 117.974

Sudski sporovi - - - 7.977 7.007 27.638

Neiskorišteni

godišnji odmori

7.427 9.813 9.267 - - -

Pomoći

zaposlenicima

5.281 1.455 1.387 - 16.517 15.374

21.382 20.510 19.932 178.054 199.581 216.069

171

31.

prosinca

2010.

godine

Dodatna

rezerviranja

Iskorišteno/ukinuto

tijekom godine

31.

prosinca

2011.

godine

Jubilarne nagrade 57.610 - (1.050) 56.560

Otpremnine 127.689 - (5.498) 122.191

Sudski sporovi 7.007 2.683 (1.713) 7.977

Neiskorišteni godišnji odmori 9.813 - (2.386) 7.427

Pomoći zaposlenicima 17.972 - (12.691) 5.281

220.091 2.683 (23.338) 199.436

Jubilarne nagrade i otpremnine

Plan definiranih primanja

Sukladno kolektivnom ugovoru Društvo ima obvezu isplaćivanja jubilarnih nagrada, otpremnina i

ostalih naknada svojim zaposlenicima. Društvo ima plan definiranih primanja za zaposlenike koji

ispunjavaju odreĎene kriterije. Prema odredbama Kolektivnog ugovora (HP Glasnik 10/11),

otpremnine za odlazak u mirovinu isplaćuju se u iznosu od najmanje pet prosječnih mjesečnih neto-

plaća i naknada plaća isplaćenih u HP-u u prethodnom mjesecu. Drugih oblika primanja nakon

odlaska u mirovinu nema. Jubilarne nagrade su odreĎene prema Kolektivnom ugovoru (HP Glasnik

10/11). Za dugogodišnji rad kod Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade, i to:







150% za 40 godina neprekinutog radnog staţa od iznosa jedne prosječne neto-plaće i

naknade plaće isplaćene kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.

Jubilarna nagrada isplaćuje se za navršene godine radnog staţa u tekućoj godini, a isplaćuje se u

mjesecu kad je navršena puna godina staţa.

Sadašnja vrijednost obveza po definiranim primanjima, povezani troškovi tekućeg i minulog rada

odreĎeni su metodom projicirane kreditne jedinice.

172

Iskazan iznos u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti s naslova definiranih primanja:

2011.

godine

Trošak tekućeg rada (13.955)

Trošak kamata (10.029)

Trošak minulog staţa – neprenesene naknade -

Ostala aktuarska usklaĎenja 16.361

Neto aktuarski gubitak financijske godine 26.862

19.239

Iskazan iznos u izvještaju o financijskom poloţaju na osnovu obveza Društva s naslova definiranih

otpremnina i jubilarnih nagrada za odlazak u mirovinu i potpora zaposlenicima.

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Sadašnja vrijednost obveze za jubilarne nagrade 56.560 57.610 58.535

Sadašnja vrijednost obveze za otpremnine 122.191 127.689 123.800

Sadašnja vrijednost obveze za potpore zaposlenicima 5.281 17.972 16.761

Obveza iskazana u izvještaju o financijskom poloţaju 184.032 203.271 199.096

Od toga po ročnosti:

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Kratkoročne obveze 13.955 10.697 10.665

Dugoročne obveze 170.077 192.574 188.431

184.032 203.271 199.096

Ključne pretpostavke: 2011.

godine

2010.

godine

Diskontna stopa 6,5% 6,6%

Stopa fluktuacije 1,51% 1,02%

173

Promjene sadašnje vrijednosti obveza s naslova definiranih primanja tijekom razdoblja:

2011. godine



Troškovi kamata 10.029



184.032

34. OBVEZE ZA IZDANE DUGOROĈNE VRIJEDNOSNE PAPIRE

Društvo je 1. srpnja 2009. godine izdalo obveznice u iznosu 21.000 tisuća EUR-a s dospijećem 1.

srpnja 2012. godine i fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 9%. Kamata se isplaćuje polugodišnje

u jednakim iznosima. Cijena izdanja iznosila je 98,721% (diskont 268 tisuća EUR-a ) čime prinos do

dospijeća iznosi 9,5%.

Od ukupnog iznosa izdanja, imatelji komercijalnih zapisa Društva upisali su 11.319 tisuća obveznica

nominalne vrijednosti 1 EUR zamjenom komercijalnih zapisa za obveznice Društva, dok su 9.681

tisuća obveznica upisali ostali kvalificirani ulagatelji. Agent i Pokrovitelj izdanja bila je Hrvatska

poštanska banka d.d. Obračun amortizacije obveznica provodi se uz primjenu metode efektivne

kamatne stope.

Na dan 31. prosinca 2009. godine isplaćena je kamata za razdoblje od 1. srpnja 2009. godine do 31.

prosinca 2009. godine u iznosu od 945 tisuća EUR-a (6.894 tisuća kuna).

Dana 7. siječnja 2010. godine provedeno je povećanje postojećeg izdanja obveznica u iznosu od

20.000 tisuća EUR-a. Obveznice su takoĎer upisali kvalificirani ulagatelji. Cijena izdanja iznosila je

101,096% čime je prinos do dospijeća 8,5%. Agent i Pokrovitelj povećanja izdanja bila je Hrvatska

poštanska banka d.d.


EUR-a (13.263 tisuće kuna) isplaćena je 1. srpnja 2010. godine, a kamata za razdoblje od 1. srpnja




EUR-a (13.623 tisuće kuna) isplaćena je 30. lipnja 2011. godine, a kamata za razdoblje od 1. srpnja




Nominalna vrijednost 308.747 302.792 153.430

Diskont minus premija (19) (50) (1.673)

308.728 302.742 151.757

174

Izdane obveznice prikazane su pod dugoročnim obvezama unatoč činjenici da dospijevaju 1. srpnja

2012. godine zbog pokrenutog postupka izdavanja novih obveznica koje će se ponuditi trenutnim

investitorima u zamjenu za isplatu nominalnog iznosa obveznica koje posjeduju. Time Društvo

namjerava prolongirati obvezu za 3 godine (vidi bilješku 43.).

35. OSTALE DUGOROĈNE OBVEZE

35.a. Grupa

2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Hrvatska

pošta

Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Hrvatska

pošta d.d


Dugoročna obveza za naknade HAKOM-u 36.360 - -

Minus: diskont dugoročne obveze prema HAKOM-u (27.865) - -

Minus: kratkoročni dio obveze prema HAKOM-u (134) - -

Minus: ispravak vrijednosti obveze za prodane stanove (3.879) (4.833) (6.268)

17.077 12.911 12.784

Dugoročna obveza za naknade HAKOM-u evidentirana je u financijskim izvještajima ovisnog društva

HP Produkcija d.o.o. Društvo HP Produkcija d.o.o. nositelj je (ostali sudionici zajednice ponuditelja:

Odašiljači i veze d.o.o., HP - Hrvatska pošta d.d.) dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra za

pruţanje usluge upravljanja elektroničkim komunikacijskim mreţama digitalne televizije za multiplekse

MUX C i MUX E na području Republike Hrvatske (dalje: „Dozvola“). Dozvola je dobivena od Hrvatske

agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) za razdoblje od 10 godina, počevši od 26.

listopada 2011. godine. Godišnja naknada utvrĎena je u iznosu od 4.040 tisuća kuna. Ovisno društvo

evidentiralo je Dozvolu u svojim financijskim izvještajima kao nematerijalnu imovinu u visini godišnjih

naknada diskontiranih na sadašnju vrijednost primjenom interne stope povrata projekta od 45,98%.

Inicijalno je priznata dugoročna obveza u iznosu od 36.360 tisuća kuna koja je diskontirana na iznos

od 8.495 tisuća kuna. Potom je izvršeno priznavanje kratkoročnog dijela dugoročne obveze za prvu

godinu korištenja Dozvole u iznosu od 134 tisuće kuna pa je ukupni neto iznos dugoročne obveze

prema HAKOM-u na dan 31. prosinca 2011. godine smanjen na 8.361 tisuća kuna.

35.b. HP d.d.




8.716 12.911 12.784

Obveza prema drţavi po osnovi prodanih stanova značajno je smanjena zbog otpisa u iznosu od

4.024 tisuće kuna (bilješka 7.). Ispravak vrijednosti se odnosi na svoĎenje obveze na vrijednost na

dan 31. prosinca 2011. godine uz eskontnu stopu HNB-a od 7% (bilješka 23.).

175

36. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆIH RAZDOBLJA

36.a. Grupa


Hrvatska pošta

Grupa

Hrvatska pošta

d.d.

Hrvatska pošta

d.d

Dugoročni dio 29.977 32.212 34.616

Tekući dio 18.594 20.436 3.922

48.571 52.648 38.538


Dugoročni dio 29.977 32.212 34.616

Tekući dio 18.601 20.436 3.922

48.578 52.648 38.538

Dugoročni dio pasivnih vremenskih razgraničenja se najvećim dijelom odnosi na odgoĎeni prihod

temeljem drţavne subvencije. Tekući dio se sastoji od odgoĎenih plaćanja troškova u iznosu od

18.524 tisuća kuna (2010. godine: 17.602 tisuća kuna) i prihoda budućih razdoblja u iznosu od 77

tisuća kuna (2010. godine: 2.834 tisuće kuna). OdgoĎeno plaćanje troškova najvećim se dijelom

odnosi na ukalkulirani trošak po meĎunarodnom obračunu, a prihodi budućih razdoblja na odgoĎeni

prihod temeljem obračunatih zateznih kamata.

37. OBVEZE ZA PREDUJMOVE

2011.

godine


Od kupaca u zemlji 3.039 4.014 5.991

Od kupaca u inozemstvu 236 255 348

3.275 4.269 6.339

Fer vrijednost ovih obveza nije značajno različita od knjigovodstvene vrijednosti.

176

38. OBVEZE PREMA DOBAVLJAĈIMA

38.a. Grupa


Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska pošta

d.d.

Hrvatska pošta

d.d


Roba u komisiji 10.618 10.661 5.838

Nefakturirana roba i usluge 538 562 3.606


50.184 52.630 66.373

38.b. HP d.d.

2011. godine

2010. godine

2009. godine


Roba u komisiji 10.618 10.661 5.838

Nefakturirana roba i usluge 538 562 3.606


47.134 52.630 66.373

39. OSTALE KRATKOROĈNE OBVEZE

39.a. Grupa 2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine

Hrvatska

pošta Grupa

Hrvatska

pošta d.d.

Hrvatska

pošta d.d



Obveze prema Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. za platni promet 6.134 5.658 5.538

Ostale obveze 5.469 4.681 3.686

114.351 107.194 234.484

39.b. HP d.d.

2011. godine

2010.

godine

2009.

godine



Obveze prema Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. za platni promet 6.134 5.658 5.538

Ostale obveze 4.628 4.681 3.686

113.161 107.194 234.484

177

U Hrvatskoj ne postoji formalan postupak za potvrĎivanje konačnog iznosa poreza prilikom

podnošenja poreznih prijava za porez na dobit i PDV. MeĎutim, porezna obveza podlijeţe kontroli

odgovarajućih poreznih organa u bilo kojem trenutku u naredne tri godine nakon završetka porezne

godine u kojoj su porezne prijave podnesene. Tijekom 2011. i 2010. godine nije bilo poreznih nadzora

u Društvu.

40. TRANSAKCIJE S POVEZANIM STRANAMA

Potraţivanja i obveze Potraţivanja Obveze

2011. 2010. 2011. 2010.

Hrvatska poštanska banka d.d. 9.807 10.799 6.253 5.797

HP Arhiv d.o.o. 76 - 456 -

HP Produkcija d.o.o. 5 - 3 -

Ukupno prema povezanim društvima 9.888 10.799 6.712 5.797

Poslovni prihodi i rashodi Prihodi Rashodi

2011. 2010. 2011. 2010.


- prihodi od poštanskih usluga 75.579 53.801 - -

- prihodi od platnog prometa 113.922 124.395 - -

- troškovi za bankovne usluge - - 384 663

- troškovi naknade šteta - - - 208

- troškovi za usluge platnog prometa - - 182 1.247

vrijednosno usklaĎenje potraţivanja - - 3.604 -

189.501 178.196 4.170 2.118

HP Arhiv d.o.o.

- prihodi od poštanskih usluga 57 - - -

- prihodi od najma nekretnina 7 - - -

- prihodi od restorana 2 - - -

- prefakturiranje troškova 2 - - -

- troškovi arhiviranja dokumentacije - - 1.497 -

68 - 1.497 -


- prihodi od najma nekretnina 6 - - -

- prihodi od restorana 1 - - -

- prefakturiranje troškova 2 - - -

9 - - -

Ukupno prema povezanim društvima 189.578 178.196 5.667 2.118

178

Financijski prihodi i rashodi Prihodi Rashodi

2011. 2010. 2011. 2010.


- prihodi od kamata 788 2.318 - -

- prihodi od tečajnih razlika 157 1.312 - -

- rashodi od tečajnih razlika - 80 1.738

- troškovi emisije obveznica / komercijalnih

zapisa - 437 437

945 3.630 517 2.175

HP Arhiv d.o.o.

- prihodi od ugovorenih kamata 6 - - -

- prihodi od zateznih kamata 1 - - -

7 - - -


- prihodi od ugovorenih kamata 4 - - -

4 - - -

Ukupno prema povezanim društvima 956 3.630 517 2.175

Naknade ĉlanovima Uprave i Nadzornog odbora


Grupa

Uprava 3.738 3.617


4.239 3.917

HP d.d.

Uprava 3.248 3.617


3.669 3.917

179

41. FINANCIJSKI INSTRUMENTI I UPRAVLJANJE RIZICIMA

41.a. Grupa

41.a.1. Koeficijent financiranja

Koeficijent financiranja Grupe koji se odreĎuje omjerom neto duga i glavnice nalazi se u rasponu od

35,52% do 40,01%.





Neto dug 221.800 222.936 89.018

Glavnica 624.482 557.177 535.859


41.a.2. Kategorije financijskih instrumenata

2011. godina 2010. godina 2009. godina


Financijska imovina po fer vrijednosti kroz


9.902 1.344 1.200



Ulaganja koja se drţe do dospijeća 15.075 3.571 8.016



Obveze po izdanim obveznicama 308.728 302.742 151.757


Obveze prema HAKOM-u za koncesijsku

dozvolu

8.361 - -

Ostale obveze 74.233 72.474 169.822

41.a.3. Upravljanje rizikom likvidnosti



obveza Grupe. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim

obvezama po najranijem datumu na koji se od Grupe moţe zatraţiti plaćanje.

180

Do 1 mj. Od 1 do

3 mj.

Od 3 mj.

do 1 g.

Od 1 do

5 g.

Preko 5

g.

Ukupno

Kamatna

stopa

2011. godina

Beskamatne 113.791 8.232 6.485 16.738 14.746 159.992

Kamatonosne 9% - - 322.599 - - 322.599

113.791 8.232 329.084 16.738 14.746 482.591

2010. godina

Beskamatne - 103.784 6.708 14.612 - - 125.104

Kamatonosne 9% - - 27.251 316.368 - 343.619

103.784 6.708 41.863 316.368 - 468.723

Kamatonosne obveze se odnose na izdane obveznice s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 9

%.

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća nederivacijske financijske

imovine Grupe. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih priljeva po financijskoj

imovini po najranijem datumu na koji Grupa moţe zatraţiti plaćanje.

Do 1 mj. Od 1 do

3 mj.

Od 3 mj.

do 1 g.

Od 1 do

5 g.

Preko 5

g.

Ukupno

Kamatna

stopa

2011. godina

Beskamatna 182.937 297 71.276 70.422 9.268 334.200

Kamatonosna 1,9% -

4,25%

22.434 - 15.319 - - 37.753

205.371 297 86.595 70.422 9.268 371.953

2010. godina

Beskamatna - 226.119 20.968 15.333 2.086 68.551 333.057

226.119 20.968 15.333 2.086 68.551 333.057

Kamatonosna financijska imovina odnosi se na oročene depozite uz godišnje kamatne stope u

rasponu od 1,90% do 4,25%.

181

41.b. HP d.d.

41.b.1. Koeficijent financiranja

Koeficijent financiranja Društva koji se odreĎuje omjerom neto duga i glavnice nalazi se u rasponu

izmeĎu 38,34% – 40,01%.


2011.

godine

2010.

godine

2009.

godine



Neto dug 228.565 222.936 89.018

Glavnica 648.371 557.177 535.859


41.b.2. Kategorije financijskih instrumenata

2011.

godina

2010.

godina

2009.

godina


Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i

gubitka

9.902 1.344 1.200



Ulaganja koja se drţe do dospijeća 75 3.571 8.016



Obveze po izdanim obveznicama 308.728 302.742 151.757


Ostale obveze 73.251 72.474 169.822

Na izvještajni datum nije bilo značajnih koncentracija kreditnog rizika po zajmovima i potraţivanjima

odreĎenima za iskazivanje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.

182

41.b.3. Ciljevi upravljanja financijskim rizikom

Funkcija sektora riznice u Društvu i Grupi pruţa usluge djelatnostima Društva i Grupe, koordinira

pristupom domaćem i meĎunarodnom financijskom trţištu, prati financijske rizike koji se odnose na

poslovanje Društva i Grupe i njima upravlja putem internih izvještaja o rizicima u kojima su izloţenosti

analizirane po stupnju i veličini rizika. Riječ je o trţišnim rizicima, koji uključuje valutni rizik, rizik fer

vrijednosti kamatne stope i cjenovni rizik, zatim kreditnom riziku, riziku likvidnosti i kamatnom riziku

novčanog toka.

Društvo i Grupa nastoji svesti učinke spomenutih rizika na najmanju moguću razinu. Društvo i Grupa

ne zaključuju ugovore o financijskim instrumentima, uključujući derivacijske financijske instrumente,

niti njima trguje za spekulativne namjene.

41.b.4. Upravljanje cjenovnim rizikom

Najveće trţište na kojem Društvo i Grupa pruţaju svoje usluge i prodaje robu je trţište Republike

Hrvatske. Uprava Društva i Grupe na temelju trţišnih cijena odreĎuje cijene svojih usluga i to zasebno

za domaće te zasebno za inozemno trţište. Cijene za rezervirano područje odreĎuje Hrvatska

agencija za poštu i elektroničke komunikacije na prijedlog Javnog operatora, Hrvatske pošte.

41.b.5. Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik da će se vrijednost financijskih instrumenata promijeniti uslijed promjene trţišnih

kamatnih stopa u odnosu na kamatne stope primjenjive na financijske instrumente. Rizik kamatnih

stopa kod tijeka novca je rizik da će troškovi kamata na financijske instrumente biti promjenjivi tijekom

razdoblja. Društvo i Grupa nemaju obveze po kreditima, ali ima obvezu za izdane obveznice koje

dospijevaju 1. srpnja 2012. godine i nose fiksnu polugodišnju kamatu. Izloţenost na kamatni rizik je

mala jer nema financijskih instrumenata koji imaju promjenjivu kamatnu stopu.

41.b.6. Kreditni rizik

Financijska imovina koja potencijalno moţe dovesti Društvo i Grupu u kreditni rizik je uglavnom

gotovina i potraţivanja od kupaca. Potraţivanja od kupaca su usklaĎena za iznos sumnjivih i spornih

potraţivanja.

Društvo ima pet značajnih kupaca: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje sa 10%, Hrvatsku

poštansku banku sa 8%, Hrvatske telekomunikacije sa 6%, Hrvatsku elektroprivredu sa 5% te

Ministarstvo financija sa 4% učešća u ukupnom prometu potraţivanja Društva.

41.b.7. Upravljanje valutnim rizikom

Društvo i Grupa odreĎene transakcije izvršava u stranoj valuti, te je po tom pitanju izloţeno rizicima

promjene valutnih tečajeva. Izloţenošću valutnom riziku se upravlja putem odobrenih parametara iz

politike. U idućoj tablici su prikazani knjigovodstveni iznosi monetarne imovine i monetarnih obveza

Društva i Grupe u stranoj valuti na izvještajni datum.

Na dan 31.

prosinca

Obveze Imovina

2011. 2010. 2009. 2011. 2010. 2009.

SPV* 150 125 72 1.030 812 314

EUR 44.197 45.190 21.411 2.946 3.380 4.266

* SPV – „Specijalna prava vučenja“

183

Analiza osjetljivosti na valutni rizik

Društvo i Grupa je uglavnom izloţeno valuti zemalja čija je valuta EUR. U idućoj tablici je analizirana

osjetljivost Društva i Grupe na smanjenje tečaja kune od 5% u 2011. godini i u 2010. godini u odnosu

na relevantne strane valute. Prethodne stope osjetljivosti su stope koje se koriste u internim

izvještajima ključnim rukovoditeljima o valutnom riziku i predstavljaju procjenu rukovodstva o realno

mogućim promjenama valutnih tečajeva. Analiza osjetljivosti uključuje samo otvorene stavke

monetarne imovine i monetarnih obveza u stranoj valuti. Iznosi u kunama preračunati prema srednjem

tečaju na dan bilance usporeĎuju se s iznosom u kunama uslijed postotne promjene valutnih tečajeva.

Pozitivan broj pokazuje povećanje dobiti ako se hrvatska kuna u odnosu na predmetnu valutu

promijenila za gore navedene postotke. U slučaju obrnuto proporcionalne promjene vrijednosti

hrvatske kune u odnosu na predmetnu valutu, utjecaj na dobit bio bi jednak i suprotan.

Srednji teĉaj HNB-a 31. prosinca 2011. 31. prosinca 2010.

SPV 8,943310 8,675295

EUR 7,530420 7,385173

Utjecaj valute EUR Utjecaj valute SPV

2011. 2010. 2011. 2010.

(Gubitak) / dobit (15.532) (15.439) 394 298

Uglavnom se moţe povezati s izloţenošću prema potraţivanjima i obvezama Društva i Grupe u EUR-

u i SPV-u na kraju godine. Po mišljenju Uprave, analiza osjetljivosti ne odraţava inherentni valutni

rizik.

41.b.8. Upravljanje rizikom likvidnosti

Odgovornost za upravljanje rizikom likvidnosti snosi Uprava. Društvo upravlja svojom likvidnošću

korištenjem bankovnih sredstava (prekoračenja) te kontinuiranim praćenjem planiranih i ostvarenih

novčanih tokova, te usklaĎenjem financijske imovine i financijskih obveza.



obveza Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih odljeva po financijskim

obvezama po najranijem datumu na koji se od Društva moţe zatraţiti plaćanje.

Do 1 mj. Od 1 do

3 mj.

Od 3 mj.

do 1 g.

Od 1 do

5 g.

Preko 5

g.

Ukupno

Kamatna

stopa

2011. godina

Beskamatne 109.434 7.581 3.370 - - 120.385

Kamatonosne 9% - - 322.599 - - 322.599

109.434 7.581 325.969 - - 442.984

2010. godina

Beskamatne - 103.784 6.708 14.612 - - 125.104

Kamatonosne 9% - - 27.251 316.368 - 343.619

103.784 6.708 41.863 316.368 - 468.723

Kamatonosne obveze se odnose na izdane obveznice s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od

9 %.

184

U idućoj tablici analizirano je preostalo razdoblje do ugovorenih dospijeća nederivacijske financijske

imovine Društva. Tablica je sastavljena na temelju nediskontiranih novčanih priljeva po financijskoj

imovini po najranijem datumu na koji Društvo moţe zatraţiti plaćanje.

Do 1

mj.

Od 1 do

3 mj.

Od 3 mj.

do 1 g.

Od 1 do

5 g.

Preko 5

g.

Ukupno

Kamatna

stopa

2011. godina

Beskamatna 178.631 297 71.276 70.422 9.268 329.894

Kamatonosna 1,90% 20.024 - - - - 20.024

198.655 297 71.276 70.422 9.268 349.918

2010. godina

Beskamatna - 226.119 20.968 15.333 2.086 68.551 333.057

226.119 20.968 15.333 2.086 68.551 333.057

Kamatonosna financijska imovina odnosi se na oročeni depozit uz godišnju kamatnu stopu od 1,90%.

41.b.9. Fer vrijednost financijskih instrumenata

Financijski instrumenti koji se drţe do dospijeća u normalnom poslovanju su knjiţeni po trošku nabave

ili neto iznosu smanjenom za otplaćeni dio, ovisno o tome koji je manji.

Fer vrijednost je odreĎena kao iznos po kojem se financijski instrument moţe prodati trgovanjem

izmeĎu dobrovoljnih poznatih stranaka po trţišnim uvjetima, osim u slučaju prodaje pod prisilom ili radi

likvidacije. Fer vrijednost financijskog instrumenta je ona koja je objavljena na trţištu vrijednosnica ili

dobivena metodom diskontiranog tijeka novca.

Na dan 31. prosinca 2011. godine iskazani iznosi novca, potraţivanja, kratkoročnih obveza,

ukalkuliranih troškova, kratkoročnih pozajmica i ostalih financijskih instrumenata odgovaraju njihovoj

trţišnoj vrijednosti, zbog kratkoročne prirode ovih sredstava i obveza.

Pokazatelji fer vrijednosti priznati u izvještaju o financijskom poloţaju

U idućoj tablici su analizirani financijski instrumenti koji su nakon prvog priznavanja svedeni na fer

vrijednost, razvrstani u tri skupine ovisno o dostupnosti pokazatelja fer vrijednosti:

razina pokazatelja – pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz (neusklaĎenih) cijena koje kotiraju

na aktivnim trţištima za istovrsnu imovinu i istovrsne obveze

razina pokazatelja – pokazatelji fer vrijednosti su izvedeni iz drugih podataka o imovini ili

obvezama koji nisu kotirane cijene iz 1. razine, bilo izravno (tj. kao cijene), bilo neizravno (tj.

izvedeni su iz njihovih cijena) i

razina pokazatelja – pokazatelji izvedeni primjenom metoda vrednovanja u kojima su kao

ulazni podaci korišteni podaci o imovini ili obvezama koji se ne temelje na dostupnim trţišnim

podacima (nedostupni ulazni podaci).

185

31.12.2011.


Ulaganja raspoloţiva za prodaju


Hercegovina

55.523 - - 55.523


raĉun dobiti i gubitka





HPB Invest d.o.o. – Novčani fond - 9.009 - -

31.12.2010.


Ulaganja raspoloţiva za prodaju


Hercegovina

55.078 - - 55.078


raĉun dobiti i gubitka





186

42. POTENCIJALNE OBVEZE

Društvo je strana u brojnim sudskim sporovima proizašlim iz redovnog poslovanja. Rezerviranja se

evidentiraju ukoliko postoji sadašnja obveza kao rezultat prošlog dogaĎaja (uzimajući u obzir sve

raspoloţive dokaze uključujući mišljenje pravnih stručnjaka) gdje je vjerojatno da će podmirenje

obveze zahtijevati odljev resursa i ukoliko se iznos obveze moţe pouzdano procijeniti.

Na dan i za godinu završenu 31. prosinca 2011. godine prema procjeni Uprave za dio sudskih sporova

su priznata rezerviranja u iznosu od 7.977 tisuća kuna (2010. godine: 7.007 tisuća kuna), kako je

izloţeno u bilješci 33. Rezerviranja. Za dio sudskih sporova Uprava nije procijenila vjerojatnost njihova

ishoda, ali je uvjerenja da njihov ishod neće materijalno utjecati na financijske izvještaje. Broj sporova

za koje nije provedena procjena mogućeg ishoda se odnosi na 169 prekršajna spora ukupne

vrijednosti 1.210 tisuća kuna. Za 33 radna spora nije procijenjena vrijednost niti mogući ishod. Sporovi

su izraţeni u nominalnim iznosima, te ne uključuju moguću kamatu, kao ni moguće troškove spora.

43. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANCE

Uprava HP - Hrvatske pošte d.d. je 15. svibnja 2012. godine donijela Odluku kojom se detaljno

definiraju uvjeti izdanja obveznica, odnosno da će Društvo s 31. svibnja 2012. godine izdati dugoročne

duţničke vrijednosne papire u kunama s dospijećem 31. svibnja 2015. godine, koji će imati

nepromjenjivu kamatnu stopu u iznosu od 7,75% godišnje te da će se kamata po obveznici isplaćivati

polugodišnje, dok će se glavnica isplatiti u potpunosti po dospijeću. Obveznice će biti ponuĎene na

upis svim ulagateljima, a najmanji mogući iznos pri upisu bit će HRK 400.000,00 po ulagatelju, za

svaku pojedinačnu ponudu.

Ukupno planirano izdanje obveznica oznake HP-O-155A, ISIN: HRHP00O155A5, s fiksnom

kamatnom stopom od 7,75% godišnje i dospijećem 31. svibnja 2015. godine iznosi do HRK

400.000.000,00.

Prinos na obveznice je prinos na godišnjoj razini isplaćen kroz polugodišnje isplate kamata koje će

investitor ostvariti kupnjom obveznica po odreĎenoj cijeni i drţeći ih do dospijeća. Prinos do dospijeća

pri izdanju iznosit će izmeĎu 7,50% i 8,00% te će cijena obveznica na izdanju iznositi izmeĎu 99,345%

i 100,661%.

Vlasnicima postojećih obveznica s valutnom klauzulom izdavatelja oznake HP-O-127A, ISIN:

HRHP00O127A4, koje dospijevaju 1. srpnja 2012. godine, biti će tijekom perioda upisa obveznica,

sukladno odluci izdavatelja, ponuĎena mogućnost konverzije postojećih obveznica u nove obveznice.

Konverzija će se napraviti na datum izdanja obveznica. Prinos do dospijeća po kojem vlasnik moţe

zamijeniti svoje postojeće obveznice iznosi 7,75%, što odgovara cijeni od 100,0813%.

44. USVAJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

187

2.13.4 Financijski izvještaji o poslovanju za razdoblje I.-VI. 2012. godine

1. Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2012. godine – konsolidirano

AOP

oznaka

Kumulativn

o

Tromjeseĉj

e

Kumulativn

o

Tromjeseĉj

e

2 3 4 5 6

111 790.148.340 407.928.916 775.358.768 393.586.846

112 776.173.302 400.787.174 743.301.445 373.018.827

113 13.975.038 7.141.742 32.057.324 20.568.019

114 767.171.112 400.899.605 796.706.132 405.723.836

115 0 0 0

116 151.801.569 79.910.945 164.334.298 85.063.697

117 55.393.882 27.467.193 54.805.449 25.999.694

118 26.082.849 14.040.632 29.730.431 15.566.468

119 70.324.837 38.403.120 79.798.418 43.497.536

120 550.647.535 280.260.999 555.233.636 277.592.907

121 364.816.329 186.287.767 367.169.058 183.288.845

122 113.110.596 57.295.849 116.599.257 59.566.590

123 72.720.609 36.677.383 71.465.321 34.737.472

124 32.711.623 16.917.711 34.006.243 16.973.615

125 26.569.019 20.284.298 26.743.264 15.708.761

126 233.296 196.868 4.085.249 2.887.401

127 0 0 0 0

128 233.296 196.868 4.085.249 2.887.401

129 0 0 877.863 877.863

130 5.208.070 3.328.785 11.425.579 6.619.592

131 11.360.557 8.003.486 17.920.428 11.467.587

132 296.516 169.059 1.004.681 497.056

133 11.025.991 7.877.286 16.642.174 10.954.284

134 4.770 1.340 23.972 16.778

135 33.280 -44.200 249.601 -530

136 0 0 0 0

137 22.447.607 12.527.902 23.848.480 12.051.638

138 288.471 131.982 381.581 232.364

139 21.870.067 12.357.185 21.345.725 10.721.114

140 219.188 9.129 78.040 78.034

141 69.881 29.607 2.043.135 1.020.126

142 16.009.954 16.009.954 16.783.470 16.783.470

143 0 0 0 0

144 0 0 0 0

145 0 0 0 0

146 817.518.851 431.942.355 810.062.666 421.837.903

147 789.618.719 413.427.507 820.554.612 417.775.473

148 27.900.132 18.514.848 -10.491.945 4.062.430

149 27.900.132 18.514.848 0 4.062.430

150 0 0 10.491.945 0

151 0 0 0 0

152 27.900.132 18.514.848 -10.491.945 4.062.430

153 27.900.132 18.514.848 0 4.062.430

154 0 0 10.491.945 0

155 27.900.132 18.514.848 -10.491.945 4.062.430

156

157 27.900.132 18.514.848 -10.491.945 4.062.430

158 11.573.098 -239.894 -10.428.780 -5.439.749

159 -115.181 -97.536 -500.803 -233.461

160 0 0 0 0

161 10.508.989 -1.321.649 -16.960.806 -12.239.116

162 0 0 0 0

163 0 0 0 0

164 1.179.291 1.179.291 7.032.828 7.032.828

165 0 0 0 0

166 2.078.761 -283.837 -3.492.322 -2.494.515

167 9.494.337 43.943 -6.936.458 -2.945.234

168 37.394.468 18.558.790 -17.428.404 1.117.196

169 37.394.468 18.558.790 -17.428.404 1.117.196

1702. Pripisana manjinskom interesu

III. POREZ NA OSTALU SVEOBUHVATNU DOBIT RAZDOBLJA

IV. NETO OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK

V. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (157+167)

DODATAK Izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)

VI. SVEOBUHVATNA DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

5. Dobit ili gubitak s osnove uĉinkovite zaštite neto ulaganja u inozemstvu

6. Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti/gubitku pridruţenih poduzetnika

7. Aktuarski dobici/gubici po planovima definiranih primanja

1. Pripisana imateljima kapitala matice

1. Teĉajne razlike iz preraĉuna inozemnog poslovanja

2. Promjene revalorizacijskih rezervi dugotrajne materijalne i

3. Dobit ili gubitak s osnove ponovnog vrednovanja financijske

4. Dobit ili gubitak s osnove uĉinkovite zaštite novĉanog toka

2. Pripisana manjinskom interesu

I. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (= 152)

IZVJEŠTAJ O OSTALOJ SVEOBUHVATNOJ DOBITI (popunjava poduzetnik obveznik primjene MSFI-a)

II. OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT/GUBITAK PRIJE POREZA (159 do 165)

2. Gubitak razdoblja (151-148)

DODATAK RDG-u (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)

XIV. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA

1. Pripisana imateljima kapitala matice

2. Gubitak prije oporezivanja (147-146)

XII. POREZ NA DOBIT

XIII. DOBIT ILI GUBITAK RAZDOBLJA (148-151)

1. Dobit razdoblja (149-151)

IX. UKUPNI PRIHODI (111+131+142 + 144)

X. UKUPNI RASHODI (114+137+143 + 145)

XI. DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (146-147)

1. Dobit prije oporezivanja (146-147)

V. UDIO U DOBITI OD PRIDRUŢENIH PODUZETNIKA

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŢENIH PODUZETNIKA

VII. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI

VIII. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

1. Kamate, teĉajne razlike i drugi rashodi s povezanim poduzetnicima

2. Kamate, teĉajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim

3. Nerealizirani gubici (rashodi) od financijske imovine

4. Ostali financijski rashodi

3. Dio prihoda od pridruţenih poduzetnika i sudjelujućih interesa

4. Nerealizirani dobici (prihodi) od financijske imovine

5. Ostali financijski prihodi

IV. FINANCIJSKI RASHODI (138 do 141)

8. Ostali poslovni rashodi

III. FINANCIJSKI PRIHODI (132 do 136)

1. Kamate, teĉajne razlike, dividende i sliĉni prihodi iz odnosa s

2. Kamate, teĉajne razlike, dividende, sliĉni prihodi iz odnosa s

6. Vrijednosno usklaĊivanje (127+128)

a) dugotrajne imovine (osim financijske imovine)

b) kratkotrajne imovine (osim financijske imovine)

7. Rezerviranja

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća

c) Doprinosi na plaće

4. Amortizacija

5. Ostali troškovi

b) Troškovi prodane robe

c) Ostali vanjski troškovi

3. Troškovi osoblja (121 do 123)

a) Neto plaće i nadnice

II. POSLOVNI RASHODI (115+116+120+124+125+126+129+130)

1. Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda

2. Materijalni troškovi (117 do 119)

a) Troškovi sirovina i materijala

Obveznik: HP - HRVATSKA POŠTA d.d., konosolidirano

Naziv pozicije

1

I. POSLOVNI PRIHODI (112+113)

1. Prihodi od prodaje

2. Ostali poslovni prihodi

Prethodno razdoblje Tekuće razdoblje

188

2. Bilanca na dan 30.06.2012. godine – konsolidirano

AOPoznaka

Prethodno

razdoblje

Tekuće

razdoblje

2 3 4

001

002 1.001.244.876 1.001.974.435

003 35.159.163 35.914.575

004 0 0

005 12.303.571 10.944.901

006 0 0

007 0 0

008 22.855.592 24.969.674

009 0 0

010 569.198.351 559.664.562

011 109.167.491 109.043.799

012 302.391.173 292.106.615

013 68.343.747 63.129.100

014 66.584.083 61.668.083

015 0 0

016 0 30.731

017 13.156.455 24.536.110

018 9.555.403 9.150.124

019 0 0

020 347.361.968 353.888.219

021 0 0

022 0 0

023 61.713.503 44.423.456

024 0 0

025 0 0

026 74.456 74.456

027 50.000 50.000

028 285.524.009 309.340.307

029 13.662.554 13.151.918

030 0 0

031 13.331.822 12.838.800

032 330.733 313.118

033 35.862.839 39.355.161

034 330.135.651 404.781.358

035 35.224.584 39.809.650

036 16.062.984 18.034.432

037 0 0

038 0 0

039 19.161.600 21.775.218

040 0 0

041 0 0

042 0 0

043 183.973.911 236.171.179

044 9.807.392 6.700.816

045 152.544.047 186.965.876

046 2.970.133 2.863.711

047 1.048.319 1.227.928

048 5.869.162 5.960.637

049 11.734.859 32.452.211

050 46.427.764 10.548.544

051 0 0

052 0 0

053 0 0

054 0 0

055 5.098 0

056 37.413.493 10.548.544

057 9.009.173 0

058 64.509.393 118.251.985

059 34.722.955 31.007.552

060 1.366.103.483 1.437.763.345

061 161.922.868 192.835.530

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAĈUNATI PRIHODI

E) UKUPNO AKTIVA (001+002+034+059)

F) IZVANBILANĈNI ZAPISI

5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično

7. Ostala financijska imovina

IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

4. Potraţivanja od zaposlenika i članova poduzetnika

5. Potraţivanja od drţave i drugih institucija

6. Ostala potraţivanja

III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (051 do 057)

II. POTRAŢIVANJA (044 do 049)

1. Potraţivanja od povezanih poduzetnika

2. Potraţivanja od kupaca

3. Potraţivanja od sudjelujućih poduzetnika

4. Trgovačka roba

5. Predujmovi za zalihe

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

7. Biološka imovina

I. ZALIHE (036 do 042)

1. Sirovine i materijal

2. Proizvodnja u tijeku

3. Gotovi proizvodi

2. Potraţivanja po osnovi prodaje na kredit

3. Ostala potraţivanja

V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA (035+043+050+058)

7. Ostala dugotrajna financijska imovina

8. Ulaganja koja se obračunavaju metodom udjela

IV. POTRAŢIVANJA (030 do 032)

1. Potraţivanja od povezanih poduzetnika

3. Sudjelujući interesi (udjeli)

4. Zajmovi dani poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

5. Ulaganja u vrijednosne papire

6. Dani zajmovi, depoziti i slično

9. Ulaganje u nekretnine

III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA (021 do 028)

1. Udjeli (dionice) kod povezanih poduzetnika

2. Dani zajmovi povezanim poduzetnicima

5. Biološka imovina

6. Predujmovi za materijalnu imovinu

7. Materijalna imovina u pripremi

8. Ostala materijalna imovina

1. Zemljište

2. GraĎevinski objekti

3. Postrojenja i oprema

4. Alati, pogonski inventar i transportna imovina

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine

5. Nematerijalna imovina u pripremi

6. Ostala nematerijalna imovina

II. MATERIJALNA IMOVINA (011 do 019)

I. NEMATERIJALNA IMOVINA (004 do 009)

1. Izdaci za razvoj

2. Koncesije, patenti, licencije, robne i usluţne marke, softver i ostala prava

3. Goodwill

1

A) POTRAŢIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B) DUGOTRAJNA IMOVINA (003+010+020+029+033)

Obveznik: HP - HRVATSKA POŠTA d.d. , konsolidirano

Naziv pozicije

189

062 624.481.305 607.052.901

063 952.636.100 952.636.100

064 0 0

065 79.517.658 79.517.657

066 71.935.663 71.935.662

067 0 0

068 0 0

069 0 0

070 7.581.995 7.581.995

071 5.940.746 -995.713

072 -451.628.686 -413.613.198

073 0

074 451.628.686 413.613.198

075 38.015.487 -10.491.945

076 38.015.487 0

077 0 10.491.945

078 0 0

079 199.436.108 199.516.864

080 191.458.821 191.458.821

081 0 0

082 7.977.287 8.058.043

083 325.804.597 414.214.749

084 0 0

085 0 0

086 0 0

087 0 0

088 0 0

089 308.727.729 397.450.576

090 0 0

091 17.076.868 16.764.173

092 0 0

093 167.810.053 157.803.196

094 6.256.587 14.139.347

095 6.000 164.340

096 0 0

097 2.919.629 3.046.304

098 49.932.346 37.170.777

099 0 0

100 1.003.766 856.650

101 59.355.039 54.887.160

102 43.393.134 36.201.541

103 0 0

104 0 0

105 4.943.551 11.337.077

106 48.571.420 59.175.635

107 1.366.103.483 1.437.763.345

108 161.922.868 192.835.530

109 624.481.305 607.052.901

110

G) IZVANBILANĈNI ZAPISI

DODATAK BILANCI (popunjava poduzetnik koji sastavlja konsolidirani financijski izvještaj)

A) KAPITAL I REZERVE

1. Pripisano imateljima kapitala matice

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

F) UKUPNO – PASIVA (062+079+083+093+106)

2. Pripisano manjinskom interesu

Napomena 1.: Dodatak bilanci popunjavaju poduzetnici koji sastavljaju konsolidirane f inancijske izvještaje.

9. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja

10. Obveze s osnove udjela u rezultatu

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namijenjene prodaji

12. Ostale kratkoročne obveze

5. Obveze prema dobavljačima

6. Obveze po vrijednosnim papirima

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

8. Obveze prema zaposlenicima

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

4. Obveze za predujmove

7. Obveze prema poduzetnicima u kojima postoje sudjelujući interesi

8. Ostale dugoročne obveze

9. OdgoĎena porezna obveza

D) KRATKOROĈNE OBVEZE (094 do 105)

3. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama

4. Obveze za predujmove

5. Obveze prema dobavljačima

6. Obveze po vrijednosnim papirima

3. Druga rezerviranja

C) DUGOROĈNE OBVEZE (084 do 092)

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite i slično

VII. MANJINSKI INTERES

B) REZERVIRANJA (080 do 082)

1. Rezerviranja za mirovine, otpremnine i slične obveze

2. Rezerviranja za porezne obveze

2. Preneseni gubitak

VI. DOBIT ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE (076-077)

1. Dobit poslovne godine

2. Gubitak poslovne godine

5. Ostale rezerve

IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE

V. ZADRŢANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK (073-074)

1. Zadrţana dobit

1. Zakonske rezerve

2. Rezerve za vlastite dionice

3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka)

4. Statutarne rezerve

A) KAPITAL I REZERVE (063+064+065+071+072+075+078)

I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

II. KAPITALNE REZERVE

III. REZERVE IZ DOBITI (066+067-068+069+070)

PASIVA

190

3. Izvještaj o novčanom tijeku (Indirektna metoda) za razdoblje 01.01.2012. do 30.06.2012. -

konsolidirano

AOP

oznaka

Prethodno

razdoblje

Tekuće

razdoblje

2 3 4

001 27.900.132 -10.491.945

002 32.711.624 34.006.243

003 0 0

004 0 0

005 5.441.532 0

006 19.088.303 22.032.531

007 85.141.591 45.546.829

008 35.933.570 5.165.544

009 20.106.906 55.987.364

010 0 4.585.066

011 17.450.220 974.232

012 73.490.696 66.712.206

013 11.650.895 0

014 0 21.165.377

015 1.021.779 1.000.612

016 0 0

017 0 0

018 0 0

019 1.912.226 24.000.000

020 2.934.005 25.000.612

021 13.758.812 26.849.837

022 20.000 0

023 0 0

024 13.778.812 26.849.837

025 0 0

026 10.844.807 1.849.225

027 0 81.670.616

028 0 0

029 0 0

030 0 81.670.616

031 0 0

032 0 0

033 0 0

034 0 0

035 0 0

036 0 0

037 0 81.670.616

038 0 0

039 806.088 58.656.014

040 0 0

041 79.805.867 86.927.984

042 806.088 41.872.545

043 0 0

044 80.611.955 128.800.529

C1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

C2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD FINANCIJSKIH

Ukupno povećanje novčanog tijeka (013 – 014 + 025 – 026 + 037 – 038)

Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Ukupno smanjenje novčanog tijeka (014 – 013 + 026 – 025 + 038 – 037)

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja

Povećanje novca i novčanih ekvivalenata

Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata

3. Novčani izdaci za financijski najam

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti

VI. Ukupno novĉani izdaci od financijskih aktivnosti (031 do 035)

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti

V. Ukupno novĉani primici od financijskih aktivnosti (027 do 029)

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi

B2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

NOVĈANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i duţničkih financijskih instrumenata

2. Novčani primici od glavnice kredita, zaduţnica, pozajmica i drugih posudbi

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i duţničkih financijskih instrumenata

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti

IV. Ukupno novĉani izdaci od investicijskih aktivnosti (021 do 023)

B1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH

4. Novčani primici od dividendi

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti

III. Ukupno novĉani primici od investicijskih aktivnosti (015 do 019)

1. Novčani izdaci za kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

NOVĈANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i duţničkih instrumenata

3. Novčani primici od kamata

4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka

II. Ukupno smanjenje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti (008 do 011)

A1) NETO POVEĆANJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

A2) NETO SMANJENJE NOVĈANOG TIJEKA OD POSLOVNIH

I. Ukupno povećanje novĉanog tijeka od poslovnih aktivnosti (001 do 006)

1. Smanjenje kratkoročnih obveza

2. Povećanje kratkotrajnih potraţivanja

3. Povećanje zaliha

5. Smanjenje zaliha

6. Ostalo povećanje novčanog tijeka

1

NOVĈANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Dobit prije poreza

2. Amortizacija

Obveznik: HP - HRVATSKA POŠTA d.d., konsolidirano

Naziv pozicije

3. Povećanje kratkoročnih obveza

4. Smanjenje kratkotrajnih potraţivanja

191

4. Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje 01.01.2012. do 30.06.2012. – konsolidirano

AOP

oznaka

Prethodna

godina

Tekuća

godina

2 3 4

001 878.827.400 952.636.100

002 0 0

003 79.517.658 79.517.658

004 -451.628.686 -413.613.198

005 27.900.132 -10.491.945

006 0 0

007 0 0

008 15.895.926 -6.032.091

009 5.384.387 5.036.378

010 555.896.817 607.052.902

011 -115.181 -500.803

012 23.036 100.161

013 0 0

014 -38.675.440 0

015 0 0

016 37.486.613 -17.027.762

017 -1.280.972 -17.428.404

018 -1.280.972 -17.428.404

019

Naziv pozicije

1

1. Upisani kapital

2. Kapitalne rezerve

3. Rezerve iz dobiti

4. Zadrţana dobit ili preneseni gubitak

5. Dobit ili gubitak tekuće godine

6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine

13. Zaštita novčanog tijeka

14. Promjene računovodstvenih politika

7. Revalorizacija nematerijalne imovine

8. Revalorizacija financijske imovine raspoloţive za prodaju

9. Ostala revalorizacija

10. Ukupno kapital i rezerve (AOP 001 do 009)

17 a. Pripisano imateljima kapitala matice

17 b. Pripisano manjinskom interesu

Stavke koje umanjuju kapital upisuju se s negativnim predznakom

Podaci pod AOP oznakama 001 do 009 upisuju se kao stanje na datum bilance

15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja

16. Ostale promjene kapitala

17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala (AOP 011 do 016)

11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje

12. Tekući i odgoĎeni porezi (dio)

192

2.13.5 Sudski, upravni i arbitrazni sporovi

S danom 12. oţujka 2012. godine HP-Hrvatska pošta d.d. vodi ukupno 278 sudskih sporova. Od toga

je u 234 sudska spora HP-Hrvatska pošta d.d. tuţenik, dok je u 44 sudska spora tuţitelj. Ukupna

vrijednost predmeta sporova u kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. tuţenik iznosi 57.616.457,06 kuna,

dok ukupna vrijednost predmeta sporova u kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. tuţitelj iznosi

39.728.609,11 kuna.

Od ukupnog broja svih sporova, u 6 sporova u kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. tuţenik vrijednost

predmeta spora (VPS) veća je od 1.000.000,00 kn i to kako slijedi:

radni spor s VPS-om od 8.000.000,00 kn – tuţitelj potraţuje naknadu štete od HP-Hrvatske

pošte d.d. zbog navodnog šikaniranja na radnom mjestu

spor radi naknade štete s VPS-om od 1.500.000,00 kn – tuţitelj potraţuje naknadu štete od

HP-Hrvatske pošte d.d. radi navodne sporne dostave dokumentacije od javnog biljeţnika


HP-Hrvatske pošte d.d. zbog navodne povrede javnog nadmetanja. Tuţba je podnesena

protiv HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. i HP-Hrvatske pošte d.d. kao solidarnih duţnika

spor radi naknade štete s VPS-om od 26.449.380,00 – tuţitelj potraţuje naknadu štete od HP-

Hrvatske pošte d.d. zbog navodnog nezakonitog raskida ugovora s tvrtkom čiji je osnivač

spor radi naknade štete s VPS-om od 1.196.230,00 – tuţitelj potraţuje naknadu štete od HP-

Hrvatske pošte d.d. zbog navodne neuredne dostave rješenja o ovrsi


HP-Hrvatske pošte d.d. na osnovi ugovora koji je istekao, a za koji tuţitelj smatra da je

prešutno obnovljen

Od svih sporova brojčano su najviše zastupljeni radni sporovi, a mogu se svrstati u nekoliko

kategorija:

otkazi (redoviti, izvanredni, otkazi s ponudom izmijenjenog ugovora), isplate i naknade plaće,

utvrĎivanje statusa radnika, traţenje zamjenske suglasnosti i dr.

naknade štete

zaštita dostojanstva radnika

HP-Hrvatska pošta d.d. vodi 8 upravnih sporova od kojih je 7 pokrenuto protiv rješenja Drţavne

komisije za kontrolu postupaka javne nabave, a jedan radi poništenja zaključka Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja.

Provedbom postupka mirenja HP-Hrvatska pošta d.d. je tijekom 2012. godine okončala sporove velike

vrijednosti s HT-Hrvatskim telekomom d.d. koji su nastali nakon razdvajanja HPT-a na HP-Hrvatsku

poštu d.d. i HT-Hrvatske telekomunikacije d.d., a vezano za naknadu štete na ime neisplaćenih

zakupnina za meĎusobno korištenje poslovnih prostora u Splitu, Osijeku, Belom Manastiru i

Slavonskom Brodu.



Arbitraţni postupci trenutačno se ne provode.

Provodi se i 118 ovršnih postupaka u kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. ovrhovoditelj, a ukupna

vrijednost potraţivanja u tim ovršnim postupcima iznosi 10.662.888,79 kn. Vrijednost potraţivanja

prema HP-Hrvatskoj pošti d.d. u ovršnim postupcima u kojima je HP-Hrvatska pošta d.d. ovršenik

iznosi 104.263,35 kuna.

193

Postoji rizik da neki sudski sporovi ne budu riješeni u korist poduzeća, ali navedeno ne bi moglo imati

značajne učinke na financijski poloţaj ili profitabilnost Izdavatelja.

2.13.6 Značajne promjene financijskog i tržišnog položaja Izdavatelja

Od datuma zadnjeg objavljenog revidiranog Konsolidiranog i nekonsolidiranog financijskog izvještaja

za godinu završenu 31. prosinca 2011. godine zajedno s Izvještajem neovisnog revizora HP-Hrvatska

pošta d.d. je izdala sveukupno 400.000.000,00 kuna obveznica čime se povećala ukupna zaduţenost

poduzeća. Prihod od prodaje obveznica Izdavatelj je većim dijelom iskoristio za refinanciranje

obveznice HP-O-127A te ulaganje u obnovu voznog parka i modernizaciju informatičkog sustava. Uz

nove investicije i projekte poslovanje će se modernizirati i racionalizirati što će rezultirati smanjenjem

troškova poslovanja čime će se poboljšati financijski rezultat Izdavatelja.

2.14 Dodatne informacije

2.14.1 Temeljni kapital

Temeljni kapital HP-Hrvatske pošte d.d. iznosi 952.636.100,00 kuna (slovima:

devetstopedesetdvamilijunašeststotridesetšesttisućasto kuna) od čega je u novcu uplaćeno

878.827.400,00 kuna (slovima: osamstosedamdesetosammilijunaosamstodvadesetsedamtisućačetiri-

sto kuna), a preostali iznos od 73.808.700,00 kuna (slovima: sedamdesettrimilijunaosamsto-

osamtisućasedamsto kuna) unesen je u nekretnini - zemljištu ukupne površine 70294 m2, upisanom u

zemljišnim knjigama Općinskog suda u Velikoj Gorici, z.k. ul. br. 467, k.č. br. 193/1, k.o. Gradići, u

vlasništvu Republike Hrvatske kao dioničara, a za koju je nekretninu Agencija za upravljanje drţavnom

imovinom donijela Odluku o izuzimanju od prodaje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske radi

unosa u temeljni kapital HP-Hrvatske pošte d.d., klasa: 024-04/11-03/13, urbroj: 360-01-01/07-2011-

21, od 4. srpnja 2011. godine.

Temeljni kapital HP-Hrvatske pošte d.d. podijeljen je na 9.526.361 dionicu nominalne vrijednosti 100

kuna.

2.14.2 Statut

Predmet poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d. sastoji se od obavljanja sljedećih djelatnosti:

poštanske usluge

poslovi platnog prometa

usluge ostalog novčanog posredovanja

mjenjački poslovi

izdavanje i prodaja poštanskih vrijednosnica, obrazaca, ambalaţe, publikacija, edicija i slično

proizvodnja i prodaja poštanske opreme i pribora

usluge trgovine na malo poštanskom dostavom

brzojavne usluge

kurirske usluge

telefonske usluge iz javnih govornica s posredovanjem

usluge promidţbe

odrţavanje i popravak objekata, postrojenja i ureĎaja za obavljanje poštanskog prometa

projektiranje, kontrola projekta, graĎenje i nadzor nad graĎenjem

izrada investicijske i tehnološke dokumentacije

usluge cestovnog prijevoza robe nespecijaliziranim vozilima

meĎunarodno otpremništvo

194

kupnja i prodaje robe

usluge ostale trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama

usluge trgovine na malo duhanskim proizvodima

uvoz-izvoz

usluge iznajmljivanja vlastitih nekretnina

istraţne i sigurnosne usluge

usluge tehničkog pregleda i registracije vozila

pripremanje hrane i pruţanje usluga prehrane, pripremanje i usluţivanje pića i napitaka i

pruţanje usluga smještaja

zastupanje u osiguranju

djelatnost informacijskog društva

računalne i srodne djelatnosti

obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom trţištu

istraţivanje trţišta i ispitivanje javnog mnijenja

zastupanje inozemnih tvrtki

distribucija tiska

djelatnost nakladnika

proizvodnja, promet i javno prikazivanje audiovizualnih djela

uvoz ekoloških proizvoda

proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od groţĎa i vina

proizvodnja i promet voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina

promet duhana

pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu s usluţivanjem ili bez usluţivanja (u

prijevoznom sredstvu, na priredbama i sl.) i opskrba tom hranom (catering)

turističke usluge u nautičkom turizmu

turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude

ostale turističke usluge

turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti

priprema i organizacija te javno izvoĎenje dramskih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih

scenskih djela (scenska i glazbeno-scenska djela)

djelatnost fotokopiranja

grafički dizajn

savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem

računovodstveni poslovi

djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreţa i usluga

usluge certificiranja elektroničkog potpisa

usluge s dodanom vrijednosti

Odluku o promjeni predmeta poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d. donosi Glavna skupština.

2.15 Značajni ugovori

HP-Hrvatska pošta d.d. nema ugovore iz kojih bi, za Izdavatelja, nastala obveza ili pravo koje moţe utjecati na Izdavateljevu obvezu prema imateljima Obveznica HP-Hrvatske pošte d.d.

2.16 Informacije čiji su izvor treće osobe i izjave stručnjaka

2.16.1 Mišljenja trećih osoba U Prospekt nije uključeno mišljenje niti izvješće koje je izradila treća osoba, izuzev revizorskih

mišljenja na financijske izvještaje.

195

2.16.2 Informacije trećih osoba

U Prospekt nije uključeno nijedno mišljenje koje se pripisuje trećoj osobi kao stručnjaku.

U pojedinim dijelovima Prospekta korišteni su statistički podaci Hrvatske agencije za poštu i telekomunikacije i Vijeća za poštanske usluge, pri čemu nisu izostavljene činjenice zbog kojih bi tako prenesene informacije bile netočne ili obmanjujuće.

2.17 Dokumenti dostupni na pregled

Sljedeći dokumenti su dostupni na pregled u elektronskom obliku na na internet stranicama Izdavatelja

(www.posta.hr):

Statut Izdavatelja

Financijski izvještaji i Izvještaj neovisnog revizora za godinu koja je završila 31.prosinca 2010.

godine

Konsolidirani i nekonsolidirani financijski izvještaji za godinu koja je završila 31. prosinca

2011. godine zajedno s Izvještajem neovisnog revizora.

196

3 INFORMACIJE O VRIJEDNOSNOM PAPIRU

3.1 Odgovorne osobe Sve osobe odgovorne za informacije sadrţane u ovom Prospektu, podaci o njima i njihova potpisana

izjava nalaze se u točki 2.1 ovog Prospekta.

3.2 Čimbenici rizika U ovom poglavlju opisujemo čimbenike rizika za Obveznice koje su predmet ovog Prospekta i koje će

biti uvrštene na ureĎeno trţište na temelju ovog Prospekta. Opisujemo čimbenike rizika koji su

značajni kako bi se procijenio trţišni rizik povezan s Obveznicama.

3.2.1 Općenito o rizicima

Prilikom ulaganja u vrijednosne papire ulagatelj, sukladno vlastitim preferencijama odnosa rizika i

povrata iz ulaganja, svjesno preuzima pojedine vrste rizika. Kod razmatranja ulaganja u obveznice

HP-Hrvatske pošte d.d., ulagatelj bi trebao uzeti u obzir čimbenike rizika Obveznice izloţene u

nastavku, ali se ulagatelj upućuje i na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog poloţaja Hrvatske pošte,

a posebice na točke 2.3., 2.4. i 2.13. ovog Prospekta.

3.2.2 Rizik promjene kamatnih stopa

Vlasnik obveznice s fiksnom kamatnom stopom izloţen je riziku pada cijene takve obveznice kao

rezultata promjene trţišnih kamatnih stopa, tj. kamatnih stopa koje na trţištu ostvaruju usporedivi

izdavatelji. Naime, iako je kamatna stopa na Obveznicu Izdavatelja fiksirana, kamatne stope na trţištu

mijenjaju se svaki dan. Kako se trţišne kamatne stope mijenjaju, tako se mijenja i cijena obveznica, ali

u suprotnom smjeru. Ako trţišna kamatna stopa raste, cijena obveznice s fiksnom kamatnom stopom

obično pada, dok se prinos na takvu obveznicu ne izjednači s trţišnom kamatnom stopom i obrnuto,

ako trţišna kamatna stopa pada, cijena obveznice raste dok se prinos na takvu obveznicu otprilike ne

izjednači s trţišnom kamatnom stopom. Ako investitor drţi obveznicu do dospijeća, kretanje kamatnih

stopa na trţištu, koje ostvaruju usporedivi izdavatelji, neće utjecati na prinos koji će investitor ostvariti.

3.2.3 Rizik tržišne cijene

Na trţišnu cijenu obveznica utječe velik broj čimbenika kao npr. promjena trţišnih kamatnih stopa,

cjelokupna kretanja u gospodarstvu, politike centralne banke, inflacija te nedostatak ili prevelika

potraţnja za obveznicama. Vlasnik obveznica tako je izloţen riziku nepovoljnog kretanja trţišne cijene

obveznica koji se materijalizira ukoliko vlasnik obveznica iste proda prije dospijeća.

3.2.4 Rizik likvidnosti

Neovisno o uvrštenju Obveznica na ureĎeno trţište nema nikakvih garancija da će se razviti aktivno trgovanje istima, a koje bi trajalo cijelo razdoblje do dospijeća Obveznica. U slučaju da se aktivno trgovanje ne razvije, to bi moglo imati i negativan utjecaj na cijenu Obveznice, a posebno na likvidnost Obveznice.

3.2.5 Rizik hrvatskog tržišta kapitala

Trţište kapitala u Hrvatskoj još uvijek je plitko i nedovoljno razvijeno, u posljednje vrijeme s vrlo

narušenom i niskom likvidnošću, s problemima koje bi mogli nabrojati kako slijedi:

- Mali broj likvidnih vrijednosnih papira

- Nedovoljna likvidnost primarnog i sekundarnog trţišta

- Nedovoljna transparentnost poslovanja i poslovnih rezultata izdavatelja vrijednosnih papira

- Niska domaća potraţnja i gotovo potpuna odsutnost velikih institucionalnih investitora

197

- Izuzetno velika volatilnost cijena

Odredbe Zakona o trţištu kapitala, Zakona o investicijskim fondovima i drugi propisi iz ove oblasti, a

osobito aktivnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) kao središnjeg

regulatornog tijela za funkcioniranje trţišta vrijednosnih papira, unaprijeĎeni nadzor nad sudionicima

trţišta i izdavateljima čine vrlo kvalitetan pravni okvir za organiziranje i funkcioniranje ovog segmenta

trţišta.

Gore navedeni problemi u najvećoj su mjeri posljedica nedostatne kapitaliziranosti sudionika te

oskudne, netransparentne ponude i visoko volatilne ili špekulativno formirane cijene vrijednosnica.

3.2.6 Rizik izmjene uvjeta obveznica

Uvjeti obveznica sadrţe odredbe o sazivanju skupštine imatelja obveznica za razmatranje pitanja koja

općenito utječu na njihove interese. Ove odredbe dopuštaju da odreĎene većine glasova obveţu sve

imatelje obveznica, uključujući i one koji nisu pristupili i glasali na odreĎenoj skupštini, kao i imatelje

obveznica koji su glasali protiv većine.

3.2.7 Rizik prijevremenog dospijeća Obveznice

Imatelj Obveznica izloţen je riziku prijevremenog dospijeća obveznica s obzirom da postoji mogućnost

da Skupština imatelja obveznica donese odluku o prijevremenom dospijeću obveznica kako je

navedeno u točki 3.4.12 ovog Prospekta. Time je ulagatelj izloţen rizku da će ostvariti manji prinos na

obveznice od očekivanog.

3.2.8 Rizik nemogućnosti isplate Obveznica po dospijeću

U 2011. godini je sukladno priloţenim financijskim izvješćima, na konsolidiranoj razini, iskazana dobit,

kao i za 2010. godinu. MeĎutim, u razdoblju I.-VI.2012. godine iskazan je gubitak od 17,4 milijuna

kuna. Nastavak negativnog trenda poslovanja u kontinuitetu u duţem razdoblju mogao bi potencirati

rizik urednog podmirivanja obveza u vezi s izdanim Obveznicama te se stoga u odreĎenoj mjeri

nameće pitanje rizika sposobnosti ispunjenja obveza u vezi s izdanim Obveznicama.

3.3 Ključne informacije

3.3.1 Interesi pravnih i/ili fizičkih osoba u svezi s izdanjem i/ili uvrštenjem Obveznica na ureĎeno tržište

Osim interesa Izdavatelja za prijevremeno refinanciranje obveza opisanio u točki 3.3.2 ovog

Prospekta, postoje interesi i drugih pravnih osoba koje su sudjelovale u procesu izdavanja i uvrštenja

Obveznica.

Hrvatska poštanska banka d.d. iz Zagreba, Jurišićeva 4, pruţala je uslugu provedbe ponude, odnosno

prodaje financijskih instrumenata, uz ograničenu obvezu otkupa, u svojstvu Agenta i Pokrovitelja

izdanja. Postoji interes Hrvatske poštanske banke d.d. kao Agenta i Pokrovitelja izdanja kroz naknadu

za pruţanje navedene investicijske usluge. TakoĎer, Hrvatska poštanska banka d.d. je sudjelovala i

kao ulagatelj i kupila 19,78% predmetnog izdanja obveznica. Pruţanjem prethodno navedenih usluga

Hrvatska poštanska banka d.d. imala je profesionalni, poslovni i financijski interes za uspjeh ponude i

uvrštenje predmetnog izdanja obveznica na Zagrebačku burzu. Uzimajući u obzir ovdje navedene

interese Hrvatske poštanske banke d.d. u svezi s izdanjem i/ili uvrštenjem predmetnih obveznica,

prema saznanju Izdavatelja dostupnom u trenutku odobrenja ovog Prospekta, ne postoje dodatne

činjenice ili okolnosti iz kojih bi proizlazio ili mogao proizaći sukob interesa Hrvatske poštanske banke

d.d. u svezi s izdanjem i/ili uvrštenjem obveznica na Zagrebačku burzu.

198

3.3.2 Razlozi za ponudu i korištenje sredstava

Razlog za ponudu je prikupljanje sredstava koje će Izdavatelj koristiti za reprogramiranje obveza po

ranije izdanim financijskim instrumentima te financiranje daljnjih troškova poslovanja.

Cijena izdanja iznosila je 99,345% te je iznos koji je Izdavatelj dobio u priljev iznosio 397.380.000,00

kune koje je iskoristio kako slijedi:

Iznos iskorišten za konverziju obveznica HP-O-127A u Obveznice 134.618.440 kn

Iznos iskorišten za otkup obveznica HP-O-127A po dospijeću 187.150.036 kn

Ukupni troškovi vezani uz izdanja Obveznica iznosili su 2.030.252 kn, a uključuju troškove Agenta i

Pokrovitelja Izdanja i troškove Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d.

Preostali iznos predviĎen je za obnovu voznog parka i modernizaciju informatičkog sustava

Izdavatelja.

PredviĎeni troškovi odobrenja prospekta i uvrštenja Obveznica na Sluţbeno trţište Zagrebačke burze

iznose 69.500,00 HRK.

3.4 Informacije o Obveznicama

3.4.1 Opis roda i serije Obveznica

Izdanje obveznica HP–Hrvatske pošte d.d., ukupnog nominalnog iznosa HRK 400.000.000.00 u

nematerijaliziranom obliku, na ime, prenosivih, u denominaciji od HRK 1, uz fiksnu kamatnu stopu od

7,75%, dospijeća 31. svibnja 2015. godine.

Datum izdanja obveznica je 31. svibanj 2012. godine.

Oznaka: HP-O-155A

ISIN: HRHP00O155A5

3.4.2 Karakteristika Obveznica

Obveznice su neograničeno prenosivi, dugoročni duţnički vrijednosni papir, izdani na ime, u

nematerijaliziranom obliku, u denominaciji od EUR 1.

3.4.3 Položaj Obveznica

Obveze Izdavatelja iz Obveznica predstavljaju neosigurane, izravne i bezuvjetne obveze Izdavatelja,

meĎusobno ravnopravne i najmanje pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budućim neosiguranim

obvezama Izdavatelja, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa.

3.4.4 Opis prava koje daju Obveznice

Temeljna prava vlasnika Obveznica su pravo na isplatu glavnice i pravo na isplatu kamate. Obveznice

takoĎer daju pravo na zatezne kamate u slučaju kašnjenja, kako je opisano u točkama 3.4.7 i 3.4.8.

Obveznice su slobodno prenosive te imatelj ima pravo raspolaganja Obveznicama, uključujući i

zasnivanje zaloţnog prava.

Izdavatelj moţe, u bilo koje vrijeme, vlasnicima Obveznica ponuditi otkup dijela ili cijelog iznosa

Obveznica kojim raspolaţu uz uvjet da takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima

Obveznica. Izdavatelj moţe tako prikupljene Obveznice poništiti bez posebne suglasnosti vlasnika

Obveznica.

199

Niti jedan vlasnik Obveznica nije duţan prihvatiti ponudu Izdavatelja niti je obvezan prodati Izdavatelju

bilo koji iznos Obveznica kojim raspolaţe.

Vlasnici Obveznica imaju pravo traţiti prijevremenu isplatu glavnice pod uvjetima i na način koji je

detaljno opisan u točkama 3.4.11 i 3.4.12.

3.4.5 Obračun kamate i isplata kamate

Obveznice nose kamatu na glavnicu po nepromjenjivoj stopi od 7,75% godišnje. Kamatna stopa

računa se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu podijeljena s učestalošću isplate

kamate po dospjelim kuponima iz Obveznica na godišnjoj razini. S obzirom na to da se kamata

isplaćuje polugodišnje, polugodišnja kamatna stopa Obveznica iznosi 3,875%.

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se

obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća zadnje kamate do, ali ne

uključujući, dan dospijeća sljedeće kamate. Kamate će se isplaćivati putem platnog agenta u kunama

prema sljedećem planu:

Datum isplate Razdoblje za koje se isplaćuje kamata

30. studenog 2012. Za razdoblje od 31. svibnja 2012. godine, uključujući i taj dan, do 30.

studenog 2012. godine, ali ne uključujući taj dan

31. svibnja 2013. Za razdoblje od 30. studenog 2012. godine, uključujući i taj dan, do 31.

svibnja 2013. godine, ali ne uključujući taj dan









3.4.6 Način i metode amortizacije

Izdavatelj će putem Platnog agenta iskupljivati Obveznice po dospijeću po nominalnoj vrijednosti od

HRK 1, u kunama na dan dospijeća. Ne postoji amortizacijski plan već se cjelokupni iznos glavnice

iskupljuje odjednom po dospijeću.

3.4.7 Kašnjenje s plaćanjem kamate

U slučaju kašnjenja s plaćanjem kamate iz obveznica, izdavatelj će platiti zakonsku zateznu kamatu

od dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se i isplatiti u

kunama. Zakonska zatezna kamata koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom Platnog agenta

obračunava se primjenom sljedeće formule:

200

gdje oznake imaju sljedeće značenje:

K – zatezna kamata

C – glavnica

p – stopa zatezna kamate

n – broj godina

Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se

kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeći matematički izraz:

odnosno za prijestupnu godinu:

gdje oznake imaju sljedeće značenje:

K – zatezna kamata

C – glavnica

p – stopa zatezne kamate

d – broj dana

3.4.8 Kašnjenje s isplatom glavnice

U slučaju kašnjenja s otplatom glavnice obveznice, Izdavatelj će platiti zakonsku zateznu kamatu od

dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata obračunat će se i isplatiti u

kunama. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom platnog agenta,

obračunava se primjenom formule navedene u točki 3.4.7 ovoga Prospekta.

3.4.9 Zastara potraživanja s osnove isplate kamata i glavnice

Potraţivanja prema Izdavatelju iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od tri (3) godine od datuma

dospijeća pojedinog iznosa kamata, dok potraţivanja prema Izdavatelju iz glavnice obveznica

zastarijevaju u roku od pet (5) godina od datuma dospijeća glavnice.

3.4.10 Izjave i obveze HP – Hrvatske pošte d.d.

Izdavatelj ovime izjavljuje:

(I) da Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Izdavatelja koja je ravnopravna

i najmanje pari passu sa svim drugim sadašnjim i budućim neosiguranim obvezama Izdavatelja, osim

obveza koje mogu imati prvenstvo na temelju kogentnih propisa;

(II) da je dioničko društvo valjano registrirano u registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod brojem MBS:

080266264;

(III) da izdanje Obveznica predstavlja pravno valjanu obvezu Izdavatelja te da je Izdavatelj za

Obveznice pribavio sva potrebna odobrenja i suglasnosti;

(IV) da izdanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske, društvenom

ugovoru Izdavatelja i drugim osnivačkim i općim aktima Izdavatelja te ugovorima u kojima je Izdavatelj

jedna od ugovorenih strana;

201

(V) da prema najboljem saznanju Izdavatelja protiv njega nisu pokrenuti (niti u trenutku sastavljanja

ovoga Prospekta postoji vjerojatnost da će biti pokrenuti) takvi parnični, upravni, arbitraţni ili slični

postupci protiv Izdavatelja ili u vezi s Izdavateljem čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost

Izdavatelja da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica;

(VI) sva financijska izvješća priloţena uz Prospekt istinito, cjelovito i točno odraţavaju poslovanje te

financijski i materijalno-pravni status Izdavatelja, i od vremena objave financijskih izvješća nije bilo

nepovoljnih promjena;

(VII) da nije pokrenuo nikakve postupke s ciljem prestanka rada tvrtke ili prestanka obavljanja svoje

registrirane djelatnosti;

(VIII) da neće učiniti nikakve promjene u svom pravnom statusu u smislu spajanja s drugim društvima

ili pripajanja drugim društvima, osnivanja, zalaganja ili otuĎenja društava kćeri, ili vlastite ili njihove

imovine, čiji bi ishod mogao ugroziti sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava sve svoje obveze iz

izdanja Obveznica;

(IX) da se poslovanje i materijalno-financijski status Izdavatelja nije pogoršao da bi time bila ugroţena

sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava svoje obveze iz Obveznica;

(X) da će, sve dok je i jedna Obveznica neisplaćena, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve

potrebno kako bi se osigurao kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili

sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz Obveznica ili njihove

valjanosti i naplativosti;

(XI) da će ispunjavati sve obveze prema SKDD-u i organiziranim trţištima kapitala vezane uz odrţanje

članstva u SKDD-u i za odrţavanje Obveznica u uslugama depozitorija, prijeboja i namire te za

odrţavanje uvrštenja Obveznica na organiziranim trţištima kapitala;

(XII) da se navedena jamstva odnose na cijelo vrijeme trajanja izdanja od datuma izdavanja

Obveznica pa do potpunog dospijeća svih obveza Izdavatelja po izdanju Obveznica;

(XIII) da Agent izdanja nema nikakvu odgovornost prema vlasnicima Obveznica za izvršenje obveza

Izdavatelja po Obveznicama te za istinitost i sadrţaj Prospekta izdanja Obveznica HP-Hrvatske pošte

d.d., odnosno za potpunost podataka u Prospektu;

(XIV) da će obavijestiti Agenta izdanja o svakoj promjeni činjenica koja bi mogla utjecati na gore

navedena jamstva.

3.4.11 Slučajevi povrede obveza izdavatelja

Vlasnik, odnosno vlasnici Obveznica Izdavatelja imaju pravo proglasiti bilo koju Obveznicu dospjelom i

plativom prije njena dospijeća u sljedećim slučajevima:

• neispunjenja bilo koje novčane obveze iz Obveznica od strane Izdavatelja o njezinu dospijeću

(osim u slučaju kad je takvo neispunjenje posljedica tehničke ili administrativne pogreške koja

ne traje duţe od sedam (7) kalendarskih dana) ili

• objave općeg moratorija, odnosno prekida ili bilo kakva prestanka plaćanja obveza iz

Obveznica i drugih vrijednosnih papira, obveza na temelju izdanih jamstava te obveza po

kreditima nakon dana izdavanja Obveznica, a do dana dospijeća Obveznica ili

• postojanja ili mogućnosti nastupa okolnosti koje mogu bitno negativno utjecati na sposobnosti

Izdavatelja da uredno ispunjava obveze iz Obveznica ili

202

• utvrĎivanja da su bilo koja izjava i obveza Izdavatelja bitno netočni, ako to moţe imati utjecaja

na njegovo ispunjenje ugovornih obveza iz Obveznica i zbog takvih netočnosti poloţaj

vlasnika Obveznica bude nepovoljniji nego što je bio prije takva dogaĎaja ili

• izjave Izdavatelja o njegovoj nesposobnosti za plaćanje dospjelih obveza, likvidacije

Izdavatelja, pokretanja stečaja i preustroja u stečaju, bilo da je takav postupak pokrenut od

strane stečajnih duţnika ili vjerovnika, insolventnosti ili drugoga analognog postupka

Izdavatelja ili

• prestanka cijelog ili dijela poslovanja Izdavatelja, a koji uzrokuje bitne negativne promjene na

strani Izdavatelja, posebice spajanje, pripajanje ili bilo koja druga statusna promjena

Izdavatelja pri čemu novo društvo ne priznaje obveze na temelju obveznica kao pravni

slijednik Izdavatelja i/ili novo društvo ima znatno lošiju kreditnu sposobnost, odnosno bude

opterećeno znatnijim obvezama nakon statusne promjene nego što je imao Izdavatelj ili

• prestanka cijelog ili dijela poslovanja Izdavatelja, a koje uzrokuje bitne negativne promjene na

strani Izdavatelja ili

• osporavanja od strane Izdavatelja bilo koje obveze iz Obveznica

3.4.12 Skupština vlasnika Obveznica

Skupštinu čine svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica nosi jedan glas na skupštini.

Pravo sazivanja skupštine imaju svi vlasnici Obveznica koji zajednički raspolaţu s najmanje 30%

glasova od ukupnog broja glasova (broj izdanih Obveznica). Odluke se donose kvalificiranom većinom

koju predstavlja najmanje 75% od ukupne nominalne vrijednosti Obveznica.

Skupština ima sljedeće ovlasti:

proglasiti povrede obveze Izdavatelja

donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate

donijeti odluku o prijevremenom dospijeću

donijeti odluku o izmjeni ovih uvjeta, u suglasnosti s Izdavateljem

U slučaju odluke skupštine o prijevremenom dospijeću Obveznica, Agent izdanja će za račun vlasnika

Obveznica pozvati Izdavatelja na prijevremenu otplatu Obveznica u roku od devedeset (90)

kalendarskih dana od dana odluke skupštine. Zatezna kamata počinje teći prvi radni dan nakon isteka

spomenutog roka.

Skupštinu će voditi Agent izdanja. Sazvat će se sukladno odredbama ovih uvjeta i zakona, objavom u

najmanje jednim dnevnim novinama i Narodnim novinama Republike Hrvatske. Skupština vlasnika

Obveznica odrţava se u sjedištu Izdavatelja, a zapisnik vodi Agent izdanja ili osoba imenovana od

strane Agenta izdanja.

Odluke skupštine obvezujuće su za sve vlasnike Obveznica i duţan ih je provoditi Agent izdanja za

račun svih vlasnika.

Troškove odrţavanja skupštine snose pro rata vlasnici Obveznica, a regresiraju se od Izdavatelja.

Agent izdanja ne provodi prisilnu naplatu.

3.4.13 Odluka o izdavanju Obveznica

Ovaj prospekt je sastavljen i Obveznice su izdane na temelju Odluke Uprave o izdavanju Obveznica

javnom ponudom od 8. veljače 2012. godine. Nadzorni odbor Izdavatelja je 13. veljače 2012. godine

donio Odluku o davanju suglasnosti Upravi na Odluku o izdavanju Obveznica javnom ponudom. Dana

203

15. svibnja 2012. godine Uprava Izdavatelja donijela je novu Odluku kojom se detaljno definiraju uvjeti

izdanja Obveznica.

3.4.14 Odluka o izdavanju novih vrijednosnih papira

Na datum ovog Prospekta ne postoji nikakva odluka Izdavatelja o izdavanju novih vrijednosnih papira.

3.4.15 Ograničenja u prijenosu Obveznica

Ne postoje nikakva ograničenja u prijenosu ovih Obveznica.

3.4.16 Porezna davanja vezana uz Obveznice

Sljedeći saţetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i drugim

propisima na snazi u vrijeme pripreme ovoga Prospekta.

Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje

navedeno i imati porezne posljedice za vlasnika Obveznica. Izdavatelj neće raditi dopunu Prospekta

niti obavještavati vlasnike Obveznica o eventualnim naknadnim izmjenama propisa.

Svaki budući vlasnik Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim

posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakva raspolaganja Obveznicama,

uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih drţava ili poreznih

meĎunarodnih ugovora, kao i moguće izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa Republike

Hrvatske i drugih drţava ili poreznih meĎunarodnih ugovora, kao i moguće izmjene i dopune

relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predloţene do dana izdavanja ovoga Prospekta te o

izmjenama i dopunama relevantnih poreznih propisa nakon datuma ovoga Prospekta.

3.4.17 Oporezivanje kamata

Na isplatu kamata iz Obveznica ne obračunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.

Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, uključivo i kamate iz Obveznica, ulazi u

osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redoviti prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.

Prihod koji fizičke osobe – porezni obveznici u Republici Hrvatskoj – ostvare od kamata iz Obveznica

ne smatra se dohotkom i ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak, pa nije oporeziv.

Sukladno hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica inozemnim pravnim i fizičkim osobama ne

podlijeţe plaćanju poreza po odbitku.

3.4.18 Oporezivanje glavnice

Sukladno hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podloţna posebnim porezima.

3.4.19 Oporezivanje kapitalne dobiti

Kapitalna dobit u smislu ovoga Prospekta je prihod ostvaren prodajom Obveznica u iznosu razlike

izmeĎu cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je uplaćena, odnosno kupljena.

Kapitalna dobit koju ostvare domaće pravne osobe ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi

redoviti prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20%.

Kapitalna dobit koju prodajom Obveznica ostvare fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak, ne ulazi

u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika.

3.4.20 Isplata iz Obveznica bez odbitaka

Otplata glavnice i plaćanje kamate iz Obveznica bit će učinjeni bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili

budućih poreza, carina, akontacije poreza ili pristojbi bilo koje vrste.

204

Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Izdavatelj će platiti dodatne iznose koji su potrebni da

vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traţenih ustega ili odbitaka nije bilo.

3.5 Uvjeti ponude

3.5.1 Postupak provedbe ponude i alokacije

Uprava izdavatelja je 8. veljače 2012. godine donijela Odluku, koju je Nadzorni odbor Izdavatelja

odobrio 13. veljače 2012. godine, da će Izdavatelj u 2012. godini izdati nove Obveznice do ukupnog

iznosa od 54.000.000,00 eura u kunama ili uz primjenu valutne klauzule.

Uprava Izdavatelja je 11. svibnja 2012. godine potpisala Ugovor o uslugama provedbe ponude

Obveznica, a 15. svibnja 2012. godine donijela novu Odluku kojom su se detaljno definirali uvjeti

izdanja Obveznica. Odlukom Izdavatelja bilo je definirano da će Izdavatelj izdati dugoročne duţničke

vrijednosne papire s dospijećem 31. svibnja 2015. godine, koji će imati nepromjenjivu kamatnu stopu u

iznosu od 7,75% godišnje te da će se kamata po Obveznici isplaćivati polugodišnje, dok će se

glavnica isplatiti u potpunosti po dospijeću. Odlučeno je i da će se sve obveze po Obveznici isplaćivati

u kunama na dane dospijeća te da će Obveznice biti ponuĎene na upis svim ulagateljima, pri čemu će

najmanji mogući iznos pri upisu iznositi HRK 400.000,00 po ulagatelju, za svaku pojedinačnu ponudu.

Sukladno navedenom i odredbama članka 351, stavak 1, točka 4 Zakona o trţištu kapitala, Izdavatelj

nije bio obvezan objaviti Prospekt izdanja već je za potrebe provedbe izdanja izraĎen Informacijski

memorandum izdanja. Indicirani prinos do dospijeća na izdanju je, sukladno Odluci Uprave

Izdavatelja iznosio izmeĎu 7,50% i 8,00% čime je cijena Obveznica na izdanju iznosila izmeĎu

99,345% i 100,661%.

Prinos do dospijeća na Obveznice je prinos na godišnjoj razini isplaćen kroz polugodišnje isplate

kamata koje će investitor ostvariti kupnjom Obveznica po odreĎenoj cijeni i drţeći ih do dospijeća.

Ponude za kupnju Obveznica bile su rangirane u skladu s visinom ponuĎene cijene, počevši od

najviše prema najniţoj cijeni. Na sve prihvaćene ponude za kupnju Obveznica primijenila se

jedinstvena prodajna cijena. Jedinstvena prodajna cijena je najniţa prihvaćena cijena koju su

Izdavatelj i Agent odredili u procesu prihvaćanja ponuda.

Izdavatelj je sukladno Informacijskom memorandumu Izdanja u procesu prihvaćanja ponuda prihvatio

ponude s najvišim cijenama sve dok se nije došlo do planiranog iznosa izdanja. Ako je uz najniţu

prihvatljivu cijenu bio veći broj ponuda čiji je ukupni iznos prelazio planirani iznos izdanja, Izdavatelj je

zadrţao diskrecijsko pravo djelomice ili potpuno odbiti neke ponude s tom cijenom.

Ulagatelji koji su prihvatili ponuĎene uvjete povećanja izdanja svoje su obvezujuće ponude s

naznačenim iznosom prinosa i količine dostavili Agentu izdanja elektroničkom poštom ili telefaksom u

roku upisa.

Izdanje Obveznica reguliralo se upisnicom koju su potpisali ulagatelj i Hrvatska poštanska banka d.d.

u ime Izdavatelja i za njegov račun. Investitori su bili duţni uplatiti sredstava na ime izdanja Obveznica

u roku koji je bio naveden u obavijesti o prihvatu ponude koju je Agent izdanja poslao nakon završetka

perioda upisa.

Rok upisa tijekom kojeg je bila otvorena Knjiga upisa trajao je od 21. do 30. svibnja 2012. godine u

12:00h. Kako je ukupan iznos dostavljenih ponuda odgovarao predviĎenoj veličini izdanja, svi

investitori dobili su točno onaj iznos koji su ţeljeli upisati. TakoĎer, kako se predviĎena veličina izdanja

mogla popuniti tek na cijeni od 99,345%, koja je odgovarala prinosu do dospijeća od 8,00%, to je

ujedno bila i jedinstvena cijena izdanja.

Hrvatska poštanska banka d.d. upisala je ukupno 19,78% izdanja Obveznica.

205

U nastavku je prikaz svih ulagatelja koji su upisali i uplatili Obveznice prilikom izdanja po kategorijama

s pripadajućim postotkom upisanih Obveznica za svaku kategoriju, uz napomenu da su svi ulagatelji

pravne osobe:

Kategorija ulagatelja %

Kreditne institucije 44,52%

Osiguravajuća društva 11,25%

Mirovinski fondovi 22,22%

Investicijski fondovi 16,34%

Ostali 5,67%

3.5.2 Konverzija obveznica

Vlasnicima postojećih obveznica Izdavatelja s valutnom klauzulom Izdavatelja oznake HP-O-127A,

ISIN: HRHP00O127A4, koje su dospijevale 1. srpnja 2012. godine, tijekom perioda upisa Obveznica,

sukladno odluci Izdavatelja, ponuĎena je mogućnost konverzije postojećih obveznica u nove

Obveznice.

Konverzija se provela na datum izdanja Obveznica. Prinos do dospijeća po kojem je ulagatelj mogao

zamijeniti svoje postojeće obveznice iznosio je 7,75%, što je odgovaralo cijeni od 100,0813%. Agent

izdanja je, uime Izdavatelja i za njegov račun, dostavio svim vlasnicima postojećih obveznica ponudu

za zamjenu za Obveznice pod gore navedenim uvjetima i primjer Izjave o konverziji. Vlasnik koji se

odlučio zamijeniti svoje postojeće obveznice za Obveznice je u roku upisa Agentu izdanja poslao

Izjavu o konverziji u kojoj jasno naznačio da prihvaća uvjete izdanja i konverzije, i u kojoj je vlasnik

postojećih obveznica jasno naznačio po kojem prinosu, tj. cijeni ţeli upisati Obveznice.

Ponude za konverziju su isto kao i sve ostale ponude bile rangirane u skladu s visinom ponuĎene

cijene za nove Obveznice, počevši od najviše prema najniţoj cijeni. Izdavatelj je u procesu prihvaćanja

ponuda prihvaćao ponude s najvišim cijenama sve dok se nije došlo do planiranog iznosa izdanja. Pri

procesu rangiranja ponuda ponude za konverziju postojećih obveznica Izdavatelja u Obveznice imale

su prednost pred ostalim ponudama s istom ponuĎenom cijenom upisa Obveznica.

Za vlasnike postojećih obveznica Izdavatelja koji su se odlučili konvertirati svoje obveznice u

Obveznice izračun količine alociranih Obveznica bio je kako slijedi:

Broj alociranih obveznica = (((broj obveznica za konverziju * 100,0813%) + (broj obveznica za

konverziju * stečena kamata po obveznici na dan izdanja)) * srednji tečaj HNB-a na dan izdanja) /

jedinstvena cijena izdanja.

U slučaju potrebe zaokruţivanja broja alociranog broja Obveznica pri konverziji, zaokruţivalo se na

prvi veći cijeli broj.

Ukupno se javilo 13 ulagatelja koji su konvertirali 17.153.321 obveznica oznake HP-O-127A u

135.506.004 Obveznica.

3.5.3 Upis u Depozitorij SKDD-a i prijenos prava vlasništva

Prilikom izdanja Obveznice su upisane te se vode u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih

papira Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., Heinzelova 62a, Zagreb (SKDD). Izdane

Obveznice su se takoĎer uvrstile u usluge prijeboja i namire SKDD-a.

206

Vlasništvo nad Obveznicama prenosi se prijenosom vlasničke pozicije s računa vrijednosnih papira

prodavatelja u korist računa vrijednosnih papira kupca.

Prijenos vlasništva na osnovi transakcija izvršenih na burzi ili prijavljenih u sustavu prijeboja i namire

na dan namire provodi SKDD, a o izvršenom prijenosu Obveznica SKDD izvješćuje kupca izvodom o

stanju njegova računa vrijednosnih papira.

Pravo vlasništva nad Obveznicama stječe se s danom kada je vlasnička pozicija upisana na računu

vrijednosnih papira u sustavu SKDD-a. Dokaz vlasništva nad Obveznicama je stanje u Depozitoriju

SKDD-a.

Na Depozitorij, prijeboj i namiru Obveznica primjenjuje se Zakon o trţištu kapitala, pravila i upute

SKDD-a te svi ostali odgovarajući propisi Republike Hrvatske.

3.5.4 Platni agent

HP-Hrvatska pošta d.d. će svoje financijske obveze prema imateljima Obveznica podmirivati preko

ove institucije: Središnje klirinško depozitarno društvo d.d., Heinzelova 62a, Zagreb.

3.6 Uvrštenje radi trgovanja na ureĎenom tržištu

3.6.1 Trgovanje na sekundarnom tržištu

Obveznice Izdavatelja uvrstit će se na Sluţbeno trţište Zagrebačke burze.

Nakon uvrštenja na Sluţbeno trţište Zagrebačke burze, cijena Obveznica temeljit će se na, tzv. čistoj

cijeni, što znači da ne obuhvaća stečenu kamatu. Plaćanje nakon obavljene kupnje Obveznica na

ureĎenom trţištu obavljat će se prema cijeni po kojoj se trgovalo uvećanoj za stečenu kamatu za

razdoblje od zadnje isplate kamate po dospjelom kuponu pa sve do pretpostavljenog dana namire, ne

uključujući pretpostavljeni dan namire.

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se

obračunavaju kamate, tj. za razdoblje od dana dospijeća prethodne kamate, uključujući i taj dan, do

dana dospijeća sljedeće kamate, ali ne uključujući taj dan.

Kupon Isplata kupona

Za razdoblje Broj dana

Stečena kamata po danu

Stečena kamata po danu po

obveznici (HRK) Od Do

1. 30.11.2012 31.5.2012 30.11.2012 183 0,0211748634% 0,000211749

2. 31.5.2013 30.11.2012 31.5.2013 182 0,0212912088% 0,000212912

3. 30.11.2013 31.5.2013 30.11.2013 183 0,0211748634% 0,000211749

4. 31.5.2014 30.11.2013 31.5.2014 182 0,0212912088% 0,000212912

5. 30.11.2014 31.5.2014 30.11.2014 183 0,0211748634% 0,000211749

6. 31.5.2015 30.11.2014 31.5.2015 182 0,0212912088% 0,000212912

Steĉena kamata po danu (%) = Godišnja kamatna stopa / Broj dana u razdoblju

Stečenu kamatu po danu izraţenu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem

godišnje kamatne stope s godišnjom frekvencijom isplata kamata po dospjelim kuponima iz Obveznica

(2 puta godišnje) i brojem dana u razdoblju izmeĎu dvije isplate kamata po dospjelim kuponima.

207

Stečena kamata po danu (HRK) = Stečena kamata po danu (%) * broj Obveznica * Broj dana od

zadnjeg dospijeća kamate do, ali ne uključujući, dana namire * nominalna vrijednost Obveznica (1

HRK)

Apsolutni iznos stečene kamate dobiva se mnoţenjem stečene kamate po danu po Obveznici,

izraţene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, te brojem dana proteklim od

zadnje isplate kamata po dospjelom kuponu do, ali ne uključujući, dana namire i nominalnom

vrijednošću Obveznica (1 HRK).

Primjer izračuna ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom trţištu

1. Vrijednosni papir: Obveznica HP - Hrvatske pošte d.d. s dospijećem 31. svibnja

2015.

2. Kamatna stopa: 7,75% godišnje

3. Datum trgovanja: 17. prosinac 2012.

4. Datum namire: 20. prosinac 2012. (4. = 3. + 3 radna dana)

5. Datum zadnjeg dospijeća kupona: 30. studeni 2012.

6. Cijena obveznice na burzi ("čista

cijena"): 100,50% (% nominalne vrijednosti Obveznica)

7. Broj obveznica: 100.000

8. Ukupna čista cijena (HRK): 100.500 (8. = 7. * 6.)

9. Broj dana od zadnjeg dospijeća

kupona do dana namire: 17 (9. = 4. - 5.)

10. Stečena kamata po danu po

obveznici (HRK): 0,000212912 (iz prethodne tabele "Stečena kamata")

11. Ukupna stečena kamata za trgovane obveznice (HRK):

361,95 (11. = 10. * 9. * 7.)

12. Ukupno (čista cijena + stečena

kamata): 100.861,95 (12. = 11. + 8.)

3.6.2 Podaci o prije izdanim i uvrštenim vrijednosnim papirima izdavatelja

Dana 1. srpnja 2009. godine Izdavatelj je izdao dugoročne duţničke vrijednosne papire s valutnom

klauzulom u iznosu od 21.000.000,00 eura, oznake HP-O-127A, ISIN: HRHP00O127A4, s dospijećem

1. srpnja 2012. godine.

Dana 1. siječnja 2010. godine Izdavatelj je izdao dodatnih 20.000.000,00 eura Obveznica s valutnom

klauzulom, oznake HP-O-127A, ISIN: HRHP00O127A4, čime je nominalna vrijednost izdanja

povećana na 41.000.000,00 eura.

Obveznica HP-O-127A dospijela je 1. srpnja 2012. godine te je otkupljena od strane Izdavatelja putem

platnog Agenta Središnjeg klirinško depozitarnog društva d.d., Heinzelova 62a, Zagreb.

3.6.3 Podaci o osobama koje su preuzele da će djelovati kao posrednici pri sekunarnom trgovanju

Ne postoje osobe koje su se obvezale da će djelovati kao posrednici pri sekundarnom trgovanju

Obveznicama.

208

3.7 Dodatne informacije

3.7.1 Savjetnici povezani s izdanjem Obveznica

Izdavatelj nije koristio savjetničke usluge trećih osoba.

3.7.2 Obavijesti vlasnika Obveznica

Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica Izdavatelja, obavijesti vlasnika Obveznica

Izdavatelja moraju biti dostavljene u pisanom obliku na sljedeću adresu:


Sektor investicijskog bankarstva

Praška 5

10000 Zagreb

Faks: 01/4888-163

e-pošta: [email protected]

Obavijesti Agenta izdanja HP-Hrvatskoj pošti d.d. moraju biti dostavljene na sljedeću adresu:

HP-Hrvatska pošta d.d.

Sektor riznice

Jurišićeva 13

10000 Zagreb

Faks: 01/4981-287

e-pošta: [email protected]

3.7.3 Mjerodavno pravo i nadležnost

Mjerodavno pravo je pravo Republike Hrvatske uz isključenje kolizijskih normi meĎunarodnog

privatnog prava.

Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njihova valjanog

nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti

pred mjerodavnim sudom u Zagrebu.

3.7.4 Dokumenti dostupni na pregled

Na internetskoj stranici Izdavatelja dostupni su na uvid sljedeći dokumenti Izdavatelja:

Statut Izdavatelja

Financijski izvještaji za 2010. i 2011. godinu

Strateški plan razvoja HP-Hrvatske pošte d.d. od 2008. do 2013. godine

Poslovnik o radu Uprave HP-Hrvatske pošte d.d.

209

3.7.5 Popis sudionika

Izdavatelj

HP – Hrvatska pošta d.d.

Jurišićeva 13

10000 Zagreb

Republika Hrvatska

Agent i Pokrovitelj izdanja


Jurišićeva 4

10000 Zagreb

Republika Hrvatska

3.7.6 Ograničenje odgovornosti

Podaci sadrţani u ovom Prospektu odgovaraju u bitnome činjenicama koje opisuju poslovanje i

financijski poloţaj Izdavatelja na datume i razdoblja za koja se daju, kako je navedeno u Prospektu

prema saznanju odgovornih osoba Izdavatelja na dan objave Prospekta.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s prodajom Obveznica, a koji nisu sadrţani u ovom

Prospektu te ukolko se takvi podaci ili izjave daju bez odobrenja Izdavatelja, Izdavatelj ne jamči za

njihovu istinitost, točnost i potpunost.

Podaci sadrţani u Prospektu mogu se promijeniti po uvrštenju Obveznica na ureĎeno trţište, pri čemu

moţe doći i do promijene rezultata poslovanja i financijskog poloţaja Izdavatelja.

Ništa što je sadrţano u Prospektu nije namjeravano, niti se smije protumačiti kao preporuka za kupnju

ili prodaju Obveznica, savjetom za ulaganje, pravnim ili poreznim mišljenjem, tumačenjem propisa ili

savjetom od strane Izdavatelja ili s Izdavateljem povezanih osoba (uključujući bez ograničenja i bilo

koje treće osobe koja bi mogle djelovati u njihovo ime ili za njihov račun).

Svaki potencijalni ulagatelj koji razmatra mogućnost kupnje Obveznica upućuje se da samostalno

procijeni, ispita i donese sud o rizicima vezanim uz poslovanje i poloţaj Izdavatelja i uvjete Obveznica,

te da, isključivo shodno svojoj procijeni i potrebama i o svojem trošku zatraţi potreban savjet

odgovarajućih ovlaštenih pravnih, poreznih, financijskih i drugih savjetnika.

Napominje se da su podaci koji se daju godišnje u Prospektu, osim ako nije izrijekom drugačije

navedeno, temeljeni na kalendarskim godinama, dok su brojčani podaci u Prospektu zaokruţivani, pri

čemu brojevi prikazani za istz vrstu informacija mogu varirati i zbrojevi ne predstavljaju precizam

aritmetički rezultat.

210

4 POTPISNICI PROSPEKTA

Prema našem uvjerenju i u skladu sa svim našim saznanjima i podacima kojima raspolaţemo,

izjavljujemo da svi podaci iz ovog Prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i

dobitaka, financijskog poloţaja i poslovanja HP-Hrvatske pošte d.d., prava sadrţana u Obveznicama

na koje se odnose te da činjenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog Prospekta nisu

izostavljene.

Nadzorni odbor HP-Hrvatske pošte d.d.:

211

5 PRIVICI PROSPEKTA U ovom privitku dajemo prijepise Statuta HP-Hrvatske pošte d.d.

5.1 Statut

Na temelju članka 301, a u vezi s člankom 173. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“

broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08 i 137/09), Glavna skupština dioničkog

društva HP-Hrvatska pošta, dana 17. studenog 2011. godine donijela je

S T A T U T

dioniĉkog društva Hrvatska pošta

OPĆE ODREDBE

Ĉlanak 1.

HP-Hrvatska pošta dioničko je društvo (u daljnjem tekstu: Društvo) nastalo razdvajanjem javnog

poduzeća Hrvatska pošta i telekomunikacije na dva dionička društva sukladno Zakonu o razdvajanju

Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije ("Narodne novine",

broj: 101/98).

Ĉlanak 2.

Ovim Statutom utvrĎuju se tvrtka i sjedište, predmet poslovanja, temeljni kapital Društva, nominalni

iznos i broj dionica u Društvu, tijela Društva, zastupanje Društva, vrijeme trajanja i prestanak Društva,

način objave priopćenja Društva te druga pitanja koja se tiču ustroja Društva i odnosa u Društvu.

TVRTKA DRUŠTVA

Ĉlanak 3.

Tvrtka Društva je: HP - Hrvatska pošta d.d.

Skraćena tvrtka Društva je: HP d.d.

Tvrtka Društva u prijevodu na engleski jezik glasi: CROATIAN POST INC.

Odluku o promjeni tvrtke Društva, odnosno skraćene tvrtke donosi Glavna skupština.

SJEDIŠTE DRUŠTVA

Ĉlanak 4.

Sjedište Društva je u Zagrebu, Jurišićeva 13.

Odluku o promjeni sjedišta Društva donosi Glavna skupština.

PEĈAT, ŢIG I ZAŠTITNI ZNAK DRUŠTVA

Ĉlanak 5.

Društvo ima pečat, ţig i zaštitni znak.

212

Oblik, sadrţaj, veličinu, uporabu i čuvanje pečata i ţiga te izgled zaštitnog znaka Društva ureĎuje

Uprava.

PREDMET POSLOVANJA

Ĉlanak 6.

Predmet poslovanja Društva sastoji se od obavljanja sljedećih djelatnosti:

poštanske usluge,

obavljanje poslova platnog prometa,

usluge ostalog novčanog posredovanja,

mjenjački poslovi,

izdavanje i prodaja poštanskih vrijednosnica, obrazaca, ambalaţe, publikacija, edicija i slično,

proizvodnja i prodaja poštanske opreme i pribora,

usluge trgovine na malo poštanskom dostavom,

brzojavne usluge,

kurirske usluge,

telefonske usluge iz javnih govornica s posredovanjem,

usluge promidţbe,

odrţavanje i popravak objekata, postrojenja i ureĎaja za obavljanje poštanskog prometa,

projektiranje, kontrola projekta, graĎenje i nadzor nad graĎenjem,

izrada investicijske i tehnološke dokumentacije,

usluge cestovnog prijevoza robe nespecijaliziranim vozilima,

meĎunarodno otpremništvo,

kupnja i prodaje robe,

usluge trgovine na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom**,

usluge ostale trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama,

usluge trgovine na malo duhanskim proizvodima,

uvoz-izvoz,

usluge iznajmljivanja vlastitih nekretnina,

istraţne i sigurnosne usluge,

usluge tehničkog pregleda i registracije vozila,

pripremanje hrane i pruţanje usluga prehrane, pripremanje i usluţivanje pića i napitaka i

pruţanje usluga smještaja,

zastupanje u osiguranju,

djelatnost informacijskog društva,

računalne i srodne djelatnosti,

obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom trţištu,

istraţivanje trţišta i ispitivanje javnog mnijenja,

zastupanje inozemnih tvrtki,

distribucija tiska,

djelatnost nakladnika,

proizvodnja, promet i javno prikazivanje audiovizualnih djela,

uvoz ekoloških proizvoda,

proizvodnja i promet vina i drugih proizvoda od groţĎa i vina,

proizvodnja i promet voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina,

promet duhana,

pripremanje hrane za potrošnju na drugom mjestu sa ili bez usluţivanja (u prijevoznom

sredstvu, na priredbama i sl) i opskrba tom hranom (catering),

turističke usluge u nautičkom turizmu,

213

turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude,

ostale turističke usluge,

turističke usluge koje uključuju športsko-rekreativne ili pustolovne aktivnosti,

priprema i organizacija te javno izvoĎenje dramskih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih

scenskih djela (scenska i glazbeno-scenska djela),

djelatnost fotokopiranja,

grafički dizajn,

savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem,

računovodstveni poslovi,

djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreţa i usluga,

usluge certificiranja elektroničkog potpisa,

usluge s dodanom vrijednošću.

Odluku o promjeni predmeta poslovanja Društva donosi Glavna skupština.

** Napomena:

Društvo HP-Hrvatska pošta d.d. je registrirano za djelatnosti „kupnja i prodaja robe“, „distribuciju tiska“

i „djelatnost nakladnika“ čime je registrirano za obavljanje svih navedenih djelatnosti točke „usluge

trgovine na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom“. Budući da djelatnost

sporne točke, prema mišljenju javnog bilježnika, nije moguće upisati u sudski registar pristupit će se

brisanju iste iz Statuta ovog Društva.

PODRUŢNICE

Ĉlanak 7.

Društvo moţe osnivati podruţnice u kojima obavlja svoje djelatnosti.

Odluku o osnivanju podruţnica donosi Uprava uz suglasnost Nadzornog odbora.

TRAJANJE DRUŠTVA

Ĉlanak 8.

Društvo je osnovano na neodreĎeno vrijeme i moţe prestati samo u slučajevima i na način odreĎen

zakonom.

TEMELJNI KAPITAL DRUŠTVA

Ĉlanak 9.

Temeljni kapital Društva iznosi 952.636.100,00 kuna (slovima: devetstopedesetdvamilijunašesto-

tridesetšesttisućasto kuna), od čega je u novcu uplaćeno 878.827.400,00 kuna (slovima:

osamstosedamdesetosammilijunaosamstodvadesetsedamtisućačetiristo kuna), a preostali iznos od

73.808.700,00 kuna (slovima: sedamdesettrimilijunaosamstoosamtisućasedamsto kuna) unesen je u

nekretnini -zemljištu ukupne površine 70294 m2, upisanom u zemljišnim knjigama Općinskog suda u

Velikoj Gorici, z.k. ul. br. 467, k.č. br. 193/1, k.o. Gradići, u vlasništvu Republike Hrvatske kao

dioničara, a za koju je nekretninu Agencija za upravljanje drţavnom imovinom donijela Odluku o

izuzimanju od prodaje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske radi unosa u temeljni kapital

Društva, klasa: 024-04/11-03/13, urbroj: 360-01-01/07-2011-21 od 4. srpnja 2011. godine

Temeljni kapital Društva podijeljen je na 9.526.361 dionicu nominalne vrijednosti 100 kuna.

214

DIONICE DRUŠTVA

Ĉlanak 10.

Sve su dionice Društva redovne, glase na ime, izdane su u nematerijaliziranom obliku i postoje samo

kao elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu Središnjeg klirinškog

depozitarnog društva d.d. s oznakom HP-R-A.

Svaka dionica daje pravo na jedan glas.

Ĉlanak 11.

Za prijenos dionica potrebna je suglasnost Društva.

O davanju suglasnosti iz stavka 1. ovog članka odlučuje Nadzorni odbor, a odluku dioničarima

priopćava Uprava.

Ĉlanak 12.

Dionice se upisuju u registar dionica koji vodi Uprava.

Uprava moţe povjeriti voĎenje registra dionica drugoj, za to stručno i tehnički osposobljenoj osobi.

Pravila o ustroju i voĎenju registra dionica te postupku upisa u registar dionica donosi Uprava uz

suglasnost Nadzornog odbora.

Svi upisi u registar dionica i brisanja u njemu obavljaju se na temelju odgovarajuće dokumentacije.

U odnosu prema Društvu dioničar je samo onaj tko je kao zakoniti imatelj dionica Društva upisan u

registar dionica.

TIJELA DRUŠTVA

Ĉlanak 13.

Tijela Društva su:

Uprava,

Nadzorni odbor,

Glavna skupština.

Uprava Društva

Ĉlanak 14.

Uprava ima do 5 (pet) članova od kojih se jednog imenuje predsjednikom Uprave.

Predsjednika i članove Uprave imenuje i opoziva Nadzorni odbor.

215

Ĉlanak 15.

Mandat predsjednika i članova Uprave traje 4 (četiri) godine, uz mogućnost ponovnog imenovanja.

Ako se u tijeku mandata pojavi zakonska smetnja za obnašanje te funkcije ili se naknadno utvrdi da

neki član ne ispunjava uvjete za obnašanje te funkcije, Nadzorni odbor opozvat će odluku o

imenovanju tog člana i umjesto njega imenovati novog člana Uprave.

Ako mandat člana Uprave prestane iz drugih razloga (odlazak u mirovinu, smrt ili drugo), Nadzorni

odbor utvrdit će prestanak mandata člana Uprave i imenovati novog člana.

U slučajevima iz stavka 3. ovog članka, mandat novoimenovanog člana Uprave traje do isteka

vremena za koje bi trajao mandat osobe kojoj je prestala funkcija.

Ĉlanak 16.

Svaki član Uprave ima ovlasti i zaduţenja koji su utvrĎeni zakonom, ovim Statutom, poslovnikom o

radu Uprave i drugim aktima Društva te ovlasti i zaduţenja koje je utvrdila Uprava.

Ovlasti i zaduţenja svakog člana Uprave Društva mogu se tijekom mandata dopunjavati i mijenjati

prema potrebama Uprave.

Ĉlanak 17.

Uprava vodi poslove Društva na vlastitu odgovornost, pozornošću urednog i savjesnog

gospodarstvenika, pri čemu je duţna i ovlaštena poduzimati sve radnje i donositi sve odluke koje

smatra potrebnim za uspješno voĎenje poslova Društva.

Pod voĎenjem poslova Društva podrazumijeva se donošenje odluka radi ostvarivanja poslovne

strategije, planova i programa rada, aktivnosti koje proizlaze iz zajedničkog cilja ali i svako stvarno i

pravno djelovanje unutar Društva i u njegovu korist.

Uprava je duţna u odnosu na Društvo u voĎenju poslova drţati se ograničenja koja su joj u okviru

propisa postavljena Statutom, odlukama Nadzornog odbora i Glavne skupštine te poslovnikom o radu

Uprave.

Ĉlanak 18.

Uprava obavlja osobito sljedeće poslove:

vodi poslove Društva;

utvrĎuje i provodi poslovnu politiku te srednjoročne i dugoročne planove;

donosi opće akte Društva i odluke iz područja poslovanja Društva;

izvršava odluke Nadzornog odbora i Glavne skupštine;

priprema i predlaţe odluke i opće akte za čije je donošenje mjerodavna Glavna skupština,

priprema i predlaţe odluke i opće akte za čije je donošenje mjerodavan Nadzorni odbor;

saziva Glavnu skupštinu u slučajevima odreĎenim zakonom i ovim Statutom;

podnosi izvješća Nadzornom odboru;

obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima.

216

Ĉlanak 19.

Uprava moţe samo uz suglasnost Nadzornog odbora odlučivati o:

osnivanju podruţnica i trgovačkih društava;

prodaji dionica, tj. udjela koje Društvo ima u drugim društvima;

kupnji dionica, tj. udjela u drugim društvima;

uzimanju zajma i davanju jamstva za iznose više od 16.000.000,00 kuna (slovima:

šesnaestmilijuna kuna);

kupnji, prodaji i opterećenju nekretnina čija vrijednost prelazi 8.000.000,00 kuna (slovima:

osammilijuna kuna);

odricanju od nekog prava bez naknade iznad iznosa od 1.000.000,00 kuna (slovima: milijun

kuna) na godišnjoj razini;

davanju prokure.

Ĉlanak 20.

Uprava odluke donosi većinom glasova svih članova.

Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Uprave.

Ĉlanak 21.

Uprava zastupa Društvo pri čemu je ovlaštena poduzimati sve pravne radnje zastupanja u poslovima

pred sudovima i drugim tijelima vlasti.

Uprava zastupa Društvo tako da:

predsjednik Uprave zastupa Društvo pojedinačno i samostalno;

član Uprave zastupa Društvo zajedno s još jednim članom Uprave.

Pri zastupanju Društva članovi Uprave potpisuju se u ime Društva pri čemu moraju navesti tvrtku

Društva i svojstvo člana Uprave.

Ĉlanak 22.

Uprava moţe dati drugoj osobi prokuru te pisanu punomoć za sklapanje odreĎenih vrsta ugovora i

poduzimanje drugih pravnih radnji, ili za sklapanje pojedinačno odreĎenih ugovora i poduzimanje

drugih pojedinačno odreĎenih pravnih radnji.

Prokuru daje Uprava uz suglasnost Nadzornog odbora, a punomoć daje Uprava prema svojim

ovlastima za zastupanje.

Ĉlanak 23.

VoĎenje poslova Društva i rad Uprave pobliţe se ureĎuju poslovnikom o radu kojeg donosi Nadzorni

odbor na prijedlog Uprave.

Ĉlanak 24.

Društvo sklapa s članovima Uprave pojedinačne ugovore o zaposlenju i ugovor o voĎenju poslova

Društva kojim se potanko ureĎuju meĎusobna prava i obveze (plaća, sudjelovanje u dobitku, naknade

i izdaci, plaćanje premije osiguranja, uvjeti za raskid ugovora, raskidni rok i dr.).

217

Nadzorni odbor

Ĉlanak 25.

Nadzorni odbor ima 7 (sedam) članova, od kojih 5 (pet) članova imenuje Glavna skupština, a 2 (dva)

člana, kao predstavnika radnika, imenuje se i opoziva na način i prema postupku propisanom

Zakonom o radu.

Mandat članova Nadzornog odbora traje 4 (četiri) godine uz mogućnost ponovnog izbora, odnosno

imenovanja.

Ĉlanak 26.

Članovi Nadzornog odbora javnim glasovanjem izmeĎu sebe biraju predsjednika Nadzornog odbora i

zamjenika predsjednika Nadzornog odbora.

Zamjenik zamjenjuje predsjednika Nadzornog odbora u slučaju njegove odsutnosti.

Ĉlanak 27.

Za člana Nadzornog odbora moţe biti izabrana osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonom i čije

znanje, iskustvo, te radne i moralne osobine jamče da će uredno i savjesno obnašati funkciju člana

Nadzornog odbora.

Ĉlanak 28.

Glavna skupština moţe iz vaţnog razloga opozvati člana Nadzornog odbora i prije isteka mandata za

koji je izabran, a osobito:

ako ne sudjeluje u radu Nadzornog odbora ili na drugi način ne ispunjava svoje obveze;

ako se pojavi neki od razloga zbog kojih ne bi mogao biti izabran za člana Nadzornog odbora;

ako svojim postupcima nanosi štetu Društvu;

ako se utvrdi da ima osobne ili poslovne interese suprotne interesima Društva.

U slučaju opoziva člana Nadzornog odbora, Glavna skupština izabrat će novog člana Nadzornog

odbora.

Ĉlanak 29.

Nadzorni odbor nadzire voĎenje poslova Društva te je u okviru te nadleţnosti ovlašten osobito:

imenovati i opozvati Upravu;

pregledavati i ispitivati poslovne knjige, dokumentaciju, blagajnu, vrijednosne papire, te druge

dokumente koji se odnose na poslovanje Društva;

nadzirati poslovanje Društva izravno ili za to angaţirati posebne stručnjake;

davati prethodnu suglasnost na odluke Uprave kada je to propisano zakonom, ovim Statutom

ili posebnom odlukom Nadzornog odbora ili Glavne skupštine,

podnositi Glavnoj skupštini pisana izvješća o obavljenom nadzoru,

obavljati i druge poslove utvrĎene zakonom, ovim Statutom i općim aktima Društva.

Ĉlanak 30.

O pitanjima iz svog djelokruga Nadzorni odbor raspravlja i odlučuje na sjednici.

Sjednice Nadzornog odbora odrţavaju se sukladno zakonu i hodogramu koji utvrĎuje Nadzorni odbor.

Sjednica Nadzornog odbora moţe se odrţati i telefonskim putem ili korištenjem elektroničkih

sredstava koja omogućavaju raspravu u realnom vremenu.

218

U opravdanim slučajevima, odluke, zaključci i mišljenja Nadzornog odbora mogu se donijeti i bez

odrţavanja sjednice na način utvrĎen poslovnikom o radu Nadzornog odbora.

Ĉlanak 31.

Nadzorni odbor moţe donositi odluke ako najmanje većina njegovih članova sudjeluje u odlučivanju.

Odluke Nadzornog odbora donose se većinom danih glasova.

Ĉlanak 32.

Rad Nadzornog odbora pobliţe se ureĎuje poslovnikom o radu kojeg donosi Nadzorni odbor.

Ĉlanak 33.

Nadzorni odbor moţe odlukom imenovati jednu ili više osoba ili povjerenstava za obavljanje pojedinih

poslova te odrediti člana Nadzornog odbora ili drugog stručnjaka koji im pomaţe u radu.

Povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka ne moţe odlučivati o pitanjima iz djelokruga Nadzornog odbora

niti pripremljene materijale davati osobama koje nisu članovi Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor moţe odlukom imenovati povjerenstva stručnjaka.

Ĉlanak 34.

Članovi Nadzornog odbora duţni su djelovati u interesu Društva.

Ĉlanak 35.

Članovi Nadzornog odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad.

Naknadu iz stavka 1. ovog članka utvrĎuje Glavna skupština.

Glavna skupština

Ĉlanak 36.

Glavnu skupštinu čine dioničari Društva.

Pravo glasa na Glavnoj skupštini dioničar ostvaruje osobno ili putem zastupnika, tj. opunomoćenika,

prema nominalnim svotama dionica.

Ĉlanak 37.

Glavna skupština odlučuje o pitanjima koja su odreĎena zakonom i Statutom, a osobito o:

izmjenama Statuta;

promjeni tvrtke, sjedišta i predmeta poslovanja Društva;

godišnjim financijskim izvješćima i uporabi dobitka;

povećanju i smanjenju temeljnog kapitala Društva;

izboru i razrješenju članova Nadzornog odbora i utvrĎivanju naknade za njihov rad;

davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora;

imenovanju revizora Društva;

statusnim promjenama i prestanku Društva.

219

Ĉlanak 38.

Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima odreĎenim zakonom i Statutom kao i uvijek onda

kada to zahtijevaju interesi Društva.

Ĉlanak 39.

Glavnu skupštinu saziva Uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova.

Uprava Društva duţna je sazvati Glavnu skupštinu bez odgaĎanja nakon što dobije izvješće

Nadzornog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju Društva i prijedlogu odluke o

upotrebi dobiti. Glavna skupština mora se odrţati u prvih osam mjeseci poslovne godine.

Uprava mora sazvati Glavnu skupštinu kad to zatraţi Nadzorni odbor ili dioničari koji raspolaţu s

dionicama koje predstavljaju najmanje dvadeseti dio temeljnog kapitala Društva.

Ĉlanak 40.

Pravo sudjelovanja na Glavnoj skupštini imaju dioničari koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

da su upisani u registar dionica;

da su unaprijed prijavili svoje sudjelovanje na Glavnoj skupštini najkasnije šest dana prije odrţavanja

Glavne skupštine.

U pozivu za Glavnu skupštinu odreĎuju se detaljni uvjeti za prijavu sudjelovanja na Glavnoj skupštini.

Dioničari koji ne ispune sve uvjete utvrĎene ovim člankom i pozivom na Glavnu skupštinu nemaju

pravo sudjelovati na Glavnoj skupštini.

Ĉlanak 41.

Glavna skupština odrţava se u pravilu u sjedištu Društva.

Uprava moţe u opravdanim slučajevima odlučiti da se Glavna skupština odrţi i u drugom mjestu.

Ĉlanak 42.

Glavnoj skupštini predsjedava predsjednik kojeg bira Glavna skupština na vrijeme od dvije godine, a

moţe ga birati za svaki saziv posebno.

Do izbora predsjednika Glavne skupštine kao i u slučaju kad se iz bilo kojeg razloga predsjednik ne

izabere, sjednici Glavne skupštine predsjedava predsjednik Nadzornog odbora ili njegov zamjenik.

Ĉlanak 43.

O radu Glavne skupštine vodi se zapisnik koji sastavlja javni biljeţnik u skladu sa zakonom i ovim

Statutom.

Ĉlanak 44.

Rad Glavne skupštine ureĎuje se poslovnikom o radu.

220

GODIŠNJI OBRAĈUN I UPORABA DOBITI

Ĉlanak 45.

Poslovna godina Društva jest kalendarska godina.

Uprava je duţna voditi ili osigurati voĎenje svih poslovnih knjiga u skladu sa zakonom.

Ĉlanak 46.

Nakon isteka svake poslovne godine Uprava je duţna u zakonom odreĎenom roku sastaviti godišnja

financijska izvješća (bilanca, račun dobitaka i gubitaka, izvješće o promjenama u financijskom

poloţaju, bilješke uz financijska izvješća), dostaviti ih na reviziju te sastaviti godišnje izvješće.

Nakon primitka izvješća o obavljenoj reviziji, Uprava bez odlaganja podnosi Nadzornom odboru

godišnja financijska izvješća, godišnje izvješće, te izvješće o obavljenoj reviziji zajedno s prijedlogom o

uporabi dobiti.

Nakon provedenih radnji i postupaka navedenih u stavcima 1. i 2. ovog članka, Uprava je duţna

sazvati Glavnu skupštinu koja se mora odrţati u rokovima odreĎenim zakonom.

Ĉlanak 47.

Nadzorni odbor podnosi Glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru voĎenja poslova

Društva u skladu sa zakonom.

Ĉlanak 48.

Glavna skupština nakon usvajanja godišnjih financijskih izvješća odlučuje o uporabi dobiti.

Glavna skupština moţe odlučiti da se dobit podijeli dioničarima ili rasporedi u zakonske, statutarne ili

ostale pričuve ili da se upotrijebi u druge svrhe.

U slučaju da Glavna skupština odluči da se dobit ili dio dobiti podijeli dioničarima, udjeli dioničara u

dobiti odreĎuju se u obliku dividende prema nominalnom iznosu njihovih dionica.

Uprava je ovlaštena, uz suglasnost Nadzornog odbora, tijekom poslovne godine iz predvidivog dijela

neto dobiti isplatiti dioničarima predujam na ime dividende, i to samo onda ako račun dobiti i gubitka

za proteklu godinu pokazuje dobit. Isplata predujma ne moţe prijeći iznos polovice prošlogodišnje

dobiti.

LIKVIDACIJA

Ĉlanak 49.

U slučaju prestanka rada Društva provodi se likvidacijski postupak, osim ako Društvo prestaje s radom

zbog stečaja.

U slučajevima u kojima likvidatore ne odreĎuje sud, postupak likvidacije vode članovi Uprave Društva.

221

OBJAVA PODATAKA I PRIOPĆENJA DRUŠTVA

Ĉlanak 50.

Podaci ili priopćenja Društva za koja je zakonom ili ovim Statutom odreĎeno da se imaju objaviti,

objavljuju se u sluţbenom glasilu Republike Hrvatske - „Narodnim novinama", dok se ostala

priopćenja objavljuju u sluţbenom glasilu Društva - HP glasniku.

ORGANIZACIJA DRUŠTVA

Ĉlanak 51.

Organizacija Društva utvrĎuje se posebnim općim aktom koji donosi Uprava.

AKTI DRUŠTVA

Ĉlanak 52.

Statut je temeljni akt Društva i svi ostali opći akti Društva moraju biti usklaĎeni s njegovim odredbama.

Tumačenje odredaba Statuta daje Glavna skupština i o tome odlučuje većinom glasova.

Ĉlanak 53.

Druge opće akte Društva donosi Uprava.

Opći akti Društva objavljuju se u sluţbenom glasilu Društva - HP glasniku.

POSLOVNA TAJNA

Ĉlanak 54.

Poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna odreĎeni zakonom, drugim propisom ili

općim aktom Društva, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraţivačkog ili konstrukcijskog

rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice

za gospodarske interese Društva.

Članovi Uprave, članovi Nadzornog odbora i svi zaposleni u Društvu duţni su čuvati poslovnu tajnu i

podatke koji se smatraju osobnim podacima zaposlenika Društva.

ZABRANA KONKURENCIJE

Ĉlanak 55.

Na članove Uprave i Nadzornog odbora primjenjuju se zakonske odredbe o zabrani konkurencije.

222

ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlanak 56.

Stupanjem na snagu ovoga Statuta prestaje vaţiti Statut dioničkog društva Hrvatska pošta usvojen u

pročišćenom tekstu na sjednici Glavne skupštine odrţanoj dana 13. listopada 2010. godine.

Ovaj Statut stupa na snagu danom upisa u sudski registar.

Broj: HP-1/1-21155/11

Predsjednik Glavne skupštine

Siniša Pervan v. r.

223

6 KAZALO

6.1 Informacije o izdavatelju

Odgovorne osobe 19 Osobe zaduţene za reviziju financijskih informacija 21 Izabrane financijske informacije 21 Čimbenici rizika 22 Informacije o Izdavatelju 28 Pregled poslovanja 30 Organizacijska struktura 34 Informacije o trendovima 35 PredviĎanja ili procijene dobiti 38 Upravna, rukovodeća i nadzorna tijela i više poslovodstvo 38 Praksa Uprave 42 Većinski dioničari 42 Financijski podaci o imovini, obvezama, financijskom poloţaju te dobicima i gubicima Izdavatelja 43 Dodatne informacije 193 Značajni ugovori 194 Informacije čiji su izvor treće osobe i izjave stručnjaka 194 Dokumenti dostupni na pregled 195

6.2 Informacije o vrijednosnom papiru

Odgovorne osobe 196 Čimbenici rizika 196 Ključne informacije 197 Informacije o vrijednosnim papirima koji će biti ponuĎeni / uvršteni radi trgovanja 198 Uvjeti ponude 204 Uvrštenje radi trgovanja na ureĎenom trţištu 206 Dodatne informacije 208 Potpisnici Prospekta 210

HRK 400,0 MILIJUNA OBVEZNICA KAMATNA STOPA 7,75% ... nama/Prospekt... · Obveznice nose ISIN oznaku HRHP00O155A5 i oznaku HP-O-155A. Obveznice će, po Obveznice će, po odobrenju

Documents