HRK 3,0 milijarde obveznica Republike Hrvatske

HRK 3,0 milijarde obveznica Republike Hrvatske

Kamatna stopa 4,75%. Dospijeće 2017.

Cijena izdanja: 94,111% uvećano za 151 dan stečene kamate računajući od, i

uključujući, 08. veljače 2007. do, ali ne uključujući, 09. srpnja 2007. _________________________

Ovo izdanje obveznica (“Obveznice 2. tranše”) čini integralno izdanje obveznica s izdanjem od HRK 2,5 milijardi obveznica Republike Hrvatske, kamatne stope 4,75%, izdanim 08. veljače 2007. ("Obveznice 1.

tranše").

Obveznice 2. tranše izdane su 09. srpnja 2007. (“Datum izdanja”) u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od HRK 1, te će, počevši od Datuma izdanja, biti konsolidirane i činiti jedno integralno izdanje

obveznica s Obveznicama 1. tranše (zajedno Obveznice 1. tranše i Obveznice 2. tranše u daljnjem tekstu "Obveznice"). Ukupni iznos izdanja Obveznica je HRK 5,5 milijardi, kamatne stope 4,75% godišnje, dospijeća 08. veljače 2017. Kamata se obračunava po fiksnoj godišnjoj stopi od 4,75% od, i uključujući, 08. veljače 2007.

do, ali ne uključujući, 08. veljače 2017. Kamata se isplaćuje polugodišnje u jednakim iznosima.

Obveznice 1. tranše uvrštene su 08. veljače 2007. u usluge Depozitorija i usluge prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a (“SDA”). Dana 09. srpnja 2007. iznos obveznica 1. tranše u uslugama Depozitorija i uslugama prijeboja i namire SDA bit će uvećan za iznos izdanja Obveznica 2. tranše. Cjelokupni iznos izdanja Obveznica u uslugama Depozitorija i uslugama prijeboja i namire SDA će od

09. srpnja 2007. iznositi HRK 5,5 milijardi. ISIN oznaka Obveznica je HRRHMFO172A5.

Obveznice 1. tranše su 09. veljače 2007. uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze d.d. ("Zagrebačka burza"). Dana 10. srpnja 2007. iznos Obveznica 1. tranše u prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagrebačke burze bit će uvećan za iznos izdanja Obveznica 2. tranše. Cjelokupni iznos Obveznica u prvoj

kotaciji (Službenom tržištu) Zagrebačke burze od 10. srpnja 2007. iznosit će HRK 5,5 milijardi i vodit će se pod oznakom RHMF-O-172A.

____________________________

Agenti i Pokrovitelji izdanja

Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d.,

Societe Generale-Splitska banka d.d i Zagrebačka banka d.d.

Su-aranžeri

Hrvatska poštanska banka d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Datum ovog prospekta je 09. srpnja 2007.

Ministarstvo financija Republike Hrvatske (“Ministarstvo financija”) prihvaća odgovornost za sadržaj ovog prospekta. Prema uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima Ministarstvo financija raspolaže, podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka i financijskog položaja Republike Hrvatske i prava sadržanih u Obveznicama, te niti jedna činjenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nije izostavljena.

Sukladno odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira (NN 84/02, 138/06), članak 33., Prospekt izdanja obveznica Republike Hrvatske ne podnosi se na odobrenje Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ("HANFA"), ali će Izdavatelj o izdanju i osnovnim karakteristikama predmetnih obveznica pisanim putem obavijestiti HANFA-u.

Ovaj prospekt dostavljen je Zagrebačkoj burzi 09. srpnja 2007. u svrhu informiranja investitora.

Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrilo Ministarstvo financija ili Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Societe Generale-Splitska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d. kao Agenti i, Pokrovitelji izdanja. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Societe Generale-Splitske banke d.d. i Zagrebačke banke d.d. za istinitost i potpunost takvih podataka. Također, ništa iz ovog prospekta ne smije se smatrati jamstvom Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Societe Generale-Splitske banke d.d. i Zagrebačke banke d.d. Izdavanje ovog prospekta niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Republiku Hrvatsku nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog prospekta.

Ovaj prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun Ministarstva financija, Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Societe Generale-Splitske banke d.d. i Zagrebačke banke d.d. ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih afilijacija ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj državi u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito. Distribucija ovog prospekta, ponuda i prodaja Obveznica zakonom je ograničena u pojedinim državama.

Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Republike Hrvatske, te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike među kojima i one opisane u poglavlju I. "Čimbenici rizika".

Ako drugačije nije navedeno, sve godišnje informacije, uključujući informacije o Državnom proračunu, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u prospektu su zaokruživani - prema tome, brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na "EUR" označava euro, "CHF" švicarske franke, “USD” američki dolar, “JPY" japanski jen, a “HRK" hrvatske kune.

3

SADRŽAJ

I ČIMBENICI RIZIKA____________________________________________________________ 5 1.1. Hrvatsko tržište vrijednosnih papira ________________________________________________________5

1.1.1. Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira________________________________________________6

1.2. Hrvatski pravni sustav__________________________________________________________________10

1.3. Kreditni rizik_________________________________________________________________________10

II UVJETI OBVEZNICA 2. TRANŠE REPUBLIKE HRVATSKE DOSPIJEĆA 2017. U IZNOSU HRK 3,0 MILIJARDE __________________________________________________ 11

2.1. Pravni status Obveznica ________________________________________________________________11

2.2. Izdavanje i upis _______________________________________________________________________11

2.3. Obračun kamate ______________________________________________________________________12

2.4. Isplata kamate ________________________________________________________________________12

2.5. Kašnjenje s isplatom kamate_____________________________________________________________12

2.6. Isplata glavnice o dospijeću _____________________________________________________________13

2.7. Prijevremena isplata glavnice ____________________________________________________________13

2.8. Kašnjenje s isplatom glavnice____________________________________________________________13

2.9. Isplate iz Obveznica bez odbitaka_________________________________________________________14

2.10. Izjave i jamstva Republike Hrvatske_______________________________________________________14

2.11. Prijevremeno dospijeće Obveznica ________________________________________________________14

2.12. Upis u Depozitorij SDA ________________________________________________________________16

2.13. Trgovanje na sekundarnom tržištu ________________________________________________________16

2.14. Platni agent __________________________________________________________________________17

2.15. Administrativni agent __________________________________________________________________17

2.16. Obavijesti ___________________________________________________________________________18

2.17. Zastara______________________________________________________________________________18

2.18. Mjerodavno pravo i nadležnost___________________________________________________________18

2.19. Namjena stečenog prihoda ______________________________________________________________18

III REPUBLIKA HRVATSKA ______________________________________________________ 19 3.1. Teritorij i stanovništvo _________________________________________________________________19

3.2. Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast _____________________________________________19

4

3.3. Međunarodni odnosi ___________________________________________________________________20

3.4. Gospodarstvo ________________________________________________________________________22

3.5. Ostvarenje proračuna __________________________________________________________________26

3.6. Porezni sustav ________________________________________________________________________33

3.7. Međunarodne i devizne pričuve __________________________________________________________34

3.8. Tečaj hrvatske kune____________________________________________________________________35

3.9. Javni dug ____________________________________________________________________________37

IV OPOREZIVANJE______________________________________________________________ 43 4.1. Oporezivanje kamata___________________________________________________________________43

4.2. Oporezivanje glavnice__________________________________________________________________43

4.3. Oporezivanje kapitalne dobiti ____________________________________________________________43

V OPĆE INFORMACIJE _________________________________________________________ 44 5.1. Odobrenja ___________________________________________________________________________44

5.2. Uvrštenje Obveznica na burzu ___________________________________________________________44

5.3. Depozitorij, prijeboj i namira ____________________________________________________________44

5.4. Dokumenti___________________________________________________________________________44

VI POTPISNICI PROSPEKTA _____________________________________________________ 45 VII SUDIONICI U PLASMANU OBVEZNICA_________________________________________ 46

5

I ČIMBENICI RIZIKA 1.1. Hrvatsko tržište vrijednosnih papira

Hrvatsko tržište kapitala neprestano se razvija i iz godine u godinu postavlja nove rekorde po ostvarenom burzovnom prometu, vrijednosti burzovnih indeksa i tržišnoj kapitalizaciji. Tako je i u 2006. godini nastavljen pozitivan trend rasta i razvoja hrvatskog tržišta kapitala, a posebno se ističu dva događaja: proces javnog preuzimanja Plive d.d. te javna ponuda i uvrštenje dionica INE d.d. u Službeno tržište Zagrebačke burze koji su u velikoj mjeru utjecali na razvoj hrvatskog tržišta kapitala i povećanju zanimanja za trgovanje na burzama. U 2006. godini ostvareno je ukupno HRK 49,0 milijardi prometa što je dosad najveći iznos ostvaren u povijesti, od čega 92,4% čini promet ostvaren na Zagrebačkoj burzi, a 7,6% promet ostvaren na Varaždinskoj burzi. Ukupan godišnji promet Zagrebačke burze iznosio je HRK 45,3 milijardi što je povećanje od 32,5% u odnosu na ukupan promet od HRK 34,2 milijardi ostvareni u 2005. godini. Istovremeno, ukupan promet na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 3,7 milijardi i povećan je za 66,3% u odnosu na prethodnu godinu kada je ukupan ostvareni promet iznosio HRK 2,2 milijarde. Proteklu godinu obilježili su i rekordni dnevni i tjedni promet ostvaren na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi te rekordne vrijednosti burzovnih indeksa CROBEX i VIN. CROBEX je porastao za 60,7% (3.209,50 na 29.12.2006.), a VIN 49,7% (2.963,45 na 29.12.2006.). U 2007. nastavljen je daljnji vrtoglavi rast CROBEX-a te je krajem lipnja 2007. isti iznosio 4.835,28 (porast od čak 50,7% u prvoj polovini 2007.).

Redoviti promet dionicama na Zagrebačkoj burzi u 2006. iznosio je gotovo HRK 10,5 milijardi što je povećanje od 121,1% u odnosu na 2005. godinu kada je isti iznosio 4,7 milijardi kuna.

U prvom tromjesečju 2007. ukupan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 20,6 milijardi što predstavlja povećanje od 70,2% u odnosu na isto razdoblje u 2006. U prvom tromjesečju 2007. redoviti promet dionicama na Zagrebačkoj burzi iznosio je gotovo HRK 4,9 milijardi što predstavlja povećanje od čak 142,0% u odnosu na isto razdoblje 2006.

U 2006. godini zabilježen je i rast tržišne kapitalizacije koja je na Zagrebačkoj burzi porasla za 75,2% odnosno sa HRK 115,1 milijardi (stanje 31.12.2005.) na HRK 201,3 milijardi (stanje 31.12.2006.). Tržišna kapitalizacija dionica porasla je za 100,3%, a obveznica 16,3%. Na Varaždinskoj burzi tržišna kapitalizacija porasla je za 15,1% sa HRK 63,3 milijardi na HRK 72,8 milijardi. Tržišna kapitalizacija dionica porasla je za 17,7%, a obveznica 7,7%. U 2006. godini u najviše kotacije burzi uvršteno je jedno izdanje obveznica financijskih institucija, dva izdanja municipalnih obveznica, izdanje druge tranše kunskih državnih obveznica dospijeća 2015., dvije tranše kunskih državnih obveznica dospijeća 2013. te tri izdanja korporacijskih obveznica.

Dana 16. ožujka 2007. godine došlo je do konsolidacije hrvatskog tržišta kapitala pripajanjem Varaždinske burze Zagrebačkoj burzi čime je stvoreno centralizirano mjesto trgovanja što će dati novi pozitivni impuls rastu likvidnosti na domaćem tržištu.

Ukupna tržišna kapitalizacija na Zagrebačkoj burzi u prvom tromjesečju 2007. iznosila je HRK 307,0 milijardi što je povećanje od čak 123,0% u odnosu na isto razdoblje 2006. Tržišna kapitalizacija dionica u promatranom razdoblju iznosila je HRK 264,3 milijuna i činila je 86,1% ukupne kapitalizacije Zagrebačke burze, dok je tržišna kapitalizacija obveznica iznosila 13,9% odnosno HRK 42,7 milijuna. U prvom tromjesečje tržišna kapitalizacija dionicama u odnosu na isto razdoblje 2006. porasla je za čak 161,3 %, dok je tržišna kapitalizacija obveznica porasla za 17,0%.

Dana 31. prosinca 2006. godine ukupan broj uvrštenih vrijednosnih papira na Zagrebačkoj burzi iznosio je 256, od čega je nešto više od tri četvrtine (76,9%) vrijednosnih papira tijekom 2006. godine bilo aktivno, a od ukupno 427 uvrštenih vrijednosnih papira na Varaždinskoj burzi, njih 51,5 % bilo je aktivno tijekom protekle godine.

U prvom tromjesečju 2007. godine broj aktivnih vrijednosnih papira iznosio je 317 što je za čak 149,6% više u odnosu na isto razdoblje 2006.

6

1.1.1. Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira

U prvoj kotaciji (“Službeno tržište”) Zagrebačke burze na dan 29. lipnja 2007. uvršteno je ukupno trideset izdanja obveznica. Od toga, jedanaest izdanja otpada na obveznice Republike Hrvatske, jedno izdanje na Fond za naknadu oduzete imovine, jedno izdanje na obveznice izdane od strane s državom povezanih institucija (HBOR – obveznice za isplatu kojih u cijelosti jamči Republika Hrvatska), četiri izdanja na municipalne obveznice (Grad Koprivnica, Grad Zadar, Grad Rijeka i Grad Split), dva izdanja na obveznice financijskih institucija (HAAB, RBA) te jedanaest izdanja na korporacijske obveznice (Atlantic Grupa (uz valutnu klauzulu), Atlantic Grupa (kunska obveznica), Belišće, Bina Istra, HEP, Ingra, Medika, NEXE Grupa, Pliva, Podravka i "JADRAN"-Galenski laboratorij), dok su u kotaciji Usporedno tržište uvrštena tri izdanja korporacijskih obveznica (Hospitalija trgovina, Metronet telekomunikacije i OT – Optima telekom). Od kratkoročnih vrijednosnih papira, u Službeno tržište uvrštene su tri tranše komercijalnih zapisa Belišća te dvije tranše komercijalnih zapisa Medike, dok je u Redovitom tržištu uvršteno ukupno 20 tranši komercijalnih zapisa – tri tranše Plodina, po dvije tranše Atlantske plovidbe, Dalekovoda, Magme i PBZ Carda te po jedna tranša komercijalnih zapisa Dukata, Ingre, "JADRAN"-Galenskog laboratorija, Jadranke, Jadrolinija, KING ICT, M SAN Grupe, Oktal Pharme i Rijeka prometa.

Iako je u protekloj godini znatno zaživjelo trgovanje dionicama, promet i volumen trgovanja obveznicama i dalje je u neprekidnom rastu i dominira u ukupnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi.

U 2004. zabilježen je promet obveznicama u iznosu od HRK 21,1 milijardi (povećanje od 95,4% u odnosu na 2003.) čime je nastavljen pozitivan trend rasta prometa obveznicama, čemu su doprinijela i izdanja novih obveznica (tri tranše obveznica RH dospijeća 2014., obveznice dospijeća 2007. i 2019. te obveznice Podravke prehrambene industrije d.d. dospijeća 2007., Plive farmaceutske industrije d.d. dospijeća 2011., Atlantic Grupe dospijeća 2007. te gradova Koprivnice i Zadra) te uvrštenje euroobveznica HBOR-a i Agrokora u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze. Daljnji razvoj tržišta duga može se uočiti i iz prometa obveznica u 2005. godini koji je iznosio HRK 29,5 milijardi što predstavlja povećanje od 39,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promet obveznicama sudjelovao je s 86,2% u ukupno ostvarenom prometu na Zagrebačkoj burzi u 2005. godini. U navedenom razdoblju u kotaciju Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno je pet novih izdanja obveznica i to tri izdanja obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2010., 2015. (2 izdanje obveznica: jedno uz valutnu klauzulu, a jedno kunsko izdanje) te dva izdanja korporacijskih obveznica (Belišće i Medika). U 2006. godini nastavljen je trend rasta prometa obveznicama te je isti iznosio HRK 34,8 milijarde što je za 18,2% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i čini 76,9% ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi. U promatranom razdoblju izdana je druga tranša kunske obveznice RH dospijeća 2015. i dvije tranše kunske obveznice RH dospijeća 2013., municipalna obveznica Grada Rijeke i dvije tranše obveznice Grada Splita, obveznica Raiffeisenbank Austria, korporacijske obveznice Metronet telekomunikacija i Hospitalija trgovine dospijeća 2009., Podravke, NEXE Grupe, Ingre i Atlantic Grupe dospijeća 2011. te obveznica HEP-a dospijeća 2013. Od početka 2007. do sredine 2007. izdano je novo izdanje obveznica Republike Hrvatske u iznosu HRK 2,5 milijarde i dospijeća 2017. čime je dodatno produžena kunska krivulja prinosa kao preduvjet kunskog zaduživanja na domaćem tržištu kapitala, druga tranše municipalnih obveznica Grada Rijeke u iznosu EUR 8.191.504,00, te izdanje korporativnih obveznica OT – Optima telekom i "JADRAN"-Galenskog laboratorija koje je prvo izdanje obveznica u RH s fluktuirajućom kamatnom stopom.

Na Varaždinskoj burzi, u 2006. bilo je uvršteno sedam izdanja obveznica Republike Hrvatske – dospijeća 2007., 2010. (kunska obveznica), 2013. (kunska obveznica), 2014., 2015., 2015. (kunska obveznica) i 2019., obveznice Fonda za naknadu oduzete imovine te municipalne obveznice Grada Rijeke i Grada Koprivnice. U 2004. godini ukupni promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 75,8 milijuna. U 2005. isti je iznosio HRK 124,0 milijuna što predstavlja povećanje od 63,6% u odnosu na 2004. U 2006. promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio je HRK 101,0 milijuna što predstavlja smanjenje od 18,6% u odnosu na 2005.

7

Promet obveznicama u prvom tromjesečju 2007. na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 15,7 milijardi i činio je 76,4% ukupnog prometa na Zagrebačkoj burzi, te je za 55,9% viši u odnosu na isto razdoblje 2006. CROBIS je krajem 2006. iznosio 101,06, a krajem lipnja 2007. 99,08 što u odnosu na kraj 2006 predstavlja smanjenje od 2,0%.

Grafički prikaz 1. CROBIS i promet obveznicama na ZSE od siječnja 2005. do lipnja 2007.

94,0

96,0

98,0

100,0

102,0

104,0

106,0

108,0

03.01

.2005

15.02

.2005

31.03

.2005

12.05

.2005

27.06

.2005

09.08

.2005

21.09

.2005

03.11

.2005

15.12

.2005

30.01

.2006

13.03

.2006

26.04

.2006

08.06

.2006

24.7.

2006

5.9.20

06

17.10

.2006

29.11

.2006

15.01

.2007

26.02

.2007

11.04

.2007

24.05

.2007

CR

OB

IS

0

200

400

600

800

1000

1200

Prom

et (H

RK

mil.

)

Promet obveznicama CROBIS

Izvor: Zagrebačka burza

8

Grafički prikaz 2. Pregled domaćih državnih obveznica u optjecaju*

222 222 222 222105 105 105

225 225 225225

200 200 200200 200

200200 200 200

300 500

500500 500 500

133

133133 133 133

650650 650 650

400400 400 400

200200 200 200400 400 400350 350 350

474,9 746,3 746,3

542,7

225

200

542,7

339,2

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

5.000

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

EUR mil.

HZZO 2004 DAB 2003 DAB 2005 MF 2004 MF 2008MF 2012 MF 2008 (HRK) MF 2014 MF 2007 MF 2019MF 2010 (HRK) MF 2015 MF 2015 (HRK) MF 2013 (HRK) MF 2017 (HRK)

* Napomena: stanje krajem godine, iznimno u 2007. stanje na 29. lipnja Izvor: Zagrebačka burza

Posljednjih godina sve je izraženiji trend financiranja države i trgovačkih društava na tržištu kapitala u odnosu na tradicionalni oblik financiranja putem bankarskog sustava, što upućuje na daljnji nastavak razvoja domaćeg tržišta kapitala, naročito tržišta dužničkih vrijednosnih papira.

Osim na domaćem tržištu dugoročnog duga, Ministarstvo financija prikuplja potrebna novčana sredstva i na kratkoročnom tržištu putem izdavanja trezorskih zapisa.

U nastavku donosimo grafičke prikaze kretanja kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija i strukturu izdanih trezorskih zapisa prema ročnosti.

9

Grafički prikaz 3. Kretanje prinosa na trezorske zapise u posljednjih 12 mjeseci

2,50

2,75

3,00

3,25

3,50

3,75

4,00

4,25

4,50

04.07

.06

01.08

.06

29.08

.06

26.09

.06

24.10

.06

21.11

.06

19.12

.06

16.01

.07

13.02

.07

13.03

.07

10.04

.07

08.05

.07

05.06

.07

03.07

.07

% 91 dan 182 dana 364 dana

Izvor: Ministarstvo financija, Reuters Kamatne stope ostvarene na aukciji trezorskih zapisa održanoj 03. srpnja 2007. dospijeća 91 i 364 dana iznosile su redom 3,00% i 3,75%, dok je kamatna stopa pa na trezorski zapis ročnosti 182 dana ostvarena na aukciji 12. lipnja 2007. iznosila 3,20%. Na dan 05. srpnja 2007. u optjecaju je bilo HRK 12,2 milijardi trezorskih zapisa, od čega čak 94,2% trezorskih zapisa izdanih na 364 dana.

Grafički prikaz 4. Iznos trezorskih zapisa u optjecaju u zadnjih 12 mjeseci

0,02,04,06,08,0

10,012,014,016,0

04.07

.06.

01.08

.06.

29.08

.06.

26.09

.06.

24.10

.06.

21.11

.06.

19.12

.06.

16.01

.07.

13.02

.07.

13.03

.07.

10.04

.07.

08.05

.07.

05.06

.07.

03.07

.07.

HRK mlrd. 91 dan 182 dana 364 dana

Izvor. Ministarstvo financija, Reuters

10

1.2. Hrvatski pravni sustav

Budući da je Hrvatska još uvijek u fazi tranzicije, ne može se govoriti o postojanju u cijelosti zaokruženog pravnog sustava koji bi, kao cjelina, bio usporediv s pravnim sustavima zapadnoeuropskih država. S druge strane, u okviru procesa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s "acquis communautaire"-om Europske Unije u tijeku je intenzivna zakonodavna aktivnost koja bi u narednih nekoliko godina trebala rezultirati upravo takvim sustavom.

Također, poznata je činjenica da je u hrvatskom pravosuđu prisutan veliki broj neriješenih sporova, što uvelike utječe na efikasnost pružanja pravne zaštite poslovnim subjektima.

1.3. Kreditni rizik

Od njezinog osamostaljenja i međunarodnog priznanja osnovni cilj Republike Hrvatske je izgradnja demokratske države, vladavine prava i održivog gospodarskog napretka. Glavnina reformi usmjerenih na ispunjavanje tog cilja proizlazi iz, i prilagođena je standardima Europske unije. Stjecanje punopravnog članstva u Europskoj Uniji predstavlja nacionalni interes i jedan je od strateških ciljeva politike Vlade Republike Hrvatske. Objava početka pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom 3. listopada 2005. dokaz je da se Republika Hrvatska nalazi na pravom putu ka ostvarenju svojih ciljeva.

U sljedećoj tablici nalaze se ocjene investicijskog kreditnog rejtinga dodijeljene Republici Hrvatskoj od strane četiri vodeće međunarodne agencije za utvrđivanje kreditne sposobnosti.

Dugoročni dug Moody's FITCH Standard&Poor's Rating and Investment Information

Dugoročni dug u stranoj valuti

Baa3 (27.01.1997.)

BBB- (28.06.2001.)

BBB (22.12.2004.)

BBB+ (10.11.2006.)

Dugoročni dug u domaćoj valuti

Baa1 (02.03.1999.)

BBB+ (28.06.2001.)

BBB + (30.06.1998.) NR

Outlook STABLE (14.01.2002.)

STABLE (06.07.2005.)

STABLE (12.08.2005.)

STABLE (10.11.2006.)

Kratkoročni dug Moody's FITCH Standard&Poor's Kratkoročni dug u stranoj valuti P-1 (24.05.2006.) F3 (28.06.2001.) A-3 (17.01.1997.)

Kratkoročni dug u domaćoj valuti NR NR A-2 (17.01.1997.)

Izvor: Bloomberg

U prosincu 2004. godine Standard & Poor's je po prvi put nakon sedam godina povećao kreditni rejting Republike Hrvatske za dugoročna zaduživanja u stranoj valuti s BBB- na BBB što je odraz snažnih reformi i strukturnih promjena unazad nekoliko godina, kao i stabilizacije razine vanjske zaduženosti javnog i privatnog sektora.

Rating and Investment Information je 10. studenoga 2006. nakon osam godina povećao kreditni rejting Republike Hrvatske za dugoročna zaduživanja u stranoj valuti s BBB na BBB+.

11

II UVJETI OBVEZNICA 2. TRANŠE REPUBLIKE HRVATSKE DOSPIJEĆA 2017. U IZNOSU HRK 3,0 MILIJARDE

Sažetak Uvjeta Obveznica 2. tranše:

HRK 3,0 milijarde obveznica Republike Hrvatske u nematerijaliziranom obliku, na ime, u denominaciji od HRK 1, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 4,75%, s dospijećem 08. veljače 2017., izdano je 09. srpnja 2007. ovisno i na temelju Ugovora o upisu 2. tranše obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2017. u iznosu od HRK 3,0 milijarde, sklopljenog 09. srpnja 2007. između Ministarstva financija Republike Hrvatske, u ime i za račun Republike Hrvatske kao Izdavatelja, te Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Societe Generale-Splitske banke d.d. i Zagrebačke banke d.d. kao zajedničkih Agenata i Pokrovitelja izdanja i Hrvatske poštanske banke d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Obveznice 2. tranše čine integralno izdanje Obveznica s izdanjem Obveznica 1. tranše od HRK 2,5 milijardi, kamatne stope 4,75%, izdanim 08. veljače 2007., ISIN oznake HRRHMFO172A5 i burzovne oznake RHMF-O-172A te se kao takvo zajednički smatra jednom jedinstvenom i istovrsnom obvezom Republike Hrvatske. Ministarstvo financija izdalo je ukupno HRK 5,5 milijardi Obveznica dospijeća 08. veljače 2017. uz mogućnost povećanja iznosa izdanja koje može nastupiti bilo koji dan nakon datuma izdanja do datuma dospijeća.

2.1. Pravni status Obveznica

Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Republike Hrvatske, međusobno su ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budućim, neosiguranim obvezama Republike Hrvatske, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa. 2.2. Izdavanje i upis

Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Societe Generale-Splitska banka d.d. i Zagrebačka banka d.d. kao zajednički Agenti i Pokrovitelji izdanja, Hrvatska poštanska banka d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., s jedne strane, te Ministarstvo financija Republike Hrvatske, u ime Republike Hrvatske kao Izdavatelja, s druge strane, sklopili su 09. srpnja 2007. Ugovor o upisu 2. tranše obveznica Republike Hrvatske dospijeća 2017. u iznosu od HRK 3,0 milijarde ("Ugovor o upisu"), kojim se Ministarstvo financija obvezalo izdati, a Erste & Steiermärkische Bank d.d, Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Societe Generale-Splitska banka d.d., Zagrebačka banka d.d., Hrvatska poštanska banka d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. obvezale upisati i uplatiti iznos od HRK 3,0 milijarde Obveznica 2. tranše sukladno Ugovoru o upisu.

Sredstva na ime upisa Obveznica 2. tranše od investitora na primarnom tržištu uplaćena su Ministarstvu financija 09. srpnja 2007., koje je isti dan otvorilo Registar Obveznica 2. tranše sukladno nominalnim iznosima upisa Obveznica 2. tranše. Agenti izdanja dostavili su Registar Obveznica 2. tranše SDA. Nakon primitka Registra Obveznica 2. tranše, SDA je otvorila vlasničke račune Agenata izdanja i investitora na primarnom tržištu, na koje je upisala njihove pozicije Obveznica sukladno Registru Obveznica 2. tranše, te vlasnicima Obveznica dostavila obavijest o stanju na njihovim računima.

Ministarstvo financija ima mogućnost povećanja iznosa izdanja koje može nastupiti bilo koji dan nakon datuma izdanja obveznica do datuma dospijeća.

12

2.3. Obračun kamate

Obveznice nose kamatu na glavnicu po stopi od 4,75% godišnje. Kamatna stopa računa se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu podijeljena s učestalošću isplate kamate iz Obveznica na godišnjoj razini. S obzirom na to, kamatna stopa kupona Obveznica iznosi 2,375%, što po HRK 1 Obveznica iznosi HRK 0,023750000. 2.4. Isplata kamate Prva isplata kamate bit će 08. kolovoza 2007. za razdoblje od i uključujući 08. veljače 2007. do, ali ne uključujući 08. kolovoza 2007. Sljedeće kamate isplaćivat će se polugodišnje prema sljedećem planu: 08. veljače 2008.; 08. kolovoza 2008.; 09. veljače 2009; 10. kolovoza 2009.; 08. veljače 2010.; 09. kolovoza 2010.; 08. veljače 2011.; 08. kolovoza 2011.; 08. veljače 2012.; 08. kolovoza 2012.; 08. veljače 2013.; 08. kolovoza 2013.; 10. veljače 2014.; 08. kolovoza 2014.; 09. veljače 2015.; 10. kolovoza 2015.; 08. veljače 2016.; 08. kolovoza 2016.; 08. veljače 2017.

2.5. Kašnjenje s isplatom kamate

U slučaju kašnjenja s plaćanjem kamate iz Obveznica, Ministarstvo financija platit će zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule:

C x p x n K= —————— 100 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate n = broj godina

Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula:

C x p x d K= —————— 36.500 odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= ————— 36.600 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate d = broj dana.

13

2.6. Isplata glavnice o dospijeću

Glavnica Obveznica 2. tranše u nominalnom iznosu od HRK 3,0 milijarde isplatit će se zajedno s glavnicom Obveznica 1. tranše u nominalnom iznosu od HRK 2,5 milijardi odjednom, na datum konačnog dospijeća 08. veljače 2017. 2.7. Prijevremena isplata glavnice Republika Hrvatska može, u bilo koje vrijeme, otkupiti Obveznice po bilo kojoj cijeni na tržištu ili na drugi način, pod uvjetom da, u slučaju kupnje javnom ponudom, takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima Obveznica. 2.8. Kašnjenje s isplatom glavnice U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Ministarstvo financija platit će zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule:

C x p x n K= —————— 100 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate n = broj godina

Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula:

C x p x d K= —————— 36.500 odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= ————— 36.600 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate d = broj dana.

14

2.9. Isplate iz Obveznica bez odbitaka

Sve isplate glavnice i kamata iz Obveznica bit će učinjene bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili budućih poreza, carina, akontacije poreza ili pristojbi svake prirode, osim ako takva ustega ili odbitak nije zakonska obveza u zemlji izdavatelja. Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Ministarstvo financija platit će dodatne iznose koji su potrebni da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo.

2.10. Izjave i jamstva Republike Hrvatske Ministarstvo financija, u ime Republike Hrvatske, jamči: (i) da Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Republike

Hrvatske, međusobno su ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budućim, neosiguranim obvezama Republike Hrvatske, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa;

(ii) da izdanje Obveznica predstavlja pravno valjanu obvezu Republike Hrvatske, te da je Ministarstvo financija za izdanje Obveznica ishodilo sva potrebna odobrenja i suglasnosti;

(iii) da izdanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske, te ugovorima u kojima su Republika Hrvatska ili Ministarstvo financija jedna od ugovornih strana;

(iv) da nikakvi parnični, upravni, arbitražni, ili slični postupci protiv i u vezi s Republikom Hrvatskom ili Ministarstvom financija nisu pokrenuti niti postoji vjerojatnost da će biti pokrenuti, čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost Republike Hrvatske ili Ministarstva financija da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica;

(v) da će, sve dok je i jedna Obveznica neisplaćena, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osiguralo kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz Obveznica ili njihove valjanosti i naplativosti;

(vi) da će ispunjavati sve obveze prema SDA i Zagrebačkoj burzi vezane za održanje članstva u SDA i za održanje Obveznica u uslugama Depozitorija, prijeboja i namire, te za održanje Obveznica u prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagrebačke burze;

(vii) da će obavijestiti Agente Izdanja o svakoj promjeni činjenica koja bi mogla utjecati na gore navedena jamstva.

2.11. Prijevremeno dospijeće Obveznica

Vlasnici Obveznica, koji samostalno ili skupno predstavljaju najmanje 2/3 ukupnog nominalnog iznosa izdanja Obveznica, imaju pravo proglasiti ukupno izdanje Obveznica dospjelim i plativim prije njegovog dospijeća i to u slučaju:

(i) objave općeg moratorija Republike Hrvatske na plaćanje duga;

(ii) neisplate o dospijeću kamate ili bilo kojeg drugog iznosa koji proizlazi iz Obveznica;

(iii) povreda izjava i jamstava, odnosno neispunjavanje obveza iz izjava i jamstava koje traje duže od 60 dana od pismene obavijesti o povredi, odnosno o neispunjavanju koju Societe

15

Generale-Splitska banka d.d. ("Administrativni agent"), na zahtjev vlasnika Obveznice, dostavi Ministarstvu financija;

(iv) neisplate, u iznosu većem od EUR 20 milijuna, od strane Izdavatelja obveza po kreditima ili drugim poslovima o originalnom dospijeću ili u slučajevima kada Izdavatelj bude pozvan od strane vjerovnika na plaćanje prije originalnog dospijeća.

Odluku o prijevremenom dospijeću Obveznica donosi Skupština koju čine svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica (HRK 1) nosi jedan glas na skupštini. Pravo sazivanja skupštine imaju vlasnici Obveznica koji raspolažu s najmanje 1/3 glasova. Odluke se donose kvalificiranom većinom, koju čine vlasnici Obveznica s više od 2/3 glasova.

Skupština ima sljedeće ovlasti:

(i) proglasiti slučaj povrede obveze Ministarstva, (ii) donijeti odluku o poduzimanju mjera prisilne naplate, (iii) donijeti odluku o prijevremenom dospijeću, (iv) donijeti odluku o izmjeni uvjeta Obveznica iz ugovora o upisu Obveznica, uz suglasnost

Ministarstva financija.

Sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica mora se zatražiti pisanim putem, preporučenom poštom od Administrativnog agenta. Po primitku zahtjeva za sazivanjem Skupštine vlasnika Obveznica Administrativni agent o tome će odmah obavijestiti SDA, Izdavatelja, ostale Agente izdanja i Zagrebačku burzu, te će u roku od sedam dana sazvati Skupštinu vlasnika Obveznica javnim oglasom objavljenim u najmanje dvije dnevne novine znatnije tiraže koje se prodaju na teritoriju Republike Hrvatske. Oglas kojim se saziva Skupština vlasnika Obveznica mora sadržavati jasnu naznaku predmeta o kojem se zahtijeva glasovanje i poziv na glasovanje izjašnjavanjem sa običnim “protiv” ili “za”.

Zaključno s danom primitka obavijesti o zahtjevu za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica, SDA će utvrditi popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu, te će u najkraćem roku dostaviti Administrativnom agentu popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu, prema stanju zaključno s danom primitka obavijesti o zahtjevu za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica. Administrativni agent će isti dan popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu dostaviti Ministarstvu financija i Agentima izdanja.

Skupština vlasnika Obveznica održava se pisanim putem, na način da vlasnici Obveznica koji su upisani u Depozitorij SDA na dan objave javnog oglasa mogu u roku od pet kalendarskih dana od dana objave oglasa glasovati pisanim putem preporučenom poštom dostavljenom Administrativnom agentu o prijedlogu o kojem se zahtijeva glasovanje. Prvog sljedećeg radnog dana nakon isteka roka za glasovanje, Administrativni agent i Agenti izdanja zajednički će utvrditi ishod glasovanja. Tako utvrđen ishod glasovanja Administrativni agent objavit će sljedeći radni dan na istovjetan način kao i zahtjev za sazivanjem Skupštine u formi odluke Skupštine vlasnika Obveznica.

U slučaju odluke Skupštine o prijevremenom dospijeću Obveznica, Administrativni agent će za račun vlasnika Obveznica pozvati Izdavatelja na prijevremenu otplatu Obveznica u roku od 15 kalendarskih dana od dana odluke Skupštine. Zatezna kamata počinje teći prvi radni dan po isteku spomenutog roka.

Zahtjev za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica i dokument o glasovanju moraju biti javnobilježnički ovjereni, s time da u slučaju vlasnika Obveznice koji je pravna osoba, u javnobilježničkoj ovjeri mora biti sadržana naznaka o tome da je dokument potpisala ovlaštena osoba.

Odluke Skupštine obvezujuće su za sve vlasnike Obveznica, a provodi ih Administrativni agent za račun svih vlasnika.

Troškove održavanja Skupštine snose pro rata vlasnici Obveznica, a regresiraju se od Ministarstva financija. Administrativni agent ne provodi prisilnu naplatu.

16

U svrhu održavanja Skupštine vlasnika Obveznica Ministarstvo financija je suglasno i ovlašćuje Administrativnog agenta da u bilo koje doba zatraži i obavi uvid u Depozitorij vlasnika Obveznica kod SDA. 2.12. Upis u Depozitorij SDA Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA (“Depozitorij”) pod ISIN oznakom HRRHMFO172A5, te su uvrštene u usluge prijeboja i namire SDA. 2.13. Trgovanje na sekundarnom tržištu

Obveznice 1. tranše uvrštene su u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze pod simbolom RHMF-O-172A dana 09. veljače 2007. Uvrštenje Obveznica 2. tranše u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze dana 10. srpnja 2007. provest će Agenti izdanja. Cjelokupni iznos Obveznica u prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagrebačke burze od 10. srpnja 2007. iznosit će HRK 5,5 milijardi i vodit će se pod burzovnom oznakom RHMF-O-172A.

Cijena uvrštenih Obveznica temeljit će se na tzv. “čistoj cijeni”, što znači da ne obuhvaća stečenu kamatu. Plaćanje po obavljenoj kupnji Obveznica obavlja se prema cijeni po kojoj se trgovalo uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate pa sve do pretpostavljenog dana namire, ne uključujući pretpostavljeni dan namire.

Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća slijedećeg kupona.

1. 08.08.2007 08.02.2007 07.08.2007 181 0,013121547 0,000131215472. 08.02.2008 08.08.2007 07.02.2008 184 0,012907609 0,000129076093. 08.08.2008 08.02.2008 07.08.2008 182 0,013049451 0,000130494514. 09.02.2009 08.08.2008 07.02.2009 184 0,012907609 0,000129076095. 10.08.2009 08.02.2009 07.08.2009 181 0,013121547 0,000131215476. 08.02.2010 08.08.2009 07.02.2010 184 0,012907609 0,000129076097. 09.08.2010 08.02.2010 07.08.2010 181 0,013121547 0,000131215478. 08.02.2011 08.08.2010 07.02.2011 184 0,012907609 0,000129076099. 08.08.2011 08.02.2011 07.08.2011 181 0,013121547 0,00013121547

10. 08.02.2012 08.08.2011 07.02.2012 184 0,012907609 0,0001290760911. 08.08.2012 08.02.2012 07.08.2012 182 0,013049451 0,0001304945112. 08.02.2013 08.08.2012 07.02.2013 184 0,012907609 0,0001290760913. 08.08.2013 08.02.2013 07.08.2013 181 0,013121547 0,0001312154714. 10.02.2014 08.08.2013 07.02.2014 184 0,012907609 0,0001290760915. 08.08.2014 08.02.2014 07.08.2014 181 0,013121547 0,0001312154716. 09.02.2015 08.08.2014 07.02.2015 184 0,012907609 0,0001290760917. 10.08.2015 08.02.2015 07.08.2015 181 0,013121547 0,0001312154718. 08.02.2016 08.08.2015 07.02.2016 184 0,012907609 0,0001290760919. 08.08.2016 08.02.2016 07.08.2016 182 0,013049451 0,0001304945120. 08.02.2017 08.08.2016 07.02.2017 184 0,012907609 0,00012907609

Isplata kuponaKupon Stečena kamata po danu (%)

Stečena kamata po danu po Obveznici

(HRK) Kraj razdoblja Broj danaPočetak

razdoblja

17

Godišnja kamatna stopa

Stečena kamata po danu (%)1 = 2 x Broj dana u razdoblju

1Stečenu kamatu po danu izraženu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem godišnje kamatne stope (4,75%) s godišnjom frekvencijom isplate kupona iz Obveznica (2 puta godišnje) i brojem dana u razdoblju između dvije isplate kupona. Stečena kamata2 = Stečena kamata po danu (%) x Broj Obveznica x Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona do, ali ne uključujući, dan namire x nominalna vrijednost Obveznica (HRK 1). 2Apsolutni iznos stečene kamate dobiva se množenjem stečene kamate po danu po Obveznici, izražene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, te brojem dana proteklim od zadnje isplate kupona do, ali ne uključujući, dan namire i nominalnom vrijednošću Obveznica (HRK 1).

Primjer izračuna ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom tržištu 1. Vrijednosni papir: Državna obveznica s dospijećem 08. veljače 2017.2. Kamatna stopa: 4,7500%3. Datum trgovanja: 11-lip-084. Datum namire: 16-lip-08 (datum namire na burzi = dan trgovanja + 3 radna dana)5. Datum zadnjeg dospijeća kupona: 8-vlj-086. Cijena Obveznica na Zagrebačkoj burzi (“čista cijena”): 103,25% (% nominalne vrijednosti Obveznica)7. Broj obveznica: 500.0008. Ukupna čista cijena (HRK): 516.250,00 (8.=7. x 6. x HRK 1)9. Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona do dana namire: 129 (9.=4.-5.)10. Stečena kamata po danu po Obveznici (HRK): 0,00013049451 (iz tabele “Stečena kamata”)11. Stečena kamata: 1,683379179%12. Stečena kamata (HRK): 8.416,90 (12.=10.x 9.x 7)13. Ukupna cijena (čista cijena + stečena kamata): 104,933379179% (13.=11. + 6.)14. Ukupno (čista cijena + stečena kamata): 524.666,90 (14.=12. + 8.) 2.14. Platni agent

Platni agent je Središnja depozitarna agencija sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova 62a.

Sredstva primljena od Ministarstva financija na ime kamate i glavnice Obveznica, SDA će, na datum dospijeća kamate, odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava vlasniku Obveznica, bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava od strane Ministarstva financija u korist SDA primjenjivat će se Pravila SDA i Ugovor o Platnom agentu sklopljen između Ministarstva financija i SDA.

Ukoliko je dan dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica neradni dan, isplata će dospjeti prvog sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SDA, te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj.

2.15. Administrativni agent

Administrativni agent je Societe Generale-Splitska banka d.d., Ruđera Boškovića 16, Split.

18

Administrativni agent će 28 dana prije dospijeća kamate i/ili glavnice iz Obveznica dostaviti Ministarstvu financija obavijest o datumu dospijeća i dospjelom iznosu, a na dan dospijeća kamate i/ili glavnice Obveznica dostaviti Ministarstvu financija i SDA pripadajući iznos kamate po Obveznici.

2.16. Obavijesti

Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, obavijesti vlasnika Obveznica Ministarstvu financija moraju biti dostavljene putem Administrativnog agenta Societe Generale-Splitske banke d.d., telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu:

Societe Generale-Splitska banka d.d. Ulica grada Vukovara 284a 10000 Zagreb Faks: (01) 632 7997

Obavijesti Agenata izdanja Ministarstvu financija moraju biti dostavljene telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu:

Ministarstvo financija RH Katančićeva 5 10000 Zagreb Faks: (01) 459 1388

2.17. Zastara Potraživanja prema Republici Hrvatskoj iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od 3 godine od datuma dospijeća pojedinog iznosa kamata, dok potraživanja iz glavnice Obveznica zastarijevaju u roku od 5 godina od datuma dospijeća glavnice. 2.18. Mjerodavno pravo i nadležnost

Mjerodavno pravo za Obveznice je pravo Republike Hrvatske.

Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njihovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o Stalno izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. 2.19. Namjena stečenog prihoda Neto prihod od izdavanja Obveznica bit će upotrijebljen za financiranje proračunskih rashoda i refinanciranje dospijeća obveznica RHMF07.

19

III REPUBLIKA HRVATSKA 3.1. Teritorij i stanovništvo Republika Hrvatska zauzima ukupnu površinu od 87.609 km2 (od čega na more otpada 31.067 km2). Ukupna gospodarska površina Republike Hrvatske iznosi 113.680 km2. Glavni grad Republike Hrvatske je Zagreb, koji je ujedno i najveći grad, sa 779.145 stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001., dok je ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske bio 4.437.460. 3.2. Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast

Sukladno Ustavu Republike Hrvatske iz 1990., Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Ustav je revidiran u studenome 1997., studenome 2000. i ožujku 2001. Odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora o proglašenju promjena Ustava Republike Hrvatske od 9. studenoga 2000. Hrvatska je prešla iz polupredsjedničkog sustava u parlamentarni.

U Republici Hrvatskoj, državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti, na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Hrvatski sabor (“Sabor”), je jednodomno predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Između ostaloga, Sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnici se biraju na vrijeme od četiri godine i nemaju obvezujući mandat. Posljednji izbori za Zastupnički dom Sabora održani su 23. studenog 2003. Ukupno je izabrano 152 saborska zastupnika. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog Sabora održanoj 22. prosinca 2003. za predsjednika Sabora izabran je Vladimir Šeks.

U sljedećoj tablici prikazani su rezultati parlamentarnih izbora održanih u studenom 2003.: Stranka Br. zastupničkih mjesta Postotak Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 66 43,4% Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 34 22,4% Hrvatska narodna stranka (HNS) 10 6,6% Hrvatska seljačka stranka (HSS) 10 6,6% Hrvatska stranka prava (HSP) 8 5,3% Istarska demokratska stranka (IDS) 4 2,6% LIBRA 3 2,0% Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 3 2,0% Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) 2 1,3% Liberalna stranka (LS) 2 1,3% Demokratski centar (DC) 1 0,7% Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS) 1 0,7% Primorsko goranski savez (PGS) 1 0,7% Samostalna demokratska srpska stranka 3 2,0% Zastupnici nacionalnih manjina 4 2,6% Ukupno 152 100,0%

Izvor: Izvješće Državnog izbornog povjerenstva Predsjednik Republike bira se neposrednim izborima na rok od 5 godina. Posljednji izbori održani su 16. siječnja 2005. kada je za Predsjednika Republike ponovno izabran Stjepan Mesić.

20

Vlada Republike Hrvatske sastoji se od predsjednika, kojeg predlaže predsjednik Republike, te članova, koje predlaže predsjednik Vlade, a kojima Sabor iskazuje povjerenje većinom glasova zastupnika. Povjerenje predsjedniku i članovima Vlade Republike Hrvatske Sabor je iskazao 23. prosinca 2003. Predsjednik Vlade je dr. Ivo Sanader, a ministar financija Ivan Šuker. 3.3. Međunarodni odnosi

Europska unija i SAD priznale su Republiku Hrvatsku 1992. kao suverenu državu. Iste godine Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih naroda i punopravnom državom-sudionicom OESS-a, a 1993. članicom Međunarodnog monetarnog fonda (“MMF”). Nakon toga slijedi članstvo u Svjetskoj banci, te nizu drugih međunarodnih financijskih (IDA, IFC, EBRD, BIS) i drugih institucija (ILO, CEI). Republika Hrvatska postaje članicom Vijeća Europe 1996. Od 1999. Hrvatska je sudionica Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Na putu prema članstvu u NATO-u, Hrvatska je u svibnju 2000. primljena u članstvo Partnerstva za mir, a u svibnju 2002. godine pozvana je u Akcijski plan za članstvo (MAP). Članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Hrvatska postaje 30. listopada 2000., a 05. prosinca 2002. potpisan je ugovor o pristupanju CEFTA-i.

Jedan od glavnih strateških ciljeva Republike Hrvatske punopravno je članstvo u Europskoj uniji. U listopadu 2000. Hrvatska je, prihvaćanjem Smjernica za vođenje pregovora i sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica (“SSP”) s Europskom unijom započela pregovore o pridruživanju. SSP parafiran je 14. svibnja 2001., a potpisan je na marginama sastanka Vijeća ministara u Luksemburgu 29. listopada 2001., te je stupio na snagu ratifikacijom u parlamentima svih 15 država članica, te Saboru i Europskom parlamentu. Tim sporazumom Republika Hrvatska postaje pridružena članica Europske unije, što je najvažniji korak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Privremeni sporazum primjenjuje se od 1. siječnja 2002., a na snagu je stupio 1. siječnja 2002. SSP je ratificiran u Saboru 5. prosinca 2001., u Europskom parlamentu 12. prosinca 2001., te u državama članicama EU do kraja listopada 2004. SSP stupio je na snagu 01. veljače 2005. godine. Republika je Hrvatska 21. veljače 2003. u Ateni predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Europska komisija predala je 10. srpnja 2003. Hrvatskoj Upitnik s 4.560 pitanja na koje je Republika Hrvatska uručila odgovore 9. listopada 2003. Republika Hrvatska potpisala je s Europskom komisijom dodatni Protokol 7 SSP-a kojim se regulira trgovina s proširenom Unijom koji se privremeno primjenjivao od 01. svibnja 2004., a stupio je na snagu također 1. veljače 2005. Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU 20. travnja 2004.

Europsko vijeće odlučilo je 18. lipnja 2004. promaknuti Hrvatsku u Službenog kandidata za članstvo u EU. Sukladno statusu kandidata za članstvo u EU Republika Hrvatska morala je izraditi Pretpristupni ekonomski program (PEP) za razdoblje 2005.-2007. koji je prihvaćen na sjednici Vlade RH 30. studenoga 2004. godine. Zemljama kandidatima za članstvo u EU to je strateški dokument, kojim se utvrđuje ekonomska politika za razdoblje koje prethodi ulasku u članstvo i strukturne reforme potrebne za što uspješnije pridruživanje EU. Također, to je prvi ekonomski dokument na osnovi kojeg će Europska komisija ocjenjivati provođenje reformi u RH. Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka 20. rujna 2005. godine potpisale su Ugovor za prvi Programski zajam za prilagodbu (PAL 1) vrijedan EUR 150 milijuna, a koji je namijenjen podršci strukturnim i institucionalnim reformama u hrvatskom javnom i privatnom sektoru odnosno u provedbi reformi koje su nužne i u ispunjavanju uvjeta za priključenje EU.

Vijeće ministara Europske unije u Luksemburgu, 03. listopada 2005. odlučilo je otvoriti pristupne pregovore Hrvatske s Europskom unijom. Prva i vrlo važna faza u procesu pregovaranja je screening. Svrha je screeninga utvrđivanje razlika između europskog zakonodavstva i zakonodavstva zemlje kandidata. Nakon završetka analitičkoga pregleda (screeninga) Odluku o otvaranju pregovora u pojedinom poglavlju, ovisno o ocjeni spremnosti države kandidatkinje, donose države članice u okviru Vijeća Europske unije. Otvaranjem pregovora o pojedinom poglavlju započinje sadržajna faza pregovora tijekom koje se pregovara o uvjetima pod kojima će država kandidatkinja prihvatiti,

21

primijeniti i provesti pravnu stečevinu Europske unije u tom poglavlju, uključujući prijelazna razdoblja koja je eventualno zatražila država kandidatkinja.

Sadržajni pregovori vode se temeljem pregovaračkih stajališta Europske unije i države kandidatkinje, koja se pripremaju za svako pojedino poglavlje pregovora slijedom rezultata screeninga.

Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje o pojedinom poglavlju pregovora, uz ispunjenost preduvjeta za njegovo zatvaranje, ono se smatra privremeno zatvorenim. Formalnu odluku o tome donosi međuvladina konferencija na ministarskoj razini. Sve do sklapanja Ugovora o pristupanju EU, ako se u tom poglavlju pravne stečevine donesu bitno novi propisi ili ako država kandidatkinja ne ispuni preduvjete i obveze koje je preuzela za to poglavlje pregovora, postoji mogućnost njegova ponovnog otvaranja.

Nakon otvaranja pristupnih pregovora 3. listopada 2005. godine, Hrvatska je 18. listopada 2006. godine završila postupak analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije ili tzv. screening.

Prva dva izvješća (znanost i istraživanje, obrazovanje i kultura) Vijeće EU prihvatilo je bez uvođenja minimalnih preduvjeta (benchmarks) te su ta poglavlja privremeno zatvorena.

Tri poglavlja – ekonomska i monetarna politika, industrijska politika i carinska unija – formalno su otvorena 21. prosinca 2006. godine, dok je poglavlje pravo intelektualnog vlasništva otvoreno 29. ožujka 2007. godine. Tijekom lipnja 2007. godine otvoreno je još šest poglavlja i to poglavlja– financijski nadzor, pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga, pravo trgovačkih društva, statistika, informacijsko društvo i financijske usluge. Dakle, za ukupno 10 poglavlja postavljena su mjerila za zatvaranje poglavlja. Nacrt zajedničkog stajališta za poglavlje zaštita potrošača i zdravlja predan je Vijeću, dok se nacrti zajedničkog stajališta za još tri poglavlja- vanjski odnosi, transeuropske mreže i prometna politika – upravo pripremaju.

Četiri izvješća o screnningu bez minimalnih preduvjeta (porezi, sloboda kretanja radnika, financijske i proračunske odredbe te energetika) dogovoreni su u Vijeću i očekuje se pregovaračko stajalište Hrvatske.

Deset izvješća o screnningu rezultiralo je uvođenjem minimalnih preduvjeta, a to su izvješća za poglavlja javne nabave, tržišno natjecanje, pravda, sloboda i sigurnost, socijalna politika i zapošljavanje, sloboda kretanja roba i kapitala, poljoprivreda, okoliš, sigurnost hrane i regionalna politika.

Dva izvješća o screnningu bez minimalnih preduvjeta (ribarstvo i koordinacija strukturnih instrumenata) i jedno izvješće s minimalnim preduvjetima (pravosuđe i temeljna prava) trenutno su na raspravi u Vijeću.1

Godina 2007. osim nastavka pregovora, Hrvatskoj donosi i nove mogućnosti uporabe pretpristupnih fondova EU i to kroz, u prošloj godini uspostavljen novi, jedinstveni instrument pretpristupne pomoći IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). Financijska vrijednost programa IPA prelazi 11 milijardi eura, a namijenjen je državama kandidatima za članstvo (Hrvatska, Makedonija i Turska) te državama potencijalnim kandidatima (Albanija, BIH, Crna Gora i Srbija). Program IPA zamjenjuje dosadašnje pretpristupne programe kao što su CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD i u ovoj je godini što se tiče Hrvatske za programe IPA namijenjeno 138,5 milijuna eura. Ukupno je do 2010. godine za Hrvatsku unutar programa IPA osiguran iznos od 589,9 milijuna eura.

U studenom 2006. uspješno je završen stand by aranžman koji je Hrvatska sklopila s MMF-om u kolovozu 2004.

U istom mjesecu Vlada je usvojila Pretpristupni ekonomski Program za razdoblje 2007.-2009. PEP 2007.-2009. prikazuje smjer ekonomske politike RH u srednjoročnom razdoblju s ciljem poticanja dugoročno održivog gospodarskog rasta i održavanja makroekonomske stabilnosti s naglaskom na povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i povećanja životnog standarda hrvatskih građana na putu prema Europskoj Uniji. 1Izvor: www.delhrv.cec.eu.int

22

Vlada Republike Hrvatske i Svjetska banka potpisale su u lipnju 2007. Ugovor o Drugom programskom zajmu za prilagodbu (PAL2) u iznosu od 150 milijuna eura. PAL2 je zajam od dvije tranše, od kojih će prva, u iznosu od 100 milijuna eura, biti isplaćena nakon što Sabor potvrdi Ugovor o zajmu i za tu tranšu nema nikakvih posebnih uvjeta. Druga tranša u iznosu od 50 milijuna eura trebala bi biti isplaćena do kraja ove godine i za njeno povlačenje trebat će nastaviti s provedbom reformi te ih dovršiti u planiranim rokovima.

Ciljevi koje podupire PAL2 su smanjenje veličine javnog sektora i povećanje njegove učinkovitosti kroz reforme javne uprave, zdravstva i željeznica te poboljšanje investicijske klime poticanjem veće aktivnosti i produktivnosti privatnog sektora. Tako se predviđa završetak privatizacije i smanjenje udjela države u poduzećima. Među ciljevima PAL2 programa su i smanjenje državnih potpora poduzećima, modernizacija pravosuđa i smanjenje administrativnih i regulatornih prepreka poslovanju.2 3.4. Gospodarstvo

Hrvatsko gospodarstvo temelji se na tržišnim načelima i privatnom vlasništvu.

Hrvatska ima relativno moderno diverzificirano gospodarstvo u kojem usluge čine više oko 62,5% bruto dodane vrijednosti u prvom tromjesečju 2007. godine. Poljoprivreda čini 8,0%, a industrija preostalih 29,5%. Iako su prihodi od turizma iznimno značajni za priobalni dio i otoke, Hrvatska nije ovisna niti o jednoj gospodarskoj aktivnosti. Tablica 1. Kretanje BDP-a u razdoblju od 2004. do 31.03. 2007. 2004. 2005. 2006. I.-III. 2007.Nominalni BDP (mil. HRK) 214. 983 231.349 250.590 62.561Nominalni BDP (mil. EUR) 28.681 31.263 34.220 8.498Realni rast BDP-a, % 4,3 4,3 4,8 7,0BDP po stanovniku (EUR) 6.461 7.038 7.706 -Tečaj HRK/EUR (prosjek razdoblja) 7,496 7,400 7,323 7,362

Izvor: DZS, HNB

U 2005., na osnovi tromjesečnih procjena, BDP je realno veći za 4,3% u odnosu na 2004. godinu. Iako se realni rast osobne potrošnje usporava već uzastopno tri godine, ista je u 2005. porasla je za 3,4% u odnosu na 2004. te je dala najznačajniji doprinos rastu BDP-a od 2,1 postotna boda. Državna potrošnja u 2005. blago je porasla za 0,8%, no njezin rast je i dalje slabiji od rasta ostalih kategorija agregatne potrošnje, te se njezin udio u BDP-u u 2005. smanjio na oko 20%. Doprinos državne potrošnje rastu BDP-a u 2005. gotovo je neutralan i iznosi 0,2 postotna boda. Investicije u kapital u 2005. ubrzale su rast na 4,8% te su dale znatan doprinos realnom rastu BDP-a s 1,4 postotna boda. Najveći dio investicija odnosi se na investicije u građevinske objekte. Doprinos promjene zaliha rastu BDP-a blago je pozitivan. Rast izvoza robe i usluga u 2005. se usporio (4,6%), dok je stopa rasta uvoza i robe u 2005. ostala ista kao i 2004. (3,5%). Doprinos neto inozemne potražnja rastu BDP-a iznosio je 0,1 postotni bod.

Prema podacima DZS-a, na osnovi tromjesečnih procjena, BDP za 2006. realno je veći za 4,8%. čime je ostvarena najviša stopa rasta u protekle tri godine. Najveći doprinos rastu BDP-a u 2006. ostvarile su investicije u fiksni kapital (3,2 postotna boda), potom osobna potrošnja (2,1 postotna boda), dok su državna potrošnja i promjene zaliha imale tek blagi utjecaj na rast BDP-a (redom 0,4 i 0,2 postotna boda), dok je neto inozemna potražnja utjecala na smanjenje realnog rasta BDP-a za 1,1 postotni bod.

2 Izvor: www.mfin.hr

23

U 2006. najviši porast ostvarile su investicije u fiksni kapital od 10,9%, uvoz roba i usluga rastao je po stopi od 7,3%, a izvoz roba i usluga 6,9%, dok je državna potrošnja porasla za 2,2%.

Prema podacima DZS-a, BDP je u prvom tromjesečju 2007. realno veći za 7,0% u odnosu na isto razdoblje 2006. Ovo je najviši porast kvartalnog BDP-a zabilježen u posljednje četiri i pol godine. U prvom tromjesečju ove godine osobna potrošnja ostvarila je najveći doprinos rastu BDP-a sa 4,4 postotna boda te investicije u fiksni kapital s 3,3 postotna boda, dok je državna potražnja imala znatno blaži utjecaj na rast BDP-a od 0,6 postotnih bodova. Smanjenju realnog rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine pridonijela je neto inozemna potražnja sa 1,2 postotna boda, dok je promjena zaliha imala gotovo neutralan učinak na realni rast BDP-a (pridonijela smanjenju za 0,2 postotna boda).

U prvom tromjesečju 2007. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine najviše su porasle investicije u fiksni kapital za 11,2%, potom osobna potrošnja za 7,1%, dok je državna potrošnja porasla za 2,8%. Uvoz roba i usluga u promatranom razdoblju porastao je za 3,7%, a izvoz roba i usluga za 3,0%.

Grafički prikaz 5. Stope rasta BDP-a*

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

2003

/I II III IV20

04/I II III IV

2005

/I II III IV20

06/I II III IV

2007

/I

%

* realne stope rasta u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine

Izvor: DZS

Ukupna industrijska proizvodnja u 2005. bila je veća za 5,1% u odnosu na 2004. I dok je prerađivačka industrija zabilježila stopu rasta od 6,5%, proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja je za 1,1%, a u rudarstvu i vađenju za 3,0%.

U 2006. ostvaren je rast ukupne industrijske proizvodnje od 4,5% u odnosu na 2005. Proizvodnja prerađivačke industrije viša je tako za 4,5%, proizvodnja u rudarstvu i vađenju za 10,3%, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za 1,6%.

Ukupna industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci 2007. veća je za veća je za 8,1% od proizvodnje u istom razdoblju 2006., dok je u usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2006. industrijska proizvodnja u svibnju 2007. veća za 12,5%. Proizvodnja prerađivačke industrije koja čini 79,3% ukupne industrijske proizvodnje u prvih pet mjeseci ove godine porasla je za značajnijih 10,6%, a proizvodnja u rudarstvu i vađenju veća je za 10,3%, dok je proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja za 7,1%.

Prema podacima DZS-a, proizvodnost rada u industriji u 2005. veća je za 3,6 % u odnosu na 2004.

Proizvodnost rada u industriji u 2006. veća je za 5,6% u odnosu na 2005. Najviše je porasla proizvodnost rada u rudarstvu i vađenju (za 11,5%), potom u prerađivačkoj industriji (za 5,7%), a najniža stopu rasta zabilježena je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (za 1,8%).

24

Proizvodnost rada u industriji razdoblju od siječnja do travnja 2007. veća je za 8,0% u usporedbi s istim razdobljem 2006. Tako je proizvodnost rada u prva četiri mjeseca ove godine u usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine najviše porasla u rudarstvu i vađenju (za 13,9%), a potom u prerađivačkoj industriji (za 10,0%), dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja za 6,3%.

Grafički prikaz 6. Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje

90,095,0

100,0105,0110,0115,0120,0125,0130,0135,0140,0145,0

2001

/I IV VII X20

02/I IV VII X

2003

/I IV VII X20

04/I IV VII X

2005

/I IV VII X20

06/I IV VII X

2007

/I IV

Izvorni indeksi, 2000.=100 Desezonirani indeksi Trend-indeksi

Izvor: DZS

Grafički prikaz 7. Kretanje indeksa potrošačkih cijena, proizvođačkih cijena i temeljnog indeksa potrošačkih cijena*

97,0

98,0

99,0

100,0

101,0

102,0

103,0

104,0

105,0

106,0

107,0

2002

/I V IX

2003

/I V IX

2004

/I V IX

2005

/I V IX

2006

/I V IX

2007

/I

Potrošačke cijene Proizvođačke cijene Temeljna inflacija

*usporedba na isti mjesec prethodne godine Izvor: DZS

25

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena u 2005. godini porasle su za 3,3% u odnosu na 2004. godinu. Najveću utjecaj na navedeni rast potrošačkih cijena imali su rast cijena prehrane, električne struje, najamnine, zdravstvenih usluga, naftnih derivata te odjeće i obuće. Prosječna godišnja stopa promjene temeljne inflacije u 2005. iznosila je 3,1%.

U 2006. cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena porasle su za 3,2%. Najviše su porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (7,8%), usluge zdravstva (7,0%), ugostiteljske usluge (3,2%), obrazovne usluge (3,1%). Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su za 2,5 %, alkoholnih pića i duhana 1,7%, odjeće i obuće 2,3%, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje 2,4%, prometnih usluga 2,6%, rekreacije i kulturnih usluga 0,8%, ostalih dobara i usluga 2,6% dok su cijene komunikacijskih usluga ostale nepromijenjene. Prosječna godišnja stopa promjene temeljne inflacije u 2006. iznosila je 2,5%.

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2007. u odnosu na travanj 2007. u prosjeku su više za 0,5%, dok su u odnosu na svibanj 2006. više za 2,2%, a u godišnjem prosjeku za 2,5%. Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2007. u odnosu na travanj 2007. imale su cijene odjeće i obuće (za 0,19%) alkoholnih pića i duhana (za 0,10%), cijene prometa (za 0,09%), cijene prehrane i bezalkoholnih pića te cijene rekreacije i kulture (za 0,06%), a jedini doprinos smanjenju (-0,10%) imale su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (centralno grijanje). U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u svibnju 2007. u odnosu na travanj 2007. u prosjeku su više za 0,6%, a cijene usluga niže za 0,1%.

Prosjek cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2005. u odnosu na prosjek 2004. viši je za 3,0%. U 2005. najveći porast cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima zabilježen je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (5,1%), rudarstvu i vađenju (3,5%), a najniži u prerađivačkoj industriji (2,5%). Prosjek cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2006. u odnosu na prosjek 2005. viši je za 2,9%. U promatranom razdoblju najveći porast cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima zabilježen je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (5,0%), rudarstvu i vađenju (2,5%), a najniži u prerađivačkoj industriji (2,3%).

Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prvih pet mjeseci 2007. više su za 2,1% u odnosu isto razdoblje prethodne godine. Najviši porast industrijskih cijena pri proizvođačima zabilježen je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (6,4%), potom u rudarstvu i vađenju (4,6%), dok su cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prerađivačkoj industriji zabilježile tek blagi rast od 0,9%.3

Stopa registrirane nezaposlenosti prema DZS-u u prosincu 2006. iznosila je 17,0% što je u usporedbi s prosincem 2005. kada je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 18,0% smanjenje za 1,0 postotni bod. U svibnju ove godine stopa nezaposlenosti prema DZS-u iznosila je 15,1% što je u odnosu na svibanj 2006. kada je ista iznosila 16,7% smanjenje za 1,6 postotnih bodova.

U 2005. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom iznosila je 4.376 kuna i realno je viša za 1,5% u odnosu na 2004. Prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 6.248 kuna, što je u odnosu 2004. realno više za 1,1%. U 2006. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 4.603 kune, što je u odnosu na 2005. realno više za 1,9%. Prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 6.634 kune, što predstavlja realno povećanje od 2,9% u odnosu na 2005.

Za razdoblje od siječnja do travnja 2007. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 4.732 kune i realno je viša za 3,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 6.866 kuna što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine realno više za 4,5%.

3 Izvor: DZS

26

3.5. Ostvarenje proračuna Zakonom o proračunu od 29. svibnja 2003. utvrđen je postupak pripreme, odobrenja i provođenja Državnog proračuna. Jedan od uvjeta propisanih tim zakonom je da omjer nepodmirenog iznosa državnoga duga na kraju godine u odnosu na projekciju BDP-a može biti veći od prošlogodišnjeg omjera, s tim da navedeni omjer ne bude veći od 60% BDP-a. Sabor donosi Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za svaku fiskalnu godinu.

Tablica 2. Konsolidirana opća država prema ekonomskoj klasifikaciji u 2004., 2005. i 2006.

godini

(000 HRK) I.-XII. 2004. I.-XII. 2005. I.-XII. 2006.

1 PRIHODI (11+12+13+14) 96.426.967 103.100.941 112.281.724 11 Porezi (111+113+114+115+116) 56.425.728 60.521.399 66.768.245 111 Porezi na dohodak, dobit i kapitalnu dobit 12.160.712 13.396.910 15.972.291 113 Porezi na imovinu 730.913 763.635 961.823 114 Porezi na dobra i usluge 41.587.966 44.414.503 47.894.481 115 Porezi na međunarodnu trgovinu 1.590.727 1.562.930 1.588.456 116 Ostali porezi 355.410 383.421 351.194 12 Socijalni doprinosi 29.477.597 31.301.340 33.877.148 13 Pomoći 13.992 28.149 196.999 14 Ostali prihodi 10.509.650 11.250.053 11.439.332

2 RASHODI (21+22+24+25+26+27+28) 94.286.501 100.510.748 107.707.684 21 Naknade zaposlenima 25.505.196 26.679.700 28.209.761 22 Korištenje dobara i usluga 9.679.316 10.876.095 13.301.592 24 Kamate 4.423.239 5.102.697 5.470.293 25 Subvencije 5.694.425 6.000.064 6.561.952 26 Pomoći 1.008.884 1.390.464 1.464.160 27 Socijalne naknade 41.021.808 42.468.952 44.823.929 28 Ostali rashodi 6.953.634 7.992.776 7.875.997

NETO-BRUTO OPERATIVNI SALDO (1-2) 2.140.466 2.590.193 4.574.040

3 PROMJENA NETO VRIJEDNOSTI: TRANSAKCIJE (31+32-33) 2.140.466 2.590.192 4.574.041

31 NETO NEFINANCIJSKA IMOVINA (311+312+313+314) 10.494.818 9.059.706 9.075.293

311 Dugotrajna proizvedena imovina 10.371.227 8.900.043 8.743.945 312 Zalihe 0 0 -80.226 313 Pohranjene vrijednosti 7.683 7.429 8.262 314 Neproizvodna imovina 115.909 152.234 403.312

NETO POZAJMLJIVANJE-ZADUŽIVANJE (1-2-31) -8.354.352 -6.469.513 -4.501.253

TRANSAKCIJE U FINANCIJSKOJ IMOVINI I OBVEZAMA (FINANCIRANJE) (32-33) -8.354.352 -6.469.514 -4.501.252

32 NETO FINANCIJSKA IMOVINA (321+322+323) 104.242 1.305.876 -2.620.356

21 Tuzemna 96.150 1.310.733 -2.637.037 322 Inozemna 8.092 -4.857 16.681 323 Monetarno zlato i SPV 0 0 0

33 NETO OBVEZE (331+332) 8.458.594 7.775.390 1.880.896 331 Tuzemne 4.339.219 11.911.231 5.363.615 332 Inozemne 4.119.375 -4.135.841 -3.482.719

Napomena: Na gotovinskom načelu Izvor: Ministarstvo financija

27

Tablica 3. Konsolidirana opća država prema ekonomskoj klasifikaciji u razdoblju od siječnja do ožujka 2006. i 2007. godine

(000 HRK) I.-III. 2006. I.-III. 2007.

1 PRIHODI (11+12+13+14) 24.628.852 27.808.333 11 Porezi (111+113+114+115+116) 14.379.509 16.138.963 111 Porezi na dohodak, dobit i kapitalnu dobit 3.498.994 4.150.899 113 Porezi na imovinu 212.060 245.612 114 Porezi na dobra i usluge 10.233.657 11.299.541 115 Porezi na međunarodnu trgovinu 341.984 357.299 116 Ostali porezi 92.814 85.612 12 Socijalni doprinosi 7.954.297 8.741.858 13 Pomoći 4.061 12.384 14 Ostali prihodi 2.290.985 2.915.128

2 RASHODI (21+22+24+25+26+27+28) 25.605.611 27.466.734 21 Naknade zaposlenima 6.841.295 7.313.958 22 Korištenje dobara i usluga 2.736.354 3.022.922 24 Kamate 1.953.146 1.832.131 25 Subvencije 1.848.229 1.878.107 26 Pomoći 172.613 194.003 27 Socijalne naknade 10.714.485 11.689.788 28 Ostali rashodi 1.339.489 1.535.825

NETO-BRUTO OPERATIVNI SALDO (1-2) -976.759 341.599

3 PROMJENA NETO VRIJEDNOSTI: TRANSAKCIJE (31+32-33) -976.757 341.597

31 NETO NEFINANCIJSKA IMOVINA (311+312+313+314) 1.484.493 1.748.090 311 Dugotrajna proizvedena imovina 1.315.343 1.876.465 312 Zalihe -11.785 -173.789 313 Pohranjene vrijednosti 1.646 1.273 314 Neproizvodna imovina 179.289 44.141

NETO POZAJMLJIVANJE-ZADUŽIVANJE (1-2-31) -2.461.252 -1.406.491

TRANSAKCIJE U FINANCIJSKOJ IMOVINI I OBVEZAMA (FINANCIRANJE) (32-33) -2.461.250 -1.406.493

32 NETO FINANCIJSKA IMOVINA (321+322+323) -551.793 230.123 21 Tuzemna -551.793 230.123 322 Inozemna 0 0 323 Monetarno zlato i SPV 0 0

33 NETO OBVEZE (331+332) 1.909.457 1.636.616 331 Tuzemne 4.805.502 2.290.686 332 Inozemne -2.896.045 -654.070

Napomena: Na gotovinskom načelu Izvor: Ministarstvo financija

28

Tablica 4. Konsolidirana opća država prema razinama državne vlasti u 2004., 2005. i 2006.

(000 HRK) I.-XII. 2004. I.-XII. 2005. I.-XII. 2006.

1 PRIHODI (A+B+C) 96.426.967 103.100.941 112.281.724 A) Državni proračun 80.463.518 85.653.010 95.234.356 B) Izvanproračunski korisnici 6.555.766 6.989.463 5.146.196 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 9.407.683 10.458.468 11.901.172

2 RASHODI (A+B+C) 94.286.501 100.510.749 107.707.683 A) Državni proračun 80.607.176 85.239.872 90.524.082 B) Izvanproračunski korisnici 5.080.273 5.556.950 6.714.010 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 8.599.052 9.713.927 10.469.591

NETO-BRUTO OPERATIVNI SALDO (1-2) 2.140.466 2.590.192 4.574.041

3 PROMJENA NETO VRIJEDNOSTI: TRANSAKCIJE 2.140.466 2.590.192 4.574.041

31 NETO NEFINANCIJSKA IMOVINA 10.494.818 9.059.707 9.075.293 Nabava (A+B+C) 11.359.790 9.924.477 10.347.240 A) Državni proračun 1.663.868 1.828.818 1.908.482 B) Izvanproračunski korisnici 6.984.515 5.195.362 4.924.878 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 2.711.407 2.900.297 3.513.880

Prodaja (A+B+C) 864.972 864.770 1.271.947 A) Državni proračun 244.401 275.149 352.690 B) Izvanproračunski korisnici 30.519 49.614 379.692 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 590.052 540.007 539.565

NETO POZAJMLJIVANJE-ZADUŽIVANJE (1-2-31) -8.354.352 -6.469.515 -4.501.252

TRANSAKCIJE U FINANCIJSKOJ IMOVINI I OBVEZAMA (FINANCIRANJE) (33-32) 8.354.351 6.469.514 4.501.251

32 NETO FINANCIJSKA IMOVINA (321+322+323) 104.242 1.305.876 -2.620.356 321 Tuzemna (A+B+C) 96.150 1.310.733 -2.637.037

A) Državni proračun 138.090 1.747.681 -3.062.058 B) Izvanproračunski korisnici -119.979 -133.065 478.152 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 78.039 -303.883 -53.131

322 Inozemna (A+B+C) 8.092 -4.857 16.681 A) Državni proračun 9.786 -4.857 16.681 B) Izvanproračunski korisnici 0 0 0 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave -1.694 0 0

323 Monetarno zlato i SPV 0 0 0

33 NETO OBVEZE (331+332) 8.458.593 7.775.390 1.880.895 331 Tuzemne (A+B+C) 4.339.219 11.911.231 5.363.615

A) Državni proračun 4.038.705 10.591.560 3.166.260 B) Izvanproračunski korisnici 68.975 1.450.118 2.116.532 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 231.539 -130.447 80.823

332 Inozemne (A+B+C) 4.119.374 -4.135.841 -3.482.720 A) Državni proračun 270.335 -5.080.612 -3.943.256 B) Izvanproračunski korisnici 3.945.985 1.037.777 551.133 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave -96.946 -93.006 -90.597

Napomena: na gotovinskom načelu Izvor: Ministarstvo financija

29

Tablica 5. Konsolidirana opća država prema razinama državne vlasti u razdoblju od siječnja do ožujka 2006. i 2007. godine

(000 HRK) I.-III. 2006. I.-III. 2007.

1 PRIHODI (A+B+C) 24.628.852 27.808.332 A) Državni proračun 21.155.653 23.848.740 B) Izvanproračunski korisnici 911.227 919.515 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 2.561.972 3.040.077

2 RASHODI (A+B+C) 25.605.610 27.466.735 A) Državni proračun 22.172.360 23.918.684 B) Izvanproračunski korisnici 1.165.154 1.061.444 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 2.268.096 2.486.607

NETO-BRUTO OPERATIVNI SALDO (1-2) -976.758 341.597

3 PROMJENA NETO VRIJEDNOSTI: TRANSAKCIJE -976.758 341.597

31 NETO NEFINANCIJSKA IMOVINA 1.484.492 1.748.090 Nabava (A+B+C) 1.726.164 2.169.660 A) Državni proračun 235.510 332.408 B) Izvanproračunski korisnici 674.566 875.321 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 816.088 961.931 Prodaja (A+B+C) 241.672 421.570 A) Državni proračun 69.256 248.041 B) Izvanproračunski korisnici 47.388 48.394 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 125.028 125.135

NETO POZAJMLJIVANJE-ZADUŽIVANJE (1-2-31) -2.461.250 -1.406.493

TRANSAKCIJE U FINANCIJSKOJ IMOVINI I OBVEZAMA (FINANCIRANJE) (33-32) 2.461.249 1.406.492

32 NETO FINANCIJSKA IMOVINA (321+322+323) -551.793 230.123 321 Tuzemna (A+B+C) -551.793 230.123

A) Državni proračun -517.178 345.952 B) Izvanproračunski korisnici 76.513 -197.726 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave -111.128 81.897

322 Inozemna (A+B+C) 0 0 A) Državni proračun 0 0 B) Izvanproračunski korisnici 0 0 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 0 0

323 Monetarno zlato i SPV 0 0

33 NETO OBVEZE (331+332) 1.909.456 1.636.615 331 Tuzemne (A+B+C) 4.805.502 2.290.685

A) Državni proračun 4.883.826 2.114.689 B) Izvanproračunski korisnici -24.407 186.281 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave -53.917 -10.285

332 Inozemne (A+B+C) -2.896.046 -654.070 A) Državni proračun -3.130.083 -572.037 B) Izvanproračunski korisnici 271.978 -76.459 C) Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave -37.941 -5.574

Napomena: na gotovinskom načelu Izvor: Ministarstvo financija

30

Prihodi konsolidirane opće države u 2006. iznosili su HRK 112,3 milijardi što je za milijardu kuna više od plana, te su u odnosu na 2005. povećani za 8,9%. Udio ukupnih prihoda konsolidirane opće države u BDP-u u 2005. iznosio je 44,8%. Porezni prihodi u 2006. činili su 59,5% ukupnih prihoda konsolidirane opće države, socijalni doprinosi 30,2%, a ostali prihodi 10,3%. Gotovo svi prihodi opće države zabilježili su rast u odnosu na 2005. Porezni prihodi u 2005. ostvarili su rast od 10,3%, socijalni doprinosi 8,2%, a ostali prihodi 3,2%. U okviru najznačajnijih komponenti poreznih prihoda, porezi na dohodak, dobit i kapitalnu dobit porasli su za 19,2%, dok su porezi na dobra i usluge u koje ubrajamo PDV, porez na prodaju i trošarine porasli za 7,8%. Prihodi od PDV-a ostvareni u 2006. iznosili su HRK 34,9 milijardi što je za HRK 2,7 milijardi više u usporedbi sa 2005. Ovo povećanje rezultat je prvenstveno vrlo dobre turističke sezone i jake gospodarske aktivnosti tijekom 2006. Porez na dohodak ostvaren je u iznosu od HRK 8,8 milijardi što je za 5,3% više od planiranog iznosa i za 12,6% više u odnosu na 2005. Ovo povećanje rezultat je kumulativnog učinka povećanja plaća i međugodišnjeg smanjenja nezaposlenosti. Porez od prihoda na dobit ostvaren je u iznosu od HRK 7,2 milijarde što je za 11,3% više od planiranog iznosa i čak za 28,5% više u odnosu na 2005. što je rezultat rasta industrijske proizvodnje i poslovanja.

Rashodi konsolidirane opće države u 2006. iznosili su HRK 107,7 milijardi i povećani su za 7,2% u odnosu na 2005. što je u skladu sa planiranim rashodima. U strukturi rashoda dominiraju socijalne naknade s 41,6%, slijede naknade zaposlenima 26,2%, korištenje dobara i usluga 12,3%, te ostali rashodi 7,3%, subvencije 6,1%, kamate 5,1%, te pomoći 1,4%. U okviru najznačajnijih komponenti rashoda, socijalne naknade u 2006. porasle su za 5,5%, naknade zaposlenima za 5,7%, a korištenje dobara i usluga 22,3%.

U strukturi prihoda konsolidirane opće države prema razinama državne vlasti 84,8% ostvarenih prihoda u 2006. odnosi se na državni proračun, 4,6% na prihode izvanproračunskih korisnika i 10,6% na prihode lokalne države. Prihodi državnog proračuna u 2006. porasli su za 11,2%, prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 13,8%, dok su se prihodi izvanproračunskih korisnika smanjili za 26,4%. U strukturi rashoda dominiraju rashodi državnog proračuna s 84,0%, slijede rashodi lokalne države s udjelom od 9,7% te rashodi izvanproračunskih korisnika s 6,2%. Rashodi državnog proračuna u 2006. porasli su za 6,2%, rashodi izvanproračunskih korisnika 20,8%, a rashodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 7,8%.

Razliku između ostvarenih prihoda i rashoda konsolidirane opće države čini pozitivni operativni saldo u 2006. iznosu HRK 4,6 milijardi što je za 76,6% više nego 2005. Primarni operativni saldo, koji služi kao pokazatelj tekuće fiskalne politike obzirom da se iz izračuna salda isključuju rashodi za kamate te se tako eliminira utjecaj prošlih deficita i akumuliranog javnog duga, iznosio je u 2006. HRK 10,0 milijardi što je za 30,6% više nego 2005. Umanjivanjem operativnog salda za povećanje neto nefinancijske imovine u iznosu od HRK 9,1 milijardi neto zaduživanje iznosi HRK 4,5 milijardi, koje je financirano povećanjem obveza u iznosu HRK 1,9 milijardi, dok se financijska imovina smanjila za HRK 2,6 milijardi. Cjelokupno povećanja obveza u 2006. odnosi se na povećanje domaćih obveza za HRK 5,4 milijardi dok su se inozemne obveze smanjile za HRK 3,5 milijardi. Ovakva struktura financiranja posljedica je okretanja države domaćem tržištu kapitala čime se nastoji potaknuti njegov daljnji razvoj, usporiti rast inozemnog duga i smanjiti izloženost države tečajnom riziku. Ovakvi trendovi nastavljaju se i u prvom tromjesečju 2007.

Prihodi konsolidirane opće države u razdoblju od siječnja do ožujka 2007. iznosili su HRK 27,8 milijardi što je za 12,9% više u odnosu na isto razdoblje 2006. Porezni prihodi u promatranom razdoblju činili su 58,0% ukupnih prihoda konsolidirane opće države, socijalni doprinosi 31,4% i ostali prihodi 10,6%. Gotovo svi prihodi opće države zabilježili su rast. Porezni prihodi ostvarili su rast od 12,2%, socijalni doprinosi 9,9%, a ostali prihodi 27,6%. U okviru najznačajnijih komponenti poreznih prihoda, porezi na dohodak, dobit i kapitalnu dobit porasli su za 18,6%, dok su porezi na dobra i usluge u koje ubrajamo PDV, porez na prodaju i trošarine porasli za 10,4%. Prihodi od PDV-a iznosili su HRK 8,4 milijardi što je za 11,2% više u usporedbi sa istim razdobljem prethodne godine. Porez na dohodak ostvaren je u iznosu od HRK 2,5 milijardi i viši je za 10,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Dio prihoda od poreza na dohodak iz državnog proračuna pripao je jedinicama lokalne (regionalne) samouprave kao nadomjestak za prihod od poreza na dobit. Porez od

31

prihoda na dobit ostvaren je u iznosu od HRK 1,7 milijardi i viši je za čak 33,7%. Procesom decentralizacije prihod od poreza na dobit u cijelosti je prihod državnog proračuna.

Rashodi konsolidirane opće države u razdoblju od siječnja do ožujka 2007. iznosili su HRK 27,5 milijardi i povećani su za 7,3% u odnosu na isto razdoblje 2006. U strukturi rashoda dominiraju socijalne naknade s 42,6%, slijede naknade zaposlenima 26,6%, korištenje dobara i usluga 11,0%, te ostali rashodi 5,6%, subvencije 6,8%, kamate 6,7%, te pomoći 0,7%. U okviru najznačajnijih komponenti rashoda, socijalne naknade su u promatranom razdoblju porasle za 9,1%, naknade zaposlenima 6,9%, a korištenje dobara i usluga 10,5%.

U strukturi prihoda konsolidirane opće države prema razinama državne vlasti u razdoblju od siječnja do ožujka 2007. od ukupno ostvarenih prihoda, 85,8% prihodi su državnog proračuna, 10,9% prihodi lokalne države, a 3,3% prihodi izvanproračunskih korisnika. Prihodi državnog proračuna u promatranom razdoblju porasli su za 12,7%, prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 18,7%, a prihodi izvanproračunskih korisnika smanjili za 0,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U strukturi rashoda dominiraju rashodi državnog proračuna s 87,1%, slijede rashodi lokalne države s udjelom od 9,1% te rashodi izvanproračunskih korisnika s 3,9%. Rashodi državnog proračuna u promatranom razdoblju porasli su za 7,9%, rashodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 9,6% dok su se rashodi izvanproračunskih korisnika smanjili za 8,9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Razliku između ostvarenih prihoda i rashoda konsolidirane opće države u razdoblju od siječnja do ožujka 2007. čini pozitivni operativni saldo u iznosu od HRK 341,6 milijuna. Primarni operativni saldo iznosio je HRK 2,2 milijarde što je za čak 122,6% više u odnosu na isto razdoblje 2006. Umanjivanjem operativnog salda za povećanje neto nefinancijske imovine u iznosu od HRK 1,7 milijardi neto zaduživanje iznosi HRK 1,4 milijarde, koje je financirano povećanjem obveza u iznosu HRK 1,6 milijardi, dok se financijska imovina povećala za HRK 230,0 milijuna. Cjelokupno povećanja obveza u promatranom razdoblju odnosi se na povećanje domaćih obveza za HRK 2,3 milijarde dok su se inozemne obveze smanjile za HRK 654,1 milijun.

32

Tablica 6. Mjere manjka/viška i financiranje konsolidirane opće države prema GFS 2001 metodologiji

(000 HRK) 2004. % BDP-a 2005. % BDP-a 2006. % BDP-a I. - III. 2006. % BDP-a I. - III. 2007. % BDP-a

TRANSAKCIJE KOJE UTJEČU NA NETO VRIJEDNOST1 Prihodi 96.426.967 44,9% 103.100.941 44,6% 112.281.724 44,8% 24.628.852 43,4% 27.808.333 44,4%2 Rashodi 94.286.501 43,9% 100.510.748 43,4% 107.707.683 43,0% 25.605.611 45,1% 27.466.734 43,9%24 Rashodi za kamate 4.423.239 2,1% 5.102.697 2,2% 5.470.293 2,2% 1.953.146 3,4% 1.832.131 2,9%Neto-bruto operativni saldo (1-2) 2.140.466 1,0% 2.590.193 1,1% 4.574.041 1,8% -976.759 -1,7% 341.599 0,5%Primarni operativni saldo (1-2+24) 6.563.705 3,1% 7.692.890 3,3% 10.044.334 4,0% 976.387 1,7% 2.173.730 3,5%TRANSAKCIJE NA NEFINANCIJSKOJ IMOVINI31 Neto stjecanje nefinancijske imovine 10.494.818 4,9% 9.059.706 3,9% 9.075.292 3,6% 1.484.493 2,6% 1.748.090 2,8%

Neto pozajmljivanje - zaduživanje (1-2-31) -8.354.352 -3,9% -6.469.514 -2,8% -4.501.252 -1,8% -2.461.251 -4,3% -1.406.492 -2,2%

Financiranje (33-32) 8.354.352 3,9% 6.469.514 2,8% 4.501.252 1,8% 2.461.251 4,3% 1.406.492 2,2%

TRANSAKCIJE NA FINANCIJSKOJ IMOVINI I OBVEZAMA

32 Neto stjecanje financijske imovine 104.242 0,0% 1.305.876 0,6% -2.620.356 -1,0% -551.793 -1,0% 230.123 0,4%

33 Neto stjecanje obveza 8.458.594 3,9% 7.775.390 3,4% 1.880.896 0,8% 1.909.457 3,4% 1.636.616 2,6%

Izvor. Ministarstvo financija

33

3.6. Porezni sustav

Porezni sustav u Hrvatskoj uključuje direktno oporezivanje kroz porez na dohodak i porez na dobit, te indirektno oporezivanje kroz porez na dodanu vrijednost.

Fiskalna godina jednaka je kalendarskoj, a ukupan broj pravnih i fizičkih osoba – poreznih obveznika iznosi oko 2,2 milijuna. Značajan korak u prilagodbi poreznog sustava s onim u Europskoj uniji učinjen je u siječnju 1998. uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (“PDV”). Porez na dodanu vrijednost obračunava se po stopama od 0% i 22%. Od 01. siječnja 2006. godine po stopi od 10% plaća će se porez na dodanu vrijednost na sve turističke usluge pa tako i na usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Porez na dodanu vrijednost po stopi od 0% plaća se na sve vrste kruha, sve vrste mlijeka, knjige, određene lijekove, proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantate, kao i ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka, znanstvene časopise te usluge javnog prikazivanja filmova. Osim stope 0 % u Republici Hrvatskoj postoje i brojna oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi od 22% na poreznu osnovicu.

Prema propisima o porezu na dohodak što su sada na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj, dohodak se oporezuje po četiri stope, 15%, 25%, 35% i 45%. Osobni odbitak poreznog obveznika iznosi HRK 1.600. Poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od osiguranja, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Porezni obveznici, rezidenti Republike Hrvatske, oporezuju se i prirezom porezu na dohodak, kao vrstom lokalnog poreza, i to po stopama koje utvrde nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno gradovi i općine. Prirez porezu na dohodak plaća se prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta obveznika prireza. Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na oročene depozite i depozite po viđenju, na žiro, tekuće i devizne račune, a koje fizičke osobe ostvaruju od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Dohotkom se ne smatraju niti kamate po vrijednosnim papirima koji su izdani u skladu s posebnim zakonom, kao ni dohoci od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika. Od 01. siječnja 2005. godine dohotkom se ne smatraju ni primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji se isplaćuju po rasporedu dobiti ostvarene poslije 01. siječnja 2005. godine.

Porez na dobit plaća se po stopi od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu. Prema propisima o porezu na dobit što su sada na snazi i primjenjuju se u Republici Hrvatskoj nerezidenti, inozemne pravne osobe, ne plaćaju porez na dobit po odbitku (withholding tax) na dividende i udjele u dobiti ostvarene u Republici Hrvatskoj. Nerezidenti, inozemne pravne osobe, ne plaćaju porez na dobit po odbitku (withholding tax) ni na kamate što ih u Republici Hrvatskoj ostvare od državnih i korporativnih obveznica.

U Republici Hrvatskoj primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama. Sukladno tim ugovorima izbjegava se dvostruko oporezivanje određenih oblika dohodaka odnosno prihoda i imovine utvrđenih ugovorom na način da se porez plaća samo u jednoj od država ugovornica ili se plaća po stopi manjoj od stope propisane domicilnim poreznim propisima.

Trošarine se naplaćuju za sljedeće skupine proizvoda: duhanske proizvode, naftne derivate, kavu, pivo, automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, alkoholna i bezalkoholna pića i luksuzne proizvode.

U Republici Hrvatskoj, osim prireza porezu na dohodak, kao lokalnog poreza, plaćaju se i druge vrste poreza koje služe kao izvori sredstava za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na tvrtku ili naziv i porez na korištenje javnih površina.

U Republici Hrvatskoj plaća se porez na promet nekretnina po stopi od 5%.

34

3.7. Međunarodne i devizne pričuve

Na kraju prosinca 2005. međunarodne pričuve HNB-a iznosile su EUR 7,4 milijardi, što predstavlja povećanje od 15,6% u odnosu na kraj prosinca 2004., dok su devizne pričuve poslovnih banaka iznosile EUR 2,9 milijardi, što predstavlja smanjenje od 30,4% u odnosu na kraj prosinca 2004. Rast međunarodnih pričuva u 2005. ostvaren je zbog značajnog otkupa deviza od poslovnih banaka te zbog povećanja izdvojene obvezne devizne pričuve uključujući graničnu obveznu pričuvu, dok su najveći utjecaj na smanjenje međunarodnih pričuva imale prodaje deviza središnjoj državi.

Na kraju prosinca 2006. međunarodne pričuve HNB-a iznosile su nešto više od EUR 8,7 milijardi što je za 17,3% više u odnosu na kraj prosinca 2005. Rastu međunarodne pričuve u 2006. najviše je pridonio pojačani otkup deviza od poslovnih banaka i rast sredstva izdvojene granične obvezne pričuve. Ukupno je tijekom 2006. putem deviznih intervencija neto otkupljeno od poslovnih banaka EUR 1.204 milijuna, a povećanje sredstava izdvojenih s osnove devizne i granične pričuve iznosilo je EUR 427 milijuna. Na strani odljeva deviznih sredstava glavni čimbenik bile su transakcije s Ministarstvom financija, kojima je središnjoj državi neto prodano EUR 438 milijuna.4 Devizne pričuve poslovnih banaka krajem 2006. iznosile su EUR 3,3 milijardi što predstavlja povećanje od 12,8% u odnosu na kraj prosinca 2005.

Prema preliminarnim podacima HNB-a, krajem travnja međunarodne pričuve HNB-a iznosile su gotovo EUR 9,5 milijardi te su u odnosu na kraj 2006. više za 8,7%. Istovremeno, devizne pričuve banaka su smanjene za 17,2% na EUR 2,7 milijardi. Tablica 7. Međunarodne pričuve HNB-a i devizne pričuve banaka

kraj razdoblja, mil. EUR 2003. 2004. 2005. 2006. IV. 2007.* Međunarodne pričuve HNB-a 6.554,1 6.436,2 7.438,4 8.725,3 9.488,4 Devizne pričuve poslovnih banaka 3.927,1 4.220,1 2.938,4 3.315,0 2.743,7

*preliminarni podaci Izvor: HNB

Grafički prikaz 8. Međunarodne pričuve HNB-a

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

2001

/I IV VII X20

02/I IV VII X

2003

/I IV VII X20

04/I IV VII X

2005

/I IV VII X20

06/I IV VII X

2007

/I IV

mil. EUR

Izvor. HNB

4 Izvor: HNB

35

3.8. Tečaj hrvatske kune

Tečaj kune prema euru od 7,376 HRK/EUR krajem prosinca 2005. nominalno je aprecirao za 3,9% u usporedbi s tečajem od 7,671 HRK/EUR zabilježenim na kraju 2004. godine. Tijekom 2005. godine tečaj kune prema američkom dolaru nominalno je deprecirao za 10,6% (s 5,637 HRK/USD krajem 2004. na 6,234 HRK/USD krajem 2005.) Tijekom 2005. godine održano je devet deviznih aukcija na kojima je od poslovnih banaka otkupljeno ukupno EUR 570,8 milijuna, a ostalim deviznim transakcijama HNB je od poslovnih banaka otkupila još EUR 100 milijuna ili ukupno EUR 670,8 milijuna čime je HNB nastojala ublažiti aprecijacijske pritiske tečaja kune prema euru i kreirala HRK 5,0 milijardi. S druge strane, država je za servisiranje inozemnih obveza kupovala devize od HNB-a te je HNB u 2005. neto prodala Ministarstvu financija ukupan iznos deviza od EUR 342,6 milijuna EUR čime je iz optjecaja povučeno ukupno HRK 2,6 milijardi.

Krajem prosinca 2006. godine nominalni tečaj kune prema euru u odnosu na kraj prosinca 2005. zabilježio je blagu aprecijaciju od 0,4% (s 7,376 HRK/EUR krajem prosinca 2005. na 7,345 HRK/EUR krajem prosinca 2006.). HNB je nastojala ublažiti aprecijacijske pritiske kojima je tečaj kune prema euru bio izložen veći dio 2006. održavanjem ukupno dvanaest deviznih aukcija.5 Na tim je aukcijama HNB otkupio od poslovnih banaka nešto više od EUR 1,2 milijarde u neto iznosu emitiravši time ukupno neto HRK 8,8 milijardi. S druge strane, intenzitet potražnje za devizama ublažen je izravnom kupovinom deviza od strane države za potrebe podmirivanja inozemnih obveza. Tako je tijekom 2006. HNB neto prodao Ministarstvu financija EUR 438,3 milijuna čime je iz optjecaja povučeno ukupno HRK 3,2 milijarde.6

Nominalni tečaja kune prema američkom dolaru u istom razdoblju aprecirao za 10,5% (s 6,234 HRK/USD krajem prosinca 2005. na 5,578 HRK/USD krajem prosinca 2006.). Jačanje tečaja kune prema američkom dolaru uglavnom je posljedica slabljenja tečaja američkog dolara prema euru na svjetskim burzama.

Krajem lipnja 2007. godine nominalni tečaj kune prema euru iznosio je 7,303 HRK/EUR što predstavlja blagu aprecijaciju od 0,6% u odnosu na kraj prosinca 2006. Nominalni tečaja kune prema dolaru krajem lipnja 2007. iznosio je 5,423 HRK/USD što predstavlja aprecijaciju od 2,8% u odnosu na kraj prosinca 2006. Tablica 8. Srednji tečaj hrvatske kune u odnosu na euro na kraju mjeseca 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.Siječanj 7,556 7,670 7,551 7,359 7,373Veljača 7,621 7,607 7,508 7,308 7,345Ožujak 7,692 7,395 7,442 7,324 7,382Travanj 7,567 7,534 7,364 7,291 7,373Svibanj 7,546 7,370 7,307 7,264 7,309Lipanj 7,509 7,366 7,311 7,257 7,303Srpanj 7,542 7,407 7,297 7,258 Kolovoz 7,458 7,392 7,378 7,315 Rujan 7,571 7,548 7,439 7,382 Listopad 7,594 7,490 7,381 7,369 Studeni 7,655 7,601 7,400 7,334 Prosinac 7,647 7,671 7,376 7,345

Izvor: HNB

5 HNB je održala trinaestu deviznu aukciju 28. prosinca 2006. s datumom valute 02. siječnja 2007., tako da je monetarni učinak te aukcije (emisija kuna) ostvaren u siječnju 2007. 6 Izvor: HNB

36

Grafički prikaz 9. Srednji devizni tečaj HNB-a*

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

7,5

8,0

8,5

9,0

2002

/I IV VII X20

03/I IV VII X

2004

/I IV VII X20

05/I IV VII X

2006

/I IV VII X20

07/I IV

HRK/EUR HRK/USD

* na kraju razdoblja Izvor: HNB

37

3.9. Javni dug Prema podacima Ministarstva financija krajem 2006. ukupni je dug opće države iznosio HRK 102,5 milijardi, ukupna domaća i inozemna jamstva Republike Hrvatske HRK 14,1 milijardu, a ukupni javni dug HRK 116,6 milijardi što predstavlja 46,5% nominalnog BDP-a za 2006. Ukupni dug opće države je u 2006. u usporedbi sa 2005. viši za 1,1%, ukupno izdana jamstva RH 13,2%, a ukupni javni dug 2,4%. U 2006. smanjen je udio javnog duga u BDP-u za 2,7 postotnih bodova. Na 31.03.2007. ukupni dug opće države iznosio je HRK 104,2 milijarde, ukupna izdana domaća i inozemna jamstva Republike Hrvatske HRK 14,9 milijardi, a ukupni javni dug HRK 119,1 milijardu što predstavlja 44,0% procijenjenog nominalnog BDP-a za 2007. Ukupni dug opće države je krajem ožujka ove godine u usporedbi sa krajem 2006. viši za 1,6%, ukupno izdana jamstva RH 5,9%, a ukupni javni dug 2,2%. U strukturi javnog duga 87,5% čini ukupni dug opće države, a 12,5% ukupno izdana jamstva RH. Tablica 9. Javni dug, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2003. 2004. 2005. 2006. 31.03.2007. A. Ukupni dug opće države (1+2) 80.962,5 92.941,4 101.426,8 102.536,6 104.208,1

1. Unutarnji dug opće države 35.314,4 42.721,1 56.046,4 61.025,3 63.556,7 2. Inozemni dug opće države 45.648,1 50.220,3 45.380,4 41.511,3 40.651,4

B. Izdana jamstva RH (1+2) 15.419,2 12.262,3 12.455,2 14.098,4 14.935,3 1. Domaća jamstva 6.796,5 4.551,9 5.268,5 7.252,3 8.157,9 2. Inozemna jamstva 8.622,7 7.710,4 7.186,7 6.846,1 6.777,4

C. Ukupni dug HBOR-a 4.925,3 5.833,8 7.132,0 7.673,6 7.613,2 Javni dug (A+B) 96.381,7 105.203,7 113.882,0 116.635,0 119.143,4 Javni dug kao % u BDP-u 48,6 48,9 49,2 46,5 44,0

Izvor: Ministarstvo financija

U skladu s provođenjem politike snažnijeg financiranja države na domaćem tržištu radi smanjenja inozemnog duga i poticanja razvoja tržišta kapitala te uspostave referentne kunske krivulje prinosa i u 2006. kao i u 2005. cjelokupno povećanje ukupnog duga opće države od HRK 1,1 milijardu odnosi se na povećanje domaće komponente koja čini 59,5% ukupnog duga opće države, dok je inozemna komponenta pridonijela smanjenju ukupnog duga opće države te je njen udio smanjen na 40,5%. Također, u 2006. promijenjena je struktura ukupnih jamstava RH. Naime inozemna jamstva koja su u 2005. činila većinu ukupnih jamstava smanjena su za HRK 340,6 milijuna čime je njihov udio u ukupnim jamstvima smanjen na 48,6%. S druge strane domaća jamstva su zabilježila godišnje povećanje od 2,0 milijarde čime je njihov udio u ukupnim jamstvima povećan na 51,4%.

U razdoblju od siječnja 2007. do ožujka 2007. došlo je do povećanja unutarnjeg duga za HRK 2,5 milijardi i smanjenja inozemnog zaduženja za nešto manje od HRK 0,9 milijardi što je rezultiralo porastom ukupnog duga opće države za HRK 1,7 milijardi. Krajem ožujka 2007. unutarnji je dug opće države viši od inozemnog i čini 61,0% ukupnog duga opće države.

U razdoblju od siječnja 2007. do ožujka 2007. došlo je do povećanja domaćih jamstava RH za HRK 905,6 milijuna i smanjenja inozemnih jamstava za HRK 68,7 milijuna što je rezultiralo porastom ukupnih izdanih jamstava RH za HRK 836,9 milijuna. Krajem ožujka 2007. izdana domaća jamstva RH viša su od inozemnih i čine 54,6% ukupnih izdanih jamstava RH.

38

(a) Unutarnji dug

Unutarnji dug Države sastoji se od obveznica izdanih za restrukturiranje (velike obveznice), obveznica izdanih za sanaciju banaka, klupskog kredita, sindiciranog kredita i obveznica serije D koje se izdaju u svrhu razvoja domaćeg tržišta kapitala.

U 2006. usporen je rast unutarnjeg duga opće države. Isti na kraju 2006. iznosi HRK 61,0 milijardu, što predstavlja povećanje od 8,9%.

Promatrano prema razinama državne vlasti, unutarnji dug RH iznosi HRK 54,2 milijarde i čini 88,8% ukupnog unutarnjeg duga opće države. Na republičke fondove otpada 8,5% odnosno HRK 5,2 milijarde, a preostalih 2,7% ili HRK 1,6 milijardi na lokalnu državu.

Unutarnji dug središnje države na kraju 2006. iznosi HRK 59,4 milijardi, što predstavlja povećanje od HRK 4,9 milijardi ili 9,0% u odnosu na kraj 2005. te je razvidno usporavanje njegovog rasta. Oko tri četvrtine povećanja unutarnjeg duga središnje države otpada na povećanje unutarnjeg duga RH, a jedna četvrtina na povećanje duga republičkih fondova. U povećanju unutarnjeg duga središnje države obveznice sudjeluju s 84,1%, trezorski zapisi 2,6%, a krediti banaka 13,3%. Iz navedenih podataka razvidna je orijentacija države ka financiranju putem izdavanja državnih obveznica naspram bankovnih kredita.

U prva tri mjeseca 2007. unutarnji dug opće države povećan je za HRK 2,5 milijardi ili 4,1%. Isti je na kraju ožujka 2007. iznosio HRK 63,6 milijardi.

Promatrano prema razinama državne vlasti, unutarnji dug RH iznosi HRK 56,6 milijarde i čini 89,0% ukupnog unutarnjeg duga opće države. Na republičke fondove otpada 8,5% odnosno HRK 5,4 milijarde, a preostalih 2,5% ili HRK 1,6 milijardi na lokalnu državu.

Unutarnji dug središnje države na kraju ožujka 2007. iznosi HRK 61,9 milijardi, što predstavlja povećanje od HRK 2,5 milijardi ili 4,3% u odnosu na kraj 2006. Unutarnji dug RH veći je za HRK 2,3 milijarde ili 4,3%, dok je dug republičkih fondova veći za HRK 0,2 milijarde ili 3,9%. U povećanju unutarnjeg duga središnje države obveznice sudjeluju s 95,6%, a trezorski zapisi 35,2%, dok su krediti banaka istovremeno doprinijeli smanjenju unutarnjeg duga središnje države za 30,8% (veće otplate kredita bankama od novih kredita). Tablica 10. Unutarnji dug opće države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna

2003. 2004. 2005. 2006. 31.03.2007. 1. Unutarnji dug opće države 35.314,5 42.720,9 56.046,3 61.025,3 63.556,7

1.1 Unutarnji dug Republike Hrvatske 28.160,9 37.223,7 50.559,5 54.215,8 56.553,6 Trezorski zapisi 6.548,1 9.022,5 12.533,4 12.662,2 13.556,6 Instrumenti tržišta novca 0,3 0,0 0,9 0,0 0,0 Obveznice 17.422,0 23.080,1 30.716,0 34.827,9 37.256,9 Krediti Hrvatske narodne banke 1,4 3,3 1,4 0,0 0,0 Krediti banaka 4.189,1 5.117,8 7.307,8 6.725,7 5.740,1

1.2 Unutarnji dug republičkih fondova 6.247,5 3.911,1 3.935,0 5.168,2 5.371,9 Instrumenti tržišta novca 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Obveznice 3.418,2 1.726,0 0,0 0,0 0,0 Krediti banaka 2.829,3 2.185,1 3.935,0 5.168,2 5.371,9

1.3. Unutarnji dug lokalne uprave 906,1 1.586,1 1.551,8 1.641,3 1.631,2 Instrumenti tržišta novca 16,9 6,6 40,7 29,3 15,9 Obveznice 0,0 204,4 196,4 263,0 263,9 Krediti banaka 889,2 1.375,1 1.314,7 1.349,0 1.351,4

Izvor: Ministarstvo financija

39

Tablica 11. Unutarnji dug središnje države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2003. 2004. 2005. 2006. 31.03.2007. 1. Unutarnji dug središnje države 34.408,4 41.134,8 54.494,5 59.384,0 61.925,5

1.1 Unutarnji dug Republike Hrvatske 28.160,9 37.223,7 50.559,5 54.215,8 56.553,6 Trezorski zapisi 6.548,1 9.022,5 12.533,4 12.662,2 13.556,6 Instrumenti tržišta novca 0,3 0,0 0,9 0,0 0,0 Obveznice 17.422,0 23.080,1 30.716,0 34.827,9 37.256,9 Krediti Hrvatske narodne banke 1,4 3,3 1,4 0,0 0,0 Krediti banaka 4.189,1 5.117,8 7.307,8 6.725,7 5.740,1

1.2 Unutarnji dug republičkih fondova 6.247,5 3.911,1 3.935,0 5.168,2 5.371,9 Instrumenti tržišta novca 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Obveznice 3.418,2 1.726,0 0,0 0,0 0,0 Krediti banaka 2.829,3 2.185,1 3.935,0 5.168,2 5.371,9

Izdana domaća jamstva RH 6.796,5 4.542,2 5.268,5 7.252,3 8.157,9

Izvor: Ministarstvo financija

40

Tablica 12. Planirane otplate unutarnjeg duga od 2007. do 2019. (EUR mil.) 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. Amortizacija 480,59 399,60 287,21 696,72 280,72 516,26 542,74 650,00 1.096,27 0,00 746,27 0,00 200,00 Velike obveznice I 0,00 0,00 0,00 0,00 238,28 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice II (RB,SB) 8,79 9,39 10,02 10,68 11,53 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice III (PBZ) 7,95 8,54 9,16 9,83 10,55 5,59 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija I (RB, SB) 20,23 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija II (PBZdm) 3,26 3,42 3,60 3,78 3,97 2,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija III (PBZk) 8,25 8,85 9,50 10,20 10,95 5,79 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija IV (PBZk5) 4,46 4,69 4,93 5,17 5,44 2,82 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija V - A (DUB) 0,56 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija V - B (DUB) 27,09 29,02 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 02 D-08 0,00 200,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 03 D-12 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 500,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 04 D-08 (HRK) 0,00 135,69 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 05 D-14 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 650,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 06 D-07 400,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 07 D-19 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 200,00 Obveznice - Serija 08 D-10 (HRK) 0,00 0,00 0,00 407,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice - Serija 09 D-15 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 350,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice - Serija 10 D-15 (HRK) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 746,27 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice - Serija 11 D-13 (HRK) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 542,74 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice - Serija 12 D-17 (HRK) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 746,27 0,00 0,00 Klupski kredit 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sindicirani kredit 0,00 0,00 250,00 250,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Otplata kamata 286,58 279,44 253,86 230,15 209,81 178,15 160,43 118,13 100,25 46,20 28,47 10,75 10,75 Velike obveznice I 11,80 11,80 11,80 11,80 11,80 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice II (RB,SB) 3,47 2,86 2,22 1,55 0,62 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Velike obveznice III (PBZ) 3,58 2,99 2,37 1,70 0,97 0,20 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija I (RB, SB) 0,96 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija II (PBZdm) 0,96 0,80 0,63 0,44 0,25 0,05 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija III (PBZk) 3,71 3,10 2,45 1,76 1,01 0,21 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija IV (PBZk5) 1,32 1,09 0,86 0,61 0,35 0,07 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija V - A (DUB) 0,03 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sanacija banaka-Serija V - B (DUB) 3,46 1,53 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 02 D-08 13,75 13,75 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 03 D-12 34,38 34,38 34,38 34,38 34,38 17,19 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 04 D-08 (HRK) 8,48 4,24 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 05 D-14 35,75 35,75 35,75 35,75 35,75 35,75 35,75 17,88 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 06 D-07 15,50 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice – Serija 07 D-19 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 10,75 Obveznice - Serija 08 D-10 (HRK) 27,48 27,48 27,48 13,74 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice - Serija 09 D-15 14,88 14,88 14,88 14,88 14,88 14,88 14,88 14,88 14,88 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice - Serija 10 D-15 (HRK) 39,18 39,18 39,18 39,18 39,18 39,18 39,18 39,18 39,18 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice - Serija 11 D-13 (HRK) 24,42 24,42 24,42 24,42 24,42 24,42 24,42 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Obveznice - Serija 12 D-17 (HRK) 17,72 35,45 35,45 35,45 35,45 35,45 35,45 35,45 35,45 35,45 17,72 0,00 0,00 Klupski kredit 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Sindicirani kredit 15,00 15,00 11,25 3,75 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Ukupno 767,17 679,04 541,07 926,87 490,52 694,41 703,17 768,13 1.196,52 46,20 774,74 10,75 210,75

Izvor: Ministarstvo financija

41

(b) Inozemni dug

U 2006. nastavljen je trend smanjivanja inozemnog duga. Isti je u 2006. smanjen na HRK 3,9 milijardi ili 8,5% te je krajem prosinca 2006. iznosio HRK 41,5 milijardi.

Promatrano prema razinama državne vlasti, inozemni dug RH iznosi HRK 32,5 milijarde i čini 78,4% ukupnog inozemnog duga opće države. Na republičke fondove otpada 21,3% odnosno HRK 8,8 milijardi, dok je udio lokalne države gotovo zanemariv i iznosi 0,4% ili HRK 152,2 milijuna.

Inozemni dug središnje države na kraju 2006. iznosi HRK 41,4 milijardi te je isti smanjen za HRK 3,8 milijardi ili 8,4% u odnosu na kraj 2005. Cjelokupno smanjenje inozemnog duga središnje države odnosi se na smanjenje inozemnog duga RH, dok je neznatno povećan inozemni dug republičkih fondova. Cjelokupno smanjenje inozemnog duga središnje države u 2006. odnosi se na obveznice (109,9%), dok su krediti doprinijeli povećanju za 9,9%.

U prva tri mjeseca 2007. inozemni dug opće države smanjen je za gotovo HRK 0,9 milijardi ili 2,1%. Isti je na kraju ožujka 2007. iznosio HRK 40,6 milijardi.

Promatrano prema razinama državne vlasti, inozemni dug RH iznosi HRK 31,7 milijardi i čini 78,1% ukupnog inozemnog duga opće države. Na republičke fondove otpada 21,6% odnosno HRK 8,8 milijardi, dok udio lokalne države iznosi svega 0,4% ili HRK 150,3 milijuna..

Inozemni dug središnje države na kraju ožujka 2007. iznosi HRK 40,5 milijardi te je isti smanjen za HRK 858,0 milijuna ili 2,1% u odnosu na kraj prosinca 2006. Smanjenje inozemnog duga središnje države najvećim dijelom odnosi se na dug RH (92,4%), a tek manjim dijelom na dug republičkih fondova (7,6%). U smanjenju inozemnog duga u promatranom razdoblju obveznice sudjeluju s oko 75,1%, a krediti s 24,9%. Tablica 13. Inozemni dug opće države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2003. 2004. 2005. 2006. 31.03.2007. 1. Inozemni dug opće države 45.648,1 50.220,3 45.380,4 41.511,3 40.651,4

1.1 Inozemni dug Republike Hrvatske 41.041,9 42.231,2 36.414,6 32.531,1 31.738,6 Instrumenti tržišta novca 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Obveznice 32.115,1 32.919,3 27.020,1 22.836,8 22.192,3 Krediti 8.926,8 9.311,9 9.394,5 9.694,3 9.546,3

1.2 Inozemni dug republičkih fondova 4.285,6 7.747,0 8.749,8 8.828,0 8.762,5 Instrumenti tržišta novca 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Obveznice 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Krediti 4.285,6 7.747,0 8.749,8 8.828,0 8.762,5

1.3 Inozemni dug lokalne uprave i fondova 320,6 242,1 216,0 152,2 150,3 Instrumenti tržišta novca 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Obveznice 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Krediti 320,6 242,1 216,0 152,2 150,3

Izvor: Ministarstvo financija

42

Tablica 14. Inozemni dug središnje države, na kraju razdoblja, u milijunima kuna 2003. 2004. 2005. 2006. 31.03.2007. 1. Inozemni dug središnje države 45.327,5 49.978,2 45.164,4 41.359,1 40.501,1

1.1 Inozemni dug Republike Hrvatske 41.041,9 42.231,2 36.414,6 32.531,1 31.738,6 Instrumenti tržišta novca 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Obveznice 32.115,1 32.919,3 27.020,1 22.836,8 22.192,3 Krediti 8.926,8 9.311,9 9.394,5 9.694,3 9.546,3

1.2 Inozemni dug republičkih fondova 4.285,6 7.747,0 8.749,8 8.828,0 8.762,5 Instrumenti tržišta novca 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Obveznice 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 Krediti 4.285,6 7.747,0 8.749,8 8.828,0 8.762,5

Izdana inozemna jamstva RH 8.622,7 7.710,4 7.186,7 6.846,1 6.777,4

Izvor: Ministarstvo financija

43

IV OPOREZIVANJE Sljedeći sažetak poreznog tretmana vlasništva Obveznica temelji se na hrvatskim zakonima i drugim propisima na snazi u vrijeme pripreme ovog prospekta. Zakon o porezu na dobit (Narodne novine 177/04, 90/05 i 57/06) i Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine 95/05) uređuju oporezivanje domaćih i inozemnih pravnih osoba, a Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04) i Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine 95/05 i 96/06) uređuju oporezivanje domaćih i inozemnih fizičkih osoba.

Sve eventualne naknadne izmjene propisa, tumačenja, sudske i upravne odluke mogu izmijeniti ovdje navedeno. Takve izmjene, tumačenja i/ili odluke mogu imati i retroaktivni učinak i porezne posljedice za vlasnika Obveznica.

Porezni tretman vlasnika Obveznica može se razlikovati ovisno o posebnoj situaciji vlasnika Obveznica, te se u tom slučaju na neke vlasnike mogu primjenjivati posebna pravila koja se ovdje ne razmatraju. Isto tako, ovdje se ne razmatraju eventualne porezne posljedice prema pravu drugih država, a do kojih bi moglo doći u odnosu na neke vlasnike Obveznica. Od nadležnih poreznih tijela Republike Hrvatske nije, ni će se tražiti bilo kakva odluka u svezi bilo koje ovdje iznesene informacije. Ovaj sažetak ne predstavlja pravno mišljenje, pa se tako ne razmatraju ni svi porezni vidovi koji mogu biti relevantni za vlasnika Obveznica.

Svaki sadašnji i budući vlasnik Obveznica trebao bi se savjetovati sa svojim poreznim savjetnikom o poreznim posljedicama koje za njega mogu proizići iz vlasništva ili bilo kakvog raspolaganja Obveznicama, uključivo primjenjivost i učinak poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa Republike Hrvatske i drugih država ili poreznih međunarodnih ugovora, kao i eventualne izmjene i dopune relevantnih poreznih propisa koje su u tijeku ili su predložene do dana izdavanja ovog prospekta, te o izmjenama i dopunama relevantnih poreznih propisa nakon nadnevka ovog prospekta.

4.1. Oporezivanje kamata

Na isplatu kamata iz Obveznica ne obračunava se i ne plaća porez na dodanu vrijednost.

Prihod koji hrvatske pravne osobe ostvare od kamata, uključivo i kamate iz Obveznica, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20 %.

Prihod koji fizičke osobe – porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ostvare od kamata iz Obveznica ne smatra se dohotkom i ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak pa nije oporeziv.

U skladu s hrvatskim propisima, isplata kamata iz Obveznica inozemnim pravnim i fizičkim osobama ne podliježe plaćanju poreza po odbitku.

4.2. Oporezivanje glavnice

U skladu s hrvatskim propisima, isplata glavnice Obveznica nije podložna posebnim porezima.

4.3. Oporezivanje kapitalne dobiti

Kapitalna dobit u smislu ovog prospekta jest prihod ostvaren prodajom Obveznice, u iznosu razlike između cijene po kojoj je Obveznica prodana i cijene po kojoj je uplaćena, odnosno kupljena.

Kapitalna dobit koju ostvare hrvatske pravne osobe, obveznici poreza na dobit, ulazi u osnovicu poreza na dobit kao i svi drugi redovni prihodi. Dobit se oporezuje po stopi od 20 %.

Kapitalna dobit koju prodajom obveznica ostvare fizičke osobe, obveznici poreza na dohodak, ne ulazi u osnovicu poreza na dohodak i nije oporeziva, osim ako to nije djelatnost poreznog obveznika.

44

V OPĆE INFORMACIJE 5.1. Odobrenja Izdanje Obveznica 2. tranše odobreno je Odlukom Vlade Republike Hrvatske o izdavanju obveznica Republike Hrvatske uz plasman na domaćem tržištu kapitala u iznosu od 3.000.000.000,00 kuna, na sjednici održanoj 05. srpnja 2007. 5.2. Uvrštenje Obveznica na burzu

Obveznice 2. tranše uvrštene su u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze pod simbolom RHMF-O-172A. Sekundarno trgovanje na Zagrebačkoj burzi počet će 10. srpnja 2007.

5.3. Depozitorij, prijeboj i namira

Obveznice 2. tranše upisane su i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira ("Depozitorij") u Središnjoj depozitarnoj agenciji, Heinzelova 62a, Zagreb pod ISIN oznakom HRRHMFO172A5.

U postupku trgovanja na burzama SDA će, kao dio usluga prijeboja i namire, unositi promjene u vlasničkim pozicijama koje su rezultat trgovanja na tržištu.

Plaćanje cijene i prijenos vlasništva nad Obveznicama, za transakcije na burzama, izvršavat će se u roku od 3 dana od dana transakcije.

5.4. Dokumenti Kopije sljedećih dokumenata mogu se dobiti na uvid u Ministarstvu financija RH, Katančićeva 5, Zagreb i kod Agenata izdanja Erste & Steiermärkische Bank d.d., Varšavska 3-5, Zagreb, Privredne banke Zagreb d.d., Račkoga 6, Zagreb, Raiffeisenbank Austria d.d., Palmotićeva 56, Zagreb, Societe Generale-Splitske banke d.d., Ulica grada Vukovara 284a, Zagreb i Zagrebačke banke d.d., Savska 60, Zagreb, za vrijeme redovnog radnog vremena, bilo koji dan u tjednu, u razdoblju od 14 dana od datuma ovog prospekta:

(i) Odluka Vlade Republike Hrvatske o izdavanju obveznica Republike Hrvatske uz plasman na domaćem tržištu kapitala u iznosu od 3.000.000.000,00 kuna od 05. srpnja 2007.,

(ii) Godišnja izvješća Ministarstva financija Republike Hrvatske za 2003., 2004. i 2005. godinu.

45

VI POTPISNICI PROSPEKTA Za Ministarstvo financija, u ime Vlade Republike Hrvatske

46

VII SUDIONICI U PLASMANU OBVEZNICA

Izdavatelj

Vlada Republike Hrvatske Trg Svetog Marka 2

10000 Zagreb

Agenti i Pokrovitelji izdanja

Erste & Steiermärkische Bank d Privredna banka Zagreb d.d. Jadranski trg 3A Račkoga 6

51000 Rijeka 10000 Zagreb

Raiffeisenbank Austria d.d. Societe Generale-Splitska banka d. Zagrebačka banka d.d. Petrinjska 59 Ruđera Boškovića 16 Paromlinska 2 10000 Zagreb 21000 Split 10000 Zagreb

Su-Aranžeri

Hrvatska poštanska banka d.d. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Jurišićeva 4 Slavonska avenija 6 10000 Zagreb 10000 Zagreb

Administrativni agent

Societe Generale-Splitska banka d.d. Ruđera Boškovića 16

21000 Split

Platni agent

Središnja depozitarna agencija d.d. Heinzelova 62a 10000 Zagreb