Hrana iz prirode koja slui u ishrani akvarijumskih riba
UvodIshrana akvarijumskih riba nije samo obino davanje hrane ve
se slobodno moe rei da je to pravo umee. Nije svejedno koliko puta
na dan se hrane, kojom hranom, niti koju koliinu konzumiraju. Treba
pre svega znati ta se eli takvom ishranom postii. Svi se akvaristi
seaju poetka kad su bili ueni da treba hraniti ee a po malo. Ovo
pravilo jeste zlata vredno, ali kao i svako drugo ima izuzetaka.
Ono vai samo kod ishrane riba koje su relativno mlade, u ukrasnom
akvarijumu.Ribe koje se namenjuju mrestu treba hraniti jace,
prvenstveno kvalitetnom ivom i suvom hranom. Ovo treba raditi dve
tri nedelje, ne due, jer dobra kondicija nije isto to i tovljenje
koje moe biti ak i tetno. Ukoliko nema mresta treba prestati sa
jakom hranom i prei na reim obine.
Veoma je vano i kod ivorotki u toku bremenitosti odravati dobru
kondiciju kvalitetnom hranom u dovoljnoj koliini kako ne bi dolo do
uginuca ovih riba usled iscrpljenosti posle nekoliko koenja. To vai
i za sve ostale ribe u periodu posle mresta. No ne treba ni
preterivati. Akvaristi koji ude da ponovo uvedu par u mrest obino
hrane ribe jako i puno to rezultira mrestom, ali ima i svoju lou
stranu. Ribe koje se jako esto mreste ive znatno krae od riba koje
taj prirodni proces prou bez forsiranja.U ishrani ima nekih malih
finesa. Nije to nikakva umetnost, ve umee koje se stie vremenom,
iskustvom, ali i malim razmiljanjem i praenjem stanja u akvarijumu.
Stoga se ne treba plaiti jakog hranjenja ve treba znati ta se eli
od riba i predpostaviti ta one ele i mogu da uine za vas.
Hrana slatkovodih riba
Postoji iroki spektar hrane za slatkovodne ribe. Pravilo je da
ribe treba hraniti vie puta dnevno, ali treba pri hranjenju davati
samo onoliku koliinu hrane koju e ribe konzumirati u vrlo kratkom
roku. Najvei otrov za akvairjum je hrana koja se raspada na dnu
akvarijuma, jer je ubaena vea koliina od one koje ribe mogu da
pojedu.Razlikujemo dve osnovne vrste hrane: ivu hranu (koja moe
biti u sveem obliku i obraena iva hrana) i suva hrana.Od ivih hrana
najpopularnije su: Tubifeks, larve Komaraca, Dafnija, morski
raii... Sa ivom hranom treba biti oprezan jer su one najei izaziva
bolesti u akvarijumu, naroito Tubifeks (crvii). Ako se ribe hrane
Tubifeksom bolji je biljni koji je manje prljav od tzv. ivotinjskog
ije je stanite pored i u otpadnim vodama. Pravilo je da se Tubifeks
po kupovini dobro ispere i uva u friideru. Naredna 3-4 dana treba
redovno ispirati Tubifeks, jer se takorei isti (izbacuje izmet) u
kojm je najvei broj patogenih klica. Nakon perioda ienja u posudi u
kojoj je Tubifeks mogu se dodati vitamini (Fishtamin). Pre samog
ubacivanja Tubifeksa u akvarijum treba ga dobro iseckati i ponovo
isprati. Ovo je dosta komplikovan proces koji ak i da se dovoljno
ispotuje nije garancija da je u tubifeksu ostala neka patogena
klica koja moe da zarazi ceo akavrijum.to se tie larvi Komaraca i
Dafnija one nisu dostupne tokom cele godine, a njihovo sakupljnje
iziskuje puno vremena, dok su morski raii, Artemija vrlo laki za
uzgajanje u kunim uslovima, ali su izuzetno skupi.Od obraene
(smrznute) ive hrane najpopularnije je govee srce za koje mnogi
akavristi imaju specijalne recepte koje ljubomono uvaju. Govee srce
oieno od ilica tanko naseckano i pomeano sa vitaminima, a zatim
zmrznuto je izuzetna hrana za sve mesojede u ribljem carstvu.
Suva hrana je specijalno pravljena hrana za ishranu
akvarijumskih riba, koje se obino prave u obliku listia, granula
ili tapia. U svetu postoji veliki broj firmi koji se bave izradom
ovih hrana koji je postao veliki biznis, a tehnoloki proces njene
izrade se granii sa tehnologijom za pripremanje hrane za ljudsku
ishranu.Hrana morskih ribaZdravlje svakog organizma zavisi od
kvaliteta hrane koju unosi. Postoji iroki spektar hrane za morske
organizme. Jedan od glavnih problema u akvaristici je preterana
koliina hrane. Zlatno pravilo je da ribe treba hraniti 2 do 3 puta
dnevno samo onoliko hrane koliko mogu da pojedu za jedan
minut.Veinu obroka za morske ribe ini zamrznuta hrana. Tu su raii,
planktoni, odrasla artemija, koljke, lignje, krabe itd. Ovu hranu
moete sami da spremita tako to ete u ribarnici kupiti to
raznovrsnije plodove mora. Onda ih sitno iseckajte, podelite u male
paketie i zamrznite. Ovako ete imati dovoljno hrane za dui period.
Kada izvadite paketi, otopite ga pre neko to ga ubacite u akvarijum
da bi izbegli fostate koji se taloe u ledu.Ako drite ribe mesodere
kao to je Pterois russellii - Raselov Lav, potrebno je ribi
ponuditi ivu hranu. Raselov Lav jede sve to je manje od njegovih
usta tako da sve slatkovodne ribe dolaze u obzir. Slatkovodne ribe
su pune masti tako da je vano da ne hranite svog ljubimca samo ovom
hranom. Taloenje masti izaziva pad imuniteta tako da je riba
podlenija bolestima.
Bitno je da ribama ponudite i povre kako biste kompletirali
ishranu. Spana, salata i graak su dobar primer zelene hrane na koju
se ribe lako naviknu. Dobro je i mesodere navii na zelenu hranu jer
e im obezbediti potpuniju ishranu. Pterois russellii - Raselov Lav
se lako navikne na graak i salatu. Povre treba prati u vruoj vodi
koja eliminie celulozu iz zidnih elija povre. Ovaj savet je vaan
jer morske ribe nisu u stanju da svare celulozu.iva hrana za
ishranu akvarijumskih ribica
Prednosti ive hrane nad smrznutom i suvom hranom su:
1. hrana koju ribe ne pojedu odmah, se nee odmah raspasti i
zapuiti filter,
2. hrana se moe odgajati u kontrolisanim uslovima i biti
osloboena prisustva patogenih bakterija koje izazivaju bolesti
3. koristei tehnike koje vrlo malo kotaju, trokovi su minimalni,
i
4. najvanije, ribe oboavaju da grabe stvari koje pokuavaju da
pobegnu (plus, vlasnici oboavaju da posmatraju njihove ribe dok
jure ivu hranu).
Neke od hrana iz prirode koje se koriste u ishrani akvarijumskih
riba su: Infuzorije, Artemijski raii - ciste, Artemijski raii -
odrasli, Dafnije, Ciklopsi, larve komaraca, Tubifeks, Grindal crvi,
beli crvi, kine i kalifornijske gliste, vinske jeguljice, mikro
crvi, beskrilne vinske muice, manje ribice
Infuzorije
Infuzorije su jednoelijski organizmi. Najpoznatiji i najvaniji
predstavnik za akvariste je Paramecium caudatum veliine 0,1-1,3 mm.
Predstavlja odlinu hranu za mla Anabantidaea, Barbusa, Cichlasoma i
dr. Moemo ih i sami odgajati na vie naina. Jedan od naina je: uzeti
vodu gde ve ima infuzorija ili ako imamo istu kulturu paramecijuma
vodu iz starog akvarijuma sipati u staklenu posudu veliine 1-3 l.,
u istu dodamo pare suve kelerabe ili repe, na jedan litar vode
dovoljno je oko 10gr. iseene na kockice. Umesto kelerabe moe da se
koristi i struk sena potopljen na dno posude. Posudu postaviti na
mesto sa dosta dnevne svetlosti. Na temperaturi od 240C, pojavie se
za dva dana "magla" koju u stvari ine jednoelijski organizmi
odnosno infuzorije. Kao hrana za njih a i da bi ubrzali njihovo
razmnoavanje dodajemo nekoliko kapi prokuvanog mleka ili krvi,
jednom dnevno. Vodu iz posude, kada se dovoljno razvije infuzorija,
sipamo u staklene flae koje su u donjem delu tamno obojene a u vrhu
providne pa se plankton skuplja na svetlosti. Za ishranu mlai
odaspemo vodu sa planktonom , a ostatak vratimo. Za osetljivije
vrste riba moemo u vrat boce staviti vatu sa cistom vodom i upaliti
sijalicu odozgo, da bi do maksimuma smanjili mogucnost zagadjenja
vode .Artemijski raii - Ciste (Artemia spp., obino A. salina)
Tek izleene artemije su najbolja hrana za tek izleglu mla
ikraica i ostalih malih riba.Njih takoe prodrljivo jedu i neke
relativno velike morske ribe. Mlade artemije ine dobru zamenu za
makro-plankton kojima se hrane neki beskimenjaci koji filtriraju
vodu.
Veoma je malo potrebno da bi se izlegla artemija u vetakim
uslovima. Mrestilite moe biti bilo ta, od plastine flae do
staklenog balona od 20 litara. Obino je to flaa od 1-2 litre. Sve
moe da polui ali su posude sa konkavnim (udubljenim) dnom najbolje
jer nema mrtvih taaka u protoku vode. Dodajte crevo za vazduh
spojeno za malu vazdunu pumpu, stavite iznad svetlo i drite
temperaturu oko 28C ako elite da se artemija bre izlee.
U vodu je potrebno dodati oko 2 kafene kaike soli na litar vode
(koliina nije presudna). Nije potrebna nikakva posebna so, ve je
dovoljna i obina kuhinjska so. SF Bay Brand predlae poveanje tvrdoe
vode da bi se poboljalo izleganje i preivljavanje aremije. U tu
svrhu moemo dodati malo magnezijum-sulfata i vrlo malo
natrijum-bikarbonata.Da bi se raii izlegli i ostali ivi, voda u
posudi se mora kretati non-stop. To se postie time to crevo za
dovod vazduha gurnemo sve do dna posude. Jo je bolje ako umesto
plastinog creva, koje hoe da ispliva ako ga ne privrstimo,
koristimo staklenu cevicu. to je kretanje vode jae to je bolje.
Upotreba rasprivaa za vazduh nije preporuljiva jer prave puno pene
koja izbacuje jajaca na povrinu a i ovakvom okruenju se brzo
zapue.
Da bi se izdvojile larve artemije iz vode, iskljuite vazduh,
stavite pare vrstog plastinog creva koje je nastavljeno sa oko
metar obinog creva za vazduh i saekajte. Ljuture od jaja e se
sakupiti na povrini, a mlade artemije na dnu posude (ako voda nije
previe slana). Tada samo isisajte raie koji plivaju na dnu,
procedite ih kroz jako finu mreicu, stavite ih u sveu vodu i
koristei kapaljku rasprite ribama. Raii e iveti u akvarijumu sa
slatkom vodom do 24 asa.
Po nekim istraivanjima jajima artemije treba barem godinu dana
inkubacije da bi bila spremana za izleganje. Takoe postoji miljenje
da slab prosek iz novootvorene kutije moe biti posledica nedovolje
duine trajanja inkubacije i da najbolji procenat izleganja dolazi
iz jaja koja su uvana u orginalnim kutijama u vakum pakovanju
nekoliko godina.
Dafnije
U akvaristici su najvanije Daphnie (sadrze 0,69 % masti). Glavne
vrste zooplanktona iz roda Daphnia, grupe Cladocera su : Daphnia
pulex - 4mm., Daphnia psittaua, Daphnia magna - 6mm., Daphnia
longispina - 2mm., Daphnia sima, Bosmina longirostris, Bosmina
longispina. Ceriodaphnia quadrangula i Ceriodaphnia reticulata su
sitniji oblici Daphnia od 0,8-1,5mm. najvie ih ima u letnjim
mesecima. Naseljavaju iskljuivo plitke i tople vode. Daphnie pri
kretanju koriste pipke na glavi sline noicama tako da im pokreti
lie na skokove, po emu su i dobile naziv vodene buve. Nisu
osetljive na temperatutu , pa su dostupne cele godine.One su
verovatno najidealnija hrana za manje slatkovodne ribe -- Dafnije
nee uginuti u akvarijumu i jee mikroskopski otpad dogod su ive (dok
ih neko ne pojede). One dolaze u velikom rasponu veliine od jedva
vidljivih pa do onih preko 3mm. Ovo je tipina hrana za mnoge ribe u
divljini.
Dafnije se mogu uzgajati u bilo emu od tegle do bureta od 200
litara. Kulture u zatvorenom mogu biti hranjene razliitim algama
koje skidamo sa zidova akvarijuma, neaktivnim kvascom, mlekom u
prahu, hranom za plankton... Najbolja hrana je zelena voda, i moe
se koristiti u kulturama na otvorenom. Zelena voda se moe uzgajati
koristee slab rastvor tenog ubriva za cvee i elatinskog gvoa u
dehlorisanoj vodi, koja se nastani vodom iz neke bare. Ako se voda
puna hranjivih materija ostavi na suncu, u roku od nedelju dana
postae zelena od algi.
Akvarijume u kojima drite mla, moete nastaniti sa dafnijama -
dafnije e jesti bakterije i ostatke hrane koji mogu biti opasni po
mla i tako istiti vodu a mla e jesti dafnije kako bude rasla.
Svee izmretena mla moe biti dodata i direkno u kulturu dafnija
(oko dve ribice na litar) i hranie se po volji. Ipak, mla drana u
akvarijumu iste veliine ali vie hranjena e rastiti bre nego ova
koja ima hranu u izobilju.
Mrea za raie ili fina mreica takoe moe biti koriena za hvatanje
dafnija.Viak dafnija moete procediti kroz mreicu ili cedku za aj,
staviti u prazne kutijice od hrane i zamrznuti kao zimnicu.
Ciklopsi
Koriste se isto kao i dafnije ali su predatori. Mogu da otete
ikru i veoma mladu mla ikraica. Mladi ciklopsi mogu da se koriste
isto kao i tek izleena artemija. Po nekim istraivanjima su ak i
bolji od artemija jer su manji a hranjiva vrednost im je vea.
Uzgajaju se isto kao i dafnija ali znatno manje brojni u istoj
zapremini.
esto dolaze sa kulturama crva ili kao primesa kulturi dafnija.
Veoma je teko reiti ih se kada jednom ponu da se mnoe u akvarijumu.
Takoe mogu da se nabave od klubova akvarista ili narudbinom preko
pote kao i dafnije.
Larve komaraca
Veina odraslih riba manjih vrsta ih oboava. Sve dok su ribe vee
od larvi one e ih jesti. Vodene larve leteih insekata su glavni
sastojak ishrane mnogih malih riba u divljini.
Uzgajaju se veoma jednostavno. Napolju ostavite posudu sa irokim
otvorom (kanta ili bure). Ubacite unutra malu koliinu mleka, trave
u najlon vrei i pospeite rast infuzorija, izvor hrane za larve
komaraca; zelena voda takoe moe da se koristi. Neki ljudi ak
koriste kokoiji izmet! Ako u vaoj okolini postoje komarci, 2-3
nedelje kasnije imaete larve u vodi.
Drugi nain je uzgoj u deijim plastinim bazenima sa malom
koliinom pokoene trave koja je dodata da pomogne da voda postane
ustajala, tada ekate na komarce da se legu u njoj. Posle nekoliko
nedelja, moete videti veliki broj larvi. U ovakvoj vrsti "divlje
kulture", morate se priunjati do bazena sa mreom da larve ne bi
zaronile do dna kada detektuju pokret. Drugi nain je da potopite
veu mreu, pustite larve da izrone i onda ih pokupite odozdo.
Ako u akvarijum dodate previe larvi i ribe ih ne pojedu sve,
tada moe doi do znaajnog poveanja populacije komaraca u kui, jer
nepojedene lavre se razvijaju u komarce. Viak larvi komaraca moete
procediti kroz mreicu ili cedku za aj, staviti u prazne kutijice od
hrane i zamrznuti kao zimnicu.
Tubifeks
Ovi crni, gadni, do 6 cm dugi, bakterijama inficirani, smrdljivi
crvii spadaju meu najbolje izvore proteina za ribe i izvrsna su
hrana za ribe koje pripremamo za mrest. Ali suvie eso hranjenje
tubifeksom e izazvati da ribe budu debele i nespremne za parenje.
Ako odjednom date ribama suvie tubifeksa, crvi e se ukopati u
podlogu i sakriti, gde e uginuti i zagaditi vodu.
Uzgoj nije vredan truda. Crvi bi iveli na dnu akvarijuma, jedui
prljavtinu i mnoei se. Mogu da se hrane korom od banane. Voda se
mora intenzivno filtrirati. Sakupljaju se sejui ljunak kroz mreu.
To je prljav i naporan posao, postoje i laki izvori proteina.
Grindal crvi (veoma mali crvi)
Ovi crvi su mali (oko 1 cm) i njima se mogu hraniti razne male
ribe. Zbog naina na koji su uzgajani, potpuno su sigurni to se tie
bolesti. Oni se ne ukopavaju odmah u podlogu kao ostali crvi i ive
u vodi nekoliko dana. Odlini su za ribe koje se hrane na dnu i za
sve ribe koje su dovoljno brze da pokupe hranu sa dna ili one koje
su dovoljno pametne da hranu potrae na dnu - znai gotovo sve vrste
riba.
Uzgoj - plastina kutija za stavljanje hrane u friider, se napuni
sterilnon zemljom za cvee i tresetom (50-50), ili samo zemljom za
cvee, navlaite zemlju, ostavite da se ohladi, ubacite malu poetnu
kulturu crva i dodajte neko usitnjeno visoko proteinsko povre svaki
put kada predhodna hrana nestane i posmatrajte pa hranite vae
ljubimce. Kulturu treba drati na temperaturi od 20 C ili vioj.
Stavite pare stakla na zemlju i crvi e se popeti na njega. Crve
moete sprati u au iste vode i ubacivati u akvarijum sa velikom
kapaljkom. Zdrava kultura moe proizvoditi dovoljno za ishranu oko
100 malih riba.
Kulture kao to je ova esto bivaju inficirane sa muicama i/ili
bubicama. I jedni i drugi mogu da se koriste kao hrana za ribe i
one ih rado jedu, ali uskoro postaju napast i smetaju. Ako se ovo
desi, treba uzeti neto crva i drati ih u ai vode 3-4 sata. Ovo e
podaviti napasti i crvi se mogu koristiti kao starter nove kulture.
Stara inficirana kultura moe biti spasena, ali obino nije vredna
tog truda.
Interesantan nain gajenja ovih crva koriste nemaki uzgajivai
kili ribica. Oni koriste suner sa orvorenim porama koji se nalazi u
posudi napunjenom vodom i prekrivenom paretom stakla. Ovaj metod je
istiji nego predhodni sa korienjem zemlje i treseta.
Beli crvi
Ovi crvi su do 2,5cm dugi i dobri su za hranjenje 7-15cm dugih
riba. Uzgajaju se slino kao Grindal crvi, ali ovi crvi ne uspevaju
dobro na viim temperaturama. Ako je mogue, drite ih na temperaturi
ispod 20C; tokom leta, oni preivljavaju ako se uvaju na hladnom i
vlanom mestu, npr. garaa koja je okrenuta ka severu ili u podrumu.
Beli crvi se mogu gajiti u drveninim sanducima napunjenim zemljom
za cvee, priblinih dimenzija 40 x 30 x 15cm, sa poklopcem od
materijala otpornog na vlagu kao to je pare stakla. Oni jedu istu
vrstu hrane kao i Grindal crvi, ali mnogi izvori tvrde da je beli
hleb potopljen u mleko veoma dobra hrana za ovu vrstu crva. Druga
opcija za koju je naeno da je veoma efektivna je da se napravi
materijal kao za kompot od stare salate, voa, hleba ili ovsanih
pahuljica. Doda se voda i izmiksira, toliko gusto koliko mikser moe
da mea. Hrana se stavlja u mala udubljena u podlozi otprilike dve
kaike svake nedelje ili kada pojedu. Ukoliko je potrebno treba
dodavati vodu tako da podloga bude vlana.
Drite ove crve u potpunom mraku. Oni e izai iz zemlje i nakratko
prodrljivo gutati hranu i sakupljati se u komeajuoj masi. Akvaristi
mogu da uzmu tada ovu masu crva iz zemlje i da njima nahrane ribe.
Crvi nestaju u zemlji im ih osvetli svetlost, tako da morate biti
spremni da ih ugrabite pre nego se ukopaju u podlogu! Drugi nain da
ih izdvojite iz podloge je da napravite kanticu kojoj su oba kraja
uklonjena. Na jedan kraj postavite pare mree za prozore i
privrstite ga paretom ice. Postavite ga u usku staklenu posudu
(tegla od 1 kg) napunejnu vodom, tako da se nalazi iznad vode (1 cm
od povrine vode do dna mreice). U posudu sa mreicom stavite neto
zemlje sa crvima i postavite izvor svetlosti iznad posude (stona
lampa...). Toplota e naterati crve da se ukopavaju dublje pa e proi
kroz mreicu i upasti u vodu. Za ovo je potrebno nekoliko sati. Crvi
izlaze isti i njima moete hraniti ribe odmah, tako to e te ih
staviti u dra za tubifeks ili ih smrznuti za kasnijeIpak, bri i
efektivniji nain da crve izdvojite iz zemlje je da zemlju sa crvima
stavite u posudu sa vodom, promeate smesu i odstranite prljavtinu.
Crvi e se sakupiti u grudvice. Rukom premestite grudvice u drugu
posudu sa vodom i ponovo promeaje, odstranite prljavtinu i
premestite crve u predhodnu posudu koju ste oprali.Na ovaj nain
moete dobiti iste crve za nekoliko minuta.Belim crvima ribe treba
hraniti iz hranilica za tubifeks, tako da ih ribe vremenom mogu
pojesti. Takoe ih moemo postaviti u posudi (ai) na dnu akvarijuma,
gde e ostati dok ih ribe ne pojedu. Ovo moe biti naroito pogodno i
korisno za uzgajivae kili ribica, koji za podlogu koriste samo
treset. Budite oprezni da u akvarijum ne stavite vie crva nego to
ribe mogu da pojedu, jer e se ostatak ukopati u pesak gde e biti
nepristupane za sve osim za najvatrenije kopae kao to je
Hoplosternum. Ako ste izdvojili vie crva nego to vam je potrebno za
hranu za jedan dan, ostatak bi ste trebali bez odlaganja zamrznuti
i koristiti kasnije.
Kine gliste, kalifornijske gliste
One su hrana za srednje i velike ribe (preko 10 cm)
Gliste se mogu uzgajati u kutiji od drveta, sa poklopcem. Na
prednjoj strani kutije treba izbuiti dve rupe od 5 cm tako da su u
liniji sa dnom kutije. Preko rupa, sa unutranje strane kutije,
postavite mreicu za prozore i prvrstite ekserima. Mreica e
dozvoljavati da se iscedi viak vode iz kutije, ali nee dozvoljavati
glistama da pobegnu. Kutiju napunite tresetom od mahovine i potpuno
ga natopite. Uzmite 6 cigli. Postavite po jednu ciglu ispod
prednjih uglova i po dve cigle ispod zadnjih uglova tako da kutija
bude nagnuta prema napred da viak vode moe da se ocedi napolje kroz
rupe. Ispod rupa postavite posude koje e sakupljati vodu koja se
ocedi (osim ako se kutija nalazi napolju).
Sada je kutija spremna i gliste se mogu staviti u kutiju. Hrane
se kukuruznim pahuljicama. Posle mesec dana, ovde e se nalaziti
hiljade glista od veliine malih glistica pa do potpuno odraslih
glista. Male gliste moemo koristiti za ishranu malih riba i veoma
mladih riba, dok vee gliste lako zadovoljavaju potrebe za ivom
hranom i najprodrljivijih velikih riba. Ovo je beskonano obnovljiv
izvor, koji je teko isprazniti! Treset morate odravati vlanim
periodinim kvaenjem. Nemojte dozvoliti da se treset isui jer bi u
tom slucaju gliste uginule. Ipak, on dobro zadrava vodu, pa je
kvaenje retko potrebno.
Vinske jeguljice
Koriste se kao hrana za jako malu mla, npr, onu koja je previe
mala da uzima artemiju.
Vinske jeguljice su male nematode koje se nalaze u
nepasterizovanom jabukovom siretu. One ive u kiselim vodama i hrane
se bakterijama u fermentiranom siretu. Mogu da preive dui vremenski
period u alkalnim vodama (ukljuujui i akvarijumsku vodu!), ali se
ne razmnoavaju. Kao hrana za mla, one su ekstremno lake za uzgoj,
trae veoma malo panje i nege (npr., mogu biti ignorisane mesecima),
i mogu se koristiti onog momenta kad ih primetite. Drite poetnu
kulturu prema svetlu i moi ete da vidite crvie kako gmiu u smesi
sireta i vode.
Turbatrix aceti veliine je do 2mm. Razmoava se u sredini kisele
reakcije, raajui ive mlade. Razmnoava se na podlozi od ovsene kae
ili slinoj podlozi u vrenju. U staklenu posudu visine
3-4cm.,staviti na mleku skuvanu ovsenu kau i poravnati na 2-3mm. od
povrine. Sipati jednu kaiicu vode sa kulturom mikro crva . Posudu
poklopiti staklom i ostaviti na tamnom mestu pri temperaturi od
18-20 stepeni. Nakon 48-72h sipati jednu kaiicu kiselog mleka ili
jogurta. Ve sledei dan na staklu e se pojaviti mikro crvi. Treba
posle toga svakog dana dodavati po malo jogurta kao hranu izvedenim
mikro crvima.Anguillula rediviva su veoma sitne glistice, ne vee od
1 mm, bele boje i najlake ih hranimo u kiseloj sredini. Mikro crve
je veoma lako gajiti kod kue u teglama ne veim od 2l, sa poklopcem
kakve obino imaju tegle od krastavaca. Vei komad hleba dobro
izmrvimo i poparimo vruom vodom, ostavimo da se ohladi i zatim hleb
dobro izmesimo i na dno tegle stavimo sloj 2 cm visok i na sredinu
stavimo kulturu mikro crva. Za nekoliko dana siuni crvii e gamizati
uz zidove tegle, skoro do vrha, tada ih etkicom za vodene boje
skidamo i stavljamo u mrestilini akvarijum. Sa mikro crvima je
najbolje hraniti mla riba koje uzimaju hranu sa dna. Nekada su
akvaristi mikro crve proizvodili na podlozi sa jogurtom koja je
jako smrdela, a uz to mikro crvi su bili izmeani sa uskislim
jogurtom i kada smo takvu smesu stavljali u akvarijum veoma brzo se
kvarila voda. Ovako gajeni mikro crvi, na podlozi od hleba, su
veoma isti jer ih skidamo sa stakla tegle. Takvu teglu moemo drati
u sobi jer se ne osea, tek prilikom otvaranja tegle se oseti blag
miris pekarskog kvasca. Pri ovakvom gajenju mikro crva nemamo mnogo
posla oko njihovog odravanja, samo treba paziti da se hleb previe
ne presui i ako se u nekom krajiku pone javljati plesan treba je
odmah odstraniti.Beskrilne vinske muice (Drosophila species)
Vinske muice su najblie onome to ini prirodnu hranu za veinu
kili ribica i mnogih drugih malih riba.
Tegla od 1-1,5 litre moe da se koristi kao posuda za kulturu.
Kao podloga se koristi smesa agar-agra i eera koja se kuva sa malo
vode. Potrebno je oko 1 cm podloge usuti u tegle i dodati malo
kvasca. Podloga mora biti dovoljno gusta da se ne pomera kada
okreemo teglu ili e se muice udaviti u njoj. Nije loa ideja da se u
teglu ubaci pare mreice za komarce na koju muice i larve mogu da se
popnu. na kraju ubacimo desetak muica i teglu zatvorimo tankom
tkaninom kroz koju moe da prolazi vazduh ali ne i muice.
Posle dve nedelje u tegli e biti novih muica spremnih da nahrane
vae ribe. Kultura moe da traje do dva meseca ili ak i due ako je
sve uredu. Ali nije loa ideja da ve posle 4 nedelje (najkasnije 6)
zaponete novu kulturu za sluaj da stara krahira.
Da bi ste hranili ribice, protresite teglu da udbacite muice sa
poklopca, otvorite poklopac akvarijuma, otvorite teglu, okrenite je
naopako iznad akvarijuma i potapite teglu da muice ispadnu u
akvarijum. Podloga je tako gusta da se zalepi za dno i ne pomera se
prilikom treskanja.
Ako ih ribe odmah ne pojedu one e izai iz akvarijuma i krenuti
prema prvom izvoru hrane koji osete (kanta za smee sa ostacima
voa), zato hranite ribe u malim dozama.
Postoji nekoliko razliitih vrsta vinskih muica. Razlikuju se po
veliini tela i krila. Muice e razviti krila ako ih uzgajate na
toplom mestu. Ako se to desi otvorite teglu na otvorenom i pustite
da muice sa krilim izlete a zatim zatvorite teglu stavite ostatak
populacije da se razvija na hladnom mestu. Plankton ivi uglavnom u
plitkim stajaim vodama. Najvanija je i nezamenljiva hrana za riblju
mla. Planktonski organizmi vani za ishranu akvarijumskih riba su iz
grupe Rotatoria, Cladocera i Copepoda. Hvatamo ih sa gustim
platnenim mreama i to samo u vodama gde ne ive ribe.
Rotatoria je vieelijski organizam veliine 0,3-0,7 mm. Vrlo
rasprostranjena planktonska grupa u svim barama, kanalima i sl.
mirnim vodama nastalim od kie. Hvataju se gustim mreama od mlinske
svile i uvaju u staklenim posudama od 3-5l sa vodom kao to je
kinica ili destilovana. U posudu dodavati svaka 3 dana po dve-tri
kapi kuvanog mleka. Rotatorije pogodne za ishranu mlai
akvarijumskih riba su Philinia longiseta, Philinia brachiata i
Polyarthry euriptera.Copepoda ivi u plitkim vodama i moe se loviti
ve pri temperaturama od 8 stepeni. Najpoznatiji predstavnici su iz
roda Cyclops (sadrze 2,53 % masti). Veliina im je od 1-4 mm. pa su
vrlo pogodni za ishranu. Preveliki ciklopsi ako ih mla nemoze
pojesti mogu ih ugroziti. Diaptomus su manji i nalaze se u velikom
broju. Najznaajniji predstavnici Copepoda u oba roda su Cyclops
biscuspidatus, Cyclops serrulatus, Cyclops canthocarpoider, Cyclops
paupes, Cyclops coronatus, Diaptomus castor i Eudiaptomus
gracilis.Cladocera je najzastupljenija zooplanktonska grupa .
Hvataju se kao i rotatorije ali su mnogo osetljivije na svetlost pa
ih pri sunanom danu treba traiti na dnu , a pri oblanom vremenu
blie povrini vode. Ima ih preko sto vrsta.Manje ribice
Neke velike ribe, ukljuujui ciklide i pirane jedu ive ribe kao
deo svoje ishrane.
Uzgoj uglavnom nije neophodan. Mnoge vee akvaristike radnje nude
jeftine gupike ili japanke za ishranu veih riba. Kolonija plodnih
ciklida, kao naprimer nigrofacijatumi, se praktino moe koristiti
kao izvor mlai za ishranu veih riba. Za ribe kao to je pirana, pare
svee piletine ili ribljeg mesa e biti dobro kao da ste joj dali ivu
ribicu.