PE579.853/ 1 HR 7.4.2016 A8-0199/ 001-001 AMANDMANI 001-001 podnositelj Odbor za pravna pitanja Izvješće Constance Le Grip A8-0199/2015 Zaštita poslovnih tajni od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja Prijedlog direktive (COM(2013)0813 – C7-0431/2013 – 2013/0402(COD)) _____________________________________________________________ Amandman 1 AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA * na prijedlog Komisije --------------------------------------------------------- 2013/0402 (COD) Prijedlog DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja (Tekst značajan za EGP) * Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.
35
Embed
HR · inovacije. Jedno od njih je uporaba prava intelektualnog vlasništva kao što su patenti, prava na dizajn ili autorska prava. Drugi je način zaštititi pristup i koristiti
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
PE579.853/ 1
HR
7.4.2016 A8-0199/ 001-001
AMANDMANI 001-001 podnositelj Odbor za pravna pitanja
Izvješće
Constance Le Grip A8-0199/2015
Zaštita poslovnih tajni od neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
o zaštiti neobjavljenih znanja i iskustva i poslovnih informacija (poslovne tajne) od
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
(Tekst značajan za EGP)
* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označuje se podebljanim kurzivom; a brisani
tekst oznakom ▌.
PE579.853/ 2
HR
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora1,
nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka1,
djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1) Poduzeća i nekomercijalne istraživačke institucije ulažu u stjecanje, razvoj i primjenu
znanja i iskustva te informacija, što je glavna sastavnica gospodarstva temeljenog na
znanju i konkurentna prednost. Ulaganjima u stvaranje i primjenu intelektualnog
kapitala određuje se njihova konkurentnost i inovacijska uspješnost na tržištu te
povrat ulaganja, što je temeljna motivacija za poslovna istraživanja i razvoj. Poduzeća
koriste različita sredstva za prisvajanje rezultata svojih inovacijskih aktivnosti ako
zbog otvorenosti nije moguće potpuno iskorištavanje ulaganja u istraživanje i
inovacije. Jedno od njih je uporaba ▌ prava intelektualnog vlasništva kao što su
patenti, prava na dizajn ili autorska prava. Drugi je način zaštititi pristup i koristiti
znanje koje je vrijedno subjektu, a nije opće poznato. Takvo znanje i iskustvo te
poslovne informacije, koji su neobjavljeni i koji bi trebali biti povjerljivi, smatraju se
poslovnom tajnom. Neovisno o njihovoj veličini, poduzeća smatraju da su poslovne
tajne jednako vrijedne kao i ostali oblici prava intelektualnog vlasništva te koriste
povjerljivost kao instrument poslovne konkurentnosti i upravljanja istraživačkim
inovacijama, čime je obuhvaćen raznoliki niz informacija, koje uključuju ne samo
tehnološka znanja već i komercijalne podatke kao što su informacije o klijentima i
dobavljačima, poslovnim planovima ili tržišnom istraživanju i strategijama. Poslovne
tajne osobito cijene mala i srednja poduzeća (MSP) te se na njih oslanjaju jer je
uporaba prava intelektualnog vlasništva uglavnom skupa, a MSP-ovi često nemaju
1 SL C 226, 16.7.2014., str. 48.
PE579.853/ 3
HR
dovoljno stručnih ljudskih resursa te financijskih resursa za upravljanje pravima
intelektualnog vlasništva i za njihovu zaštitu. Poslovna tajna stvaratelju omogućuje
stjecanje dobiti od izuma i inovacija jer se njome štiti veliki opseg znanja i iskustva te
komercijalnih informacija, kao nadopuna ili alternativa pravima intelektualnog
vlasništva, te je stoga osobito važna za konkurentnost poduzeća kao i za istraživanje i
razvoj te inovacijske rezultate.
(2) Otvorene inovacije način su na koji se nove ideje kojima se zadovoljavaju potrebe
potrošača i rješavaju društveni izazovi mogu probiti na tržište. One su važan
pokretač stvaranja novog znanja te se njima podupire nastajanje novih i inovativnih
poslovnih modela koji se temelje na uporabi zajednički stvorenog znanja. ▌Zajednička
istraživanja, uključujući prekograničnu suradnju, osobito su važna za povećanje razine
poslovnog istraživanja i razvoja unutar jedinstvenog tržišta. Širenje znanja i
informacija trebalo bi se smatrati ključnim za osiguranje dinamičnih, pozitivnih i
jednakih mogućnosti poslovnog razvoja, posebno za mala i srednja poduzeća. Na
unutarnjem tržištu u okviru kojeg su ograničenja prekograničnoj suradnji svedena na
najmanju moguću mjeru i suradnja nije narušena, intelektualnim stvaralaštvom i
inovacijama trebala bi se poticati ulaganja u inovacijske procese, usluge i proizvode.
Okruženje kojim se potiče intelektualno stvaralaštvo i inovacije te u kojem se
mobilnost zapošljavanja ne onemogućava važno je i za rast zaposlenosti i poboljšanje
konkurentnosti gospodarstva Unije. Poslovne tajne imaju važnu ulogu u zaštiti
razmjene znanja među poduzećima, posebno uključujući MSP-ove, i istraživačkim
institucijama unutar i izvan unutarnjeg tržišta u kontekstu istraživanja, razvoja i
inovacija. Poslovna tajna ubraja se među najčešće oblike zaštite intelektualnog
stvaralaštva i inovacijskog znanja i iskustva koje poduzeća koriste, no istodobno je
postojećim zakonodavnim okvirom Unije ona u najmanjoj mjeri zaštićena u slučaju
kada je neovlašteno pribavljaju, koriste ili odaju treće strane.
(3) Inovacijska poduzeća izložena su u sve većoj mjeri i unutar i izvan Unije nepoštenim
praksama kojima je cilj neovlašteno pribavljanje poslovnih tajni, kao što su krađa,
neovlašteno umnožavanje, ekonomska špijunaža, kršenje zahtjeva o povjerljivosti.
Nedavni razvoji situacije, kao što su globalizacija, veća eksternalizacija, duži nabavni
lanci, veće korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija pridonose
1 SL C, , str. .
PE579.853/ 4
HR
povećanju rizika tih praksi. Neovlaštenim pribavljanjem, korištenjem i odavanjem
poslovne tajne ugrožava se sposobnost zakonskog nositelja poslovne tajne da iskoristi
prednost prvog ponuđača korištenjem rezultata svojih inovativnih nastojanja. Bez
učinkovitih i usporedivih pravnih sredstava za zaštitu poslovne tajne u Uniji, umanjuju
se poticaji za pokretanje inovacijskih prekograničnih aktivnosti na unutarnjem tržištu
te se ne može iskoristiti potencijal poslovne tajne kao pokretača gospodarskog rasta i
zapošljavanja. Stoga se obeshrabruju inovacije i kreativnost te se smanjuju ulaganja,
što utječe na neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te smanjenje njegova
potencijala za poticanje rasta.
(4) ▌ Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o
TRIPS-u) ▌među ostalim sadržava odredbe o zaštiti poslovne tajne u slučaju kada je
neovlašteno pribavljaju, rabe ili odaju treće strane, koje predstavljaju zajedničke
međunarodne standarde. Sve države članice kao i Unija obvezne su poštovati taj
Sporazum koji je odobren Odlukom Vijeća 94/800/EZ1. U cilju zaštite poslovnih
tajni, neke države članice imaju operativno zakonodavstvo, međutim neke nisu
definirale poslovnu tajnu i nemaju obvezujuće zakonodavstvo protiv neovlaštenog
pribavljanja poslovne tajne. Takvim se stanjem stvaraju propusti i prepreke
učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Primjereno je na razini Unije
definirati situacije u kojima je pribavljanje, korištenje i odavanje poslovne tajne
ovlašteno ili neovlašteno te ograničiti razdoblje primjene pravne zaštite kako bi ova
Direktiva mogla ispunjavati svoju svrhu dosljedne zaštite poslovnih tajni u Uniji.
(5) ▌Zakonodavstva država članica znatno se razlikuju u pogledu zaštite poslovne tajne u
slučaju kada je neovlašteno pribavljaju, rabe ili odaju treće osobe. Primjerice, u svim
državama članicama ne postoji nacionalno utvrđena definicija poslovne tajne i/ili
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne tako da zaštita nije
lako dostupna i razlikuje se među državama članicama. Nadalje, ne postoji
usklađenost u pogledu pravnih sredstava u okviru građanskog prava u slučaju
neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne jer u svim državama
članicama nisu dostupni nalozi o zabrani i sprječavanju aktivnosti protiv trećih strana
1 Odluka Vijeća od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom
na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.) (SL L 336, 23.12.1994., str. 1.).
PE579.853/ 5
HR
koje nisu konkurenti zakonitom nositelju poslovne tajne. Države članice razlikuju se i
u pogledu postupanja prema trećim stranama koje su u dobroj vjeri pribavile poslovnu
tajnu, ali su tijekom korištenja saznale da su poslovnu tajnu pribavile od druge strane
koja je prethodno neovlašteno pribavila tu poslovnu tajnu.
(6) Nacionalni propisi razlikuju se i u tome mogu li zakoniti nositelji poslovne tajne
zahtijevati uništenje robe koju se proizvele treće strane koje neovlašteno koriste
poslovnu tajnu ili povrat odnosno uništenje svih dokumenata, spisa ili materijala koji
sadržavaju ili kojima se primjenjuje poslovna tajna koja je neovlašteno pribavljena ili
korištena. Nadalje, u mjerodavnim nacionalnim propisima o izračunu naknade štete ne
uzima se uvijek u obzir neopipljiva narav poslovne tajne, čime se otežava dokazivanje
stvarno izgubljene dobiti ili nepoštenog bogaćenja počinitelja povrede ako se ne može
utvrditi tržišna vrijednost predmetne informacije. Svega se u nekoliko država članica
omogućuje primjena apstraktnih pravila o izračunu naknade štete na temelju razumnog
tantijema ili naknada koje bi se trebale platiti da je postojala licencija za korištenje
poslovne tajne. Nadalje, propisima u mnogim državama članicama ne jamči se
očuvanje povjerljivosti poslovne tajne ako nositelj poslovne tajne podnese prijavu u
slučaju kada treća osoba navodno neovlašteno pribavlja, koristi ili odaje poslovnu
tajnu, čime se smanjuje privlačnost postojećih mjera i pravnih sredstava te slabi
postojeća zaštita.
(7) Razlike u pravnoj zaštiti poslovne tajne koju osiguravaju države članice
podrazumijevaju da unutar Unije ne postoji istovrijedna razina zaštite, što dovodi do
rascjepkanosti unutarnjeg tržišta u tom području i slabljenja odvraćajućeg učinka
propisa. Učinak na unutarnje tržište postoji u onoj mjeri u kojoj se takvim razlikama
smanjuju poticaji poduzećima za pokretanje inovacijskih prekograničnih gospodarskih
aktivnosti, uključujući partnersku suradnju u području istraživanja ili proizvodnje,
eksternalizaciju ili ulaganja u drugim državama članicama, što bi ovisilo o korištenju
informacija koje su zaštićene kao poslovna tajna. Prekogranično istraživanje i razvoj,
kao i inovacijske aktivnosti, uključujući s njima povezanu proizvodnju i kasniju
prekograničnu trgovinu, postaju manje privlačnima i težima unutar Unije, što isto
dovodi do neučinkovitosti u području inovacija na razini Unije. Nadalje, veći poslovni
rizici javljaju se u državama članicama s usporedivo nižom razinom zaštite, u kojima
se poslovne tajne lakše kradu ili se na drugačiji način neovlašteno pribavljaju.
PE579.853/ 6
HR
Posljedica toga je neučinkovita raspodjela kapitala za inovacije kojima se potiče rast
na unutarnjem tržištu zbog većih troškova zaštitnih mjera kako bi se nadoknadila
neučinkovita pravna zaštita u nekim državama članicama. Time se pogoduje i
aktivnostima nelojalnih konkurenata koji bi na temelju neovlaštenog pribavljanja
poslovne tajne mogli robu proizvedenu na taj način proširiti na unutarnjem tržištu.
Razlikama u zakonodavnim okvirima pridonosi se i uvozu robe iz trećih zemalja u
Uniju putem ulaznih točaka sa slabijom zaštitom u slučajevima kada se dizajn,
proizvodnja ili stavljanje na tržište te robe temelje na ukradenoj ili na drugačiji način
neovlašteno pribavljenoj poslovnoj tajni. Općenito se tim razlikama dovodi u pitanje
pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
PE579.853/ 7
HR
(8) Primjereno je predvidjeti propise na razini Unije kako bi se uskladili nacionalni
zakonodavni sustavi radi osiguranja dostatne i usklađene razine pravnih sredstava na
unutarnjem tržištu u slučaju neovlaštenog pribavljanja, korištenja ili odavanja
poslovne tajne. U tu svrhu važno je utvrditi homogenu definiciju poslovne tajne, a da
se pritom ne ograničava predmet koji se zaštićuje od neovlaštenog pribavljanja.
Takvom bi definicijom stoga trebale biti obuhvaćene poslovne informacije, tehnološke
informacije i znanja i iskustva ako postoji opravdani interes da se očuva povjerljivost i
opravdana očekivanja o očuvanju te povjerljivosti. Takve informacije ili znanja i
iskustva trebala bi stoga imati stvarnu ili potencijalnu komercijalnu vrijednost. Na
takve bi se informacije ili znanja i iskustva trebalo gledati kao na one koje imaju
komercijalnu vrijednost, posebno ako bi njihovo neovlašteno pribavljanje, korištenje
ili odavanje moglo naštetiti interesima osobe koja njima zakonito upravlja ili ako se
time narušava njegov ili njezin znanstveni i tehnički potencijal, poslovni ili
financijski interesi, strateške pozicije ili sposobnost tržišnog natjecanja. U načelu ta
definicija ne bi trebala uključivati trivijalne informacije i ne bi se trebala odnositi na
znanja i vještine koje zaposlenici steknu tijekom uobičajenog tijeka zaposlenja te koje
su opće poznate ili su lako dostupne osobama unutar krugova u okviru kojih se
predmetne informacije koriste.
(9) Važno je utvrditi i okolnosti na temelju kojih je pravna zaštita opravdana. Stoga je
potrebno utvrditi postupanje i praksu koji se smatraju neovlaštenim pribavljanjem,
korištenjem ili odavanjem poslovne tajne. ▌
PE579.853/ 8
HR
(9a) Važno je istaknuti da mjere usvojene u cilju zaštite poslovne tajne od neovlaštenog
pribavljanja, korištenja i odavanja ne bi trebale utjecati na primjenu pravila Unije i
nacionalnih pravila kojima se zahtijeva odavanje informacija, uključujući poslovne
tajne, javnosti i javnim tijelima, pravila kojima se javnim vlastima dopušta
prikupljanje informacija relevantnih za obavljanje njihovih dužnosti ili pravila
kojima se tim javnim vlastima dopušta odavanje relevantnih informacija javnosti.
Ovo se prije svega odnosi na odavanje poslovnih informacija od strane institucija i
tijela Unije ili nacionalnih javnih tijela u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001
Europskog parlamenta i Vijeća1, Uredbom (EZ) br. 1367/2006 Europskog
parlamenta i Vijeća2, Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća3 ili
drugim pravilima o javnom pristupu dokumentima ili o obvezama transparentnosti
nacionalnih javnih tijela.
1 Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o
javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
2 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
3 Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 041, 14.02.2003., str. 26.).
PE579.853/ 9
HR
(9b) Pribavljanje, korištenje ili odavanje poslovnih tajni, gdje god je zakonski nametnuto
ili dopušteno, treba se smatrati zakonitim u svrhu ove Direktive, ne dovodeći u
pitanje bilo koju obvezu o povjerljivosti u pogledu poslovne tajne ili bilo koje
ograničenje u pogledu njezine uporabe koji primatelju informacije mogu biti
nametnuti nacionalnim pravom ili pravom Unije. Ovom se Direktivom, međutim,
tijela javne vlasti ne izuzimaju od obveza povjerljivosti kojih se moraju pridržavati u
pogledu informacija dobivenih od nositelja poslovnih tajni, bez obzira na to jesu li te
obveze utvrđene u nacionalnom pravu ili pravu Unije. Navedeno se između ostaloga
odnosi na obveze čuvanja povjerljivosti informacija proslijeđenih javnim
naručiteljima u okviru javne nabave, a koje su navedene primjerice u Direktivi
2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća1, Direktivi 2014/24/EU Europskog
parlamenta i Vijeća2 ili Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća3.
1 Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli
ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.). 2 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj
nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.). 3 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi
subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
PE579.853/ 10
HR
(9c) U ovoj se Direktivi ne predlažu kaznene mjere protiv osoba koje neovlašteno
prikupljanju, koriste ili odaju poslovnu tajnu. Ovom se Direktivom stoga ne dovodi u
pitanje pravo država članica da građansku i poslovnu komponentu upotpune
kaznenom komponentom. Uzimajući to u obzir države članice bi prilikom donošenja
te vrste mjera trebale poštovati sve zaštitne mjere navedene u ovoj Direktivi kako bi
zajamčile odgovarajuću ravnotežu između zaštite poslovne tajne i slobode
poduzetništva, izražavanja ili informiranja.
(10) U interesu inovacija i jačanja tržišnog natjecanja, odredbama ove Direktive ne bi se
trebalo uspostaviti isključivo pravo na znanja i iskustvo ili informacije koje se štite
kao poslovna tajna. Stoga je i dalje moguće neovisno otkrivanje istog znanja i iskustva
i informacija, a konkurenti nositelja poslovne tajne imaju pravo koristiti obrnuti
inženjering za svaki zakonski stečeni proizvod. Međutim, iako je potrebno poticati
zdravo tržišno natjecanje omogućeno ovlaštenom upotrebom podataka, osobito
podataka dobivenih obrnutim inženjeringom, važno je sankcionirati njihovu
upotrebu koja nije u skladu s poštenom poslovnom praksom.
(10a) U nekim se sektorima industrije, u kojima stvaratelji i inovatori nemaju isključiva
prava i u kojima se inovacijska praksa tradicionalno oslanjala na poslovne tajne,
proizvodi po dospijeću na tržište danas mogu lako podvrgnuti obrnutom
inženjeringu. U tim slučajevima stvaratelji i inovatori mogu biti žrtve praksi poput
parazitskog kopiranja ili doslovnih imitacija kojima se ostvaruje dobit
iskorištavanjem njihove reputacije i inovacijskih napora. Neka nacionalna prava
koja se odnose na nepošteno tržišno natjecanje bave se rješavanjem tih praksi. Iako
se ovom Direktivom općenito ne cilja na reformu ili usklađivanje nepoštenih zakona
o tržišnom natjecanju, prikladno bi bilo da Zajednica pomno razmotri potrebu za
djelovanjem Unije u tom području.
(11) U skladu s načelom proporcionalnosti, mjere i pravna sredstva namijenjena zaštiti
poslovne tajne trebali bi biti prilagođeni ostvarenju cilja neometanog funkcioniranja
unutarnjeg tržišta za istraživanje i inovacije, posebno uvođenjem odvraćajućeg
učinka od neovlaštenog pribavljanja, korištenja i odavanja poslovne tajne, a da se
pritom ne ugrožavaju ili narušavaju temeljna prava i slobode ili javni interes, kao
što su javna sigurnost, zaštita potrošača, javno zdravlje i zaštita okoliša te ni na koji
PE579.853/ 11
HR
način ne dovodeći u pitanje mobilnost radnika. U tom pogledu mjerama i pravnim
sredstvima osigurava se da nadležna pravosudna tijela mogu objasniti čimbenike
poput vrijednosti poslovne tajne, težine postupanja koje dovodi do neovlaštenog
pribavljanja, korištenja ili odavanja poslovne tajne kao i učinke takvog postupanja.
Trebalo bi se osigurati i da nadležna pravosudna tijela imaju diskrecijsko pravo
procijeniti interese stranaka u sporu, kao i interese trećih strana, uključujući po potrebi
i potrošače.
(12) Neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta bilo bi ugroženo kada bi se predviđene
mjere i pravna sredstva koristili za ostvarenje nezakonitih namjera, kao što je
stvaranje neopravdanih prepreka za unutarnje tržište ili mobilnost radne snage, koje
nisu u skladu s ciljevima ove Direktive. Stoga je važno osigurati da su pravosudna
tijela ovlaštena kazniti zlouporabe koje počine tužitelji koji postupaju u lošoj vjeri i