BIZNIS Hotel Hyatt Regency, 5. jun 2013. godine conferencesŸdanas. rs Ove godine ukupni broj reklama emitovanih na kablovskim TV pro- gramima nadma{io je broj reklama na nacionalnim televizijama u Srbi- ji. Broj doma}instava koja gledaju neku vrstu kablovske televizije poras- tao je na 60 posto, sa tendencijom ra- sta od tri do pet posto godi{nje. Ogla- {iva~ki kola~ koji se prilikom dodele nacionalnih frekvencija delio na {est nacionalnih i {est regionalnih televi- zija, sada se deli na stotinjak razli~i- tih kanala. P ored ovoga, razlog finansij- skog kolapsa najve}ih televizi- ja u Srbiji treba tra`iti u nemo- gu}nosti da se na civilizovan i ekonomski odr`iv na~in pari- ra kvalitetu stranih TV pro- grama, koji su svojim prisustvom sa- mo naglasili sve probleme koji prate televiziju u Srbiji decenijama. Nepoti- zam, politi~ke veze, privatne program- ske kombinacije, nekontrolisani bu- d`eti za razli~ite serije, predugo su klju~ni faktori kreiranja programa na velikim televizijama, i mo`da su mogli da pro|u u konkurenciji sami sa so- bom, ali u konkurenciji desetina prvo- klasnih stranih TV produkcija, izgle- daju jednostavno jadno. Postoje}a gle- danost ve} je spu{tena na nekih 60 po- sto gledalaca, koji kada imaju izbor, gledaju nacionalne televizije, dok ve} sada blizu 40 posto auditorijuma gle- da kablovske programe. Kada se u ukupnu statistiku doda i onih 40 posto doma}instava koja, za sada, nemaju priliku da biraju, dolazi se do prevar- nog podatka da na nacionalne televizi- je otpada tri ~etvrtine gledanosti svih televizija u Srbiji, ali je i to o~igledno nedovoljno za bilo koju nacionalnu te- leviziju da posluje makar na pozitivnoj nuli. RTS koji ba{tini tradiciju gleda- nosti, produkciju i opremu koju niko u ovoj zemlji decenijama nije mogao da ima, nije uspeo da smanji broj za- poslenih i tro{kove svog poslovanja. Tako je do{ao do ta~ke da sada RTS ostaje u vi{emese~nom beste`inskom stanju u kome pretplatu gra|ani ne pla}aju, a u bud`etu para za RTS ne- ma. Ipak, ideja nacionalnog servisa kao medija ~iju nezavisnu ure|iva~ku politiku finansiraju gra|ani, nikada ni- je za`ivela. Tako umesto da RTS bude nosilac borbe protiv korupcije u dru- {tvu, da on produkuje Insajder progra- me i stavlja prst u oko tajkunima i po- liti~arima, dobili smo RTS kao neku vrstu TV produkcije serija od „nacio- nalnog zna~aja“ ~ije snimanje ko{ta 70 do 100 hiljada evra po epizodi. I narav- no, kada je trebalo osakatiti i u}utkati B92, RTS je novcem od pretplate ku- povao sve {to mrda na B92, iako se sa- da vidi da ogromna ve}ina tih ljudi da- nas nema svoje emisije, i da je jedina svrha tih suludih plata i tih transfera sa B92 na RTS bilo kadrovsko slabljenje medija koji je jedini razotkrivao Miro- slava Mi{kovi}a i njegove afere. Sada je B92 degradiran na drugi kanal Prve Televizije, ponovo ima Delta oglase, Insajder zaluta jednom godi{nje, ako i tada, dok ~ak i redovne informativne emisije nemaju svoje stalne termine, ve} uglavnom ustupaju svoje mesto te- niskim me~evima, repizama serija i fil- mova, tako da je poga|anje termina vesti B92 postalo neka vrsta igre na sre}u. TV Pink i TV Prva, jo{ jedan su do- kaz neodr`ivosti postoje}eg stanja. @eljko Mitrovi} je o~igledno shvatio odakle vetar duva, i najavio ambicio- zni program otvaranja ~ak 60 novih kablovskih programa, ali se ta ideja spotakla na samom po~etku po{to ni- jedan kablovski operater nije bio spre- man da na postoje}ih 60 kanala doda jo{ 60, {to iz tehni~kih, {to iz poslov- nih razloga. Tro{kovi poslovanja Pin- ka o~igledno su sistemski problem, ta- ko da je na nedavno objavljenoj listi najve}ih poreskih du`nika, Pink na ubedljivo prvom mestu, {to je samo po sebi apsurd prve vrste, i pri~u Pin- ka o tome kako njihov program, za razliku od RTS, ne finansiraju gra|ani Srbije, stavljaju pod veliki znak pita- nja. TV Prva je, od po~etka uspela da izigra zakonsku regulativu, i objedini kontrolu i nad TV B92, {to svi vide, ali niko nema na~ina da spre~i, ali i upr- kos tome, sa prakti~no dva kanala sa nacionalnom frekvencijom, rezultati su negativni, nema profita, naprotiv, a nema ni o~ekivanog polo`aja lidera na tr`i{tu, koji bi se, gledaju}i na obim investiranja i do sada utro{enog nov- ca, odavno o~ekivao. I kao da to pora- zno stanje televizije u Srbiji nije do- voljno, pored TV Hepi koja vegetira na nivou statisti~ke gre{ke prakti~no od dobijanja nacionalne frekvencije, uskoro dobijamo jo{ jednu nacional- nu televiziju, koja }e u}i umesto TV Avala. Tu dolazimo do stanja na tr`i{tu kablovskih TV programa. TV Arena sport je zbog nere{enog sukoba na li- niji SBB-Telekom Srbija, ostala van gledanosti ve}ine gledalaca kablovske televizije u Srbiji, i ne prelazi ukupni broj od 500 hiljada gledalaca nedeljno. Telekom Srbija je poku{avaju}i da iza- |e iz ~eli~nog stiska SBB-a, agresivno vodio kampanju za Telekom IP TV servis, pa je to rezultiralo pove}anjem ukupnog broja doma}instava koja imaju kablovsku televiziju u Srbiji za ~ak pet posto samo u pro{loj godini, ali je to o~igledno nedovoljno da pokrije desetine miliona evra ulo`enih u ku- povinu ovih kanala i prava na prenose Lige {ampiona i desetina drugih naj- skupljih sportskih TV programa. Na stranu ~injenica da Telekom Srbija po zakonu nema pravo da kao kablovski distributer i javno preduze}e u dr`av- nom vlasni{tvu bude vlasnik TV kana- la. Ipak, glavni problem je u ~injenici da je Telekom Srbija jedan od glavnih izvora bud`etskih prihoda u Srbiji, a ukupna dobit sa 220 miliona, prepolo- vljena je na 110 miliona evra. Gubitak od 110 miliona evra, koji direktno uti- ~e na stabilnost javnih finansija u Srbi- ji, nikako nije privatna stvar menad`- menta Telekoma Srbija, koji duguje obja{njenje o poslovnim rezultatima TV Arena sport, i kojom magijom me- dij koji ima svega 500 hiljada gledala- ca nedeljno, ima novca za Ligu {ampi- ona, a RTS koji ima dva miliona gleda- laca dnevno, niti bilo koji drugi ko- mercijalni medij, za te iste prenose ne- ma para. Upravo zato, ne ~udi procvat ka- blovskih TV programa koji bez dr`av- nih steroida, bez poreskih dugova, prave program koji gra|ani pla}aju, ali potpuno dobrovoljno i redovno, za razliku od pretplate za RTS, koja je du- plo manja od prose~nog ra~una za ka- blovsku televiziju. SOS Kanal danas na 53 kablovske TV mre`e ima vi{e gledalaca nego {to bi ikada imao da mu RATEL nije dodelio rumunsku frekvenciju umesto regionalne fre- kvencije, i posluje pozitivno, sa dva puta vi{e gledalaca od TV Arena sport. Umesto Opstanka na RTS, de- ca gledaju Animal Planet. Crtani fil- movi se gledaju na tri Dizni kanala, i jo{ najmanje pet velikih kablovskih TV programa koji 24 sata dnevno emituju prvoklasne animirane filmo- ve. Umesto doma}ih istorijskih poli- ti~kih prepucavanja, na kanalima Hi- stori u`ivaju u prvoklasnim istorij- skim dokumentarcima o Nikoli Tesli, prvom i drugom svetskom ratu, i mnogim drugim istorijskim zname- nitostima. Serije, filmovi, rialiti pro- grami, muzika, geografija, putovanja, kuhinje sveta, i tako unedogled. A tek je po~elo. PTT Srbija od 1.juna krenuo je u ambiciozni program pokrivanja onih 40 posto doma}instava koja ne- maju kablovsku televiziju, a koja su ostalim kablovskim distributerima ostala nedosti`na. PTT Srbija sa svo- jih 1.500 po{ta u svakom mestu u Sr- biji i novom tehnologijom be`i~nog prenosa TV slike, jedini je u Srbiji ko- ji mo`e brzo,ekonomski i infrastruk- turno odr`ivo, izneti posao uvo|enja kablovske televizije u ruralnom delu Srbije, tako da }e sistem nacionalnih i regionalnih frekvencija postati potpu- no prevazi|en. A kada 100 posto do- ma}instava bude moglo da bira izme- |u rvanja u blatu doma}ih rialiti star- leta i najbolje svetske TV produkcije, bi}e jasno da od nacionalnih televizija kakve danas imamo u Srbiji, ne}e ostati ni kamen na kamenu. Kamen na kamenu @ELJKO PANTI] KABLOVSKI TV PROGRAMI I TR@I[TE OGLA[AVANJA U SRBIJI BIZNIS ponedeljak, 10. jun 2013. III PTT Srbija od 1.juna krenuo je u ambiciozni program pokrivanja onih 40 posto doma}instava koja nemaju kablovsku televiziju, a koja su ostalim kablovskim distributerima ostala nedosti`na. PTT Srbija sa svojih 1.500 po{ta u svakom mestu u Srbiji i novom tehnologijom be`i~nog prenosa TV slike, jedini je u Srbiji koji mo`e brzo,ekonomski i infrastrukturno odr`ivo, izneti posao uvo|enja kablovske televizije u ruralnom delu Srbije, tako da }e sistem nacionalnih i regionalnih frekvencija postati potpuno prevazi|en. A kada 100 posto doma}instava bude moglo da bira izme|u rvanja u blatu doma}ih rialiti starleta i najbolje svetske TV produkcije, bi}e jasno da od nacionalnih televizija kakve danas imamo u Srbiji, ne}e ostati ni kamen na kamenu.
3
Embed
Hotel Hyatt Regency, 5. jun 2013. godine KABLOVSKI TV ... 668.pdf · niji SBB-Telekom Srbija, ostala van gledanosti ve}ine gledalaca kablovske televizije u Srbiji, i ne prelazi ukupni
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
BIZNISHotel Hyatt Regency, 5. jun 2013. godineconferencesŸdanas. rs
Ove godine ukupni broj reklamaemitovanih na kablovskim TV pro-gramima nadma{io je broj reklamana nacionalnim televizijama u Srbi-ji. Broj doma}instava koja gledajuneku vrstu kablovske televizije poras-tao je na 60 posto, sa tendencijom ra-sta od tri do pet posto godi{nje. Ogla-{iva~ki kola~ koji se prilikom dodelenacionalnih frekvencija delio na {estnacionalnih i {est regionalnih televi-zija, sada se deli na stotinjak razli~i-tih kanala.
Pored ovoga, razlog finansij-skog kolapsa najve}ih televizi-ja u Srbiji treba tra iti u nemo-gu}nosti da se na civilizovan iekonomski odr`iv na~in pari-ra kvalitetu stranih TV pro-
grama, koji su svojim prisustvom sa-mo naglasili sve probleme koji prateteleviziju u Srbiji decenijama. Nepoti-zam, politi~ke veze, privatne program-ske kombinacije, nekontrolisani bu-d`eti za razli~ite serije, predugo suklju~ni faktori kreiranja programa navelikim televizijama, i mo`da su moglida pro|u u konkurenciji sami sa so-bom, ali u konkurenciji desetina prvo-klasnih stranih TV produkcija, izgle-daju jednostavno jadno. Postoje}a gle-danost ve} je spu{tena na nekih 60 po-sto gledalaca, koji kada imaju izbor,gledaju nacionalne televizije, dok ve}sada blizu 40 posto auditorijuma gle-da kablovske programe. Kada se uukupnu statistiku doda i onih 40 postodoma}instava koja, za sada, nemajupriliku da biraju, dolazi se do prevar-nog podatka da na nacionalne televizi-je otpada tri ~etvrtine gledanosti svihtelevizija u Srbiji, ali je i to o~iglednonedovoljno za bilo koju nacionalnu te-leviziju da posluje makar na pozitivnojnuli. RTS koji ba{tini tradiciju gleda-nosti, produkciju i opremu koju nikou ovoj zemlji decenijama nije mogaoda ima, nije uspeo da smanji broj za-poslenih i tro{kove svog poslovanja.Tako je do{ao do ta~ke da sada RTSostaje u vi{emese~nom beste`inskomstanju u kome pretplatu gra|ani nepla}aju, a u bud`etu para za RTS ne-ma. Ipak, ideja nacionalnog servisakao medija ~iju nezavisnu ure|iva~kupolitiku finansiraju gra|ani, nikada ni-je za`ivela. Tako umesto da RTS budenosilac borbe protiv korupcije u dru-{tvu, da on produkuje Insajder progra-me i stavlja prst u oko tajkunima i po-liti~arima, dobili smo RTS kao nekuvrstu TV produkcije serija od „nacio-nalnog zna~aja“ ~ije snimanje ko{ta 70do 100 hiljada evra po epizodi. I narav-no, kada je trebalo osakatiti i u}utkatiB92, RTS je novcem od pretplate ku-povao sve {to mrda na B92, iako se sa-da vidi da ogromna ve}ina tih ljudi da-nas nema svoje emisije, i da je jedinasvrha tih suludih plata i tih transfera sa
B92 na RTS bilo kadrovsko slabljenjemedija koji je jedini razotkrivao Miro-slava Mi{kovi}a i njegove afere. Sada jeB92 degradiran na drugi kanal PrveTelevizije, ponovo ima Delta oglase,Insajder zaluta jednom godi{nje, ako itada, dok ~ak i redovne informativneemisije nemaju svoje stalne termine,ve} uglavnom ustupaju svoje mesto te-niskim me~evima, repizama serija i fil-mova, tako da je poga|anje terminavesti B92 postalo neka vrsta igre nasre}u.
TV Pink i TV Prva, jo{ jedan su do-kaz neodr`ivosti postoje}eg stanja.@eljko Mitrovi} je o~igledno shvatio
odakle vetar duva, i najavio ambicio-zni program otvaranja ~ak 60 novihkablovskih programa, ali se ta idejaspotakla na samom po~etku po{to ni-jedan kablovski operater nije bio spre-man da na postoje}ih 60 kanala dodajo{ 60, {to iz tehni~kih, {to iz poslov-nih razloga. Tro{kovi poslovanja Pin-ka o~igledno su sistemski problem, ta-ko da je na nedavno objavljenoj listinajve}ih poreskih du`nika, Pink naubedljivo prvom mestu, {to je samopo sebi apsurd prve vrste, i pri~u Pin-ka o tome kako njihov program, zarazliku od RTS, ne finansiraju gra|ani
Srbije, stavljaju pod veliki znak pita-nja. TV Prva je, od po~etka uspela daizigra zakonsku regulativu, i objedinikontrolu i nad TV B92, {to svi vide, aliniko nema na~ina da spre~i, ali i upr-kos tome, sa prakti~no dva kanala sanacionalnom frekvencijom, rezultatisu negativni, nema profita, naprotiv,a nema ni o~ekivanog polo`aja liderana tr`i{tu, koji bi se, gledaju}i na obiminvestiranja i do sada utro{enog nov-ca, odavno o~ekivao. I kao da to pora-zno stanje televizije u Srbiji nije do-voljno, pored TV Hepi koja vegetirana nivou statisti~ke gre{ke prakti~nood dobijanja nacionalne frekvencije,
uskoro dobijamo jo{ jednu nacional-nu televiziju, koja }e u}i umesto TVAvala.
Tu dolazimo do stanja na tr`i{tukablovskih TV programa. TV Arenasport je zbog nere{enog sukoba na li-niji SBB-Telekom Srbija, ostala vangledanosti ve}ine gledalaca kablovsketelevizije u Srbiji, i ne prelazi ukupnibroj od 500 hiljada gledalaca nedeljno.Telekom Srbija je poku{avaju}i da iza-|e iz ~eli~nog stiska SBB-a, agresivnovodio kampanju za Telekom IP TVservis, pa je to rezultiralo pove}anjemukupnog broja doma}instava koja
imaju kablovsku televiziju u Srbiji za~ak pet posto samo u pro{loj godini, alije to o~igledno nedovoljno da pokrijedesetine miliona evra ulo`enih u ku-povinu ovih kanala i prava na prenoseLige {ampiona i desetina drugih naj-skupljih sportskih TV programa. Nastranu ~injenica da Telekom Srbija pozakonu nema pravo da kao kablovskidistributer i javno preduze}e u dr`av-nom vlasni{tvu bude vlasnik TV kana-la. Ipak, glavni problem je u ~injenicida je Telekom Srbija jedan od glavnihizvora bud`etskih prihoda u Srbiji, aukupna dobit sa 220 miliona, prepolo-vljena je na 110 miliona evra. Gubitak
od 110 miliona evra, koji direktno uti-~e na stabilnost javnih finansija u Srbi-ji, nikako nije privatna stvar menad`-menta Telekoma Srbija, koji dugujeobja{njenje o poslovnim rezultatimaTV Arena sport, i kojom magijom me-dij koji ima svega 500 hiljada gledala-ca nedeljno, ima novca za Ligu {ampi-ona, a RTS koji ima dva miliona gleda-laca dnevno, niti bilo koji drugi ko-mercijalni medij, za te iste prenose ne-ma para.
Upravo zato, ne ~udi procvat ka-blovskih TV programa koji bez dr`av-nih steroida, bez poreskih dugova,
prave program koji gra|ani pla}aju,ali potpuno dobrovoljno i redovno, zarazliku od pretplate za RTS, koja je du-plo manja od prose~nog ra~una za ka-blovsku televiziju. SOS Kanal danasna 53 kablovske TV mre`e ima vi{egledalaca nego {to bi ikada imao damu RATEL nije dodelio rumunskufrekvenciju umesto regionalne fre-kvencije, i posluje pozitivno, sa dvaputa vi{e gledalaca od TV Arenasport. Umesto Opstanka na RTS, de-ca gledaju Animal Planet. Crtani fil-movi se gledaju na tri Dizni kanala, ijo{ najmanje pet velikih kablovskihTV programa koji 24 sata dnevnoemituju prvoklasne animirane filmo-ve. Umesto doma}ih istorijskih poli-ti~kih prepucavanja, na kanalima Hi-stori u`ivaju u prvoklasnim istorij-skim dokumentarcima o Nikoli Tesli,prvom i drugom svetskom ratu, imnogim drugim istorijskim zname-nitostima. Serije, filmovi, rialiti pro-grami, muzika, geografija, putovanja,kuhinje sveta, i tako unedogled. A tekje po~elo. PTT Srbija od 1.juna krenuoje u ambiciozni program pokrivanjaonih 40 posto doma}instava koja ne-maju kablovsku televiziju, a koja suostalim kablovskim distributerimaostala nedosti`na. PTT Srbija sa svo-jih 1.500 po{ta u svakom mestu u Sr-biji i novom tehnologijom be`i~nogprenosa TV slike, jedini je u Srbiji ko-ji mo`e brzo,ekonomski i infrastruk-turno odr`ivo, izneti posao uvo|enjakablovske televizije u ruralnom deluSrbije, tako da }e sistem nacionalnih iregionalnih frekvencija postati potpu-no prevazi|en. A kada 100 posto do-ma}instava bude moglo da bira izme-|u rvanja u blatu doma}ih rialiti star-leta i najbolje svetske TV produkcije,bi}e jasno da od nacionalnih televizijakakve danas imamo u Srbiji, ne}eostati ni kamen na kamenu.
Kamen na kamenu@ELJKO PANTI]
KABLOVSKI TV PROGRAMI I TR@I[TE OGLA[AVANJA U SRBIJI
BIZNIS ponedeljak, 10. jun 2013. III
PTT Srbija od 1.juna krenuo je u ambiciozni program pokrivanja onih 40 posto doma}instava koja nemaju kablovsku televiziju, a koja su ostalim kablovskim
distributerima ostala nedosti`na. PTT Srbija sa svojih 1.500 po{ta u svakom mestuu Srbiji i novom tehnologijom be`i~nog prenosa TV slike, jedini je u Srbiji koji mo`e
brzo,ekonomski i infrastrukturno odr`ivo, izneti posao uvo|enja kablovske televizije u ruralnom delu Srbije, tako da }e sistem nacionalnih i regionalnih
frekvencija postati potpuno prevazi|en. A kada 100 posto doma}instava budemoglo da bira izme|u rvanja u blatu doma}ih rialiti starleta i najbolje svetske
TV produkcije, bi}e jasno da od nacionalnih televizija kakve danas imamo u Srbiji, ne}e ostati ni kamen na kamenu.
B roj doma}instava u Srbiji kojaimaju kablovsku televiziju,IPTV ili neku drugu platformukoja omogu}ava ve}i broj TVkanala dostigao je 60 odsto.Pore|enja radi, 2012. godine
broj doma}instava sa kablovskom i ze-maljskom televizijom bio je izjedna~en.Zanimljivo je, tako|e, da se i dalje bele-`i tendencija {irenja kablovske mre`e uSrbiji, istaknuto je na konferenciji Da-nas konferens centra „Kablovski pro-grami i tr`i{te ogla{avanja u Srbiji“.
Govore}i o trendovima kablovske te-levizije u Srbiji, Predrag Lozovi} izagencije Nilsen Audience Measure-ment Serbia ukazao je na ~injenicu dase najviše doma}instava (~ak 87 odsto),koji koriste više televizijskih kanala, na-lazi u Beogradu. Slede severna Vojvodi-na sa 66 odsto, pa centralna Srbija sa 60odsto doma}instava. On je dodao dagledanost nacionalnih TV stanica opa-da i taj trend prisutan je od 2010.
- Prema podacima za period od ja-nuara do aprila 2013, nacionalne TVstanice u~estvuju u ukupnoj gledanostisa vi{e od 75 odsto. S druge strane, u ka-blovskom sistemu nacionalne staniceimaju udeo u gledanosti od 62 odsto.Ostatak prostora „rezervisan“ je za ka-nale koji se emituju samo u kablov-
skom sistemu. Ipak, u ukupnoj gleda-nosti kablovski programi u~estvuju sa13 odsto, ali i bele`e konstantan trendrasta - objasnio je Lozovi}.
Prema rezultatima merenja agencijeNilsen, TV Pink je ove godine prvi putposle mnogo godina prestigao prvi ka-nal RTS-a po gledanosti, dok se na tre-}em mestu našla Prva televizija. Od ka-blovskih programa najgledaniji je Pink2, potom de~iji kanali Ultra i Minimaks,pa Diskaveri, Sportklub i Eurosport. „Uaprilu su najgledaniji bili kanali kojiemituju filmski i serijski program. Sle-de de~iji, dokumentarni, pa sportskiprogrami. Nijedan od kablovskih kana-la, me|utim, nije dominantan po gle-danosti“, ukazao je Lozovi}.
On je izneo još nekoliko podatakakoji ukazuju na to da doma}instva u Sr-
biji poseduju ukupno 3,6 miliona tele-vizora, da 61 odsto njih ima samo jedanTV aparat, svaki tre}i ima dva, a osamodsto ima tri i vi{e ure|aja.
Aleksandar Gajovi}, savetnik u Mi-nistarstvu kulture i informisanja, kon-statovao je da u javnosti postoji zablu-da da gra|ani koji imaju kablovsku te-leviziju „pla}aju dve pretplate“. Premanjegovim re~ima, kablovskim operato-rima se pla}a „dovo|enje usluga dosvakog potro{a~a“, dok je pretplata zajavni servis „obaveza koja postoji usvim evropskim zemljama“. Gajovi} jenaglasio da je pretplata za javni servisobavezna, a da li }e tako ostati, „vide}ese nakon javne rasprave o medijskimzakonima koji su u pripremi“. Usledioje i komentar da su kablovski operatorigra|anima u~inili uslugu s obzirom nato da ne moramo da se penjemo nakrov i name{tamo antenu, a uz to ima-mo dobar signal i brz internet.
On se osvrnuo i na op{tu situaciju namedijskoj sceni Srbije, ukazuju}i da tre-nutno postoji veliki broj medija u ze-mlji, kao i da je te{ko re}i koliki je ta~anbroj jer se situacija menja iz dana u dan.Sve to, kako ka`e, diktiraju ekonomskiuslovi.
- Kada je re~ o ogla{avanju, trebapodsetiti da ogla{iva~i pla}aju prostoronome ko se najvi{e gleda, odnosnonajvi{e ~ita, mada je gotovo nemogu}eutvrditi koliki je ta~an tira` novina u Sr-biji. Informacije koje iznose mediji osvojim tira`ima treba uzeti sa zadr-{kom i sumnjom, utoliko pre što nijesvaki list svakog dana naj~itaniji i najti-ra`niji kao {to tvrde. [to se gledanostiti~e, u Srbiji zasad postoji samo jednaagencija koja se bavi merenjem audito-rijuma - istakao je Gajovi}.
Mihailo Jovanovi}, direktor direkci-je za IT i elektronske komunikacije PTTSrbija, predstavio je novi projekat PTTSrbija „Po{taNet“, u okviru kojeg su in-tegrisani kablovska televizija i internet,odnosno KDS i PTT Net, koji je ve} uponudi od 1. juna. On je rekao da }e odseptembra gra|ani mo}i da se prijaveza ovu uslugu na svim {alterima Po{te,kao i da do kraja godine traje promoci-ja u okviru koje priklju~enje na mre`uko{ta jedan dinar.
- PTT Srbija nudi potencijalnim ko-risnicima naših usluga ugovore na 12 i24 meseca, ali postoji i opcija koja nepodrazumeva tu vrstu obaveze. Po{ta jedrugi po veli~ini kablovski operator u
Srbiji i trenutno broji vi{e od 130.000korisnika. Pro{le sedmice PTT Srbijadobila je dozvolu za be`i~ni prenos TVsignala, {to }e omogu}iti jeftiniju teh-nologiju i bolji prenos digitalnog signa-la. Naš plan je da u narednom periodu{irimo svoju mre`u, naro~ito u grado-vima u kojima nisu rasprostranjenenaše usluge kablovske televizije i inter-neta. U ostvarivanju tog cilja oslanjamose na razvijenu infrastrukturu i na ~i-njenicu da imamo oko 1.500 {altera uSrbiji, odnosno jedinice po{tanske mre-`e - objasnio je predstavnik PTT Srbija.
Nata{a Miti}, direktorka prodaje ogla-sa Foks International Channels Serbia,iznela je podatak da je Srbija na vrhu listeevropskih zemalja po gledanosti televizi-je, po ~emu je jedino Rumunija u regio-nu ispred nas, dok su odmah iza SrbijeMa|arska i Hrvatska. Porede}i zemlje popokrivenosti kablovskom televizijom,ona je istakla da je na prvom mestu uEvropi Holandija sa 98 odsto pokriveno-sti, dok se Srbija nalazi negde na sredinisa pokriveno{}u od 51 odsto, prema po-dacima iz pro{le godine. Na dnu lestvicenalaze se Francuska sa 28 odsto i [panijasa samo 23 odsto pokrivenosti „kablom“.
Miti}eva je istakla i da medijska ku-}a Foks broji vi{e od 350 kanala u sve-tu, 37 TV brendova i da je prisutna u181 zemlji. Prema podacima koje je iz-nela na konferenciji, ova medijska ku-}a u Srbiji ima trenutno deset kanala,kao i da odnedavno na {est prodaju re-klamni prostor. „Foks lajf“ namenjen je`enskoj populaciji od 15 do 34 godine,„Foks krajm“ `enama od 25 do 54 go-dine, dok je „Ne{nal d`iografik“ name-njen u mu{karcima i `enama od 18 do54 godine. S druge strane, kako je nave-la kanal „24 ki~en“ namenjen je svimuzrastima, kao i „Foks muviz“.
- Kanal Foks, koji promovi{emo podsloganom Pametna zabava sa stavom,ima ciljnu populaciju od 18 do 35 godi-na starosti, i ovaj kanal se u istom for-matu emituje u 103 dr`ave na vi{e oddeset jezika. U Srbiji je ovaj kanal tekodnedavno po~eo da se emituje, takoda se tek o~ekuje njegova ekspanzija -navela je Nataša Miti} i dodala da u Sr-biji raste broj reklama na kanalima ko-jima se pla}aju (Pej TV), odnosno nakablovskim programima.
Danasova konferencija bila je prilikaza direktora SOS kanala Dragi{u Kova-~evi}a da javno postavi pitanje: kako je
Telekom mogao da otkupi sportske ka-nale Arena, kada je zakonom zabranje-no javnim preduze}ima da budu vla-snici medija. On je upitao i marketin{keagencije kako to da se reklame za sport-sku prognozu pu{taju na kanalima Are-ne, kad je SOS kanal gledaniji od sva ~e-tiri kanala Arene zajedno.
- Kako se reklame raspore|uju poTV stanicama, odnosno prema kojimkriterijumima, pitam marketin{keagencije. Novim zakonima trebalo bi dase zabrane reklame iz Srbije na inostra-nim kablovskim programima. O~eku-jem da svi emiteri imaju iste uslove zarad - naveo je Kova~evi}, koji je podse-tio na slu~aj SOS kanala, kojem je 2006.dodeljena neispravna frekvencija zaemitovanje u Beogradu, pa se sada pro-gram emituju samo putem kablovskogsistema.
Direktor SOS kanala dodao je i daoko 53 kablovska operatora u Srbiji di-stribuira program ove TV stanice, jer„ne postoji sli~an program u zemlji“.„Samim tim, SOS kanal u ovom trenut-ku ima daleko ve}u gledanost nego {toje imao kada je dobio frekvenciju“, kon-statovao je Kova~evi}.
Predrag Lozovi} iz agencije Nilsen Audience MeasurementSerbia
Gledanost nacionalnih TV stanica opada i taj trendprisutan je od 2010. Prema podacima za period od janu-ara do aprila 2013, nacionalne TV stanice u~estvuju uukupnoj gledanosti sa vi{e od 75 odsto. S druge strane,u kablovskom sistemu nacionalne stanice imaju udeo ugledanosti od 62 odsto. Ostatak prostora „rezervisan“ jeza kanale koji se emituju samo u kablovskom sistemu.Ipak, u ukupnoj gledanosti kablovski programi u~estvu-ju sa 13 odsto, ali i bele`e konstantan trend rasta.
Aleksandar Gajovi}, savetnik uMinistarstvu kulture i informisanja
Kada je re~ o ogla{avanju, treba podsetiti da ogla-{iva~i pla}aju prostor onome ko se najvi{e gleda, od-nosno najvi{e ~ita, mada je gotovo nemogu}e utvr-diti koliki je ta~an tira` novina u Srbiji. Informacije ko-je iznose mediji o svojim tira`ima treba uzeti sa zadr-{kom i sumnjom, utoliko pre što nije svaki list svakogdana naj~itaniji i najtira`niji kao {to tvrde. [to se gle-danosti ti~e, u Srbiji zasad postoji samo jedna agen-cija koja se bavi merenjem auditorijuma.
Mihailo Jovanovi}, direktor direkcije za IT i elektronske komunikacije PTT Srbija
PTT Srbija dobila je dozvolu za be i~ni prenos TV sig-nala, {to }e omogu}iti jeftiniju tehnologiju i bolju pre-nos digitalnog signala. Naš plan je da u narednom peri-odu {irimo svoju mre`u, naro~ito u gradovima u kojimanisu rasprostranjene naše usluge kablovske televizije iinterneta. U ostvarivanju tog cilja oslanjamo se na raz-vijenu infrastrukturu i na ~injenicu da imamo oko 1.500{altera u Srbiji, odnosno jedinice po{tanske mre`e.
Nata{a Miti}, direktorka prodajeoglasa Foks InternationalChannels Serbia
Srbija je na vrhu liste evropskih zemalja po gledano-sti televizije. Jedino je Rumunija u regionu ispred nas,dok su odmah iza Srbije Ma|arska i Hrvatska. Kad je re~o pokrivenosti kablovskom televizijom, na prvom me-stu u Evropi je Holandija sa 98 odsto pokrivenosti, dokse Srbija nalazi negde na sredini sa pokriveno{}u od 51odsto. Na dnu lestvice nalaze se Francuska sa 28 odstoi [panija sa samo 23 odsto pokrivenosti „kablom“.
Dragi{a Kova~evi}, direktor SOS kanala
- Pitam se kako je Telekom mogao da otkupisportske kanale Arena, kada je zakonom zabranjenojavnim preduze}ima da budu vlasnici medija. Zani-ma me tako|e, kako to da se reklame za sportskuprognozu pu{taju na kanalima Arene, kad je SOS ka-nal gledaniji od sva ~etiri kanala Arene zajedno. Dru-gim re~ima zanima me prema kojim kriterijumima sereklame raspore|uju po TV stanicama.
BIZNISponedeljak, 10. jun 2013. ponedeljak, 10. jun 2013.IV V
KABLOVSKI TV PROGRAMI I TR@I[TE OGLA[AVANJA U SRBIJI
Kakva je perspektiva kablovske televizije i tr`i{ta ogla{avanja
Kabl pretekao antenu, a Pink prestigao RTSBojan Cveji}
Doma}instva u Srbiji poseduju ukupno 3,6 miliona televizora, 61 odsto doma}instava ima samo jedan TV aparat,
svaki tre}i ima dva, a osam odsto ima tri i vi{e ure|aja
Spor proces digitalizacije
- Digitalizacija bi trebalo da re{i mnoge probleme sa kojima se suo~avamo u ovoj oblasti. Mi-slim, pre svega, na kvalitetniji TV signal i bolju kontrolu onoga {to gledamo na malim ekranima.[to se ti~e dinamike procesa digitalizacije, mi smo kao zemlja gotovo na evropskom rubu. injeni-ca je da su gotovo sve evropske zemlje ve} zavr{ile taj proces - istakao je Aleksandar Gajovi}, savet-nik u Ministarstvu kulture i informisanja.
PTT }e izdvajati novac za javne servise
- PTT Srbija trenutno radi analizu o tome kako bi ovo preduze}e moglo da pomogne finansira-nju javnih servisa kroz njihovu mre`u kablovske televizije i interneta. Cilj nam je da u naredne ~e-tiri godine broj korisnika kablovske televizije i interneta poraste sa 130.000 na vi{e od 500.000 do-ma}instava i onda bismo mogli da izdvajamo deo sredstava za finansiranje RTS i RTV, koji bi moglionda da se „skinu“ sa dr`avnog bud`eta - rekao je Mihailo Jovanovi}, direktor direkcije za IT i elek-tronske komunikacije PTT Srbija.
Broj doma}instava sa kablovskom televizijom pretekao je one koji signal „hvataju“ antenom Posle vi{e godina TV Pink gledaniji ~ak i od RTS1 Od 2010. opada gledanost nacionalnih TV stanica