Hordati Hordati (Chordata) su (Chordata) su koleno koleno višećelijskih višećelijskih životinja životinja čija je čija je glavna osobina unutrašnji osovinski glavna osobina unutrašnji osovinski kostur kostur ili ili horda horda . Kod nižih . Kod nižih predstavnika ove grupe, horda je prisutna tokom cijelog života predstavnika ove grupe, horda je prisutna tokom cijelog života kao osovinski skelet, a kod viših vrsta se javlja samo u kao osovinski skelet, a kod viših vrsta se javlja samo u embrionalnom stadiju embrionalnom stadiju , a kasnije se zamjenjuje , a kasnije se zamjenjuje hrskavičavom hrskavičavom ili ili koštanom koštanom kičmom kičmom . Hordati su bilateralno simetrične . Hordati su bilateralno simetrične životinje i imaju sekundarnu tjelesnu šupljinu, odnosno celom. životinje i imaju sekundarnu tjelesnu šupljinu, odnosno celom. Centralni nervni sistem Centralni nervni sistem im je cjevast i nalazi se na leđnoj im je cjevast i nalazi se na leđnoj strani, iznad osovinskog skeleta, horde ili kičme. strani, iznad osovinskog skeleta, horde ili kičme.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
HordatiHordati (Chordata) su (Chordata) su kolenokoleno višećelijskihvišećelijskih životinjaživotinja čija je čija je glavna osobina unutrašnji osovinski glavna osobina unutrašnji osovinski kosturkostur ili ili hordahorda. Kod nižih . Kod nižih predstavnika ove grupe, horda je prisutna tokom cijelog života predstavnika ove grupe, horda je prisutna tokom cijelog života kao osovinski skelet, a kod viših vrsta se javlja samo u kao osovinski skelet, a kod viših vrsta se javlja samo u embrionalnom stadijuembrionalnom stadiju, a kasnije se zamjenjuje , a kasnije se zamjenjuje hrskavičavomhrskavičavom ili ili koštanomkoštanom kičmomkičmom. Hordati su bilateralno simetrične . Hordati su bilateralno simetrične životinje i imaju sekundarnu tjelesnu šupljinu, odnosno celom. životinje i imaju sekundarnu tjelesnu šupljinu, odnosno celom. Centralni nervni sistemCentralni nervni sistem im je cjevast i nalazi se na leđnoj im je cjevast i nalazi se na leđnoj strani, iznad osovinskog skeleta, horde ili kičme. strani, iznad osovinskog skeleta, horde ili kičme.
Ribe (lat. Pisces) su ektotermni vodeni kičmenjaci. Postoji preko 27.000 vrsta riba, što ih čini najvećom grupom kičmenjaka. Za kretanje im služe parna i neparna peraja. Dišu škrgama, a srce im ima jednu pretkomoru i jednu komoru i kroz njega protiče redukovana krv. Nemaju mali krvotok. Najrazvijeniji deo mozga je mali mozak. Kičmenica obrazovana i može biti hrskavičava ili okoštala. Oplođenje je spoljašnje, a vrste na osnovu donošenja mladih mogu biti oviparne, ovoviviparne i viviparne.Dele se na:
Kosljoribe(Imaju riblji mehur )Ljusljoribe(ajkule I raze,nemaju riblji mehur)Stitonose(imaju stitove poredjane u pet redova duz tela)
Imaju promenljivu telesnu temperaturu. Imaju čulo vida, sluha, mirisa i ukusa. Kao rezultat prilagođavanja na suvozemni način života najveće promene pretrpeli su njihov respiratorni i
krvni sistem. U razviću su ipak vezani za vodu – oplođenje je spoljašnje i jaja i larve se razvijaju u vodi. Većina
vodozemaca ne vodi brigu o svom potomstvu mada ima i onih kod kojih je to veoma dobro razvijeno. Tako mužjak žabe primalje (Alytes abstetricans) oplođene jajne ćelije nosi prilepljene za zadnje noge sve dok se iz njih ne izlegu mladunci, dok mužjak južnoameričke žabe Rhinoderma darwinijaja smešta u rezonatorske kese. Slično njemu ženka američke žabe (Pipa dorsigera) na leđima ima komorice u koje smešta jajasve do izleganja mladih.
Larve se od odraslih jedinki razlikuju po tome što: dišu na škrge; nemaju noge već plivaju pomoću pljosnatog, dugačkog repa. Posle preobražaja (metamorfoza) larve postaju pravi kopneni kičmenjaci koji: dišu plućima i preko vlažne kože; imaju pentadaktilne (petoprste), parne ektremitete kojima se kreću po čvrstoj podlozi koračanjem ili
skokovima. Dele se na: Bezrepe(zabe) Repate (dazdevnjaci,mrmoljci i covecije ribice)
Гмизавци су поикилотермне животиње чија телесна температура зависи од температуре околине. Са падом температуре спољашње средине, пада и њихова телесна температура. Излажући тело сунчевим зрацима, гмизавци настоје да задрже телесну топлоту. Због тога су у неповољном положају у оним областима где облачно и хладно време умањује такве могућности. То је разлог што гмизавци углавном пребивају у топлијим крајевима. Релативно мали број врста настањује пределе велике географске ширине. Тело им је заштићено рожним крљуштима (код неких група, то су плоче), које их штите од губитка течности. На прстима имају канџице, које олакшавају кретање по копну, такође од рожне материје. То је, наиме материја, која се среће у различитим органима, још и код птица и сисара, што еволутивно повезује све три класе.
Ptice (klasa Aves) su dvonožni kičmenjaci koje karakterišu perje i šuplje kosti. Pored slepih miševa, one su jedini kičmenjaci koji aktivno lete. Nastale su od teropodnih dinosaurusa tokom Jure, a kao prva ptica najčešće se navodi rod Archaeopteryx. Veličina tela savremenih ptica kreće se u rasponu od nekoliko centimetara (kolibri) do veličine velikih ptica neletačica (npr, veličina mužjaka nojaje do 3 metra). Brojnost klase ptica se procenjuje na oko 10.000 savremenih vrsta.
Sisari su klasa kičmenjaka koju karakteriše sposobnost ženke da proizvodi mleko koje služi za ishranu mladunaca. Postoji oko 5500 vrsta sisara svrstanih u oko 1200 rodova, 152 porodice i do 46 redova.
Sisari su potomci zverolikih gmizavaca — pelikosaurija, koji su živeli na Zemlji pre oko 300 miliona godina. Prvi pravi sisari pojavili su se pre otprilike 210 miliona godina, u doba dinosaurusa. Postepeno su se razvile tri savremene grupe sisara: torbari, kljunari iplacentalni sisari. Od prvobitno sitnih noćnih (nokturalnih) životinja sisari, nakon velikog izumiranja gmizavaca krajem Mezozoika, podležu adaptivnoj radijaciji i danas mnoštvo životnih formi živi u većini ekosistema planete Zemlje.