-
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A.
1839
EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA
FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IUNI 2017email:
[email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website:
www.cccs.org.ws
O SakarametaPepa mai le Mafutaga a Faifeau maA’oa’o ma Faletua
Pulega a Apia
saunia e leSusuga Utufua Naseri FT
Talu ai le faalogoina pea o lefaaaogaina ma le le talafeagai o
leupu Sakarameta e o tatou tagatalotu, e oo lava foi i nisi o
le
faaauau itulau e 2
O le Galueaga Faamisionare a Faifeau maFaletua LMS Samoa i le
Pasefika - 1839-1979
Pepa mo le Fono Tele 2017saunia e
Latu LataiKolisi Faafaifeau,Malua
Faatomuaga O le manatu autu o le Fono Tele olenei tausaga e
faapea: Faalogo i leAgaga o le Atua. O le tusi o Faaaliga
1:10 ua fai ma ta’iala o le autu, a uaou fia faaopoopo iai ma le
fuaiupu e
11 e taula iai manatu o lenei pepa: faaauau itulau e 2
Galuega Faamisionarea Faifeau Samoa
Faitau i le pepa a Latu Latai i leitulau lenei, ona e silafia ai
lea o leosigataulaga na faia e misionareSamoa i motu o le
Pasefika.Matua toatele na maliliu ai, faifeau,
faletua ma a latou fanau. O nisina fasioti ma ‘aina (sei tulou)
etagata faapaupau, ma fai a latoumatau fagota i ponaivi o o
tatoutagata misionare. Faitau iai!
Ata o le fale o le faifeau o Simona ma lona faletua oFaataape i
le motu o Funafuti 1897. (Ata: Latu Latai)
Sui Taitaifono Susuga i leToeaina Faatonu
Tauti’aga Senara FT
-
2. O LE SULU SAMOA Iuni 2017
O Sakarameta
O le Galuega Faamisionare a Faifeau maFaletua LMS Samoa i le
Pasefika - 1839-1979
“Na ou i le Agaga i le aso o le Alii; onaou faalogo ai lea i o’u
tua i le leo telee pei o se pu, ua faapea mai, “O meae te vaaia ia
e tusi i se tusi, ma avatu iEkalesia e fitu o Efeso, ma Semurana,ma
Perekamo, ma Tuatira, maSarataisa, ma Filatelefaia, maLaotikaia.” O
nei fuaiupu o se vaega o lefaaaliga na iloa e Ioane i le motu
oPatamo. O le a le oo sa’ufaamatalaga i le aotelega o le Tusi
oFaaaliga aemaise le loloto o lonafaauigaina, e pei ona laugaina
eSusuga i Toeaina ma le aufailotu i leaso ananafi. Pau o lea ou te
fiaaumaia lava ni mea taua o loo taoto itotonu o ia fuaiupu e
fausia ai sa’ufaauigaina o le manatu autu. Muamua, o le leo na
faalogo iaiIoane o le si’ufofoga lava lea o le Atua.O lona Agaga
lava lea ua fetalai. Lua,o le leo na faalogo iai Ioane, o levalaau
ia tusia o mea ua vaai iai maavatu i Ekalesia e fitu. E lua mea
tauao loo i ia fuaiupu - o le faalogo, ma lefe’au e fia momoli. O
le fesili e tulaimai; o le a la le uiga o le faalogo i leAgaga o le
Atua? I so’u manatu vaivai,
aufaigaluega Faifeau ma A’oa’o, uamanatu ai e sauni pea
sinamafaufauga puupuu i leneimataupu, pe mata foi e aoga mo itatou.
O le upu Sakarameta, e le mauai le Tusi Paia. E le o se upu
masanifoi lea a la tatou Ekalesia EFKS iaso ua tuana’i. O
tusitusiga tuai ale Ekalesia a o igoa o le LMS, safaaaoga lava le
faaliliuga faa-Sa-moa o le upu Sakarameta, “OSAUNIGA PAIA.” A o le
upuSakarameta sa faaaoga lava e leEkalesia Katoliko Roma, aua o
leupu e tupuga mai le gagana Latina. Ui i lea, e le o se agasala lo
tatoufaaaogaina o le upu Sakarameta, a
ia manino i le uiga o le upu, atoama lo tatou mautinoa o
saunigapatino e faaaoga iai le upu. O le upu Sakarameta, e
faaliliufaa-Samoa mai le upu Latina o leSacramentum, o lona uiga o
lefaapaiaina - (consecration). A ole upu Sacramentum e sau mailona
upu faavae (Latin root word)o le sacrare o lona uiga o le pa’ia-
(sacred). O le upu la lea o lesacrare na faaliliu ane ai i legagana
Latina le upu Eleni o leMysterion, o lona uiga, O mealilo, poo mea
e natia o latou uigaloloto - (Mystery). O le uiga tonula sa faauiga
ai le upu Sacrament ile aamataga, o Mea Pa’ia e lilo olatou uiga
loloto, ma o nei mea - o
mea faaleagaga. Mulimuli ane na faaaogaina ai leupu Sakarameta i
sauniga faapitoana faamamaluina e le Ekalesia efai ma ala e faailoa
mai ai mea liloo le Alofa Tunoa o le Atua mo onatagata. O nei
sauniga nafaaaogaina ai mea faitino ma meavaaia e fai ma faailoga
poo faatusa- (symbol) o mea lilo. Faata’ita’iga: I le sauniga o
leFaamanatuga, ua avea le areto male uaina (mea faitino vaaia), e
faima faatusa o le tino ma le toto oIesu (e le o vaaia), a o se ala
tatoute mafuta faapitoa ai faaleagagama le Alii Faaola, ma manatua
aile Faaolataga na ia saunia mo itatou e ala i lona maliu. Ina ua
tupu le Ekalesia ma uafe’ese’esea’i, na’ese’ese ai foi ma
o le faalogo i le Agaga o le Atua, e lena o le lagonaina o le
siufofoga o leAtua e ala i lona Agaga e faama’itemai, a o le
faatinoina o le valaau emomoli le feau. O le a lea feau? O leTala
Lelei o le faaolataga o le AlofaTunoa o le Atua. O le tala
faasolopito i le galuegafaamisionare a faifeau ma faletua Sa-moa a
le LMS, e iai lo’u manatu o lootu matilatila ai faailoga o e sa
faalogoi le Agaga o le Atua. O e sa o latoulagonaina le leo o le
Agaga ma o atue momoli atu le feau o le Tala Lelei.O lenei la
taumafaiga e toe fia faatepaai lenei Fono Tele i le
talafaasolopitoo le galuega faamisionare a nai otatou tua’a, i le
faamoemoe e toefaamalosia ai lo tatou olafaalefaatuatua ma lo latou
soifuafaalogo i le Agaga o le Atua. Mai le tausaga e 1839 se’ia oo
i le1979, pe tusa ma le onoselauluasefulu (620) ulugalii Samoa,
ofaifeau misionare ma o latou faletua,sa galulue i le tele o motu o
le AtuPasefika e aofia ai Rotuma, Vanuatu,Motu o Laoiti, Niu
Kaletonia, Niue,To’elau, Tuvalu, Kiripati, seia oo lavai motu o le
Alavaa o Torise ma le
atunuu pito i sisifo o Papua Niu Kini.I se tuu aofa’iga o tagata
Pasefika sagalulue faamisionare, o tagata Sa-moa e pito i toatele,
e pito i tele motuo le Pasefika sa galulue ai, e pito telefoi
tausaga sa galulue ai i le galuegafaamisionare. A silasila i le
faafanua, i le gasolo atuo faifeau ma faletua Samoa i legaluega
faamisionare, ona iloa ai leao le tele o lenei sao taua. O loo
faailoaai foi lo latou soifua ofoina atu ina iafaataunuuina lava le
valaau e momolio le feau, ia avatu le Tala Lelei ia IesuKeriso.
1. O le faalogo i le Agaga o leAtua o le Soifua Ofoina atoa mo
leGaluega a le Atua: Uluai Misionai Vanuatu, Niu Kaletonia ma Motuo
Laoiti, 1839-1869. I le lauga mulimuli a Ioane Viliamusa faia i
Saleimoa, a o lei tuua o tatoulaufanua ma uluai faifeau Samoa i
le1839, sa ia matua lauga ai i le Tusi oGaluega 20:22-24: Faauta
foi, ou te alu nei, ua tinou leAgaga i Ierusalema, ou te le iloa
semea e oo mai ia te au i lea mea; na o
faaauau itulau e 5
mai le itulau muamua
mai le itulau muamua
faaauau itulau e 3
-
O LE LAUGA
O LE SULU SAMOA Iuni 2017 3.
O Sakarametatalitonuga i sauniga nafaamamaluina e fai
maSakarameta. O le EkalesiaKatoliko Roma ma isi, na
latoufaamamaluina Sakarameta e fitu:
(i) O le Papatema poo lePapatisoga - (Baptism);(ii) Kofilimasio
poo leFaamausaliina - (Confirmation);(iii) Kofesio ma le Faaleleiga
-(Penance and confession);(iv) Iukarisitia poo le Faamanatuga-
Euchrist);(v) Faauuina o tagata mama’i -(Unction);
(vi) Matelemonio poo leFaaipoipoga - (Matrimony); ma le(vii)
Oloto poo le Faauuga o tofifaalelotu - (Ordination).
O lo tatou talitonuga faa-EFKS,e o faatasi ma isi
EkalesiaPorotesano ia na vavaeese mai leKatoliko i le taimi o le
Toe Fuata’ina(Reformation). Tatou tefaamamaluina na o Sakarametapoo
Sauniga Pa’ia e lua: o lePapatisoga ma le Faamanatuga. Efaavae lo
tatou talitonuga i le TusiPaia, ona na o le pau ia o saunigana
faatuina ma faatonuina mai eIesu i ona soo e fai. Na manino
lava le fetalaiga a Iesu i ona soo ile po o le Talisuaga
mulimuli a ole’i maliu - IA OUTOU FAIALENEI MEA ma faamanatuga iate
a’u - DO THIS in remem-brance of me. Na faapea foi lepoloa’iga na
fai i le ausoo a o le’iafio i le lagi. Na fetalai le Alii - Iaoutou
o atu e fai nuu uma lava masoo, MA PAPATISO ATU i lesuafa o le
Tama, ma le Atalii, male Agaga Pa’ia - BAPTIZETHEM in the name of
the Fa-ther, the Son, and the HolyGhost. O lona uiga, mo tatou le
EFKS,pau ia o sauniga tatou te faaigoainao Sakarameta, na o le
Papatisogama le Faamanatuga. E le lavea aile FAAIPOIPOGA e pei
onafaalogoina soo i nisi o tatou tagata.
Tusi Faitau : Galuega 7 f 51:60
Matua: f60....Le Alii e, aua e tetuuina atu lenei agasala ia te
i latou.
Manatu Autu: O tala aave o seKerisiano faamaoni.
E tofu i tatou ma filifiliga tauaua fai ona o le vaavaai mamao
mole lumanai. O filifiliga e tatau lavaona faataua ma mataitu
lonafaatinoga mo se taimi umi. Peitaie le o tagata uma latou te
faatauama mataitu ia filifiliga mo se taimiumi. O nisi e puupuu
lava se taimie mataitu ma faataua ai sona aogā.E masani la ona
atagia i nei filifiliga,le pitolaau o loo ave i a i lefaamamafa ma
le faataua. Maaliali mai ai i ia filifiliga, mea uamanatu e taua,
ma mea ua manatue feololo le taua, e oo lava i mea ele taua tele. O
nei foi filifiliga o semolimau i lea tagata ma lea tagata,i le uiga
o lona ola ma le ituaigaolaga o loo ola ai. O le tala iaSetefano ua
tatou vaaia ai lepitolaau o loo ia faamamafa, maave i ai lana
faamuamua. Aua uatalitonu Setefano se mea aogā molona lumanai
manuia. O le lotofaamagalo ma le faatulagaina olana faamuamua, o ni
matati’a ia o
le olaga faa-Kerisiano o Setefano.Na faamuamua lava le Alii ma
lonafinagalo, ae faamulimuli o ia malona ola. Ua manatua ai
fetalaigaa le Alii, amo lou satauro mamulimuli mai. O le pitolaau
lea saonosai lava Setefano e tautino ailona valaauina, lea na
taunuu ailana filifiliga faigata na fai, e maliui maa mai lima tete
vale o lona lavanuu, ina ia aua le faafitia Kerisolona Alii. Le
Keriso lava lea na iamaua ai le Agaga ma le ola. Uatatou toe
faalogoina Keriso i lugao le satauro, ina ua tatalo Setefanoma
faapea mai “Le Alii e, aua e tetuuina atu lenei agasala ia te
ilatou.” O le loto faamagalo e ilitatatele i ai le toatele i le
tele o taimi ole olaga masani. A oo ina aafia leloto ma le finagalo
i se mea leagaua tupu, se misa poo se faatinogafoi ua manua ma uma
ai se ola, emautinoa lava e tiga le loto maafaina le mafaufau. O
lagona ia ele faigofie ma le mafai e le loto onafaamagalo atu. Pe
ifo mai lava seaiga pe faatoese mai foi le namafua ai le lototiga,
e le faigofieona faamagalo atu i se taimipuupuu. Pe atagia foi i
foliga mani upu le faamagalo atu, e mautinoalava e faigata i le
loto. Auā efaapefea ona faamatuu e le loto
tiga se faamagaloga. A fai la efaapea ni lagona i ni mea iti, ai
lavase matautia pe a feagai ma nifaafitauli tetele ma ogaoga.
O a’oa’oga a Iesu i le lotofaamagalo, o loo faamatalaina i
leliliu atu o le isi alafau, pe a fai uapo mai le isi alafau. A
agaleagamai ia agalelei i ai, a fetuu mai foiia faamanuia i ai. E
le faigofie laona faatino nei a’oa’oga, poo le alava le suamalie o
upu e faaleo maiai se faamagaloga, e le o upu a ole loto e afua mai
ai le moni o iaupu. Ua toe faaleotele mai eSetefano ia a’oa’oga a
Iesu,aemaise o lea sa tatalo a o fetogi oia i maa. I le matuitui ma
tiga oona sauaga, ae o loo faaalia pealona alofa, ina ia faamagalo
i latouo loo ita mai, ina ia moni ai lonaloto e faamagalo atu. O
lona uigao le alofa o le a la lea o lefaamagaloga. Auā poo lea le
ifomai ma upu e tatalo mai ai mo sefaamagaloga, o le alofa atu e
moniai le faamagalo atu. O le sootagavavalalata o Setefano ma Iesu,
naamata mai i lona taliaina o Iesu matalitonu ia te ia. Lea lava na
faaaliale moni i lona le faafitia o le suafao le Alii. A e lei
faanenefu foi lesaili mai o le fili, ina ia tu’ipala leau
faatuatua. Ae ui lava i tiga safeagai ma Setefano, ae lei liusuavai
ai lona alofa o loo fai mafaamaoniga o lona faatuatua. O
mai le itulau e 2
-
(George Fox: 1624-1691)
O SIAOSI FOSIO LE NA IA FAASA’OLOTO LE AGAGA
O LE LAUGA
4. O LE SULU SAMOA Iuni 2017
le fasiga ma le oti o Setefano, o nimolimau leo tetele ia, ae le
o semutaaga. Auā ua leotele mai onasauaga ma lona oti, ia fai lea
mamolimau o lona soifua mo le auKerisiano. A o se faataitaiga
aogama lelei foi lea mo le soifua ma leola o le au Kerisiano
faatuatua. Elei iu vale la le faamaturoina oSetefano, auā ua tatou
iloa ai, e itiitimea na mafaia e Setefano a osoifua, i lo le a’oa’o
mai o letaunuuga o lona soifua faatuatua.
O le fetogi i maa o le faasalagalea faa-Iutaia i le agasala
matagao le mulilua. A o totonu o leasauaga mataga na oo i ai
Setefano,
na totogo ae ai le alofa ma le moni,ua fua mai i le faatuatua ua
tupuatili ai le Talalelei. Amuia Setefanoo lona loto faamagalo ma
lonafaatuatua, na faatasi mai ai leAgaga o le Atua, a o feagai
mapuapuaga. Lea na ia pulato’a ai ile lagi ma iloa atu ai le pupula
o leAtua ma Iesu o loo tu i le itutaumatau o le Atua. Ua alaga foio
ia “Faauta ua ou iloa le lagiua avanoa, ma le Atalii o letagata o
loo tu i le itu taumatauo le Atua.” A o lana toe alaga,“Le Alii e
Iesu, ia e talia mai lo’unei agaga”. Talofa i le matuitui oona
sauaga, a o lea lava e faaaliale onosai ma le lototele, ua
lefaafitia ai lona Matai. Ua tatou iloa
i tala aave o Setefano se Kerisianomatua faamaoni lava. Ua oo
mailava le oti, ae o loo tumau pea lonafaamaoni i le tauaveina o
lonavalaauina. O lana pito laau nafaamamafa ma faataua i
lanafilifiliga, lea lava o loo tauave a ofeagai ma puapuaga. Ae
faapefeai tatou i se taimi e oo mai ai nipuapuaga ona o Iesu ma
lanaTalalelei. Ae faamata o i ai niKerisiano faamaoni i le
EFKS?
O Aso Sa uma lava latou te faiaai sa latou sauniga lotu mo
tagatauma i luga o le vaa, ma e telefaamanuiaga na maua e tagata
maiia mafutaga. Ui i lea, naamatamata lava ona tigaina Fosi ini
ma’i i lea folauga. Na talitonulava le toatele ua tauau lava
inatigaina tele Fosi, mafua mai lava ile faafalepuipuiina soo.
Faaopoopoatu iai ma le vevela o le tau i leWest Indies e le masani
ai Fosi. Aena matua fiafia lava o ia ma malielona loto ona o le
toatele o tagataQuakers ua malosi lo latou olafaaleagaga i Barbados
i le WestIndies. Na matauina e Fosi le toatele oKerisiano Quakers e
fai a latoupologa, ma ia faaali i ia tagata lonatetee i le fai o
isi tagata ma pologa.Ui i lea na ia lagonaina foi le faigataona tuu
faafuase’i le fai pologa, mafaasa’oloto tagata aua e onomafatia ai
foi pologa latou, ona eleai ni mea e tua iai i latou pe
afaasa’olotoina vave. Ona iafaatonu ai lea Kerisiano Quakers
ina ia a’oa’oina pologa i matauputau i le Alii, ma a’o ni taleni
e tuaiai pologa pe a oo ina faasa’olotoinai latou. Se’i fai atu
lava la’u tala lea: OQuakers Amerika ma Quakers maiEgelani sa tau
fai tetee i soo seituaiga fai pologa. Na amata mailava i tua i le
tausaga e 1688, onaauina atu se tetee aloa’ia i faigafaapologa, i
le Fono Faale-tausagai Amerika. O lona uiga e tusa male 174 tausaga
a o le’i tusia leTulafono o le Faasa’olotoina oPologa i le tausaga
e 1862, a uaamata ona tetee Kerisiano Quak-ers i faiga faapologa. O
se tasi lenamatati’a e tatou te tusia i tafatafao le igoa
“Quakers”. O lona uigaua leva lava ona latou talosagainale
faasa’olotoina o pologa, a o le’ilauiloa ia faiga i le lalolagi
atoa. Ele taumate o se fatu o o latou uigafilemu ma tetee filemu,
na ala aiona toe manatunatu Amerika i onatalitonuga tau i pologa i
le vai taimiamata mai le tausaga e 1800. Na nofo pea Fosi i
Barbados mo
nisi masina se tolu. A o le’i tuua eia le West Indies, na ia
tusia nita’iala mo tagata Quakers eta’ita’iina ai i latou ma
faatumauinaai lo latou lotomau. Na folau atu oia i Jamaica, ma e
le’i umi onataunuu iina, ae maliu le tama’ita’io Elizabeth Hooten,
ina ua matualava lona soifua. E sili atu i lemasina na nofo ai i
Jamaica, ona ialagona ai lea o le musumusuga a leAgaga e tatau ona
ia malaga atu ikolone i Amerika. Na te le’i ‘i’ite ile tele o mea o
le a fetaia’i ma iama lu’iina ai lona olaga i Amerika. Afai na
anoanoa’i puapuaga i leatunuu tuai o Egelani faasaga iKerisiano
Quakers, e lemafaatusatusaina ia i puapuaga nafetaia’i ma latou ina
ua taunuu iNew England i Amerika. E letaumate e te manatu ona
oKerisiano nei i Amerika lea e ta’uao puritans, i le 50 tausaga
talu aina latou tau saili ai foi se sa’olotogamo latou, ai o le a
latou talia ma lefiafia Kerisiano Quakers e taunuuatu i Amerika, ae
leai. O mala masauaga na feagai ai ma Quakers iNew England, o se ao
pogisa lea ile talafaasolopito o Amerika. Napiimau lava uluai
Kerisiano ia eta’ua o puritans na taunuu iAmerika i lo latou
talitonuga efaapea, o ni manatu e ese mai olatou talitonuga faavae,
o ni mea
Afai o iai, o mafai la e iaKerisiano faamaoni, ona susulu atuni
o latou tala aacva, ma fai mata’iala i le ola o nisi. O toe upu
aSetefano, “Le Alii e, aua e te tuuinaatu lenei agasala ia te i
latou,” onamoe ai lea o ia. Amene. Rev. Lauitiiti Vaega FS Matavai,
Safune
-
O LE SULU SAMOA Iuni 2017 5.
Quakers ina ua taunuu atu i leatunuu fou o Amerika. O le tele
otaimi a faalogo tagata lotu ia eta’ua o puritans o malaga atu
niQuakers Peretania i se vaa, latoute faatonuina e toe foi i
Egelani esa ona tulaueleele i Amerika. Naoo lava ina latou faia se
tulafono esa ai i se kapeteni ona ia avatu iAmerika ni Quakers. Na
fefefelatou ma fai mai a le vave taofia lesosolo mai o talitonuga
faa-Quak-ers, o le a vave lava ona tupu e peiona matauina i
Egelani. Ae lei mafai e sauaga ona taofiale taunuu atu ma salalau
Quakers,seia oo ina tumu ai lea vaega o le
sese ia, ma e tatau ona matua teena.Na faateteleina ia uiga
tetee i e nataunuu mulimuli atu i le atunuu, seiaoo lava ina latou
fasiotia tagata eese o latou talitonuga mai mea latoute talitonu
iai. O Puritans i le vaitaimi o le senituri e 17 ua latoufausia nei
se lotu na salalau atu male malosi ma oo ina le mafai onataofiofia.
E mafai nei ona tatou vaai atu itagata e sili lo latou manatu i le
latoulotu ma o latou talitonuga faavae, i lo latoumanatu i le Agaga
Pa’ia ma lanata’ita’iga o loo tusia i le Tusi Paia. O sauaga
faalelotu ia na feagai ma
(George Fox: 1624-1691)
O SIAOSI FOSIatunuu o Amerika. O le toatele olatou na maliliu
fasia, sisi,faafalepuipui se’ia oo ina maliliu aiona o le fia ‘a’ai
ma fia inu. Toefai foi se isi tulafono e faasa ai isoo se tagata
ona fesoasoani eaumai se Quaker i le setete oMasssachusetts i
Amerika. Amaua, e falepuipui, e tutuiina lonalaulau i se u’amea
‘a’asa , taseleese ona taliga, toe sasafaamo’amo’a. Ae taunuu atu
lavaKerisiano Quakers, ma salalau iAmerika. O le tutumau o
Kerisiano Quak-ers i lo latou faatuatuaga, e ui lavai sauaga ma le
sala i le oti, o seitulau mata’ina lea ma le taualoa ile
talafaasolopito o o le atunuu oAmerika. mai le tusi: “God’s
Generals” tusia e Roberts Riardon, faamatalaina e Afemata T. Apelu
Aiavao
O le Galuega Faamisionare a Faifeau ma FaletuaLMS Samoa i le
Pasefika - 1839-1979
lenei, o loo molitino mai e le AgagaPaia i lea aai ma lea aai, o
loo faapeamai, ua faatali mai noanoaga mapuapuaga ia te au. A ou te
lemanatua se tasi mea, o lo’u lava olafoi ou te le naunau iai, sei
ou faaumalo’u momo’e ma le olioli, atoa ma lefaiva ua ou maua mai
le Alii o Iesu,ou te molitino atu le Tala Lelei o leAlofa Tunoa o
le Atua. O le uluai galuega faamisionare aSamoa i motu o Vanuatu,
NiuKaletonia ma Motu o Laoiti, o segaluega e pei ona lauga ai
IoaneViliamu sa faatali mai ai noanoagama puapuaga. I le 30 tausaga
sa galulue ai Sa-moa mai le 1839 seia oo i le 1869, eonosefulu lua
ulugalii Samoa sagalulue ai. Mai lea aofaiga, pe a male luasefulufa
faifeau, sefulu faletuama fanau e to’aiva sa faamauina lolatou
maliliu ai. O lea numera e onomaualuga atu ona o le le maopoopoo
faamaumauga i lea vai taimi.
(Ua ou faaaogaina lava le faasinogao Faifeau Samoa e ui o lea
vaitau sata’ua i latou o a’oa’o. E tusa ai mafaamaumauga a Margaret
Jolly, pe ama le 50 tagata Samoa ma Rarotoga,
mai le itulau e 2 e aofia ai faifeau ma o latou faletua
samaliliu ai i Vanuatu mai le 1839-1856.E le aofia ai i latou sa
maliliu i motu oLaoiti, ma Niu Kaletonia, ae faapea aile toatele o
fanau a faifeau sa maliliuai. A o nei faamaumauga, aemaiselava tina
ma tamaiti, e fai sina maulaloma e masalaomia le sili atu aua e
telelava ina le ta’ua i latou i faamaumaugaa misionare papa’e. O
nei numera oloo aumaia lava i tusitusiga amisionare papa’e. O le
numera atoao faletua e le o manino, ona e tele inale faamauina
lelei i latou i le tele otusitusiga. Pau le mea o loo manino,faatoa
malaga faletua o faifeau i lemalaga lona lua i le 1840. Ma e
leaifoi se isi o nei tina na ta’ua se suafa itusitusiga. E oo foi i
tuugamau o Sa-moa i ia motu, e le o ta’ua ai o latouigoa. (Margaret
Jolly, 1991. “To Savethe Girls for a Brighter and BetterLives.” -
The Journal of Pacific History26(1): 27-48)
O le upu moni ua laupae eleele o iaatunuu i tuugamau Samoa. O
neituugamau ua tele ina soloia maa ma‘amu sa faailoga ai. O nisi
foi ua tauleiloa i le sosolo ai o fue aemaise o levaomatua o ia
motu. Peitai e le aveaia vaaiga ma mea e galo ai le tautua
a nei auauna o le Tala Lelei. I le nusipepa lauiloa The
Mission-ary Magazine and Chronicle i lemasina o Mati 1842, sa tusia
ai e lemisionare o William Mills se tala i lesoifua ofoina atu o
tagata Samoa mole galuega faamisionare. I le faavaao le nusipepa sa
iai ma se ata o setama ma lona atalii ma le misionareo Ioane
Viliamu. I lalo o le ata o looiai faaupuga a lenei tama: “Viliamu,
o a’u e tauaso, ae tele lo’unaunau ta te fia o ma oe i nuu
pogisa.Atonu o lo’u tauaso o le a alofagia aima le fasiotia o a’u,
ma e mafai onaou tautala atu ma ta’uta’u atu Iesu, ao lo’u atalii o
se alii e iloa faitau matusitusi, ma e mafai ona ma a’oa’oinaia
mea.” O le soifua ofoina atu o Samoa i leuluai galuega
faamisionare, i taimi ole luluti o tiga ua iloa ai o i latou lava
ouluai toa o le Tala Lelei i lea itu o lePasefika. I le pito i matu
i sisifo o lemotu o Efate i Vanuatu, o loo iai sefanua e faaigoa o
Samoa. E tusa aima talatuu o lea motu, o lea ogaeleeleo loo
faamanatu ai faifeau ma faletuaSamoa sa malilu ai. I le motu o
Tannai Vanuatu lava, o loo iai foi le fanua eta’u o Samoa o le
nofoaga na taunuuai uluai faifeau o Lalolagi, Mose maSalamea i le
1839.
O le tele o tusitusiga a misionare a lefaaauau itulau e 6
-
6. O LE SULU SAMOA Iuni 2017
O Faife’au Samoa nei na Faauuina i leFono Tele i Malua i le
masina o MeSUAFA MATAGALUEGA
1. Aokuso & Aiga Lee Apia2. Alaifetu & Kalala Faaeteete
Vitoria3. Brian & Tanaria Koria Kolisi i Malua4. Enoka &
Susi Aperaamo Falealili/Safata/Siumu5. Epati & Vickie So’o’ula
Apia6. Hector Panama & Herem Pouono Kolisi Malua7. Henry &
Orepa Fata Ito Kuiniselani8. Ionatana & Vaito’a Te’o
Falealili/Safata/Siumu9. Leiofi & Faalili Upu Niu Sila i
Saute10. Letupu & Helen Mata’utia Apia11. Petelo Matelani &
Angela Pauga Apia i Sasae12. Sam Faala & Sapi Amosa Niu
Sauelese13. Semikueva & Vesia Ugapo Apia i Sasae
O le Galuega Faamisionare a Faifeau ma FaletuaLMS Samoa i le
Pasefika - 1839-1979
LMS ma le Perepereane e ese le teleae tele lava ina le ta’ua ai
le sao tauao tagata Samoa. O le mea moni, o lesaogalemu o misionare
papa’e nafaalagolago lea i faifeau Samoa, auao latou sa muamua e
faafetaui i lema’ema’ea o tagata o ia motu. Ofaife’au Samoa foi ma
o latou faletua,na tau’avea le mamafa o lea galuega.Peitai o le
tele o a latou tusiga e leta’ua ai o latou suafa. O faletua
ofaifeau Samoa e leai ma se igoa sa olatou faaauina.
E tele tala o le maliliu ai o Samoa iia motu. O nisi sa ulua’i
fano ai e iaiTavita ma lona faletua i le motu oAneityum i le 1841.
E faapea le talasa mananao le nuu e lafo o la’ua tino
oti i le sami, ae sa malo le finau afaifeau o Fuataiese ma
Simiona e tuumai le faifeau ma lona faletua sei tanulelei ia i
la’ua. O le tausaga e 1847na maliliu ai Taili ma lona faletua i
lemotu o Efate. E faapea le tala, ina uamaliu o le faifeau, ona sau
lea o lealii o le nuu ua manao i lona faletua efai ma ana ava. I le
tusi a le misionareo Henry Nisbet sa ia faapea ai: “Talofa i lenei
tina! O se mea leana matua le mafai e lona mafaufauona talia. Ua
sili ia te i le oti nai lo lefaamaulaloina, ona tamo’e lea o ia ile
sami ma ua malemo ai ae lei ooane nisi o faifeau e aveesea o ia.” O
le 1848 na maliliu ai foi i Efate lefaifeau o Taavili sa galue i le
nuu oPango faapea le faifeau oLealamanu’a. Ina ua asia lea motu
i
le 1854, ua na o Setefano o loo soifuapea, a ua maliliu uma, e
oo lava i lefaletua o Setefano. O Erromango, o se motu sa
teletausaga o mafatia ai Samoa. I le tusia le faifeau o Mailei i le
tausaga 1855o loo ia faamatala ai le tulaga faigatao tagata o lea
motu. Fai mai Mailei ole tasi aso na sau ai le alii o le nuu,
.....o le alii ina faasaua, na tago lavai le to’i o le a fasi ai
Elia ma Isaakaona tago mai lea o lona uso i le se’i leto’i nai lona
lima ma ave e ia.....Faauta mai i le pule alofa a le Atuaia i
matou. O le tausaga lava lea na sulufa’i ailoa Mailei, Elia ma
Isaaka ma nai olatou aiga i Motu o Laoiti. Peitai natua i
faanoanoaga lea sola’aga inaua maliliu ai le faletua o Elia, ma
naifanau e toafa. O le faifeau o Vasa na maliu fasia i
mai le itulau e 5
faaauau itulau e 8
-
O LE SULU SAMOA Iuni 2017 7.
A Page for YouthITULAU MO TUPULAGA
TALAVOUO le Samaria
Agalelei O se piriota o le a’oga i leIunivesite, na fai ai se
lesona a seporofesa o mataupu tau i le TusiPaia mo ana tamaiti
a’oga. Na iafaatonuina ai ana tamaiti a’oga elauga i le faata’oto i
le SamariaAgalelei. O le aso na fai ai lelesona na auaua’i ai
tamaiti e laugafaasolosolo i vasega ta’itasi. O nisina tuu iai le
ta’i sefulu minute efaasolosolo ai mai lea potu i leapotu; o isi e
laitiiti atu le taimi natuu iai, ma e tatau ai ona faanatinationa
faataunuu le faatonuga a leporofesa ina ia mae’a a o le’i umale
taimi faatapulaaina. O tamaitita’ito’atasi uma lava, na
faatonuinale auala tonu e ui ai, ae le soona o.O le ala na
faasinoina, sa nofonofoai se tamaloa e le amana’ia e seisi, e
palapala ona lavalava mamave’uve’ua le lauulu e pei e le’i
ta’ele i ni aso se tele, e foliga maifoi e mana’omia e le
tamaloa sefesoasoani. O le i’uga o le lesona na fai, naofo ai, ma
maua ai e tamaiti selesona e anoanoa’i lona aoga molatou i le
mataupu o latou a’oa’oina.O le pasene o ia alii ma tama’ita’ina afe
ma fesoasoani i le tamaloamativa e matua la’itiiti lava. Inaua
faamatala e le porofesa lanalesona na fai, na ofo ai le vaega i
lea’oa’oga na latou maua mai ai. Ua faatopelau ma faanatinati
onalatou tuli le taimi e toe taunuu ai i lepotu a’oga pe a uma ona
fai a latoulauga o le Tala Lelei, ae galo i leto’atele o latou, ona
afe mafesoasoani i le tamaloa mativa, oloo faapupuu i tafatafa o le
ala, oia lea o loo i le fatu ma le ogatotonuo le faata’oto i le
Samaria Agalelei,
lea o loo latou laugaina. E manaia lava le solo lenei i legagana
Peretania e faapupula atiliai le a’oa’oga:
I was hungry, and you formeda humanities club to discuss
my hunger. Thank you.
I was imprisoned and you creptoff quietly to your chapel
to pray for my release. Nice.
I was naked and in your mindyou debated the morality
of my appearance.What good did that do?
I was sick and you knelt andthanked God for your health.
But I needed you.
I was homeless and youpreached to me of the
shelter of the love of God.I wish you’d taken me home.
I was lonely and you left mealone to pray for me.Why didn’t you
stay?
You seem so holy, so close toGod; but I’m still very
hungry,lonely, cold, and still in pain.
Does it matter?
E te Silafia le Ala i le Ola e Faavavau? Sa ti’eti’e atu se alii
i lana taavalei se aai o Sikotilani i Peretania. Natau atu i se
tamaloa faigaluegafonofono ‘auala ona tu lea o lanataavale ma
fesili iai, “Faamolemolelau Susuga pe mafai ona e faasinomaia le
ala i Glasgow.” Ina uamae’a ona faasino o le ala, onafesili atu lea
o le fonofono auala,“Faamolemole lau Susuga, e te iloale ala i le
manuia i le lagi?” Na talile ti’eti’e taavale, “Leai!” Ona faiatu
lea o le fonofono auala, “Uafetalai Iesu, ‘O a’u nei le Ala, leUpu
Moni ma le Ola.” Na faafetaiane le ti’eti’e taavale ma aga’i
loa
lana taavale i Glasgow. A ua alulava lona mafaufau i le faaaliga
ale fonofono auala. Ina ua toe fo’i le tamaloa iLonetona, na lavea
ai lana taavalei se faalavelave, ma sii ai i lefalema’i. Na
faamaopoopo e letamaloa ana mea, ma fai lanamavaega, ma e le’i umi,
ae maliumai ona manu’a. E sefulu aso talu le maliu, aetaunuu atu ni
tama se to’alua ofuuli, mata faanoanoa, ma tau atu i lefonofono
auala lea na talanoa malo la tama ua maliu, ma fesili iai,‘Poo lau
Susuga lea na e faaali i lo
ma tama le ala i le ola e faavavauia Keriso?’ Na tali fiafia ane
lefonofono auala. ‘Ioe. Pe luavaiaso talu ai na ma talanoa ai.’ Ona
fai atu lea o le ‘auuso, “Uamaliu si o ma tama i se
faalavelavefaafuase’i na manu’a ai. Ae nafai mai ia ma’ua, a uma
lona ola,ona ma o mai lea e su’e mai LauSusuga e momoli atu lana
faafetai,ona o lau molimau ia Keriso, ua iamaua ai le ola e
faavavau.Faafetai tele i lau Susuga ma laufesoasoani i lo ma tama
ua maliufiafia ai.”
-
8. O LE SULU SAMOA Iuni 2017
O le Galuega Faamisionare a Faifeau ma FaletuaLMS Samoa i le
Pasefika - 1839-1979
le motu o Tanna i le 1845. E faapeaa o fetulia’ina o faifeau ma
o latouaiga i lea motu, a ua alu le faifeau i levaomatua e tatalo
ai. Fai mai molimaua misionare: ‘A ua osofa’i o ia e alii ole nuu e
toalua. Ua la ta ia te ia, onalavea lea o lona ulu ona pa’u ai lea
oia, ua faaitiiti, a ua oo i le tulua o poona oti ai lea. I le motu
o Futuna, na fasiotia umaai Apela faapea Samuela ma lonafaletua,
faatasi ma si o la afafine. Efaapea sa fasiotia faifeau e alii o
lenuu a o galulue i uta ia la faato’aga.Ua mae’a ona aga’i lea i
tai. Ua mauaatu le faletua o Samuela ma si anatama. Ona folafola
lea iai o le alii olea itu o Nasaua, o le a avea o ia maana ava. A
ua le mafai lenei tina. Uafasiotia o ia, a o si ana tama teine
ualelemo i le sami. E faapea talatuu alenei motu, sa ‘aina (se’i
tulou) tinomaliu o i latou, ma ua faaaoga o latouponaivi mo matau
ia latou fagotaga. E moni ai upu a Featunai Liuaanao le galuega a
Samoa i ia motu, o segaluega sa faatumulia i le “totomasaa, afu
sisina ma loimata maligi.”A o le ola tumau ma le soifua ofoina onei
auauna a le Atua e lei solomuli ai.E ui i le tele o faigata, ae lei
faavaivaiai le tulai pea o le autau Samoa etulituli’aupu le
galuega. Mai lava i leamataga o lenei galuega e leituulafoa’ia lava
e le Ekalesia LMSSamoa. E oo mai i le 1845 ua amataona tetele Faiga
Me mo le galuegafaamisionare. O le faagaeetia omisionare na latou
tusia ai: “.....e maoa’e mea ua faatinoina; etoatele matagaluega ua
faia foai mole malaga a le Ioane Viliamu, o fala, osiapo ma le tele
o isi mea, i le aofa’ipe latalata i le 8,000, ua avea o nimeaalofa
mo i latou i Vanuatu ma NiuKaletonia....” Peitai o lenei lagolago
mo legaluega faamisionare e le na omeaalofa. E pei ona molimau ai
lemisionare o James P. Sunderland: “Ae le na o latou meatotino e
foaimai, a o i latou lava, ma o latou ataliima o latou afafine mo
le galuega. Uamatou filifilia foi ni a’oa’o se to’aonoma o latou
faletua, o loo faatalitali nei
i le toe foi mai o le “Ioane Viliamu”mai sasae, ona sauni lea mo
legaluega i motu o tagata fe’ai iVanuatu.” E ofo le mafaufau i le
soifua ofoinaatu o Samoa i lea galuega. Aemaiseo le vai taimi e lei
leva ona faalogo i leTala Lelei ia Iesu Keriso. O nisifaato’a iloa
tusitusi ma faitautusi. Ole Tusi Paia foi e lei taitai ona mae’aona
faaliliuina. E lei leva foi onafaatuina o Malua. Ai o le uiga lea o
lefaalogo i le Agaga o le Atua. E moniai upu a le tama ia Oka
Fauolo, “E leiavea le tau faamata’u, o le saua male ‘ai tagata o e
faapaupau, na fai mamea e faavaatu’ia pe ‘ainiumea ai ilatou ua ofo
le ola mo le Alii.”
2. O le faalogo i le Agaga o le Atuae iloa i fua o le Soifua
Galue:Misiona i Tuvalu ma Kiribati,1865-1890 O le tausaga e 1860 na
amata aiona aga’i ese le Ekalesia Samoa maiVanuatu ma Motu o
Laoiti, a ua tuulimale galuega i le Misiona Perepereanemai Nova
Scotia i Kanata. O levaitaimi foi lea ua faasaga le Ekalesiai motu
o Tuvalu ma Kiribati. I Tuvalu,e toa valusefulufa ulugalii sa
galulueai mai le 1865 i le 1966, a o Kiribati evalusefululua mai le
1870 i le 1948.O le galuega faamisionare a Samoai ia motu, e le
tutusa ona fita ma motuo Vanuatu ma Laoiti. Peitai o segaluega na
iloa ai le soifua galulue otagata Samoa. I le asiasiga a le
misionare o GeorgeAleander Turner i le 1874 na iloa aise suiga
tele. I le motu o Nanumea iTuvalu sa galulue ai Tapu maTuilona ma o
la faletua. Sa tusia eTurner e taunuu atu ua: “......faaleagaina
uma tupua sa
tapuai ai tagata, e ova atu i le 200atigipoo. O tu faapaupau foi
ua le toefaia. Ua faia a’oga i le taeao ma leafiafi. Ina ua matou
taunuu sa faataliamatou e se faapotopotoga tele, uaoofu, ma ua fia
feiloai mai ma le fiafia.Ua pei lava o se potopotoga o tagataSamoa.
O se mea na faagaeetia aile loto i le te’i ma le olioli, o le
pepesea tamaiti i le pese “Le Alii e, lo’u Alii, leua pele ia te
au.” O lagona o le lotoua faatumulia i le faafetai i le Atua onao
lenei mea ua faia i ia motu. O le 1878 na toe asia ai foi e
Turnerma iloa ai le aga’i pea i luma o legaluega. I le motu o
Tamana i Kiribatisa galulue ai Samuelu ma lonafaletua, sa faailoa e
Turner lonaagaga faamalieina i le tulaga ua iai. O le malaga foi
lea na matauina aile matagofie o falesa ma fale o faifeauua
fausiaina. I le motu o Manumangaua i ai se falesa tele e tu i le
ogatotonuo le malae. I le motu o Nui sa galulueai Kirisome ma lona
faletua ua fausiafoi ma se faletalimalo. O nei fale samaofa ai foi
alii o le malo o Peretania.E pei o le alii o J.R. Le Hunte ina
uataunuu i Funafuti i le 1883. Sa iafaapea: “O se falesa matagofie
tele uafausia, ma o le faifeau Samoa - o setagata taua tele i lea
motu.” Sa ia molimau foi i le matagofie onuu ma le lolotu o tagata.
O le alii oCharles Morris Woodford sa molimaufoi ina ua taunuu i
Nukufetau: “Ua tu le falesa, o le a’oga ma lefale o le misionare
Samoa e fausia ile amu ma namu. O le fale o lemisionare o le fale
pito i tele lea, petusa ma le luasefulu iata le umi, faatasiai ma
se faapaologa matagofie.” Ina ua asiasi atu i fale o tagata
“safaate’ia i le toeitiiti lava a leai se fale ele o iai ni tusi. O
ia tusi o le Tusi PaiaSamoa ma le Tusi o le Gagana Sa-moa ma le
Gagana Peretania.” (Faaauau i le Sulu Samoa o Iulai 2017)
PrayerPrayer is not a substitute for work, thinking,
watching, suffering, or giving; prayer is a supportfor all other
efforts.
(George Buttrick)
mai le itulau e 6
-
O LE SULU SAMOA Iuni 2017 9.
Sadhu Sundar Singh O se tama talavou Initia, nafanau i se aiga
lelei o tamalii o Initia.Na a’oa’oina o ia e lona tina mafaafailele
ina ia avea ma tagatapa’ia o le ituaiga o tagata Initia oSikh.
Peitai ina ua faaolaina maliua o ia ma avea ma Kerisiano, peiona
liua o Paulo, ona amata ai leaona femalagaa’i o ia i
Initia,Afakanisitani ma Tibet, o se faifeaufaievagelia o le Tala
Lelei. Na faato o ia e lona aiga ma onatagata, ma sauaina, ae le’i
liua ai leloto o Sadhu mai lona talitonuga ile Tala Lelei ia
Keriso. O se isi aso na se ai o ia i levaomatua, a ua fai ifo le la
ma ualata mai le po. Na ia faalogoina letagi a manu fe’ai o le vao
o sa’ili nia latou mea’ai. O le taimi lea nataunuu atu ai o ia i se
vaitafe, onaia faapea lea, o le a sao o ia maimanu fe’ai, pe a ia
sopo’ia levaitafe ma oo atu i le la ituvai.Peitai, ina ua laa atu i
le vai, eloloto, toe matua tatafe lava. O le
Ua Avea e Roma le LotuKerisiano ma ana Tapua’iga
O ulua’i tausaga e 300 o leEkalesia Kerisiano na matuasauaina ai
lava, ae le taumate o levai taimi na aupito sili ona leaga ole
taimi na avea ai Diodetian(Tiotesia) ma emeperoa (poo letupu) o
Roma (AD 284-305). Natalitonu lenei tupu o loo taupulepulele ‘au
Kerisiano e foua lona malo.Ona ia fai ai lea o se fuafuaga inaia
tafi’eseina ai uma Kerisiano mailona malo. Na ia faatonuina
lefasiotiga o Kerisiano uma mai aaiuma o lona malo o Roma. Peitai,
e pei ona tatou mautinoamai le Salamo e 2:4: o le o loo afio
i le lagi o le pule aoao lea i e amioleaga, ma e soisoi o ia i
lea mea olatou faia i le lalolagi. Ua tatou maua, e le’i mafai
eTiotesia ona pulea lona lava aiga,aua o lana masiofo, ma
lepurinisese, ua liliu i le EkalesiaKerisiano. Ma ina ua te’a lona
oti,na soloa’i ane ai lea o le isiemeperoa (tupu) fou o Roma e
igoaia Constantine, na oo ina faaolainama liliu i le Ekalesia
Kerisiano, maoo ai lava ina avea le EkalesiaKerisiano ma lotu a le
malo atoa oRoma ma ona kolone. E faapeafoi le tala i le Esoto. Na
faapea
Farao ua ia fasiotia tama tane umae fananau mai a le nuu. E
aunoama lona silafia, o lona lava afafine,le purinisese o le aiga,
na iafaafaileleina se tasi o tamameameaIsaraelu, o Mose, ma o ia
lea na iata’ita’iina le malaga umi maiAikupito, i le vao i tausaga
e tele,seia taunuu atu i le nuu o lefolafolaga. A o e vaavaai atu i
ni faafitaulima mafatiaga o le olaga, o ni Faraopoo ni Tiotesia, ia
e manatua o leTupu o tupu ma le Alii o alii, o loo‘au ma oe. O ana
agelu e te lemailoa ona fesoasoani atu ia te oe. O ai na iluilu
talutalu o le a avea lemasiofo ma le purinisese mai le aiga o
letupu o Tiotisia, sosoo ane ai ma leemeperoa o Constantine, ma
auala o lefaasaoina o le ‘au Kerisiano, ma le aveao le Ekalesia
Kerisiano ma lotu aloa’ia ale malo o Roma?
a nei le mea a ia faia? Ona tatalo ai lea o ia i le Atua. Ele’i
umi ona te’a le taimi na tataloai, ae ia vaaia se tamaloa o tu
maile isi ituvai ma valaau mai ia te ia,“Faatali mai o lea o le a
ou alu atuou te fesoasoani ia te oe.” Na oso le tamaloa i le
vaitafe ma‘a’au atu ia Sadhu. Na fai ane letamaloa ia Sadhu e alu
atu e fafaia ia. Ona fafa ai lea o Sadhu mamomoli atu ai o ia e le
tamaloa i lela ituvai.
Na oso i lalo Sadhu ma savali atui le ‘auvai o le vaitafe, liliu
mai efaafetai i le tamaloa, a ua leai seisi. Ua fiu e autilo solo
poo fea letamaloa, a ua leai se isi. E le taumate ua oo Sadhu i
lemea o ta’ua i le Salamo e 34:7: “Eto lauapi le agelu a le Alii
esi’osi’omia ai e o matata’u ia te ia,e lavea’i foi o ia ia te’i
latou.” E tele se a’oa’oga mai leneiSalamo e uiga i le mata’u
mafaatuatua ma faalagolago i le Atua.Pe tatou te vaai atu i ni
agelu peleai, e tatau ona tatou talitonu i lotatou Atua, o loo ia
auina mai agelue fesoasoani ia i tatou.
MARRIAGE
We two make home of any place we go;We two find joy in any kind
of weather;
Or if the earth is clothed in bloom or snow,If summer days
invite or bleak winds blow,
What matters it if we two are together?We two, we two, we make
our world, our weather.
***************************************************
++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++
-
10. O LE SULU SAMOA Iuni 2017
O le Alofa ma le Pule(Love and Power)
A tatou va’ili’ili le tala faasolopito o le lotu Kerisiano, o le
a tatou maua ai taimi na matua oso ai i luga lemalosi o le pule a
le lotu. Muamua ona faato’ilaloina e le lotu le malo o Roma, sosoo
atu ai ma Europa. Aefaai’u i le sosolo atu i le Lalolagi Fou o le
konetineta o Amerika ma oo atu ai i Aferika ma Asia. A o le
meamata’utia e aliali mai i le va’ili’iliina o le tala faasolopito,
o tausaga ia na matua malosi ai le tuputupu a’e o lelotu Kerisiano
ma oo ina aafia ai i le pulega o nisi o malo, aemaise lava i
Europa, o tausaga foi ia na matuamalosi ai le manatu faapito,
faailoga tagata ma sauaga mata’utia na faia e le lotu, ua fai ma
lanu leaga o leEkalesia i lona tala faasolopito e tatou te matua
masiasi ai i nei aso. E pei o tagata Sipaniolo Kerisiano na latou
faaaogaina auupega e faamalosi ai ona liliuina tagata o leLalolagi
Fou - poo tagata o mau i le konetineta o Amerika, aemaise lava i
atunuu o Mexico ma Peru. Ae legata i lea, o tagata su’esu’e
Kerisiano sa galulue i Aferika, na latou fesoasoani i tagata faatau
pologa ma atilitupu ai lea faafitauli. I le tala faasolopito o
Kerisiano, e le’i mafana le tutu faatasi o le alofa, ma le pule. Sa
tele ina taotaomia lealofa e le pule, poo le fia pule. Ae mafai ona
ta’ita’iina tatou e le aposetolo o Paulo lea na faapea mai: “Afaiou
te tautala i gagana a tagata atoa ma agelu, ae leai so’u alofa, ua
avea a’u ma apamemea taalili, poo sesumepalo tagitagi. Afai foi o
ia te a’u ona perofeta ane, ma le iloa o mea lilo uma, ma le
malamalama uma lava; afai foi o iate a’u le faatuatua uma e aveese
ai mauga, ae leai so’u alofa, ou te le aoga lava. Afai foi ou te
tufatufaina a’umea uma e fagaina a’i e matitiva; afai foi ou te
tuuina atu lo’u tino ina ia susunuina, ae leai so’u alofa, e
leailava sona aoga ia te au.
E onosa’i le alofa,e agamalu,
e le losilosi le alofa,e le mitamita vale le alofa,
e le faafefeteina,e le amio mataga,
e le sailia e ia ana lava mea,e le fa’aitaitagofie,
e le faitau leaga ua tuuina mai e nisi,e le fiafia i le amio
leaga,
ae fiafia i le faamaoni.O le alofa e lavatia mea uma,
e leai se mea e gata mai ai lona faatuatua,ma lona faamoemoe
ma lona onosai.” E tatau ona tatou faaaogaina le pule ma le loto
maulalo, agalelei, ma le alofa anoanoa’i mo e o le a tatou
pule ai. E le’i fetalai Iesu - ‘O le a iloa e tagata uma o outou
o o’u soo.....pe a outou faia ni tulafono, tetee i le
amioletonu, ma faaleleia ‘aiga ma le malo o le atunuu. Ae na
fetalai, ‘O le mea lea e iloa ai e tagata umalava o o’u soo outou,
pe afai ua outou fealofani.’ - Ioane 13:35
Na silafia lelei e Iesu e iai tapulaa o soo se pule. E mafai e
le pule ona fai o soo se mea, vagana ai le meae tasi - e le mafai
ona faamalosi e le pule le tagata ina ia alofa atu pe alofa
mai.
Na faamaonia lea mea i aso o le Taua Tele Lonalua a le Lalolagi,
i nofoaga sa loka ma faa’onaina ai leafe ma afe o tagata Iutaia
(Jews). Sa pule ma le malosi ma le saua fitafita i tagata, faasufi
e fetuu lo
latou Atua; ma o latou aiga; galulue e leai ni totogi; ‘ai mea
leaga; faatonu ‘oe e fasioti e ‘oe lou atalii ma etoe tanuina lava
e oe. E mafai uma nei mea e le pule, poo le pule saua. Ae tasi le
mea latou te le mafai
ona fai - o le faamalosi lea o le tagata ina ia alofa atu ia i
latou. Aua o le alofa e le faamalosia. O le meae fai fua i le loto
malie e aunoa ma sona totogi.
O le Tala Lelei ia Keriso, e le o le faaaliga o se pule ma se
malosi, a o le alofa. “O le mea lea e iloa ai e le lalolagi o outou
o o’u soo, pe a outou fealofani.”
-
O LE SULU SAMOA Iuni 2017 11.
O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGALeasoiloaifaleupolu
Lalomauga Jr Niue Moefaauo
“Amuia e ua oti, o e ua oti oile Alii, ina ia latou malolo
ialatou galuega tiga, aua foi o alatou galuega e mulimuli ia
te’ilatou.” O le tama ia Leaso, na soifua maii le alalafaga o
Lufilufi ma a’oa’oinaai i a’oga a le faifeau, a’oga i le Kolisia
Avele ma faaauau ai i le Kolisi aVaipouli, ina ua faavaeina le
a’oga iSavaii. O le Afioga i le tiakono o se auaunaaoga tele, i le
galuega a le Ekalesiai Ausetalia. E silafia e le to’atele oi latou
na amataina le galuega iAusetalia. Sa mua’i galue i NiuSila ona
faaauau lea o lona soifuagalue i le aai o Melepone, i le Seteteo
Vitoria, i Ausetalia. Sa galue Leaso a o tasi leMatagaluega a
Ausetalia, i nisi oKomiti, aemaise o le avea mausufono a le
Matagaluega. Sagalue foi i le Komiti o le Au Leoleoi le EFKS i
Melepone i le tele otausaga. O ia foi le uluai Failautusio le
Autalavou i le EFKS iMelepone. O se tama loto alofa i soo setagata.
Sa ia te ia taleni e tele, nafesoasoani ai i le tapenaina o
toniga,ma taumafa eseese , aemaise o lesaunia o lona maota e
talimalo ai.Sa tua iai le aufaigaluegafegasoloa’i i tiakono,
TiakonoToeaina i asiasiga, o sikolasipi maiMalua, aemaise o aulotu
mai NSWma QLD, a o tasi le Matagaluega.O se tama e finau ma tauivi,
e oolava ina ua feagai ma gasegase maiu ai lona soifua. E valaau le
Matai i le tama, ogalue pea i lona tofi tiakono, e peiona galue mai
ai i le 1986. O ona toe sauniga na faia i le AsoFaraile 25 Novema
2016, i le
malumalu o le Anglican Church iBrimbank, Vitoria i Ausetalia.
ORev. Sikeli Leasiolagi FS na momolimaia le sa o le tama mo lona
toesauniga ma faitauina le Tusi Paia,o Rev. Samani Sila na saunia
le upufaamafanafana. O tatalo na sauniae Rev. Fiaalua’e Tiata FS,
mausuina pese e lana aufaipese EFKSi Melepone. Na faia ai lava i
lumao le malumalu i Brimbank, oliolisagatumau o le tama na ou
ta’ita’iina.Ona faatofa atu ai lea i le afioga ile tiakono ma le
tama matua iaLeaso Jr. Moefaauo i le pese a leAu Kerisiano. Ia
faamafanafana le Atua i aigama lana Ekalesia pele. Soifua. Saunia e
Rev Asafo Iosefa FS.
Maufoe Pule Leefu Te’o13 Ianuari 1928-8 Novema 2016
Tama: Maufoe Mimio Te’oTina: Sa Tuigamala TuliNuu:
Fasitoo/uta-Saanapu O le tama ia Maufoe o se tasi otama matua i
totonu o le Ekalesia.E maliu o ia ua 88 tausaga o lonasoifua, a o
loo galue pea i lona tofitiakono. Sa molimauina lona malosi, auae
oo mai iai le valaau pa’ia a leAtua, a o loo auai lava i
tapua’iga.O lana toe lotu o le Aso Sa, ae maliui le Aso Tofi o lena
lava vaiaso. Ele mana’o e nofonofo, e fiafia easiasi i ona aiga e
oo lava i onaaiga nofo mamao, a le avanoa alatou taavale, e malaga
lava i le pasi.O se tama e faamaopoopo i soo setauaofiaga a le
Pulega aemaise ilotu tuufaatasi ma Potopotoga.
O lana tautua e ala i le atina’ema le tausiga o le faifeau i Aso
Sauma faapea ma faiga taulaga, sale’i alo tamala le tama. O
lonaagaga tautua lea, na ia ofoina esaunia e lona aiga le areto mo
letalisuaga pa’ia i Faamanatuga uma.E le uma lona tala mimita ma
lonafaafetai a’e i le Atua, ona o lonaalo, o lana taulaga tagata
aua leAtua ma lona finagalo, lea uafaaiuina taumafaiga i le
KolisiFaafaifeau i Malua i le tausaga uamavae. O se tama
faamaopoopo imea fai a le nuu, e ui ina matua lesoifua ae sa auai
lava, e le mafaiona faavaivai, ua oo lava ina maliua o auai o ia i
le tapua’iga a le nuu.O ia o se tulafale matua i le falefitu,ua
mae’a foi ona tapa ana ipu eavea ma tuua o le nuu. E ui i leaua
valaauina e lona Matai a o loofaapea ona fai, sa molimauina
lonaagaga faamaopoopo i le nuuaemaise o lana Ekalesia e pele ilona
loto. O ona toe sauniga sa faia i le aso29 Novema 2016 i le
malumalu. Oa’u lava sa ta’ita’i, molimau nasaunia lava e le tina ia
Faafou male fanau, sa ou saunia lonamolimau faaleagaga. O le
SusugaIakopo Pesaleli nasaunia le upufaamafanafana. Ona momoli
atulea o lona tino maliu i lona oliolisagatumau i lona aiga i
Leuluulu iFasitoo-uta lava. Matou faamavae atu ia te ia i lepese
faatofa a le Au Kerisiano. Uasau le itupo e malolo, e ala oe pe
amavae le po. Rev. Uta Muaulu EFKS Fasitoo-uta.
26 Mati 1924-16 Novema 2016
PrayerDon’t pray to escape trouble. Don’t pray to be
comfort-able in your emotions. Pray to do the will of God in
every
situation. Nothing else is worth praying for.(Sam Shoemaker)
-
O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGALi’o-Matua Lototau
Foe O le Afioga i le Alii Tiakono. Namaliu i lona laoa i le te’a
o le fitu ile afiafi o le aso 2 Ianuari 2016.Na faate’ia uma le
aiga ona o lefaafuase’i ma le alu filemu o lemalaga a le tama. Aua
e mo’i lavaua matua ma feagai ma gasegase,ae sa fealua’i lava e
le’i matuafaata’otolia i se tulaga tigaina. Na ta’oto i le Maota
Maliu oPa’u i Safotulafai, ma o le Aso Lulu13 Ianuari 2016 i le 8 i
le taeao namolimoli mai ai lona sa i lona aigama faia ai lona
ulua’i sauniga. Ole 11am na faia ai lona toe saunigai le malumalu o
MataniuFeagaimaleata, ma faaiu ai i lonaoliolisaga tumau i luma
lava o lonalaoa. O a’u sa ta’ita’i ma faia le laugafaatasi ma le
molimau i lona soifuaauauna; o Isaako Taiume Sefo FS
lea ua galulue nei i le Ekalesia iLetui, sa faaulufaleina lona
sa i lemalumalu; o le Susuga i le A’oa’oFesoasoani o Li’o Foleni
nafofogaina le Tusi Paia; o le Susugai le faifeau ia Falefa Savea
FS nasaunia talosaga. Sa molimau le tinaia Luisa i le la mafutaga
ma le tama,faapea foi le fanau. O se sauniga sa faatumulia i
aiga,faapea aiga o le paolo mai Palauli.Maualuga faaaloaloga a
aiga,matagofie foi le faatautaiga o le aso,ma le lauga a Li’o-Matua
SiaosiAF, na matua iloga ona oo i tafa efia o mamalu ma pa’ia o
lena aso. Faafetai Li’o-Matua LototauFoe mo lou sao e tele i le
galuega ale Atua a o tatou mafuta ai i le olanei. Ia faaavanoa e le
Atua sounofoaga i lona malo e faavavau. Iafaamaise le Agaga o le
Atua i letina ia Luisa ma le nofoaalo. Rev. Esera A. Esera,
(Faifeau Sapapalii)
Foluena FaumauaTuleaga
9 Novema 1952-21 Setema 2016
O le Afioga i le Alii Tiakono. Nafaamanavaina e le Atua
anagaluega i le 9 i le taeao o le AsoLulu 21 Setema 2016. A o
malosiFoluena ma le’i faaeeina iai le tofiTiakono, sa tu mamao ma
le falesama tautua i lona matafale lotu male faalotolotolua. Ae ina
uagasegase, sa matua to’aga lava ile lotu ma ua maoa’e lana
galue.Sa ou fai iai ia Foluena, “A o ‘emalosi, sa vaivai ma
faagasegasealau tautua, a o lenei ua e gasegase,a ua maoa’e le
malosi o lau tautuama ua e mafaia mea sa e le mafaiona fai i le
taimi o lou malosi; o lemea lea ua tatau ai ona fai so lua
tofi tiakono.” Sa matua talia lelei ma le lotofaafetai e Foluena
lo la tofi tiakono.O le aso 28 Setema 2015 nafaae’etia ai lo la
tofi tiakono, o lonauiga e le’i atoa lelei se tausaga o lela tofi.
Peita’i, e ui ina puupuu letaimi galue o Foluena i le tofi, aesa
galue fiafia ma lona malosi natotoe i lea taimi. O le 3pm i le Aso
Sa, 2 Oketopa2016, na molimoli mai ai i tua lonasa mai le maota
maliu i Tuasivi, maave sa’o i le malumalu o MataniuFeagaimaleata mo
lona uluaisauniga. O se sauniga e maoa’ele tumu, a o Folu e le’i
umi tele setaimi na to’aga ai i le lotu ae maliu. O le taeao o le
Aso Gafua i le9.30 na faia ai lona toe sauniga ilona laoa i le Fue,
ma sosoo ai malona oliolisaga tumau i luma anelava o lona laoa.
E matagofie lava sauniga ma leaso fiafia o le auauna, e
alofagiafoi e ona aiga ma tagata. Ia manuia tele lau malagaFoluena;
ia faamaise foi le Agagao le Atua i le tina ia Maliana ma lefanau.
Esera A. Esera (Faifeau Sapapalii)
Auava Kaiafa O le Afioga i le Alii Tiakono. Navalaau e lona
Matai i le aso 24Oketopa 2016 i le maota gasegasei Ulumotootua, a o
o’u iai iMelepone Ausetalia i le tuumalo olo’u uso-a-faifeau ma le
uo mamaeo Kolia Tovi’o FS. Na aumai i tua lona tino maliu ilona
aiga i le afiafi o le Aso Lulu, 9Novema 2016, ma faataunuu ailona
sauniga faaiu i le malumalu oMataniu Feagaimaleata i le 9.30 ile
taeao o le Aso Tofi 10 Novema2016. O a’u sa ta’ita’i ma faia isi
vaegauma o le sauniga vagana talosagana saunia e le Susuga ia
FalefaSavea. Sa molimau le tina iaFaafouina i le la mafutaga,
faapeafoi nisi o le fanau. Matagofiesauniga uma o le tama, e
maoa’efoi faaaloaloga a aiga faapea lepaolo tu o le aso. O le tama
ia Auava o se auaunae le lagona sona leo ae galue guguma le lima
malosi. E tautua lelei.E to’aga i lotu ma faamaopoopo isoo se
fuafuaga fai a le Ekalesia. Le auauna lelei e ma le faamaoni,ina
ulufale atu ia i le manuia uasaunia e le Matai i le lagi mo
lanafanau faatuatua uma lava. Ia faamaise ma faamafanafanale Agaga
o le Atua i le tina iaFaafouina ma si fanau. Esera A. Esera
(Faifeau Sapapalii)
12. O LE SUULU SAMOA Iuni 2017
-
O LE SULU SAMOA Iuni 2017 13.
O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGASalaa Fiti
15 Oketopa 1925-7 Novema 2016
O le toe ulutaia o le nuu, a o setiakono aupito matua i le
aulotu sasoifua i lea foi taimi. Na valaau iailona Matai i le aso 7
Novema 2016a o saili atu mo se fesoasoani i lemaota gasegase o
MalietoaTanumafili II i Tuasivi. Na mapuane i le maota maliu o Pa’u
iSafotulafai e faatali ai le fanau maiatunuu mamao. O le Aso Sa 20
Novema 2016 ile 3pm na molimoli mai ai lona sa ile malumalu o
MataniuFeagaimaleata mo lona ulua’isauniga. O Li’o Foleni AF
safaitauina upu a o matou faaulufalelona sa i le malumalu, o ia foi
safaitauina le Afioga Paia a le Atua.O Falefa Savea FS na
sauniatalosaga, a o a’u sa ta’ita’i ma faiale molimau, faatasi ma
le lauga. I lona toe sauniga i le taeao o leAso Gafua 21 Novema
2016, samatou galulue faatasi ai ma leSusuga i le Toeaina o le
Pulega aGaga’emauga, Palemia TauiliiliReupena FT, ma nisi o
faafeagaigao le Pulega. O le Susuga i lefaafeagaiga EFKS i Lelepa
safaaulufaleina le sa o le tama, o leSusuga i le faafeagaiga
aSato’alepai sa fofogaina le AfiogaPaia a le Atua, o le Susuga
iaPenaia Koro FS o le EFKSSaleaula sa saunia talosaga. O letama o
le Pulega, Rev. ElderPalemia Tauiliili, sa saunia le
upufaamafanafana, o se lauga namatua logo faatutuila ai le mamaluo
le tapuaiga ma iloga onafaamafanafanaina ai lotofaanoanoa, ma
faatupu faamoemoemo le tina ia Lole faapea lenofoaalo.. O le ala
mai o le Pulegaa Gaga’emauga ona o se tasi o aloo le tama ia Salaa
Fiti, le Susuga ia
Tavita Salaa o loo avea mafaafeagaiga EFKS i Avao. Sa molimau le
tina ia Lole i le lamafutaga ma le tama, e faapea foii nisi o le
fanau, ma nisi sa fai masui o aiga na lua. O le tama ia Salaa sa
matua ilogale pa’i mai o ana faamalosi’au moma’ua i le galuega i
taimi e letaugamalie ai, ma o ia o sefaamanuiaga mai le Atua mo
mauai le galuega, e faapea foi i le aulotuma le nuu aua o lana tofa
sa sailiiai le filemu i taimi e sousou ai legataifale o la matou
folauga. Olona soifua tapua’i e le misi AsoSa, e oo lava ina ua ia
aulia le 90ona tausaga. O le Tofa i le Matua, ma le napule, le
Fetalaiga ia NamulauuluFilipo Reupena sa tu tootoo e faima sui o
aiga, aua tulaga masani ofaaaloaloga faaleaganuu; ma o seosiga
taulaga mamalu ma lemaualuga ina ua o gatasi le futiama le umele i
le fofoga lafo o le natu tootoo faapea le maualuga ofaaaloaloga. Ia
saga faatele ai peale viiga o le Atua, ae to anafaamanuiaga mo lo
outou aiga. Ia faamanuia le Atua i lau malagaSalaa. O le auauna
lelei ma lefaamaoni, e mautinoa lona ulufalei le manuia o le Alii.
Ia faamaisefoi le Agaga o le Atua i le tina iaLole, faapea le
nofoaalo. Esera A. Esera (Faifeau Sapapalii)
Li’o Sa’o O le Afioga i le Alii Tiakono. Ole maliu muamua lea i
lenei tausaga2017 i la matou aulotu. Na tuua lemalo e le Afioga i
le Alii Tiakono leTofa ia Li’o Sa’o i le 6 i le taeao ole Aso Sa,
aso muamua o Ianuari2017, i lona aiga lava. Na mapuatu lona tino
maliu i le maota maliuo Malietoa Tanumafili II i Tuasivi,
e talia ai fanau i atunuu mamao.Na molimoli mai lona tino maliu
ilona laoa i le taeao o le Aso Faraile13 Ianuari 2017 ma faia ai
lona uluaisauniga. O le 11am na fai ai lonatoe sauniga i lona laoa
lava, sosooai ma lona oliolisaga tumau itafatafa lava o lona laoa.
O Li’o Sa’o o se tiakono e lematua leaga tele lona auai mai
itapuaiga i Aso Sa, ae mafanafanatele le ma mafutaga. ou te fiu foi
efai iai i lona to’aga e asiasi i lanafaato’aga e mamao, ma lona
tau lesau i le falesa e latalata toe lauleleile ala, ae tali lava i
si ana ‘ata’atama si ona leo malu e malie lelei ailo ta loto, ma
galo ai tiga o legaluega. E ui i le ausage o le aigao Li’o ae o se
auauna galue fiafiama lagolago tele mai i le galuega ale faifeau.
Ia manuia tele lemalaga a lau Susuga i le AliiTiakono. Ia alofagia
oe e le Atuama faaulufale lau malaga i lonamalo e faavavau. Le tina
ia Afulilo ma le fanau, iaoutou faamalolosi i le atia’eina o
looutou aiga ma tautua le nuu ma leEkalesia, ona outou lagona lea o
lepa’i atu o le ‘a’ao o le Atua malona mana fai vavega e tupu tele
ailo outou malosi i la le fatuatua. Rev. Esera A. Esera (Faifeau
Sapapalii)
Salaa Ava Galo O le Afioga i le Alii Tiakono. Nafaato’a faaeetia
lo la tofi i le aso31Oketopa 2016, ae tuumalo i leaso 15 Mati 2017.
Na mapu atulona tino maliu i le fale maliu iTuasivi, a o le aso 23
Mati namolimoli mai ai i le 8.30 i le taeao ile malumalu o
MataniuFeagaimaleata mo lona sauniga. Sa ou ta’ita’ia ma faatino
isivaega o le sauniga vagana talosaga
silasila itulau e 14
-
14. O LE SULU SAMOA Iuni 2017
O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGA
na sauia e le Susuga ia FalefaSavea FS. O le tina ia Vanila
samolimau i le la mafutaga ma letama, faapea ma nisi o le fanau.O
le Afioga ia Faumui sa fai masui o le paolo e molimau i le
soifuagafaafaiava o Salaa i lo latou aiga,faapeale molimau a le
Susuga i lefaafeagaiga ia Moli Moli FS i lonatulaga faa-faiava, aua
o i laua maSalaa o ni faiava sa faatiga mafaasoesa ae na malu ai
foi ma tumaualuga ai le aiga o Faumui i Papai nisi o taimi. O le
Susuga ia Salaa Sale samolimau e fai ma sui o le aiga o lealii
tiakoo ia Salaa Galo. Na matoufaaiu i le oliolisaga tumau o
SalaaGalo i luma lava o lona maota i lete’a o le 11am. O le Susuga
iaSalaa Elisala sa tu tootoo ifaaaloaloga a aiga na lua i lena
aso,ma o se osiga taulaga na matuailoga ona faamalieina ai finagalo
oe uma sa auai ona o le maualugama le matagofie, ae faateleina
aipea le viiga o le Atua. E ui ina puupuu le taimi o leauaunaga a
Salaa Galo ma lefaletua ia Vanila i lo la tofi tiakono,ae o se
auaunga e faagalo gata onae tamaoaiga o la loto i
meaalofafaaleagaga. Aua ne’i ia te oeVanila ma le tama ua fulitua
mai leviiga, a ia foi i le Atua o le na sauniaoulua e fai ma alavaa
o leafaamanuiaga mo lo oulua nuu mala oulua aulotu. Manuia le
malagaSalaa ae ia olioli e le aunoa laufaamuli Vanila ma si fanau.
Esera A. Esera (Faifeau Sapapalii)
Salaa Ava Galo
Sao Salele II O le Alii Tiakono. Na tuumalo ile Aso Toonai
22Aperila 2017 i le
5am i le maota gasegase o TupuaTamasese Mea’ole i
Ulumotootua,aumai ai i Salafai nei i le vaa o le12 i le aoauli ma
ave sa’o i le maotamaliu i le falema’i o MalietoaTanumafili II i
Tuasivi, ma taoto ai.Aso Toona’i 29 Aperila i le 7.30 ile taeao na
fai ai lona saunigapuupuu i le maota maliu i Tuasivi,ma molimoli
mai ai lona sa i lemalumalu o Mataniu Feagaimaleatamo lona uluai
sauniga. Sa ou faaulufaleina lona sa i lemalumalu ma faia lona
molimaufaatasi ma le lauga; Falefa SaveaFS na saunia talosaga, a o
Li’oMatua Siaosi AF na faitauina leAfioga Paia a le Atua. O
lemolimau a le tina ia Senerita i le lamafutaga ma Sao, o se
molimaumalie ma le faamomoiloto ma aveao se feau na siitia a’e ai
lagona maile faanoanoa i le olioli ma le fiafia.Sa molimau foi le
faafeagaiga maiFaleu i Manono-tai o Rev. PiiluaSao Fereti, o se
tasi o Lupe Faalelea lenei nuu, i le la mafutaga i asoua alu ma le
tama ia Sao Salele. O lona toe sauniga i lona aiga nafaia i le 11 i
le taeao o lena lavaaso ma matou faaiu ai i lonaoliolisaga tumau i
luma lava o lonalaoa. O le Tofa ia Sao Maipu sa tutootoo e fai ma
sui o aiga i le taimio faaloaloga. E ui ina tau le lagonalona
siufofoga ona ua matua lonasoifua, ae leotele ma
maualugafaaaloaloga a aiga i lena aso; efaapea foi i le tali atu a
le paolo tu,na matua iloga ona taufai puea aimatila ma ofeloa i le
saofaiga a leaufaigaluega ona o osiga taulaga aaiga e ala i
faaaloaloga. Taui atu ele Atua lo outou agalelei. O Sao Salele II e
ausage lonaaiga ae taumafai i le mea e gata ailona malosi i le
faatinoga o lanatautua i le Ekalesia faapea ma lenuu. O se uo e
latalata le mamafutaga e ui lava ina fai nai ana
malologa pupuu mai le lotu i nisi otaimi. Faafetai tele Sao
Salele molou sao i le galuega a le Atua. O lea mulimuli atu pea au
galuega e faima molimau i le Matai aua souavanoa i le Faaolataga.
Seneritama le fanau, se’i outou faaaogamea lelei na fai e Sao e fai
ma osoo la outou folauga o faaauau pea. Esera A. Esera (Faifeau
Sapapalii)
Tifitifi Taefu5 Novema 1925-21 Ianuari 2017
“A o lenei, ua toe faatuina maiKeriso i e ua oti, ua avea
mafaapolopolo o e ua momoe. Auaua oo mai le oti ona o le tagata,
uaoo mai foi le toe tutu o e ua oti onao le tagata. Aua faapei ona
oti umaia Atamu, e faapea foi onafaaolaina uma ia Keriso. Ae
peita’i,e ta’ito’atasi ma lona lava tofi; o leulua’i fua o Keriso
ia, mulimuli aneo e ua fai mona i lona toe afio mai.”1 Korinito 15:
20-23. O le tama ia Taefu Tifitifi nasoifua i Siufaga i Falelatai,
i le aso5 Novema 1925, ae na tuumalo i leaso 21 Ianuari 2017,
Honolulu Ha-waii. E tuumalo Taefu ua 91tausaga o lona soifua. O
onamatua o Taefu Lia Taefu maMaave Tagaloasa. O lona faletuao Pila
Tanuvasa Taefu, (namuamua ona maliu), e to’aiva o laalo, e
to’asefulu fanau a fanau, eto’asefululima fanau a fanau afanau, ae
to’atolu fanau a fanau afanau a fanau. I le tausaga e 1978, na
malagamai ai ma aumau i Hawaii ona osailiiliga matagi mo lona
soifuamaloloina aemaise mo se lumana’io si a la fanau. O se tama e
osiaiga ma tautua foi i le nuu e ui enofo i Hawaii. A o maua
lonamalosi, sa fai ma malaga i Samoa
faaauau itulau e 15
-
O LE SULU SAMOA Iuni 2017 15.
O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGAe faamaopopo lona aiga ma faisaofa’i
mo e o loo tausia aiga male nuu. E fiafia e faamatala lonamalosi i
ia aso, i le faa’aumaga matautua i matai, o le galuefaifaatoaga ma
lona agavaafaakamuta. I lona soifuaga i leEkalesia, na ia faamatala
mai lonateena o le finagalo o lona tama inaia o uma latou i le Lotu
Mamona.Na faa-ekalesiaina i le EFKS iSiufaga e le faifeau o
FeataTagaloa FS. E malaga mai i Ha-waii e le ave’esea lona
mafaufauma le lotu. Peitai, ina ua matou osifeagaiga ma le “EFKS
Honolulu iaOketopa 2012, na lotu mai ai loa,ma ia faamatala mai ai
o ia sa lotuMetotisi, ae na faalogo loa o letama Falelatai lea ua
iinei, tuu loale Metotisi ae sau. Na ia faamatala
foi o lona le fiafia lava i nisi o le aufaigaluega na ala ai ona
alu ese. Efiafia i le lotu, e tautua lelei ma tausifaifeau. E loto
maulalo ma agafiafia foi. O ia o le tagata na siliona matua i si a
matou aulotu i Ho-nolulu. Na ou asiasi iai i le maotagasegase o le
Queens, ae ou te le’imalaga i Samoa mo Fono a leKomiti Feau Eseese
ia Ianuari. Olana upu mulimuli na fai mai. E tefo’i mai nei ua ou
alu i le Home.Na ou fesili o le a le Home? Faimai - Se o le Care
Home foi lea etausi ai tagata matutua. Talofa e,ua faate’ia a’u i
Samoa i le logoatu ua malaga Taefu i lona AigaMoni. O ona toe
sauniga sa faia i leMiililani Memorial Park 7 Mortu-ary - Mauka
Chapel, Aso Tofi 9Mati, 11.30 taeao. O le A’oa’o
Fesoasoani/Tiakono Toeaina iaGalumalemana MolesiSagapolutele TKT
na saunia tatalo,na ou ta’ita’i ma faia lefaamafanafanaga. O pese
nalagiina lava e le aufaipese a leEFKS Honolulu. Na auai le
aulotuma le toatele o ona aiga, o e namalaga mamao mai Niu Sila
maAmerika, o uo ma aumeamamae.Na ou ta’ita’ia lona falelauasiga ile
12.30 i le aoauli, ma matoufaamavae atu ai i le tama Na sosooai ma
le taumafataga mafaaaloaloga na tapenaina mae’ae’ae le paia o aiga,
aemaise o lenofoaalo, aua si ana aulotu ma lemamalu o Samoa na
potopoto. Tofa Taefu, o le a le galo oe i lemafaufau. Galuefa
Leilua FS EFKS Honolulu
mai le itulau e 14
HeavenThere is a land where shadows never deepen,
And sunset glories fade not into night,Where weary hearts shall
win the boon of endless
blessing,And faith is lost in sight.
A land where said farewells are never spoken,Where every loss of
life is richest gain,
Where stumbling feet at last shall find a haven,And hearts have
no more pain.
A land where those who sigh for long-lost faces,The loved of
life whose going brought us pain.
Shall find them in the brightness of the Father’s glory,Where we
shall meet again.
On that bright strand the blood-washed ones of JesusAre safe; no
more the weary feet shall roam;
They find at last all that the heart has longed for,Within God’s
house at home.
WORSHIP
We adore Thee, Sinless One!For the battle fought and won,
For the thorn-crown on Thy brow,For the crown Thou wearest
now;
For the hands nailed to the tree,Hands that opened Heaven for
me:Sacred feet pierced through for sin,
Side that let the red spear in.
We adore Thee for the bloodSprinkled by the Throne of God,
Blood that bathed a crimson tide -Brow and hands and feet and
side.
Blood that o’er my sins doth flow,Making me as white as
snow,Shed for me when Jesus died,
We adore Thee, Crucified!
ResultsJudge people who work for you
on results, not on their personalitytraits.
(Bob Harrington)
-
16. O LE SULU SAMOA Iuni 2017
ATA O E ua Fai’ilagi le Folauga
Li’o-Matua Lototau Foe
Foluena Faumaua Tuleaga9 Novema 1952-21 Setema 2016
Auava Kaiafa
Salaa Fiti15 Oketopa 1925-7 Novema 2016
Li’o Sa’o Salaa Ava Galo
Sao Salele II
Tifitifi Taefu5 Novema 1925-21 Ianuari 2017
Maufoe Pule Leefu Te’o
LeasoiloaifaleupoluLalomauga Jr Niue Moefaauo
Death of NapoleonBuonaparte
Napoleon Buonapartesaid, “I die before my
time; and my bodywill be given back toearth, to become the
food of worms. Suchis the fate which so
soon awaits the greatNapoleon. “
What a contrast tothe words of Job: “Iknow that my Re-deemer
liveth-and
though after my skinworms destroy my
body, yet in my fleshshall I see God.” (Job
19: 25,26)