www.siemens.com/hitech 1 | 09 hi!tech Magazin o inovacijama Siemens Srbija Električna mreža s mozgom Inteligentne mreže i pametna brojila za energiju budućnosti Ekološki otisci su mnogo više od samog korišćenja energije Zeleni IT Nova tehnologija za lečenje teško ozleđenih pacijenata Vreme je od ključne važnosti Vozovi su već u potpunosti automatizovani automobili kreću istim putem Bez vozača
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
www.siemens.com/hitech
1 | 09
hi!tech
Magazin o inovacijama
Siemens Srbija
Električna mreža s mozgomInteligentne mreže i pametna brojila za energiju budućnosti
Ekološki otisci su mnogo više od samog korišćenja energije
Zeleni IT
Nova tehnologija za lečenje teško ozleđenih pacijenata
Nova tehnologija za
Vreme je odključne važnosti
Vozovi su već u potpunosti automatizovani automobili kreću istim putem
Pobednička infrastruktura . . . . . . . . 22Schladming se priprema za Svetski kup u alpskom skijanju 2013. ulažući u liftove za skijaše i sisteme za proizvodnju snega.
Zelena i pametna . . . . . . . . . . . . . . . . 24Energetska efikastnost, mali operativni troškovi i sigurnost jednako su važni za nove zgrade kao i dobrobit.
Vožnja bez vozača . . . . . . . . . . . . . . . 28Linija metroa U3 u potpunosti je automatizovana, a automobili kreću istim putem.
Saobraćaj u Alpima . . . . . . . . . . . . . 33Reinhold Messner je zabrinut da bi izgradnja dodatnih puteva mogla ugroziti lepotu Alpa.
Vreme je od ključne važnosti . . . . . . 34U bolnici u Beču za lečenje teško ozleđenih pacijenata koristi se najmodernija tehnologija.
Kako IT podržava korporativnusaobraznost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36EU projekat bavi se IT alatima čija je namena osigurati podršku zakorporativnoj saobraznosti.
Hi!tech – Magazin o inovacijama
Naslovna reportaža: Električna mreža s mozgom . . . . . . . . . . . . . . . 04Pametno merenje i pametne mreže – inteligentna brojila u domaćinstvima i povezivanje mreža doprineće optimalnom korišćenju energije iz obnovljivih izvora i smanjenju potrošnje energije.
Siemens Dan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11Energetska efikasnost i briga o životnoj sredini
Važno je šta IT ostavlja za sobom. . . 12Zeleni IT je mnogo više od same uštede energije. Ekološki otisci mere ukupnu potrošnju resursa.
Motivacija za uštedu . . . . . . . . . . . . . 16Pogoni različitih brzina i novi motori smanjuju potrošnju energije u industriji.
U potpunosti digitalno. . . . . . . . . . . . 20Brzina, fleksibilnost i kvalitet u industriji uz manje troškove: upravo to nudi PLM.
04 30
Sadržaj
xx12
Kućna elektrana . . . . . . . . . . . . . . . . . 38Novi kondenzacioni bojleri za domaćinstva proizvode toplotnu i električnu energiju, a istovremeno i štede energiju.
Ako možete sanjati, san možete i pretvoriti u stvarnost! . . . . . . . . . . . 40U Disneyevom Epcot tematskom parku na Floridi posetioci izmišljaju ideje za svet budućnosti.
Markus Honsig Siemens, digitalSTROM Christina Lehner
ćenjem) ili vetra (otprilike 2.000 sati). Nasta-
će mreža organske, žive energije, koja može
izuzetno fleksibilno i efikasno reagovati na
potražnju i ponudu.
Osnovni je preduslov za to mreža visokih per-
formansi o kojoj Brauner kaže da će "ubrzo
zatvoriti prsten od 380 kV u Austriji." "Važno je
da se povezivanjem decentraliziranih proizvo-
đača energije može kontrolisati protok ener-
gije, budući da električna energija uvek bira
put najmanjeg otpora, čak i ako je on duži.",
objašnjava Leonhard Loibl, direktor Sektora
za prenos i distribuciju električne energije u
preduzeću Siemens Austria. "Ali, samo ako to
dopustimo. Pomoću sistema FACTS (Flexible
AC Transmission Systems – fleksibilni sistemi
prenosa naizmenične struje) i Siemensovog
prenosa istosmerne struje visokog napona,
električni se prenos može voditi određenim
SOLARNI POTENCIJAL Potražnju za energijom cele Evrope može zado-
voleti područje razumne veličine od 200 puta 200
kilometara u Sahari.
“Vetar sa severa, sunce s juga i voda između juga i severa može osigurati pouzdano snadbevanje Evrope energijom.”GÜNThER BRAuNER, direktor Instituta za električne sisteme i energetsku ekonomiku na Tehnološkom fakultetu u Beču.
Digitalna električna energija
TRANSFORmATORI ZA PRENOS JEDNOSmERNE STRuJE VISOKOG NAPO-NA. Trenutno se najbolji sistem za ovu metodu prenosa uz minimalne gubitke može naći u Kini.
Savez digitalSTROM osnovan na švajcarskom saveznom Institu-tu za tehnologiju u Cirihu želi na najjednostavniji mogući način integrisati naše električne uređaje u inteligentnu energetsku mrežu pomoću novorazvijenog visokonaponskog čipa.
energetsku mrežu. Kratko rečeno, ne po sto ji
problem s energijom, već nedostatak tehnolo-
gije i infrastrukture.
Globalno dostupni resursi obnovljive energije
teoretski su dovoljni da snadbeju svet s više
nego dovoljno energije. Na primer: "Potražnju
za energijom cele Evrope može ispuniti područ-
je razumne veličine od 200 puta 200 kilometara
u Sahari", procenjuje Brauner. Ili, bliži primer
je; da je pomoću energije vetra sa severa, solar-
ne energije s juga i vodene energije iz srednje
i istočne Evrope moguće stvoriti gustu mrežu
za proizvodnju čiste energije koja bi pouzdano
i nezavisno snabdevala Evropu energijom. Pre-
duslov za to je brz, efikasan i fleksibilan prenos
energije kroz Evropu na bilo koje mesto gde
je ona potrebna. To nije moguće bez prenosa
jednosmerne struje visokog napona. I ako je
ovo trenutno osetljivo političko pitanje, danas
bi bilo teško izgraditi mrežu od 1.000 kW kroz
celu Evropu zbog toga što stanovništvo previše
zazire od dalekovoda. Ali Bruner je uveren da
"nema mogućnosti da se zaobiđu takve tehno-
logije, posebno kad se smanje izvori nafte. Tre-
baće nam infrastrukturni autoput za transport
električne energije, vodika i gasa i za put na
velike udaljenosti. Nažalost, Evropi nedostaje
dugoročno i sistemsko planiranje korišćenja-
zemljišta za izgradnju infrastrukture."
Efikasno korišćenje. Čak i najbolja infrastruk-
06 - 07hi!tech 01|09
hi!tech
hi!biz
hi!school
hi!life
N a s l o v n a r e p o r t a ž a
Pametno merenje potrošnje pomoću
inteligentnih energetskih brojila može
najbolje otkriti svoje mogućnosti pod
uslovom da su u sistem povezani
pametni uređaji. Takvih uređaja još baš
i nema. Zbog toga praksa upravljanja
energijom ovisno o opterećenju i vre-
menu, koja je već dugo uobičajena u
trgovini i industriji, još uvek ne finkcio-
niše u privatnim domaćinstvima. Čak i
kad bi takav inteligentan hardver uskoro
dospeo na tržište, frižideri i veš mašine
obično su skupi proizvodi koji se koriste
dugo godina i ne menjaju se tako brzo.
Kako bi se inteligencija dodala ne samo
novim električnim uređajima, već i
onim starim – bez obzira radi li se o
stojećim svetiljkama, zamrzivačima ili
senilima za zaštitu od sunce – Ludger
Hovestadt, direktor sektora CAAD
na Institutu za tehnologiju u Cirihu i
Wilfried Beck, inženjer informacione
elektronike, razvili su čip koji se vrlo
jednostavno može ugraditi u obliku
jednostavnog električnog terminala.
Ovaj se čip, poznat pod nazivom dSID
čip, spaja direktno u vod od 230 V
preko kojeg se vrši komunikacija bez
dodatne infrastrukture i svakom uređa-
ju, svakom prekidaču daje vlastiti iden-
titet. "Električna energija neće još dugo
ostati neinteligentna",
predviđa Hovestadt koji je
ujedno suosnivač nepro-
fitne organizacije digital-
STROM. "Uređaji, koje je
pre bilo moguće samo
uključiti ili isključiti u jed-
nom koraku, nadograđeni
su s više od šezdeset funk-
cija za inteligentno upravljanje energi-
jom – od merenja potrošnje električne
energije u stvarnom vremenu i po tač-
kama za svakog pojedinog potrošača
električne energije do deljene kontrole
grupa uređaja, središnjih funkcija
uključivanja/isključivanja te, naravno,
komunikacije s električnim brojilom.
Dodatna potrebna oprema sastoji se od
inteligentnog brojila i malog "posluži-
telja" koji uspostavlja vezu s računarom
delujući kao kontrolni centar za celu
kućnu električnu mrežu.
Razvoj ovog čipa skoro je gotov. Trenut-
no je intenzivno testiranje u toku. Vode
se rasprave s mogućim proizvođačima,
a savez je u potrazi za snažnim partne-
rima. Izlazak na tržište planiran je za
kraj 2009. ili početak 2009.
www.digitalstrom.com
“Električna energija neće još dugo ostati neinteligentna.”LuDGER hOVESTADT direktor sektora CAAD i suosnivač neprofitne organizacije digitalSTROM
Mobilne rezerve
Povratak električnih automobila nudi uzbudljive mogućnosti za nove oblike skladištenja električne energije. Veliki se proizvo-đači automobila već pripremaju za kraj naftnog doba.
Retko kad je dosad bilo moguće tako jasno uočiti neki trend. "Budućnost pripada električnom automobilu koji dobija električnu energiju iz utičnice", ustanovio je Martin Winterkorn, glav-ni direktor Volkswagena u intervjuu za nemački magazin Bild. "Ovo je početak kraja naftnog doba", najavio je Jürgen Zetsche, glavni direktor Dai-mlera na Forumu o svetskoj mobilno-sti u Štutgartu početkom ove godine. A Gernot Spiegelberg, potpredsednik Siemensovog sektora Corporate Technology izjavio je sledeće u govo-ru na simpozijumu o trendovima u motornoj tehnologiji krajem prošle godine: "Električni će se automobil pojaviti puno brže nego što mnogi od vas veruju." Zato ne iznenađuje da su električni automobili, iako su često još uvek u fazi koncepta, trenutne zvezde različitih automobilskih sajmo-va širom sveta, bez obzira zovu li se Chevrolet Volt, Mini e, Toyota FT EV , Mercedes Blue Zero ili Tesla Roadster. Radi se o puno više nego samo o niši novog modela. Ako se električni automobili vrate, to će značiti dale-kosežnu promenu u automobilskoj industriji. Električni motori relativ-
no su jednostavni izvori energije u poređenju s motorima s unutrašnjim sagorevanjem koje je teško profilisati na tržištu. Značajan kvalitet električ-nog automobila – i još uvek njegova Ahilova peta – biće akumulator. Zato nije slučajno da, na primer, Daimler sada želi preuzeti sam razvoj i proi-zvodnju akumulatora uz to je osnovao zajedničko ulaganje s snabdevačem električne energije Evonik, te da se Volkswagen udružio s preduzećem Sanyo Electronics u proizvodnji liti-jum-konskih akumulatora.Velika nada cele industrije je litij-ionski akumulator koja bi trebalo da omogući prelazak najviše 200 kilometara. To je scenario koji otvara prostor za više električnih automobila i kreira nove mogućnosti za efikasno i umreženo upravljanje električnom energijom. Električne automobile treba puniti noću kad je mreža manje opterećena, što bi moglo dovesti do boljeg korišćenja obnovljivih izvora energije, kao što je energija vetra. Šta više, kod velikih opterećenja tokom dana, parkirani bi se automobili mogli uključiti u mrežu kako bi je podržali.
električne energije.Inteligentna brojila nisu nešto novo i već
se neko vreme, na primer, koriste u SAD-u.
Zahvaljujući AMIS-u (Automatski sistem za
merenje i informacije) Siemens sada na tržište
uvodi novu generaciju inteligentnih brojila s
dodatnim kvalitetama.
"Ne samo da će se beležeti potrošnja pojedi-
načnog domaćinstva za sve željene vremen-
Markus Honsig Siemens, Toyota, Tesla Motors, Mercedes, Energie AG
N a s l o v n a s t r a n ahi!tech
hi!biz
hi!school
hi!life
ELEKTRIČNI AuTOmOBILI Toyote, Tesle, Mercedesa. Takvi bi automobili mogli doprineti boljem korištenju obnovljivih energetskih izvora prilikom punjenja.
“Ta nova transparentnost trebala bi biti pojedinačni ključ za otkrivanje skrivenih gutača električne energije
i optimiziranje vlastite potrošnje el. energije.”JOhANN KALTENLEIThNER, rukovodilac projekta za AMIS u preduzeću Energie AG
08 ■ 09hi!tech 01|09
ske jedinice, već će se pokriti celi lanac od
proizvođača do krajnjeg korisnika", objašnja-
va Gerd Pollhamer, direktor sektora Energy
Automation u preduzeću Siemens Austria.
Tačni podaci o potrošnji prikupljaće se u tra-
fostanicama i automatski će se slati kontrol-
nom centru, gde će se koristiti za fakturisanje
te ujedno prosljeđivati mrežnim kontrolnim
sistemima. "Drugim rečima, dobavljači elek-
trične energije, zapravo, zajedno sa siste-
mom AMIS dobijaju potpunu automatizaciju
mreže", izjavio je Pollhammer.
Komunikacija između brojila i središnje sta-
nice odvija se putem električnih vodova,
putem tehnologije dalekovoda, što znači da
nisu potrebni dodatni komunikacijski kanali.
AMIS je otvoren i za buduće međuveze i apli-
kacije koje je moguće instalirati putem jed-
nostavnog ažuriranja. Moguće je priključiti i
plinska brojila, brojila za vodu i centralno gre-
janje. I na kraju, pomoću sistema AMIS moći
će se, ubuduće, kontrolisati dodatno stvara-
nje električne energije za mrežu, kao pomo-
ću solarnih ploča na krovu. Ova dvosmerna
mogućnost biće glavni preduslov električne
mreže u budućnosti.
Vodeće preduzeće u Austriji je preduzeće iz
Gornje Austrije Energie AG. Od oktobra 2008.
u toku je pilot projekt s 10.000 AMIS brojila
u regiji Vöcklabruck kojim se želi testirati
sistem u praksi. S normalnim bi radom trebali
započeti u oktobru 2009., a svake bi se godine
trebalo ugraditi 100.000 novih uređaja. Pre-
duzeće Energie AG je korak ispred kada se radi
o temi o kojoj se dugo raspravlja u Evropskoj
Uniji i o kojoj će se uskoro doneti odluka, a
to je; ponuditi korisnicima tačnije, detaljnije
informacije o njihovoj potrošnji električne
energije. "Ta nova transparentnost trebalo bi
da bude pojedinačni ključ za otkrivanje skri-
venih gutača električne energije i optimizi-
ranje vlastite potrošnje el. energije", veruje
Johann Kaltenleithner, rukovodilac projekta u
preduzeću Energie AG. Posebno ako se kombi-
nuje s odgovarajućim tarifnim modelima koji
razlikuju skupu i jeftinu tarifu, kao što je već
slučaj kod tarifa za mobilne telefone. Prema
Kaltenleithneru na jesen će biti dostupno
dovoljno podataka za razvoj takvih tarifnih
modela. Krajnji korisnici štede novac. Drugim rečima,
Novi centar podataka u bečkom Siemens Cityju biće jedan od najmo-dernijih računarskih centara u Evropi, i s tehnološ-kog i s ekološkog gledišta. Hla-đenje računarskog centra jedan je od ključnih faktora njegovog
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII Elisabeth Dokaupil Siemens
E n e r g e t s k a E f i k a s n o s thi!tech
Evropa troši sve veće ko-ličine struje. Industrija je ovde naravno važan faktor. Industrijska potrošnja
u Austriji povećala se u posled-
njih deset godina za 37 odsto.
Ovo povećanje odgovara velikom povećanju
emisija CO2, osim toga predstavlja i teret za
kompanije. Više od dve trećine električne
energije koja se potroši u industriji može se
pripisati tehnologiji pogona, a energija pred-
stavlja 90 posto troška vezanog za motore
tokom čitavog njihovog životnog ciklusa. Ta
činjenica uznemiruje, ali i nudi izvrsnu prili-
ku. Upotreba modernih tehnologija za čuva-
Motivacija za uštedukoviti sistemi isplate. Međutim, na kraju opti-
mizacija svojstava čitavih sistema vezanih za
energiju donosi najveće koristi. Uz pogone,
Siemensova usluga optimizacije energije EOS
uzima u obzir sve duge važne energetske
procese i vrste u operacijama fabrike. Drugi
važan faktor je uvođenje upravljanja teretom.
Promenjiva brzina. Iskustvo pokazuje da su
operacije s promenjivom brzinom isplative
za trećinu svih pogona. U industrijama gde
su potrebni snažni pogoni, ovaj se princip
primenjuje već godinama. Na primer, u indu-
striji papira, potrošnja struje može se smanji-
ti za 40 posto kroz operacije s promenjivom
brzinom u pripremi materijala i predsušenju.
Veliki potencijal za štednju može se pronaći i
u pumpama, ventilatorima i kompresorima.
Ako se ovim sistemima reguliše prigušivanje
– kao što je danas uobičajeno – motor i radni
nje energije brzo se isplati. A postoje mnoge
takve tehnologije koje ne samo da poboljšava-
ju produktivnost, već i povećavaju radni efe-
kat. Ulaganja u energetsku efikasnost često
proizvode dodatne efekte koji olakšavaju pra-
ćenje procesa i dopuštaju komponentama da
rade uz veću dostupnost.
Detaljna analiza. Ali gde početi u složenom
svetu proizvodnje? Samo detaljna analiza
daje jasne činjenice. Softverski alat SinaSave
iz Siemensa uzima u obzir parametre speci-
fične za sistem, kao i sve vrednosti potrebne
za analizu, bilo kakvu promjenjivu upotrebu
kapaciteta i radnih sati. Čak i na pitanje je li
bolje ulagati u nove sisteme ili modernizovati-
postojeće postoji objektivan odgovor. Aplika-
cija koristi više energije što je veći broj radnih
sati provedenih uz pogone pod delomičnim
opterećenjem, zatim se brže energetski učin-
INDUSTRIJA PAPIRA. Moguće smanjenje potrošnje struje za 40 odsto.
hi!tech 01|09 16 ■ 17
PoTeNcIJAl šTeDNJe eNeRgIJe u prerađivačkoj industriji kroz upotrebu pretvarača frekvencije ili motora za štednju energije može se izračunati uz upotrebu alata SinaSave.
stroj rade punom brzinom, a višak pritiska
ili toka smanjuje se na stvarnu potražnju u
uređaju za prigušivanje. Bolje rešenje je upo-
treba pretvarača frekvencije, koji regulišu
brzine motora, tako da pumpa proizvodi samo
potrebnu količinu te nema potrebe za rasipa-
njem kroz prigušivanje. Ovo se primenjuje
tehnički, generisanjem trofaznog voltnog
sistema iz glavnog voda uz promenljiv stepen
i frekvenciju. Zahvalujući svojoj prilagod-
ljivosti, pretvarač frekvencije može smanjiti
troškove struje za do 50 posto.
Siemens je takođe koristio svoju tehnologi-
ju u fabrici motora u Bad Neustadt-u. Osim
zamene električnih motora za filtriranje ispu-
snih gasova aluminijumskih peći za otapanje,
ugrađen je i pretvarač frekvencije koji regu-
liše brzinu motora, a time i protok vazduha–
zamena za mehaničku klapnu prigušivača.
moToRI zA šTeDNJU eNeRgIJe mogu značajno smanjiti industrijsku potrošnju struje, posebno kao dodatak upotrebi pretvarača frekvencije. Takva se ulaganja obično isplate za manje od dve godine.
- Upotreba regulacije mehaničkog toka- Motori s mnogo sati rada- Pogoni koji rade uz delimično opterećenje- Procesi kod kojih se često koči terete - Rad ventilacijskih sistema i pumpa- Sporedni procesi koji funkcionišu
i vikendom
Gde se "energy check" energije isplati
moDUl zA PUNJeNJe eNeRgIJom. Posebno visok stepen nadoknadive energije javlja se tamo gde se često koči kod velikih količina.
“Stanovnici” modernih poslovnih zgrada žele ugodnu klimu u sobi kao i dobru akustiku i osvetljenje, ukratko, žele oko-linu u kojoj se osećaju udobno. Zgrada mora pružati i energet-sku učinkovitost, niske troškove poslovanja i sigurnost uz fleksibilno zado-
voljavanje potreba korisnika i zadržavanja
svoje vrednosti što je duže moguće. Najbolji
način da zgrada zadovolji sve te potrebe jeste
SIemeNS cITY VIeNNA. Testiranje interakcije između sistema zgrade i pročelja u kompjuterskoj simulaciji.
Zelena i pametnada bude dizajnirana kao jedinstven svet, jed-
nostavno - da bude pametna. Sve bi to tre-
balo da bude uvedeno pod jednim krovom u
Siemensovom gradu Siemens City Vienna. S
početkom u 2010. godine oko 6.000 zaposle-
nih sa različitih lokacija iz okoline Beča radiće
u novoj zgradi bečkog okruga Florisdorf. Već
tokom dizajnerske faze, Siemens je koristio
dinamičnu kompjutersku simulaciju kako bi
modelirao zgradu sa svim komponentama i
video kako tehnički sistemi zgrada deluju u
interakciji s fasadom.
Optimalizacija omotača. „Naša strategija
uklju čuje toplotne optimizovanje zgrade ka ko
bismo redukovali toplotne sisteme za grejanje
i hlađenje a da pritom i dalje zaposlenima omo-
gućimo ugodnu atmosferu za rad,“ objašnjava
rukovodilac projekta Erich Schöfbeck. Umesto
na klima uređaj, zgrada se oslanja na aktiva-
ciju betonskog jezgra i mehaničku ventilaciju.
Učinkovitim obnavljanjem energije može se
ponovo upotrebiti i do 75 posto inputa ener-
gije. Cevi za vodu ugrađene u betonski pod u
kancelarijama osiguravaju ugodnu klimu tako
što prostoriju leti hlade, a zimi greju. Tokom
letnih dana kad temperatura poraste zbog kori-
snika, kancelarijske opreme te sunca, hladni
betonski podovi neutralizuju to grejanje. Noću
se hladna voda pušta kroz betonske elemente
kako bi ih ponovno ohladila za sledeći dan.
Isti sistem se koristi za grejanje zimi. U tom se
slučaju topla voda iz sistema za grejanje pušta
Elisabeth Dokaupil Siemens
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIInfoSadržaj■ PoTPUNA INTegRAcIJA svih sistema zahtev je za Green Building sertifikat
■ eNeRgeTSkA bAzA smanjuje energetske potrebe za 80 posto s dizajnom pasivne zgrade.
24 ■ 25hi!tech 01|09
S i s t e m i z g r a d e
kroz kancelarijske podove. 30 metara duboki
betonski stubovi na kojima stoji zgrada tako-
đe služe za spremanje toplote i hlađenje. Voda
se upumpava kroz sistem cevi ugrađen u te
energetske stubove. Zavisno od temperature
vode i okolne temperature, stubovi otpuštaju
toplotu u tlo ili je odatle izvlače. Stepen tem-
perature tla obezbeđuje sistem rashlađivanja
jezgra.
Smanjenje troškova energije. Savršeno
pla niranje i optimizovanje zgrade isplati se
preduzeću poput Siemensa. Grupa posedu-
je više od 3.000 zgrada i fabrika širom sveta
s ukupnim troškovima energije koji progu-
taju 470 miliona evra godišnje. Poboljšanje
efikasnosti omogućuje znatno smanjenje tog
iznosa. Siemens Real Estate (SRE), preduze-
će Siemens grupe koja se bavi nekretninama,
sistemski se bavi i tim pitanjem.
Unutar okvira Inicijative za zelene zgrade
(Green Building Initiative, GBI), potrošnja
energije i vode najbitnijih nekretnina SRE-a
širom sveta trebalo bi da se smanji za 20 posto.
Kako bi se to postiglo, SRE stručnjaci uzimaju
UgoDNA klImA. Aktiva-cija betonskog jezgra kori-sti se umesto tipičnog sistema za klimatizaciju.
učiNiTi ZGrAdu pAMeTNoM. Spoljna strana organizma zgrade važan je element. Taj se trend naziva „pametnim omotačima zgrada“. Koriste se inteligentni nanomaterijali koji se mogu modifikovati elektronskim putem. Na primer, naučnici žele kontrolisati prozore kako bi se propustila samo određena količina svetla kao mera za optimizaciju temperature.
Tehnološki mikrosvemir: Zgrada budućnosti
hi!tech
celokupni životni ciklus nekretnine u obzir, što
započinje analizom potreba i nastavlja se kroz
planiranje do izgradnje, poslovanja i rušenja
zgrade.
Različiti programi. Unutar Evrope, SRE prati
kriterijume GreenBuilding programa Evrop-
ske Komisije. Prema kriterijumima EU-a, nova
se zgrada može smatrati „zelenom“ zgradom
(GreenBuilding) ako se njena potrošnja ener-
gije nalazi najmanje 25 posto ispod vrednosti
primenjivih smernica. Sledeća kom ponenta
GBI-a je kampanja Upravljanje prirodnim
resursima (Natural Resources Ma na gement,
NRM) koja se fokusira na analizu i optimiza-
ciju postojećih zgrada. To, između ostalog,
uključuje tehnologiju regulacije za sisteme
grejanja i ventilacije, kao i zamenu električnih
pogona efikasnijim modelima. U svom radu
se SRE poziva i na LEED standard (Leadership
in Energy and Environmental Design – VVo-
đstvo u energetskom i ekološkom dizajnu),
standard US Green Building Councila (Ame-
ričkog saveta za zelene zgrade), koji se uveli-
ko koristi i u Aziji. Drugi faktori, uz potrošnju
energije, uključuju efikasnu upotrebu vode,
kvalitet vazduha u prostoriji te odabir mate-
rijala. Na primer, nove Siemensove zgrade u
Šangaju, Pekingu i Moskvi ispunjavaju LEED
kriterijume.
Koncepti iz jedne regije ne mogu se direktno
primeniti u drugoj regiji. Stoga SRE sarađu-
je s Odeljenjem za klimu i usluge zgrada na
Tehničkom Univerzitetu u Minhenu kako bi
razvili održive koncepte zgrada za različi-
te klimatske zone. Dugoročni je cilj razvoj
standarda nulte stope potrošnje energije za
administrativne zgrade. „Zgrade ne bi treba-
lo da stvaraju godišnje net količine CO2. S tim
nastojimo da smanjimo potrebe za energijom
što je više moguće već tokom faze razvoja kon-
cepta,“ naglašava GBI direktor Rainer Kohns.
„Nije moguće biti bez energije u potpunosti.
Međutim, energija će se dobijati iz obnovljivih
izvora poput geotermalne toplote, podzemnih
voda, solarne energije ili vazduha.“ Tek tada
inženjer smatra neku zgradu istinski „zele-
nom“.
Integracija svih sistema. Na koji način zgra-
da spaja maksimalnu udobnost, optimalnu
sigurnost i značajne uštede energije? Inte-
gracija svih relevantnih sistema presudan je
faktor. Usluge zgrade obuhvataju osvetljenje,
tehnologiju vode, grejanja i klime, kao i infor-
macione tehnologije te omogućuju razmenu
podataka o svetlu, temperaturi, ventilaciji,
kontroli klime i energiji. Time zgrada postaje
složen tehnološki mikrosvemir, a autonomni
stambeni blokovi su već u potpunosti deo pla-
niranja u mnogim mestima.
Siemens Corporate Technology (CT) nedav no
je započeo projekt High Performance Building
(Zgrade visokih performansi), koji predstav-
lja trogodišnju saradnju između Siemensovih
stručnjaka i naučnika iz osam međunarodnih
univerziteta i instituta za istraživanje poput
Berkeleya, Carnegie Mellona i minhenskog
Tehničkog Univerziteta kao i organizacije
Fraunhofer-Gesellschaft. Cilj im je optimalno
umrežavanje svih područja stručnosti potreb-
nih za modernu tehnologiju zgrada. Na pri-
mer, prijekat se bavi povezivanjem važnih
interdisciplinarnih tehnologija poput senzo-
ra, automatizacije, sigurnosne tehnologije i
daljinskog održavanja.
Kao deo optimizacije životnog ciklusa, vek tra-
janja materijala kao i mogućnost recikliranja
tih materijala nakon rušenja zgrade trebalo
bi da budu uključeni u dizajn zgrade, na pri-
mer, korišćenjem preferiranih američkih BIM
standarda (Building Information Modela ili
BIM koji uključuje proces kreiranja podataka
tokom dizajniranja i izgradnje zgrade) kao
sredstava planiranja. BIM sadrži sve dostupne
podatke za opis funkcionalnosti i svojstava
elemenata zgrade.
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIElisabeth Dokaupil, Markus Honsig Siemens, WWff, H. Hurnaus, Christoph Breneis
SIemeNS U šANgAJU. Nova zgrada zadovoljava kriterijume US Green Buil-ding Saveta, koji uz malu potrošnju energije ocenjuje i efikasnu upotrebu vode i odabir materijala.
oPTImAlNA UReDSkA klImA. Najbolji su uveti postignuti kroz interakciju svih sustava
Podzemnoj železnici li- nije U3 u Nirnbergu nije potreban vozač. Vožnja je potpuno automatizo-vana, a poređenje s običnim podzemnim železnicama umirila
je putničke misli: automatizovansistem visoke tehnologije je brži, efikasniji,
fleksibilniji, jeftiniji i barem jednako siguran.
Vožnja bez vozača
upravljanja na jednom delu šina u čitavom
svetu. Automatizovane podzemne železnice
počinju na međusobnom delo vanju precizno
usklađenih, oku nevidljivih umreženih siste-
ma. Ti sistemi, koji se me đusobno nadziru,
nadziru i sve procese upravljanja železnice,
a uključuju računar koje nadzire šine, elek-
tronske signalne sisteme, središni kontrolni
sistem iračunar unutar vozova.
Elektronski vozač i putnik. Sistem automats-
kog nadzora vozova (ATC), koji nadzire i
kontroliše rad vozila, srž je nirnberške linije
U3, a kompletan sistem– i kontrolni sistem, i
Markus Honsig Siemens
POD KONTROLOM. s tehničkog gledišta, potpuno automati-zovana podzemna železnica sigurna je barem koliko i bilo koja druga podzem-na železnica.
Linija U2, koja saobraća do aerodroma, kreće
u pogon bez vozača do kraja ove godine. Testi-
ranje je već u toku.
Podzemne železnice bez vozača nisu ništa
novo, u Evropi postoje već više od dvadeset
pet godina. Prva takva podzemna železnica
puštena je u rad 1983. u Lille-u. Podzemne
železnice voze same i u Londonu, Lionu, a od
2006. i u Torinu. Podzemna železnica u Nirn-
bergu je jedinstvena: linija U2, kojom zasad
još uvek upravlja vozač, preklapa se s automa-
tizovanom linijom U3.
Ovo je jedini primer ovakvog oblika mešanog
28 ■ 29hi!tech 01|09
vozovi, proizvedeni su u Siemensovoj fabrici
u Beču. ATC sistem sastoji se od dva sistema
- sistema automatskog upravljanja vozova
(ATO) i sistema automatske zaštite (ATP), ili
kako to jednostavnijim rečima kaže Georg
Trummer, dugogodišnji rukovodilac projeka-
ta u
Siemensu: „Ovde postoji elektronski vozač i
elektronski putnik koji nadzire vozača“. Ključ
je u tome da je sistem postavljen kao takozvani
'sistem dva od tri'. To znači da čak i ako jedan
računar otkaŽe, druga dva isporučuju podatke
koji se prenose između dva računara. Voz se
Sigurna vožnja- Računar unutar vozova ima punu odgovornost nad upravljanjem.
- Drugi sistem nadzire virtu-elnog vozača i interveniše prema potrebi.
- Lokalna bežična mreža i električni kablovi ugrađeni u Šine omogućuju pouzdan prenos podataka.
- Sistem transpondera viso-ke frekvencije prepoznaje ljude i veće predmete na Šinama.
- Poseban sistem prepozna-vanja prepreka osigurava kočenje voza u slučaju sudara.
- Voz vuče energiju iz elek-tronskog sistema Šina i pri kočenju je vraća nazad u sistem.
auTOMObiLi se sve više OsLaNaNju saMi Na sebe. „Samovozeći“ automobili i nisu tako daleka budućnost.. Brojni pomoćni sistemi već danas služe voza čima – i to ne samo u kritičnim situacijama.
kad je reč o vozačkom seDišTu, putovanje pod-zemnom železnicom sasvim je novo iskustvo. Više nema nikakvih sumnji.
Reinhold Messner o saobraćajnom opterećenju alpske re-gije – od tunela Brener do telematike.
Šta mislite o prevozu privatnim automobilom?
Naš moderni svet je mobilni svet i to je ono
što privatni prevoz čini neizbežnim. To će tako
ostati i u bližoj budućnosti. Jedina je razlika u
tome što ćemo, možda, koristiti vodonik ume-
sto fosilnih goriva. U svakom slučaju, kad se
radi o rešenjima za naše globalne probleme
vezane za okolinu, više poverenja imam u teh-
nologiju, nego u politiku.
Kakav je vaš odnos prema automobilima?
Ravnodušan sam prema automobilima. Auto-
mobil će me odvesti od tačke A do tačke B u
prilikama kad bi putovanje vozom predugo
trajalo. A ako se radi o udaljenostima većim od
800 kilometara, radije putujem avionom. Pri-
lično me plaši kult automobila koji se u odre-
đenoj meri i danas neguje. Vožnja bez nekog
cilja, samo zbog zabave, nije prikladna u ovom
trenutku.
Znači, nemate ništa protiv ljudi koji automobi-
lom putuju na odmor u Alpe?
Ne želim da govorim ljudima koji bi način pre-
voza trebalo da koriste da bi došli ovde. Budu-
ći da je turizam glavni izvor prihoda za ovu
regiju, jednostavno ne možemo dopustiti tako
nešto. Ali, smatram da bi bilo idealno kada bi
automobili ostali u podzemnoj garaži nakon
što stignu na prebivalište i kad bi se njihovi
vlasnici tokom svog boravka kretali na način
koji je manje štetan za okolinu: pešice ili putem
kombija ili autobusa – ili zašto ne bi i u toku leta
ITS magazine APA Picturedesk
Mobilnost i prebacivanje u nižu brzinu
vazduha , kao npr. fine čestice, ne mogu se
naširoko raspršivati i obično ostaju u regiji jer
ih blokiraju planinski lanci. I oko zagađenja
bukom uzrokovanom saobraćajem vode se
velike rasprave: Ne biste verovali koliko visok
može biti stepen buke, čak i na visinama od
2.500 ili 3.000 metara.
Kakve mogućnosti postoje za smanjenje veli-
kog robnog saobraćaja na ruti od severa do
juga?
Kao prvo, to su tačno ista rešenja o kojima se
godinama raspravlja na evropskom nivou i u
alpskim zemljama. Što je brže moguće mora-
mo izgraditi železnički tunel Brener. Ali, naža-
lost, projekt se pretvorio u beskonačnu sagu.
Dosad se puno govorilo, a malo radilo. Barem
je održana ceremonija postavljanja temelja,
ali čini se da projekt neće istinski započeti do
2010.
Znači da bi prvi voz mogao proći kroz tunel
Brener 2025. godine?
Još uvek postoji dovoljno nerešenih problema
koji bi se mogli naći na putu. Od svih ljudi,
upravo su ekolozi protiv projekta koji bi uve-
liko mogao smanjiti zagađenje uzrokovano
putnim saobraćajem. Dok je realna pretnja,
po mom mišljenju, trenutna finansijska kriza
zbog koje bi moglo doći do odgode početka
izgradnje. Govorimo o ukupnoj investiciji
koja iznosi nekoliko milijardi, pa čak i desetak
koristili skijaške liftove? Većina ljudi na odmo-
ru voli planine zbog prirodnog okruženja,
mira i tišine, a mnogi žele učestvovati u fizič-
kim aktivnostima na otvorenom. A ako nasta-
vimo graditi puteve do svakog vrha planine,
naš veličanstveni pejzaž izgubiće upravo onu
čar zbog koje ljudi ovde dolaze. Zato je poenta
u tome da se pronađe prava ravnoteža između
mobilnosti i prebacivanja u nižu brzinu.
Neki alpski turistički centri se već neko vreme
promovišu kao mesta gde možete biti bez-
brižni.
Prilično dobro poznajem Zermat i saobraćajni
model za ovu zajednicu u podnožju Mater-
horna, veliki je korak u pravom smeru. Jedi-
na vozila koja su tamo dostupna za prevoz
ljudi su električna vozila i konjski taksiji, a s
obzirom na velik broj pešaka brzina je stro-
go ograničena na 20 km/h. I što je najvažnije:
statistika broja posetilaca dokazuje da različiti
modeli za alpske destinacije u kojima je život
prebačen u nižu brzinu, zaista, funkcionišu.
Tranzitne rute koje vode na Mediteran pred-
stavljaju veći problem od lokalnog saobraća-
ja.
Čak bih mogao zamisliti predstavljanje auto-
puta Brener kao rute za razgledanje kad
bismo samo mogli smisliti rešenje za veli-
ki robni saobraćaj. Ovde vodimo veću bitku
nego većina neplaninskih regija. Zagađivači
S a o b r a ć a j
“Ako nastavimo da gradimo puteve do sva-kog planinskog vrha, naš veličanstveni pejzaž izgubiće, upravo, onu čar zbog koje ljudi ovde dolaze.”
hi!tech
32 ■ 33hi!tech 01|09
milijardi evra.
Ako sve bude u redu, hoće li tunel rešiti pro-
blem robnog saobraćaja kamionima?
Samo ako se u tunele postave i lokalne linije,
a EU uspe da postigne kompromis oko ove
tačke; virtuelne jedanaeste zapovesti o slo-
bodnom kretanju robe, tako što će se robni
saobraćaj kamionima prebaciti na železničku
mrežu.
Zar ne postoji nikakav način da se to ranije
ostvari?
Da, bez sumnje postoji. Na primer, sasvim
sam uveren da bi inteligentno uređenje za
upravljanje saobraćajem za celu regiju mogao
u kratkom roku uveliko doprineti rastereće-
nju saobraćaja u Alpama. Ne u smislu prepo-
ručenih zaobilaznih ruta kako bi se izbeglo
zagušenje autoputa Brener, što bi samo pogor-
šalo naš problem, već u obliku umreženog
telematskog uređaja koje uzima u obzir sve
načine prevoza. Načelo takvog "alpskog pilot
programa“ bilo bi pobrinuti se oko svega. To
znači da ih sve treba obavestiti kako, u tom
određenom trenutku, na najbrži i najpriklad-
niji način doći do prebivališta – automobilom,
vozom, autobusom ili kombinacijom svih
dostupnih sredstva prevoza.
www.siemens.com/mobility
Reinhold Messner, 64, bio je prva osoba koja se popela na sve vrhove planina iznad 8.000 metara. Proslavio se i kao autor nekoliko bestselera, pojavljivanjem u filmovima te kao trener na seminarima za upravljanje. Messner se kao nezavisni kandidat predstavljao za Evropski parlament 1999. i osvojio je petogodišnji mandat. Nakon mnogo godina planiranja otvorio je 2006. godine Planinski muzej Messner.