T E R M O H E M l J A Svaka fizička promena (topljenje isparavanje Svaka fizička promena (topljenje, isparavanje, prelazak jednog kristalnog oblika u drugi) ili hemijska reakcija praćene su energetskim promenama Toplotni efekti (Q) V= const. P= const. U Q V H Q P PdV dU dQ V Kod čvrstih i tečnih tela ΔU i ΔH su skoro isti
asprostranjenost, uloga i važnost sedimenata -Sedimentne stijene izgrađuju 5% ukupnog volumena oko 16 km debele vanjske ljuske Zemlje Petrologija (grčki πέτρα, petra, stena; λόγος, logos, saznanje (rasprava, diskusija)) je nauka koja se bavi izučavanjem stena i uslovima njihovog ... Triadnih Magmatskih Kamnin Slovenskem full version e-books and audio books, available to read online and download for free in PDF, TXT, ePub, ...
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
T E R M O H E M l J A
Svaka fizička promena (topljenje isparavanje Svaka fizička promena (topljenje, isparavanje, prelazak jednog kristalnog oblika u drugi) ili hemijska reakcija praćene su energetskim promenamaj p g p
Toplotni efekti (Q)
V= const. P= const.
UQV HQP PdVdUdQ QV
Kod čvrstih i tečnih tela ΔU i ΔH su skoro isti
Kada pri hemijskoj reakciji nastaje k i d j gas kao proizvod, za merenje
toplotnog efekta koristi se ΔH
HAUQp
nRTA nRTUH
Δn -razlika količine (u molovima) gasovitih i d i itih kt t h ij k j
nRTUH proizvoda i gasovitih reaktanata u hemijskoj reakciji
H ij k k ij jč šć Hemijske reakcije se najčešće dešavaju uz promenu temperature
EgzotermnaΔU -ΔU
-ΔH reaction
Endotermna +ΔU +ΔH +ΔH
reaction
Uvek posmatramo sistem!
Prikazani grafik predstavlja promenu Prikazani grafik predstavlja promenu energije kod
A) t ih A) egzotermnih B) endotermnih
reakcija
M j t l t f kt Merenje toplotnog efekta kalorimetrom vodeni kalorimetar
Uređaj za merenje energije (toplote) koja se otpušta ili prima tokomotpušta ili prima tokom hemijske reakcije
Prenos toplote meri se Prenos toplote meri se praćenjem promene temperature koju izaziva
Kalorimetar je izolovani sistem u kome se odvija adijabatski proces
promene temperature iiOHOHkOHP cmcmCCC22 iiOHOHOHP
222
Hessov zakon: Toplotni efekat hemijske (Q) reakcije ne zavisi od puta kojim se reakcija odigrava, već od početnog i krajnjeg stanja sistema Da li je to u suprotnosti sa prvim zakonom
termodinamike?Veliki broj hemijskih reakcija (procesa) se odigrava priVeliki broj hemijskih reakcija (procesa) se odigrava pri
konstantnom atmosferskom pritisku ili pri konstantnoj zapremini, tako da je toplotni efekat jednak promeni entalpije ΔH odnosno unutrašnje energije ΔU koje suentalpije, ΔH, odnosno unutrašnje energije ΔU, koje su funkcije stanja, pa odakle i sledi tačnost Hessovog zakona.
Ovaj zakon ustvari predstavlja specijalni slučaj prvogOvaj zakon ustvari predstavlja specijalni slučaj prvog zakona termodinamike (pri P=const., ili pri V=const.), kada je toplotni efekat funkcija stanja sistema
Kada koristimo Hessov zakon?
Kod reakcija gde nije moguće d d diti t l ij jneposredno odrediti promenu entalpije jer:
• • u stanju ravnoteže jako preovlađuju reaktanti • • previše su spore • • pod uslovima u kojima se odigrava reakcija p j g j
nastaju neki drugi stabilni proizvodi• ne mogu se izvesti u kalorimetrug
A) Toplotni efekat zavisi od puta kojim se k ij d ijreakcija odvija
B) Toplotni efekat pri P=konst je funkcija ) p p j jstanja
C) Toplotni efekat kod svih egzotermnih C) Toplotni efekat kod svih egzotermnih reakcija je uvek isti
Prema procesima na koje se H Prema procesima na koje se H odnosi, definisane su: Standardna entalpija nastajanja (formiranja) jedinjenja Standardna entalpija hemijske reakcije Standardna entalpija topljenja Standardna entalpija isparavanja Standardna entalpija sublimacije
Entalpija (toplota) nastajanja (f i j t j ) j di j j (formiranja, stvaranja) jedinjenja
P= konst
Molarna toplota nastajanja jedinjenja-količina toplote koju reakcioni sistem razmeni sa okolinom pri nastajanju jednog mola jedinjenja iz elemenatapri nastajanju jednog mola jedinjenja iz elemenata
jedinica: Jmol-1Ako je pod standardnim uslovima: 0HAko je pod standardnim uslovima:
Isparavanje vode: Isparavanje vode: endoterman proces ΔH =40,7kJ/mol
Topljenje leda:endoterman proces endoterman proces
ΔH =6,01kJ/molToplota koju sistem na konstantnoj temperaturi primi ili otpusti pri prelazu iz jednoToplota koju sistem na konstantnoj temperaturi primi ili otpusti pri prelazu iz jedno
u drugo agregatno stanje zove se latentna (skrivena) toplota transformacije.Temperatura na kojoj sistem prelazi iz jednog u drugo agregatno stanje
zove se temperatura prelaza
Da li je znojenje egzoterman ili Da li je znojenje egzoterman ili endoterman proces?
a) egzotermanb) endotermanb) endoterman
Pri isparavanju vode iz
H2O(l)→ H2O(g)
organizma, troši se znatna količina energije
ΔH = 10,52 kcal/mol(40,7kJ/mol)
Kontrola i regulacija telesne temperature-znojenjem se organizam štiti od visokih t ttemperatura
Znojenjem se gubi toplota i telo se hladi!Znojenjem se gubi toplota i telo se hladi!
Koji procesi su uvek Koji procesi su uvek egzotermni?
A) sagorevanje B) neutralizacija C) fazni prelaz C) fazni prelaz D) rastvaranje tečnosti E) rastvaranje gasova F) rastvaranje čvrstih tela F) rastvaranje čvrstih tela
Ako je topljenje leda endoterman proces da li je mržnjenje proces, da li je mržnjenje egzoterman proces?
A) daB) B) ne
Svaki mol vode koji se pretvori u led oslobodi 6,01 kJ toplote
ΔH=-6,01kJmol-1
P i t li iji j k b j k Pri neutralizaciji jake baze jakom kiselinom, toplota neutralizacije je
A) ΔH=-55,9kJ/mol B) ΔH>-55,9kJ/mol C) ΔH<-55,9kJ/mol C) ΔH 55,9kJ/mol
P i t li iji l b b l b Pri neutralizaciji slabe baze slabom kiselinom, toplota neutralizacije je
A) ΔH=-55,9kJ/mol B) ΔH>-55,9kJ/mol C) ΔH<-55,9kJ/mol C) ΔH 55,9kJ/mol
U kalorimetarskoj bombi meri se U kalorimetarskoj bombi meri se toplota
A) neutralizacije B) sagorevanja C) rastvaranja C) rastvaranja D) nastajanja jedinjenja