-
1
Ko Anituatua Delamere, nö Te Whänau-a-Apanui me Te Arawa
H e P i t o p i t o K ö r e r o n ä Te Ta u r a W h i r i i t e
R e o M ä o r i
He wahine tënei nö ngä ao e rua. Paipai noa iho ki a ia te
takatü haere i waenga i te Päkehä me te Mäori ä, nä te tau tonu o
tana mauri ka mutu tënei ähuatanga. Auë taukiri e!
Koiana e Mate
Ka wini i a koe Ka riro i a koe
Ko Mate i waimaria, ko ana iwi i raru. Ahakoa rä e kore ngä
körero mö tënei karu taimana e ngaro, e warewaretia.
Mai i Ngä Kurï a Whärei ki Tihirau ko Te Whänau-a-Apanui me Te
Arawa, ngä iwi o te wahine nei o Anituatua Delamere.
Kei kö tata tonu atu o te ngutu awa o te Mötu ko Maraenui, te
käinga i tipu ake ai a Ani mö tëtahi wä, i te taha o ana mätua o Te
Weihana räua ko Tiaria Delamere. I kuraina a ia i te kura o
Maraenui, i te kura o Ömaio me te kura o Whangaparäoa ä, ka whiwhi
a ia i tëtahi karahipi mai i te käwanatanga, ka tonoa a ia e ana
mätua ki Kuini Wikitoria mö ngä tau e whä. I aua wä he nëhi tëtahi
o ngä mahi e whakaarongia ana hei mahi mä ngä kötiro Mäori , inä
puta mai ana rätou i ngä kura tuarua. Na, koia nei te mahi tuatahi
a te wahine nei. Engari nö te wä o te Pakanga Tuarua, i te tau
kotahi mano e iwa rau e whä tekau mä rua, ka whakauru atu a ia ki
te Puni mö ngä WAAF i Pöneke. E ai ki a Ani, ahakoa he aha ö rätou
tohu, ka tonoa tonu rätou ki te ‘mess’ mahi ai. Ko täna mahi i
hiahia ai, ko te mahi nëhi, i te wä i a ia i reira engari, käre i
tutuki tërä o ana wawata.
Huri ki te whärangi tuaono mö te roanga o te körero
Putanga 18 (4) Höngongoi 2006
He Karu Taimana Nä Pae Ruha, nö Te Whänau-a-Apanui me Ngäti
Porou
-
2
Kua ara ake he Kupuhuna tuarua.Nä te Taura Whiri i te Reo Mäori
i hömai te pütea e whakawhiwhia ana ki ngä kaitäkaro, nä konä i
huaina pëneingia ai – ‘Te Taura Whiri i te Reo Mäori Kupuhuna.’
Koia ko tënei tuhinga. He wähi whakamärama ake i ngä
whakarerekëtanga o tënei mahinga o Kupuhuna i te Kupuhuna tuatahi
raka i kite ai tätou i runga i a Whakaata Mäori i tërä tau.
Ka pai. E mea nei…Ko taua kaupapa rä anö, he rapu i
te kupu e huna ana. Ko te kaitäkaro tuatahi ka kake tana pütea
ki te toru rau taara – ko ia te toa.
I tërä tau, me wehewehe ngä täkaro, he taumata anö, he taumata
anö. I te tïmatanga, whä tekau mä waru ngä kaitäkaro i te taumata o
raro rawa. Ka whakataetae wërä, e rua kaitäkaro i ia täkarohanga.
Ko ngä toa, ka kake he taumata anö ä, përä haere tonu, toe noa
tokorua kaitäkaro i te taumata o runga rawa. Ka whakataetae räua,
ka puta ko te tino toa.
Ko tëtahi o ngä mate o tërä whakatakotoranga, kia mutu katoa rä
anö ngä täkaro o tëtahi taumata, tahi anö ka karawhiua ngä täkaro o
tëtahi taumata ake – inä toa he tangata, e roa kë ka täkaro anö ia.
Kitea rawa ake, kua wareware kë te hunga mätakitaki ki a ia.
Tëtahi, kotahi täkarohanga mä ia kaitäkaro i tënä taumata, i
tënä taumata. Ahakoa inä tae ia ki te taumata o runga rawa, horekau
kë e tino tini ana wënä täkarohanga. Ko te nui o te moni ka riro i
a ia, kei te tini anö o wana
täkarohanga.Pëhea atu te pai kia pënei kë…Inä toa te kaitäkaro i
tëtahi
täkarohanga, ka hou tika tonu atu ia, he täkaro anö, përä tonu
ä, hinga noa. Ka hinga nei, hore he hokinga mai. Kähore he
wehewehenga taumata. Kotahi anö taumata, ko tö türu kei runga koe e
noho ana. Tiakina tö türu! Ko te tini atu o ngä täkarohanga ka toa
koe, te nui atu tënä o te moni ka riro i a koe. Ki te toa koe i te
rima tekau täkarohanga, përä anö me te nui o te moni ka hou ki tö
pëke.
Koia tënei ko te ähua täkaro höu o Kupuhuna 2.
Hei täpiri mai, i tërä tau, kotahi täkarohanga i ia
whakaaturanga o Kupuhuna. Kei tënei tau ia, ki te tutuki e rua
täkarohanga i te whakaaturanga kotahi, koia tënä. Ki te kore e
tutuki te täkarohanga kotahi i te whakaaturanga kotahi, ka mutu
takiwä, ka tärewa - koia tënä. Täria te roanga atu o tërä
täkarohanga…
Hei täpiri whakamutunga mai, kua hanga neke atu te pakeke o ngä
kupu e rapua ana. He aha e kïia ai he wero hinengaro pënä horekau
te hinengaro e werohia ana?
Käti, tënä pea ä tönä wä, ka wehea te kaupapa, he Kupuhuna
ä-kupu mämä mö te hunga ako höu nei, he Kupuhuna ä-kupu pakeke hei
whakamätautau i a koutou.
Kupuhuna 2Nä Quintin Hita, nö Ngä Puhi
Kei RotoHe Karu Taimana 1
Kupuhuna 2 2
Te Ara - ‘Te Rangi, Te Whenua me Te Moana’ 3
Whakataukï"He Kitenga Kanohi, He Hokinga Whakaaro" 3
E ai ki te KöreroMaumahara 3
Ko Töku Matua Këkë 4
Te Hokowhitu-a-Tü 5
He Hokinga Mahara ki Faenza 5
Makorea 6
Te Kapu Whutupöro Porohita o te Ao 7
Taki Rua 7 Maramataka 8
Makorea Whärangi 6
Te uwhiköpae o Makorea
2
Te Taura Whiri i te Reo Mäori
Pouaka Poutäpeta 411
Papa 14 Investment Centre,
Te Ara o Ballance,
Te Whanganui-a-Tara
Waea:64 4 4710244
Waea whakaahua: 64 4 471 2768
Ï-mëra: [email protected]
Paetukutuku: www.tetaurawhiri.govt.nz
Te Taura Whiri i te Reo Mäori KupuhunaRähina ki te Rämere –
7pmWhakaata Mäori
Ko te Kaihautü ko Te Ori Paki i runga i te papa whiti
Ko te Kaitaki Kiriata ko Karen Waaka rätou ko Te Ori Paki ko te
Kaiwhakahaere ko Tearepa Kahi
-
333
He nui ngä tängata käore i te tino märama ki ngä tikanga Mäori
ä, ka kite ana i te Mäori e tütakitaki ana ki tëtahi atu, ahakoa
whanaunga, ahakoa hoa, ahakoa he tangata noa iho ränei, kua kite
atu e auë ana, e tangi mai ana, me te kore aro he aha ai i pënä
i.
Ki te tütaki te tokorua, täne mai, wahine mai, ka noho räua mö
te wä poto, ki reira mihimihi ai, mahara mö ngä rä o mua, me te
hotuhotu o te tangi. Ko te take ka pënei ai räua, ko te ähua o te
hoki o ngä mahara ki ngä tängata e möhio tahi nei räua ä, kua mate
nei.
Koinei tä te Mäori - ka kite ana i tëtahi atu käore anö nei a ia
i kite mö te wä roa, kua hoki ngä mahara – kua muia te ngäkau e ngä
whakaaro mateoha mö te maha o ngä tängata whai pänga ki te tangata
kua kitea atu. Kua kömanawa ngä whakaaro, kua puta ä-wairua mai öna
mätua, öna tuäkana, öna tuähine, öna karawa katoa kua mene noa ki
te pö. Mä te hongi rä anö, mä te awhiawhi, mä te tangi tahi rä anö
e ngata ai tö hiahia mö tëtahi, kätahi anö koe ka kite mö te wä
roa.
Koia tënei te wä tika o te tau Mäori kia maumahara ake ki a
rätou ma, ki ö tätou rangatira me te ähuatanga o ä rätou mahi.
Nä, ko Matariki tërä te kähui whetü e tohu ana ki a tätou kei
hea koe i te mata o te whenua o te moana ränei ä, ka tohua anö te
wä o te tau, koia tënä, te whetü o te tau.
Ko ënei ngä tikanga o ö tätou mätua mö ngä mahinga kai, mahi
kaimätaitai tae noa mai ki ngä mahi e pä ana ki te tangata, ki te
taiao hoki.
Ä, kä mahara tonu ki a rätou i noho tüturu ki te mahi ahakoa he
iti. Ia rä, ia rä ko përä tonu kia mutu noa atu ä rätou mahi katoa.
Ka mutu ka noho ki te kai pai. Ko te körero, mä mahi te kai.
Nä taku maharatanga ki ënei tikanga ätaahua ka märama tonu kua
noho rere kë te ao o te hunga rangatahi o näianei.
Kua noho takaware te kö o ö tätou tüpuna. Ko te kö nei ehara i
te mea mahi, engari he mea hinengaro, he mea wairua. Kia pupü ake
te hikohiko i te hiahia o te tangata e tümanako ana. Kia tatü töna
moemoeä ki te ngäkau o tëna, o tëna i runga i te manaakitanga o
töna iwi. Ko reira kë te nako o te kaupapa, te tuarä o ngä mahi
katoa. He whakatutukitanga i täu e hiahia ana.
Kotahi anö te körero, whakamaua kia tina!
Maumahara
Whakataukï”He Kitenga Kanohi, He Hokinga Whakaaro” Nä Hohepa
MacDougall, nö Ngäi Tühoe
I tërä tau i whakarewangia te pae tukutuku nei a ‘Te Ara - Te
Mätäpunenga o Aotearoa. Ko te kaupapa tuatahi i runga i a Te Ara,
ko ngä tängata arä, ngä iwi Mäori me ngä tauiwi puta noa o te ao,
kua tatü mai ki Aotearoa. I tënei tau kua puta mai tëtahi kaupapa
höu.
I te 12 o Pipiri 2006, ka whakarewangia te kaupapa tuarua arä,
‘Te Rangi, Te Whenua me Te Moana’. Nä te Pirimia, nä Helen Clark
tënei wähanga i whakarewa i te Whare Pikitia Embassy i Te Whanganui
a Tara. Nä Mahara Okeroa, te minita äwhina mö Te Manatü Taonga, i
tuku mihi ki te manuhiri. Ko te wähanga Mäori i körerongia i taua
pö, ko Matariki, nä te mea, kua rewa a Matariki me äna tamähine ki
te pae. Waihoki kua ea te whakataukï, ‘Matariki hunga nui’, i te
tokomaha o te manuhiri i tae mai.
Kei www.teara.govt.nz ‘Te Rangi, Te Whenua me Te Moana’ o Te
Ara. Kotahi rau, tekau mä whitu ngä urunga höu e pä ana ki ënei
ähuatanga.
He maha ngä urunga i roto i te kaupapa ‘Te Rangi, Te Whenua me
Te Moana’ ä, ka kitea ngä urunga Mäori mïharo. Ko te urunga mö
Matariki tëtahi.
Täpiri atu ki a Matariki ko ngä kaupapa e pä ana ki te rangi. Ko
te maramataka tëtahi arä, te mätauranga e pä ana ki ngä marama me
ngä pö
Te Ara - ‘Te Rangi, Te Whenua me Te Moana’ Nä Basil Keane, nö
Ngäti Kahungunu, Rangitäne me Ngäpuhi
o te marama. Kei Täwhirimätea e körerongia ana öna ähuatanga
arä, ngä kapua, ngä hau, te ua me te aha noa atu. Ka kitea ngä manu
tukutuku arä, te manu taratahi me ngä manu kähu. Ko Ranginui tëtahi
kaupapa hoki. Ko ngä kaupapa whenua ko te auahatanga o te whenua o
Aotearoa, tae noa ki te tino taonga nö Ngäi Tahu arä, ko te
pounamu.
Ko ngä kaupapa moana ko te hï ika, ko te mätaitai me te hopu
tïtï arä, te nanao me te rama. Ka körerongia ngä waka taua, ngä
waka tëtë, ngä waka tïwai me ngä mökihi. Kei reira hoki ngä körero
mö te whänau puha arä, ngä tohorä, ngä pakake ränei me ërä atu
tümomo ingoa.
Kua whakamäoringia te katoa o ngä urunga Mäori ä, ka täea te
pänui i runga i a Te Ara.
E ai ki te Körero
-
4
I a mätou e pakeke ana, ka körero mai tö mätou whaea mö tana
tungäne hokoi a Rütene Tuarua Hamiora Wenerei Taraiwa Paniora. Ko
töna ingoa kärangaranga ko Sam. E 21 te pakeke o Sam Paniora ka
hinga, i a ia e taki ana i te kökiritanga o Casa Della Cura, mä
S.Orsols, Faenza. Nä töna matenga i ngä tau e maha ki mua, kua oho,
kua maranga, kua kakama ngä whakatipuranga o näianei. I tipu ake a
ia me töna whänau i tëtahi wähi tawhiti i te tuawhenua o Aotearoa.
Nä reira te mïharotanga nui rawa atu näna, kua whakahuihui tëtahi
kähui tängata mai i ngä pito o te ao, mai i tënä whenua me äna
tikanga, tënä whenua me äna tikanga. He përä hoki mö taku
tütakitanga ki a Laura Benerecetti te rangatira o te Casa Della
Cura i ënei rä.
E whä aku haerenga ki Faenza; riro atu ana töku ngäkau. Nö te
tau 1987 i haere tuatahi mai ai ahau kia kite i te takotoranga
mutunga o töku matua këkë i Forli ä, i haere anö au kia kite i te
Casa Della Cura. He ohonga wairua taku haerenga. Kotahi anake te
hiahia o tö mätou whäea mö mätou, äna tamariki, kia tae a ia ki te
urupä i tanumia ai tana tungäne. Heoi, käore i tutuki tërä hiahia
öna, ka mate tö mätou whäea. Nä reira ahau ka whakaaro kia tutuki i
ahau te hiahia o töku whäea. Ia tau ka whakanuia i te rä o ANZAC
ngä höia i haere ki te Pakanga I me te Pakanga II o te Ao.
Whakaaturia ai e ngä whänau ngä tohu o te pakanga i whakawhiwhia ki
ä rätou toa ä, i te atatü ka mäti tahi ngä pakeke me ngä tamariki
hei whakamaharatanga ki a rätou. Me mïharo ka tika ki te nui o ngä
tohu o te toa i ühia ki runga i ngä höia Mäori, te nuinga ki ngä
pakanga i Kiriti me Äwherika ki te raki. I ahau e taitama ana ka
whakaaturia te Rïpeka Wikitöria i whakawhiwhia ki tëtahi o ö mätou
whanaunga; koianei te tohu teitei rawa atu o Piritana mö te toa. Nä
reira, mai anö ka ako mätou ki ngä körero me ngä hïtori. Waihoki,
kei töku whänau ake ëtahi ingoa whakamaharatanga e mau ana: Faenza
Reuben (60 tau), Forli Moeke (59 tau), Soldier Sam Paniora (60
tau). Tërä te reanga o ënei rä kei te kawe ake i aua ingoa: Faenza
Warbrick (18 tau), Whitireia Wilbur Soutar (8 marama). E kore ënei
ingoa e ngaro i
Ko Töku Matua KëkëNä Barry Soutar, nö Ngäti Porou
a mätou, he whakamaumaharatanga ki ngä tama toa tërä i tukua ki
te pö, e ora ai mätou.
He wä anö ka körero ö mätou päpä mö te wä i a rätou i Itäria. Ka
körero rätou mö te wairua mähaki o tö mätou päpä a Sam Paniora,
töna reo waiata reka rawa atu, töna toa ki te mekemeke, te köhure o
ana whakahaere, töna mäia. Hei tä rätou ki ahau i ngä wä katoa,
ahakoa öna pümanawa nui rawa, me kï, he tama noa iho a ia, he
tötara mahuri tonu. Koinei te take e kore mätou e wareware ki a
rätou, kei hauwarea tö rätou matenga.
Ka huihui ana ngä whänau Mäori ki ngä hui përä i ngä märena, ngä
rä huritau 21, ngä tangihanga, ka tü ngä whaikörero ä, mutu ana
tënä me tënä whaikörero, he waiata hei tautoko. Hei ëtahi wä i ngä
huihui hari te ngäkau, ka waiatatia ngä waiata nö Itäria mai, i, te
wä o te pakanga nui o te ao. Ko ëtahi
ngä waiata kaha te waiatatia ko “Buona Notte mia Amore”, ko
“Mamma Luna”, ko “Mamma”, ko “Torne Rai”, ko “Santa Lucia”. Kia
möhio mai koutou, kei te waiatatia tonutia aua waiata i ënei rä
tonu. Tërä te wä o te whakataetae mö te Ipu o Amerika, ka haere
tëtahi röpü mai i Prada ki Rotorua, ka waiatatia e tëtahi tira
rangatahi Mäori e 30 ëtahi waiata Itäria. Whäia, ka tümeke te tira
waiata Mäori i te küare o nga mea o Prada ki ngä waiata rä. Nä te
koroua rawa pea o aua waiata, käore i mau i ngä reanga Itäria o
muri ake.
Ka nui te mamae i pä ki ngä whänau i te hunga ka hinga i ngä
pakanga ki tãwãhi. Nä te matenga o töku matua këkë, kua kite ahau i
tëtahi wähanga anö o töku whänau ki Faenza. Kätahi ka nui rawa atu
ngä hua möku ake. Ko te tümanako, ka mau ngä akomanga o Tïhema 1944
hei whakakaha i a tätou mö ake tonu atu.
Nä Rangi McGarvey i whakamäori.
I kitea tënei pü Lee Enfield 303 i waho i te whare o Mario. Ko
Kristin Kohere-Soutar tënei
-
5
I te rä 12 o Tïhema i te tau 1944, e neke ana te Ope Taua 28
(Mäori) o Aotearoa mai i te taha tonga-mä-räwhiti o Forli kia
kanohi tonu atu ki te hoariri. Ka tü tö mätou puni e 2 kiromita mai
i Faenza, ka takatü mätou kia kökiri i te awa o Senio, kei reira te
rahi o ngä höia Tiamana. Ko taku rä whänau rua tekau i tënei rä.
Käore he hari, käore he ngahau mö tënei take, i te hängai kë ngä
whakaaro ki te pakanga ki te hoariri kei te haere mai. I te tekau
mä tahi karaka i te pö o te 14 o Tïhema 1944, ka wehe mätou i te
wähi tïmata (kïia ai e mätou ko Ruatöria, he täone tata ki töku
käinga) ka ahu ki Casa La Morte me Casa Della Cura. Ka tae mätou ki
Casa La Morte ka tïmata tä mätou puhipuhi atu; i te kore whakautu
mai, ka tötika tä mätou ahu atu ki Casa Della Cura.
I kökiri tëtahi atu o ä mätou kamupene mä te taha uru o La Morte
ka hopu i ëtahi höia Tiamana. Käore he höia Mäori i whara. Nö te
haurua o te rua karaka i te ata ka tae mätou ki Casa Della Cura. He
nui ngä hoariri. Käore mätou i äwangawanga mö ngä höia Tiamana,
engari anö ö rätou waka taua Taika. Heoi, ka hoki whakamuri mätou i
mua i te whitinga o te rä, kei mau noa iho mätou, käore he waka
taua hei tautoko i a mätou. Häunga, nä tö mätou kaha, ka rere ngä
waka taua o ngä Tiamana ki te awa o Senio.
He Hokinga Mahara ki Faenza Nä Hinga Smith, nö Ngäti Porou
Ka haere whakamua tonu mätou kia tae ki ngä tahatika o te awa o
Senio; ko mätou i te taha tonga, ko ngä Tiamana i te taha raki. Ka
noho përä ngä taua e rua ä, pau noa te takurua. Heoi, ko te mea
nui, i puta a Faenza i ngä ringaringa o ngä Tiamana.
Ka wehe mätou i Faenza ka hoki ki Forli mö te Kirihimete. I te
rä 9 o Hänuere i te tau 1945, ka tangohia mätou i te kanohi o te
hoariri, ka tonoa ki Faenza okioki ai mö ngä rä 14. E rua aku
maumaharatanga mö taua wä okioki, tërä ka haere ëtahi o mätou ki
tëtahi casa inu ai i ä rätou vino rosso.
Tërä tëtahi rä ka whiwhi mätou i ä mätou mökï National
Patriotic, ko ngä kai o roto he tini mïti, he tiakarete, he
pihikete, he hikareti, he hopi, he pötae püähuru, he karapu, he
tökena mö te takurua. He maha ngä mea i tukua mai i te hau käinga.
Ka haere mätou me ä mätou taonga ki te casa. Käore mätou e kai
hikareti, nä reira ka whakawhiwhia
ënei ki ngä täne. Ko ngä hopi me ngä hua räkau ki roto tini, i
tukua ki ngä wähine. Hei utu, ka tunua mai e te whäea he pasta. Ka
patua e te täne tëtahi heihei mä te tapahi i te kakï kia rere ngä
toto, mate rawa. Ka pokepoke ngä wähine i te puehu paräoa kia papa,
kätahi ka tïhorea. Kakara katoa te kïhini i te kai. Ka noho mätou i
te tëpu, ka körero ki tëtahi o ngä täne i haere ki Amerika i tana
ohinga. Ka mäoa ngä kai, ka noho mätou katoa ki te kai. Nä te
kakara me te roa o te tatari, i te matekai katoa mätou. Ahakoa
rongohia ai te tömato i roto i te kai, ko te mea ka maumahara ahau
ko ngä namunamuä. Nä te pöhara o te iwi nei, ka mïharo ahau mö te
reka o ngä kai i horahia, me te aroha ki a mätou. Ka mutu te kai,
ka hoki mätou ki ö mätou nohoanga. Käore mätou i kite anö i te
whänau nei, i te mea i hoki mätou ki te tuki i te hoariri i te awa
o Senio.
“Haere koutou e tama mä, haere ki te whawhai ki ërä o ngä
whenua,mate ai.”
Koinei tëtahi o ngä rerenga whakamutunga i rongo ai ngä taitama
o Te Hokowhitu-a-Tü i mua tonu i tä rätou wehenga i Aotearoa ki
Uropi. Ka piki rätou ki runga i ëtahi kaipuke kaitä ä, ka haere ki
ngä whenua e tatari atu ana ki a rätou. Ka tae rätou ki Awherika,
ki Ihipa, ki Tunihia, ki Itäria, ki Kiriki, ki Kiriti. Ko te maha i
mate, i taotü ränei, i whakapöreareatia ngä hinengaro o ëtahi. Ko
ngä taitama i hoki mai ki te käenga käore i whiwhi i ngä rawa i
whakaarongia.
He poraka whenua pakupaku noa iho te rawa i riro i a rätou mënä
i waimarie ai. He mahi tinihanga tënei
Te Hokowhitu-a-TüNä Moni Soutar, nö Ngäti Porou, Ngäti Awa me
Rangitäne
nä te käwanatanga. He aha ai? Käore i te möhiotia, engari he
maha ngä take e mamae tonu ana te iwi Mäori ki ngä mahi a te
käwanatanga. Engari mai i te tau 1945 tae noa ki inäianei, kua
whakaputahia te körero ki Aotearoa ä, ki ëtahi atu whenua o te ao
he iwi toa, he iwi kaha te iwi Mäori ki te whawhai. Engari i
Aotearoa, käore e kitea e ngä iwi o te ao ngä mahi a te käwnatanga
e aupëhi nei te reo, ngä tikanga me te ao o te iwi Mäori. Käore e
rangona ana ngä körero a te Päkehä ka whiua, hei whakamamae i te
iwi Mäori. Nä reira ka taea te kï, he pakanga i Aotearoa nei, mai
rä anö, mai i te taenga mai o Tauiwi. Ahakoa te kaha whawhai o ngä
mema Mäori o te Whare Päremata
i ënei rä, e kore e përä rawa te kaha ki te mahi a ngä päpä,
ahakoa Mäori mai, tauiwi mai i whawhai, kia ora ai täua i tënei
rä.
Nö reira haere koutou, haere ki tua o te ärai ki Paerau, moe mai
rä.
Nä Rangi McGarvey i whakamäori.
Ko Luca Fanelli te irämutu a Laura Fanelli o Casa Della Cura
(Whare Rongoä) rätou ko Kristin Kohere, ko Barry Soutar
Ko Mario Tamburini mä i töna käinga tata ki Casa Della Cura
(Whare Rongoä).
-
6
Ahakoa rä i uru atu a ia ki ngä mahi patu waea. Ka tohutohungia
rätou ki ngä mahi o te Telecommunications ä, kua noho haihana a ia
i taua wä. Ahakoa kua mutu kë te whawhai, ka noho tonu a ia i roto
i te WAAF.
Haere nei te wä, ka hängai atu a ia ki a Nini Waaka tëtahi o ngä
Äpiha Toko i te Ora o te Tari Mäori. Nä tënei te wero ki a Ani kia
tahuri ki te äwhina i te iwi. Näna anö hoki i whakatikatika ngä
ähuatanga mö te whakauru ki roto i tënei mahi. Heoi anö, koia nei
te urunga atu o Anituatua ki roto i Te Tari Mäori ä, koia nei hoki
tana tïmatatanga i te Tari o te Waiariki i roto o Whakatäne.
Ko ana tungäne ko Te Rangihau räua ko Sonny Smith ana
whakaruruhau i aua rä.
Käre a ia i tino roa ki reira, ka tae atu te whakahau kia haere
ngä Äpiha Mäori, käre ä ngä wähine, ki te whakatütü peka haere mö
tëtahi röpü höu i whakatüria mai i te Tari matua i Pöneke
Ko te kaupapa ko te oranga o ngä wähine Mäori me ä rätau whänau.
I roto i tënei kaupapa ko te mätauranga, ko te hauora, ko ngä
käinga noho me ngä ähuatanga katoa e pä ana ki te oranga o ngä
wähine Mäori . Ko ëtahi
o ngä körero a Anituatua mö te röpü höu nei e mea ana, 'ka whai
wähi ngä wähine ki te körero, ki te whakaputa whakaaro mö ngä huhua
take e pä ana ki te iwi Mäori, ki ngä wähine me ä rätau whänau i
roto o Aotearoa.'
Nä, ko Ani tëtahi o aua wähine nä rätau nei i para te huarahi ä,
i whakatütü peka haere hoki i roto i te taha räwhiti o te rohe o te
Waiariki. Mai i taua wä, inä rä i te tau kotahi mano e iwa rau, e
iwa tekau mä tahi ki te tau e rua mano mä ono, te wahine nei i
häpai ai i te kaupapa nä rätou nei i whakatïnana.
Ngä Röpü Toko i Te OraNgä mate o te wäMauria mai kia tangihiaKia
mau, kia ngäwari Tënä kia hoki ake anö ki
tana türanga Äpiha Toko i te Ora; ko räua ko Sonny Smith haere
ai, mai i te Waimana ki Whangaparäoa ä, ko räua ko te Ranghihau mai
i Ruätoki ki Ruatähuna. I aua rä he taumaha ngä mahi, he wä hoki nö
te pöharatanga, nö te kore mahi.
Nä, i tana hokinga mai anö ki Pöneke, ka haere a ia ki te Whare
Wänanga o Wikitoria ä, e rua tau pea ki reira ka puta mai me tana
tohu Diploma of Social Science. Ko räua ko Ina Te Uira ngä wähine
Mäori tuatahi ki te whiwhi
i tënei tohu.Ka noho a Anituatua i te
Tari matua mahi ai ä, tae noa ki te wä hei mutunga möna ki
reira.
I roto i ënei tau maha he nui ngä mahi i tua atu i tana mahi
Äpiha Toko i te Ora i mahia e ia-përä me te röpü 50 Plus i runga i
te pouaka whakaata, he mahi whakapakari tïnana te mahi a taua röpü
ä, koia nei tonu tëtahi ähuatanga o te wahine nei mai rä anö.
Heoi anö nä te kaha tonu o te pëhi a Mate ka noho ki täna.
Kua tau atu tënei o ngä karu taimana ki te ao mutunga kore.
Haere rä e hika,Reti atu ki Te Rëinga,Mäku koe e whai atu,Ä
taihoa e.
Nä Katerina Te Heikökö Mataira te pukapuka i tuhi, näna anö hoki
i tuhi te whakaari ä-irirangi.
He mihi tënei ki a Katerina mö tënei whakaari ä-irirangi, he
körero parekura, mamae, waimarie, aroha, he aha atu i tua atu i
tëra.
He tuku mihi atu hoki ki a “Körero Mai” mö te pütea i oti ai
tënei köpae, me Te Upoko o te Ika mö te wähi hopu i ngä reo, te
kaituitui, kaihonohono, i ngä reo körero, me te whakauru atu i ngä
oro ki muri i ngä körero.
Mö te mahinga o tënei whakaari, mïharo ana ahau ki te mahi tahi
i te taha o ngä kaikörero, he tuatahi tënei momo mahi whakaari mö
ëtahi o rätou, mö ëtahi kua waia kë.
"Ha . . he aha hoki tëra. . kei te omaoma hökeka te iwi !
E hingahinga ana!Ehara tëra i te manuhiri . . he tauä kë!"He
ngäwari hoki te mahi hai ringa
tohu mö te köpae nei, ki te hopu i ngä reo, ki te whakarongo ki
ngä katakata, ngä hapa, ki te rongo i te rere o te reo, e taka noa
mai ana i te arero. Mö ëtahi hoki o ngä kaikörero, koinei tö rätou
reo tuarua, engari mïharo tonu ana ki ä rätou mahi tino
ataahua.
"Nähau täua e ora ai! Na tö takaroa i te heketua.
Tino tika tëna! Nä te ngau o taku puku täua i ora ai."
He maha ngä pö e mahi ana ki te tuitui, honohono i ngä reo, i
muri o te haerenga o ngä kaikörero, ki ahau koinei kë te tino
mahi.
I ohorere te katoa i te hinganga o Ngä Roimata ki te papa me te
waiata tangi a Te Whë.
Ka rongohia te mamae mai i te mahi a te parekura a ngä ope tauä.
Ka mohiotia e koe te mokemoke, te rongo
o te aroha, mai i ngä Makorea.Kïhai te harakoa me te aroha i
huna. Tiro mai, tiro atu me te kai o ngä karu
i te wahine pürotu, i te täne pürotu. Kätahi anö ngä puhi rä ka
rongo i te ähuareka o te kiri ki te kiri, kia ngaro ngä mahara i
runga i te tai pari me te tai timu o te aroha.
Makorea Nä Menu Maui, nö Ngäi Tühoe
Te Roanga Atu o He Karu Taimana
Te uwhiköpae o Makorea
-
7
E hika mä e, ko Taki Rua rä tënei e ngunguru nei, e möteatea
tonu nei ki öna pou, ki öna käkä wahanui kua noho wahangü nei. Nö
nä tata tonu nei, ko Wï Kuki Kaa tërä, ko Tungia Baker tërä ä, ko
Rona Bailey anö hoki. Moe mai rä koutou e te iti kahurangi e. Ä, ka
hoki mai ki a tätou e pae nei, tënä tätou katoa.
Ko tä Taki Rua Productions he whakaatu i ngä whakaaro, ngä
pakiwaitara a Ngäi Mäori me ngä mahi o te whare tapere. Koirä te
pökai haere o Taki Rua i nga rohe o Aotearoa, kia rangona tonutia
ai te reo nei ka tahi, kia ora tonu ai ä tätou körero paki ka rua
ä, kia pai ai te mätakitaki o ä tätou tamariki (4-14 te pakeke) kei
ngä kura, kei ngä köhanga reo anö hoki. Kia ahatia? Kia riro mä ngä
mahi o te
whare tapere me kï, e whakamatekai, e akiaki te tamaiti kia
whäia tonutia te reo Mäori nei ki töna panekiretanga, kia puritia
märika ä tätou tikanga huhua me te kapo atu anö hoki i ërä atu
ähuatanga o te mätauranga hei tiketike mö te mähunga.
I te hui a Taki Rua i te tau 1995, ka puta te ui, me pëhea rä e
Mäori tonu ai tënei mea te whakaari Mäori? I aua wä rä, horekau
tonu he whare tapere kotahi i te motu katoa nei, e hiahia ana me
kï, ki te kawe i tënei mea te whakaari i roto tonu i te reo Mäori.
Ka whakaaehia, mä Taki Rua te kaupapa e pïkau arä, mäna te reo
Mäori me te ao Mäori nei e whakatairanga, e whakarangatira. Mä Taki
Rua räua tahi e tö mai ki te papa tüwaewae, kia mihia, kia
whakanuia e te ao. Nä, koia rä tënei e pümau tonu nei ki tërä
kaupapa whakahirahira a rätou o ërä wä.
E toru ngä whakaari reo Mäori i puta i te tau 1995. Ko Kapa Haka
Blues, ko Taku Räkau e, ko Mäua Täua me Korowai. Ko ërä whakaari
ngä mätämua e toru i whaiwähi atu rä te tini me te mano. Ko rätou
ënä i tü rä i ngä atamira o ngä köhanga reo me
ngä kura o Aotearoa. Waihoki, ko ngä kaiwhakaari i mahi noa mö
te aroha, horekau te utu moni. Heoi, ahakoa kua hipa kë te tekau
tau, kei reira tonu taua aroha. Kei te ora tonu taua wairua manaaki
rä i roto i ngä mahi katoa a Taki Rua ä, me te mahara ake ko te mea
nui tonu, kia ähei ko ä tätou tamariki, pakeke anö hoki ki ngä mahi
whakaari nei. Ahakoa ko wai, ahakoa nö hea.
Ko Ngä Manu Röreka te whakaari höu mö te tau nei ä, koia tënei i
tuhia nei e Apirana Taylor. Ka rere atu tënei kaupapa ki ngä rohe
katoa o Aotearoa, hei te wähanga tuatoru, tuawhä ränei o te tau
kura. Hei tënei whakaari, ka kite tätou i te hua o te tohutohu. te
akiaki, te whakanui anö hoki i te tamariki. Hoki atu, hoki atu, kia
kaha te mahi, kia tika tonu te mahi arä, kia kore ai te tamaiti e
taka ki te hë. Hei körero whakamutunga, ka mihi a Taki Rua ki ngä
kaituhi, ki ngä kaiwhakaari me te hunga matakitaki huri noa.
Mënä ko täu, kia tae atu tënei whakaari ki töu nä takiwä, ï-mëra
mai ki: [email protected], waea mai ränei ki a Terrence Griffiths
(04) 385 3107.
Nä Chris Miller, nö Ngä Puhi
Kätahi te täkaro ätaahua! Koinei te whakataukï mö tënei täkaro
tino whakanui o te ao whänui, ko te whutupöro porohita kätahi anö
ka mutu mai i Tiamana. E toru tekau mä rua ngä röpü täkaro i whai
atu ki te taumata tino toa, kia riro i a rätou te karauna o te ao
whänui mö ngä tau e whä kei mua i a ngäi tätou. E ono tekau mä whä
ngä këmu i whakataetaehia e rätou ä, hei pouaka whakakite i te ihi,
te mana me te wehi.
Ätaahua te kite atu. E kï ana ngä karere rongomau o te ao, e
toru piriona ngä tängata i mätakitaki i ngä täkaro porohita mai ngä
kökona katoa huri noa. Ka mau ngäkau rätou ki te tere raka koi o
ngä Ariana, te whakahautanga me te wawao o ngä Uropiana, te pukenga
me te matawhawhati o ngä Awhirikana, te manawanui o Ingarangi me te
manako tino koa o rätou nö te Tonga o Amerika orite ki te waiata e
kïia nei, ko te Samba. Ka mau te wehi.
Ko ënei ngä rerekëtanga o te tino
Te Kapu Whutupöro Porohita o te Ao Nä Paratene Ngata, nö Ngäti
Porou
täkaro nei. Me kï anö, te ätaahua hei tirohanga, hei äta
mäharahara, hei köinga ngäkau mö te tokomaha o te ao. I ahu mai ngä
pükenga pümanawa mö te täkaro pärekareka nei i ngä marae käinga,
ngä papatipu, ngä papatäkaro, ngä tiriti o ngä whenua kë atu i
takatakahia ai ngä tamariki mokopuna me töna porohita. I whakatipu
mai rätou i raro i ngä tikanga whakarato porohita kia whai atu ö
rätou wawata, moemoeä ränei kia örite ki ö rätou tuatangata, ki a
Ronaldo,ki a Beckham, ki a Torres, ki a Henry, ki a Ronaldhino me
te tokomaha o ngä tohunga o te täkaro nei.
Ätaahua te rongo atu. I puta mai te pükaha, ngä waiata me ngä
haki tohu o ia whenua, te tino harikoa me te kapua päpouri ränei mo
te hunga tautoko e mätakitaki ana tae atu ki te hunga kaiako,
kaiwhakarite me ngä kaiwhakahaere. Täria ana ngä iwi katoa kia toa
ai tö rätou ake röpü täkaro.
Änö te ätaahua nö te mea ahakoa ko
wai, nö whea , ahakoa ko tëhea öna tikanga, öna kawa, öna
whakapono, mehemea he wahine, he täne ränei, ka whakakotahitia te
kaupapa i runga i te whakaaro piritahi, te tino hari koa mai i ngä
tikanga papai, täkarohanga pono me te whakarangatiratanga hoki. He
taonga köinga ngäkau ënei.
Ko Brazil te tino röpü täkaro ko Ingarangi te tuarua ä, ko
Tiamana te tuatoru. Heoi anö, ko te röpü täkaro e whakatinana nei i
ngä tikanga takatü, nö rätou te pükaha, te pukenga kia mau i ngä
angitü, otirä ka whakarite i te huaki me te wawao, ka kökirihia
whakaröpütia te ihi, te wana me te wehi, nö rätou te taonga e kïia
nei, ko te kapu whutupöro porohita o te ao whänui. Nä reira, mauri
ora. Ki a Itäria - te kapa toa o te ao 2006, änö te täkaro ätaahua,
änö te täkaro ätaahua.
Ko te kapa whutupöro o Brazil
Nä R
EUTER
S tënei whakaahua
-
8
Höngoingoi
Mö te marama katoa ’Ngä nekeneke ahurea a Iwi! Ngä
käkahu kanikani o te Moana Nui a Kiwa’
Culture Moves! Dance Costumes of the Pacific
Te Papa Tongarewa, Te Whanganui-a-Tara
Tae atu ki te 21 Half Caste – Mahi Toi Te Whare Whakaaturanga o
Räkino, Tämaki Makaurau Wairoa Arama [email protected]
09 358 3535
4 – 14 Ngä mahi whakanui mö Matariki Marlborough Events Centre,
Waiharakeke Marlborough Events Centre, 03 578 2009
8 Te Pö ngahau a Hineraukatauri Mäori Court, Te Whare Taonga o
Tämaki Makaurau 09 309 0443 [email protected]
10 Hui awheawhe Taonga Püoro James Webster Te Whare Taonga o
Tämaki Makaurau 09 309 0443 [email protected]
19 Taonga Püoro o Te Ao Hurihuri Te Whare Taonga o Tämaki
Makaurau 09 309 0443 [email protected]
22 He Whakaaturanga Hangarau a
Waiata Te Whare Taonga o Tämaki Makaurau 09 309 0443
[email protected]
Maramataka 24 – 30
Te Wiki Whakanui i te Reo Mäori Ä-motu
26 Makorea, he Köpaki Rauemi Reo
Mäori mö ngä Wharekura www.nzreo.org.nz
Mahuru
14 Te Rä o te Reo Mäori Ä-motu
14 Te Pö Whakawhiwhinga Tohu Reo
Mäori Te Whanganui-a-Tara www.nzreo.org.nz
Mënä kei te pïrangi koe ki te whakarongo ki tënei waiata, haere
ki te paetukutuku www.korero.maori.nz
I whakanuia a Matariki e ngä whänau, e ngä iwi, e ngä röpü
whakahaere puta noa i a Aotearoa whänui me te whänui o ngä mahi
ahurei, ngä whakaaturanga, ngä wänanga, ngä häkari, ngä ähuatanga
hou me te whakatö hua whenua.
I whakaritea e Te Taura Whiri i te Reo Mäori a Hinewehi Mohi kia
tito waiata mö Matariki ä, i mahi tahi Te Taura Whiri me Te Mängai
Päho, Te Reo Tütaki me Whakaata Mäori ki te waihanga i tëtahi
whakaari ataata o te waiata.
Anei ngä kupu o te waiata.