-
E-projektiŠTA SE MOŽE ZAKLJUČITIIZ USPEHA ESTONIJE?
ReceptUDAHNITE VAZDUH PUNIM PLUĆIMA
IntervjuALEKSANDAR VUKSANOVIĆ,
DIREKTOR RFZO
Hajderabad, IndijaZAVRŠEN 71.
FIP KONGRES
IshranaHIRURŠKO
LEČENJE GOJAZNOSTI
BESPLATAN PRIMERAK ČASOPIS POSVEĆEN FARMACIJIOktobar 2011.
Br.8
Likvidnost u farmaceutskom sektoru
Likvidnost u farmaceutskom sektoru
10GODINAGRUPACIJEVELEDROGERIJA
-
Iskustva se stiču putovanjem Poštovane kolege, u ovom broju
časopisa »Doživeti 100« informisaćemo vas
o najnovijim zbivanjima u zdravstvenoj struci širom
sveta.Putovanja su veoma važna za razmenu znanja i iskustava
ustruci, a upravo to je i obeležilo protekli period.
Ekskluzivno pišemo o jubilarnih 10 godina od osnivanja iaktivnog
rada Grupacije veledrogerija u okviru Udruženja zatrgovinu
Privredne komore Srbije i obeležavanju jubileja, o prijemu
Grupacije veledrogerija u GIRP (krovnu asocijaciju u oblasti
delatnosti veledrogerija), o najavljenoj poseti visokedelegacije
GIRP-a Srbiji 13. i 14.oktobra...
Imate priliku da čitajući reportažu i stručna izlaganja,
osetiteatmosferu i čari Indije, pročitate koje su teme bile u
fokususvetskih farmaceuta na 71. FIP-u u Hajderabadu.
Saznaćete da li je jedan od najpoželjnijih neženja na
javnojsceni, urednik i voditelj dnevnika, sada na B92, Slavko
Beleslinna putu da osnuje porodicu.
Sve što znamo podelićemo sa vama kako bi zajedno vitalnidoživeli
100.
Živite lepše, zdravije i duže.Dipl. ph. Zoran Jovanović
spec. farm. tehnologije
Glavni i odgovorni urednik:dipl. ph. Zoran Jovanović
spec. farm. tehnologije
Izvršni urednici: Estela Gaković Ranisavljević, mr ph.
[email protected] Leposavić, mr ph.
[email protected]
Redakcija:Lovorka Nikolić, mr ph. sci. spec.
Branka Lazić, novinarJelena Mlinarević
Ljubica Tišma, mr ph.Marija Golubović, mr ph.Stanislava Lazić,
mr ph.
Marketing:Nada Dimitrijević
[email protected]
Lektor:Mirjana Stefanović
e-mail: [email protected]
Telefon redakcije:(+381 11) 3315 157
Priprema: Nikola Vukelić, BB-Soft
[email protected]
Tiraž: 8000 primeraka
Štampa:Politika AD
BESPLATAN PRIMERAKBroj 8 | oktobar 2011. godine
ISSN 1821 - 3324COBISS.SR-ID 171237644
Farmalogist d.o.o.Bulevar vojvode Mišića 25-27 • Beograd
Tel. /fax.: (+381 11) 3315 157www.farmalogist.rs
Iskustvo je najbolji učitelj.Usus est optimus magister.
(latinska izreka)
Časopis »Doživeti 100« namenjen je isključivostručnoj
farmaceutskoj i medicinskoj javnosti.
Izdavač ne odgovara za sadržaj oglasnog i zakupljenog prostora u
časopisu.
Časopis izlazi kvartalno.
Izdavač:
-
SADRŽAJ
8 Poznati i zdravlje: Slavko BeleslinIDOL SA TV EKRANA – OBIČAN
BEOGRADSKI MOMAK
12 Intervju: Dr Aleksandar VuksanovićELEKTRONSKE
LEGITIMACIJESTIŽU U SRBIJU
18 IzdavaštvoKNJIGA: »FARMAKOTERAPIJA ZA FARMACEUTE«
20 Jubilej10 GODINA POSTOJANJA I RADAGRUPACIJE VELEDROGERIJA
22 Okrugli sto u PKSPRONALAŽENJE NAČINA ZAPREVAZILAŽENJE KRIZE
UFARMACEUTSKOM SEKTORU
26 KonferencijeGRUPACIJA VELEDROGERIJA SRBIJEPRVI PUT NA
KONFERENCIJI GIRP-A
28 52. Godišnja konferencija GIRP-aŠTA SE MOŽE ZAKLJUČITIIZ
USPEHA ESTONIJE?
30 KongresiSVETSKI KONGRES FARMACEUTA
34 ReportažaINDIJA – ZEMLJA RAZNOLIKOSTI
37 Zdravstveni vodičKRATKI VODIČ KROZ ŽELUDAČNE PROBLEME
40 ReportažaESENSA NA MEĐUNARODNOJ IZLOŽBI
42 Bezbednost i zdravljeKLINIČKI CENTAR SRBIJE
48 U poseti apoteciAPOTEKA »NIŠ«
56 Medicinski rečnikNOVI PRISTUPI U LEČENJUHIPERTENZIJE
62 IshranaHIRURŠKO LEČENJE GOJAZNOSTI
66 Pripravnički staž farmaceutaIZ UGLA MENTORA I PRIPRAVNIKA
70 Farmacija i hobiRECEPT: UDAHNITE VAZDUH PUNIM PLUĆIMA
74 Farmacija u susedstvu: HrvatskaZAJEDNIČKIM SNAGAMA DO
ZADOVOLJSTVA PACIJENATA
78 Specijalističke akademske studijeFAKULTET ZA POSLOVNE
STUDIJEUNIVERZITETA MEGATREND
80 ProjekatAKREDITACIJA ZDRAVSTVENEUSTANOVE
82 Povoljna kupovinaMAGACIN POVOLJNE KUPOVINE (MPK)
83 Najava simpozijumaLEPOTA KOJA TRAJE
84 PredstavljamoVESTI IZ VELEDROGERIJA
85 SportDRUŽENJE ZAPOSLENIH UZ SPORTSKE AKTIVNOSTI
86 Humanitarne akcijeRADOST DAVANJA DRUGIMA
88 Letnji horoskopŠTA KAŽU ZVEZDE
-
8 oktobar 2011.
POZNATI I ZDRAVLJE
SLAVKO BELESLIN ZA “DOŽIVETI 100” OTKRIVA:
IDOL SA TV EKRANA – OBIČAN BEOGRADSKI MOMAK
SLAVKO BELESLIN ZA “DOŽIVETI 100” OTKRIVA:
IDOL SA TV EKRANA – OBIČAN BEOGRADSKI MOMAK
-
Profesionalan dobro pripremljen nastup, baršunastibariton i
nesumnjiv lični šarm izdvajaju Slavka Be-leslina već dugi niz
godina na našim televizijama.Gledaoci ga vole, majke bi poželele
upravo takvogzeta, a devojke uzdišu jer je zgodan neženja.
Dugogodišnji uspešan novinarski, urednički, voditeljski radu
nekoliko najgledanijih televizija, najpre u BK, zatim u pri-vatnoj
produkciji u emisiji »Piramida« i urednik i voditelj Na-cionalnog
dnevnika »ružičaste televizije«. Ozbiljan, odmeren,pristojan jedan
je od onih retkih koji su vratili na TV ekraneonu zaboravljenu
građansku pristojnost. Sada je prelaskom naB92 napravio još jedan
korak u karijeri.
Njegovo ime našlo se i na listama najpoželjnijih
neženja,najlepših voditelja, najmuževnijih Srba... Privatno, što
moguda potvrde svi koji ga poznaju, on je jedan jednostavan
beo-gradski još uvek momak koji voli svoj posao i sanja o poro-dici
koja bi ličila na onu iz koje dolazi.
� Prelazak na B 92 sa Pinka izazvao je medijsku pažnju?U životu
je sasvim normalno da menjate poslove i da se tru-dite da
napredujete. Prelazak na B92 smatram napretkom zbogčinjenice da je
reč o veoma kredibilnom mediju koji omogu-ćava da se na potpuniji
način bavite svojim poslom. Kolege sume odlično prihvatile, a
atmosfera u redakciji je radna i inspi-riše.
� Koliko vam znači posao i da li smatrate da svojim
lepim,kulturnim ponašanjem utičete i na mlade?
Posao mi je veoma važan. Bilo je čak perioda u životu kadasam ga
smatrao apsolutnim prioritetom u svojoj organizaci-ji vremena. Iz
njega crpim sigurnost za neke druge životne ak-tivnosti. Nadam se
da moje ponašanja možda utiče na pone-kog, ali sam daleko od toga
da laskam sebi da mislim da ne-koga mogu da promenim. Uostalom, to
i nije moja ambicija,ja se samo ponašam onako kako mislim da je
prirodno.
� Da li ste bili svesni da ste harizmatični i da imate
predivanglas i pre nego što ste počeli da se bavite ovim
poslom?
Izuzetno mi je neprijatno da bez ograde odgovaram na ova-kva
pitanja, jer bi to značilo da se sa njima slažem – a dalekosam od
toga. Takve konstatacije me i danas začude, a ništa odnavedenog
nisam smatrao svojom prednošću u poslu kojim sebavim. Jedina
prednost je strast prema poslu. – Inače moja ka-rijera počela je
uvredom za moj glas! Otišao sam na audicijuu Radio novosti i kada
sam pročitao vesti, jedan od urednika
mi je rekao da mi je glas grozan i da potražim drugi posao.
Ni-sam ga poslušao, što se pokazalo dobrim na audiciji u BK TV.
� I stručnjaci i gledaoci smatraju Vas profesionalcem. Ko-liko
je taj utisak koji ostavljate na javno mnjenje slika va-šeg
privatnog ponašanja i stava o životu?
To sam ja. Sve to što vidite. Na početku karijere sam napra-vio
dogovor sa sobom da ću biti samo prirodan i ukoliko jeto dovoljno,
ok! Izgleda da jeste. Niko se ne iznenadi prete-rano kada me upozna
privatno.
� »Žuta«štampa Vas ocenjuje kao jednog od najpoželjnijihneženja
na javnoj sceni. Koliko ste svesni šarma i uticajana lepši pol?
Jedina neprijatnija stvar za mene, od pominjanja mog imenau tom
laskavom kontekstu, jeste kada vidim sebe na televizi-ji. Nisam
preterano toga svestan i verujem da je taj imidž ve-ćim delom
posledica mog javnog posla, nego mog urođenogšarma…
� Za one koji ne znaju vaše srećno detinjstvo obeležili su
pre-divni roditelji. Koliko je to važno za sazrevanje ličnosti?
Iz prethodnog pitanja vidite koliko je važno. Konstatovali steda
se lepo i kulturno ponašam (ako je to tačno), a to nije ni-kakav
moj predumišljaj već kao i sva deca na svetu – samo po-navljam ono
što sam video kod kuće. Ja dolazim iz najboljeporodice na svetu,
moje odrastanje je bilo ispunjeno smehom!Neizmerno sam zahvalan
svojim roditeljima na zdravom od-nosu prema životu i dobrom kućnom
vaspitanju.
� Vaš otac Milivoj Beleslin je bio lekar specijalista medici-ne
sporta. Objasnite našim čitaocima na koji način je uti-cao na vaše
razmišljanje o odnosu prema životu i zdravlju?
Kao i svi lekari više je mario za zdravlje pacijenata nego za
svo-je i više je voleo da deli savete nego da ih se pridržava.
Ipak,
»Recept za »Doživeti 100«: »Happy end«
–Recept je zdrav život, ali ono što me plaši jeste da ži-votno
okruženje nije najzdravije. Možda bih i želeo da do-živim 100
godina, samo kad bih mogao da smislim štabih radio poslednjih
četrdeset… Malo se šalim jer ne pra-vim tako dugoročne planove –
idem dan po dan i u sva-kom dajem celog sebe. Videćemo kuda to
vodi, ali akoste iskreni u namerama ne sumnjajte u »happy
end«.-objasnio je Beleslin.
Piše: Branka Lazić
oktobar 2011. 9
-
zbog njegovog posla tema zdravlja bila je stalno prisutna u
našoj kući pa se i danas setim svega što mi je govorio na tu
temu.Naše rasprave su se uglavnom odnosile na pitanja da li
samdovoljno bolestan da ne idem u školu, a zbog njega sam
prih-vatio i pomalo lakonski odnos prema zdravlju… Ipak, u
ovimgodinama i ja počinjem da vodim računa o toj temi.
� Da li ste pristalica zdravog načina života, preventive ili
na-knadnog lečenja, sport ili pušenje...
Na moju ogromnu žalost svi moji pokušaji da ostavim puše-nje
završili su se na razmišljanju o tome. I dalje sam siguranda ću to
jednom uraditi, ali kao i svi zavisnici, a i mi nikotin-ski to
jesmo, čekam neki bolji trenutak i manje stresno vre-me… U
međuvremenu se bavim sportom da bih bar malo ne-utralisao negativne
strane svog poroka. Sve češće se hranimzdravo i trudim se da tako
živim. Mada je to veoma teško udanašnje vreme.
POZNATI I ZDRAVLJE
Pronašao devojku koju jegodinama tražio?Slavko Beleslin,
iakoizuzetno elokventan veo-ma je skroman i poprili-čno zatvoren
kada je rečo njegovom intimnomživotu. Novinar »Doživeti100« ipak je
dobio traže-ni odgovor. Možda, da ne urekne, ne odaje sve
pojedi-nosti, ali prema poslednjem odgovoru, čini se da seona
»prava« ipak pojavila.
� »Voleo bih da se i meni desi sve ono što je normal-no za momka
mojih godina, da najzad nađem pra-vu ljubav i formiram porodicu!« –
vaša je izjava jošod pre dve-tri godine. Da li ste napokon stali na
»ludi«kamen i šta je za vas porodica?
U idealnoj porodici ima puno smeha i knjiga. To jeidealno mesto
za svako mlado biće, bez obzira na brojčlanova, geografsku lokaciju
ili materijalni status. Ni-sam još stao ni na kakav kamen, ali se
nadam da ćuuskoro…
� Ranije ste izjavili ste da je vaš tip devojke koja bi mo-gla
da Vas odvede pred matičara vaspitana, kao i vi.Da li je sadašnja
izabranica ispunila zahtev?
Jeste, u potpunosti.
10 oktobar 2011.
-
12 oktobar 2011.
INTERVJU
Uvođenje elektronskih zdravstvenih legitimacija omogu-ćiće brži
i lakši pregled kod lekara i podizanje lekova u apo-tekama bez
administriranja. Čekanje u redu na šalterima bićezamenjeno
automatima nalik na bankomate i u njima će gra-đani overavati
knjižice. Automati će biti postavljeni u svim fi-lijalama
Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, ali i ubolnicama, gde
će pacijenti moći da provere da li im je poslo-davac uplatio
doprinos.
� Izmene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranjustvorile su
uslove za uvođenje zdravstvene kartice kao elek-tronske isprave o
osiguranju i to je projekat koji je zapo-čeo pre nekoliko godina. U
kojoj fazi je ovaj projekat?
Po okončanju otvorenog tendera kojim nabavljamo poslednješto
nedostaje, softversku komponentu tzv. sertifikaciono teloovog
postupka započeće realizacija projekta zamene postoje-ćih
zdravstvenih knjižica, karticama zdravstvenog osiguranja
DIREKTOR REPUBLIČKOG FONDA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE (RFZO) DR
ALEKSANDAR VUKSANOVIĆ ZA »DOŽIVETI 100«
ELEKTRONSKE LEGITIMACIJE STIŽU U SRBIJU
Sve je izvesnije da će građani za tri godine umesto dosadašnjih
zdravstvenih knjižica koristitielektronske kartice sa čipom.
Piše: Branka Lazić
-
oktobar 2011. 13
»Zdravstvene knjižice u novom elektronskom izdanju
Elektronska zdravstvena knjižica izgledaće kao banko-vna
kartica, imaće rok trajanja do 10 godina. Omogu-ćiće bolju kontrolu
uplate doprinosa, a overavanjeknjižica je pojednostavljeno. Osim
toga nove knjižiceomogućavaju i niz servisa u zdravstvenim
ustanovama.Osiguranici će od kuće moći da zakažu lekarski i
labo-ratorijski pregled, uz potpunu bezbednost imaće uvid usvoj
zdravstveni karton i mogućnost konsultacije sa le-karima –
objasnili su nam u RFZO. - Korišćenje elek-tronskih servisa biće
ostvareno pomoću posebnogsoftvera u svim bolnicama i domovima
zdravlja, koji rea-lizuju Ministarstvo zdravlja sa Evropskom
komisijom iSvetskom bankom. Kompletan projekat koštaće oko
20miliona evra, a nove knjižice proizvodiće Zavod za izra-du
novčanica. Na kartici će biti ime i prezime, matičnibroj, adresa i
šifra osiguranja, i neće sadržati nikakvemedicinske podatke o
osobi.
(KZO). Planirano je da izdavanje kartica počne u Kolubar-skom
okrugu početkom 2012. godine, i da se u naredne 3 go-dine zameni
svih 6.900.000 zdravstvenih knjižica.
�Prethodio je pilot projekat u valjevskom okrugu. Kakva
suiskustva i koliko je on pomogao da sagledate potencijalneprobleme
u implementaciji ovakvog sistema?
Pripreme za pilot projekat još su u toku. Ovako veliki
nacio-nalni projekti moraju se dobro osmisliti i realizovati.
Predvi-đeno je da se veliki broj knjižica zameni za samo tri
godinezbog toga se mora učiniti sve da se spreče neželjene gužve
ikomplikacije. Grad Valjevo i pet opština okruga izabrani suza
pilot-projekat, jer su sve zdravstvene ustanove – bolnica, do-movi
zdravlja i apoteke, kompjuterski povezane. Do kraja 2013.godine u
Srbiji treba da bude izdato oko sedam miliona elek-tronskih
zdravstvenih kartica.
� Koji su najznačajniji benefiti ovog projekta kako sa aspek-ta
zdravstvenih radnika, tako i sa aspekta pacijenata?
Korišćenje zdravstvene kartice smanjuje mogućnost
admini-strativnih grešaka u zdravstvenom sistemu i obezbeđuje
in-frastrukturu za podizanje niza elektronskih servisa i usluga
osi-guranicima RFZO. Takođe, korišćenje zdravstvene
karticeobezbediće manje administracije prilikom overe knjižica kaoi
prilikom njihovog korišćenja u zdravstvenim ustanovama.
� Koliko su zdravstvene ustanove u Srbiji u mogućnosti dapodrže
ovako složen informacioni sistem u tehničkom, alii kadrovskom
smislu?
Na informatizaciji zdravstvenih ustanova radi se duži niz
go-dina. Svake godine zdravstvene ustanove su sve bolje oprem-ljene
kako u tehničkom tako i u kadrovskom smislu. Upravosu u toku veliki
projekti Ministarstva zdravlja, pretežno fina-nsirani sredstvima
Svetske banke, koji će dodatno unapredi-ti informacione tehnologije
u zdravstvenim ustanovama.RFZO je još 2005. godine pokrenuo
projekat elektronske bazeosiguranika, koji je uspešno realizovan
2007. godine. Od tadase ova baza neprestano unapređuje.
� Prema ranijim najavama automati koji čitaju kartice
bićeinstalirani i u apotekama. Kakva će biti njihova uloga?
Uloga automatskog očitavanja jeste da se smanji administra-cija,
mogućnost greške, ali i moguća zloupotreba da se lek izdapacijentu
bez zdravstvene knjižice.
PROŠIRENJE LISTE LEKOVA O TROŠKUZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Novi savremeniji lekovi za osiguranike RFZO-aRepublički fond za
zdravstveno osiguranje je posle četiri
godine proširio Listu lekova. Značajne uštede tokom prethod-nih
osam meseci, kao i povećanje konkurentnosti međuproizvođačima
doprinele su da se konačno na Listi nađu sa-vremeni, inovativni
lekovi kojima su pokrivena i nova in-dikaciona područja koja do
sada nisu bila zastupljena.
Prof dr Aleksandar Vuksanović, direktor RFZO detaljnoje
objasnio:
-Kriterijum za uvođenje novih lekova bio je pre svega stav
imišljenje eminentnih stručnjaka, članova podkomisija, koji su
uče-
-
stvovali u izradi nove Liste lekova kao i usklađenost sa
finana-sijskim mogućnostima RFZO-a.
Dodao je i da je lista ukupno proširena za 238 lekova, odkojih
su 106 potpuno nove aktivne supstance, različitih obli-ka, jačina i
pakovanja, a ostali su stavljeni radi bolje snabde-venosti tržišta
i veće mogućnosti izbora koje će imati i paci-jenti i lekari.
-Lista lekova je napravljena da podstakne i konkurenciju, tesu
upravo mnogi proizvođači, kako bi njihovi lekovi bili na Li-sti,
smanjili cenu svojih medikamenata. Nažalost, pojedini nisuželeli da
prate taj princip i oko 30-tak lekova je sa A liste prešlona listu
A1 (lekovi sa doplatom). Uprkos tome, za svaki lek sa li-ste A1
postoji adekvatan lek na listi A (bez doplate) koji se pro-pisuje
na lekarski recept. - izjavio je Vuksanović.
Saznajemo i da će nadležni iz RFZO i dalje voditi ra-čuna o
potrebama i kvalitetu lečenja svojih os igura-nika i u saradnji sa
lekarskom strukom radiće naredefinisanju po zitivne Liste lekova.
Od velike pomo-ći bi bila i racionalna potrošnja lekova, odnosno
usklađiva-nje potrošnje lekova sa realnim zdravstvenim potre-bama s
tanovništva i stavovima struke.
INTERVJU / DIREKTOR (RZZO) DR ALEKSANDAR VUKSANOVIĆ
»Na Listi su lekovi za lečenje: esen-
cijalne hipertenzije, hepatitisa B, leko-vi koji se koriste kod
akutnog infarktamiokarda, karcinoma bubrega, vakci-na protiv
oboljenja donjih disajnih pu-teva koje izaziva respiratorni
sincicijal-ni virus (RSV) kod dece sa visokim ri-zikom od nastanka
ovog oboljenja,nova generacija lekova protiv epilepsi-je, depresije
itd. Lista je proširena i za 5 potpuno novihcitostatika, za bolesti
koje se do sadanisu lečile:• Temozolomid za lečenje glioblasto-
ma• Erlotinib i Gefitinib za lečenje karci-
noma pluća• Nilotinib za lečenje hronične mijeloi-
dne leukemije kao druga terapijskalinija lečenja
• Sunitinib za lečenje karcinoma bubre-ga
Za dva citostatika proširene su indika-cije:
• Bortezomib za lečenje multiplog mi-jeloma u prvoj terapijskoj
liniji kao ilekovi iz grupe inhibitora aromatazeza lečenje
karcinoma dojke u ranijojfazi bolesti.
• Za lek Pegilovani interferon alfa kojise do sada koristio u
lečenju hepati-tisa C takođe je proširena indikacija.Od sada će se
koristiti i za lečenjeobolelih od hepatitisa B.
Lečenje glaukoma je usklađeno sa sa-vremenim stručnim
terapijskim prin-cipima te su svi lekovi koji se koriste(beta
blokatori, inhibitori karboanhi-draze i analozi prostaglandina)
uvršće-ni na Listu A bez procentualnog uče-šća).Za lečenje
reumatskog artrititsa, obo-ljenja gastrointestinalnog trakta i
dru-ga reumatska oboljenja Lista je pro-širena novim biolškim
lekovima:• Adalimumab• Tocilizumab i LeflunomidU ovu Listu lekova
uvršćeni su i savre-
meniji kontrasti koji se primenjuju u di-jagnostici, poput
gadoksentinske kise-line, Jodiksanola i drugih.Na Listi su i lekovi
koji se koriste u le-čenju mišićnog spazma kao što je
Tol-perison.Lečenje depresije je prošireno novimantidepresivima kao
što su: Mirtazapin,Fluvoksamin, Escitalopram i dr, a leče-nje
epilepsije omogućiće i novi antie-pileptici kao što su: Gabapentin,
Cloba-zam i drugi.Takođe, za primenu u bolničkim uslo-vima Lista
lekova je proširena novim sa-vremenim lekovima iz grupe
karbape-nemskih antibiotika, Doripenemomkao rezervnim antibiotikom
Levofloksa-cinom i drugim.Najskuplji i najvažniji lekovi za
hemo-filiju već su na pozitivnoj listi, a poslerazgovora sa
Udruženjem hemofiliča-ra i pozitivnog mišljenja struke, RFZOće na
Listu uvesti još jedan lek novijegeneracije.
Najbitnije izmene na Listi lekova
14 oktobar 2011.
»Recept dr Aleksandra Vuksanovića za»Doživeti 100«?
-Uprkos teškim vremenima, čovek može da živi zdra-vo i da brine
o preventivi. Izuzetno je važno negovati svo-je zdravlje, redovno
ići na sistematske preglede, a u skla-du sa životnom dobi i na
pojedine specijalističke pretra-ge.Važna je, takođe, umerenost u
svemu, a redovna fi-zička aktivnost i zdrava ishrana, recept su za
dugoveč-nost. - kazao je direktor RFZO.
-
PREDSTAVLJAMO
Prirodni prah šipurka - novi dijetetski suplement za zdra-vije
zglobove Dugogodišnji skandinavski naučni projekat,zajedno sa
objavljenim studijama, utvrdio je da GOPO(kompleks galaktolipida),
ključna komponenta dijetetskogsuplementa LITOZIN, može da igra
veliku ulogu u održava-nju fleksibilnosti zglobova i zglobnog
tkiva. Ovaj jedinstve-ni kompleks jedinjenja pokazuje značajna
antiinflamatornai antioksidativna svojstva. Patentiran je poseban
način uz-goja, branja, sušenja i proizvodnje praha šipurka, što
garan-tuje sastav, sadržaj i čistoću aktivnih komponenti i
obezbe-đuje njihovu efikasnost.
Dokazani klinički efekti Prah šipurka je evaluiran u ve-likom
broju kliničkih studija . Pokazano je značajno smanje-nje bola i
ukočenosti kod više od 80% pacijenata u 3 nede-lje primene,
smanjenje primene lekova protiv bola kod 40 -50% pacijenata i
sprečavanje razgradnje hrskavice.
Bezbedan i siguran za primenu Kliničke studije su po-kazale da
tokom primene nije bilo neželjenih dejstava i/ iliinterakcija sa
lekovima.
Vaši zglobovi bi izabrali LITOZIN U prvih 3 do 5 nede-lja,
savetuje se uzimanje 3 kapsule dva puta dnevno, a po-tom kao doza
održavanja preporučeno uzimanje je 2 kapsu-le dva puta dnevno.
LITOZIN– pravo rešenje za zdrave i pokretljive
zgloboveOsteoartritis je često oboljenje zglobova i može se javiti
u bilo kom zglobu tela. U zglobu dolazi do promena,oštećenja i
razgradje hrskavice, a samo stanje je praćeno bolom i različitim
stepenom funkcionalnogograničenja.
15oktobar 2011.
-
18 oktobar 2011.
IZDAVAŠTVO
Poglavlja obrađuju najznačajnije oblasti iz kardiologije,
ne-urologije, psihijatrije, kao i plućnih, gastrointestinalnih,
in-fektivnih, bubrežnih, endokrinih, kožnih, onkoloških i
drugihbolesti. Iako u naslovu knjige stoji »farmakoterapija«,
njegovsadržaj je širi i sveobuhvatniji, jer uključuje i osnove
patoge-neze, kliničku sliku i dijagnostiku bolesti, u skladu sa
aktuel-nim saznanjima i klasifikacijama. Terapija bolesti
predstavljacentralni deo svakog poglavlja, u kome su, na bazi
dokaza izkliničkih studija, kao i važećih vodiča, dati osnovni
principikliničke primene lekova i nefarmakoloških mera, sa
uključi-vanjem najnovijih algoritama. Na kraju svakog poglavlja
pri-
kazani su slučajevi iz prakse, sa analizom i predlogom
tera-pije.
Recenzenti ove knjige, uvaženi profesori Medicinskog fa-kulteta
Univerziteta u Beogradu prof. dr Zorana Vasiljević,prof. dr Dušica
Lećić-Toševski i prof. dr Milorad Pavlović,navode da
»Farmakoterapija za farmaceute« »predstavlja sin-tezu važnih
multidisciplinarnih informacija, datih na jednosta-van način, lepim
stilom, da prati sve moderne trendove savre-menog udžbenika, i da
će pomoći usavršavanje ne samo stude-nata farmacije i
poslediplomaca, već i lekara i farmaceuta u sva-kodnevnom
radu«.
„Farmakoterapija za farmaceute“ dostupna je u skriptarnici
Farmaceutskog fakulteta, po ceni od 1500,00 dinara.
IZ ŠTAMPE IZAŠLA KNJIGA
»FARMAKOTERAPIJA ZA FARMACEUTE«U izdanju Farmaceutskog fakulteta
Univerziteta u Beogradu, objavljena je»Farmakoterapija za
farmaceute«, glavnog urednika prof. dr NenadaUgrešića i urednika
prof. dr Radice Stepanović-Petrović i prof. dr Miroslava Savića.
Knjiga je namenjena studentima diplomskihakademskih i
specijalističkih studija, ali i svim farmaceutima koji
usvakodnevnoj praksi primenjuju znanje iz farmakoterapije.
-
20 oktobar 2011.
Osnivanje Grupacije sa jedne strane označavalo je nasta-vak
funkcionisanja Grupacije veledrogerija u okviru tada uga-šene
Privredne komore Jugoslavije. Sa druge strane ova inci-jativa bila
je logičan potez predstavnika najvećih veledroge-rija koji je za
cilj imao afirmisanje delovanja i delatnosti ve-ledrogerija kao
bitne karike u lancu snabdevanja farmaceut-skog tržišta lekovima.
Misija Grupacije je da jačanjem vezeizmeđu proizvođača,
zdravstvenih ustanova i pacijenata, in-tenzivnom saradnjom sa
relevantnim državnim instuticijamakao i stalnim unapređenjem
delatnosti veledrogerija, dopri -nese poboljšanju zdravlja
stanovnika Srbije.
Od trenutka osnivanja do danas, Grupacija veledrogerijaimala je
četiri predsednika koji su bili iz redova najvećih ve-ledrogerija
na srpskom tržištu. Članovi Grupacije danas su pred-stavnici 17
najvećih veledrogerija koje snabdevaju oko 75% tr-žišta
farmaceutskim proizvodima u Srbiji i upošljavaju više od2 700
ljudi. Svi ispunjavaju stroge zahteve propisane Pravil-nikom o
uslovima za promet na veliko lekova i medicinskihsredstava i
smernicama Dobre prakse u distribuciji lekova, avećina svoje
poslovanje obavlja u skladu sa implemen-tiranim ISO standradima
kvaliteta.
Svoje delovanje u proteklih 10 godina Grupacija veledro-gerija
podredila je ostvarenju svojih ciljeva, među kojima jedominantan:
unapređenje uslova i odgovornosti za kontinui-rano i bezbedno
snabdevanje tržišta lekovima, farmaceutskimproizvodima, sanitetskim
i potrošnim materijalom i ostalimpotrebama u zdravstvu Srbije. U
tom smislu ova asocijacija
je prepoznata kao relevantan i kompetentan sagovornik
re-publičkim ministarstvima prilikom donošenja važnih gran-skih
propisa, pre svega novog Zakona o lekovima i medicin-skim
sredstvima, Pravilnika o uslovima za promet na velikolekova i
medicinskih sredstava, Smernica Dobre prakse u dis-tribuciji lekova
i Pravilnika o sadržaju i načinu obeležavanjaspoljnjeg i
unutrašnjeg pakovanja leka i o sadržaju uputstvaza pacijenta –
korisnika, Zakona o PDV-u itd.
Početkom ove godine, tačnije 21. januara, kao rezultat
svihaktivnosti članova Grupacije veledrogerija, a pod okriljem
Pri-vredne komore Srbije, Grupacija veledrogerija postala je
pu-nopravni član GIRP-a, Evropske asocijacije veledrogerija
sapotpunim asortimanom - neprofitne organizacije koja oku-plja
blizu 600 nacionalnih kompanija iz 31 evropske zemlje,koje
zapošljavaju 140 000 ljudi širom Evrope. Prvi put u isto-riji
postojanja ove evropske asocijacije u punopravno članstvoprimljena
je grupacija veledrogerija koja je iz zemlje koja niječlanica
Evropske unije. Rukovodstvo GIRP-a prepoznalo jekvalitet rada
Grupacije veledrogerija i iniciralo promene u Sta-tutu ove
asocijacije, čime su stvoreni uslovi za prijem Grupa-cije
veledrogerija PKS u punopravno članstvo, a već u junu de-legacija
srpske asocijacije prisustvovala je 52. Godišnjem sa-stanku
GIRP-a.
Najviše rukovodstvo GIRP-a ukazalo je veliku čast Grupa-ciji
veledrogerija PKS najavivši svoju posetu Beogradu 13. i 14.oktobra
2011, što, upravo korespondira sa svečanim obeležava-njem 10 godina
postojanja i rada Grupacije veledrogerija.
GRUPACIJA VELEDROGERIJA
OBELEŽAVANJE 10 GODINA POSTOJANJA I RADA
GRUPACIJE VELEDROGERIJAPre gotovo punih 10 godina, tačnije 21.
novembra 2001. godine, u Privrednoj komori Srbije
pri Udruženju za trgovinu formirana je Grupacija
veledrogerija.
Piše: Branko Leposavić
JUBILEJ
-
22 oktobar 2011.
KONFERENCIJA
ODRŽAN OKRUGLI STO U PRIVREDNOJ KOMORI SRBIJE SA TEMOM
»LIKVIDNOST U FARMACEUTSKOM SEKTORU«
PRONALAŽENJE NAČINA ZAPREVAZILAŽENJE KRIZE U
FARMACEUTSKOM SEKTORUSa ciljem da se sagleda realna situacija u
kojoj se našla farmaceutska delatnost, Grupacija
veledrogerija i Grupacija domaćih proizvođača lekova
organizovale su krajem maja ove godineokrugli sto sa temom
„Likvidnost u farmaceutskom sektoru“. Učesnici skupa pokušali su
da
pronađu rešenje problema, s obzirom na to da su se na udaru
nelikvidnosti našli svi učesnici ulancu snabdevanja lekovima, od
proizvođača do apoteka.
ZAJEDNIČKO SAGLEDAVANJE PROBLEMA: Mr ph. spec. Miomir Nikolić –
Predsednik Grupacije veledrogerija, Mr Gordana Hašimbegović -
Sekretar Udruženja za trgovinu PKS, prof. dr Dragomir Marisavljević
– Predsednik Grupacije
domaćih proizvođača lekova i Vekoslav Šošević – Sekretar
Udruženja hemijske industrije PKS
-
MINISTARSTVO ZDRAVLJA ĆE PODRŽATIDOMAĆU FARMACEUTSKU
INDUSTRIJU
Ministar zdravlja dr Zoran Stanković, koji je
prisustvovaookruglom stolu, ukazao je na činjenicu da je
snabdevenost tr-žišta lekova u nekim segmentima problematična i da
državaima potrebu i obavezu da pomogne farmaceutsku industrijuu
najvećoj mogućoj meri. On je ovom prilikom obećao da ćeMinistarstvo
zdravlja podržati domaće fabrike lekova zahte-vajući za njih isti
tretman kakav proizvođači iz zemalja u okru-ženju imaju na našem
tržištu.
PRIVREDNA KOMORA SRBIJE UKAZALA NAALARMANTNO STANJE U
FARMACEUTSKOMSEKTORU
Na alarmantno stanje u farmaceutskoj industriji ukazao jei
predsednik Privredne komore Srbije, Miloš Bugarin. On jepodsetio da
Aktavis, Hemofarm i Galenika sada pokrivaju teknešto više od 36%
tržišta u Srbiji, što je drastičan pad u od-nosu na isti period pre
tri godine, kada su te kompanije po-krivale 80 % domaćeg tržišta.
On je, takođe, naveo da 70 %tržišta Srbije snabdeva 17
veledrogerija koje su članice Gru-pacije PKS, a koje su opterećene
nelikvidnošću, nedostatkomneto obrtnog kapitala, a svoj rast
finansiraju isključivo kredi-tima sa kamatnom stopom od 22,1 % na
godišnjem nivou.Predsednik PKS je upozorio da bi trenutna situacija
mogla dabude i teža i poručio da će Komora učiniti sve da
pomognefarmaceutskom sektoru da izađe iz krize i uspostavi nivo
odr-živog poslovanja.
U NAJSTARIJOJ FABRICI LEKOVA »SRBOLEK« U MAJU PROGLAŠEN
STEČAJ
Predsednik Grupacije domaćih proizvođača lekova prof. drDragomir
Marisavljević izneo je učesnicima okruglog stola kakoposlovanje
farmaceutske industrije utiče na ekonomsko socijal-nu situaciju u
državi. »Smanjenje spoljnotrgovinskog debalansai zapošljavanje jesu
prioritet vlade, a farmaceutska industrija rea-lizuje oba strateška
cilja jer upošljava 7.000 ljudi i prošle godineje izvezla lekove u
vrednosti od 130 miliona evra. Ako se tomedoda promet na domaćem
tržištu od 300 miliona evra, bruto do-hodak ove industrijske grane
u 2010. godini premašio je 400 mi-liona evra. Farmaceutska
industrija na ovaj način puni i državnibudžet jer na ime taksi,
poreza i doprinosa u državnu kasu se sli-lo više od 40 miliona
evra«- istakao je Marisavljević, i dodao dabi ova situacija mogla
bitno da se promeni ukoliko se negativantrend nastavi. On je
naglasio da je najveći teret nelikvidnosti sva-ljen na pleća
proizvođača kao poslednje »karike« u lancu plaća-nja isporučenih
lekova. »U najstarijoj fabrici »Srbolek«, kao i u«Habitfarmu» 19.
maja 2011. godine proglašeni su stečaji i uko-liko se situacija ne
promeni ovakvu sudbinu bi mogli da doživei giganti u farmaceutskoj
industriji«, kazao je prof. dr DragomirMarisavljević, predsednik
Grupacije proizvođača lekova PKS.
NEUSKLAĐENOST IZMEĐU BROJA DANANAPLA TE POTRAŽIVANJA I OBAVEZNOG
BROJADANA PLAĆANJA
Kao poseban problem predstavnici veledrogerija naveli
supovećanje prosečnog broja dana naplate potraživanja, što go-
oktobar 2011. 23
-
vori u prilog činjenici da zdravstvene ustanove unedostatku
sredstava izbegavaju plaćanje svojihstarih obaveza veledrogerijama
kod kojih više nemogu da nabave neophodan asortiman lekova.
Predstavnici Grupacije veledrogerija istaklisu da se u 2010.
godini povećao broj veledroge-rija koje su poslovale sa gubitkom,
kao i da jekratkoročna kreditna zaduženost povećana na čak15,40% od
ukupnih prihoda. Ova činjenica većdugo predstavlja realnu opasnost
po poslovanjeveledrogerija, koje su kroz ova zaduženja nasto-jale
da nadomeste kašnjenja kupaca. Sredinomgodine prosečan broj dana
naplate veledrogeri-ja od zdravstvenih ustanova iznosio je 150dana,
a očekuje se da će do kraja 2011. godineprosečan broj dana iznositi
i preko 200. Proiz-vođači su takođe ukazali na problem u
naplatisvojih potraživanja od veledrogerija, nedostatakobrtnih
sredstava za finansiranje ciklusa proizvodnje i najavi-le mogućnost
obustave isporuka veledrogerijama koje ne pla-ćaju u ugovorenim
rokovima. Samim tim veledrogerije, sop-stvenim sredstvima i
kreditima banaka izmiruju obaveze pre-ma proizvođačima, a sve sa
ciljem da se obezbedi kontinui-rana i asortimanski potpuna
snabdevenost tržišta, odnosno kraj-njih korisnika – građana
Srbije.
»Dodatna opasnost za veledrogerije i rizik u njihovom
po-slovanju predstavlja neusklađenost u datim i primljenim
sredstvima obezbeđenja plaćanja između veledrogerija
iproizvođača sa jedne i zdravstvenih ustanova, apoteka i
vele-drogerija sa druge strane, a sve na štetu veledrogerija«
istakaoje mr ph. spec. Miomir Nikolić, predsednik Grupacije
vele-drogerija i dodao da je snabdevenost tržišta u ovom
trenutkukontinuirana i stabilna, ali da će se navedeni problemi u
vezisa nelikvidnošću i neplaćanjem, intenzivirati tokom 2011.
go-dine i kulminirati u 2012. godini, što može ozbiljno da ugro-zi
poslovanje veledrogerija i dovede do nestašica lekova, koje
KONFERENCIJA / »LIKVIDNOST U FARMACEUTSKOM SEKTORU«
24 oktobar 2011.
»Predložene mere:1. Rebalans budžeta Republičkog fonda za
zdravstvenoosiguranje kojim bi se obezbedila sredstva za
pokrićeobaveza RFZO prenetih iz ranijih godina za lekove narecept i
lekove i medicinska sredstva u zdravstvenimustanovama, kao i
sredstva za zdravstvenu zaštitu licabez prihoda.
2. Stroga kontrola uplate doprinosa za zdravstvenoosiguranje
svih obveznika, te nemogućnost otpisaneuplaćenih doprinosa za
zdravstveno osiguranje.
3. Usklađivanje propisivanja i potrošnje lekova saplaniranim
sredstvima RFZO, odnosno usklađivanjepozicije finansijskog plana
RFZO za lekove u apotekamaza 2011. godinu sa realnim potrebama
osiguranika.
4. Ustanovljavanje relevantnih podataka o obimu
dospelihdugovanja po zdravstvenim ustanovama i apotekama
zaisporučene lekove i medicinska sredstva u prethodnom
periodu i definisanje načina i rokova rešavanja
dospelihdugovanja od strane ustanova i RFZO.
5. Donošenje propisa koji će obavezati zdravstveneustanove u
državnoj svojini da izdaju instrumenteobezbeđenja plaćanja, čime bi
se obezbedilo namenskotrošenje sredstava i uravnotežila finansijska
disciplina ulancu snabdevanja
6. Dostupnost pojedinačnih izveštaja o rezultatimaposlovanja
zdravstvenih ustanova, radi transparentnostiposlovanja.
7. Jača kontrola finansijske discipline u namenskomtrošenju
sredstava doznačenih zdravstvenimustanovama i apotekama od strane
RFZO
8. Izmena Pravilnika o načinu i uslovima za plaćanjeporeske
obaveze kompenzacijama kako bi se ublažilikriterijumi pod kojima se
kompenzacija dozvoljavadužnicima koji istovremeno imaju
potraživanja odBudžeta RS
-
ni veledrogerije, ali ni ostali učesnici u lancu snabdevanja
nesmeju da dozvole.
VELEDROGERIJE SE SUOČAVAJU SAPROBLEMIMA KOJE NISU
PROUZROKOVALE
Osnivač i član uprave Farmalogist d.o.o., mr ph. sci.
spec.Lovorka Nikolić istakla je da veledrogerije jesu neophodna
iefikasna karika u lancu snabdevanja zdravstva i
stanovništvalekovima. Ona je, međutim, upozorila da se
veleprodajnom mar-žom od svega 6% ne može ostvariti dovoljno
prihoda da bi sepokrili finansijski gubici, koji su posledica
negativnih kursnihrazlika i kamata. „Problemi su počeli još 2008.
godine i od tadase usložnjavaju i kumuliraju. Beleži se porast
potraživanja i oba-veza i sve veća neusaglašenost između broja dana
naplate po-traživanja od kupaca i obaveznih (ugovorenih) broja dana
pla-ćanja obaveza prema proizvođačima. Sve veći broj veledroge-rija
beleži minus u poslovanju zato što kreditiraju kupce, do-datno se
zadužuju da bi ispunili obaveze prema dobavljačima,odnosno
proizvođačima i/ili gube bonitete zbog kašnjenja uplaćanju. Izlaz
iz ove situacije trebalo bi tražiti u rebalansu bu-džeta RFZO-a,
ali i u usklađivanju prepisivanja i potrošnje le-kova sa planiranim
sredstvima. Za lekove izdate na recept u2010. godini fondu je
fakturisano 26% više od plana. Obave-ze prenete u 2011. za lekove
izdate na recept u 2010. godiniiznose čak 80% od ukupno prenetih
obaveza RFZO-a, iakolekovi na recept predstavljaju samo oko 12%
ukupnog budže-ta RFZO-a «, naglasila je Lovorka Nikolić i dodala
da, upr-
kos problemima koji su evidentni, veledrogerije jesu i još
uvekobezbeđuju kontinuiranu i stabilnu snabdevenost srpskog
tr-žišta lekovima.
U 2012. GODINU RFZO ĆE UĆI SAOPTEREĆENJEM OD 17 MILIJARDI
RSDPRENETIH OBAVEZA
Direktor za ekonomske poslove u RFZO Milica Miletićuverena je da
bi smanjenje nelikvidnosti moglo da se sprove-de ako bi se
planirala proizvodnja lekova u skladu sa potre-bama tržišta kao i
brži obrt robe na tržištu. Ona je ovom pri-likom potvrdila da će
obaveze za lekove koji su isporučeni umaju biti izmirene do kraja
ove godine, a ukoliko cene leko-va ne budu korigovane RFZO će u
2012. godinu ući sa op-terećenjem od oko 17 milijardi prenetih
obaveza. Predstavni-ca RFZO-a je napomenula da bi likvidnost bila
veća ukoli-ko bi za 1,2 miliona građana bez prihoda država
uplaćivala sred-stva za osiguranje u realnom iznosu.
Tokom okruglog stola, predstavnici Grupacije veledroge-rija i
domaćih proizvođača lekova saglasili su se u oceni da jepotrebno
sistemsko i dugoročno rešenje za prevazilaženje pro-blema u tom
sektoru, kao i donošenje niza mera koje bi omo-gućile nesmetano
snabdevanje tržišta. Predstavnici ove dve aso-cijacije utvrdili su
zajedničke predloge mera koji će biti do-stavljeni nadležnim
institucijama i zdravstvenim ustanovamakako bi se pronašao put do
racionalnog i održivog sistema fi-nansiranja zdravstvene
zaštite.
25oktobar 2011.
»Učesnici okruglog stola bili su: prof. drZoran Stanković,
ministar zdravljaRepublike Srbije, Zorica Pavlović,pomoćnik
ministra zdravlja, MilošBugarin, predsednik PKS, mr ph. spec.Miomir
Nikolić, predsednik Grupacijeveledrogerija, prof. dr
DragomirMarisavljević, predsednik Grupacijedomaćih proizvođača
lekova, MilicaMiletić, direktor sektora za ekonomskeposlove u RFZO,
dipl. farm. spec.Dragana Jovanović, direktorFarmaceutske komore
Srbije, prof. drGeorgios Konstantinidis, predsednikKomore
zdravstvenih ustanova, prof. drSlobodan Obradović, direktor
Kliničkogcentra Kragujevac, dr spec. DraganArsić, direktor ZC
Studenica Kraljevo.
-
26 oktobar 2011.
PRIKAZ STUDIJE EFIKASNOSTI FULL-LINE VE-LEDROGERIJA U
ZDRAVSTVENOM SISTEMU JEPRIVUKAO NAJVEĆU PAŽNJU SVIH UČESNIKA
Ovu studiju je inicirao GIRP, sa ciljem da pokaže kako
ve-ledrogerije sa potpunim asortimanom predstavljaju značajnukariku
u lancu snabdevanja i kako poboljšavaju kvalitet, bez-
bednost i produktivnost. Izvode iz studije prezentovala je
drEvelyn Walter, iz Instituta za farmakoekonomska istraživa-nja
(eng. skr. IPF) u Beču.
Studijom je obuhvaćeno 6 zemalja Evropske Unije: Ne-mačka,
Francuska, Španija, Velika Britanija, Italija i Holan-dija, a
zadatak je bio da se prikaže odnos između veledroge-
GRUPACIJA VELEDROGERIJA SRBIJE PRVI PUT NA KONFERENCIJI
GIRP-A
VIZIJA ZDRAVLJA 2020. – Pomeranje sa potpune ponude lekova ka
potpunoj ponudi usluga
Evropska asocijacija veledrogerija sa potpunim asortimanom
(GIRP) organizovala je 52. Skupštinu u Talinu,Estoniji, u periodu
od 4. do 8. juna 2011.godine na kojoj su učešće uzele članice
GIRP-a, predstavnici
asocijacija veledrogerija iz 31 zemlje. Skupštini je
prisustvovalo ukupno 136 delegata. Delegacija
Grupacijeveledrogerija PKS je prvi put učestvovala u radu, u
svojstvu punopravnog člana, a Farmalogist četvrti put u
svojstvu pridruženog člana.
Tekst: Mr Gordana Hašimbegović, PKS; mr ph. sci. spec. Lovorka
Nikolić, Farmalogist
Srpska delegacija na 52.GIRP konferenciji: Mr ph. spec. Miomir
Nikolić – Predsednik Grupacije veledrogerija PKS, mr ph. sci. spec.
Lovorka Nikolić – predstavnica Farmalogista, Monika Dercque-Pois –
Direktor GIRP-a,
Mr Gordana Hašimbegović – Sekretar Udruženja za trgovinu PKS, Mr
Rene Jenny – Predsednik skupštine GIRP-a
KONFERENCIJE
-
rija sa jedne strane i proizvođača lekova, apoteka,
pacijentadruštva sa druge strane, i sve to u uporedno sa drugim
modeli-ma distribucije (DTP - direktno ka apotekama i direktno
kalekarima koji izdaju lekove) koje neki proizvođači lekova
po-slednjih godina promovišu.
U pomenutim državama, dominantno je snabdevanje pre-ko
veledrogerija; u Italiji, Francuskoj i Holandiji drugi mo-deli
ditribucije rastu iz godine u godinu, a najveći procenat pro-meta
koji nije preko veledrogerija ima Velika Britanija (51 %).
Studija je pokazala da se tokom svake godine u ovih 6 ze-malja
odvije 4,5 milijardi transakcija između apoteka, veledro-gerija i
proizvođača, i da bi broj transakcija iznosio čak 99,4milijarde
godišnje, kada bi apoteke direktno naručivale od proiz-vođača, što
bi značajno povećalo troškove poslovanja, koje bimorali da plate
proizvođači, apoteke i pacijenti. Rezultati istra-živanja su
pokazali da je 85% apoteka zadovoljno snab-devanjem preko
veledrogerija, da je 72% apoteka nezado-voljno drugim načinima
snabdevanja, dok je u Velikoj Brita-niji čak 85% apoteka
nezadovoljno nametnutim, drugimnačinima snabdevanja, pre svega zbog
povećanja obaveza i po-sla koji moraju da odrade, zbog dugog
vremena isporuke le-kova i zbog nedovoljno transparetnih faktura,
što je indirek-tno povećalo troškove poslovanja apoteka.
Dr Walter je podsetila da veledrogerije pružaju dodatnuvrednost
drugim interesnim grupama i društvenoj zajednici:
• proizvođačima lekova pružaju punu podršku kod pušta-nja novog
proizvoda na tržište, a takođe i obezbeđujuefikasno povlačenje leka
sa tržišta;
• apotekama su veledrogerije dragocene, jer im pomažu
uorganizaciji marketinških akcija, kontinuiranih edukacija,obuka i
naravno, povlačenju leka sa tržišta
• pacijentima su veledrogerije takođe važne, jer čuvaju za-lihe
lekova i omogućvaju hitnu isporuku i dostavu
• veledrogerije su višestruko korisne i za celokupnu dru-štvenu
zajednicu, jer su pored značaja u lancu snabdevanja le-kovima,
veledrogerije angažovane i za prikupljanje farmaceut-skog otpada.
Štaviše, u prethodnim godinama ekonomske kri-ze, veledrogerije su
se pokazale kao stabilan segment privre-de, nisu sprovodile masovno
otpuštanje radnika i uredno susnabdevale tržište lekovima.
Veledrogerije imaju i značajnu finansijsku funkciju,
krozangažovanje obrtnog kapitala, što je nešto što ostali modeli
dis-tribucije ne nude. Veledrogerije finansiraju 11,5 milijardi
evrazaliha, u proseku na nivou 46 dana, čime avansno finansira-ju
celokupno tržište lekova, garantuju kontinuiranu snab-devenost i
time daju značajnu podršku novčanim tokovima(cash flow) socijalnog
osiguranja i, naravno apoteka.
Veledrogerije imaju i makroekonomski značaj za društve-nu
zajednicu, ne samo zato što direktno zapošljavaju građa-ne, već one
i indirektno povećavaju zaposlenost u dru-gim privrednim granama,
koristeći razne vidove energije, in-formacione tehnologije,
kupujući vozila, opremu za skladiš-ta i sl. Iznet je podatak da 1
evro investiran u sektor veledro-gerija donosi više od 2 evra u
ukupnoj privredi i da jedno ra-dno mesto u veledrogeriji otvara
2,08 novih radnih me-sta u drugim sektorima.
GIRP očekuje je da će finalni rezultati ove studije poka-zati da
je snabdevanje tržišta lekovima posredovano veledro-gerijama sa
potpunim asortimanom, sistem distribucije kojina duži period
omogućava održiv sistem snabdevanja lekovi-ma i da je to sistem
koji pruža najsnažniju podršku evropskimzdravstvenim sistemima.
oktobar 2011. 27
-
28 oktobar 2011.
52. GODIŠNJA KONFERENCIJA GIRP-a
Estonija je zemlja sa 1,3 miliona stanovnika i poznata jeu svetu
kao uspešna e-država. Projekat e-zdravstva je zapo-čet još 2002.
godine, a 2007. godine je donet zakon koji bli-že definiše prava
pristupa određenim vrstama podataka u cen-tralnoj bazi podataka,
ali uz pravo pacijenta da „zatvori“ svo-je podatke. Predviđa se da
do 2013. godine traje prikupljanjepodataka i dokumenata za
e-zdravstvo.
Elektronsko propisivanje recepata i izdavanje lekova za-živelo
tek 2010. i nagrađeno je kao najbolji projekat. Već u apri-
lu 2011. godine od ukupno izdatih recepata čak 82% bilo
jedigitalno. Cilj uvođenja elektronskog propisivanja bio je da
sesmanji birokratija pri propisivanju, da se poveća efikasnost,
dase poveća kontrola i da se pacijentima olakša.
Osnov e-zdravstva predstavlja digitalna lična karta, na ko-joj
se nalaze svi podaci o pacijentu, ukjučujući i zdravstveni kar-ton,
kao i potpuna povezanost (umreženost) svih zdravstve-nih radnika.
Pacijent može da ode kod bilo kog lekara, samlekar može videti
status zdravstvenog osiguranja pacijenta, me-
ELEKTRONSKO PROPISIVANJE LEKOVA NA RECEPT
ŠTA SE MOŽE ZAKLJUČITI IZ USPEHA ESTONIJE?
Redovno godišnje okupljanje članica GIRP-a svake godine održava
se u različitim zemljama. Uobičajeno je dasvaka zemlja-domaćin
predstavi sliku svog zdravstvenog sistema i njegove specifičnosti.
Domaćin 52. Godišnjekonferencije GIRP-a koja je održana od 5. do 7.
juna ove godine, bila je Estonija, zemlja poznata po brojnim e-
projektima, od kojih jedan od najznačajnih implementiran u
zdravstvu.
Tekst: mr ph. sci. spec. Lovorka Nikolić, Farmalogist; Mr
Gordana Hašimbegović, PKS
-
dicinsku istoriju pacijenta, terapiju koju je propisao bilo
kojidoktor, kao i kada je pacijent poslednji put podigao neki leki
koji je to konkretno lek bio u pitanju, u slučaju da je propi-san
po generičkom nazivu.
CENTRALNA BAZA PODATAKANajveći problem sa kojim su se u Estoniji
suočili je bila ve-
lika količina podataka u centralnoj bazi, koju nisu dobro
pred-videli i koja je usporavala sistem, što je i odložilo početak
im-plementacije.
U centralnoj bazi podataka se nalazi spisak svih licenci-ranih
apoteka, spisak svih licenciranih lekara i farmaceuta, kaoi spisak
svih lekova sa kodovima, koji pored naziva, oblika idoze, sardži i
veličinu pakovanja, referentnu cenu i status re-fundacije, tako da
u zavisnosti od dijagnoze bolesti, uzrasta pa-cijenta i drugih
kategorija zdravstvenog osiguranja, sistem samobračunava iznos
participacije. Ovo je značajno smanjilo gre-ške kod obračuna
participacije i broj zahteva za finansijkom
nadoknadom od strane lekara, na koju fond zdravstva ima pra-vo
zbog pogrešno obračunate participacije. Uvođenjem ovogsistema
lekari više nisu odgovorni za obračun participacije.
PROJEKAT E-ZDRAVSTVA ZNAČAJNOUNAPREDIO RAD
Farmaceuti u apotekama su zadovoljni uvođenjem elektron-skog
propisivanja lekova na recept, jer više ne moraju da tuma-če
različite rukopise, smanjena je količina podataka koju oni mo-raju
da unesu u sistem i olakšana je izrada faktura prema fondu.
Pacijent može lek podići u bilo kojoj apoteci, a
hroničnibolesnici mogu dobiti terapiju za do 6 meseci. Oni mogu
do-biti recept i tako što će pozvati lekara telefonom. Na
konfe-renciji je naveden primer pacijenta koji je lekaru
elektronskimputem poslao fotografiju svog deteta koje je dobilo
male bo-ginje i lekar je propisao terapiju, a da dete nije ni
video.
Kako su predstavnici iz Estonije istakli, jedina mana
ovogsistema je što ne možete da radite ako kod kuće ostavite svo-ju
identifikacionu karticu.
Država je takođe zadovoljna uvođenjem elektronskog pro-pisivanja
lekova na recept, jer su podaci koji se sada nalaze ucentralnoj
bazi dobra osnova za razne analize i omogućava-ju da eventualne
dalje reforme budu efikasne.
U planu je uvođenje medicinskih sredstava i neregistro-vanih
lekova, kao i puna primena e-propisivanja lekova na re-cepta.
oktobar 2011. 29
»U projekat su bili uključeni: Ministarstvo za so-cijalna
pitanja, Fond zdravstvenog osiguranjaEstonije, Grupacija
veledrogerija Estonije,Grupacija apoteka Estonije i lekari.
Glavni grad: TalinPovršina (u km2) 45 226Broj stanovnika: 1 340
127Gustina naseljenosti (km2) 29,6Jezik estonijskiMoneta: Evro €BDP
po glavi stanovnika: 23 100Broj veledrogerija sa potpunim
asortimanom: 5Broj javnih apoteka: 477Broj bolničkih apoteka:
26
Republika Estonija – osnovni podaci
-
30 oktobar 2011.
KONGRESI
Više nego zanimljiva i bitno drugačija lokacija održava-nja
ovogodišnjeg kongresa od onih u proteklim godinama tihoje nametala
pitanje da li će se i sam kongres razlikovati od pret-hodnih. Po
onome što smo mogli da čujemo i vidimo, ne zna-čajno, jer je već
nekoliko godina unazad fokus farmaceutskestruke na globalnom nivou
usmeren ka unapređenju kvalite-ta u svim segmentima rada farmaceuta
- od industrije do bri-ge za pacijenta.
Bezbednost pacijenata i uloga farmaceuta u timu sa leka-rima i
drugim zdravstvenim profesionalcima jeste oblast u ko-
joj je na kongresu bila prilika da se upoznamo sa
istraživanji-ma farmaceuta u različitim oblastima rada kako iz
razvijenihzemalja, Australije, Švedske, Engleske, tako i iz
nerazvijenihkao što su Brazil, Meksiko, Saudijska Arabija. Za mene
ličnobilo je interesantno istraživanje u Maleziji o značaju
uključi-vanja farmaceuta u nacionalni program borbe protiv
tuberku-loze, sa posebnom brigom za pacijente koji kao osnovnu
bo-lest imaju dijabetes.
Sekcija za javne apoteke, prošle godine na kongresu u Li-sabonu
u ”pre satelit” simpozijumu, obrađivala je nove biznis
HAJDERABAD–INDIJA
SVETSKI KONGRES FARMACEUTAOve godine 71. Svetski kongres
farmaceuta u organizaciji FIP održan je u gradu Hyderabadu,
prestonici
države Andra Pradesh u Indiji u periodu od 3. do 8. septembra.
Kongres je otvorila predsednica Indije gospođaPatibha Devisingh
Patil, koja je na taj način promovisala skup i istakla njegov
veliki značaj za svetsku, ali i
indijsku stručnu farmaceutsku javnost. Kongresu je prisustvovalo
više od 2000 registrovanih učesnika.
Piše: Vukica Kocić-Pešić
-
modele apoteka sa ciljem da se promovišu nove usluge u
apo-tekama javnog tipa. Inovativni forum o biznis modelima u
apo-tekama ove godine uključen je u redovan program kongresai
planira se da sledeće godine u Amsterdamu bude završen ja-snim
porukama farmaceutima da se bore za nove usluge u ja-vnim
apotekama, koje će biti plaćene. Tokom dve sesije pri-kazani su
održivi modeli finansiranja novih usluga u apote-kama, pre svega od
strane samih korisnika.
Posebno je bilo interesantno istraživanje u Engleskoj kojeje
organizovala vlada u saradnji sa Nacionalnim udruženjemfarmaceuta.
Cilj istraživanja bio je da se izračuna cena farma-ceutske usluge u
različitim tipovima apoteka. Formula je bilavrlo složena i
obuhvaćeno je dvadeset sedam različitih krite-rijuma. Istraživanje
je pokazalo da državu najmanje košta far-maceutska usluga u
nezavisnim malim apotekama, što je obra-zloženo nemogućnošću
evidencije svih troškova i aktivnostifarmaceuta, ali i smanjenjem
troškova logistike, koji su indi-vidualnim apotekama najmanji.
Farmaceutska usluga u indi-vidualnoj apoteci košta 2,68 funti, u
manjim apotekama kojesu van lanca apoteka 2,85 funti, u apotekama
koje su organi-zovane u lance 4,84 i u apotekama u supermarketima
3,20 fun-ti.
Na osnovu raspoloživih sredstava, broja apoteka i cene uslu-ge
farmaceuta, vlada će doneti odluku o sklapanju ugovora sapojedinim
apotekama.
Pošto se dugo bavim kvalitetom u apotekarstvu za meneznačajna
sesija odnosila se na izgradnju bezbednije usluge uapotekama i
alate koji se koriste za unapređenje usluge i bez-bednost
pacijenata. U okviru ove sesije najupečatljiviji utisakostavilo je
izlaganje koleginice iz Danske iz Udruženja za bez-bednost
pacijenata, koja je govorila o postavljenim standar-dima za
akreditaciju apoteka, koji su obavezni za sve apote-ke sa rokom od
četiri godine za implementaciju!
Značajna promena od 1.1.2012. godine desiće se u Ho-
landiji, gde će farmaceuti biti plaćeni na osnovu usluge
far-maceutske zdravstvene zaštite koju će pružati svojim
korisni-cima u apotekama. Holandija je prva zemlja u Evropskoj
uni-ji koja će uvesti ovakav sistem finansiranja apoteka. O nači-nu
praćenja i evidentiranja postavljenih standarda za unapre-đenje
kvaliteta i bezbednost pacijenata govorila je koleginicaiz
udruženja farmaceuta. Posebno je značajno naglasiti da jeza
uspostavljanje merenja usluge farmaceuta korišćen Dona-bedianov
model, koji se zasniva na praćenju i merenju struk-ture, procesa i
ishoda intervencije farmaceuta. Standardi su svr-stani u tri grupe:
Prva grupa je razvijana u saradnji sa inspek-cijom i odnosi se na
strukturu (prostor, oprema, kadar), Dru-gu grupu standarda definišu
fondovi osiguranja. Standardi seodnose na sertifikovan sistem
upravljanja kvalitetom u apo-teci, bezbedne lekove i
farmakoterapiju i komplijansu. Trećagrupa standarda definisana je
za korisnike/pacijente, odnosnomerenje njihovog zadovoljstva.
Merenje svih standarda obez-beđeno je posredstvom informacionog
sistema. Trenutno je upostupku izrada vodiča koji će pomoći
farmaceutima da pri-menjuju standarde i da ih mere na adekvatan
način.
Ovakav model finansiranja usluge farmaceutske zdrav-stvene
zaštite jedinstven je i nadam se da ćemo na narednimkongresima moći
da čujemo kakvi su rezultati i iskustva ko-lega iz Holandije. Na
osnovu iskazanih rezultata apoteke ćese porediti, a prvih deset će
država posebno finansijski sti-mulisati.
oktobar 2011. 31
»Hyderabad, je jedan od lepših indijskih gradova sa okoosam
miliona stanovnika i značajno je manji u odnosuna Delhi ili Mombaj.
Upravo ovde, veliki kontrast, inačeprisutan u svim gradovima Indije
manje je primetan i gradodaje utisak moderne metropole sa delom
grada u komese nalazio i sam kongresni centar. Veliki broj
modernihzgrada u tom delu grada prilično se razlikuje od starogdela
grada, poznatog i kao Charminar.Prepoznatljiv znak Hyderabada jeste
statua Bude u je-zeru koju zovu Tank Bond. Na mene je
najupečatljiviji uti-sak ostavio Salarjung muzej sa mnoštvom
različitiheksponata i pritom veoma jednostavan. Kada vidite
je-dinstven Hindu hram u belom mermeru Birla Mandir za-boravite
ponekad neprijatno okruženje svakodnevnog ži-vota običnih ljudi u
Indiji.Biti u Hyderabadu a ne otići u poznati Paradise Corneri ne
probati Hyderabad biryni, njihovo poznato jelo, je kaoda niste ni
bili u Hyderabadu. Moram priznati da sam uži-vala u indijskoj hrani
koju sam probala od svetski poz-natog Quba bara u Delhiju do ručka
na ulici sa vozačemtuk tuka. Na mene je Indija ostavila izuzetan
utisak svo-jim prelepim hramovima, ali ostaje osećaj
neprijatnostikada se sagleda način života običnih siromašnih
ljudi
-
www.remescar.rs
Zarastanje rane se završava formiranjem ožiljka, koji nakon
opsežnogremodelovanja, daje približnu (ali nikad istu) strukturu i
funkciju, ko-ju je koža imala pre povrede.
Najvidljiviji tipovi ožiljaka su hipertofični i keloidni. Za
njih je karakte-ristična dugotrajna i prekomerna proliferacija
fibroblasta i nakuplja-nje kolagena (fibroza).
Ožiljci
Remescar je inovativni silikonski stik dizajniran za tretman
starih i novih ožiljaka.Jedinstveni aplikator sa jakim aktivnim
svojstvima ostavlja tanak, neprimetan polupropustljiv film koji
ograničava kros-kontaminaciju, omo-gućava jednostavnu i brzu
primenu i direktno delovanje aktivnih sastojaka na ožiljak.
Inovacija u tretmanu ožiljaka
Mehanizam dejstva1. Silikon
• HIDRATACIJAMehanizam dejstva silikona se zasniva naokluziji i
hidrataciji ožiljnog tkiva. Međutim,stepen okluzije je od presudnog
značaja zaefikasan tretman i on mora biti optimalan.Takođe,
hidriranost kože može da moduli-še efekat keratinocita na
fibroblaste u ko-ži i da tako smanji produkciju kolagena.Silikon
ima vodeću ulogu u tretmanu oži-ljaka, jer za razliku od drugih
preparata onomogućava okluziju optimalnog stepena ito na vrlo
efikasan način. Silikonski film stva-ra polupropusnu barijeru koja
omoguća-va koži da diše, a smanjuje gubitak vlageevaporacijom tako
da je koža hidrirana.
Blago povećanje temperature kože podokluzijom, takođe može da
utiče na pove-ćanje aktivnosti kolagenaze, enzima koji raz-građuje
kolagen.
• ZAŠTITA Film koji se formira stvara mikrookruženjekoje pomaže
u pružanju zaštite ožiljnog tki-va od spoljašnjih patogena, kao i
hemijskihi fizičkih uticaja. Ovakvo okruženje omogu-ćava pravilnije
formiranje kolagena.
Sve ovo dovodi do modulacije stvaranjakolagena i povećanja
prokrvljenosti na tre-tiranom području, što je i potvrđeno
intra-kutanom spektrofotometrijom. Pri tome si-likon ublažava
simptome kao što su crve-nilo, preosetljivost, zatezanje i svrab
kože.
2. UV zaštita – SPF 15
Ustanovljeno je da UV radijacija smanjuje brojćelija imunog
sistema u koži pa i njenu spo-sobnost da reaguje na traumu što
dovodi doodloženog zarastanja. Zbog toga se pridajeveliki značaj UV
zaštiti kod postoperativnihpacijenata i u vezi sa tim je
preporučljivo dase ožiljak štiti od UV zraka najmanje 6
me-seci.
Međutim, iako su UV-B zraci jedna od najštet-nijih komponenti
sunčevog zračenja, UV-Azraci su odgovorni za brojne morfološke i
bio-hemijske procese koji dovode do fotostare-nja kože. Zbog toga
je jako važno da zašti-ta od sunca bude širokog spektra.
Remescar sadrži 2 TIPA UV FILTERA:1. Butil
metoksidibenzoilmetan
(avobenzon) - jedan od najsnažnijihUV-A filtera, koji je odobren
i nalazi sena evropskoj pozitivnoj listi.
2. Titan dioksid - jedan od najčešće kori-šćenih neorganskih
UV-B filtera.
3. Polivinil pirolidon (PVP) /polivinil alkohol (PVA) i
beta-glukan
U pitanju su supstance koje zahvaljujući ve-likoj molekularnoj
masi ne prodiru kroz slo-jeve kože i imaju sposobnost da
formirajuefikasan film, koji pruža koži zaštitu odspoljašnjih
uticaja. Kombinacija sintetskih po-limera (PVP, PVA) i biološkog
makromoleku-la (beta-glukana) daje odgovarajuća meha-nička svojstva
filmu koji je biokompatibilansa kožom. Oni omogućavaju pravilno
izba-lansiranu hidrataciju što ubrzava proceszarastanja rana i
poboljšava funkcije kože,bez stvaranja preterano vlažnog
okruženjakoje može da poveća rizik od bakterijske in-fekcije.
Polimerni film takođe poseduje svojstva kaošto su elastičnost,
transparentnost i nizak ste-pen propuštanja vlage, a pri tome je i
nepro-pusan za bakterije i lako se uklanja, neošte-ćujući
obnovljenu kožu.
Proizvođač:Sylphar NV, Belgija
Nosilac dozvole:Adriatic Distribution d.o.o. Beograd,
Ljubostinjska 2/C5, 11000 Beograd, Srbija
Broj rešenja: 515-02-0607-11-001 od
[email protected]
Ožiljak je fibrozno tkivo koje nastaje kao posledica biološkog
procesa zarastanja povrede na koži ili na nekom drugom tkivu.
-
NOVO
OŽ
SMANJUJE VIDLJIVOST
STARIH I NOVIH ILJAKA
Remescar je inovativni silikonski stik za tretman ožilja-ka.
Smanjuje vidljivost starih i novih ožiljaka koji su po-sledica
povreda, operacija, opekotina, akni i strija.
Jedinstveni aplikator sa jakim aktivnim svojstvima ostavlja
tanak, neprimetan film, koji podstiče zaceljivanje.
Može da se koristi na svim delovima lica i tela. Pogodan je i za
tretman ožiljaka kod dece starije od godinu dana.
Broj rešenja: 515-02-0607-11-001
Samo za stručnu javnost www.remescar.rs
U APOTEKAMA
SRB.
23.P.
C.V3
.11.
09.
© 2
011
Adria
tic B
ST d
.o.o
.
Des
ign:
LO
GO
LOG
A
-
34 oktobar 2011.
REPORTAŽA
Znali smo da se Republika Indija sastoji iz 28 država u ko-jima
se govori čak 23 različita jezika sa gotovo 300 dijaleka-ta, u šta
smo se neposredno po sletanju i uverili. Na aerodro-mu su nas
sačekali nasmejani i izuzetno gostoljubivi vodiči,ali bez obzira na
to što je engleski jedan od službenih jezikau ovoj zemlji,
povremeno ih je, da li zbog visoke temperatu-re od 40ºC, velike
vlažnosti od 93%, ili subjektivnog osećajada nam nedostaje
kiseonika, bilo veoma teško razumeti. Ipaku Indiji, slike uglavnom
govore više od reči.
INDIJA – ZEMLJA KONTRASTAPrvi kontakt sa svakodnevnim životom u
Indiji usledio je veo-ma brzo.Vožnja rikšama kroz lokalnu pijacu
naterala nas je dapoverujemo u inače fascinantnu činjenicu da prema
poslednjempopisu stanovništva iz 2011. godine u Indiji živi 1,2
milijar-de stanovnika, sto čini gotovo petinu svetske populacije.
Me-đutim, iako se na listi najbogatijih ljudi na svetu, nalazi
višeod 30 milijardera iz Indije, čak 70% stanovništva je
siroma-šno, a gotovo polovina njih ima mesečne prihode od samo
11
KONGRES FARMACEUTA U KOLEVCI CIVILIZACIJE
INDIJA – ZEMLJA RAZNOLIKOSTIPripreme za taj daleki put počele su
nekoliko meseci pre polaska sa željom da kolegama iz celog
sveta
predstavimo rezultate naših različitih istraživanja iz
svakodnevne prakse, kao i željom da se upoznamo sanjihovim
problemima i dostignućima iz oblasti farmacije, a usput i upoznamo
ovu mističnu zemlju o kojoj smopuno toga čuli. Međutim, koliko god
da smo se dobro informisali pred put, ipak smo ostali zatečeni onim
što smo
tamo videli i doživeli.
Piše: dipl. ph. spec. Snežana Živanović, Apoteka Užice
-
dolara. U starom delu grada milijardere nismo videli, ali
zatojesmo, hotele za 1 dolar, prosjake, uporne prodavce
najrazno-vrsnijeg nakita, knjiga i tekstila, osetili mirise vlage,
jasminai karija iz preteče “fast food” restorana, gde na licu mesta
iz ka-veza odaberete svežu piletinu, koju vam ljubazni prodavci
nalicu mesta spreme i serviraju.
U Indiji se kao i u Britaniji vozi levom stranom, ali zapra-vo
vozi se i desno i levo i kroz sredinu i jedini je cilj da se
kre-ćete unapred. Svi trube, svi učestvuju u svemu, opominju,
pre-tiču s bilo koje strane, ali nema nerviranja. Uprkos stalnom
hao-su, uprkos očajnom stanju puteva i šarolikoj skupini učesni-ka
– od pešaka, automobila, kamiona, autobusa, motora i tuk-tukova, do
krava, a povremeno i kamila, ceo se proces na našusreću odvijao bez
ikakvih incidenata.
Na putu do Hajderabada zastali smo u Jaipuru, gradu poz-natom po
roze fasadama, tvrđavi Amber, Palati ogledala... Bezobzira na sva
prirodna bogatstva i plodnu zemlju, kao i po-datak da se čak
polovina stanovništva koja živi u ruralnim po-dručjima bavi
poljoprivredom, Indija je još uvek zemlja glad-nih. Sa jedne strane
glad i nemaština, a sa druge podaci da seu Indiji beleži najbrži
razvoj u oblasti kako hemijske tako i far-maceutske industrije.
Posle napornih i čudesnih dana provedenih u putu krozsevernu
Indiju, stigli smo u Hyderabad. Ovaj grad podseća na
evropske prestonice: moderne zgrade, uređene ulice,
blistavitržni centri i veliki broj škola i univerziteta.
TOPAO DOČEK DOMAĆINAU kongresnom centru dočekali su nas ljubazni
domaćini, stu-denti farmacije, kao i kolege iz Udruženja farmaceuta
Indi-je. Kroz prijatan razgovor i šetnju po kongresnom centru
upoz-nali su nas sa sistemom obrazovanja i farmaceutske prakse
unjihovoj zemlji. Iako su Indijski zakoni, propisi i socijalni
pro-grami među najboljima u svetu, njihova implementacija u pra-ksi
ponekad se čini kao “Sizifov posao”. U naporima da se sma-nji broj
nepismenih koji se kreće od 28% do čak 34%, drža-va je obezbedila
besplatno osnovno školovanje, besplatne udžbe-nike i jedan
besplatan obrok u školama. Dalje usavršavanje seobavlja kako na
privatnim, tako i na državnim univerzitetima,sa velikim razlikama
kako u organizaciji i kvalitetu nastave,tako i u cenama. Sam
program obrazovanja farmaceuta je od2006 godine najsličniji našem.
Nakon petogodišnjih studijamladi farmaceuti se opredeljuju za rad u
javnim ili bolničkimapotekama, odnosno nastavljaju da se bave
naučno-istraživa-čkim radom na matičnim univerzitetima ili u
savremenim la-boratorijama farmaceutskih kompanija i fabrika.
Kao i u Srbiji, za rad u javnim apotekama neophodno
jeposedovanje licence za rad. Činjenica da u Indiji ne postoje
oktobar 2011. 35
-
državne apoteke, niti uopšte besplatni sistem
socijalnogzdravstvenog osiguranja, dodatno doprinosi značajnoj
ulozifarmaceuta i apoteke kao najdostupnije zdravstvene ustano-ve.
A biti farmaceut u Indiji, zemlji u kojoj su još uvek u ve-likom
procentu prisutne bolesti o kojima se u ostalim delo-vima sveta
može pročitati samo u stručnoj literaturi, nije ni-malo lak posao.
Na samom kongresu kolege iz prakse su nampredstavile sve probleme
sa kojima se susreću pri implemen-taciji Dobre apotekarske prakse u
različitim tipovima apote-ka, klasičnim apotekama, ajurveda i
homeopatskim apoteka-ma. Slušajući i gledajući naše usmene i poster
prezentacije, iskre-no su nam se divili u želji da i oni u što
skorijem roku, nakonprevazilaženja elementarnih problema, počnu da
sprovode ta-kve vrste istraživanja u svojoj praksi.
SRPSKI FARMACEUTI ZAPAŽENIKao jedna relativno mala zemlja, kakva
je Srbija, ove go-
dine se možemo pohvaliti sa čak 15 poster i jednom
usmenomprezentacijom, kojima smo se stručnoj javnosti predstavili
nakongresu.
Kolege iz celog sveta mogle su se upoznati sa izuzetno
za-nimljivim rezultatima istraživanja prezentovanih poster
pre-zentacijama:
• uloga i mogući uticaj kliničkih farmaceuta na raciona-lnu
potrošnju antibiotika u Kliničkom centru Srbije,
• rezultati farmakoekonomske analize tima kliničkih far-maceuta
iz Univerzitetske bolnice Narodni front iz Beogra-
da, kao i kolega iz Kliničkog centra Vojvodine i specijalne
bol-nice “Dr Slavoljub Bakalović” iz Vršca,
• poboljšanje kvaliteta usluge nakon implementacije ISO9001 u
javnim apotekama Srbije - Vukica Kocić Pešić,
• rezultati iz oblasti toksikologije Zavoda za toksikologi-ju
“Akademik Danilo Soldatović” Farmaceutskog fakulteta
izBeograda,
• opravdanost propisivačkih navika lekara i primene an-tibiotika
i NAIL u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - ApotekaNovi Sad,
• istraživanje iz oblasti stabilnosti magistralnih preparata-
Apoteka Sombor,
• stepen adherence kod pacijenata koji boluju od osteopo-roze -
Apoteka Lekovita Mladenovac,
• poštovanje preporuka farmaceuta i lekara pri primeni in-sulina
- Apoteka Kraljevo,
• rezultati istraživanja o kvalitetu stručnog rada farmaceu-ta i
proveri stepena komlianse kod gerijatrijskih pacijenata sahroničnom
terapijom – Apoteka Užice (usmena prezentacija).
I dok smo prolazili poslednju rigoroznu carinsku kontro-lu, još
jednom smo razmenili poglede zahvalnosti sa svojimdomaćinima koji
su učinili da ovo putovanje ostane utisnutou našim sećanjima. A
crvena tačka koju su utisnuli na našimčelima i u našim srcima uvek
će nas podsećati da bez obzirana veličinu problema sa kojima ćemo
se sretati, kanalisanjempozitivne energije uz obavezan osmeh svaki
problem posta-je rešiv, a svaka prepreka stepenik do sigurnog
uspeha.
REPORTAŽA // INDIJA – ZEMLJA RAZNOLIKOSTI
36 oktobar 2011.
-
1. ŠTA JE DISPEPSIJA?Dispepsija je širok pojam u
gastroenterologiji i jedan od vrlo če-
stih razloga zbog kojih se pojedinci odlučuju na samolečenje.
Radise o grupi simptoma koji mogu biti: nelagoda u gornjem dijelu
ab-domena, gorušica, bol iza grudne kosti, bol u gornjem delu
trbuha,mučnina, povraćanje, nadutost, rana sitost (osjećaj punoće),
obil-no podrigivanje, regurgitacija ili anoreksija (gubitak
apetita).
2. KOJE BOLESTI DOVODE DO DISPEPSIJE ?Najčešće bolesti koje
uzrokuju dispepsiju su: gastroezofageal-
na refluksna bolest (GERB) i peptički ulkus (želučani ili
duodenalni).Nešto ređi uzrok nastanka dispepsije su bolesti žučnih
puteva, te bo-lesti pankreasa (žučni kamenci, hronična upala
pankreasa i sl.).
3. ŠTA JE ULKUSNA BOLEST?Ulkusna bolest se karakteriše
ograničenim dubljim ošteće-
njem sluznice digestivnog trakta. Najčešće se javlja u želucu
ili dva-nestopalačnom crevu (početnom delu tankog creva). Javlja se
u 5do 10 posto opšte populacije. Najčešći uzrok ulkusne bolesti je
in-fekcija Helicobacterom pylori ili uzimanjem nesteroidnih
antireumat-skih lekova (NSAIL). Iako bolesnici s ulkusnom bolešću
mogu imatičitav niz simptoma najčešća je bol u gornjem dijelu
trbuha. Više odpolovine bolesnika budi se noću zbog bolova.
Najčešće komplika-cije bolesti su krvarenja.
S obzirom na etiologiju bolesti, lečenje ulkusne bolesti
sprovo-di se kombinacijom antiulkusnog leka i dva antibiotika uz
prethodnodokazivanje infekcije na Helicobater pylori.
4. ŠTA JE GERB?Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
je patološko stanje uzrokovano refluksom(vraćanjem) želučanog
sadržaja u jednjak.Kod velikog broja bolesnika (do 50 %)GERB se
manifestuje samo subjektiv-nim simptomima koji značajno utiču
nakvalitet života bolesnika, dok endo-skopskim pregledima (npr.
gastro-skopija) nije moguće naći patološkaoštećenja sluznice
jednjaka. U tom slu-čaju govorimo o funkcionalnom po-remećaju
(endoskopski negativanili ne-erozivni GERB).
Ukoliko refluks želučanog sadr-žaja uzrokuje i oštećenje
sluznice je-dnjaka govorimo o GERB-u praćenimorganskim promenama
jednjaka(endoskopski pozitivan ili erozi-vni GERB).
Kod bolesnika s dugotraj-nim, čestim i težim oblikom bo-lesti
može doći i do razvoja ade-nokarcinoma jednjaka.
5. MOŽE LI SE NA OSNOVU SIMPTOMA POSTAVITI DIJAGNOZA BO-LESTI
KOJA UZROKUJE DISPEPSIJU?
Na osnovu prisutnih simptoma vrlo je teško postaviti
pouzdanudijagnozu bolesti koja je uzrok dispepsiji. To je zbog toga
što se raz-ličite bolesti mogu klinički manifestovati istim
simptomima koji suu pravilu nedovoljno specifični i često se
preklapaju. S obzirom daje gorušica dominantan simptom GERB-a, GERB
je ujedno i jedini uzrokdispepsije koji je sa velikom pouzdanošću,
moguće dijagnostikova-ti na temelju simptoma. 6. KOLIKO LJUDI PATI
OD GERB-A?
GERB je bolest razvijenog zapadnog sveta dok je u
nerazvijenimzemljama slabije prisutna. Zadnjih godina zabležen je
značajan po-rast obolelih koji gotovo da doseže razmere epidemije.
Smatra se dačak 20-40% inače zdrave populacije zapadnih zemalja ima
povre-mene simptome GERB-a, a čak 7-10% populacije ima gorušicu,
ina-če vodeći simptom GERB-a, svaki dan.
7. ZAŠTO NASTAJE GERB?GERB nastaje zbog smanjenog napetosti
donjeg sfinktera jednja-
ka, mišićnog prstena koji sprečava vraćanje želučanog sadržaja u
je-dnjak. Stoga dolazi do učestalih i produženih epizoda refluksa
že-lučanog sadržaja u donji deo jednjaka, što može dovesti do
ošteće-nja jednjaka i/ili pojave simptoma. Drugi uzroci nastanka
GERB-a mogubiti usporeno pražnjenje želuca, poremećeno pražnjenje
jednjaka,prekomerno lučenje želučane kiseline i hijatusna
hernija.
8. KOJI SU KLINIČKI SIMPTOMI I ZNAKOVI GERB-A?U više od 75%
bolesnika s GERB-om u kliničkoj slici dominantan
je simptom gorušica. Vrlo je često udružena s regurgitacijom.
Dis-pepsija u kojoj dominira gorušica obično je dovoljna za
dijagnozu GERB-
a. Simptomi se u pravilu povuku nakon terapije antacidima,
odno-sno primenom lekova koji smanjuju lučenje želučane kiseline
kao
što su H2 antagonisti ili inhibitori protonske pumpe. Nažalost
če-sti su recidivi bolesti.
U neuobičajene simptome i znakove bolesti koji mogu
bitiposledica refluksa želudačnog sadržaja ubrajamoastmu, udisanje
želučanog sadržaja, bol u prsima,
hroničnu upalu glasnih žica, hronični kašalj, promuklost,erozija
zuba, pojačano lučenje sline i štucanje.
Uobičajeni simptomi•gorušica
•regurgitacijaNeuobičajeni simptomi
•astma•udisanje želučanog sadržaja - aspiracija•bol iza grudne
kosti•hronična upala glasnica•hronični kašalj i napadaji
kašlja•promuklost•erozije zuba•pojačano lučenje sline•štucanje
ZDRAVSTVENI VODIČ
KRATKI VODIČ KROZ ŽELUDAČNE PROBLEME
oktobar 2011. 37
-
9. ŠTA JE GORUŠICA ?Gorušica je osećaj žarenja (gorenja,
pečenja) koji se širi iz želu-
ca ili donjeg dela grudi prema vratu. Ona je često provocirana
kon-zumiranjem određene vrste hrane, saginjanjem, napinjanjem ili
le-žanjem.
Gorušica je dominantan simptom GERB-a. Vrlo je često udruže-na
sa regurgitacijom (vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak).
Procenjuje se da se u 20 do 40 posto populacije povremeno
jav-ljaju simptomi gorušice, dok se u 7 do 10 posto oni javljaju
dnevno,a 15 posto mesečno. Samo 25 do 30 posto populacije koja pati
odtegoba gorušice koristi neki antacid.
9A. ŠTA JE REGURGITACIJA?Regurgitacija je vraćanje želučanog
sadržaja u jednjak i često je
udružena s neugodnim ukusom gorčine u ustima. Najčešće se
jav-lja nakon obilnog obroka i obično se događa u ležećem
položaju.
10. KOJE BOLESTI MOGU BITI POVEZANE S GERB-OM?GERB se najčešće
javlja kao zasebna bolest, ali u pozadini
mogu biti bolesti i stanja kod kojih je povišen pritisak unutar
trbu-šne šupljine kao što su debljina i trudnoća, zatim bolesti kod
kojih jeotežano i produženo pražnjenje jednjaka i želuca (šećerna
bolest, duo-denalni ulkus, karcinom želuca i jednjaka, autoimune
bolesti i sl.). Ta-kođe upotreba nekih lekova kod srčanih bolesnika
(na primer., ni-trati, antagonisti kalcijuma koji smanjuju pritisak
donjeg sfinktera je-dnjaka) ili nesteroidnih antireumatika kod
reumatoloških bolesti mogudovesti do GERB-a.
11. KAKO BOLESNIK SA GERB-OM SAM SEBI MOŽE POMOĆI?Kliničko
iskustvo sugeriše da kod osoba s blagim simptomima,
promene životnih navika mogu pomoći u rešavanju tegoba. Tu
ubra-jamo:
• izbjegavati obroke 2-3 sata pre spavanja, • izbegavati obilne
obroke i pijenje većih količina tečnosti, • izbegavati hranu
odnosno namirnice za koje na temelju ličnog
iskustva bolesnik zna da pogoršavaju njegove tegobe (začinje-na
i masna hrana, čokolada, luk, sok od narandže...),
• spavati s podignutim uzglavljem kreveta, • smanjiti pušenje,
pijenje alkohola, kafe i gazira-
nih pića, • izbegavati tesnu odeću, • smanjiti prekomernu
telesnu težinu, • ne vežbati neposredno nakon obroka, • izbegavati
podizanje težih tereta, sagi-
njanje i dugotrajno savijanje pri obavlja-nju poslova,
• izbegavati lekove koji smanjuju napetostdonjeg sfinktera
jednjaka, usporavaju pražnje-nje želuca (nitrati, teofilin,
antiholinergici,oralni kontraceptivi, blokatori kalcijumskihkanala)
ili mogu ošteti sluznicu jednjaka (ace-tilsalicilna kiselina,
nesteroidni antireuma-tici).
12. KOME LEKAR MOŽE ODREDITI TERAPIJU?Osobe koje se dolaze kod
lekara pi-
tajući za savet, u pravilu imaju blaže, po-vremene tegobe ili
tegobe koje suprisutne tek kraće vreme. U ovim slu-čajevima, lekar
će u razgovoru s bole-snikom razlikovati simptome koji su
pogodni za samolečenje, od onih koji zahtevaju lečenje pod
kontro-lom lekara. Za bolesnike sa blažim i povremenim tegobama i
tego-bama koje su prisutne tek kraće vreme preporučiće
simptomatskoliječenje lekovima koji se nalaze u slobodnoj prodaji
(over thecounter/OTC) i dati preporuke za promenu životnih navika
(ukolikoje potrebno).
13. KADA SE BOLESNIK MORA JAVITI LEKARU NA DALJU OBRADU?Postoje
simptomi koji upućuju na teži oblik bolesti i zahtijevaju
detaljniju obradu od strane lekara. Stoga je u sledećim
slučajevimapotrebno se obratiti lekaru.
• učestale tegobe (više od 2 dana u nedelji) • ozbiljne tegobe
(utiču na normalno obavljanje životnih aktiv-
nosti) • tegobe koje ne prolaze usprkos terapiji • tegobe koje
se učestalo ponavljaju • postojanje alarmantnih simptomima ( jaka
bol koja bitno uti-
če na kvalitet života, krvarenje iz probavnog trakta -
povraća-nje krvi ili stolica crne boje, anemija, učestalo
povraćanje, zna-čajan gubitak tjelesne težine, otežano i bolno
gutanje hrane,palpatorni nalaz opipljive mase u trbuhu)
• postojanje neuobičajenih simptomima (astma, udisanje
želu-čanog sadržaja – aspiracija, bol iza grudne kosti, hronična
upa-la glasnih žica, hronični kašalj i napadi kašlja, promuklost,
ero-zija zuba, pojačano lučenje sline, štucanje)
• stariji bolesnici (više od 50 godina) kod kojih se prvi put
javlja-ju značajnije tegobe
Alarmantni simptomi• jak bol koji bitno utiče na kvalitet
života• krvarenje iz digestivnog trakta (povraćanje krvi, stolica
crne
boje)• anemija• učestalo povraćanje• značajan gubitak tjelesne
težine• otežano i bolno gutanje hrane
• palpatorni nalaz opipljive mase u trbuhu
14. ŠTA SU ANTACIDI?Antacidi su lekovi koji neutralšu želudačnu
kiseli-
nu i na taj način povišuju pH u želucu te povećavajunapetost
donjeg sfinktera jednjaka. Delovanje an-tacida nastupa vrlo brzo,
ali je kraćeg trajanja, pa suprikladniji za lečenje onih bolesnika
kod kojih je po-
trebno postići trenutni efekat. An-tacidi se mogu uzimati
nekoliko puta
tokom dana (4-6 puta), sve do nestan-ka tegoba (ili najduže do
dve nedelje).
15. GASTALGastal je često korišteni antacid.
Povećanu kiselost želučanog sokasmanjuje do fizioloških
vrednosti (pH
3-5) omogućujući normalan pro-ces varenja bez naknadne
hiperse-krecije. Antacidno delovanje na-stupa odmah nakon upotrebe,
a tra-je dva do tri sata. Ukus mu je blag,napepermint,i tablete
treba polako ra-stapati u ustima, a ne gutati cele.
Dr Branislav Avdalović
ZDRAVSTVENI VODIČ / KRATKI VODIČ KROZ ŽELUDAČNE PROBLEME
38 oktobar 2011.
-
40 oktobar 2011.
REPORTAŽA
PRIVATNA ROBNA MARKA (PRIVATE LABEL) –»BREND« KOJI JE U
PORASTUViše od 26 godina PLMA (Udruženje proizvođača
privatnihrobnih marki) organizuje internacionalni izložbeni sajam
»Svetprivatnih robnih marki«, koji spaja proizvođače i prodavce
(naj-veće trgovinske lance) sa ciljem da se stvore kontakti,
promo-višu ideje i novi proizvodi. Proizvođači svoj interes u
učešćuna sajmu nalaze u predstavljanju svojih proizvoda čitavom
sve-tu, dok prodavci, koji posete sajam, žele da svojim brendom
zauzmu što jaču poziciju u međunarodnoj trgovini. Nekada su samo
prodavci prehrambenih proizvoda, na
proizvode stavljali naziv svoje robne marke, sada je ovaj vid
pla-siranja proizvoda vezan za sve vrste robe (kozmetiku,
dijete-tiku, garderobu, nameštaj...). Svi oni teže da pomoću
svojihmarki stvaraju konkurentsku prednost i jedinstvenost i
takopovećaju lojalnost kupaca, a time i profitabilnost. Zemlje
li-deri u prodaji privatnih robnih marki u Evropi jesu: Francu-ska,
Nemačka, Španija, Holandija i Belgija. Ali trend proda-
ESENSA NA MEĐUNARODNOJ IZLOŽBI
»SVET PRIVATNIH ROBNIH MARKI«Još uvek nedovoljno zastupljene na
tržištu Srbije, ali veliki trend u Evropi i svetu, privatne robne
marke
(private label) predstavljaju način da potrošači izaberu
najbolji kvalitet po najpovoljnijim cenama.
Piše: Ivana Nikolić
-
je robe pod privatnom robnom markom, širi se sve brže i
stru-čnjaci iz oblasti prodaje prognoziraju ovoj robi sve većiuspeh
i bolju prodaju u budućnosti.
Danas, kada svest potrošača uz medije i putovanja posta-je sve
veća, kada potrošač zahteva da za svoj novac dobije pra-vi
kvalitet, potreba tržišta nikada nije bila veća za naprednimidejama
i novim proizvodima.
Ovaj trodnevni sajam predstavlja pravo mesto da se na-pravi prvi
korak u saradnji svihkompanija (proizvođača i kupa-ca) koji žele da
se šire, napredu-ju i koji poštuju potrebe svojihkorisnika i žele
da im ponudesamo najbolje.
U maju 2011, sajam je odr-žan u RAI izložbenom centru,u
Amsterdamu, izložbenomprostoru koji se smatra jednimod najboljih na
Svetu. Na saj-mu je bilo više od 3 600 izlož-benih štandova,
nastupili suproizvođači iz 70 zemalja, a ceoprostor je bio izdeljen
na 42 na-cionalna i regionalna paviljona.
ESENSA MEĐUIZLAGAČIMA IZ SRBIJEAgencija za strana ulaganja
ipromociju izvoza Srbije (SIE-PA) organizovala je nastup sr-pskih
firmi na ovom najznačaj-nijem svetskom sajmu robnihmarki. Od
velikog broja proiz-vodnih kompanija iz Srbije,zainteresovanih da
učestvuju na ovom prestižnom sajmu, oda-brano je 9 proizvođača koji
su na zajedničkom štandu pred-stavili bogat proizvodni program.
Jedna od njih bila je i Esen-sa.
Esensa je na sajmu predstavila deo svog proizvodnog pro-grama.
Na štandu Srbije, u prelepoj hali izložbenog centra RAI,uz brojne
svetski poznate proizvode, našli su se izloženi: Ma-risoli,
Farmazoik sirupi, Beogradski melem, Salvi, Protect ci-met i mnogi
drugi. Kao i svi koji se predstavljaju u nekoj zanjih novoj
oblasti, tako je i Esensa u Amsterdam krenula savelikim ambicijama
i ciljem da i značajni svetski prodavci pre-poznaju kvalitet njenih
proizvoda i izraze želju za budućomsaradnjom. Iznad svih očekivanja
interesovanje za Esensinim
proizvodnim programom bilo je veliko. Najveći broj proda-vaca
(predstavnika velikih prodajnih lanaca) i proizvođača kojižele da
šire svoj proizvodni asortiman i ponudu, bilo je zain-teresovano za
Marisol sprej rastvore za nos, biljne sirupe zadecu iz kolekcije
Farmazoik, Adult biljne sirupe bez šećera,proizvode sa ekstraktima
brusnice, prirodne meleme za kožu.Više od mesec dana pre samog
početka sajma, na zvaničnomsajtu PLMA, bila su objavljena imena
kompanija učesnika, tako
su svi posetioci na sajam došliinformisani o izlagačima i
nji-hovoj ponudi. Veoma veliko za-dovoljstvo za predstavnikeEsense
na štandu, bilo je to štosu potencijalni saradnici prila-zili sa
mapom celog sajma nakojoj je bio zaokružen štandEsense. To su bili
predstavni-ci kompanija, koji su odmahnakon objave učesnika
pregle-dali njihove sajtove i prepozna-li svoje interese.
NAŠ MOTO SU PRIRODAI ZDRAVLJENakon uspešnog predstavljanjana
sajmu u Moskvi, februaraove godine, sledeći korak Esen-se bio je
upravo predstavitisvoj program i na »Zapadu«,ispratiti kako to rade
proizvo-đači iz najrazvijenijih zemaljasveta, predstaviti svoje
proizvo-de velikim kupcima, uspostavi-ti kontakte. Esensa je na
sajam
»Svet privatnih robnih marki« otišla sa brojnim pitanjima: Dali
ona u najbližoj budućnosti može stati »rame uz rame« sa zna-čajnim
svetskim proizvođačkim kompanijama? Kako bi sastav,namene i izgled
njenih proizvoda bili prihvaćeni u razvijenimzemljama zapadne
Evrope? Da li u tim zemljama postoji po-treba za tradicionalnim
formulacijama koje Esensa nudi u svo-jim proizvodima? Da li bi jaki
evropski maloprodajni lanci že-leli da stave svoje ime na Esensine
proizvode? Brojni uspo-stavljeni kontakti, nastavljena komunikacija
nakon sajma, odr-žani sastanci i započeta saradnja najbolji su
odgovor na sva ovapitanja. Da.
Na sajam je otišla sa parolom »Esensa je izabrala prirodui
zdravlje, a Vi izaberite Esensu«... izabrali su je!
oktobar 2011. 41
»Izabrani da brane boje Srbije
Ove godine Srbija je imala status počasne zemlje na
76.Međunarodnom opštem sajmu u Solunu (T.I.F.) koji seodržao od 10.
do 18. septembra 2011. T.I.F. je najvećasajams ka manifestacija u
Grčkoj i jedna od najvećihsajamskih izložbi jugoistočne Evrope koju
poseti višeod 200 000 posetilaca. Sa ciljem kontinuiranog pred
-stavljanja srpske izvozne ponude na grčkom tržištu,ovaj sajamski
nastup organizovale su Privredna komoraSrbije i Ministarstvo
poljoprivrede, trgovine, šumarstvai vodoprivrede. Po treći put
2011. godine Esensa je bilajedna od odabranih kompanija iz Srbije
koja je nanajznačajnijim evropskim i svetskim sajmovima,
veomauspešno predstavila svoj proizvodni program.
-
42 oktobar 2011.
BEZBEDNOST I ZDRAVLJE
»Još 2006. godine Klinički centar formirao je Odbor za
bez-bednost i zdravlje na radu, koji nadzire rad i koordinira
radposebnih organizacionih jedinica – Odeljenja za bezbednosti
zdravlje na radu i Odsek za ekologiju u zdravstvu, zaduže-nih za
otklanjanje potencijalnih uzroka profesionalnih bole-sti, povreda
na radu i ostalih štetnih i neprihvatljivih uzroč-nika eventualnih
opasnosti po rad i zdravlje zaposlenih kao izaštitu životne
sredine« – saznajemo od gospodina Mijovića.
STRATEGIJA RAZVOJA KLINIČKOG CENTRA SRBIJE»Dolaskom na mesto
direktora Kliničkog centra, Doc. dr Đor-đa Bajeca, dodatno je
pojačana aktivnost na polju prevencije ipredostrožnosti, a posebno
potreba da se intenziviraju sve ak-tivnosti koje doprinose jačanju
svesti o značaju stvaranja bezbed-nih uslova za rad i zaštiti
životne sredine, a koje doprinose po-dizanju kvaliteta rada i to
sprečavanjem, kontrolom, smanjiva-njem i sanacijom svih oblika
eventualnog zagađivanja životnesredine, kao i same činjenice da
bezbedan i zdrav rad zaposle-nih ne smeju da imaju alternativu« –
ističe naš sagovornik.
STRUČNA I PROFESIONALNA OBUKAZAPOSLENIH »Odeljenje za bezbednost
i zdravlje na radu kadrovski je vr-hunski osposobljeno, i to
zapošljavanjem doktora specijali-
ste medicine rada, inženjera zaštite na radu kao i
socijalnogradnika, te drugih saradnika profesionalno orijentisanih
nasprovođenje svih neophodnih mera bezbednosti i zdravlja naradu
kao i drugih zahteva sistema upravljanja zaštitom živo-tne sredine,
a naročito preventivnim merama« – kaže Mijo-vić i dalje objašnjava
- »Dodatno, posebna pažnja se pokla-nja kvalitetnom obučavanju
zaposlenih i izradi radnih uput-stava, koja sadrže sve neophodne
informacije u vezi sa iden-tifikacijom opasnosti, merama prve
pomoći, merama protivpaljenja, prosipanja, uslovima rukovanja i
skladištenja naro-čito opasnih materija, merama lične zaštite, sa
podacima o otro-vnosti, uslovima za uklanjanje, i svim ostalim
informacijamakoje mogu biti od značaja za bezbedno rukovanje i
zdravljeradnika, i sa kojima su svi zaposolni dužni da se upoznaju
prepreduzimanja bilo kakavih aktivnosti« naglašava naš
sagovor-nik.
KLINIČKI CENTAR SRBIJE U PRETHODNE DVEGODINE DONOŠENJEM
ODGOVARAJUĆIH AKATAPROŠAO KROZ RESTRUKTUIRANJE I DOBIO NOVPRAVILNIK
O UNUTRAŠNOJ ORGANIZACIJI INAČINU RADA»U toku je i izrada novog
Akta o proceni rizika koji sadrži opisprocesa rada sa procenom
rizika, tj sistematskim evidentira-njem i procenjivanjem svih
faktora koji mogu uzrokovati na-
KLINIČKI CENTAR SRBIJE
PUT U BEZBEDAN RAD ZAPOSLENIH
Klinički centar Srbije, sa ukupno 24 klinike i 7.800 zaposlenih
vodeća je zdravstvena ustanova tercijarnognivoa zdravstvene zaštite
u Srbiji, koja je za jedan od svojih osnovih ciljeva postavila
sprovođenje i
unapređivanje bezbednosti i zdravlja na radu zaposlenih, ali i
pacijenata, posetilaca i, (kao nastavno – naučnabaza Medicinskog
fakulteta Univerziteta u Beogradu) studenata medicine. Sa tim
ciljem preduzete su brojne
aktivnosti koje treba da obezbede optimalne uslove za rad, vrlo
bliske nivou uslova koji postoje u zdravstvenimustanovama Evropske
unije. O svemu navedenom razgovarali smo sa Vladislavom Mijovićem,
dipl.
pravnikom i predsednikom odbora za bezbednost i zdravlje na radu
Kliničkog centra Srbije.
Tekst: Jelena Mlinarević
-
stanak povreda na radu, oboljenja ili oštećenja zdravlja i
utrv-đivanje mogućnosti, odnosno načina sprečavanja, otklanjanjaili
smanjenja rizika« – objašnjava naš sagovornik i dodaje -»Sama
ide