-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 2 3 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Zoran Tripalo, eljko Solari tambuk, Stipan Leroti, Vladimir
MariEricsson Nikola Tesla d.d., Zagreb, HrvatskaEricsson Nikola
Tesla d.d., Zagreb, Croatia
Zoran Tripalo
Vladimir MariStipan Leroti
eljko Solari tambuk
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
Protokol H.323
1 UvodDugi niz godina telekomunikacijske mree koritene za
uspostavu telefonskih poziva se, u osnovi, temelje na istoj
tehnologiji prospajanju ili komutaciji kanala. Naravno, za
to postoji dobar razlog. Sve do sedamdesetih godina prolo-
ga stoljea, jedini promet u telekomunikacijskim mreama
bio je govorni promet klasina telefonija. Zahtjevi koje ta
usluga namee rezultirali su rjeenjem u kojem je prijenos
govora bio zasnovan na prospajanju fizikog puta (kanala)
kroz telekomunikacijsku mreu i stvaranju veze stalne poja-
sne irine izmeu dva telefona za vrijeme trajanja poziva.
Pojavom raunala pojavila se i potreba za njihovim povezi-
vanjem i razmjenom podataka. Nastaju podatkovne mree
i, konano, Internet. Dok je sam Internet temeljen na pa-
ketnom prijenosu, pristup Internetu, bilo pojedinaca, bilo
kompanija, se zbog velike razgrananosti mrea s prospaja-
njem kanala, u velikoj mjeri temeljio na postojeim teleko-
munikacijskim mreama i koritenju modema. Uz stalno
poveavanje brzine pristupa, takvo rjeenje je funkcionira-
lo relativno dobro dok eksplozija Interneta nije dramatino
poveala podatkovni promet. Rjeenje se nametalo u obliku
nove digitalne paketne mree i odvajanju podatkovnog pro-
meta od mree s prospajanjem kanala koja bi ostala rezervi-
rana za prijenos govora.
Postojanje odvojenih mrea za prijenos govora i podataka
bio je dodatni poticaj razmatranju temeljnih razlika izmeu
njih. Jedna od bitnih razlika je i nain tarifiranja
koritenja
Internet veze i telefonskih razgovora. Dok u cijeni korite-
nje Internet veze komponenta udaljenosti nije bitna, u slu-
aju klasine telefonije, ona igra jako vanu ulogu. Upravo
taj ekonomski aspekt je bio kljuan za revoluciju koja se
tre-
nutano dogaa u telekomunikacijskoj industriji, a u kojoj se
govor i podaci ponovno susreu, ali ovaj put u paketnim IP
Key words:
H.323 ProtocolVoice over InternetProtocol,
VoIPGatewayGatekeeper
Kljune rijei:
Protokol H.323Prijenos govora putemInternetprotokola,
VoIPPristupnikUpravnik
Saetak
Standardizirani okvir H.323 predstavlja skup ITU-T prepo-ruka
koje opisuju globalnu arhitekturu, mrene elemen-te, signalizacijske
protokole i procedure za viemedijske konferencijske sustave preko
paketnih mrea, kao i nji-hovu integraciju s mreama s prospajanjem
kanala. Kao prvo standardizirano rjeenje za prijenos govora putem
Internet protokola (VoIP Voice Over Internet Protocol), protokol
H.323 je ubrzo preuzeo znaajan dio toga trita. Zbog toga se i
danas, u modernim IP softswitch rjeenji-ma, zahtijeva podrka
protokola H.323.Institut za telekomunikacije u Ericssonu Nikoli
Tesli je ra-zvojem H.323 pristupnika u okviru EIN 3.1 projekta
uve-like pridonio revitalizaciji dijela Ericssonovog portfelja u
podruju rjeenja za fiksne mree.
Protocol H.323Abstract
The H.323 framework is represented by a set of ITU-T
re-commendations defining global architecture, network ele-ments,
signalling protocols and procedures required for packet based
multimedia conferencing systems. In addi-tion, it describes the
integration of H.323 networks with circuit switched networks. As
the first standardized solu-tion in this segment, H.323 has moved
VoIP (Voice over Internet Protocol) communication away from
proprietary solutions and has taken a large VoIP market share.
This, even today, results in high demand for H.323 protocol support
in modern IP softswitch solutions.Ericsson Nikola Teslas Research
& Development Center has played a major role in the development
of H.323 ga-teway solution within the EIN 3.1 project, thereby
revitali-zing the fixed network part of Ericssons portfolio.
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 4 5 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
mreama. Tehnologija prijenosa govora paketnim mreama naziva se i
Internet telefonijom (Internet Telephony). Njena snaga je u
rasprostranjenosti i popularnosti protokola IP i eksploziji
Interneta koji je temeljen na tom protokolu. Brzi napredak
tehnologije i izgradnja jakih IP okosnica uvodi IP tehnologiju u
svijet govornih komunikacija.S ekonomskoga gledita, prijenos govora
paketnim mrea-ma je dao priliku novim telekomunikacijskim igraima
da se, pruanjem usluge uspostave meunarodnih poziva kori-tenjem
Interneta, ukljue u trinu utakmicu. Ovakva uslu-ga je, zbog
koritenja VoIP mrea, osloboena stotina bila-teralnih sporazuma
izmeu operatora javnih komutiranih telefonskih mrea (PSTN Public
Switched Telephone Ne-twork). Osim toga, paketne mree su programski
upravljane i njihova konfiguracija je mnogo fleksibilnija od
tradicional-nih PSTN mrea. Unato injenici da takvo koritenje VoIP
tehnologije danas prevladava, njen znaaj nije samo u omoguavanju
jeftinijih poziva nego novih usluga koje se uvode bre i lake nego u
sluaju tradicionalne telefonije. Uz to, korisnika baza se, kao i
sama mrea, iri bre i uz veu trokovnu uinkovitost nego u sluaju
tradicionalne PSTN mree. Uz pojavu novih igraa, i ove injenice
potiu postojee telekomunikacijske operatore i davatelje usluga na
migraciju prema VoIP tehnologiji.Kako uspostava i raskidanje poziva
spada u najvanije fun-kcije u telekomunikacijskoj mrei,
signalizacija je, od samog poetka, bila jedno od kljunih podruja
VoIP tehnologija. U prolosti su u razvoj signalizacijskih protokola
koritenih u javnim telefonskim mreama s komutacijom kanala (PSTN
mree) uloeni znaajni napori. Ti protokoli, poput protokola ISUP i
Q.931, su definirani u veem broju detaljnih specifika-cija. To su
protokoli koje su razvile i promovirale razne stan-dardizacijske
organizacije. Slini napori se zadnjih desetak godina ulau u
definiranje VoIP signalizacijskih protokola. Do dananjega dana,
prijenos govora preko Internet proto-kola je proao kroz tri
evolucijske faze: predkomercijalna (1980. 1995.) raunalno
orijentirana (1995. 1998.) potpuno komercijalna (1998. do
danas).Predkomercijalna faza je obiljeena znanstvenim aktivnosti-ma
na razliitim sveuilitima i znanstvenim organizacijama vezanim uz
razvoj Interneta. Primarni zadatak je bila uspo-stava audio i video
konferencije preko Interneta, tako da je u ovoj fazi povezivanje s
PSTN mreama bilo zanemareno. Ve-inu posla su koordinirale dvije
radne skupine u organizaciji Internet Engineering Task Force
(IETF), standardizacijskom tijelu za Internet protokole. Radna
skupina za prijenos audio i video tokova (AVT Audio/Video
Transport) je definirala protokol za prijenos u stvarnom vremenu
(RTP Real time Transport Protocol). Radna skupina za upravljanje
vieme-dijskim konferencijskim sesijama (MMUSIC Multipar-ty
Multimedia Session Control) je razvila obitelj protokola za
ostvarenje viemedijskih konferencija preko Interneta, ukljuujui
protokol za pokretanje sesije (SIP Session Ini-
tiation Protocol). Protokol SIP je proao mnoge izmjene prije
nego to ga je u oujku 1999. godine organizacija IETF pre-dloila kao
standard.Raunalno orijentirana faza je zapoela poetkom 1995.
po-javom komercijalnih VoIP programskih aplikacija. Ti pro-izvodi
su omoguavali uspostavu poziva preko Interneta izmeu dva
viemedijska osobna raunala. Sva pamet, signalizacija i upravljake
funkcije, su bili smjeteni na oso-bnom raunalu. Prvotno je
kvaliteta komunikacije bila ne-dovoljna, ali je sam princip
privukao veliku panju javnosti uspostavljajui prvo podruje VoIP
primjene: komunikaciju izmeu osobnih raunala. Zbog nepostojanja
standardizira-nog signalizacijskog protokola, svaka VoIP aplikacija
je bila zasnovana na nestandardnom (vlasnikom) signalizacijskom
protokolu, to je onemoguavalo interoperabilnost razliitih proizvoaa
i ograniavalo mogunosti koritenja usluge. Organizacija
International Telecommunication Union (ITU) je odgovorila tom
izazovu zapoevi u svibnju 1995. godine rad na standardizaciji VoIP
signalizacijskog protokola. U li-pnju 1996. Studijska grupa 16
telekomunikacijskog standar-dizacijskog sektora organizacije ITU
(ITU-T) objavljuje prvu verziju protokola H.323 kao standarda za
videokonferenci-je u stvarnom vremenu ostvarene preko lokalnih mrea
bez garancije kvalitete usluge (QoS Quality of Service). Ve do
kraja 1996. protokol H.323 je postao signalizacijski protokol veine
videokonferencijskih programskih aplikacija. Osim to je omoguio
meusobnu komunikaciju razliitih VoIP proizvoda i preuzeo trite
prvotnih nestandardnih rjeenja, H.323 je postao kljuni protokol
koji je omoguio uzlet VoIP tehnologije u sljedeoj fazi koja
zapoinje poe-tkom 1998. godine.Tada je izbjegavanje skupe PSTN mree
s vremenski i daljin-ski ovisnim tarifiranjem (toll bypass) i
uspostava meuna-rodnih poziva koritenjem VoIP tehnologije
ocijenjeno kao jedan od glavnih poticaja njenom globalnom
prihvaanju. Takoer, velik broj PSTN korisnika je dodatno podcrtao
po-trebu za spajanjem PSTN i IP mrea. To je jedan od razloga da je
H.323 pristupnik sastavni dio H.323 arhitekture od sa-moga poetka i
da protokol H.323 stalno unaprjeuje podr-ku za integraciju s PSTN
mreama. Tonost gornje procjene se oitovala u velikoj potranji za
H.323 pristupnicima, koji omoguuju prijelaz iz PSTN mree u IP mreu
i obratno, i u naglom uzletu VoIP tehnologije. U ovom razdoblju su
se po-javili i novi standardi i arhitekture od kojih su neke, poput
protokola SIP i MEGACO (MEGACO Media Gateway Con-trol) arhitekture,
i zaivjele.VoIP je postao vrlo uspjena tehnologija za prijenos
govo-ra, o emu svjedoi brzi rast trita raunalnih telefonskih
proizvoda. No, osim signalizacijskog protokola koji osigu-rava brzu
i pouzdanu uspostavu i raskidanje poziva, i neki drugi aspekti
igraju vanu ulogu. Kvaliteta i dostupnost usluge koju prua PSTN
mrea predstavlja velik izazov, a usporediva/slina razina se oekuje
od svake nove mree, pa tako i od VoIP mree.
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 4 5 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
VoIP tehnologija na taj izazov odgovara koritenjem algori-tama
kodiranja visoke razine saimanja koji zadravaju za-dovoljavajuu
kvalitetu govora potrebnu za razgovijetnu i ugodnu komunikaciju.
Pored toga, poveanje pojasne irine u pristupnim mreama omoguuje
postizanje kvalitete govo-ra jednake PSTN usluzi pri komunikaciji
VoIP pretplatnika s PSTN pretplatnikom, ili ak i bolje pri
komunikaciji izmeu VoIP pretplatnika.Kako bi omoguili to bolju
kvalitetu usluge, radne skupine standardizacijskih tijela,
primjerice Diffserv (IETF), razvile su mehanizme osiguranja
kvalitete usluge kojima se kanje-nje nastalo u paketnoj mrei
smanjuje. IETF je razvio proto-kol MPLS kao podrku mehanizmima
osiguranja kvalitete usluge. Pouzdana, robusna i stabilna
hardverska platforma je jo jedan od preduvjeta za visoko kvalitetno
trino VoIP rjeenje.injenica je da VoIP tehnologija dobiva sve vei
dio kolaa, ali je isto tako injenica da e VoIP i tradicionalna
telefonija jo dugo ivjeti zajedno. Zbog toga je mogunost
povezivanja VoIP i PSTN mrea jedan od vanijih zahtjeva svakog
teleko-munikacijskog operatora, a VoIP pristupnici su vrlo traeni
na tritu. Ericssonov Telephony Softswitch (EIN 3.1) u po-tpunosti
zadovoljava zatjeve trita za H.323 pristupnikom vrhunskih
mogunosti.
2 Pregled protokola H.323Kao to smo ve spomenuli u uvodu, jedan
od elemenata jako bitnih za uspjeh VoIP tehnologije bilo je
standardizi-ranje. Usvajanje specifikacija za signalizacijske
protokole i algoritme saimanja audio i video signala omoguilo je
ko-munikaciju izmeu terminala razliitih proizvoaa. U uvo-dnom
dijelu lanka smo naveli razloge zbog kojih je proto-kol H.323,
jedan od kljunih elemenata i zasigurno kljuni protokol u razvoju
VoIP tehnologije. Njegovu ulogu i prihva-enost u VoIP svijetu
odlino ilustrira podatak da je 2003. godine preko 90% sveukupnog
VoIP prometa u javnim mre-ama, koji se ve tada mjerio u milijardama
minuta mjese-no, bilo ostvareno koritenjem protokola H.323.
2.1 Krovna preporukaBudui da se protokol definira kao skup
potpuno odree-nih poruka od kojih svaka ima jasno znaenje i pravila
koja odreuju doputen nain uporabe, nazivati H.323 protoko-lom nije
sasvim tono. Unato tomu, takva praksa je zbog je-dnostavnosti
uvrijeena. H.323 je, zapravo, standardizirani okvir (framework) za
viemedijsku komunikaciju i viestra-ne konferencije u stvarnom
vremenu preko paketnih mrea, definiran kroz krovnu preporuku
(umbrella recommendati-on) H.323 koja se poziva na brojne druge
ITU-T preporuke (Sl. 1.). Skup preporuka H.323 je izrastao iz rada
organizaci-je ITU-T na video telefoniji i viemedijskim
konferencijama. Nakon zavretka rada na standardizaciji video
telefonije za ISDN pristup do 2 Mbita/s u obliku H.320 standarda,
ITU-T se usmjerio na slinu viemedijsku komunikaciju preko
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
Slika 1. H.323 krovna (umbrella) preporuka
ATM mrea (H.310, H.321), preko analognih PSTN mrea uz uporabu
modema (H.324), kao i preko lokalnih mrea koje osiguravaju
kvalitetu usluge (H.322). Najire zastupljena i najbolje prihvaena
mrena infrastruktura lokalna mrea (LAN Local Area Network) s
protokolom IP na mrenom sloju - dola je u centar panje ITU-T
organizacije poetkom 1995. godine. Primarni cilj je bio povezivanje
viemedijske opreme na LAN mreama s ve postojeom bazom na mre-ama s
komutacijom kanala. Prvotno su u fokusu bile lokal-ne mree, jer
mehanizmi osiguranja kvalitete usluge za IP temeljene globalne mree
poput Interneta, nisu bili defini-rani niti uspostavljeni u tom
trenutku. Koritenje protokola H.323 preko Interneta je ve tijekom
1996. eksplicitno uklju-eno u sadraj preporuke, a temelji za H.323,
kao VoIP pro-tokol, su bili postavljeni.Puni naziv H.323 preporuke
je ITU-T Recommendation H.323: Packet-based multimedia
communications systems. Ova preporuka opisuje globalnu arhitekturu,
elemente, pro-tokole i procedure za viemedijske konferencijske
sustave preko paketnih mrea i njihovu integraciju s mreama s
ko-mutacijom kanala. H.323 nije ogranien samo na IP mre-e ve se moe
koristiti i na IPX i ATM mreama. H.323 se primjenjuje od lokalnih
mrea, za koje je prvotno i bio na-mijenjen, do iroko-podrunih mrea
(WAN Wide Area Network). Sam H.323 okvir prua brojne mogunosti
komu-nikacije, od iskljuivo govorne komunikacije (telefonija)
pre-ko govorne i video komunikacije (video telefonija) ili govorne
i podatkovne, pa sve do govorne, video i podatkovne komu-nikacije.
Podrka za govornu komunikaciju je obavezna, dok je ona za
podatkovnu i video komunikaciju mogua, ali nije obavezna.
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 6 7 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Iako H.323 okvir ukljuuje pedesetak preporuka, preporuke H.225.0
i H.245, koje definiraju glavne signalizacijske proto-kole, ine, uz
preporuku H.323, njegovu jezgru. Preporuka H.225.0 opisuje protokol
za uspostavljanje poziva (H.225.0 CS) i protokol RAS (Registration,
Admission and Status, H.225.0 RAS) dok preporuka H.245 definira
protokol za upravljanje viemedijskom komunikacijom. Bitan dokument
u implementaciji H.323 aplikacija je i Vodi za implementa-ciju
(H.323 Series Implementers Guide), koji se aurira sva-kih 9
mjeseci, a dodatno pojanjava neke aspekte i donosi ispravke. Kako
su brzi standardizacijski proces i integracija s posto-jeom bazom
PSTN korisnika bili glavni ciljevi od samih poetaka razvoja H.323,
neki postojei protokoli, kao to su RTP (Real Time Transport
Protocol) i RTCP (Real Time Transport Control Protocol), su
iskoriteni uz minimalne izmjene. Drugi, poput H.225.0 CS i H.245 su
posueni od H.320, dok su neki, primjerice H.225.0 RAS, definira-ni
od nule.Kako je H.323 prvotno zamiljen kao protokol za viestrane
viemedijske konferencije preko paketnih mrea, on prua irok spektar
mogunosti i, shodno tome, prilino je sloen. Sve te mogunosti
protokola H.323 nisu nune za pruanje klasinih telefonskih usluga.
Stoga je organizacija ETSI, u sklopu projekta TIPHON, definirala
telefonski profil za H.323 i kroz njega izdvojila dijelove
protokola nune za IP telefoniju. Cilj projekta TIPHON je
osiguravanje komunika-cije korisnika u IP mreama s korisnicima u
mreama s ko-mutacijom kanala, poput PSTN, ISDN ili GSM mrea.
Osim projekta TIPHON, vrijedi spomenuti i neprofitnu
or-ganizaciju IMTC koja okuplja vie od 150 proizvoaa, a iji je cilj
provjera i potvrda mogunosti meudjelovanja (inte-roperability)
proizvoda i usluga. IMTC, preko svoje VoIP grupe, izdaje preporuke
i vodie za implementaciju, izme-u ostalih i za protokol H.323, kako
bi se osiguralo uspjeno meudjelovanje implementacija razliitih
proizvoaa.Glede integracije s postojeim PSTN mreama, novije
ver-zije H.323 skupa standarda, uz stalna poboljanja, uklju-uju i
detaljno definirane dodatne usluge po uzoru na one iz PSTN svijeta.
ITU-T Studijska grupa 16 stalno proiruje seriju H.450.x preporuka u
svrhu podrke dodatnih usluga preko IP mrea.Jedna od osnovnih
podjela protokola je na tekstualno i bi-narno temeljene. Kod
tekstualno temeljenih protokola, po-ruka se sastoji od niza linija
ASCII kodiranog teksta dok se kod binarno temeljenih, ona sastoji
od niza okteta ili bitova. Jedan od eih pristupa u definiciji
binarnih protokola je uporaba apstraktne notacije ije kodiranje je
neovisno o pro-tokolu koji je koristi. Velika prednost ovakvog
pristupa je to ubrzava razvoj protokola eliminiranjem potrebe za
defini-ranjem poruka i parametara na razini okteta i bitova. Osim
toga, takav pristup omoguuje i bri razvoj aplikacija budui da je
aplikacijski kod potpuno neovisan o kodu koji obavlja
kodiranje/dekodiranje binarnog niza (Sl. 2.)Protokoli iz H.323
obitelji su binarno temeljeni i za definiciju poruka koriste
apstraktnu notaciju ASN.1 (Abstract Syntax Notation 1). ASN.1
notacija je meunarodno standardizirana notacija neovisna o
proizvoau, platformi i programskom
Slika 2. Usporedba razvoja binarno
temeljenih protokola u ovi-snosti o koritenoj notaciji
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 6 7 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
jeziku, a razvila ju je i, kroz nekoliko preporuka (X.680
X.684), definirala organizacija ITU-T. Ovom notacijom se sloene
strukture podataka opisuju visokom razinom ap-strakcije. ASN.1
pravila kodiranja ine skup pravila za pre-tvaranje podataka
definiranih kroz ASN.1 notaciju u stan-dardni format koji se moe
dekodirati na bilo kojem sistemu koji ima dekoder temeljen na istom
skupu pravila. Obitelj protokola H.323 koristi skup pravila za
kompaktno binarno kodiranje, optimizirano u pogledu to manjeg
koritenja po-jasne irine (PER - Packed Encoding Rules).
2.2 H.323 arhitekturaH.323 preporuka pokriva tehnike zahtjeve za
govornu, vi-deo i podatkovnu komunikaciju preko paketnih mrea i za
povezivanje s mreama temeljenim na prospajanju kanala
(PSTN/ISDN/GSM za govornu komunikaciju i ISDN za vi-deo
telefoniju), ali i definira arhitekturu H.323 mree. Gla-vni
elementi u H.323 mreama su:
H.323 terminal H.323 pristupnik (gateway) H.323 upravnik
(gatekeeper) jedinica za upravljanje viestranim konferenci- jama
(MCU Multipoint Control Unit) H.323 graninik (border element).Na
Slici 3. su prikazani mreni, funkcijski i logiki elementi koje
definira H.323 standard te njihovi meusobni odnosi.
H.323 terminal je osnovni i obavezni element H.323 mree.
Naelno, funkcioniranje H.323 mree koja se sastoji samo od
H.323 terminala je mogue jer je mogue uspostaviti izra-
vnu komunikaciju dva terminala bez pomoi drugih eleme-
nata H.323 mree. Inae, H.323 terminal moe biti imple-
mentiran kao programska aplikacija na osobnom raunalu,
ali i kao samostalan ureaj kao to je telefon. Tipian pred-
stavnik H.323 terminala je Miscrosoftov NetMeeting koji
dolazi uz Windowse (gotovo sve njegove inaice) ili Gnome-
Meeting za Linux.
H.323 terminal je mreni element koji omoguuje dvo-
smjernu govornu, video ili podatkovnu komunikaciju s dru-
gim terminalom u stvarnom vremenu. Osim komunikacije s
drugim terminalom, H.323 terminal moe komunicirati i s
H.323 pristupnikom ili s jedinicom za upravaljanje viestra-
nom konferencijom. Medijsku komunikaciju s pristupnikom,
MCU jedinicu i drugim terminalima, H.323 terminal ostva-
ruje izmjenjujui s njima poruke protokola za upravljanje po-
zivom (H.225.0 CS) i protokola H.245, dok se s upravni-
kom, osim tih poruka, izmjenjuju i H.225.0 RAS poruke.
H.323 pristupnik je element u lokalnoj mrei koji omogu-
uje dvosmjernu viemedijsku komunikaciju H.323 termi-
nala, H.323 pristupnika ili MCU jedinice s ITU-T termina-
lom u mrei s prospajanjem kanala (SCN Switched Circuit
Network), uskopojasnoj ili irokopojasnoj ISDN mrei (N-
Slika 3. Logiki odnosi i definicije elemenata H.323 mree
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 8 9 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Pristupnik nije obavezan element H.323 mree. Primjerice,
ako se komunikacija ostvaruje iskljuivo unutar H.323 mre-
e tada je pristupnik nepotreban. Funkcija H.323 pristupni-
ka je prevoenje signalizacijskih protokola, naina prijenosa,
komunikacijskih procedura i naina kodiranja. Na taj nain
H.323 pristupnik omoguava meusobnu komunikaciju ko-
risnika razliitih tehnologija.
Primjerice, pristupnik prema PSTN mreama (Sl. 4.) se
moe razloiti na sljedee glavne funkcijske elemente:
Funkcija PSTN terminalaOva funkcija ukljuuje PSTN
signalizacijsko suelje kojim
zavrava PSTN signalizacija (poput ISUP signalizacije) i
PSTN medijsko suelje kojim zavrava medijski tok u obliku
G.711 kodiranog govora.
Funkcija H.323 terminalaOva funkcija ukljuuje VoIP
signalizacijsko suelje ko-
jim zavrava H.323 signalizacija (H.225.0 RAS, H.225.0
CS, H.245) i paketno medijsko suelje kojim zavrava me-
dijski tok prenoen RTP paketima.
Pretvorba signalizacijskih protokolaOva funkcija obavlja
pretvorbu izmeu signalizacijskih pro-
tokola koritenih u H.323 i PSTN mreama u skladu s ITU-
T preporukom H.246.
Pretvorba medijskih tokovaOva funkcija obavlja pretvorbu izmeu
medijskih tokova
oblikovanih koritenjem razliitih algoritama saimanja. U
PSTN mrei se, tipino, koristi G.711 algoritam, a u H.323
mrei je mogue po pozivu dogovoriti koritenje nekog od
algoritama definiranih u okvirima H.323 standarda (G.711,
G.729, G.723.1,...).
Upravljanje povezanouOvom funkcijom, pristupnik koordinira
signalizacijske toko-ve i pretvorbu medijskih tokova, a ona
ukljuuje uspostavu, promjene i raskid veze izmeu medijskih tokova u
PSTN i IP mrei za vrijeme trajanja poziva.Ukljuenjem H.323
pristupnika u H.323 standard i definira-njem njegove uloge, ITU-T
je meusobno povezao cijeli svijet konferencijskih krajnjih toaka
usklaenih s ITU-T standar-dima, koristei protokol H.323 kao
poveznicu (Sl. 5.).Zbog funkcija koje su mu povjerene, H.323
upravnik se moe nazvati mozgom H.323 mree. Tipina H.323 mrea se
sastoji od veeg broja H.323 zona unutar administrativne domene,
meusobno povezanih WAN mreom. Administrativna domena je H.323 mrea
kojom admini-strativno upravlja jedan operator ili institucija.
Administra-tivna domena se moe sastojati i samo od jedne H.323
zone. H.323 zona je administrativni koncept slian podruju unu-tar
sustava naziva za podruja (DNS Domain Name Sy-stem), a predstavlja
skup H.323 mrenih elemenata kojima upravlja jedan H.323
upravnik.Zona moe biti neovisna o mrenoj topologiji i sastojati se
od vie mrenih segmenata povezanih usmjernicima.Vano je znati da su
upravnici, iako vrlo korisni, neobave-zni elementi H.323 mree. No,
kada se u H.323 mrei nalazi upravnik, on upravlja radom H.323 zone
kojoj je nadreen obavljajui sljedee funkcije:
Pretvorba adresnih informacijaUpravnik vri pretvorbu podranih
formata adresa kraj-njih komunikacijskih toaka u njihove
transportne adrese.
Upravljanje pristupomUpravnik upravlja pristupom resursima H.323
mree one-moguujui neovlateno uspostavljanje H.323 poziva.
Upravljanje dodjelom pojasne irine
Slika 4. Funkcijski prikaz H.323/PSTN pristupnika
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 8 9 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Slika 5. Uloga H.323 pristupnika u arhitekturi H.323 mree
Radi osiguranja kvalitete usluge i pojasne irine ostalim
aplikacijama koje je koriste, upravnik moe odbiti uspo-stavljanje
H.323 poziva pri dostizanju granica koje posta-vlja administrator
H.323 mree.
Upravljanje H.323 zonomUpravnik dozvoljava uspostavljanje
poziva, koritenje re-sursa mree i svojih funkcija iskljuivo
terminalima, pri-stupnicima i MCU jedinicama koje su registrirane
kao la-novi njegove zone.
TarifiranjeUpravnik pohranjuje podrobne informacije o ostvarenim
pozivima ili ih alje odgovarajuem posluitelju kako bi se omoguila
naplata koritene usluge.
Te funkcije zahtijevaju sloene baze podataka dok se zbog
znaenja ovih informacija od upravnika zahtijeva visoka
pouzdanost. Traena pouzdanost se ostvaruje koritenjem
koncepta umreenih upravnika (gatekeeper cluster) ili za-
mjenskih upravnika (alternate gatekeepers) uz meusobnu
razmjenu podataka tijekom rada.
Princip zamjenskih upravnika omoguuje H.323 upravnici-
ma da upravljaju vlastitim optereenjem i to tako da odbija-
ju uspostavu novih poziva i ostvarivanje novih registracija
i usmjeravaju neke od ve registriranih krajnjih toaka za-
mjenskom upravniku kad dosegnu odreenu razinu opte-
reenja.
Jedinica za upravljanje viestranim konferencijama, kao to
joj i ime kae, ima u H.323 mrei zadatak upravljati kon-
ferencijama. MCU jedinica se sastoji od jednog kontrolera
viestrane konferencije (MC Multipoint Controller) i ni-
jednog ili vie viestranih procesora (MP Multipoint Pro-cessor).
MC je logiki element koji povezuje kanale za signalizaciju i nadzor
konferencije triju ili vie terminala i pristupnika u topologiju
zvijezde. MC koordinira razmjenu moguih nai-na komunikacije izmeu
svih terminala povezanih u konfe-renciju te na taj nain upravlja
odabirom vrste konferencije i naina komunikacije. Odabir vrste
konferencije moe biti ogranien mogunostima ukljuenih terminala i
samog MC elementa. MC moe za razliite terminale odabrati razliite
naine komunikacije.Osim kao dio MCU jedinice, MC moe biti
implementiran unutar H.323 terminala, pristupnika ili upravnika. U
tom sluaju, za viestranu konferenciju nije potreban MCU. Ne-koliko
MC elemenata moe biti povezano u nizu kako bi omo-guili irenje
uspostavljene konferencije.MP je logiki element ija je uloga u
konferencijama spaja-nje govornih, video ili podatkovnih tokova
primljenih iz po-jedinih terminala i vraanje rezultirajueg toka
terminalima koji sudjeluju u konferenciji. MP moe biti sposoban za
obra-du jednog ili vie medijskih tokova. Osim kao dio MCU je-dinice
i MP moe biti implementiran u H.323 pristupniku i upravniku.U H.323
standardu postoje tri razliite vrste konferencijskih poziva, izmeu
tri i vie razliitih terminala i pristupnika: Centralizirana
viestrana konferencija (Centralized Multipoint Conference)Svi
sudionici konferencije (Sl. 6.) izmjenjuju, u dvostranoj
komunikaciji, signalizacijske poruke s MC elementom koji
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 10 11 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
je dio MCU jedinice, dok MP elementu, koji je takoer dio MCU
jedinice, alju medijske tokove koje on prima, obrauje i alje natrag
prema terminalima, sudionicima konferencije. Decentralizirana
viestrana konferencija (Decentralized Multipoint Conference)Svi
sudionici konferencije (Sl. 6.) izmjenjuju, u dvostranoj
komunikaciji, signalizacijske poruke s MC elementom koji je dio MCU
jedinice, pristupnika, upravnika ili terminala i koji upravlja
konferencijom. Terminali izravno izmjenju-ju govor i/ili video
tokove koristei multicast nain slanja, dok, eventualne, podatkovne
tokove alju MP elementu koji ih distribuira. Mjeovita viestrana
konferencija(Hybrid Multipoint Conference)Kao to samo ime kae, ovo
je kombinacija centralizirane i decentralizirane konferencije.
Dakle, za barem jedan me-dijski tok se koristi centralizirana, a za
video ili govorni tok decentralizirana konferencija.H.323 graninik
je novi element H.323 mree preko kojeg se odvija komunikacija
(Annex G protokolom) izmeu admini-strativnih domena. Taj funkcijski
element moe biti dio ne-kog drugog elementa H.323 mree. Tako je
H.323 graninik najee dio aplikacije glavnog H.323 upravnika neke
admi-nistrativne domene (Sl. 7.) i s njim ini super-upravnika
(su-per-gatekeeper). Graninici upravljaju pristupom svojoj
administrativnoj domeni, zahtijevaju izvjetaje o pozivima koje su
dopustili i izmjenjuju informacije o adresama ko-risnika koji se
nalaze u njihovim administrativnim dome-nama. Primjerice, Ja
pokrivam sve brojeve koji poinju sa 021. ili Ja pokrivam sve
krajnje toke koje imaju H.323 adresu oblika *@ericsson.com.
2.3 Adresiranje H.323mrenih elemenataAdresiranje terminala u
VoIP svijetu se uglavnom temelji na slovno-brojanim nizovima ija se
razluivost zasniva na hi-jerarhijski organiziranom skupu
posluitelja (slian adresni plan za VoIP koristi protokol SIP).
Meutim, zbog zahtjeva integracije usluga izmeu PSTN i VoIP mrea,
svaki PSTN pretplatnik mora moi adresirati VoIP korisnika i
obrnuto. U sluaju poziva iz VoIP svijeta prema PSTN svijetu
adre-siranje se postie pomou niza znamenki koje predstavljaju
telefonski broj PSTN pretplatnika. Ovo vrijedi i kod proto-kola
H.323 i SIP. Problem je zahtjevniji u obrnutom smjeru, tj. kada je
pozivatelj PSTN pretplatnik, a pozvani pretplatnik dio VoIP
svijeta. Ovo je posljedica ogranienog skupa znako-va koje korisnik
moe unijeti preko tipkovnice standardnog telefona, osobito ako je
slovno-brojani niz jedini oblik adre-siranja traenog VoIP
pretplatnika. Vaan zahtjev za integra-ciju usluga je da pozivajui
korisnik ne mora voditi rauna o kojoj destinaciji je rije (PSTN ili
VoIP) pa se, uz jo neke ra-zloge, brojani izraz u obliku IP adrese
ne moe koristiti kao identifikacija VoIP terminala. Pristup ITU-T
organizacije rjeenju ovog problema, u okvi-rima H.323 standarda, je
omoguavanje adresiranja H.323 terminala koritenjem vie adresa istog
i/ili razliitog tipa. H.323 standard podrava razliite tipove adresa
(Sl. 7.):
dialedDigits (u starijim verzijama e164) h323-ID url-ID
transportID
Slika 6. Osnovni tipovi viestranih konferencija
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 10 11 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
Slika 7. Prikaz uloge H.323 graninika u komunikaciji meu
administrati-vnim domenama
email-ID partyNumber mobileUIM.Ovaj pristup zahtijeva posebnu
pretvorbu i razluivost adre-sa, kao i posebne registracijske
procedure za koje su u H.323 mrei zadueni H.323 upravnici i H.323
graninici. Adresiranje koritenjem adresa tipa dialedDigits ili tipa
par-tyNumber se najee primjenjuje jer korisnici tradicionalno
koriste telefonske brojeve za identifikaciju. Slovno-brojani tip
adrese h323-ID predstavlja korisnika imena ili e-mail adrese.
Adresa tipa mobileUIM je prilagoena identifikaci-ji mobilnih
korisnika i omoguava meudjelovanje s javnim mobilnim mreama druge i
tree generacije. Mogue je, u svrhu adresiranja, koristiti i
transportnu adresu krajnje to-ke u obliku transport-ID adrese.
Popularnost url-ID adre-sa kao najopenitijeg tipa adresa (koji
ukljuuje H.323 URL i tel URL) i email-ID adresa se, uz irenje VoIP
tehnologije, sve vie poveava.Kada se u H.323 mreama koristi
adresiranje pomou tele-fonskih brojeva, esto se koriste i tzv.
prefiks zone i tehnolo-ki prefiks. Prefiks zone je predbroj
jedinstven u okviru administrati-vne domene i unutar nje jednoznano
odreuje zonu. Ovaj prefiks je, dakle, bitan za usmjeravanje poziva
meu zona-ma unutar administrativne domene. Stoga se za
pozivanje
H.323 korisnika u drugoj zoni, njegovom telefonskom broju
treba pridodati i prefiks zone. Primjerice, upravnik H.323
zone Zagreb moe biti konfiguriran tako da zna da prefiks
021 pripada zoni Split, odnosno, pripadajuem upravniku.
U sluaju da neki od terminala iz zone Zagreb poziva ter-
minal u zoni Split, to e uiniti tako da utipka 021, a zatim
telefonski broj eljenog korisnika. U okviru H.225.0 RAS
procedure upravljanja pristupom, pozivajua krajnja toka
e unijeti broj prenijeti upravniku zone Zagreb, koji e pre-
ma upravniku zone Split pokrenuti proceduru lociranja kraj-
nje toke.
Unutar H.323 zone se mogu definirati prefiksi, koji se nazi-
vaju tehnoloki, a predstavljaju pojedine vrste mrea s ko-
jima je ta zona spojena. Ovisno o vrsti mrea s kojima me-
udjeluju, pristupnici u toj zoni, kod upravnika,
registriraju
odgovarajue tehnoloke prefikse i omoguuju mu da na
osnovi predbroja odredi pristupnik preko kojega e poziv
biti usmjeren. Primjerice, u nekoj H.323 zoni tehnoloki pre-
fiks 2# predstavlja PSTN mree i koristi se za pristup klasi-
noj telefonskoj usluzi. Ukoliko H.323 korisnik iz te zone
eli
pristupiti nekom PSTN pretplatniku, on e prije broja kraj-
njeg korisnika utipkati 2#, a upravnik e, u okviru procedu-
re upravljanja pristupom, usmjeriti poziv na jedan od
pristu-
pnika registriranih s tim tehnolokim prefiksom.
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 12 13 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Slika 8. Primjer uspostave poziva izmeu korisnika u razliitim
administrativnim domenama
Ovaj prefiks je, dakle, bitan za usmjeravanje poziva unutar
zone.Pozivi koji se pokuavaju usmjeriti prema drugoj
admini-strativnoj domeni su oni u kojima se pozvani broj ne moe po
nijednom od pravila ( registriran broj unutar zone, prefiks zone,
tehnoloki prefiks) povezati s nekim H.323 mrenim elementom unutar
administrativne domene. U ovom slua-ju, zgodno je koristiti adrese
h323-ID tipa u obliku e-mail adrese ili sam e-mailID tip u obliku
user@domain_name, gdje ime domene jednoznano odreuje
administrativnu do-menu kojoj dotini terminal pripada. Primjerice,
kada Igor Marasovi, koji je registriran u zoni Split kao H.323
pretpla-tnik u domeni etk.hr, zove dugogodinjeg prijatelja Tona
Ju-ria koji je registriran u domeni edd.de i to u zoni Aachen1, on
unosi njegovu adresu u obliku [email protected], a sam se
predstavlja kao [email protected] osnovi imena domene
pozvanog korisnika, H.323 upra-vnik u Splitu pokree prema super
upravniku domene etk.hr u Zagrebu, proceduru lociranja krajnje toke
koja je registri-rala dotinu adresu (Sl. 8.). Super upravnik u
Zagrebu kon-taktira super upravnika u Aachenu, koji, na osnovi
svoje baze podataka, vraa transportnu adresu dotine krajnje toke.
Tu informaciju, super upravnik u Zagrebu proslje-uje upravniku zone
Split, a ovaj, pozivajuoj krajnjoj toki. Konano, poziv se
uspostavlja i dva prijatelja razgovaraju.
3 Komunikacija u H.323mreamaKomunikacija u H.323 mrei se moe
opisati kao mjeavina govornih, video, podatkovnih i upravljakih
paketa.
3.1 UpravljanjeFunkcije upravljanja pozivom predstavljaju srce
svakog H.323 mrenog elementa. Cjelokupni H.323 sustav upra-
vljanja se temelji na tri odvojena signalizacijska kanala:
ka-nal H.245, kanal uspostave poziva i RAS kanal (Sl. 9.).Kanal
H.245 je pouzdani kanal kojim se prenose poruke za uspostavu i
raskid medijskih tokova izmeu H.323 mrenih elemenata. Za pouzdani
kanal se koristi konekcijski nain prijenosa podataka. Takav tip
prijenosa se u TCP/IP sloa-ju ostvaruje koritenjem protokola TCP i
garantira slijedni prijenos podataka bez greaka. Koristei H.245
poruke, ter-minali oglaavaju vlastite mogunosti razmjene medijskih
tokova, uspostavljaju i raskidaju medijske tokove (logike kanale u
H.245 terminologiji), upravljaju tokovima i raz-mjenjuju razne
indikacije. Oglaavanje vlastitih mogunosti razmjene medijskih
tokova je jedna od temeljnih procedu-ra u protokolu H.245 kojom
jedan terminal drugom opisu-je vlastite mogunosti slanja i primanja
medijskih tokova. Izmeu bilo koja dva mrena elementa mogue je
usposta-viti samo jedan H.245 kanal.Kanal uspostave poziva moe biti
pouzdan i nepouzdan, a koristi se za razmjenu H.225.0 CS
signalizacije. Za nepou-zdani kanal se koristi bezkonekcijski nain
prijenosa poda-taka. Takav tip prijenosa se u TCP/IP sloaju
ostvaruje ko-ritenjem protokola UDP i prua uslugu po principu best
effort bez garancije prijama. Za sluaj koritenja nepouzda-nog
kanala uspostave poziva definiran je poseban mehani-zam potvrde
prijama i ponovnog slanja, jer se za signaliza-ciju uspostave
poziva zahtijeva siguran prijenos. Mogue je da je izmeu dva mrena
elementa u jednom trenutku uspo-stavljeno vie kanala uspostave
poziva.RAS kanal je nepouzdan kanal preko kojeg se izmeu kraj-njih
toaka i H.323 upravnika obavljaju procedure registra-cije,
odobravanja poziva, pretvorbe adresnih informacija, promjene
pojasne irine, slanja obavijesti o pozivu i kraju poziva. Taj kanal
se koristi izmeu upravnika za procedu-re lociranja H.323 krajnjih
toaka. RAS kanal se ne koristi ukoliko H.323 upravnik nije prisutan
u H.323 mrei.
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 12 13 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
3.2 Govorni tokoviGovorni tokovi se sastoje od digitaliziranog i
saetog govora.
Svi algoritmi saimanja koji se koriste u H.323 mreama su
potvreni ITU-T standardima. Svi H.323 terminali moraju
podravati G.711 algoritam za saimanje govora, dok podr-
ka za ostale ITU-T algoritme saimanja nije obavezna.
Razliiti algoritmi digitaliziranja i saimanja govornih si-
gnala predstavljaju razliite ustupke u odnosu na kvalitetu
govora, potrebnu pojasnu irinu, potrebnu snagu procesora
i kanjenje saimanja. Govor saet koritenjem G.711 algori-
tma zahtijeva 64 kb/s i prua odlinu kvalitetu govora i vrlo
malo kanjenje. Algoritam G.723.1 zahtijeva jako malu po-
jasnu irinu (6.3 ili 5.3 kb/s) i prilino je popularan u
H.323
aplikacijama, ali nudi slabiju kvalitetu govora i znaajno
vee
kanjenje saimanja. Algoritam G.726 omoguuje kvalitetu
govora i kanjenje saimanja priblino algoritmu G.711, ali
zahtijeva 32 kb/s pojasne irine. Jako popularan algoritam
je G.729 koji nudi kvalitetu malo slabiju nego G.726, ali uz
e-
tiri puta manju potrebnu pojasnu irinu. Najsnaniji H.323
terminali implementiraju i algoritam G.728, koji uz pojasnu
irinu od 16 kb/s prua visoku kvalitetu govora. Zbog velike
potrebne snage procesora, ovaj algoritam je implementiran
samo u hardverskim terminalima. Zbog vrhunske kvalitete
govora vrijedno je spomenuti i algoritam G.722.
3.3 Video tokoviIako podrka za video komunikaciju nije obavezna,
svaki
H.323 terminal sposoban za prijam i slanje video tokova
mora podravati algoritam saimanja H.261, kojeg je stan-
dardizirala organizacija ITU-T, dok podrka za H.263 nije
obavezna. Algoritam H.261, koji osigurava komunikaciju
kroz vie ITU-T standardiziranih mrea, se koristi preko ko-
munikacijskih kanala pojasne irine n*64 kb/s.
3.4 Podatkovni tokoviPodrka za podatkovnu komunikaciju nije
obavezna, a omo-
guava podrku za razvoj aplikacija temeljenih na protokolu
H.323 za, primjerice, dijeljenje aplikacija ili prijenos
dato-
teka. H.323 standard podrava podatkovnu komunikaciju
kroz ITU-T standard opisan preporukom T.120.
4 H.323 EvolucijaOd prvog izdanja H.323 preporuke (H.323 verzija
1) uvedene
su brojne promjene standarda. ITU-T Studijska grupa 16 je
unaprjeivala preporuku jo etiri puta, a ve postoje i neke
manje dopune pete verzije koje su opisane u posebnom do-
kumentu koji je uvod za estu verziju.
4.1 H.323 verzija 1Prva verzija protokola je posljedica elje
organizacije ITU-
T da zaustavi poplavu razliitih vlasnikih nestandardnih i
meusobno nekompatibilnih rjeenja. Prvotno je H.323 bio
Slika 9. Signalizacijski kanali
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 14 15 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
namijenjen iskljuivo lokalnim mreama i nije obuhvaao
probleme garancije kvalitete usluge i sigurnosti. S
integraci-
jom protokola H.323 u Windows program Netmeeting, ver-
zija 1 je doivjela svoju pravu potvrdu, iako se pokazalo da
je
odreena nedefiniranost verzije 1 omoguila razliite inter-
pretacije standarda i postala izvor nekompatibilnosti razli-
itih implementacija. Ovaj problem, zbog zahtjeva kompati-
bilnosti novih sa starijim verzijama, naalost, prati H.323 i
do dananjih dana.
4.2 H.323 verzija 2Ova verzija je odobrena u veljai 1998.
godine. Rijeila je
mnoge spomenute probleme i donijela neke nove funkcije
s fokusom na VoIP tehnologiju i tako utrla put H.323 stan-
dardu kao rjeenju za viemedijske konferencije u globalnim
okvirima (Sl. 10.).Ova je verzija bila usredotoena na mehanizme
omoguava-
nja sigurne H.323 komunikacije. Sigurna H.323 komunika-
cija je definirana u sklopu H.235 preporuke kojom su pokri-
vena etiri sigurnosna aspekta:
Ovjera vjerodostojnosti je mehanizam kojim se potvruje da
krajnje toke koje sudjeluju u konferenciji zaista i jesu one kojima
se predstavljaju. Nepovredivost podataka kojom se potvruje da
podaci u primljenim paketima nisu promijenjeni tijekom prijenosa.
Privatnost/tajnost komunikacije koja se postie mehani-zmima
kodiranja i dekodiranja, pa eventualno presretanje paketa nee
ugroziti privatnost i omoguiti koritenje tih podataka. Nemogunost
poricanja je nain sprjeavanja poricanja su-djelovanja u
konferenciji.
Procedura brzog spajanja (Fast Connect) je drugi vaan isko-rak u
ovoj verziji, a predstavlja novu, bru metodu uspostave
poziva. Izbjegavanjem nekih koraka metode uspostave po-
ziva iz prve verzije poboljan je korisnikov doivljaj usluge
i
omoguena je uspostava medijske komunikacije prije slanja
H.225.0 CS poruke Connect, to je zahtjev odreenih pro-cedura
tarifiranja.Nezaobilazno poboljanje koje je donijela verzija 2 je
pro-cedura slanja H.245 poruka kanalom uspostave poziva
(tu-neliranje), ime se broj potrebnih pouzdanih (TCP) veza u pozivu
smanjuje na samo jednu. Tako se vrijeme uspostave poziva dodatno
skrauje, a smanjuju se i memorijski i proce-sorski zahtjevi, to je
posebno vano za H.323 pristupnike.H.323 verzija 2 donosi i prve
dodatne usluge u H.450 seriji preporuka: Call Transfer i Call
Diversion usluge. Te doda-tne usluge, kao i njihova logika, su
preuzete iz PSTN svije-ta, ime je olakana pretvorba
signalizacijskih procedura u H.323 pristupnicima i omogueno pruanje
usluge preko PSTN i VoIP mree.Ova verzija pokriva i neke aspekte
osiguranja kvalitete uslu-ge omoguujui H.323 krajnjim tokama
postavljanje QoS parametara medijskih tokova.Mogunost prijenosa
informacija unijetih putem telefonske tipkovnice koritenjem DTMF
(Dual Tone Multi-Frequen-cy) metode prijenosa je vrlo korisna i
rairena (primjerice za rezerviranje karte za kazalite koristei
kreditnu karti-cu). Iako H.323 podrava prijenos DTMF znamenki kroz
H.245 signalizaciju od verzije 1, ova verzija donosi cjelovitije
DTMF rjeenje i osigurava jednoznano tumaenje DTMF signala
dodavanjem informacijskih elemenata koji nedosta-ju u verziji 1.U
svrhu osiguranja raspoloivosti, skalabilnosti i zalihosti H.323
mrea u kojima se nalaze H.323 upravnici, u verzi-ji 2 je uveden
koncept zamjenskih upravnika. U sluaju da H.323 upravnik doe u
situaciju da trenutano nije sposo-ban zadovoljiti zahtjeve
registriranih krajnjih toaka iz svo-je zone, moe dio krajnjih toaka
preusmjeriti na zamjenske upravnike. Kako upravnici mogu
informacije o zamjenskim upravnicima distribuirati krajnjim tokama,
u sluaju kvara H.323 upravnika, krajnje toke se mogu same prebaciti
na nekog od zamjenskih upravnika.
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
Slika 10. Funkcijske komponente viemedijske aplikacije temeljene
naprotokolu H.323
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 14 15 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Verzija 2 donosi i mehanizam vremenski ograniene regi-stracije
koja omoguava H.323 upravnicima da u svojim ba-zama podataka imaju
podatke samo o aktivnim krajnjim tokama jer se valjanost
registracije mora periodiki pro-duavati. Pored ovog mehanizma,
novost je i mehanizam unaprijed dozvoljenog pristupa H.323 mrei
kojim se, zbog izostanka procedure traenja pristupa, skrauje
vrijeme uspostave poziva.Iako su nakon nje razvijene jo 3 verzije,
H.323 verzija 2 ostaje i dalje najire implementirana verzija.
4.3 H.323 verzija 3Ova verzija je potvrena u rujnu 1999. godine
i donijela je nekoliko poboljanja verzije 2 koja znaajno poveavaju
vri-jednost H.323 sustava.U IP paketnoj mrei, H.323 mreni elementi
koriste TCP prijenos koji osigurava pouzdan prijenos H.323
signalizaci-je preko grekama sklonih Internet veza. Meutim,
usposta-va svake TCP veze zahtijeva odreen dio sistemskih resursa i
procesorsko vrijeme. Osim toga, uspostavljanje TCP veze pri svakom
pozivu neizbjeno produuje vrijeme usposta-ve poziva.Verzija 3
omoguava prijenos signalizacije za uspostavu vie poziva preko jedne
TCP veze i zadravanje uspostavljene TCP veze onda kada nema poziva.
Ovo poboljanje je pose-bno znaajno za H.323 pristupnike, koji mogu
istovremeno imati tisue poziva, jer se njime postie velika uteda u
po-tronji sistemskih resursa i ubrzava uspostava
poziva.Definiranjem Annex E dodatka H.323 preporuci, H.323 standard
je omoguio i alternativno rjeenje prijenos si-gnalizacije za
uspostavu poziva nepouzdanim kanalom ko-ritenjem protokola UDP.
Koritenjem protokola UDP izbje-gava se uspostava veze,
karakteristina za protokol TCP, pa se vrijeme uspostave poziva
smanjuje za puno vrijeme od-ziva (RTT Round Trip Time). Nadalje,
prijenos protoko-lom UDP omoguuje bolje upravljanje parametrima
poput vremena ponovnog slanja nepotvrenih poruka i utvrenju greke
udaljene H.323 krajnje toke s kojom je ostvarena ko-munikacija.
Multipleksiranje signalizacijskih poruka za vie poziva je kod
protokola UDP automatski podrano.Kako bi se omoguio razvoj velikih
meunarodnih H.323 mrea i tako poboljala globalnost H.323
arhitekture i uslu-ga koje prua, bilo je potrebno poboljati
komunikaciju meu administrativnim domenama. Iako protokol H.225.0
RAS pokriva mnoge potrebe komunikacije meu administrati-vnim
domenama, on nije ni potpun niti dovoljno uinkovit za tu namjenu.
Stoga je razvijen dodatak H.225.0 preporu-ci, Annex G, koji opisuje
metode i signalizaciju potrebnu za razluivanje adresa, autorizaciju
pristupa, razmjenu infor-macija o tarifiranju i cijenama usluga te
prijavu koritenja izmeu administrativnih domena. Primjerice,
informacije o cijeni usluge u razliitim zonama mogue je iskoristiti
kako bi pozive usmjerili tako da se uz najniu cijenu ostvari
trae-na kvaliteta usluge. Annex G definira H.323 graninik (bor-
der element) kao novi element H.323 mree.Skup podranih dodatnih
usluga je proiren.
4.4 H.323 verzija 4Mnotvo poboljanja, kojima se pokualo tada
vodei VoIP protokol odrati ispred konkurencije, je ukljueno u ovu
verziju odobrenu u studenom 2000. godine. Poboljanja se odnose na
pouzdanost, skalabilnost i fleksibilnost samog H.323 okvira i
odgovor su na rastue trine zahtjeve.Osnovni ograniavajui faktor za
broj istovremenih poziva preko H.323 pristupnika je njegova
monolitna arhitektura po kojoj su funkcije signalizacijske i
medijske pretvorbe fizi-ki smjetene zajedno. Broj istovremenih
poziva ogranien je procesorskom snagom i memorijom H.323
pristupnika. Meutim, funkcije signalizacijske i medijske pretvorbe
ima-ju sasvim razliite procesorske i memorijske zahtjeve.
Pre-tvorba signalizacije je procesorski manje zahtjevna i
kratko-trajne je prirode (uspostava i raskid poziva). S druge
strane, pretvorba medijskih tokova je procesorski vrlo zahtjevna
(al-goritmi visoke razine saimanja su vrlo sloeni) i odvija se
tijekom cijeloga poziva. Dakle, nametalo se logino rjeenje u
fizikom razdvajanju funkcija pretvorbe signalizacije i me-dijskih
tokova, ime bi se omoguila vea proirivost kapaci-teta H.323
pristupnika.Ta je ideja dovela do razdvajanja cjelovitog
pristupnika (Ga-teway Decomposition), pa etvrta verzija, zbog
potrebe za veim pristupnicima proirivog kapaciteta za komercijalna
rjeenja, ukljuuje preporuku za njegovo razdvajanje na kon-troler
medijskih pristupnika (MGC Media Gateway Con-troller) i medijski
pristupnik (MG Media Gateway). ITU-T Studijska grupa 16 je, u
suradnji s organizacijom IETF, ra-zvila protokol za komunikaciju
izmeu upravljaa medij-skim pristupnikom (MGC) i medijskog
pristupnika (MG) opisan u preporuci H.248.H.323 preporuka ukljuuje
i dio u kojem opisuje razliite ti-pove implementacija pristupnika i
razliite arhitekture koje je razdvajanje pristupnika na odvojeni
MGC i MG omogu-ilo.Protokol H.323 se esto koristi za povezivanje
dviju mrea s komutacijom kanala preko javnih i preko privatnih
mrea. Jasno je da u takvom scenariju mora postojati odreeni
gu-bitak informacija uzrokovan pretvorbom iz jednoga
signali-zacijskog protokola u protokol H.323 i natrag. Verzija 4
do-nosi mehanizam pomou kojega se protokoli QSIG i ISUP prenose bez
pretvorbe u H.323 protokole (trunking). Na taj se nain omoguuje
H.323 mrei da djeluje kao transparen-tni tunel za spomenute
protokole, ime se postie bolje po-vezivanje s mreama s komutacijom
kanala.Od ove verzije, H.323 podrava prijenos DTMF znamenki kroz
medijski tok, ime se omoguuje tonije odreivanje trenutka
generiranja DTMF informacije.U ovoj verziji je definiran Generic
Extensibility Framework (GEF) mehanizam, ime je zaustavljen stalni
porast broja parametara specificiranih u osnovnom protokolu H.225.0
i
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 16 17 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
rast ASN.1 specifikacije koja ga definira. Osim to omoguuje
razmjenu netransparentnih podataka izmeu H.323 mrenih
elemenata bez uvoenja novih parametara, GEF mehanizam
predstavlja elegantan nain uvoenja novih mogunosti u
H.323 okvir kao i pregovaranja o njihovom koritenju.
Osim to je skup podranih dodatnih usluga, i u ovoj verziji,
proiren, dodana su i dva nova mehanizma pruanja doda-
tnih usluga. To su HTTP temeljeno upravljanje H.323 urea-
jima i mehanizam upravljanja temeljen na poticaju, a opisani
su kroz Annex K i L dodatke H.323 preporuci.
4.5 H.323 verzija 5Ova, trenutano posljednja verzija H.323
standarda, je odo-
brena u srpnju 2003. godine. Verzija 5 je, za razliku od
pret-
hodnih verzija, usmjerena na stabilizaciju protokola pa
stoga
i donosi skromne izmjene.
Nova serija preporuka, H.460.x, uvodi nove mogunosti u
H.323 koritenjem GEF mehanizma i velika veina pobolj-
anja u odnosu na verziju 4 je definirana upravo na taj na-
in. Navedimo samo neka od njih: usluga prenosivosti broja
(number portability), mogunost indiciranja prioriteta pozi-va,
proirena procedura brzog spajanja, nadzor i prijavljiva-
nje kvalitete usluge.
Najvanija preostala poboljanja su tuneliranje DSS1 signa-
lizacije, koritenje DNS posluitelja za razluivanje adresa i
mehanizmi robustnosti kojima se sprjeava propadanje po-
ziva u sluaju pada TCP veze.
5 H.323 signalizacijski protokoliOsnovni signalizacijski
protokoli za uspostavu poziva i upra-
vljanje konferencijama i razmjenom medijskih tokova u
H.323 mreama su detaljnije predstavljeni u ovom poglavlju.
Uporaba sva 3 protokola je ilustrirana na primjeru H.323 po-
ziva izmeu dvije krajnje toke u istoj H.323 zoni (Sl. 14.).
5.1 Protokol H.225.0 RASRAS kanal se koristi za komunikaciju
protokolom H.225.0
RAS (H.225.0 Registration, Admission and Status) izmeu H.323
krajnjih toaka i pripadajuih upravnika, kao i izme-
u samih upravnika. Krajnje toke koriste ovaj transakcijski
orijentiran protokol kako bi otkrile pogodne/pripadajue
upravnike, kako bi se kod njih registrirale, zatim, da bi
do-
bile dozvolu za uporabu dijela resursa sustava i transportne
adrese udaljenih krajnjih toaka. H.323 upravnici ga koriste
kako bi, kroz procedure registracije i odobravanja pristupa,
upravljali svojom zonom, pratili status registriranih
krajnjih
toaka, upravljali pojasnom irinom i locirali krajnje toke
u drugim zonama kroz razmjenu adresnih informacija s nji-
hovim upravnicima. Protokol RAS posjeduje mehanizme za
provjeru vjerodostojnosti i autorizaciju korisnikih krajnjih
toaka.
Postoje tri osnovna tipa RAS poruka:
Poruke zahtjeva, koje imaju ime oblika xRQ; Poruke odbijanja
zahtjeva, imena oblika xRJ; Poruke potvrde izvrenja zahtjeva,
imenaoblika xCF.Od ovog principa odstupa par poruka IRQ/IRR zbog
nepo-stojanja poruke izriitog odbijanja zahtjeva i mogunosti
sla-nja IRR poruke bez prethodnog zahtjeva (IRQ). Ukoliko mre-ni
element koji primi poruku zahtjeva nije u mogunosti na nju
odgovoriti u predvienom vremenskom okviru, moe po-tvrditi prijam
poruke i produiti oekivani vremenski inter-val odgovora koritenjem
Request in Progress (RIP) poruke. Pored poruka vezanih uz zahtjeve,
postoje i poruke kojima se prenose i potvruju razne indikacije:
Resource Available Indication / Confirm (RAI/RAC); Service
Control Indication / Response (SCI/SCR).U sluaju prijama H.225.0
RAS poruke koju ne razumije ili ne uspijeva dekodirati, H.323 mreni
element moe odgovo-riti porukom Message Not Understood (XRS
poruka). Za po-trebe proirenja postojeega skupa
nestandarnim/vlasnikim procedurama, definirana je poruka Non
Standard Message (NSM poruka) iji sadraj svaki proizvoa moe
definirati u skladu s vlastitim potrebama.Osnovne procedure u
okvirima protokola H.225.0 RAS su sljedee:
Otkrivanje upravnikaOvu proceduru koriste krajnje toke kako bi
otkrile upravni-ka kod kojega e se registrirati. Procedura se moe
obaviti manualno (runo) ili automatski. Kroz manualnu procedu-ru
otkrivanja upravnika, krajnja toka se konfigurira s tran-sportnom
adresom RAS kanala pripadajueg upravnika i na-kon toga je spremna
za proceduru registracije.Automatska metoda otkrivanja upravnika
eliminira potrebu za konfiguriranjem transportne adrese RAS kanala
upravni-ka na svim krajnjim tokama i, shodno tome, omoguuje
za-mjenu postojeeg upravnika bez ponovne konfiguracije kraj-njih
toaka. Kako joj nije poznata transportna adresa RAS kanala
upravnika, krajnja toka alje poruku Gatekeeper Request (GRQ poruku)
na dobro poznatu viesmjernu (mul-ticast) adresu za otkrivanje
upravnika (223.0.1.41/1718) i pita Tko je moj upravnik?. Na ovaj
upit, krajnja toka moe do-biti potvrdan odgovor (GCF) od vie
upravnika s transpor-tnim adresama njihovih RAS kanala. U tom
sluaju, krajnja toka moe odabrati kod kojeg upravnika se
registrirati. Ova-kva situacija se moe izbjei konfiguriranjem
slovno-broja-ne oznake upravnika na krajnjim tokama. Ta oznaka se
alje kao dio GRQ poruke i jednoznano identificira pripadajueg
upravnika pa se potvrdan odgovor moe dobiti samo od nje-ga. Ako,
pak, upravnik ne eli da se krajnja toka registrira kod njega, on
moe nijeno odgovoriti na upit koristei GRJ poruku ili ignorirati
upit.U sluaju da je krajnja toka konfigurirana s transportnom
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 16 17 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
adresom RAS kanala pripadajueg upravnika, ona moe je-dnosmjerno
(unicast) poslati GRQ poruku kako bi provjerila postojanje
upravnika, dobila dozvolu za registraciju i s upra-vnikom
razmijenila informacije koje osiguravaju buduu si-gurnu
komunikaciju.
Registracija krajnje tokeRegistracija je proces kojim krajnje
toke prijavljuju svoje transportne i korisnike (primjerice, E.164
telefonski broj i/ili h323-ID oznaku) adrese prethodno otkrivenom
upravniku i na taj nain ulaze u njegovu zonu. Krajnje toke se
registri-raju samo kod jednog upravnika. Registracija krajnje toke
je preduvjet za uspostavljanje odlaznih i dolaznih H.323 poziva, a
obavlja se slanjem poruke Registration Request (RRQ po-ruke) preko
RAS kanala dotinog upravnika. Upravnik moe registraciju prihvatiti
RCF porukom ili odbiti RRJ porukom. U potvrdi registracije, H.323
upravnik dodjeljuje krajnjoj to-ki oznaku, slinu oznaci upravnika u
GRQ poruci, jedinstve-nu u njegovoj zoni. Krajnja toka se,
koritenjem te oznake, identificira u svim buduim RAS porukama dok
se za uspo-stavu poziva s registriranom krajnjom tokom koristi
jedna od njenih registriranih korisnikih adresa. Ukoliko krajnja
toka nije registrirala korisniku adresu u RRQ poruci, upra-vnik joj
je moe dodijeliti i vratiti u RCF poruci.Valjanost registracije moe
biti vremenski ograniena. Kraj-nja toka moe zatraiti takvu
registraciju predlaui rok va-ljanosti, ali konanu odluku donosi
upravnik i o njoj obavje-tava krajnju toku u RCF poruci. Ako
krajnja toka, prije isteka tog roka, ne produi valjanjost
registracije, upravnik je smatra neregistriranom. Registracija se
produuje RRQ porukom koja u tom sluaju nosi posebnu indikaciju i ne
mijenja prvotno registrirane podatke.Krajnja toka moe ponititi
valjanu registraciju koritenjem poruke Unregistration Request (URQ
poruke). Pored po-tpunog ponitavanja registracija, dozvoljeno je
ponitavanje samo dijela registriranih korisnikih adresa. Upravnik
moe taj zahtjev prihvatiti (UCF) ili odbiti (URJ). Ovu procedu-ru
moe pokrenuti i upravnik, a u tom sluaju krajnja toka mora
prihvatiti ponitavanje registracije.
Upravljanje pristupomNakon to se uspjeno registrira, krajnja
toka moe uspo-stavljati i odgovarati pozive, ali prethodno mora od
upra-vnika zatraiti dozvolu za to. U tu svrhu slui poruka Admission
Request (ARQ poruka) na koju upravnik odgo-vara potvrdno (ACF) ili
nijeno (ARJ). U sklopu istog za-htjeva, krajnja toka indicira i
pojasnu irinu potrebnu/oekivanu za ostvarenje toga poziva. Ovisno o
stanju u H.323 mrei, upravnik odbija zahtjev ili ga odobrava uz
de-finiranje dozvoljene pojasne irine. Svaku promjenu ko-ritene
pojasne irine, koja se dogodi za vrijeme trajanja poziva, H.323
krajnja toka je duna prijaviti upravniku koritenjem procedure za
upravljanje pojasnom irinom.U sluaju da krajnja toka trai dozvolu
za uspostavljanje
poziva, tada od upravnika trai i pretvorbu korisnike adre-se
pozvanog korisnika u transportnu adresu prema kojoj e uspostaviti
kanal uspostave poziva. Adresa koju e upravnik vratiti ovisi o
samom pozivu i modelu odabranom za taj po-ziv. Vie detalja o
modelima poziva donosi posebno poglavlje.H.323 okvir podrava
uspostavu i odgovaranje poziva bez traenja dozvole od upravnika. Ta
mogunost se naziva unaprijed odobren pristup (pre-granted access) i
mogu-e ga je koristiti samo ako to upravnik indicira u RCF poruci.
Uz dozvolu koritenja te mogunosti, H.323 upravnik u RCF poruci daje
i transportnu adresu za kanal uspostave poziva.
Upravljanje pojasnom irinomUkoliko tijekom poziva dolazi do
promjene pojasne irine, krajnje toke to prijavljuju upravniku
koristei poruku Ban-dwidth Change Request (BRQ poruku). Upravnik
odobrava zahtjev odgovarajui BCF porukom ili ga odbija odgovarajui
BRJ porukom. Upravnik moe odbiti samo zahtjev za pove-anjem
koritene pojasne irine, dok mu zahtjevi za smanje-njem koritene
pojasne irine omoguuju da ima tonu sliku koritene pojasne irine i
da njom bolje upravlja. I upravnik moe zahtijevati promjenu pojasne
irine koritene u pozivu, a na krajnjoj toki je da potvrdi promjenu
i promijeni (sma-nji) koritenu pojasnu irinu ili da je zbog
nepodravanja pro-mjene odbije.
Lociranje krajnje tokeOva procedura je predviena za pretvaranje
korisnike adre-se krajnje toke u njenu transportnu adresu. Zahtjev
se alje koristei poruku Location Request (LRQ poruku) upravniku kod
kojeg je dotina krajnja toka registrirana ili na dobro poznatu
viesmjernu (multicast) adresu za otkrivanje upra-vnika
(223.0.1.41/1718). Upravnik kod kojeg je traena kraj-nja toka
registrirana mora potvrdno odgovoriti na zahtjev (LCF) i u odgovoru
poslati transportne adrese RAS kanala i kanala za uspostavu poziva
krajnje toke ili svojih vlastitih. Upravnici kod kojih dotina
krajnja toka nije registrirana moraju zahtjev odbiti (LRJ), ako je
primljen preko njihovog RAS kanala, ili ignorirati, ako je primljen
na dobro pozna-tu viesmjernu (multicast) adresu za otkrivanje
upravnika.Po H.323 standardu, zahtjev moe poslati zainteresirana
krajnja toka ili H.323 upravnik. Koritenje ove procedure od strane
krajnje toke je upitno, jer se ista funkcija ostvaru-je kroz
proceduru upravljanja pristupom. U stvari, procedura lociranja
krajnje toke je potaknuta procedurom upravljanja pristupom ako
pozvana krajnja to-ka nije registrirana kod dotinog upravnika. Tada
upravnik, da bi odgovorio na zahtjev za pristupom, a-lje LRQ poruku
upravniku za kojeg smatra da zna za tra-enu krajnju toku.
StatusH.323 upravnik moe koristiti ovu proceduru kako bi sa-znao
detaljne informacije o pozivima koje je odobrio nekoj
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 18 19 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
krajnjoj toki. Zahtjev se alje u obliku poruke Information
Request (IRQ poruke) a krajnje toke odgovaraju porukom Information
Request Response (IRR porukom). Ovakva me-toda se naziva izriitim
zahtjevom. Osim nje, postoji i me-toda neizriitog zahtjeva u kojoj
upravnik, kroz proceduru upravljanja pristupom ili registracije
krajnje toke, definira svako koliko sekundi krajnja toka mora slati
IRR poruke za aktivni poziv. Ove dvije metode se meusobno ne
iskljuuju, tako da upravnik moe za poziv za koji je zatraio
periodike izvjetaje, izriito zatraiti izvjetaj u nekom trenutku.U
sklopu te procedure, upravnik moe zatraiti od krajnje toke, kroz
proceduru upravljanja pristupom ili registracije krajnje toke, da
mu koristei IRR poruke, alje kopije odre-enih poslanih i/ili
primljenih H.225.0 poruka.Ta mogunost je posebno korisna u sluaju
koritenja direk-tnog modela poziva jer omoguava upravniku precizno
pra-enje poziva. To je, primjerice, jako vano za ispravno
napla-ivanje koritene usluge.
5.2 Protokol H.225.0 CSProtokol H.225.0 CS (H.225.0 Call
Signalling) je signali-zacijski protokol za uspostavu i raskid
H.323 poziva izmeu dvije H.323 krajnje toke. Dodatno, u okvirima
ovog proto-kola definirana je i neobavezna procedura za bru
uspostavu medijskog toka, tzv. procedura brzog spajanja (Fast
Connect procedura). Pri definiciji protokola H.225.0 CS, poruke su
posuene iz protokola Q.931 (ISDN Call Signalling) i Q.932 (Control
of ISDN Supplementary Services). Razlog posuivanja je bila to bra
definicija protokola i jedno-stavnije meudjelovanje s PSTN/ISDN
terminalima i vi-emedijskim konferencijskim standardima na mreama s
komutacijom kanala, poput H.320 i H.324. Posuene poruke su doivjele
manje izmjene potrebne za uporabu na paketnim mreama. Svi novi,
iskljuivo H.323 orijentirani, informacijski elementi su ukljueni
unutar Q.931 informacij-skog elementa User-user koji je zbog toga
definiran u svim posuenim porukama. Novi informacijski elementi su
de-finirani koritenjem ASN.1 notacije protokola, koja je sasta-vni
dio H.225.0 preporuke (Annex H).H.225.0 CS, u okviru procedura
potrebnih za uspostavu i raskid poziva, definira uporabu sljedeih
poruka (Sl.11.):
Setup Setup Acknowledge Information Call Proceeding Progress
Alerting Connect Facility Status Inquiry Status Notify Release
Complete.
SetupOva poruka se alje u svrhu poetka uspostave poziva.
Naj-vaniji informacijski element ove poruke je Called Party Number
koji sadri adresu pozvane H.323 krajnje toke. U sluaju
signaliziranja s preklapanjem (overlap signalling) ova poruka nosi
samo dio adresne informacije, dok se preo-stali dio alje u jednoj
ili vie poruka Information.
Setup AcknowledgeOvu poruku alje pozvana krajnja toka i na taj
nain oba-vjetava pozivajuu krajnju toku da podrava funkciju
si-gnaliziranja s preklapanjem. Prijamom ove poruke poziva-jua
krajnja toka dobiva dozvolu za slanje ostatka adresne informacije,
ako je ima, u okviru poruke Information.
InformationOvom porukom alju se informacije potrebne za
uspostavu poziva ili razne dodatne informacije vezane uz poziv.
Naje-e se koristi u sluaju signaliziranja sa preklapanjem (over-lap
signalling) za prijenos preostalog dijela adresne infor-macije.
Call ProceedingPoruka Call Proceeding se alje u povratnom smjeru
i njom se indicira prijam svih potrebnih informacija za
usmjerava-nje i uspostavu poziva. Shodno tome, dodatne informacije
vezane uz uspostavu poziva nisu potrebne i nee biti pri-hvaene.
ProgressPoruku Progress, najee, alje H.323 pristupnik u
povra-tnom smjeru i njom alje informacije o napredovanju pozi-va
pri meudjelovanju s mreama sa komutacijom kanala. Tako, primjerice,
ova poruka moe nositi indikaciju (pro-gress indicator informacijski
element) o govornoj poruci koja se alje pozivatelju. Recimo, Birali
ste nepostojei broj u sluaju neuspjelog pokuaja poziva.
AlertingOvu poruku moe poslati pozvana krajnja toka kako bi
po-tvrdila da je krajnji korisnik upozoren o dolaznom pozivu. U
svakodnevnom argonu, rekli bi da telefon zvoni.
ConnectPoruku Connect alje pozvana krajnja toka kada korisnik
prihvati poziv. Dakle, ova poruka, sa stajalita protokola H.225.0
CS, oznaava uspostavljeni poziv.Uspostava poziva moe biti
jednostavna i sadravati samo Setup i Connect poruke, a moe i biti
proirena dodatnim porukama. Poruke koje se mogu razmjeniti izmeu
Setup i Connect, poput Setup Acknowledge, Information, Call
Pro-ceeding, Progress, Alerting, ovise o potrebi, tipu i razvoju
poziva.
FacilityOva poruka je specijalac meu H.225.0 CS porukama i
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 18 19 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Slika 11. Prikaz razmjene signalizacijskih poruka pri H.323 ISUP
pozivu
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 20 21 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
vrlo se esto koristi. Razlog za njenuspecifinost je
nepove-zanost s fazama u pozivu, tako da se moe slati u bilo kojem
trenutku, tj. stanju poziva. Uz neke specijalne funkcije
(pre-usmjeravanje poziva na upravnik ili MCU jedinicu, otvara-nje
kanala H.245), ova poruka se koristi za ostvarenje doda-tnih
usluga, kao i za potrebe tuneliranja H.245 poruka preko kanala za
uspostavu poziva (unutar H.225.0 CS poruka).
Status InquiryOva poruka se koristi u svrhu zahtjeva za statusom
poziva. Odgovor, u obliku Status poruke, je obavezan i nosi status
poziva. Uporaba poruke Status Inquiry je definirana u okvi-ru
procedura za poboljanje robustnosti, a slui za obnavlja-nje
informacija o stanju poziva izmeu dvije H.323 krajnje toke u sluaju
pada TCP veze.
StatusPoruka Status se koristi za indikaciju prijama neoekiva-ne
H.225.0 CS poruke i neprepoznatih parametara ili kao odgovor na
Status Inquiry poruku. Poruka nosi status pozi-va kako ga vidi
poiljatelj poruke i uzrok njenog slanja.
NotifyOva poruka se moe slati u oba smjera, a nosi informacije
ve-zane uz poziv, poput indikacije prekida (user suspend) i
na-stavljanja (user resume) poziva.
Release CompletePoruka Release Complete se moe slati u oba
smjera, a kori-sti se za raskid poziva i, ukoliko razmjena
medijskih tokova nije prekinuta kroz H.245 signalizaciju, za prekid
medijske komunikacije.
5.3 Protokol H.245Ovaj protokol sadri veliki broj procedura i
poruka za uspo-stavu, odravanje i raskid viemedijskih konferencija
u ATM, PSTN i drugim mreama. Veina protokola H.32x-x serije (H.310,
H.323, H.324/M) dijeli protokol H.245, a samo jedan njegov dio se
koristi za viemedijske konfe-rencije u okvirima H.323 standarda.
Slino odnosu proto-kola Q.931 i H.225.0 CS, podskup H.245 poruka
koje se koriste u H.323 mreama definiran je u Annex A dodatku H.323
preporuci. Protokol H.245 se, u H.323 mreama, kori-sti izmeu dvije
krajnje toke, krajnje toke i MC elementa ili krajnje toke i
upravnika. Svrha samog protokola je usposta-va, promjena i raskid
medijskih tokova izmeu krajnjih toa-ka u H.323 pozivu. Za tu
namjenu, protokolom su definirane procedure za oglaavanje podranih
oblika razmjene medij-skih tokova, otvaranja i zatvaranja medijskih
tokova, zahtje-ve za odreenim nainom razmjene medijskog toka,
poruke za upravljanjem medijskim tokom, ope naredbe i indikacije. U
H.245 preporuci se za medijske tokove koristi naziv logiki kanali.
H.245 kanal, kanal kojim se prenosi H.245 signali-zacija, se naziva
nulti logiki kanal, dok su pojedini medijski tokovi, kojima se
razmjenjuju govorne, video i podatko-vne informacije, logiki kanali
pobrojani od 1 pa navie.Krajnja toka moe uspostaviti najvie jedan
H.245 kanal
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
za svaki H.323 poziv u kojem sudjeluje. Terminal, MCU je-dinica,
pristupnik ili upravnik mogu podravati istovreme-no vie poziva i, u
skladu s tim, toliko H.245 kanala. H.323 standardom je definirana i
mogunost integracije H.245 kanala u kanal za uspostavu poziva
(H.225.0 CS signa-lizacijski kanal). Ta mogunost se zove
tuneliranje H.245 poruka i ostvaruje se koritenjem h245Control
informacij-skog elementa definiranog za tu namjenu unutar ASN.1
dije-la H.225.0 CS poruka. Element je definiran kao niz okte-ta, to
omoguava njegovo punjenje ASN.1 PER kodiranom H.245 porukom ili
nizom takvih poruka.Dodatno, otvaranje H.245 kanala nije obavezno,
jer se uspo-stava medijskih tokova moe ostvariti u okvirima H.225.0
CS signalizacije koritenjem procedure brzog spajanja. Ako se H.245
kanal otvori, ostaje otvoren do njegova zatvaranja ili do kraja
poziva. Medijski tokovi, H.245 logiki kanali od 1 pa navie, se
otvaraju razmjenom signalizacije po nultom logikom kanalu, a mogu
biti uspostavljeni izravno izmeu dvije krajnje toke, ali i
usmjereni preko jednog ili vie upra-vnika. Procedure za otvaranje i
zatvaranje logikih kanala se ne odnose na nulti H.245 logiki
kanal.Sve H.245 signalizacijske poruke spadaju u neku od sljede-ih
kategorija:
Zahtjev (Request)U ovu kategoriju spadaju poruke koje od
primatelja zahti-jevaju izvravanje odreene akcije ukljuujui i
odgovara-nje na primljeni zahtjev. Primjerice, H.245 poruke
termi-nalCapabilitySet i masterSlaveDetermination.
Odgovor (Response)Ovdje spadaju poruke koje su odgovor na poruke
iz pret-hodne kategorije. Primjerice, H.245 poruke
terminalCapa-bilitySetAck i masterSlaveDeterminationAck.
Slika 12. Primjer capabilityTable strukture
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 20 21 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Naredba (Command)Poruke koje od primatelja zahtijevaju
izvravanje odree-ne akcije, ali ne i odgovor, spadaju u ovu
kategoriju. Pri-mjerice, H.245 poruka
sendTerminalCapabilitySet.
Indikacija (Indication)Poruke informativne prirode koje od
primatelja ne zahtijeva-ju ni akciju ni odgovor, spadaju u ovu
kategoriju. Primjerice, H.245 poruke poput userInput i
functionNotSupported.Sljedee H.245 procedure moemo izdvojiti kao
kljune u okvirima protokola H.323: oglaavanje mogunosti
razmjene
Slika 13. Primjer capabilityDescriptor strukture
Tablica 1. Tipovi mrenih elemenata i pripadajue vrijednosti za
MSD proceduru
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
medijskih tokova (Capabilities Exchange); odreivanje nadreene
strane ukomunikaciji (Master Slave Determination); otvaranje i
zatvaranje logikih kanala(Logical Channel Signalling); zahtjev za
promjenom uspostavljenog medijskog toka(Request Mode); zatvaranje
kanala H.245.
Oglaavanje mogunosti razmjene medijskih tokovaKoristei ovu
proceduru, H.323 krajnja toka oglaava vla-stite mogunosti primanja
i slanja medijskih tokova, uklju-ujui mogunost istovremenog prijama
i slanja vie razli-itih ili istih tipova (govor, video, podaci)
medijskih tokova istih ili razliitih karakteristika, primjerice
algoritama sai-manja (G.729, G.711, H.261, H.263, T.120, T.38,...).
Razmje-nom ovih mogunosti, obje krajnje toke dobivaju informa-cije
potrebne za odabir obostrano podranih oblika medijske
komunikacije.Ta procedura zapoinje slanjem H.245 poruke
TerminalCa-pabilitySet (TCS poruke) kojom H.323 krajnja toka
oglaa-va svoje komunikacijske mogunosti (sve ili samo one koje
namjerava koristiti u tom pozivu). Ovo je prva H.245 poru-ka koja
se mora poslati po H.245 kanalu. U njene najvanije informacijske
elemente spadaju capabilityTable i capability-Descriptors
strukture.U capabilityTable strukturi (Sl. 12.) poiljatelj TCS
poru-ke navodi podrane oblike medijske razmjene. Primjerice,
G.723.1, G.728, G.711 audio i CIF H.263 video se oznaavaju
razliitim cijelim brojevima. Ti brojevi se, dalje, grupiraju u
alternativeCapabilitySet strukture koje indiciraju podr-ane
meusobno iskljuive oblike razmjene medijskog toka. Primjerice,
alternativeCapabilitySet struktura koju simbo-liki moemo prikazati
kao {G.711, G.723.1, G.728} znai da
H.323 mreni element
Opremljenost mrenog elementa Terminal Pristupnik Upravnik
MCU
Bez MC elementa 50 60 - -
S MC elementom, ali bez MP elementa 70 80 120 160
S MC elementom i podatkovnim MP elementom - 90 130 170
S MC elementom, podatkovnim i audio MP elementom - 100 140
180
S MC elementom, podatkovnim, audio i video MP elementom - 110
150 190
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 22 23 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
je poiljatelj sposoban za audio komunikaciju u bilo kojem od tri
navedena naina, ali samo jednim istovremeno. Do-datno, redoslijedom
navoenja se iskazuje lista prioriteta, tako da, u navedenom
primjeru, poiljatelj eli, ako je mogu-e, komunicirati koritenjem
algoritma G.711, a ako ne, ko-ritenjem G.723.1, i tek kao zadnja
mogunost, koritenjem algoritma G.728.Ove se strukture grupiraju u
simultaneousCapabilities strukture koje opisuju mogunosti krajnje
toke u pogledu
istovremene viemedijske komunikacije. Svaka
simultane-ousCapabilities struktura koja sadri vie od jedne
alterna-tiveCapabilitySet strukture, oznaava mogunost istovre-mene
komunikacije kroz vie medijskih tokova. Primjerice,
simultaneousCapabilities struktura koja sadri dvije
alter-nativeCapabilitySet podstrukture {{H.261, H.263}, {G.711,
G.723.1, G.728}} opisuje krajnju toku koja je sposobna isto-vremeno
komunicirati kroz jedan video (H.261 ili H.263) i jedan audio tok
(G.711 ili G.723.1 ili G.728), dok struktu-
Slika 14. Prikaz H.323 poziva
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 22 23 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
ra simultaneousCapabilities koja sadri tri
alternativeCa-pabilitySet podstrukture {{H.261}, {H.261, H.263},
{G.711, G.723.1, G.728}} ukazuje na istovremenu podrku dva video
toka (H.261 i H.261 ili H.263) u kombinaciji s jednim audio tokom
(G.711 ili G.723.1 ili G.728).Potpuni opis mogunosti nekog H.323
terminala u razmje-ni medijskih tokova je opisan skupom
capabilityDescriptor struktura. Ova se struktura (Sl. 13.) sastoji
od jedne simul-taneousCapabilities strukture i
capabilityDescriptorNum-ber elementa. TCS poruka koja sadri vie od
jedne capabili-tyDescriptor strukture omoguava definiranje veza
izmeu razliitih medijskih tokova. Primjerice, dvije
capabilityDes-criptor strukture sljedeeg sadraja {{H.261, H.263},
{G.711, G.723.1, G.728}} i {{H.262}, {G.711}} opisuju krajnju toku
koja ima podrku za istovremenu razmjenu video (H.261 ili H.263) i
audio toka (G.711 ili G.723.1 ili G.728) ili video toka (H.262) u
kombinaciji s audio tokom kodiranim jednosta-vnim G.711 algoritmom.
Poiljatelj TCS poruke daje prednost nekom obliku komu-nikacije pred
drugim tako da capabilityDescriptorNum-ber elementu odgovarajue
capabilityDescriptor struktu-re dodijeli manju cjelobrojnu
vrijednost.
Odreivanje nadreene krajnje tokeProtokol H.323 zahtijeva da
jedna od krajnjih toaka u kon-ferenciji mora biti odabrana kao
nadreena ostalima (ma-ster) da bi se, prije uspostave logikih
kanala, znalo koja krajnja toka e imati prednost u odabiru njihovih
kara-kteristika i upravljati konferencijom. U tu svrhu se koristi
H.245 procedura odreivanja nadreene krajnje toke, iji rezultat je
dogovor o nadreenoj i podreenim krajnjim to-kama. Primjerice, u
sluaju da vie od jedne krajnje toke u konferenciji ima MC element,
ovom procedurom se utvru-je koja e krajnja toka imati aktivni MC
element i upravljati konferencijom. Ova procedura se, najee, odvija
paralelno s prethodno opisanom procedurom oglaavanja mogunosti
razmjene medijskih tokova. Odnosi nadreenosti, tj. podreenosti
izmeu razliitih adresabilnih H.323 mrenih elemenata je definiran
standar-dom i prikazan je brojanim vrijednostima (vea vrijednost
znai nadreen poloaj) u Tablici 1.Ta procedura, i konana odluka, se
zasniva na razmjeni H.245 poruke masterSlaveDetermination, koja
sadri in-formaciju o tipu mrenog elementa, posjedovanju MC i MP
elemenata, kao i sluajnu cjelobrojnu vrijednost, izmeu dvi-je H.323
krajnje toke. U sluaju istih tipova mrenih eleme-nata, nadreenu
krajnju toku odreuje vrijednost sluajnog broja generirana po
proceduri definiranoj u H.245 preporu-ci. Procedura se uspjeno
zavrava slanjem poruke odgovora masterSlaveDeterminationAck i
priznavanja nadreenog ili podreenog statusa u odnosu na primatelja
poruke.U sluaju da je za konferenciju ve odabrana nadreena kraj-nja
toka, za sve naknadne MSD procedure, krajnja toka s aktivnim MC
elementom koristi vrijednost 240 te je na taj
nain osigurana nepromjenjivost nadreene krajnje toke.
Otvaranje i zatvaranje logikih kanalaNakon uspjenog zavretka
prethodno opisanih H.245 pro-cedura, uspostavljanje medijskih
tokova se odvija procedu-rama otvaranja logikih kanala. U H.245
terminologiji logi-ki kanal podrazumjeva slanje medijskog toka od
poiljatelja prema jednom ili vie primatelja. Jednoznano je odreen
svojim brojem koji je jedinstven u odgovarajuem smjeru razmjene
medijskih tokova. Svaka krajnja toka otvara logi-ke kanale prema
drugoj krajnjoj toki. Logiki kanali se otvaraju koritenjem poruke
openLogi-calChannel (OLC poruke) koja u potpunosti opisuje
kara-kteristike medijskog toka ukljuujui njegov tip (audio, vi-deo,
podaci), upotrijebljeni algoritam saimanja, kao i ostale
informacije nune da bi primatelj pravilno protumaio me-dijski tok.
Karakteristike logikih kanala moraju biti u okvi-rima koje je
primatelj oglasio u proceduri oglaavanja mo-gunosti razmjene
medijskih tokova. Transportnu adresu na koju e slati medijski tok
opisan OLC porukom, poiljatelj dobiva u pozitivnom odgovoru u
obliku poruke openLogi-calChannelAck (OLCAck poruke).Protokol H.245
omoguava uspostavu jednosmjernih i dvo-smjernih logikih kanala.
Veina logikih kanala za audio, video i podatkovne tokove se
uspostavlja kao jednosmjerni logiki kanali. Ovaj pristup omoguava
dvosmjernu komu-nikaciju logikim kanalima razliitih karakteristika
(asime-trina komunikacija). Meutim, pojedini medijski tipovi,
ukljuujui podatkovne protokole poput T.120, za normalnu operaciju
podrazumijevaju uspostavu dvosmjernih kanala. Logiki kanali se
zatvaraju slanjem poruka CloseLogicalChannel/Ack ili implicitno sa
zavretkom pozi-va.
Procedura brzog spajanja (Fast Connect)Na ovom mjestu emo
spomenuti i proceduru brzog spaja-nja, iako to nije H.245 procedura
nego dio protokola H.225.0 CS koji se zasniva na ve spomenutim
H.245 procedurama. Osim to je ova procedura, uvedena u verziji 2,
znaila veli-ki korak u smanjenju broja poruka potrebnih za
uspostavu H.323 poziva (usporedite uspostavu poziva prikazanih na
Sl. 15. i 16.), njena vanost se ogleda i u osiguranju nepreki-nute
komunikacije (voice clipping free) u sluaju H.323 po-ziva iz ili
prema PSTN mreama. Procedura brzog spajanja osigurava uspostavu
medijskih tokova ukljuivo s porukom Connect, a upravo je to
trenutak kada se, tradicionalno, u PSTN mreama dogaa uspostava
medijske komunikacije u oba smjera. U sluaju kasnije uspostave
medijskih tokova na H.323 dijelu poziva, neizbjeno dolazi do
poetnoga pre-kida u komunikaciji i, shodno tome, gubitka poetnog
dijela razgovora.Ova procedura (Sl. 16.) se esto netono naziva
fastStart po H.225.0 CS informacijskom elementu kojim se prenose
OpenLogicalChannel strukture predloenih logikih kana-la. Koritenjem
te procedure, poziv je mogue u potpunosti
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 24 25 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Slika 15. Prikaz uspostave H.323 poziva normalnom procedurom
uspostaviti bez otvaranja kanala H.245. Naime, krajnja to-ka
koja slanjem H.225.0 CS poruke Setup zapoinje poziv i eli koristiti
spomenutu proceduru, duna je koritenjem fastStart informacijskog
elementa definirati ponuene logi-ke kanale (OLC strukture)
redoslijedom vlastitog odabira. Pozvana krajnja toka koja podrava
ovu proceduru i eli je prihvatiti, duna je vratiti fastStart
element s prihvaenim logikim kanalima (OLC) u nekoj od H.225.0 CS
poruka do ukljuivo poruke Connect. Gledano sa stajalita ve
spo-menutih H.245 procedura, fastStart element u Setup poru-ci
predstavlja poetak procedure otvaranja logikih kanala uz
kombinaciju implicitnog odreivanja nadreene krajnje toke (krajnja
toka koja alje Setup poruku je nadreena) i izbjegavanje procedure
oglaavanja mogunosti razmjene medijskih tokova. Procedura otvaranja
logikih kanala je za-
vrena slanjem fastStart elemenata kojim je pozvana krajnja toka
prihvatila i otvorila neke logike kanale.
Zahtjev za promjenom uspostavljenog medijskog tokaKrajnje toke,
koje primaju neki ve uspostavljeni medijski tok, mogu, pod odreenim
uvjetima, traiti od krajnje to-ke koja ga alje promjenu
karakteristika medijskog toka. Ove izmijenjene karakteristike, kao
i u sluaju toka ije se karakteristike eli izmijeniti, moraju
pripadati skupu ka-rakteristika oglaenih u proceduri oglaavanja
mogunosti razmjene medijskih tokova. Za promjenu medijskih tokova
koje odailje, krajnja toka ne koristi ovu proceduru nego
jednostavno zatvara postojei logiki kanal i otvara novi s
promijenjenim karakteristikama koje moraju biti u skladu s
prethodno oglaenim karakteristikama. Promjena odlaznog
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 24 25 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Slika 16. Prikaz uspostave H.323 poziva procedurom brzog
spajanja
medijskog toka se, obino, odvija nakon uspjeno provedene
procedure promjene dolaznog medijskog toka.
Za ilustraciju procedure neka nam poslui sljedei primjer.
Ako je TCS porukom krajnja toka oglasila podrku za slanje
audio toka oblikovanog koritenjem G.729 i G.711 algoritma
saimanja, krajnja toka primatelj moe od nje traiti da au-
dio tok uspostavljen koritenjem G.729 algoritma zamijeni s
G.711 algoritmom saimanja. Ova procedura zapoinje sla-
njem poruke RequestMode. Primatelj poruke je duan udo-
voljiti zahtjevu (RequestModeAck), ako je u mogunosti, ili
ga odbiti (RequestModeReject), ako to nije sluaj. U slua-
ju odbijanja, medijska komunikacija se nastavlja ve uspo-
stavljenim logikim kanalima, dok u sluaju prihvaanja,
krajnje toke zapoinju proceduru za zatvaranje postojeih
i otvaranje novih logikih kanala u skladu s ve opisanom
procedurom.
Zatvaranje kanala H.245 Kanal H.245, nulti logiki kanal, se
standardno zatvara, na-
kon zatvaranja ostalih logikih kanala (medijskih tokova),
slanjem i prijamom H.245 poruke EndSessionCommand ili,
implicitno, zavretkom poziva bilo kroz H.225.0 CS signa-
lizaciju (porukom ReleaseComplete) ili prekidom H.225.0
CS signalizacijskoga kanala. U praksi se, najee, kori-sti
mogunost implicitnog zatvaranja kanala H.245 slanjem H.225.0 CS
poruke ReleaseComplete kako bi se smanjio broj razmijenjenih
signalizacijskih poruka.
5.4 Informacijski elementiNajvaniji informacijski elementi koji
u protokolu H.225.0 imaju ulogu oznake i povezuju H.225.0
signalizaciju vezanu uz poziv, konferenciju ili krajnju toku (Sl.
17.) su:
Identifikator krajnje toke
Identifikator krajnje toke (endpointIdentifier) je
informa-cijski element koji predstavlja dio H.225.0 RAS i H.225.0
CS signalizacije. U ASN.1 notaciji protokola, definiran je kao niz
od 1 do 128 znakova kodiranih po ISO10646-1 stan-dardu. H.323
upravnik ga dodjeljuje krajnjoj toki u okviru registracijske
procedure (RRQ/RCF) i svaka krajnja toka ga mora slati u svakoj
sljedeoj RAS poruci. Kako jednoznano odreuje krajnju toku,
upravniku slui u svrhu upravljanja zonom.
Identifikator upravnikaIdentifikator upravnika
(gatekeeperIdentifier) je informa-cijski element koji predstavlja
dio H.225.0 RAS i H.225.0
Z. Tripalo, . Solari tambuk, S. Leroti, V. Mari: Protokol H.323
( 3 - 3 8 )
-
Ericsson Nikola Tesla Revija18/2005/2 26 27 Revija18/2005/2
Ericsson Nikola Tesla
Slika 17. H.323 konferencija u kojoj sudjeluju 3 terminala
CS signalizacije. U ASN.1 notaciji protokola, definiran je
kao niz od 1 do 128 znakova kodiranih po ISO10646-1 stan-
dardu. Dodjeljuje ga administrator mree pri konfiguraciji
upravnika i krajnjih toaka. Koristi se u sklopu procedure
otkrivanja upravnika, kao dio GRQ poruke koju krajnja to-
ka alje viesmjerno, i to za odreivanje upravnika kojem je
poruka namijenjena.
Sljedni broj zahtjevaSljedni broj zahtjeva (requestSeqNum) je
informacijski ele-
ment koji predstavlja dio H.225.0 RAS signalizacije, a u
ASN.1 notaciji protokola je definiran kao 16-bitni cijeli
broj
izmeu 1 i 65535. Dodjeljuje ga krajnja toka ili upravnik
kada alje RAS poruku zahtjeva. Jedinstven je na razini do-
tinog mrenog elementa i slui mu da jednoznano odredi
kojoj RAS transakciji pripada primljena RAS poruka odgo-
vora.
Referenca pozivaReferenca poziva (callReferenceValue) je
informacijski ele-
ment koji predstavlja dio H.225.0 CS i H.225.0 RAS si-
gnalizacije vezane uz poziv. U ASN.1 notaciji protokola, de-
finiran je kao 16-bitni cijeli broj u punom opsegu (od 0 do
65535). Njegova vrijednost je ista za sve poruke unutar je-
dnog poziva, a jedinstvena je izmeu dva mrena elementa
(na razini veze) i jednoznano odreuje poziv izmeu ta dva
mrena elementa.
Najznaajniji bit ukazuje na smjer poziva (0 ja sam zapo-
eo ovu H.225.0 RAS transakciju ili H.225.0 CS poziv,
1 ja odgovaram na H.225.0 RAS transakciju ili H.225.0
CS poziv). Ovo je jako bitno jer bi inae bilo mogue da
oba mrena elementa poalju RAS ili CS poruku s istom vri-jednosti
CRV informacijskog elementa, pa onda ne bi jedno-znano odreivao
poziv izmeu dva mrena elementa. Vrijednost koritena unutar RAS i CS
signalizacije za isti poziv je, uglavnom, neovisna, osim u sluaju
kada krajnja toka zapoinje poziv. Tada nakon procedure upravljanja
pristupom, alje poruku Setup i koristi istu vrijednost CRV
informacijskog elementa u RAS i CS porukama.
Identifikator pozivaIdentifikator poziva (callIdentifier) je
informacijski element koji predstavlja dio H.225.0 CS i H.225.0 RAS
signaliza-cije vezane uz poziv. U ASN.1 notaciji protokola,
definiran je kao niz od 16 okteta. Vrijednost informacijskog
elementa je ista izmeu svih H.323 mrenih elemenata koji sudjeluju u
nekom pozivu i jednoznano ga odreuje.
Identifikator konferencijeIdentifikator konferencije
(conferenceID) je informacijski element koji predstavlja dio
H.225.0 CS i H.225.0 RAS signalizacije vezane uz poziv. U ASN.1
notaciji protokola, de-finiran je kao niz od 16 okteta. Vrijednost
informacijskog ele-menta je ista izmeu svih H.323 mrenih elemenata
koji su-djeluju u nekoj konferenciji (konferencija je 1 ili vie
poveza-nih poziva) i jednoznano je odreuje.
5.5 Modeli H.323 pozivaOvisno o nainu na koji je izmeu krajnjih
toaka uspo