ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA
PRIKAZ IZMJENA I DOPUNA ODLUKE O DONOENJU GENERALNOGA
URBANISTIKOG PLANA SESVETA (Slubeni glasnik Grada Zagreba 14/03,
17/06, 3/07 - ispr., 6/08 - ispr., 1/09)
1. Tekst oznaen crnom bojom - tekst koji se nije mijenjao i
istovjetan je tekstu Odluke o donoenju Generalnoga urbanistikog
plana Sesveta (Slubeni glasnik 14/03, 17/06, 1/09), te tekst koji
se dodaje Prijedlogom izmjena i dopuna Odluke o donoenju
Generalnoga urbanistikog plana Sesveta oujak 2012. godina 2. Tekst
oznaen ljubiastom bojom tekst koji se odnosi na ispravke Odluke o
donoenju Generalnoga urbanistikog plana Sesveta (Slubeni glasnik
3/07 - ispr., 6/08 - ispr.)
Zagreb, travanj 2012.
1
Na temelju lanka 346. Zakona o prostornom ureenju i gradnji
(Narodne novine 76/07 i 38/09, 55/11 i 90/11) i lanka 38. toka 5.
Statuta Grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01,
20/01 - proieni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09,
25/09, 10/10), Gradska skuptina Grada Zagreba, na ___. sjednici,
___. ___________ 2012. donijela je ODLUKU o donoenju Generalnoga
urbanistikog plana Sesveta
I. TEMELJNE ODREDBE lanak 1. Donosi se Generalni urbanistiki
plan Sesveta (u nastavku teksta: Generalni urbanistiki plan), to ga
je 2003. izradio Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zatitu
okolia. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana
Sesveta (u nastavku teksta: Izmjene i dopune Generalnoga
urbanistikog plana), to ih je izradio Gradski zavod za prostorno
ureenje 2006. Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog
plana Sesveta (u nastavku teksta: Izmjene i dopune Generalnoga
urbanistikog plana), to ih je izradio Zavod za prostorno ureenje
Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za
strategijsko planiranje i razvoj Grada 2009. godine. Donose se
Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Sesveta (u nastavku
teksta: Izmjene i dopune GUP-a Sesveta), to ih je izradio Zavod za
prostorno ureenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade
Gradskim uredom za prostorno ureenje, izgradnju Grada,
graditeljstvo, komunalne poslove i promet 2012. godine. lanak 2.
Generalnim se urbanistikim planom, u skladu sa Strategijom i
Programom prostornog ureenja Republike Hrvatske i Prostornim planom
Grada Zagreba, utvruje temeljna organizacija prostora, zatita
prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, koritenje i namjena
povrina s prijedlogom uvjeta i mjera njihova ureenja. Generalni
urbanistiki plan sadri nain i oblike zatite i koritenja, uvjete i
smjernice za ureenje i zatitu prostora, mjere za unapreivanje i
zatitu okolia, podruja s posebnim i drugim obiljejima, te druge
elemente vane za podruje Sesveta. POLAZITA I CILJEVI lanak 3.
Prostor Sesveta razvijat e se i obnavljati usporedno i u
meuzavisnosti s uravnoteenim, ravnomjernim i kvalitativnim razvojem
Grada Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske, uz ouvanje i
razvijanje identiteta i individualnosti Sesveta. Cilj prostornog
ureenja Sesveta je urbana obnova i konsolidacija njegova urbanog
teritorija, to e se poticati sljedeim planskim mjerama:2
-
dopunjavanjem (poguivanjem) izgraenog teritorija; ouvanjem i
ureivanjem neizgraenih prostora; poboljavanjem urbane mree i
komunikacijskih sustava, posebice javnog prometa, te prometnog
povezivanja sa Zagrebom; unapreivanjem sustava urbanog ureenja,
gospodarenja prostorom i razvijanjem kvalitetne gospodarske
strukture; ouvanjem povijesnih i prirodnih vrijednosti, te
sustavnim evidentiranjem i sanacijom ugroenih vrijednosti zatiene
povijesne jezgre i drugih nositelja povijesnog identiteta. lanak
4.
Generalni urbanistiki plan donosi se za graevinsko podruje
Sesveta utvreno Prostornim planom Grada Zagreba, povrine 1.816 ha i
za planiranih 60.000 stanovnika. Granice Generalnoga urbanistikog
plana prikazane su na kartografskim prikazima iz lanka 5. stavka 4.
toke B ove odluke. lanak 5. Generalni urbanistiki plan sastoji se
od: Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom: Generalni urbanistiki
plan Sesveta s izmjenama i dopunama Generalnoga urbanistikog plana
Sesveta 2008. Grafikog dijela - Izmjene i dopune Generalnoga
urbanistikog plana Sesveta 2008. koji sadri kartografske prikaze u
mjerilu 1:5.000 i to: 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA 2. MREA
GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 3.a PROMETNA MREA 3.b
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA Energetski sustav, pota i
telekomunikacije 3.c KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA
Vodnogospodarski sustav i gospodarenje otpadom 4.a UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Urbana pravila 4.b UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Zatieni i evidentirani
dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra 4.c UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Podruja primjene planskih
mjera zatite Izmjene i dopune Generalnog urbanistikog plana sastoje
se od: Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom: Izmjene i dopune
Generalnoga urbanistikog plana Sesveta 2012. Grafikog dijela -
Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana Sesveta 2012. koji
sadri kartografske prikaze u mjerilu 1:5.000 i to: 1. KORITENJE I
NAMJENA PROSTORA izmjene i dopune 2012. 2. MREA GOSPODARSKIH I
DRUTVENIH DJELATNOSTI izmjene i dopune 2012. 3.a PROMETNA MREA
izmjene i dopune 2012. 3.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA
Energetski sustav, pota i telekomunikacije izmjene i dopune 2012.
3.c KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA Vodnogospodarski sustav i
gospodarenje otpadom izmjene i dopune 2012. 4.a UVJETI ZA
KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA Urbana pravila izmjene i
dopune 2012. 4.b UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU
PROSTORA3
A B
A B
Zatieni i evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna
dobra izmjene i dopune 2012. 4.c UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I
ZATITU PROSTORA Podruja primjene planskih mjera zatite izmjene i
dopune 2012. Generalni urbanistiki plan iz stavka 1. toaka A i B,
ovjeren peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i potpisom
predsjednika Gradske skuptine Grada Zagreba, sastavni je dio ove
odluke. Izmjene i dopune Generalnoga urbanistikog plana iz stavka
1. ovoga lanka ovjerene peatom Gradske skuptine Grada Zagreba i
potpisom predsjednika Gradske skuptine Grada Zagreba sastavni su
dio ove odluke. Elaborat GUP Sesvete - I. Konzervatorska podloga -
nepokretna kulturna dobra, II. Evidentirani dijelovi prirode s
uvjetima ureenja i koritenja (Gradski zavod za zatitu spomenika
kulture i prirode, 2001., revizija 2003.) i kartografski prikaz
Plan zona ugroenosti, u mjerilu 1:10.000, prilozi su Generalnome
urbanistikom planu. Elaborat GUP Sesvete - I. Konzervatorska
podloga - nepokretna kulturna dobra, izmjene (Gradski zavod za
zatitu spomenika kulture i prirode, listopad 2004.), prilog je
Izmjenama i dopunama Generalnoga urbanistikog plana. Elaborat GUP
Sesvete - Konzervatorska podloga zatita nepokretnih kulturnih
dobra, izmjene i dopune (Gradski zavod za zatitu spomenika kulture
i prirode, oujak 2011.), prilog je Izmjenama i dopunama Generalnoga
urbanistikog plana. lanak 6. Izrazi i pojmovi koji se koriste u
smislu ove odluke imaju sljedee znaenje: 1. balkoni, loe, istaci -
dijelovi graevine, u viim etaama, konzolno izbaeni izvan graevnog
pravca prizemlja; - balkoni su otvoreni dio graevine; - loe su
otvoreni natkriveni dijelovi graevine; - istaci su zatvoreni dio
graevine izvan graevnog pravca; 2. DPU - detaljni plan ureenja; 3.
dijelovi (etae) graevine: 3.1. podzemne etae su podrum (Po) i
suteren (S); suteren dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konano ureeni i
zaravnani teren uz proelje graevine; 3.2. nadzemne etae su
prizemlje (P), kat (K) i potkrovlje (Pk) ili uvueni kat; uvueni kat
najvii kat oblikovan ravnim krovom iji zatvoreni ili natkriveni dio
iznosi najvie 75% povrine dobivene vertikalnom projekcijom svih
zatvorenih nadzemnih dijelova graevine; 4. Generalni urbanistiki
plan Sesveta (Generalni urbanistiki plan) - prostorni plan koji se,
u skladu sa zakonom, donosi za graevinsko podruje dijela naselja
Sesvete (urbani dio) granice kojega su odreene Prostornim planom
Grada Zagreba; 5. gradski projekt - sloene aktivnosti u ureenju
prostora od osobitog interesa za Grad, u gradskim se projektima
Grad javlja kao sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljita
bilo da je uloio ili e tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu
ili u neku drugu novu gradsku kvalitetu; 6. graevinska (bruto)
povrina GBP zgrade - zbroj povrina mjerenih u razini podova svih
dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk, uvueni kat) ukljuivo povrine
loe, vanjskih stubita, balkone i terase, odreenih prema vanjskim
mjerama obodnih zidova u koje se uraunava obloge, obzide, parapete
i ograde;
4
7.
8. 9. 10.
11. 12. 13. 14.
15.
16. 17.
18. 19.
20.
21.
graevna estica - estica zemljita s pristupom na prometnu povrinu
koja je izgraena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana
planirano utvrditi oblikom i povrinom od jedne ili vie estica
zemljita ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;
gustoa stanovnitva (Gnst) odnos broja stanovnika i povrine obuhvata
provedbenog dokumenta prostornog ureenja; individualna gradnja -
gradnja individualnih graevina; individualna graevina graevina
najvee visine tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao
potkrovlje ili uvueni kat, s mogunou gradnje podzemne etae;
interpolacija - gradnja na graevnoj estici koja se nalazi u
preteito izgraenom ulinom potezu, odnosno preteito dovrenom
predjelu; izgraenost graevne estice - odnos tlocrtnih povrina svih
graevina na graevnoj estici i ukupne povrine graevne estice, izraen
u postocima; izvorni urbanistiki plan - plan po kojem se poelo
graditi naselje; koeficijent iskoristivosti graevne estice (ki) -
odnos graevinske (bruto) povrine i povrine graevne estice;
koeficijent iskoristivosti nadzemno (ki nadzemno) se izraunava s
omjerom graevinske (bruto) povrine samo nadzemnih etaa, ne raunajui
podzemne etae; koridor ulice: - za planirane ulice osnovne uline
mree: prostor unutar kojeg se osniva graevna estica ulice, ije se
regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama koridora, - za
postojee ulice osnovne uline mree: postojee stanje izvedenosti
prometne povrine; krovna kuica - dio krovne konstrukcije iznad
ravnine krovne plohe, ukupna duina krovnih kuica moe biti do jedne
treine duine pripadajueg proelja graevine; lokalni uvjeti -
temeljna su polazita za izradu provedbenih dokumenata prostornog
ureenja i urbanistiko-tehnikih uvjeta za zahvat u prostoru, a sadre
elemente stanja i prostornih mogunosti kao npr.: - reljef, voda i
zelenilo; - posebno vrijedni dijelovi prirodne batine i
kulturno-povijesnih graevina i cjelina; - karakteristini i vrijedni
pogledi i slike mjesta; - ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja
ljudi te pojedine graevine; - trgovi, ulice i drugi javni prostori;
- veliina i izgraenost graevnih estica, nain gradnje, te visina i
povrina postojeih graevina; - opremljenost komunalnom i prometnom
infrastrukturom; - komunalna opremljenost; - druge posebnosti i
vrijednosti; najmanji prostorni obuhvat za koji se utvruju lokalni
uvjeti je ulini potez ili dio ulinog poteza koji ini prostornu
cjelinu ili urbani blok - zona omeena javnom povrinom; mjeovita
gradnja - gradnja niskih i individualnih graevina; naelna lokacija
- sadraj, u pravilu, drutvene djelatnosti i posebne namjene, koji
je obvezan u prostoru ; toan poloaj, odnosno lokacija i povrina
estice odreuje se provedbenim dokumentom prostornog ureenja, a,
iznimno, cjelovitim prostornim rjeenjem urbanog bloka; nadstrenica
- graevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane
kada se postavlja uz glavnu, pomonu graevinu, potporni zid ili meu
susjedne graevne estice); niska gradnja - gradnja niskih
graevina;
5
22. 23.
23.a 24. 25.
26.
27.
28. 29.
30. 31. 32.
33.
34. 35.
36.
37.
niska graevina - graevina visine do etiri nadzemne etae, pri emu
se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, s mogunou
gradnje podzemnih etaa; niz - graevna cjelina od najmanje tri
meusobno prislonjene graevine priblino jednakih gabarita i
oblikovanja, gradnja i rekonstrukcija kojih uvjetuje cjelovito
rjeenje graevne cjeline; nositelj izrade tijelo uprave Grada
Zagreba odgovorno za postupak izrade i donoenja dokumenta
prostornog ureenja; paviljon - graevina koja natkriva prostor u
funkciji javnog koritenja neizgraenih povrina (Z, Z1, Z2);
poluugraena graevina - graevina kojoj se jedna strana nalazi na mei
graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu
esticu ili javnu povrinu), uz graevinu moe biti prislonjena pomona
graevina; pomona graevina - graevina koja namjenom upotpunjuje
individualnu i nisku graevinu (garae, spremita i druge pomone
prostorije to slue za redovnu uporabu graevine), visine najvie
dvije nadzemne etae, pri emu je visina prve etae do 3,0 m, a druga
etaa oblikuje se kao potkrovlje bez nadozida, i s mogunou gradnje
jedne podzemne etae; postojea graevina - graevina izgraena na
temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka
druga graevina koja je s njom izjednaena prema Zakonu o prostornom
ureenju i gradnji; postojea katastarska estica - estica
evidentirana katastarskim planom; postojee stanje izvedenosti
prometne povrine - prometna povrina koja se kao takva u naravi
koristi, odnosno: katastarska estica prometne povrine evidentirana
u katastarskom operatu, dio druge katastarske estice na kojemu je
kao stvarni nain uporabe u katastarskom operatu evidentirana
prometna povrina ili prometna povrina ucrtana u odgovarajuoj
geodetskoj podlozi; potkrovlje: - oblikovano kosim ili zaobljenim
krovom moe imati najveu visinu nadozida 120 cm; - potkrovlje
oblikovano kosim krovom moe imati maksimalni nagib 35. prirodni
teren - neizgraena povrina zemljita (graevne estice), ureena kao
zelena povrina bez podzemne gradnje, parkiranja, bazena, teniskih
igralita i sl.; rezervacija proirenja postojee ulice - prostor
rezerviran za proirenje postojee prometne povrine - ulice, unutar
kojega do realizacije proirenja ulice nije mogua gradnja graevina,
sadnja visokog raslinja; niti ureenje potrebnih parkiralina mjesta
ili prirodnog terena odreenih ovom odlukom; irina prostora
rezervacije proirenja postojee ulice odreena je odredbama lanka 38.
ove odluke ili kartografskim prikazima; samostojea graevina -
graevina koja sa svih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu
graevnu esticu ili javnu povrinu), uz graevinu moe biti prislonjena
pomona graevina; tihi obrt - obrt koji u okviru svoje djelatnosti
bukom, mirisom i intenzivnim prometom ne ometa stanovanje; tlocrtna
povrina graevine (TP) - povrina dobivena vertikalnom projekcijom
svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih
dijelova graevine, osim balkona, na graevnu esticu, ukljuujui
nadzemni dio podruma i nadstrenicu prema lanku 35. ove odluke i
terase u prizemlju kada su iste konstruktivni dio podzemne etae;
ugraena graevina - graevina kojoj se dvije strane nalaze na meama
graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu
esticu ili javnu povrinu), uz graevinu moe biti prislonjena pomona
graevina; UPU - urbanistiki plan ureenja;
6
38. 39. 40.
41. 42. 43. 44.
urbana matrica - mrea javnih prostora, ulica, trgova i drugih
povrina neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru;
urbani blok - dio gradskog prostora omeen sa svih strana ulinom
mreom ili drugim javnim prostorom (trg, park, javne zelene povrine
i sl.); visina graevine (h) - mjeri se od konano zaravnanog i
ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do
gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha
nadozida potkrovlja; najvea visina etae za obraun visine graevine,
mjereno od poda do poda, iznosi za: - stambenu etau do 3,5 m
(izuzev potkrovlja); - poslovnu etau do 4,0 m; - iznimno, za
osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila najvea visina
etaa prizemlja iznosi do 4,5 m; etae graevine mogu biti i vie od
navedenih ukoliko to zahtijeva namjena graevine, ali visina
graevine ne moe biti via od najvee visine odreene urbanim pravilom,
izuzevi vjerske graevine; visoka gradnja - gradnja visokih
graevina; visoka graevina - graevina od etiri i vie nadzemnih etaa
s mogunou gradnje podzemnih etaa; vodno dobro - zemljite definirano
Zakonom o vodama; zamjena postojee graevine je gradnja nove
graevine u skladu s urbanim pravilima umjesto postojee
graevine.
II. ODREDBE ZA PROVOENJE UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIAVANJA
POVRINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA lanak 7. Uvjeti odreivanja
koritenja povrina za javne i druge namjene u Generalnome
urbanistikom planu su: - temeljna obiljeja prostora te ciljevi
razvoja urbane kulture i razvoja Sesveta; - valorizacija postojee
prirodne i izgraene sredine; - odrivo koritenje i kvaliteta
prostora i okolia i unapreivanje kvalitete ivota; - postojei i
planirani broj stanovnika; - poticanje razvoja pojedinih prostornih
cjelina; - poveanje broja radnih mjesta na podruju Sesveta; -
racionalno koritenje infrastrukturnih sustava. KORITENJE I NAMJENA
PROSTORA lanak 8. Povrine javnih i drugih namjena razgraniene su i
oznaene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1.
Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1 : 5.000 i to: 1. Stambena
namjena (uta) S 2. Mjeovita namjena (naranasta) M 3. Mjeovita -
preteito stambena namjena (naranasta) M1 4. Javna i drutvena
namjena: (crvena)7
upravna D1 socijalna D2 zdravstvena D3 predkolska D4 kolska D5
za visoko uilite i znanost D6 za kulturu D7 vjerska D8 povrine na
kojima su mogue sve javne i drutvene namjene (sve navedene i druge
javne i drutvene namjene: HTV, politike organizacije, diplomatska
predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni
centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i odrivi
razvoj, portsko- rekreacijske dvorane, vatrogasne postaje i sl.) D
5. Gospodarska namjena: (ljubiasta) G - poslovna namjena K -
ugostiteljsko - turistika namjena T Na povrinama oznaenima planskim
znakom G mogue su sve namjene navedene u ovoj toki i proizvodna
namjena (I). 6. portsko - rekreacijska namjena (zelena) R
portsko-rekreacijska namjena - golf igralite(zelena) R1 7. Javne
zelene povrine: (zelena) - javni park Z1 - sesvetske park - ume Z2
8. Zatitne zelene povrine (zelena) Z 9. Posebna namjena (ljubiasta)
N 10. Povrine infrastrukturnih sustava (bijela) IS 11. Groblje
(znak) 12. Vodno dobro - potoci, kanali (svijetloplava) V 13.
Povrine za budui razvoj (siva) BR 14. Koridor posebnog reima potoka
(svijetloplava) 15. Koridor posebnog reima dalekovoda
(svijetlosiva) GUP-om su detaljno odreene granice mjeovite
gospodarske namjene koje su naelno planirane Prostornim planom
Grada Zagreba. Daljnje razgraniavanje unutar namjena iz ovoga lanka
mogue je izradom provedbenih dokumenata prostornog ureenja.
-
1. STAMBENA NAMJENA - S lanak 9. Na povrinama stambene namjene
postojee i planirane graevine su stambene ili preteito stambene. Na
povrinama stambene namjene mogu se graditi graevine i ureivati
prostori i za pratee sadraje: - prodavaonice robe dnevne potronje;
- predkolske ustanove i kole; - ustanove zdravstvene zatite i
socijalne skrbi;8
druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne
smetaju (osobne usluge, vjerske zajednice, poslovni prostori -
uredi, portsko-rekreacijski sadraji i povrine i sl.); - javne i
zatitne zelene povrine i djeja igralita. Pratei sadraji iz
prethodnoga stavka mogu biti u sklopu stambene graevine, a njihova
povrina moe biti najvie 20% ukupnog GBP-a na graevnoj estici.
Postojei pratei sadraji vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez
poveavanja. Na zasebnoj graevnoj estici veliine do 1,0 ha mogu se
graditi predkolske ustanove, kole, ustanove zdravstvene zatite i
socijalne skrbi, vjerske graevine, manje elektoenergetske i
komunalne graevine, portsko - rekreacijski sadraji i povrine, te
javne i zatitne zelene povrine i djeja igralita. Na povrinama
stambene namjene ne mogu se graditi graevine za proizvodnju,
skladita, uslune djelatnosti to oneiuju okoli (servisi),
ugostiteljstvo, odnosno sadraji koji bukom, mirisom i intenzivnim
prometom smetaju stanovanju. Postojei takvi sadraji mogu se zadrati
bez mogunosti irenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu
stanovanju. 2. MJEOVITA NAMJENA - M lanak 10. Na povrinama mjeovite
namjene postojee su graevine stambene, stambenoposlovne ili
poslovne, dok su planirane graevine stambeno-poslovne ili poslovne,
a mogu biti i stambene u skladu s urbanim pravilima ove odluke. Pod
poslovnom namjenom podrazumijevaju se trgovaki, usluni i uredski
sadraji. Na povrinama mjeovite namjene mogu se graditi graevine i
ureivati prostori i za: - javnu namjenu; - trnice, manje robne kue,
hotele; - ugostiteljstvo; - komunalne graevine i ureaje; - port i
rekreaciju; - javne garae; - posebnu namjenu; - javne i zatitne
zelene povrine i djeja igralita; - benzinske postaje, osim u
povijesnoj jezgi Sesveta . Na povrinama mjeovite namjene ne mogu se
graditi trgovaki kompleksi, te skladita kao osnovna namjena, osim
prirunih skladita.
-
3. MJEOVITA - PRETEITO STAMBENA NAMJENA - M1 lanak 11. Na
povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, postojee i
planirane graevine su preteito stambene, a mogui su i poslovni
sadraji koji ne smetaju stanovanju. Na povrinama mjeovite -
preteito stambene namjene mogu se graditi graevine i ureivati
prostori i za: - prodavaonice robe dnevne potronje; - predkolske
ustanove i kole; - ustanove za zdravstvenu zatitu i socijalnu
skrb;9
tihi obrt i usluge domainstvima; politike i drutvene
organizacije i sadraje kulture (izlobeni prostori i sl.), vjerske
zajednice; - pote, banke i slino; - sadraji posebne namjene; - port
i rekreaciju na otvorenim prostorima i u manjim dvoranama bez
gledalita; - druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu
istodobno ne smetaju (osobne usluge, ordinacije, poslovni prostori
- uredi, razna predstavnitva i drugo); - ugostiteljstvo; - javne
garae; - javne i zatitne zelene povrine i djeja igralita. Pratei
sadraji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene graevine,
a njihova povrina moe iznositi najvie do 30% ukupnog GBP-a na
graevnoj estici. Na zasebnoj graevnoj estici veliine do 1,0 ha mogu
se graditi predkolske ustanove i kole, ustanove za zdravstvenu
zatitu i socijalnu skrb, vjerske graevine i graevine djelatnosti
kulture, graevine posebne namjene, trgovako-usluni centri stambenog
susjedstva, portsko-rekreacijski sadraji i igralita, javne i
zatitne zelene povrine, javne garae, te manje elektoenergetske i
komunalne graevine i ureaji. Na povrinama mjeovite - preteito
stambene namjene ne mogu se graditi vei trgovaki centri koji svojim
opsegom premauju potrebe stambenog susjedstva, graevine za
proizvodnju i obrt, skladita i drugi sadraji koji zahtijevaju
intenzivan promet ili na drugi nain smetaju stanovanju. Postojei
sadraji iz prethodnog stavka mogu se zadrati bez mogunosti irenja,
ali s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju. Na
povrinama mjeovite - preteito stambene namjene postojee se garae ne
mogu prenamijeniti. 4. JAVNA I DRUTVENA NAMJENA - D lanak 12. Na
povrinama javne i drutvene namjene mogu se graditi graevine za
javnu i drutvenu namjenu i pratee sadraje. Graevine za javnu i
drutvenu namjenu mogu biti: - upravne D1, - socijalne D2, -
zdravstvene D3, - predkolske D4, - kolske D5, - za visoko uilite i
znanost D6, - za kulturu D7, - vjerske D8, - povrine na kojima su
mogue sve javne i drutvene namjene (sve navedene i druge javne i
drutvene namjene: HTV, politike organizacije, diplomatska
predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni
centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i odrivi
razvoj, portsko- rekreacijske dvorane, vatrogasne postaje i sl.) D.
U graevinama javne i drutvene namjene mogu se graditi i prostori za
sadraje to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se u njima
obavlja.10
Na povrinama javne i drutvene namjene mogu se graditi manje
elektoenergetske i komunalne graevine i autobusni kolodvor s
prateim sadrajima (trgovako-poslovnim i ugostiteljsko- turistikim).
Na povrinama javne i drutvene namjene ne mogu se graditi stambene
ni poslovne graevine. Na povrinama i graevnim esticama javne i
drutvene namjene, izuzev predkolske i kolske, mogua je postava
kioska za trgovinu na malo i uslunu djelatnost. Oblikovni i
prostorni uvjeti za postavljanje kioska odreuju se posebnim
Pravilnikom koji donosi gradonaelnik grada Zagreba.
5. GOSPODARSKA NAMJENA - G lanak 13. Za gospodarsku namjenu
odreene su povrine: - gospodarske namjene G, - poslovne namjene K,
- ugostiteljsko-turistike namjene T. Na povrinama gospodarske
namjene - G mogu se graditi graevine sljedee namjene: proizvodna
namjena - I: - industrijski, obrtniki i gospodarski pogoni svih
vrsta, skladini prostori, - poslovni, uredski i trgovaki sadraji
koji upotpunjuju osnovnu proizvodnu djelatnost; poslovna namjena -
K: - poslovni, upravni, uredski, trgovaki, usluni i
komunalno-servisni sadraji te poslovni hoteli. Na povrinama
gospodarske namjene - G mogu se graditi graevine i za druge
sadraje: - prodavaonice, izlobeno-prodajni prostori i graevine
slinih sadraja; - ugostiteljske graevine i graevine za zabavu; -
komunalne graevine i ureaji, te prometne graevine i javne garae; -
portsko-rekreacijski sadraji; - javne i zatitne zelene povrine, te
rasadnici; - istraivaki centri i kole vezane uz gospodarske
djelatnosti i drugi sadraji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; -
benzinske postaje; - vatrogasne postaje. Na povrinama poslovne
namjene - K mogu se graditi graevine za sljedee sadraje: -
poslovni, upravni, uredski, trgovaki, usluni i komunalno-servisni
sadraji te poslovni hoteli. Na povrinama poslovne namjene - K mogu
se graditi graevine i za druge sadraje: - prodavaonice,
izlobeno-prodajni prostori i graevine slinih sadraja; -
ugostiteljske graevine i graevine za zabavu; - elektoenergetske i
komunalne graevine i ureaji, te prometne graevine i javne garae; -
portsko-rekreacijski sadraji, - uredski prostori, istraivaki centri
i graevine javne i drutvene namjene, te drugi sadraji koji
upotpunjuju osnovnu namjenu; - javne i zatitne zelene povrine; -
benzinske postaje. Na povrinama ugostiteljsko-turistike namjene - T
mogu se graditi: - hotel, izletite, kamp, te ugostiteljski
sadraji.11
6. PORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENA - R, R1 lanak 14. Na povrinama
porta i rekreacije mogu se smjestiti portsko-rekreacijski sadraji.
Povrine porta i rekreacije dijele se, ovisno o poloaju u prostoru i
vrsti porta i rekreacije, na povrine na kojima se mogu graditi
zatvorene ili otvorene portske graevine i drugi pratei prostori to
upotpunjuju osnovnu namjeru i slue njoj, te na povrine na kojima se
mogu ureivati otvorena igralita s manjim prateim prostorima.
Iznimno, u zoni zahvata planirane namjene port i rekreacija oznake
(R) na lokaciji portsko-rekreacijskog kompleksa Sesvete, utvruje se
mogunost izvoenja zahvata ukljuivanjem prateih prodajno-poslovnih
sadraja. Povrina porta i rekreacije - R1 ureuje se kao golf
igralite s manjim prateim sadrajima. 7. JAVNE ZELENE POVRINE lanak
15. JAVNI PARK - Z1 Javni park je javni neizgraeni prostor
oblikovan planski rasporeenom vegetacijom i sadrajima temeljno
ekolokih i estetskih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru graana.
Funkcionalno oblikovanje parka odreuju prirodne karakteristike
prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloko,
edukativno estetskih i rekreativnih povrina. Tipologija javnog
parka odreena je nainom i razinom opremljenosti sadrajima,
graevinama i drugom opremom. Prema tipologiji javni se parkovi
diferenciraju na gradske parkove i parkove susjedstva. SESVETSKE
PARK - UME - Z2 Sesvetske park - ume su ume kojih su
funkcionalno-oblikovne karakteristike definirane njihovim prirodnim
obiljejima. Sesvetske park - ume mogue je oblikovati kao parkovne
povrine tako da se gospodarenjem zadri izvorna struktura ume, uz
mogunost opremanja samo onim sadrajima koji e imati naglaeniju
rekreativnu funkciju od ope korisnih funkcija ume. Razinu opremanja
i povrinu ume to e se opremati sadrajima odreuju tijela nadlena za
upravljanje umama i za zatitu prirode.
8. ZATITNE ZELENE POVRINE - Z lanak 16. Zatitne zelene povrine
su povrine oblikovane radi potrebe zatite i ouvanja okolia (potone
doline, tradicionalni krajolici, zatita rubova ume, zatita od buke
i druge tampon zone).
12
9. POSEBNA NAMJENA - N lanak 17. Zone posebne namjene odreene su
za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova
Republike Hrvatske i ureuju se prema posebnim propisima. 10.
POVRINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA - IS lanak 18. Povrine
infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi
komunalne graevine i ureaji, infrastrukturne graevine na posebnim
prostorima i graevnim esticama, te linijske, povrinske i druge
prometne graevine. Iznimno, na graevnim se esticama uz graevine iz
prethodnoga stavka mogu graditi i poslovne graevine (uredske i
pratee), vezano uz obavljanje osnovne djelatnosti. Na povrinama
predvienima za gradnju komunalnih graevina i ureaja te
infrastrukturnih graevina na posebnim prostorima i graevnim
esticama mogu se graditi trafostanice 110/x kV, plinske
regulacijske (PRS), razdjelne (RS) i blokadne (BS) stanice, te
ispostave za deurne slube. Na povrinama predvienima za linijske,
povrinske i druge prometne graevine mogu se graditi: - autobusni
kolodvor i stajalita; - eljezniki kolodvor i stajalita s prateim
sadrajima; - parkiralita, javne garae i garae; - benzinske postaje
s prateim sadrajima; - eljeznike graevine i koridori s prateim
sadrajima; - ulice i trgovi. Na povrinama infrastrukturnih sustava
iz ovoga lanka ne mogu se graditi stambene graevine.
11. GROBLJE - (znak) lanak 19. Postojee groblje u sreditu
Sesveta zadrava se u prostoru kao posebna parkovna povrina te se u
tom smislu i ureuje.
12. VODNO DOBRO - potoci, kanali - V lanak 20. Potoci uerska
reka, Trnava, Vuger, rnec, Jelkovec, Novaki, Magdalena, Kobiljak,
Gornje Polje, urinica, Ina i drugi odravat e se i ureivati tako da
se odri reim i propisana kvaliteta voda. Potoci se, u pravilu,
ureuju otvorenog korita i prirodnog toka. Vodotoci na osobito
vrijednim podrujima ureuju se pejsano.13
Na potocima i u njihovu neposrednom okoliu potrebno je ouvati
postojee biljne i ivotinjske vrste. 13. POVRINE ZA BUDUI RAZVOJ -
BR lanak 20.a Povrine za budui razvoj su povrine rezervirane za
budue razvojne programe. Namjena i nain gradnje na povrinama za
budui razvoj to su utvrene ovim planom, odredit e se provedbenim
dokumentima prostornog ureenja. 14. KORIDOR POSEBNOG REIMA POTOKA
lanak 21. Na povrinama za gradnju to granie s vodotokom, planiranom
ili postojeom regulacijskom i zatitnom vodnom graevinom, te drugim
vodnim dobrom, u svrhu spreavanja pogoravanja vodnog reima
ograniavaju se prava vlasnika i korisnika zemljita za gradnju tako
da se na udaljenosti od 5m od obale postojeeg, odnosno planiranog
korita potoka u naselju, ne mogu graditi graevine ni podizati
ograde. 15. KORIDOR POSEBNOG REIMA DALEKOVODA lanak 22. Koridorom
posebnog reima odreena je najmanja udaljenost od dalekovoda koja se
mora potovati prigodom gradnje graevina. Kod nadzemnih
elektroenergetskih vodova graevina mora biti udaljena: - od osi DV
110 kV najmanje 10 m; - od osi DV 220 kV najmanje 12,5 m; - od osi
DV 400 kV najmanje 15 m. 16. ZAHVATI KOJE JE MOGUE PLANIRATI U SVIM
NAMJENAMA lanak 22.a Na povrinama svih namjena to su utvrene
Generalnim urbanistikim planom Sesveta mogu se graditi ulice,
trgovi, djeja igralita, infrastrukturna mrea i manje
infrastrukturne i komunalne graevine i ureaji i mjerne postaje za
praenje kakvoe zraka. Postava reklamnih panoa omoguuje se na
povrinama svih namjena, u skladu sa posebnom odlukom Gradskog
poglavarstva. RAZGRANIENJE NAMJENA POVRINA lanak 23. Detaljno
razgranienje izmeu pojedinih namjena povrina, granice kojih se
grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se
provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili urbanistiko-tehnikim
uvjetima za zahvat u prostoru.
14
Graevna estica za odreeni zahvat u prostoru moe se temeljem
razgranienja oblikovati od jedne ili vie katastarskih estica uz
uvjet da je vei dio graevne estice unutar osnovne namjene. Iznimno,
graevna estica moe biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne
manjim od polovice minimalne povrine graevne estice odreene urbanim
pravilom. Graevna estica moe se oblikovati temeljem razgranienja,
ukoliko se preostali dio graevne estice koji nije u osnovnoj
namjeni nalazi u zonama R, R1, Z1, Z2 i Z, s time da se izuzimaju
zelene povrine u sustavu zatite, uz uvjet da se graevina smjesti na
povrinu na kojoj je gradnja doputena. Urbanistiki parametri za
graevnu esticu oblikovanu temeljem detaljnog razgranienja odreuju
se prema minimalnoj graevnoj estici definiranoj urbanim pravilom,
ili u odnosu na dio graevne estice u osnovnoj namjeni ako je on vei
od minimuma propisanog urbanim pravilom. Detaljnim razgranienjem
pojedinih namjena povrina ne moe se osnovati graevna estica iza
graevne estice uz ulicu (drugi red gradnje). UVJETI UREENJA
PROSTORA ZA GRAEVINE OD VANOSTI ZA DRAVU I GRAD ZAGREB lanak 24.
Graevine od vanosti za Dravu i Grad Zagreb - prometne, komunalne,
proizvodne i portske graevine, graevine javne i drutvene namjene,
nepokretna kulturna dobra, te graevine posebne namjene - grade se i
rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora i posebnim propisima.
Graevine od vanosti za Dravu i Grad Zagreb mogu se smjestiti na
povrinama mjeovite namjene, mjeovite - preteito stambene namjene,
javne i drutvene namjene, gospodarske namjene, poslovne namjene,
portsko-rekreacijske namjene, posebne namjene, te na povrinama
infrastrukturnih sustava. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI lanak 25. Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se
smjestiti na povrinama gospodarske namjene - G, poslovne namjene -
K, mjeovite namjene - M, mjeovite - preteito stambene namjene - M1
i ugostiteljsko-turistike namjene - T. Smjetaj, odabir djelatnosti
i tehnologija uskladit e se s mjerama zatite okolia i drugim
prostornim karakteristikama, s tim da je doputena gradnja
gospodarskih graevina koje nisu energetski zahtjevne, prometno su
primjerene, zasnovane su na novim tehnologijama i imaju tradicijska
obiljeja u ovom prostoru. Od najveega gospodarskog znaenja je
gospodarska zona Sesvete, za koju e se provedbenim dokumentom
prostornog ureenja odrediti zastupljenost pojedinih gospodarskih
djelatnosti i prateih sadraja. Gospodarske graevine koje se grade
na povrinama mjeovite namjene, gdje se grade i stambene graevine,
ne smiju smetati stanovanju to podrazumijeva poslovanje bez velikog
transporta kojim se ne stvara prekomjerna buka, ne zagauje zrak, te
ne isputaju tetne otpadne vode. Uvjeti smjetaja i gradnje graevina
gospodarskih djelatnosti odreeni su urbanim pravilima ove odluke i
prikazani su na kartografskim prikazima 1. Koritenje i
namjena15
prostora, 2. Mrea gospodarskih i drutvenih djelatnosti i 4.a
Uvjeti za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Urbana pravila, u
mjerilu 1:5.000. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI
lanak 26. U Generalnome urbanistikom planu osigurani su prostorni
uvjeti za smjetaj i razvoj sustava drutvenih djelatnosti:
predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, visokih uilita,
znanstvenih institucija, graevina kulture i porta, zdravstvenih i
socijalnih ustanova, uprave, vjerskih graevina, te drugih graevina
javnog interesa. Graevine drutvenih djelatnosti mogu se smjestiti u
zone javne i drutvene namjene, stambene namjene, mjeovite namjene,
mjeovite - preteito stambene namjene, gospodarske namjene i
portsko-rekreacijske namjene. Uvjeti smjetaja i gradnje graevina
drutvenih djelatnosti odreeni su urbanim pravilima ove odluke i
prikazani su u kartografskim prikazima 1. Koritenje i namjena
prostora, 2. Mrea gospodarskih i drutvenih djelatnosti i 4.a Uvjeti
za koritenje, ureenje i zatitu prostora - Urbana pravila, u mjerilu
1:5.000. U kartografskim su prikazima lokacije predkolskih
ustanova, osnovnih kola, te zdravstvenih i socijalnih ustanova
prikazane kao definirane zone u izgraenim podrujima i kao naelne
lokacije na prostorima novih regulacija. U definiranim zonama javne
i drutvene namjene mogua je gradnja graevina na temelju cjelovitoga
prostornog rjeenja zone. Naelne lokacije su obveza za cijelo
podruje na kojem se nalaze, a njihov toan poloaj i povrina
definiraju se provedbenim dokumentima prostornog ureenja koji su
obveza za predmetno podruje, a iznimno i cjelovitim prostornim
rjeenjem urbanog bloka. Predkolske ustanove, osnovne i srednje kole
lanak 27. Prigodom odreivanja lokacija za predkolske ustanove te
osnovne i srednje kole mora se osigurati dostupnost prilaza i
prijevoza i najvea mogua sigurnost polaznika. Pjeaki put djeteta,
odnosno uenika, od stanovanja do predkolske ustanove, odnosno do
kole ne smije biti prekidan jakim prometnicama. Lokacija graevine
planira se na kvalitetnom terenu koji e omoguavati to dulji boravak
djece na otvorenom, uz koritenje ozelenjenih i igralitima
organiziranih povrina s primjerenom mikroklimom (primjerena
udaljenost od jakih prometnica, proizvodnih pogona, veih
parkiralinih povrina ili drugih zdravstveno nepovoljnih graevina).
Na lokacijama uz kole, ako to doputaju prostorne mogunosti, ureivat
e se i otvoreni portski tereni za rekreaciju stanovnika. Predkolske
ustanove (djeje jaslice i vrtii) planiraju se tako da zadovolje
potrebe odreenog podruja, odnosno da se njihovim rasporedom stvore
optimalna gravitacijska podruja i tako omogui jednakomjerna
dostupnost svim potencijalnim korisnicima. Potrebe za predkolskim
ustanovama odreuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u
ukupnom stanovnitvu od 8%, s tim da je obuhvat u predkolskim
ustanovama 76% te dobne skupine. Povrina graevne estice za graevinu
visine do dvije nadzemne etae je najmanje 30 m2 po djetetu. Povrina
graevne estice za graevinu visine tri nadzemne etae, pri emu se
trea oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, je najmanje 25 m2 po
djetetu. Mogunost gradnje podzemne etae.16
Odstupanja su mogua u ve formiranim dijelovima naselja u kojima,
zbog postojee izgraenosti, nije mogue zadovoljiti spomenuti
normativ, s tim da povrina estica ne moe biti manja od 2.000 m2.
Osnovne kole planiraju se na temelju pretpostavljenog udjela djece
od 10% u ukupnom stanovnitvu i obuhvatom od 100%. Prigodom
projektiranja i gradnje osnovnih kola primjenjuju se, pored
zakonskih odredbi, sljedei normativi i standardi: veliina graevne
estice odreuje se tako da se osigura najmanje 30 m po ueniku, a
iznimno 20 m2 u ve izgraenim gusto naseljenim podrujima, odnosno, u
ve formiranim naseljima; prostorni kapacitet osnovnokolske graevine
odreuje se najvie za 896 uenika u najvie 32 razredna odjela ako se
radi o dvjema smjenama, te 560 uenika u 16 do 20 razrednih odjela
ako se radi o jednoj smjeni to se utvruje kao standard koji se eli
postii; maksimalni broj uenika u razrednom odjelu je 28. Na
zemljitu za gradnju osnovne kole mora se osigurati povrina za
kolsku zgradu, za odmor i rekreaciju, za vanjske portske terene, za
zelene povrine i dr. Postojei srednjokolski centar zadovoljava
sadanje i budue potrebe za srednjokolskim obrazovanjem, a ako bude
potrebna jo jedna lokacija, moe se osigurati u zonama javne
namjene. Zdravstvo i socijalna skrb lanak 28. Postojee graevine za
zdravstvo i socijalnu skrb proirivat e se i adaptirati u skladu s
prostornim mogunostima, a gradnja novih odredit e se prema
potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama
usklaenima s planom koritenja i namjene prostora te urbanim
pravilima ove odluke. Lokacija na kojoj e se graditi zdravstvena
odnosno, socijalna ustanova mora biti odabrana tako da prua siguran
pristup i kretanje, osobito invalidnim osobama. Dom za starije i
nemone osobe planira se prema normativu 20 m2 zemljita po
korisniku, od ega je 5 m2 zelenih povrina po korisniku. Kultura
lanak 29. Vrste i povrine za sadraje kulture koji nedostaju, mogue
je realizirati u obliku jedinstvenih graevina na povrinama javne
namjene ili kao sistem kulturnih sadraja na razliitim lokacijama,
povoljnima u odnosu na potrebe, smjetenima u zonama mjeovite
namjene i mjeovite - preteito stambene namjene. Gradnja spomenika,
spomen - obiljeja i sl. mogua je i unutar svih planiranih namjena,
uz uvjet formiranja kvalitetnih ambijentalnih mikroprostora. port i
rekreacija lanak 30. portski sadraji (otvoreni i zatvoreni) gradit
e se prema potrebama i na lokacijama usklaenima s planom koritenja
i namjene prostora.
17
Vjerske graevine lanak 31. Nove vjerske graevine grade se prema
potrebama i na lokacijama u skladu s koritenjem i namjenom
prostora. Na podrujima gdje se, zbog nove gradnje, nastanjuje vie
od 5.000 stanovnika, osiguravat e se i omoguiti gradnja vjerskih
graevina. Manje kapelice, krievi i sl. mogu se graditi i na javnim
zelenim povrinama i zatitnim zelenim povrinama predvienima planom
koritenja i namjene prostora. Drugi sadraji javnog interesa lanak
32. Drugi sadraji javnog interesa kao to su znanstvene institucije,
uprava i pravosue, udruge graana, politike stranke i druge
organizacije, ukljuujui i diplomatska predstavnitva, planiraju se
prema potrebama i u skladu s posebnim standardima na lokacijama
usklaenima s planom koritenja i namjene prostora. UVJETI I NAIN
GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA Uvjeti gradnje stambenih graevina lanak
33. Stambene se graevine mogu graditi na povrinama stambene - S,
mjeovite - preteito stambene namjene - M1 i mjeovite namjene - M, a
na nekim povrinama drugih namjena stanovanje je zastupljeno
iznimno, kao pratei sadraj. Stambene se graevine mogu graditi kao
individualne, niske i visoke graevine. Individualna stambena
graevina je graevina do tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, s mogunou gradnje podzemne
etae, s najvie tri stana i GBP-om do 400 m2. Niska stambena
graevina je graevina do etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa
oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat, s mogunou gradnje podzemnih
etaa, u pravilu, s vie od tri stana. Visoka stambena graevina je
graevina sa etiri i vie nadzemnih etaa, s mogunou gradnje podzemnih
etaa. Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na
prometnu povrinu prema lanku 38. ove Odluke, prikljucima na mreu za
opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.
Iznimno, individualne stambene graevine mogu se graditi s rjeenjem
opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u
nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku. Omoguuje
se rekonstrukcija i gradnja novih graevina na mjestu postojeih
graevina prema odgovarajuim urbanim pravilima na izgraenim graevnim
esticama, iako nemaju neposredan pristup s ulice ili pristupnog
puta. Nain gradnje stambenih graevina lanak 34.18
Individualne se graevine mogu graditi kao samostojee,
poluugraene i graevine u nizu. Niske se graevine mogu graditi samo
kao samostojee graevine. Iznimno, ako je postojea susjedna graevina
poluugraena, mogua je gradnja nove poluugraene graevine, s tim da
ukupan GBP obje graevine ne prelazi najvei GBP samostojee graevine
odreen urbanim pravilom. Nain gradnje nove graevine i gradnja
zamjenske graevine odreuje se prema veliini i obliku graevne
estice, a u skladu s urbanim pravilima ove odluke. Individualna
graevina koja ima otvore prema susjednoj graevnoj estici mora biti
udaljena od mee te graevne estice najmanje 3 m, ako urbanim
pravilima nije drugaije odreeno. Ako niska graevina ima otvore
prema susjednoj graevnoj estici mora biti udaljena od mee te
graevne estice najmanje 5 m, ako urbanim pravilima nije drugaije
odreeno. Visoka graevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje
visine od mea pripadajue graevne estice, osim od onih mea na koje
je prislonjena i javnoprometnih povrina (ulica, trg). Ako
individualna i niska graevina nemaju otvore prema susjednoj
graevnoj estici mogu biti udaljene od mee te graevne estice
najmanje 1 m, ako urbanim pravilima nije drugaije odreeno. Otvorima
se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke i otvori s
neprozirnim staklom veliine 60 x 60 cm. Balkoni, istaci, terase i
otvorena stubita ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3 m od
mee susjedne graevne estice. Detaljna pravila za uvjete i nain
gradnje stambenih graevina odreena su u urbanim pravilima ove
odluke i iskazana na kartografskom prikazu 4.a Uvjeti za koritenje,
ureenje i zatitu prostora - urbana pravila, u mjerilu 1:5.000.
Smjetaj graevine na graevnoj estici odreen je urbanim pravilima ove
odluke. Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice
rezerviranom za proirenje postojee ulice. Nain gradnje pomonih
graevina lanak 35. Na graevnoj estici individualne i niske graevine
moe se graditi: - pomona graevina koja namjenom upotpunjuje
individualnu i nisku graevinu, (garae, spremita i druge pomone
prostorije to slue za redovnu uporabu graevine); visine najvie
dvije nadzemne etae, pri emu je visina prve etae do 3,0 m, a druga
etaa oblikuje se kao potkrovlje bez nadozida, s mogunou gradnje
jedne podzemne etae; - nadstrenica namijenjena za natkrivanje
parkiralita, terasa, stubita, ulaznih prostora, otvorenih povrina
graevne estice i sl. uraunava se u izgraenost graevne estice (osim
nadstrenice nad ulazom u graevinu), ne uraunava se u GBP; za njezin
se smjetaj primjenjuju odredbe za pomone graevine. Graevni pravac
pomone graevine, odnosno nadstrenice, u pravilu je iza graevnog
pravca glavne graevine. Iznimno, na kosom terenu garaa se moe
graditi ispred glavne graevine, odnosno na regulacijskoj liniji ili
na rubu rezervacije postojee ulice, u skladu s lokalnim uvjetima.
Najmanja udaljenost samostojee pomone graevine od susjednih
graevnih estica mora biti 1 m, odnosno 3 m ako ima otvore prema
susjednoj graevnoj estici.
19
Poluugraena pomona graevina mora biti prislonjena uz pomonu
graevinu na susjednoj graevnoj estici, odijeljena vatrobranim
zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj graevnoj
estici. Pomona graevina u nizu mora biti dvjema stranama
prislonjena na susjedne graevine i odijeljena vatrobranim zidom, uz
uvjet da nagib krova nije prema susjednim graevnim esticama.
Nadstrenice i pomone graevine ne mogu se smjestiti na dijelu
graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice. Ureenje
graevne estice lanak 36. Graevne estice oblikuju se prema urbanim
pravilima ove odluke. Postojei se reljef terena mora sauvati te se
gradnjom podruma, terasa i potpornih zidova doputaju minimalne
intervencije u postojeem terenu. Graevna estica individualne
graevine ureuje se, u pravilu, na tradicionalan nain ureenja
okunice, potujui funkcionalne i oblikovne krajobrazne
karakteristike, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala, s tim
da najmanje 30% povrine graevne estice mora biti prirodni teren.
Okunica se hortikulturno ureuje visokom i niskom vegetacijom.
Obvezan je hortikulturno ureen predvrt. Ograde prema ulici se
izrauju, u pravilu, kombinacijom vrstog materijala i ivice ili
prirodnog materijala - drvo, visine do najvie 1,5 m. Ograde izmeu
graevnih estica ne mogu biti vie od 2,0 m, mjereno od nie kote
konano zaravnanog terena. Graevna estica niske graevine ureuje se
ovisno o predjelu u kojem se nalazi, s tim da najmanje 20% povrine
graevne estice mora biti prirodni teren. U rezidencijalnim
prostorima svaka nova graevina mora imati prostore za vanjski
boravak stanara koji se hortikulturno ureuju visokom i niskom
vegetacijom autohtonoga biljnog materijala. Ograde se, u pravilu,
oblikuju niskom ivicom visine do 1 m. Graevna estica moe biti i
neograena. U zonama i potezima urbaniteta svaka nova graevina mora
imati ureene vanjske prostore za javno koritenje koji upotpunjuju
nestambene sadraje prizemlja graevine, te se hortikulturno ureuju
visokom i niskom vegetacijom. Graevna se estica, u pravilu, ne
ograuje, izuzevi djelomino niskom ivicom visine do 1 m. Ograde,
predvrtovi, terase, potporni zidovi, stepenice, kolne i pjeake
rampe za pristup graevinama, bazeni, teniska igralita, potrebna
parkiralina mjesta i prirodni teren odreen urbanim pravilima ove
Odluke, kao i ostali elementi ureenja graevne estice, ne mogu se
smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje
postojee ulice. Na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje
postojee ulice mogue je ureenje travnjaka, bez sadnje visoke
vegetacije, te minimalnog potrebnog pristupa graevini.
20
UVJETI UTVRIVANJA TRASA I POVRINA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE,
ELEKTROENERGETSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE lanak 37.
Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori
infrastrukturnih sustava i to za: - prometni sustav; -
telekomunikacije i pote; - vodnogospodarski sustav; - energetski
sustav. Postojee i planirane trase vodova komunalne infrastrukture,
ovisno o lokalnim i tehnikim uvjetima, vodit e se u pravilu
oznaenim koridorima u skladu s odrednicama lanaka 22.a i 55. ove
odluke. Lokalne i tehnike uvjete za realizaciju komunalne
infrastrukture utvruju nadlene slube. Koridori magistralnih
elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture
prikazani su naelno na kartografskim prikazima 3.b KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREA, Energetski sustav, pota i telekomunikacije, i
3.c KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, Vodnogospodarski sustav i
gospodarenje otpadom. Njihov detaljni poloaj odredit e se
provedbenim dokumentima prostornog ureenja (DPU, UPU) i/ili
lokacijskom dozvolom. Infrastrukturni sustavi grade se prema
posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke.
PROMETNA MREA lanak 37.a Na povrinama infrastrukturnih sustava
namijenjenih prometu mogu se graditi i ureivati: - ulice i trgovi;
- javna parkiralita i garae; - eljeznike pruge; - biciklistike
staze i trake; - pjeake povrine; - benzinske postaje; - prometni
terminali i drugi pratei sadraji u funkciji prometa. Ulice i
trgovi, biciklistike staze i trake, te pjeake povrine mogu se
ureivati i graditi na povrinama svih namjena. U kartografskom
prikazu 3.a PROMETNA MREA odreeni su koridori za ulina i
eljezniko-ulina vorita, a detaljni visinski odnosi odreivat e se
provedbenim dokumentima prostornog ureenja ili detaljnijim
rjeenjima ulica. Ulice i trgovi lanak 38. Generalnim urbanistikim
planom predvia se gradnja i ureenje uline osnovne mree koja se
sastoji od gradske autoceste (gradska obilaznica), glavnih gradskih
ulica, gradskih ulica, sabirnih ulica, te drugih nekategoriziranih
ulica i rezerviranih koridora. Prigodom gradnje glavnih gradskih
ulica i gradskih ulica u pravilu e se planirati drvoredi.21
Ukupna irina poprenog profila, odnosno razmak izmeu
regulacijskih linija ulice, odreivat e se na temelju kartografskog
prikaza 3.a PROMETNA MREA, u mj. 1:5.000, a raspored povrina unutar
profila i njihovo tehniko oblikovanje na temelju
urbanistikotehnikih uvjeta. Povrine planirane za gradnju ulica mogu
se, prema potrebi, proiriti, posebno radi formiranja raskrija,
prilaza raskriju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni
prijevoz, podzida, nasipa i slino. Naelne irine koridora ili
rezervacije proirenja postojee ulice za planirane kategorije ulica
odreene su za: - gradsku autocestu 80 m; - glavnu gradsku ulicu 20
- 40 m; - gradsku ulicu 15 - 20 m; - sabirnu ulicu 8,5 - 12 m.
Iznimno, kad to prostorne okolnosti nalau, ulice e se graditi s
poprenim profilom ili rezervacijom proirenja postojee ulice, koji
za gradsku autocestu iznosi najmanje 50 m, za glavnu gradsku ulicu
najmanje 15,0 m, za gradsku ulicu najmanje 12,0 m, za sabirnu ulicu
najmanje 8,5 m, a za druge nekategorizirane ulice najmanje 7,0 m.
irina prometne trake za glavne gradske ulice i gradske ulice u
pravilu iznosi 3,25 m (najmanje 3,0 m), za sabirne ulice 3,0 m, a
za druge nekategorizirane ulice najmanje 2,75 m. Raskrija na ulinoj
mrei u pravilu su u istoj razini, a na glavnim gradskim ulicama
mogu biti i denivelirana ako to zahtijevaju prometne potrebe i
doputaju prostorne mogunosti. Planirana slijepa ulica moe biti
najvie duine do 180 m, uz uvjet da na kraju ima obvezno okretite za
komunalna i druga vozila. Planirani pristupni put do graevne estice
je najmanje irine 5,5 m ako se koristi za kolni i pjeaki promet, s
tim da je njegova najvea duina 75 m i na njega se vee najvie pet
individualnih stambenih graevina s najvie tri stana. Iznimno,
planirani pristupni put do graevne estice je najmanje irine 3,0 m
ako se koristi za kolni i pjeaki promet i najmanje irine 1,5 m ako
se koristi za pjeaki promet, s tim da je njegova najvea duina 50 m
i na njega se mogu prikljuiti samo dvije individualne stambene
graevine s najvie tri stana. Kod postojeih ostalih
nekategoriziranih ulica i rezerviranih koridora, i postojeih ulica
koje nisu u osnovnoj ulinoj mrei ucrtanoj na kartografskom prikazu
3.a PROMETNA MREA, potrebno je osigurati prostor rezervacije
proirenja postojee ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne
povrine, osim u ve izgraenim dijelovima grada s formiranim ulicama,
gdje ne moe biti manji od 2,75 m od osi prometne povrine. Omoguuje
se rjeenje prikljuka graevinske estice na prometnu povrinu prema
postojeem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proirenja postojee
ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskim prikazima, uz
uvjet da njena irina u naravi nije manja od: - 3,5 m za
individualne stambene graevine do 400m2 GBP s najvie tri stana; -
5,5 m za ostale individualne i niske graevine, osim graevina u
zonama G, K, T; - 9 m za visoke graevine i graevine u zonama G, K,
T. Ulice se mogu graditi etapno i po duini i irini.
22
Parkiralita i garae lanak 39. Potreban broj parkiralinih ili
garanih mjesta (broj PGM) odreuje se na 1.000 m2 GBP-a, ovisno o
namjeni prostora u graevini: Namjena prostora Stanovanje (ukoliko
nije propisano urbanim pravilom) Proizvodnja, skladita i sl.
Trgovine Drugi poslovni sadraji Restorani i kavane Fakulteti i
znanstvene ustanove Prosjena vrijednost 15 8 40 20 50 15 Lokalni
uvjeti 13-17 6-10 30-50 15-25 40-60 10-20
U graevinsku (bruto) povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se
garae i jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s
obzirom na posebnost djelatnosti, ne moe odrediti prema normativu
iz stavka 2. ovoga lanka, odredit e se po jedan PGM za: - hotele,
hostele i pansione na svake dvije sobe; - motele na svaku sobu; -
kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala; - portske
dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za jedan autobus
na 400 mjesta; - ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih
mjesta; - kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za
jednu grupu djece; - bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u
smjeni; - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne
ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni; - vjerske graevine, na 5
do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima. Za odreivanje broja
parkiralinih mjesta za kompleksne proizvodne, uslune, poslovne i
trgovake sadraje treba, na temelju detaljnog programa graenja,
utvrditi i eventualne dodatne parkiraline potrebe, vodei rauna o
broju zaposlenih i posjetitelja, nainu dostave i otpreme robe i
tehnolokim potrebama proizvodnje, blizini javnog prijevoza i slino.
Garae se ne mogu prenamjenjivati za druge sadraje, a parkiralita
samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smjetaja vozila.
Parkiranje je mogue, u pravilu, na svim ulicama, uz uvjet potivanja
zahtjeva sigurnosti prometa te osiguravanja prolaza za pjeake,
bicikliste, vatrogasna i vozila hitne pomoi. Na ulicama na kojima
se predvia gradnja parkiralita brzina kretanja motornih vozila
ograniit e se na 50 km/h i manje. Od ukupnog broja parkiralinih
mjesta, na javnim parkiralitima i u javnim garaama, najmanje 5%
mora biti osigurano za vozila invalida. Na parkiralitima s manje od
20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, prodavaonicu
proizvoda dnevne potronje, potu, restoran i predkolsku ustanovu,
mora biti osigurano najmanje jedno parkiralino mjesto za vozila
invalida. Parkiraline se potrebe za pojedine graevine rjeavaju na
graevnoj estici, a javna se parkiralita grade na javnim povrinama
(ulicama i posebnim parkiralinim povrinama), te u javnim garaama.
Na podrujima za koje postoji obveza donoenja provedbenih dokumenata
prostornog ureenja, provedbenim se dokumentom prostornog ureenja
moe omoguiti rjeavanje parkiralinih potreba za pojedine graevine i
na javnim povrinama i/ili javnim garaama.
23
U sreditu Sesveta gradit e se javne garae i to najmanje tri
sjeverno, te jedna juno od eljeznike pruge. Uz stajalita i
terminale javnog gradskog prijevoza omoguuje se gradnja
parkiralita. eljezniki promet lanak 40. Prostori za razvoj
eljeznikog prometa odreeni su i oznaeni u kartografskom prikazu 3.a
Prometna mrea. Planira se modernizacija Zagrebakoga eljeznikog vora
i dogradnja dijelova eljeznike mree te osposobljavanje eljeznice za
daljnje ukljuivanje u sustav javnoga gradskog i prigradskog
prijevoza putnika. Planirani koridori omoguuju zadravanje postojeih
i gradnju novih pruga bilo na postojeoj, podignutoj ili sputenoj
niveleti, to e se definirati studijskim i projektnim rjeenjima
Zagrebakoga eljeznikog vora. Industrijski kolosijeci gradit e se u
skladu s potrebama. Biciklistike staze i trake lanak 41. Za promet
biciklima gradit e se biciklistike staze bilo odvojeno od ulica
bilo unutar ulinog profila kao zasebna povrina, odnosno prometnom
signalizacijom obiljeena traka na kolniku ili nogostupu. Obvezna je
gradnja biciklistikih staza koje su oznaene na kartografskom
prikazu 3.a Prometna mrea. Biciklistike se staze, osim onih
oznaenih u kartografskom prikazu, mogu graditi i na drugim
mjestima. Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan
smjer vonje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je
biciklistika staza ili traka neposredno uz kolnik dodaje se zatitna
irina od 0,75 m. Iznimno, zatitna irina nije obvezna ako je u ulici
trajno ograniena brzina kretanja motornih vozila na 30 km/h. Ako je
uzduni nagib biciklistike staze ili trake izvan uline povrine, u
pravilu, ne moe biti vei od 8%. Pjeake povrine lanak 42. Pjeake
povrine su: nogostupi, trgovi i ulice (pjeake zone), pjeaki putevi,
pothodnici, nathodnici, prolazi i etnice. Nogostupi i pjeaki putovi
moraju biti dovoljne irine, u pravilu, ne ue od 1,5 m. Iznimno, u
vrlo skuenim uvjetima mogu biti i ue, ali ne manje od 1,2 m. Kad su
nogostupi ui od 1,5 m na njih se ne smiju postavljati stupovi javne
rasvjete ni bilo kakve druge prepreke koje oteavaju kretanje
pjeaka. Prigodom formiranja novih ulica u kojima je omoguena
gradnja stambenih graevina s vie od tri stana, irina nogostupa ne
moe biti manja od, u pravilu, 2,5 m. Na raskrijima i na drugim
mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake,
bicikliste i osobe s tekoama u kretanju moraju se ugraditi sputeni
rubnjaci.
24
Pjeake ulice i trgovi - pjeaka zona u povijesnom sreditu Sesveta
naelno je oznaena u kartografskom prikazu 3.a Prometna mrea, a
njezino detaljnije rjeenje predmet je urbanistiko-arhitektonskog
natjeaja, odnosno provedbenog dokumenta prostornog ureenja.
Benzinske postaje lanak 43. Postojee benzinske postaje prikazane su
na kartografskom prikazu 3a. PROMETNA MREA. Nove benzinske postaje
mogue je graditi na povrinama mjeovite namjene, izvan povijesne
jezgre Sesveta, na graevnoj estici povrine do 1.000 m2 te na
povrinama gospodarske i poslovne namjene i na povrinama
infrastrukturnih sustava osim u koridorima prometnica. Postojee i
planirane benzinske postaje s prateim sadrajima u funkciji ulinog
prometa mogu se rekonstruirati, odnosno graditi tako da se osigura:
- sigurnost svih sudionika u prometu; - zatita okolia ureenjem
najmanje 20% graevne estice kao cjelovite hortikulturne povrine, uz
oblikovanje pojasa zatitnog zelenila prema susjednim graevnim
esticama. Odredbe ovoga lanka primjenjuju se i na plinske postaje
za opskrbu motornih vozila gorivom. Prometni terminali i drugi
pratei sadraji u funkciji prometa lanak 44. U cilju poboljanja
organizacijskih i tehnikih uvjeta odvijanja javnog prometa
Generalnim se urbanistikim planom omoguuje ureenje postojeih i
gradnja novih terminalnih graevina i povrina na mjestima sastajanja
dviju i vie vrsta putnikog prometa te ureaja za teretni promet pri
emu se, uz ostalo, mora osigurati dostupnost svim korisnicima
terminala, a posebno osobama s tekoama u kretanju. Prometni
terminal Sesvete, koji obuhvaa eljezniki i autobusni kolodvor,
sredinji je putniki terminal u kojem se stjeu glavne linije javnoga
putnikog prometnog sustava Sesveta (eljezniki vlakovi meumjesnog i
prigradsko-gradskog prometa, autobusne linije prigradsko-gradskog
prometa i taxi) i mjesto velikog broja putnika koji, ovisno o cilju
i izvoru putovanja, mijenjaju prijevozna sredstva. Postaje lokalnih
putnikih vlakova prigradskog i gradskog prometa ureivat e se kao
manji prometni terminali koji na ovim eljeznikim postajama sadre i
parkiralita za automobile i bicikliste te stajalite za gradski
autobus. Stajalita gradskih autobusa u obliku ugibalita gradit e se
na ulicama gdje postoje prometne potrebe i prostorne mogunosti za
njihov smjetaj. Na svim stajalitima gradskog autobusa mogu se
graditi nadstrenice za putnike. Stajalita meumjesnih autobusa
uredit e se u sklopu Prometnog terminala Sesveta, a mogu se graditi
i na mjestima uz glavne gradske ulice, ovisno o prometnim potrebama
u skladu s propisima. Stajalita i postaje u funkciji javnoga
gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na
lokacijama koje nisu oznaene u kartografskom prikazu, ako to
pridonosi poboljanju javnog prijevoza.
25
Helidromi lanak 44.a Omoguuje se gradnja helidroma na povrinama
na povrinama svih namjena utvrenih Generalnim urbanistikim planom,
na lokacijama na kojima to dozvoljava konfiguracija terena, pravci
vjetrova, mogunost prilaza i odleta, sukladno posebnim propisima.
Helidromi se mogu izgraditi i na ravnim krovovima graevina koje
zadovoljavaju spomenute propise. TELEKOMUNIKACIJE I POTA lanak 45.
Generalnim urbanistikim planom odreene su povrine i koridori za
rekonstrukciju i gradnju: - distributivne kanalizacije; -
telefonskih centrala; - graevine Udaljenog pretplatnikog stupnja
(UPS-a); - radioodailjakih postaja i koridora; - mikrovalnih veza
HRT-a, TV pretvaraa, odailjaa i veza HRT-a; - potanskih ureda.
Predvia se proguavanje mree telefonskih govornica, uz normativ
najmanje dvije telefonske govornice na 1.000 stanovnika u okolnim
dijelovima, a u uem sreditu Sesveta najmanje jedna telefonska
govornica na 200 stanovnika. Postojee i planirane graevine i mree
telekomunikacije prikazane su na kartografskom prikazu 3.b
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, Energetski sustav, pota i
telekomunikacije. U kartografskim prikazima koriteni simboli
oznaavaju naelnu lokaciju. Generalnim urbanistikim planom omoguuje
se poboljanje pokrivanja, poveanje kapaciteta mrea i uvoenje novih
usluga i tehnologija, u cilju razvoja sustava pokretnih
komunikacija. Postavljanje osnovnih postaja pokretne
telekomunikacije na samostojee antenske stupove omoguuje se unutar
zona oznaenih sa G, K, IS i Z, ali na udaljenosti ne manjoj od
visine stupa u odnosu na najbliu zonu stambene namjene (S),
mjeovite preteito stambene namjene (M1) i mjeovite namjene (M).
Smjetaj samostojeih antenskih stupova je mogu i u zonama javne i
drutvene namjene, osim predkolske i kolske. Omoguuje se smjetaj
sklopova pokretnih komunikacija krovnim prihvatima na graevinama, u
skladu s posebnim propisima. ELEKTROENERGETSKA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREA lanak 46. Generalnim urbanistikim planom
odreeno je da se na pojedinim povrinama, odnosno graevnim esticama
mogu graditi i ureivati graevine elektroenergetske i komunalne
infrastrukture i to: - graevine i ureaji za opskrbu vodom, odvodnju
voda i ureenje potoka; - graevine za opskrbu energijom.26
Manje graevine elektroenergetske i komunalne infrastrukturne
mree mogu se graditi na povrinama svih namjena. Elektroenergetska i
komunalna infrastruktura s pripadajuim graevinama, zasebnim
kartografskim znakovima za postojee i za planirano stanje prikazane
su na kartografskim prikazima 3.b KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA
Energetski sustav, pota i telekomunikacije i 3.c KOMUNALNA
INFRASTRUTKURNA MREA Vodnogospodarski sustav i gospodarenje
otpadom. U kartografskim prikazima koriteni simboli oznaavaju
naelnu lokaciju. Graevine i ureaji za opskrbu vodom, odvodnju voda
i ureenje potoka lanak 47. Generalnim urbanistikim planom osigurane
su povrine i koridori za gradnju graevina i ureaja za opskrbu
vodom: crpnih stanica, magistralnih vodoopskrbnih cjevovoda i
drugih vodoopskrbnih cjevovoda. Generalnim urbanistikim planom
osigurane su povrine i koridori za gradnju graevina i ureaja za
odvodnju voda: kolektora, sabirnih kanala, kanalske mree, odunih
kanala, ispusta i retencijskih bazena. Generalnim urbanistikim
planom osigurane su povrine i koridori za gradnju graevina i ureaja
za ureenje potoka: gradnju retencija za zatitu od tetnog djelovanja
potonih voda, za ureenje postojeih potoka, posebno bujinih voda,
prema Zakonu o vodama, odnosno odreeni su pojasi posebnog reima
koritenja zbog odravanja vodnog reima, novo zajedniko otvoreno
korito potoka Trnava - uerska reka. Graevine za opskrbu energijom
Elektrina energija lanak 48. Generalnim urbanistikim planom zbog
sigurnije opskrbe potroaa elektrinom energijom na podruju Sesveta
odreeno je da e se: - sagraditi TS 400/220/110 kV erjavinec, te
izvesti rasplet 110 kV vodova prema Dupcu, Jertovcu, Resniku i
Dugom Selu; - revitalizirati pojedine starije graevine te dograditi
110 kV mreu na irem podruju; - sagraditi nova TS 110/x kV Sesvete,
s prikljukom na 110 kV mreu; - sagraditi srednjonaponska (20 kV) i
niskonaponska (0.4 kV) distribucijska mrea te interpolirati
potreban broj novih TS 10 (20) / 0.4 kV u cilju sanacije stanja u
"sivim zonama". Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o
lokalnim uvjetima, osiguravaju se sljedei koridori: - DV 110 kV -
irina koridora najmanje 20 m; - DV 220 kV - irina koridora najmanje
25 m; - DV 400 kV - irina koridora najmanje 30 m. Koridori kroz
umska podruja, gdje se njihova konana irina odreuje prema
propisanim sigurnosnim udaljenostima, formiraju se prema najveoj
visini drvea, tako da, u sluaju pada drveta, drvo ne dosegne vodie.
Iznimno, postojee i planirane nadzemne elektroenergetske vodove 110
kV s pripadajuim koridorom posebnog reima, ovisno o lokalnim i
tehnikim uvjetima moe se
27
voditi kabelskim ili nadzemnim vodom, u pravilu, istom trasom u
skladu s odredbama lanaka 22.a i 55. ove odluke. Omoguiti e se
gradnja alternativnih izvora energije (solarne elektrane-kolektori,
vjetroelektrane i dr.) prema posebnim propisima, na zemljitu i na
graevinama, ovisno o ciljevima Plana. Prirodni plin lanak 49.
Unutar obuhvata Generalnog urbanistikog plana Sesveta u potpunosti
je provedena plinofikacija prirodnim plinom iroke potronje i
industrije za postojeu izgraenost te osigurani uvjeti za proirenje
plinoopskrbnog sustava u svrhu plinofikacije novih potroaa. Za
opskrbu plinom odreene su povrine i koridori prema propisanim
najmanjim sigurnosnim udaljenostima. Generalnim urbanistikim planom
odreene su povrine i koridori za rekonstrukciju i gradnju
visokotlanih plinova (VTP), graevina plinskih regulacijskih (PRS),
razdjelnih (RS) i blokadnih (BS) stanica te ispostava za deurne
slube. Plinske regulacijske stanice (PRS) su nadzemne ili podzemne
graevine. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroenosti od
eksplozije postavlja zatitna ograda. Do njih se polau visokotlani
plinovodi (VTP) ili srednjotlani plinovodi (STP), a iz njih do
potroaa vode srednjotlani plinovodi (STP) ili niskotlani plinovodi
(NTP). Lokacija PRS mora imati pristupni put s javnoprometne
povrine s jednim parkiralinim mjestom za povremeno parkiranje
osobnog ili teretnog vozila. Razdjelne (RS) i blokadne stanice (BS)
se grade nadzemno. Oko njih se po potrebi izvan zone ugroenosti od
eksplozije postavlja zatitna ograda. Lokacija RS i BS mora imati
pristupni put s javnoprometne povrine s jednim parkiralinim mjestom
za povremeno parkiranje osobnog ili teretnog vozila. Plinovodi se
polau podzemno na dubini s nadslojem do kote ureenog terena u naelu
minimalno 1 m. Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih
osjetljivih graevina iznosi za: - magistralni plinovod Ivanja Reka
TE-TO Zagreb 30 m od osi plinovoda; - VTP 10 m; - STP 2 m; - NTP 1
m. Minimalne sigurnosne udaljenosti od susjednih osjetljivih
graevina za VTP, STP i NTP mogu se iznimnim i opravdanim sluajevima
smanjiti uz primjenu posebnih mjera zatite i suglasnost Gradske
plinare Zagreb. Minimalne sigurnosne udaljenosti plinovoda od
drugih komunalnih instalacija i graevina odreene su posebnim
propisima ovisno o vrsti druge instalacije i graevine. Radi opskrbe
plinom podruja Sesveta planira se rekonstrukcija i dogradnja
plinske mree. Plinoopskrbne graevine mogu se graditi i na povrinama
i koridorima koji nisu oznaeni na kartografskom prikazu 3.b
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA, Energetski sustav, pota i
telekomunikacije, ako je to potrebno radi poveanja pouzdanosti ili
irenja plinoopskrbnog sustava.
28
UVJETI UREENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH PODRUJA I
CJELINA lanak 50. Generalnim urbanistikim planom utvrena su posebno
vrijedna i osjetljiva podruja i cjeline za koja se odreuju posebni
uvjeti koritenja, ureenja i zatite radi njihove zatite i ouvanja: -
posebno vrijedna podruja prirode: osobito vrijedni dijelovi prirode
evidentirani dijelovi prirode, potoci i njihove obale, ume; -
posebno vrijedna izgraena podruja: kulturna dobra, zone i potezi
urbaniteta i oblikovno vrijedna podruja; - toke i potezi
kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti; - podruja
sanacije: podruja i dijelovi ugroenoga okolia, oteenoga prirodnog
ili kultiviranog krajobraza i gradske cjeline. Posebno vrijedna i
osjetljiva podruja i cjeline oznaeni su na kartografskom prikazu
4.b UVJETI KORITENJA, UREENJA I ZATITE PROSTORA - Zatieni i
evidentirani dijelovi prirode i nepokretna kulturna dobra, u
mjerilu 1 : 5.000. Posebno vrijedna podruja prirode lanak 51.
Osobito vrijedni dijelovi prirode - evidentirani dijelovi prirode
Generalnim urbanistikim planom izdvojeni su osobito vrijedni
dijelovi prirode. Popis evidentiranih dijelova prirode i onih
predloenih za zatitu, te uvjeti ureenja i koritenja odreeni su
odredbama lanaka 74. i 75. ove odluke te u elaboratu II.
Evidentirani dijelovi prirode s uvjetima ureenja i koritenja koji
je prilog Generalnome urbanistikom planu. Potoci i njihove obale
Potoci koji nisu ureeni ureuju se, u pravilu, s otvorenim koritom,
a potoci na osobito vrijednim podrujima prirode ureuju se pejsano.
ume umske povrine trajno se tite namjenom sesvetske park - ume, a
one utvrene kao posebno vrijedne tite se i uvjetima odreenima
odredbom lanka 75. ove odluke te elaboratom iz stavka 1. ovoga
lanka. Posebno vrijedna izgraena podruja lanak 52. Kulturna dobra
Nain zatite, ureenja i koritenja nepokretnih kulturnih dobara
odreen je odredbama lanaka 76. - 78. ove odluke te u elaboratu I.
Konzervatorska podloga - Nepokretna kulturna dobra i Konzervatorska
podloga zatita nepokretnih kulturnih dobra, izmjene i dopune, koji
je prilog Generalnome urbanistikom planu. Zone i potezi urbaniteta
te oblikovno vrijedna podruja U zonama, odnosno potezima urbaniteta
i oblikovno vrijednim podrujima prigodom gradnje i ureenja treba
voditi rauna o povijesnim, umjetnikim i ambijentalnim vrijednostima
znaajnih prostora, cjelina i graevina, te o oblikovanju
tradicijskih i novih mjesta okupljanja i zadovoljavanja
svakodnevnih potreba ljudi vanih za prepoznavanje i identitet
pojedinih predjela Sesveta i Sesveta u cjelini.29
Toke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti
lanak 53. Na tokama i potezima kompozicijskih, panoramskih i
vizurnih vrijednosti moe se graditi samo ako se gradnjom ne
ugroavaju kompozicijske, panoramske i vizurne vrijednosti, a u
skladu s urbanim pravilima ove odluke. Podruja sanacije lanak 54.
Dijelovi ugroenog okolia i podruja sanacije na kojima je ugroen
okoli su posebno: - prostori u kojima je ugroen zrak, kao to je to
sredinji prostor Sesveta i prostori uz glavne prometnice i
proizvodne sadraje; - prostori u kojima je poveana buka, kao to je
to sredinji prostor Sesveta, potezi uz znaajnije prometnice i uz
djelatnosti koje su izvor buke; - prostori u kojima je ugroeno tlo
radi odvijanja djelatnosti, kao to su to bive farme svinja i telia
u Sesvetama i Sesvetskom Kraljevcu i skladite Ine u Sesvetama,
nepropisno izvedenih septikih i sabirnih jama, nepostojanja
graevina i ureaja za odvodnju otpadnih voda, prometa, deponiranja
otpada i drugo; - vode u potocima radi nepropisno izvedenih
septikih i sabirnih jama, nepostojanja graevina i ureaja za
odvodnju otpadnih voda, deponiranja otpada i drugo; - prostori i
graevine u kojima se obavljaju djelatnosti to poveavaju opasnost od
eksplozije, poara i zagaivanja podzemnih voda, tla i zraka. Mjere
sanacije propisane su posebnim zakonima i propisima te mjerama
ovoga plana. Dijelovi oteenoga prirodnog ili kultiviranog
krajobraza, te oteene gradske cjeline sanirat e se preoblikovanjem,
prenamjenom ili oplemenjivanjem oteenih prostora, u skladu s
planiranom namjenom, posebnim propisima, urbanim pravilima ove
odluke i drugim mjerama. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU
PROSTORA - URBANA PRAVILA lanak 55. Ope odredbe Urbanim su
pravilima odreeni oblici koritenja i nain gradnje u skladu s
prirodnom i urbanistiko-arhitektonskom batinom, lokalnim uvjetima,
te koritenjem i namjenom prostora. Urbanim se pravilima odreuju,
meu ostalim, prostorni pokazatelji: veliina graevne estice,
izgraenost graevne estice, koeficijent iskoritenosti graevne estice
(k i), broj etaa graevine, visina graevine, te GBP graevine.
Prigodom osnivanja graevne estice gradnja je mogua i na graevnoj
estici povrine do 5% manje od povrine propisane urbanim pravilima
ove odluke, ako se dio katastarske estice prikljuuje planiranoj
ulici ili pristupnom putu, s tim da se kvantifikacija odnosi na
propisanu esticu. Uline ograde i ograde izmeu graevnih estica za
namjene koje nisu stambene odreuju se prema normativima osnovne
namjene, i nije ih mogue smjestiti unutar rezervacije proirenja
postojee ulice.30
Za prostore novih regulacija odreeni su i prostorni pokazatelji:
Gnst - gustoa stanovnitva - odnos broja stanovnika i povrine
obuhvata provedbenog dokumenta prostornog ureenja. Graevine se mogu
graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema lanku
38. ove Odluke, prikljucima na mreu za opskrbu elektrinom energijom
i vodom, te za odvodnju otpadnih voda i s potrebnim brojem
parkiralinih mjesta, u skladu s odredbama ove Odluke. Iznimno,
individualne stambene graevine mogu se graditi s rjeenjem opskrbe
vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu
sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku. Graevine nije mogue
smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje
postojee ulice. Podruja na koje se odnose pojedina urbana pravila
prikazana su na kartografskom prikazu 4.a UVJETI ZA KORITENJE,
UREENJE I ZATITU PROSTORA - Urbana pravila. Detaljno razgranienje
izmeu urbanih pravila, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu
utvrditi nedvojbeno, odredit e se provedbenim dokumentima
prostornog ureenja ili urbanistiko - tehnikim uvjetima odreenim za
zahvat u prostoru. Pri razgranienju prostora granice se odreuju u
korist zatite prostora. Podruja za koje postoji obveza provedbe
urbanistiko-arhitektonskih natjeaja i/ili obveza donoenja
provedbenih dokumenata prostornog ureenja oznaeni su na
kartografskom prikazu 4.c UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU
PROSTORA - Podruja primjene planskih mjera zatite. Na podrujima za
koje je propisana obveza donoenja provedbenog dokumenta prostornog
ureenja, do donoenja provedbenog dokumenta prostornog ureenja mogua
je rekonstrukcija i gradnja novih graevina na mjestu postojeih
graevina u skladu s odredbama lanka 86. i urbanim pravilima ove
odluke. Gradnja zamjenske graevine, odnosno nove graevine izgraene
na mjestu ili u neposrednoj blizni mjesta prethodno uklonjene
postojee graevine unutar iste graevne estice, uz uvjet da se ne
mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje
graevine te rekonstrukcija graevine kojom se utjee na ispunjavanje
bitnih zahtjeva za postojeu graevinu, a kojom se ne mijenja
usklaenost postojee graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s
kojima je izgraena, pristup s prometne povrine, broj parkiralinih
mjesta i odvodnja otpadnih voda nisu propisani. Rekonstrukcija i
gradnja ulica, trgova, parkova, te komunalne infrastrukture
omoguuje se na itavom gradskom podruju bez obzira na propozicije iz
urbanih pravila. Gradnja manjih elektroenergetskih i komunalnih
graevina, helidroma i reciklanih dvorita odredit e se tehnikim
uvjetima za tu vrstu graevina, bez obzira na propozicije iz urbanih
pravila. Omoguiti e se gradnja alternativnih izvora energije
(solarne elektrane-kolektori, vjetroelektrane i dr.) prema posebnim
propisima, na zemljitu i na graevinama, ovisno o ciljevima Plana.
Unutar zatitne zone - zone zabranjene gradnje, koja je naznaena na
kartografskom prikazu br. 4.a UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU
PROSTORA - Urbana pravila, nije doputena izgradnja objekata osim
onih koji su u funkciji obrane. lanak 56. Prostori Sesveta koriste
se, ureuju i tite u skladu s prostornim posebnostima: 1.
REZIDENCIJALNI PROSTORI Prostori postojeih regulacija - dovreni
prostori: - Zatita i ureivanje vrijednog prostora individualne
gradnje - Dubec, Novo Brestje, Sesvetski Kraljevec (1.1.);31
Zatita, ureivanje i dogradnja vrijednog prostora individualne
gradnje - Inino naselje (1.2.); - Zatita i ureivanje prostora
visoke gradnje - Luka, Selina, Dubec (1.3.); - Zatita i ureivanje
povijesne jezgre starog sela - Sesvetski Kraljevec (1.4.). Prostori
postojeih regulacija - prostori dovrenja: - Ureivanje i dogradnja
prostora individualne gradnje (1.5.); - Ureivanje i dogradnja
prostora niske gradnje (1.6.). Prostori novih regulacija: -
Prostori niske gradnje (1.7.); - Prostori mjeovite gradnje (1.8.).
2. PODRUJA URBANITETA - Sredite Sesveta (2.1.) - Linearni potezi
urbaniteta (2.2.) - Lokalne zone urbaniteta (2.3.) 3. GOSPODARSKE
ZONE - Gospodarska zona Sesvete (3.1.) - Gospodarska zona Kobiljak
i Sesvetski Kraljevec (3.2.) 4. PROSTORI TRANSFORMACIJE - Zona
Badel (4.2.); - Zona Ciglana (4.3.); - Farma Sesvetski Kraljevec
(4.4.); - Sopnica - Jelkovec (4.5.); - Duboki jarak (4.6.); -
Sljeme Sesvete (4.7.); - Zona Ciglana - sjever (4.8.); - Zona
Rimski put (4.9.). 5. PORTSKO - REKREACIJSKI KOMPLEKSI -
portsko-rekreacijski kompleks s gradnjom (5.1.) - portsko-
rekreacijski kompleks bez gradnje (5.2.) 6. JAVNE I ZATITNE ZELENE
POVRINE Javni park: - Gradski park (6.1.); - Park susjedstva
(6.2.). Sesvetske park - ume: - Sesvetske park - ume bez rekreacije
(6.3.); - Sesvetske park - ume s rekreacijom (6.4.). Zatitne zelene
povrine: - Zatitne zelene povrine uz infrastrukturne sustave
(6.5.); - Zatitne zelene povrine uz ume, naselja (6.6.). -
1. REZIDENCIJALNI PROSTORI Prostori postojeih regulacija -
dovreni prostori lanak 57. Zatita i ureivanje dovrenog prostora
individualne gradnje - Dubec, Novo Brestje, Sesvetski Kraljevec
(1.1.) Opa pravila: - zatita vrijednosti predjela kao cjeline,
osobito urbane matrice;
32
zadravanje postojee planske regulacije i tipologije poluugraenih
graevina i graevina u nizu; - uvanje, odravanje i ureivanje
vrijednih graevina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postojee
parcelacije; - gradnja graevina na postojeoj parcelaciji,
interpolacijom i zamjenom tronih graevina, te rekonstrukcija
graevina, uz uvjet da budu usklaene s okolnom gradnjom u pogledu
tlocrtnih i visinskih gabarita, te oblikovnih karakteristika.
Detaljna pravila a) Na povrinama stambene namjene: - gradnja
(interpolacija) novih graevina; - visina graevine odreena je
preteitom visinom izgraenoga ulinog poteza i ne moe biti via od:
podzemna etaa i tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje
kao potkrovlje ili uvueni kat; - graevne se estice ne mogu spajati
niti se graevna estica moe dijeliti na dvije estice; - najvea
izgraenost graevne estice ograniena je postojeom izgraenou okolnih
estica i ne moe biti vea od 30% za samostojee graevine, 40% za
poluugraene graevine i 50% za graevine u nizu; - najvei ki je 1,0
za samostojee graevine, 1,2 za poluugraene graevine i 1,5 za
graevine u nizu; - najvei GBP na graevnoj estici je 400 m2; -
postojei kontinuirani graevni pravac je obvezan; - najmanja
udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je 3 m; -
prirodni teren mora biti najmanje 30% povrine graevne estice i nije
ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; -
postojee se garae ne mogu nadograivati; - uvjeti za gradnju pomonih
graevina odreeni su lankom 35. ove odluke; - uvjeti za ureivanje
graevne estice odreeni su lankom 36. ove odluke; - potreban broj
PGM-a osigurati na graevnoj estici (ne unutar rezervacije proirenja
postojee ulice) prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene
prema normativima iz lanka 39. ove odluke; - prigodom zamjene
postojeih graevina postojei GBP i ki vei od odreenih ovim lankom
mogu se zadrati, ali bez poveavanja; drugi uvjeti prema detaljnim
pravilima iz ovoga lanka; - prigodom rekonstrukcije postojea
udaljenost od susjedne graevne estice koja nije manja od 1 m i
postojei graevni pravac mogu se zadrati; drugi uvjeti prema
detaljnim pravilima iz ovoga lanka; - rekonstrukcija poluugraene
graevine ili graevine u nizu uvjetuje idejno rjeenje cjeline; -
iznimno, u junom dijelu Novog Brestja, gradnja samostojeih i
poluugraenih graevina, te rekonstrukcija i zamjena postojeih
graevina na graevnoj estici, najmanje povrine 350 m2 za samostojeu
i 220 m2 za poluugraenu graevinu, najmanja udaljenost graevnog
pravca od regulacijske linije ili ruba rezervacije za proirenje
postojee ulice je 5 m, a drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz
ovoga lanka; prigodom zamjene i rekonstrukcije postojeih graevina
povrina graevne estice moe biti i manja od navedenih; drugi uvjeti
prema detaljnim pravilima za zamjenu i rekonstrukciju iz ovoga
lanka; - iznimno, na sjeverozapadnom dijelu Dupca na sjevernoj
strani produene Ulice M. Studine mogua je nova parcelacija prema
postojeoj parcelaciji ugraenih graevina u toj ulici; drugi uvjeti
prema detaljnim pravilima za gradnju (interpolaciju) iz ovog lanka.
-
33
b) Na povrinama javne i drutvene namjene: - gradnja samostojeih
graevina, te rekonstrukcija i zamjena postojeih graevina; - najvea
visina graevine je podzemna etaa i tri nadzemne etae; - najvea
izgraenost graevne estice je 30%; - najmanja udaljenost graevine od
mee susjedne graevne estice je h/2; - prirodni teren mora biti
najmanje 40% povrine graevne estice, parkovno ureen, i nije ga
mogue planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; -
potreban broj PGM-a rjeava se prema normativima iz lanka 39. ove
odluke (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); - prigodom
rekonstrukcije i zamjene postojeih graevina ako su postojea
izgraenost graevne estice i visina graevine vee od odreenih ovim
lankom mogu se zadrati, ali bez poveavanja; - gradnja novih
graevina prema urbanistiko - arhitektonskom natjeaju. c) Na
zatitnim zelenim povrinama: - ureenje prema urbanim pravilima iz
lanka 71. ove odluke. lanak 58. Zatita, ureivanje i dogradnja
prostora individualne gradnje - Inino naselje (1.2.) Opa pravila: -
zatita vrijednosti predjela kao cjeline, osobito urbane matrice; -
zadravanje postojee planske regulacije i tipologije samostojeih
individualnih graevina; - uvanje, odravanje i ureivanje vrijednih
graevina, parkova, drvoreda, ulica, trgova i postojee parcelacije;
- gradnja graevina na postojeoj parcelaciji, interpolacijom i
zamjenom tronih graevina, te rekonstrukcija graevina, uz uvjet da
budu usklaene s okolnom gradnjom u pogledu tlocrtnih i visinskih
gabarita i oblikovnih karakteristika. Detaljna pravila a) Na
povrinama stambene namjene: - gradnja (interpolacija) samostojeih
graevina; - visina graevine odreena je preteitom visinom izgraenoga
ulinog poteza i ne moe biti via od: podzemna etaa i tri nadzemne
etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat;
- graevne se estice ne mogu spajati niti se graevna estica moe
dijeliti na dvije estice, osim ako je to u skladu s koncepcijom
urbanistikog rjeenja po kojem je graeno naselje; - najvea
izgraenost graevne estice ograniena je postojeom izgraenou okolnih
estica i ne moe biti vea od 30%; - najvei ki je 1.0; - najvei GBP
na graevnoj estici je 400 m2; - postojei kontinuirani graevni
pravac je obvezan; - najmanja udaljenost graevine od mee susjedne
graevne estice je 3 m; - prirodni teren mora biti najmanje 30%
povrine graevne estice, i nije ga mogue planirati unutar
rezervacije proirenja postojee ulice; - postojee garae ne mogu se
nadograivati; - uvjeti za gradnju pomonih graevina odreeni su
lankom 35. ove odluke; - uvjeti za ureivanje graevne estice odreeni
su lankom 36. ove odluke; - potreban broj PGM-a osigurati na
graevnoj estici, prema normativu 1 PGM/1 stan, a za druge namjene
prema normativima iz lanka 39. ove odluke (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice);34
prigodom zamjene postojeih graevina postojei GBP i ki vei od
odreenih ovim lankom mogu se zadrati, ali bez poveavanja; drugi
uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka; - prigodom
rekonstrukcije postojea udaljenost od susjedne graevne estice koja
nije manja od 1 m i postojei graevni pravac mogu se zadrati; drugi
uvjeti prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka; - iznimno, na
sjevernom dijelu Ininog naselja, mogua je gradnja samostojeih
graevina na graevnoj estici najmanje povrine 600 m2, uz najveu
izgraenost graevne estice 30%, graevina u nizu na graevnoj estici,
najmanje povrine 200 m2, uz najveu izgraenost graevne estice 50%,
najmanja udaljenost graevnog pravca od regulacijske linije
planirane ili dovrene ulice odnosno ruba rezervacije proirenja
postojee ulice je 5 m, a drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz
ovoga lanka. b) Na povrinama javne i drutvene namjene: - gradnja
samostojeih graevina, te rekonstrukcija i zamjena postojeih
graevina; - najvea visina graevine je podzemna etaa i tri nadzemne
etae; - najvea izgraenost graevne estice je 30%; - najmanja
udaljenost graevine od mee susjedne graevne estice je h/2; -
prirodni teren mora biti najmanje 40% povrine graevne estice,
parkovno ureen i nije ga mogue planirati unutar rezervacije
proirenja postojee ulice; - potreban broj PGM-a rjeava se prema
normativima iz lanka 39. ove odluke (ne unutar rezervacije
proirenja postojee ulice); - prigodom rekonstrukcije i zamjene
postojeih graevina ako su postojea izgraenost graevne estice i
visina graevine vee od odreenih ovim lankom mogu se zadrati, ali
bez poveavanja; - gradnja novih graevina prema urbanistiko -
arhitektonskom natjeaju. lanak 59. Zatita i ureivanje prostora
visoke gradnje - Luka, Selina, Dubec (1.3.) Opa pravila: - zatita i
ureivanje urbanistikih cjelina naselja preteito visoke viestambene
gradnje; - poboljavanje kvalitete stanovanja dovravanjem postojeih
i uvoenjem novih sadraja, u pravilu, sadraja drutvenog i komunalnog
standarda; - uvanje i odravanje urbane matrice, ulica, trgova i
osobito zelenih povrina; - rjeavanje prometnih problema naselja
gradnjom parkiralita i garaa, uz obvezno ouvanje zelenih povrina; -
na javnim i zatitnim zelenim povrinama ne mogu se graditi graevine
i ureivati parkiralita; - ouvanje izvornog oblikovanja graevina,
karakteristinih vizura, elemenata i identiteta i slike naselja.
Detaljna pravila a) Na povrinama mjeovite - preteito stambene
namjene: - rekonstrukcija i zamjena postojeih graevina, te iznimno
gradnja (interpolacija) samostojeih graevina, uz obvezno potivanje
urbane matrice i tipologije gradnje prema koncepciji urbanistikih
planova po kojem je graeno naselje; - na jednoj graevnoj estici
mogue je graditi vie graevina; - nova graevina moe imati podzemnu
etau i etiri nadzemne etae, s ravnim krovom ili krovom blagog
nagiba do 10o;35
-
-
graevine se mogu graditi samo uz javni prostor - trg ili ulicu,
najmanje irine 9 m; najvea izgraenost graevne estice je 50%; najvei
ki graevne estice je 2,0; najmanja udaljenost graevine od mee
susjedne graevne estice je h/2; najmanja meusobna udaljenost izmeu
graevina unutar zahvata u prostoru je zbroj polovica njihovih
visina; prirodni teren mora biti najmanje 20% povrine graevne
estice i nije ga mogue planirati unutar rezervacije proirenja
postojee ulice; prirodni teren se hortikulturno ureuje; potreban
broj PGM osigurati unutar zahvata u prostoru prema normativu 1
PGM/1 stan, a za druge namjene prema normativima iz lanka 39. ove
odluke (ne unutar rezervacije proirenja postojee ulice); zamjena
postojeih graevina prema detaljnim pravilima iz ovoga lanka;
rekonstrukcija postojeih graevina mogua je uz uvjet da se ouva
osnovno arhitektonsko oblikovanje graevine; sanacija ravnog krova
mogua je izvedbom kosog krovita do 6o skrivenog u vijencu kojim se
nee naruiti izvorno arhitektonsko oblikovanje graevine; iznimno na
podruju sjeverno od krianja Bistrike ulice i Trakoanske ulice, uz
Bistriku ulicu mogua je gradnja samostojeih graevina, uz najveu
izgraenost graevne estice 60% i visine 4 nadzemne etae, najvei ki
nadzemno je 3,0; drugi uvjeti prema pravilima iz ovog lanka.
b) Na povrinama javne i drutvene namjene: - gradnja samostojeih
graevina te rekonstrukcija i zamjena postojeih graevina; - najvea
visina graevine je podzemna etaa i tri nadzemne etae; - najvea
izgraenost graevne estice je 30%; - najmanja udaljenost graevine od
mee susjedne graevne estice je h/2; - prirodni teren mora biti
najmanje 40% povrine graevne estice, parkovno ureen i nije ga mogue
planirati unutar rezervacije proirenja postojee ulice; - potreban
broj PGM-a rjeava se prema normativima iz lanka 39. ove odluke (ne
unutar rezervacije proirenja postojee ulice); - prigodom
rekonstrukcije i zamjene pos