Top Banner
Gray Kidd - Metoda Gray-Kiddov algoritam je prva metoda linijskih dijagrama koja omogućava raspoređivanje u ovisnosti o raspoloživim resursima. 1. Prednosti i nedostaci Gray Kidd-ove metode Prednosti Gray-Kidovog algoritma su: tijekom raspoređivanja vodi se računa o raspoloživim resursima, omogućava dobar pregled aktivnosti i zauzeća kapaciteta za plan. Nedostaci Gray-Kiddovog algoritma su: za veći broj aktivnosti metoda je složena i rezultati postaju nepregledni, nema definiranu međuzavisnost aktivnosti, nema mogućnost definiranja sadržaja aktivnosti, teška promjena jednom napravljenog plana 2. Koraci Gray-Kiddovog algoritma su : 1. Izrada početnog plana bez provjere raspoloživosti resursa. 2. Analiza (grafička) potrebnih i raspoloživih kapaciteta. 3. Novi raspored aktivnosti ili operacija s pomaknutim počecima prema raspoloživosti resursa dajući prednost aktivnostima ili operacijama na proizvodu s većim prioritetom. 4. Koraci 2 i 3 se ponavljaju dok se ne dobije plan s aktivnostima kod kojih je za određeno vrijeme potrebni kapacitet manji ili jednak raspoloživom. 5. Analiza kontinuiteta odvijanja aktivnosti ili operacija.
15

Gray Kidd, Mrezno Planiranje

Sep 04, 2015

Download

Documents

AlenJozić

Gray Kidd, Mrezno Planiranje
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript

Gray Kidd

- Metoda Gray-Kiddov algoritam je prva metoda linijskih dijagrama koja omoguava rasporeivanje u ovisnosti o raspoloivim resursima.

1. Prednosti i nedostaci Gray Kidd-ove metodePrednosti Gray-Kidovog algoritma su: tijekom rasporeivanja vodi se rauna o raspoloivim resursima, omoguava dobar pregled aktivnosti i zauzea kapaciteta za plan. Nedostaci Gray-Kiddovog algoritma su: za vei broj aktivnosti metoda je sloena i rezultati postaju nepregledni,

nema definiranu meuzavisnost aktivnosti,

nema mogunost definiranja sadraja aktivnosti,

teka promjena jednom napravljenog plana2. Koraci Gray-Kiddovog algoritma su :

1. Izrada poetnog plana bez provjere raspoloivosti resursa.

2. Analiza (grafika) potrebnih i raspoloivih kapaciteta.

3. Novi raspored aktivnosti ili operacija s pomaknutim poecima prema raspoloivosti resursa dajui prednost aktivnostima ili operacijama na proizvodu s veim prioritetom.

4. Koraci 2 i 3 se ponavljaju dok se ne dobije plan s aktivnostima kod kojih je za odreeno vrijeme potrebni kapacitet manji ili jednak raspoloivom.

5. Analiza kontinuiteta odvijanja aktivnosti ili operacija. Mreni dijagramPoznat je iz teorije grafova kao KONAAN graf. U toj teoriji nalazimo niz grafova kojima je mogue pomou vrhova ili dogaaja i veznih linija ili duina grafiki prikazivati sluajeve mrea razliitih procesa, tokova itd.

Veznim linijama se dodjeljuju razliita znaenja, npr: transportni putovi, ceste, smjerovi informacijskih tokova, elektrine mree itd. Time i dogaaj dobiva svoje praktino znaenje: transportna raskrija, cestovna raskrija, mjesta koritenja informacija itd.-Metode mrenog planiranja omoguavaju:

izvoenje vremenskih prorauna mrenog dijagrama,

optimalnu raspodjelu resursa,

traenje najboljeg ekonomskog rjeenja projekta (koritenjem vremenskih rezervi aktivnosti),

odreivanje vjerojatnosti realizacije.

-Metode mrenog planiranja se meusobno razlikuju po:

nainu grafikog prikazivanja MD-a (ADM i PDM ili AOA i AON),

analizi vremena (da li su orijentirani na dogaaje ili na aktivnosti),

odreivanju trajanja aktivnosti,

nainu odreivanja meusobnih ovisnosti aktivnosti,

nainu odreivanja vjerojatnosti realizacije,

algoritmima za optimalizaciju trokova i raspodjele resursa,

nainima kako se ukljuuju u proces upravljanja i rukovoenje projektom. -Osnovne koristi u primjeni metoda mrenog planiranja jesu:

lako razumljiv i pregledan plan izrade, popravka ili remonta,

jednoznano je predstavljen logini tijek radova i meusobna ovisnost aktivnosti,

priprema i izrada proizvoda obavlja se temeljitije s vie kvantificiranih podataka, jer je to nuno za utvrivanje aktivnosti mrenog dijagrama,

omoguava se uoavanje krajnjeg roka izrade odreivanjem rokova pojedinih aktivnosti,

lako se uoavaju aktivnosti ijim se skraivanjem postie smanjivanje ukupnog trajanja izrade,

praenjem aktivnosti dobivaju se podaci o odstupanju od planiranog vremena i o oekivanim zakanjenjima pri izradi proizvoda,

mogua je analiza ostvarenih zakanjenja nakon izrade proizvoda,

mogua je informatika obrada svih potrebnih podataka. -Nedostaci rune izrade mrenih dijagrama su:

prilikom izrade mrenih dijagrama ne uzimaju se u obzir raspoloivi resursi,

ako se radi o vie mrenih dijagrama oni su meusobno neovisni, to praktino nije sluaj,

za izradu alternativnih planova potrebno je uvijek ponovo raditi mreni dijagram,

nema povezanosti sa stanjem u proizvodnji,

-nakon svakog prijavljivanja stanja aktivnosti treba ponovo nacrtati mreni dijagram i izvriti vremensku analizu.

-Postupak izrade mrenog dijagrama sadri dvije osnovne faze:

analiza strukture, analiza vremena.ANALIZA STRUKTURE:-Pod analizom strukture podrazumijeva se utvrivanje slijeda i uzajamnog odnosa meu aktivnostima.

Analiza strukture ima tri faze:

izrada popisa aktivnosti, crtanje mrenog dijagrama, kontrola mrenog dijagrama. Popis aktivnosti sadri sve aktivnosti i njihovu meusobnu vezu. U ovoj fazi aktivnosti jo uvijek nisu utvrene trajanjem. Nakon sastavljanja popisa aktivnosti njihova meusobna veza moe biti prikazana tablicom ovisnosti ili mrenim dijagramom.

Zadatak tablice ovisnosti je da olaka crtanje poetnog mrenog dijagrama.ANALIZA VREMENA:

-Analiza vremena ima slijedee faze:

trajanje aktivnosti,

raunanje poetak i zavretaka,

raunanje kritinog puta

vremenski zazori

izrada plana.

MRENI DIJAGRAM

Mreni dijagram je slika odnosno grafiki prikaz nae zamisli o pripremi proizvodnje i izradi proizvoda.

Mreni dijagram moe biti orijentiran na dogaaje ili na aktivnosti.

Grafiko prikazivanje strukture projekta orijentirane na aktivnosti u mrenom dijagramu mogue je na dva naina:

mreni dijagram i-j,

blok mreni dijagram.Struktura projekta orijentirana na dogaaje moe se prikazati kao:

dogaajni ili ciljni mreni dijagram,

mreni dijagram dogaaja odluke. Mreni dijagram se sastoji od grana i vorova, a znaenje grana i vorova se razlikuje u osnovnim nainima grafikog prikazivanja strukture projekta:

mreni dijagram sa aktivnostima na granama (i-j mreni dijagrami, engl. AOA-Activity on Arrow ili ADM-Activity Diagramming Method, napr. CPM),

mreni dijagram sa aktivnostima u vorovima (blok mreni dijagrami, engl. AON Activity on Node ili PDM Precedence Diagramming Method, napr. MPM),

mreni dijagram s dogaajima u vorovima (dogaajni mreni dijagram, engl. EON Event on Node, napr. PERT),

mreni dijagram dogaaja odluke (engl. CDM-Conditional Diagramming Method, napr. GERT).

Mreni dijagram s dogaajima u vorovima

Mreni dijagram sa aktivnostima na granama

Mreni dijagram sa aktivnostima u vorovima

CRTANJE DIJAGRAMA S AKTIVNOSTIMA NA STRELICAMA - i-j dijagramiOsnovni pojmovi vezani uz mrene dijagrame:

aktivnost -simbol je duina orjentirana strelicom i predstavlja smjer odvijanja aktivnosti

fiktivne aktivnosti trajanje = 0 i slui samo za utvrivanje zavisnosti meu drugim aktivnostima

dogaaj oznaava se brojem dogaaja i najranijim i najkasnijim poetkom aktivnosti (simbol je krunica)

put - niz aktivnosti koji su meusobno povezani dogaajima

kritini put - ima najdue vrijeme trajanja i nema zazora izmeu najranijeg i najkasnijeg poetka aktivnosti.

Kod crtanja mrenog dijagrama s aktivnostima na strelicama. Aktivnosti i dogaaji povezuju se po odreenim pravilima prema slijedeim slikama:

OZNAAVANJE U MRENOM DIJAGRAMU S AKTIVNOSTIMA NA STRELICAMA

Iz nekoliko razloga poeljno je da broj poetnog dogaaja aktivnosti bude manji od zavrnog dogaaja aktivnosti.Razlozi su sljedei:

jednostavnije je pronalaenje aktivnosti u mrei, jer brojevi stalno rastu s lijeva na desno,

rastui je redoslijed to olakava kontrolu obuhvaanja svih aktivnost (naroito kada se mrea proraunava runo),

neki programi na elektronikim raunalima zahtijevaju striktno potivanje rastuih brojeva dogaaja,

oteano je vraanje na neki od prethodnih dogaaja, tj. tee se otkriva petlja.

Da bi se aktivnosti unutar mree mogle identificirati, vri se numeriranje dogaaja i to:- rednim brojevima od 1 dalje,

- parnim brojevima,

- rastuim brojevima po 5, tj. 5, 10, 15 itd.Rastue numeriranje dogaaja osigurava primjena Fulkerson-ovog pravila oznaavanja dogaaja, koje glasi:

1. Poetni dogaaj mree numerira se poetnim brojem, te se sve aktivnosti koje izlaze iz poetnog dogaaja precrtavaju pri svom vrhu (pri samoj strelici).

2. Sljedee vee brojeve dobivaju samo oni dogaaji u kojima zavravaju sve samo precrtane strelice (aktivnosti). Ako ima vie prethodno precrtanih strelica, uobiajeno je da se novi brojevi dogaajima daju sistemom odozgo prema dolje, to meutim nije nuno.

U novo numeriranim dogaajima (prema toki 2) potrae se strelice koje iz njih izlaze, te se ponovo pri vrhu precrtavaju.

Metode analize vremena u mrenim dijagramimaNajpoznatije metode vremenske analize mrenih dijagrama su:

CPM- metoda kritinog puta (Critical Path Method)

PERT- metoda ocjene i revizije programa (Program Evaluation and Review Technique)

MPM- metra potencijalna metoda (Metra Potential Method)

PDM- Precedence Diagramming Method

GERT- Graphical Evaluation and Review Technique Metoda kritinog puta CPM

Analiza vremena ima slijedee faze:

trajanje aktivnosti,

raunanje poetak i zavretaka,

raunanje kritinog puta

vremenski zazori

izrada plana.

Kod crtanja mrenog dijagrama s aktivnostima na strelicama. aktivnosti i dogaaji povezuju se po odreenim pravilima prema slijedeim slikama:

Aktivnosti kod kojih je

nazivamo kritinim aktivnostima. Prema tome kritina aktivnost i-j zadovoljava:

Normalne aktivnosti, kod kojih je

imaju ukupnu vremensku zalihu koja se rauna:

Slobodna vremenska zaliha-pokazuje za koliko se vremenskih jedinica moe pomaknuti rok najranijeg poetka aktivnosti i-j, a da se ne ugroze poeci aktivnosti koje slijede aktivnost i-j. Slobodna vremenska zaliha e se pojaviti pri najranijem zavretku promatrane aktivnosti i najranijem poetku naredne aktivnosti kada se u jednom dogaaju zavravaju najmanje dvije aktivnosti

Nezavisna vremenska zaliha - aktivnosti i-j pokazuje za koliko se terminskih jedinica moe produiti vrijeme trajanja aktivnosti i-j ili pomaknuti rok najranijeg poetka aktivnosti.

EMBED Word.Document.8 \s

EMBED Word.Document.8 \s

EMBED Word.Document.8 \s

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

EMBED Equation.3

_1258968208.unknown

_1258968271.unknown

_1258968352.unknown

_1259493285.doc

_1258968294.unknown

_1258968246.unknown

_1258968113.doc

- procijenjena duljina trajanja aktivnosti i-j,

- oznaka poetnog dogaaja aktivnosti i-j,

- oznaka zavrnog dogaaja aktivnosti i-j,

- najraniji poetak aktivnosti i-j,

- najkasniji poetak aktivnosti i-j,

- najraniji zavretak aktivnosti i-j,

- najkasniji zavretak aktivnosti i-j.

_974543685.unknown

_974543733.unknown

_974543800.unknown

_1062577760.unknown

_974543784.unknown

_974543695.unknown

_974543678.unknown

_1258968206.unknown

_1258968207.unknown

_1258968172.unknown

_1258967722.docPodjela mrenih dijagrama

Mreni dijagrami orijentirani aktivnostima

Mreni dijagrami orijentirani dogaajima

Mreni dijagram s aktivnostima na strelicama

Mreni dijagram s aktivnostima na vorovima

Mreni dijagram s dogaajima na vorovima

Mreni dijagram dogaaja odluke

Grafiki prikaz mrenog dijagrama

Elementi mree

Aktivnost:

(

fiktivna)

Dogaaj:

Aktivnost:

(

fiktivna)

Tehnoloka veza:

Tehnoloka veza:

Dogaaj:

Aktivnost:

fiktivna

Dogaaj:

nekoliko tipova

dogaaja

Odreivanje trajanja aktivnosti

Deterministiki (procjenom)

Stohastiki (statistika razdioba)

Poznatija metoda

CPM

MPM

PERT

GERT

_1057122287.vsd

_1057122522.vsd

_1057129636.vsd

_1057129689.vsd

_1057122675.vsd

_1057122471.vsd

_1057067450.vsd