Gray Kidd
- Metoda Gray-Kiddov algoritam je prva metoda linijskih
dijagrama koja omoguava rasporeivanje u ovisnosti o raspoloivim
resursima.
1. Prednosti i nedostaci Gray Kidd-ove metodePrednosti
Gray-Kidovog algoritma su: tijekom rasporeivanja vodi se rauna o
raspoloivim resursima, omoguava dobar pregled aktivnosti i zauzea
kapaciteta za plan. Nedostaci Gray-Kiddovog algoritma su: za vei
broj aktivnosti metoda je sloena i rezultati postaju
nepregledni,
nema definiranu meuzavisnost aktivnosti,
nema mogunost definiranja sadraja aktivnosti,
teka promjena jednom napravljenog plana2. Koraci Gray-Kiddovog
algoritma su :
1. Izrada poetnog plana bez provjere raspoloivosti resursa.
2. Analiza (grafika) potrebnih i raspoloivih kapaciteta.
3. Novi raspored aktivnosti ili operacija s pomaknutim poecima
prema raspoloivosti resursa dajui prednost aktivnostima ili
operacijama na proizvodu s veim prioritetom.
4. Koraci 2 i 3 se ponavljaju dok se ne dobije plan s
aktivnostima kod kojih je za odreeno vrijeme potrebni kapacitet
manji ili jednak raspoloivom.
5. Analiza kontinuiteta odvijanja aktivnosti ili operacija.
Mreni dijagramPoznat je iz teorije grafova kao KONAAN graf. U toj
teoriji nalazimo niz grafova kojima je mogue pomou vrhova ili
dogaaja i veznih linija ili duina grafiki prikazivati sluajeve mrea
razliitih procesa, tokova itd.
Veznim linijama se dodjeljuju razliita znaenja, npr: transportni
putovi, ceste, smjerovi informacijskih tokova, elektrine mree itd.
Time i dogaaj dobiva svoje praktino znaenje: transportna raskrija,
cestovna raskrija, mjesta koritenja informacija itd.-Metode mrenog
planiranja omoguavaju:
izvoenje vremenskih prorauna mrenog dijagrama,
optimalnu raspodjelu resursa,
traenje najboljeg ekonomskog rjeenja projekta (koritenjem
vremenskih rezervi aktivnosti),
odreivanje vjerojatnosti realizacije.
-Metode mrenog planiranja se meusobno razlikuju po:
nainu grafikog prikazivanja MD-a (ADM i PDM ili AOA i AON),
analizi vremena (da li su orijentirani na dogaaje ili na
aktivnosti),
odreivanju trajanja aktivnosti,
nainu odreivanja meusobnih ovisnosti aktivnosti,
nainu odreivanja vjerojatnosti realizacije,
algoritmima za optimalizaciju trokova i raspodjele resursa,
nainima kako se ukljuuju u proces upravljanja i rukovoenje
projektom. -Osnovne koristi u primjeni metoda mrenog planiranja
jesu:
lako razumljiv i pregledan plan izrade, popravka ili
remonta,
jednoznano je predstavljen logini tijek radova i meusobna
ovisnost aktivnosti,
priprema i izrada proizvoda obavlja se temeljitije s vie
kvantificiranih podataka, jer je to nuno za utvrivanje aktivnosti
mrenog dijagrama,
omoguava se uoavanje krajnjeg roka izrade odreivanjem rokova
pojedinih aktivnosti,
lako se uoavaju aktivnosti ijim se skraivanjem postie
smanjivanje ukupnog trajanja izrade,
praenjem aktivnosti dobivaju se podaci o odstupanju od
planiranog vremena i o oekivanim zakanjenjima pri izradi
proizvoda,
mogua je analiza ostvarenih zakanjenja nakon izrade
proizvoda,
mogua je informatika obrada svih potrebnih podataka. -Nedostaci
rune izrade mrenih dijagrama su:
prilikom izrade mrenih dijagrama ne uzimaju se u obzir
raspoloivi resursi,
ako se radi o vie mrenih dijagrama oni su meusobno neovisni, to
praktino nije sluaj,
za izradu alternativnih planova potrebno je uvijek ponovo raditi
mreni dijagram,
nema povezanosti sa stanjem u proizvodnji,
-nakon svakog prijavljivanja stanja aktivnosti treba ponovo
nacrtati mreni dijagram i izvriti vremensku analizu.
-Postupak izrade mrenog dijagrama sadri dvije osnovne faze:
analiza strukture, analiza vremena.ANALIZA STRUKTURE:-Pod
analizom strukture podrazumijeva se utvrivanje slijeda i uzajamnog
odnosa meu aktivnostima.
Analiza strukture ima tri faze:
izrada popisa aktivnosti, crtanje mrenog dijagrama, kontrola
mrenog dijagrama. Popis aktivnosti sadri sve aktivnosti i njihovu
meusobnu vezu. U ovoj fazi aktivnosti jo uvijek nisu utvrene
trajanjem. Nakon sastavljanja popisa aktivnosti njihova meusobna
veza moe biti prikazana tablicom ovisnosti ili mrenim
dijagramom.
Zadatak tablice ovisnosti je da olaka crtanje poetnog mrenog
dijagrama.ANALIZA VREMENA:
-Analiza vremena ima slijedee faze:
trajanje aktivnosti,
raunanje poetak i zavretaka,
raunanje kritinog puta
vremenski zazori
izrada plana.
MRENI DIJAGRAM
Mreni dijagram je slika odnosno grafiki prikaz nae zamisli o
pripremi proizvodnje i izradi proizvoda.
Mreni dijagram moe biti orijentiran na dogaaje ili na
aktivnosti.
Grafiko prikazivanje strukture projekta orijentirane na
aktivnosti u mrenom dijagramu mogue je na dva naina:
mreni dijagram i-j,
blok mreni dijagram.Struktura projekta orijentirana na dogaaje
moe se prikazati kao:
dogaajni ili ciljni mreni dijagram,
mreni dijagram dogaaja odluke. Mreni dijagram se sastoji od
grana i vorova, a znaenje grana i vorova se razlikuje u osnovnim
nainima grafikog prikazivanja strukture projekta:
mreni dijagram sa aktivnostima na granama (i-j mreni dijagrami,
engl. AOA-Activity on Arrow ili ADM-Activity Diagramming Method,
napr. CPM),
mreni dijagram sa aktivnostima u vorovima (blok mreni dijagrami,
engl. AON Activity on Node ili PDM Precedence Diagramming Method,
napr. MPM),
mreni dijagram s dogaajima u vorovima (dogaajni mreni dijagram,
engl. EON Event on Node, napr. PERT),
mreni dijagram dogaaja odluke (engl. CDM-Conditional Diagramming
Method, napr. GERT).
Mreni dijagram s dogaajima u vorovima
Mreni dijagram sa aktivnostima na granama
Mreni dijagram sa aktivnostima u vorovima
CRTANJE DIJAGRAMA S AKTIVNOSTIMA NA STRELICAMA - i-j
dijagramiOsnovni pojmovi vezani uz mrene dijagrame:
aktivnost -simbol je duina orjentirana strelicom i predstavlja
smjer odvijanja aktivnosti
fiktivne aktivnosti trajanje = 0 i slui samo za utvrivanje
zavisnosti meu drugim aktivnostima
dogaaj oznaava se brojem dogaaja i najranijim i najkasnijim
poetkom aktivnosti (simbol je krunica)
put - niz aktivnosti koji su meusobno povezani dogaajima
kritini put - ima najdue vrijeme trajanja i nema zazora izmeu
najranijeg i najkasnijeg poetka aktivnosti.
Kod crtanja mrenog dijagrama s aktivnostima na strelicama.
Aktivnosti i dogaaji povezuju se po odreenim pravilima prema
slijedeim slikama:
OZNAAVANJE U MRENOM DIJAGRAMU S AKTIVNOSTIMA NA STRELICAMA
Iz nekoliko razloga poeljno je da broj poetnog dogaaja
aktivnosti bude manji od zavrnog dogaaja aktivnosti.Razlozi su
sljedei:
jednostavnije je pronalaenje aktivnosti u mrei, jer brojevi
stalno rastu s lijeva na desno,
rastui je redoslijed to olakava kontrolu obuhvaanja svih
aktivnost (naroito kada se mrea proraunava runo),
neki programi na elektronikim raunalima zahtijevaju striktno
potivanje rastuih brojeva dogaaja,
oteano je vraanje na neki od prethodnih dogaaja, tj. tee se
otkriva petlja.
Da bi se aktivnosti unutar mree mogle identificirati, vri se
numeriranje dogaaja i to:- rednim brojevima od 1 dalje,
- parnim brojevima,
- rastuim brojevima po 5, tj. 5, 10, 15 itd.Rastue numeriranje
dogaaja osigurava primjena Fulkerson-ovog pravila oznaavanja
dogaaja, koje glasi:
1. Poetni dogaaj mree numerira se poetnim brojem, te se sve
aktivnosti koje izlaze iz poetnog dogaaja precrtavaju pri svom vrhu
(pri samoj strelici).
2. Sljedee vee brojeve dobivaju samo oni dogaaji u kojima
zavravaju sve samo precrtane strelice (aktivnosti). Ako ima vie
prethodno precrtanih strelica, uobiajeno je da se novi brojevi
dogaajima daju sistemom odozgo prema dolje, to meutim nije
nuno.
U novo numeriranim dogaajima (prema toki 2) potrae se strelice
koje iz njih izlaze, te se ponovo pri vrhu precrtavaju.
Metode analize vremena u mrenim dijagramimaNajpoznatije metode
vremenske analize mrenih dijagrama su:
CPM- metoda kritinog puta (Critical Path Method)
PERT- metoda ocjene i revizije programa (Program Evaluation and
Review Technique)
MPM- metra potencijalna metoda (Metra Potential Method)
PDM- Precedence Diagramming Method
GERT- Graphical Evaluation and Review Technique Metoda kritinog
puta CPM
Analiza vremena ima slijedee faze:
trajanje aktivnosti,
raunanje poetak i zavretaka,
raunanje kritinog puta
vremenski zazori
izrada plana.
Kod crtanja mrenog dijagrama s aktivnostima na strelicama.
aktivnosti i dogaaji povezuju se po odreenim pravilima prema
slijedeim slikama:
Aktivnosti kod kojih je
nazivamo kritinim aktivnostima. Prema tome kritina aktivnost i-j
zadovoljava:
Normalne aktivnosti, kod kojih je
imaju ukupnu vremensku zalihu koja se rauna:
Slobodna vremenska zaliha-pokazuje za koliko se vremenskih
jedinica moe pomaknuti rok najranijeg poetka aktivnosti i-j, a da
se ne ugroze poeci aktivnosti koje slijede aktivnost i-j. Slobodna
vremenska zaliha e se pojaviti pri najranijem zavretku promatrane
aktivnosti i najranijem poetku naredne aktivnosti kada se u jednom
dogaaju zavravaju najmanje dvije aktivnosti
Nezavisna vremenska zaliha - aktivnosti i-j pokazuje za koliko
se terminskih jedinica moe produiti vrijeme trajanja aktivnosti i-j
ili pomaknuti rok najranijeg poetka aktivnosti.
EMBED Word.Document.8 \s
EMBED Word.Document.8 \s
EMBED Word.Document.8 \s
EMBED Equation.3
EMBED Equation.3
EMBED Equation.3
EMBED Equation.3
EMBED Equation.3
EMBED Equation.3
EMBED Equation.3
EMBED Equation.3
_1258968208.unknown
_1258968271.unknown
_1258968352.unknown
_1259493285.doc
_1258968294.unknown
_1258968246.unknown
_1258968113.doc
- procijenjena duljina trajanja aktivnosti i-j,
- oznaka poetnog dogaaja aktivnosti i-j,
- oznaka zavrnog dogaaja aktivnosti i-j,
- najraniji poetak aktivnosti i-j,
- najkasniji poetak aktivnosti i-j,
- najraniji zavretak aktivnosti i-j,
- najkasniji zavretak aktivnosti i-j.
_974543685.unknown
_974543733.unknown
_974543800.unknown
_1062577760.unknown
_974543784.unknown
_974543695.unknown
_974543678.unknown
_1258968206.unknown
_1258968207.unknown
_1258968172.unknown
_1258967722.docPodjela mrenih dijagrama
Mreni dijagrami orijentirani aktivnostima
Mreni dijagrami orijentirani dogaajima
Mreni dijagram s aktivnostima na strelicama
Mreni dijagram s aktivnostima na vorovima
Mreni dijagram s dogaajima na vorovima
Mreni dijagram dogaaja odluke
Grafiki prikaz mrenog dijagrama
Elementi mree
Aktivnost:
(
fiktivna)
Dogaaj:
Aktivnost:
(
fiktivna)
Tehnoloka veza:
Tehnoloka veza:
Dogaaj:
Aktivnost:
fiktivna
Dogaaj:
nekoliko tipova
dogaaja
Odreivanje trajanja aktivnosti
Deterministiki (procjenom)
Stohastiki (statistika razdioba)
Poznatija metoda
CPM
MPM
PERT
GERT
_1057122287.vsd
_1057122522.vsd
_1057129636.vsd
_1057129689.vsd
_1057122675.vsd
_1057122471.vsd
_1057067450.vsd