LATINSKA GRAMATIKA I DEKLINACIJA jednina mnozina nominativ puella nominativ puellae genitiv puellae genitiv puellarum dativ puella dativ puellis akuzativ puellam akuzativ puellas vocativ puella vocativ puellae ablativ puella ablativ puellis Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m. I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA jednina mnozina 1. lice specto (a+o=o) 1. lice specta-mus 2. lice specta-s 2. lice specta-tis 3. lice specta-t 3. lice specta-nt
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i.
Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.
jednina mnozina nominativ deus nominativ dei ili dii genitiv dei genitiv deorum dativ deo dativ deis ili diis akuzativ deum akuzativ deos vocativ deus vocativ dei ili dii ablativ deo ablativ deis ili diis
II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
jednina mnozina nominativ vir / puer nominativ viri / pueri genitiv viri / pueri genitiv virorum / puerum dativ viro / puero dativ viris / pueris akuzativ virum / puerum akuzativ viros /pueros vocativ vir / puer vocativ viri ablativ viro / puero ablativ viris / pueris
vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak
Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i
imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati
nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.
jednina mnozina
nominativ bellum nominativ bella genitiv belli genitiv bellorum dativ bello dativ bellis akuzativ bellum akuzativ bella vocativ bellum vocativ bella ablativ bello ablativ bellis
bellum, belli n. –rat
Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu.
PRIDEVI I i II DEKLINACIJE
Mozemo ih podeliti u dve grupe
a) bonus -i, bona -ae, bonum –i. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije.
b) tener –i, tenera -ae, tenerum –i. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako, zenski po I
Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum, ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput:
relinquiae, -arum f. –ostatak; libri –orum m. –deca; insidiae, -arum f. –zaseda; arma –orum –oruzje. Postoje i pridevi u ovom obliku
ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.
III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE
jednina mnozina
nominativ dux nominativ ducesgenitiv ducis genitiv ducumdativ duci dativ ducibusakuzativ ducem akuzativ ducesvokativ dux vokativ ducesablativ duce ablativ ducibus
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju:
homo, -inis m. –covek; miles, -itis, m. vojnik; dux, -cis, m. vodja; victor, -oris m. pobednik.
palus, -udis f. mocvara; virtus, -utis f. vrlina; virgo, -ginis f. devica.
Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er, a imaju nepostojano -e. Takve su recimo pater, patris;
mater, matris; frater, fratris.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu; comes, -itis m.f. pratilac, pratilja.
III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA
jednina mnozinanominativ tempus nominativ temporagenitiv temporis genitiv temporumdativ tempori dativ temporibusakuzativ tempus akuzativ tempusvokativ tempus vokativ tempusablativ tempore ablativ temporibus
Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na:
jednina mnozina 1. lice eram 1. lice eramus 2. lice eras 2. lice eratis 3. lice erat 3. lice erant
Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se
prevodi sa imati.
III DEKLINACIJA; I OSNOVE
Dele se u tri grupe:
1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom
grupom ispred gen.sg.*)
jednina mnozina jednina mnozinanom civis nom cives nom urbs/imber nom urbesgen civis gen civium gen urbis/imbris gen urbiumdat civi dat civibus dat urbi/imbri dat urbibusaku civem aku cives aku urbem/imbrem aku urbesvok civis vok cives vok urbs/imber vok urbesabl cive abl civibus abl urbe/imbre abl urbibus
• imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog
roda. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. Izuzeci su fons, fontis, m. izvor; i imber imbris, f. kisa.
3) imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar sa genitivom jednine na –is
jednina mnozinanominativ mare nominativ mariagenitiv maris genitiv mariumdativ mari dativ maribusakuzativ mare akuzativ mariavokativ mare vokativ maria
ablativ mari ablativ maribus
mare, maris, n. – more; animal, animalis, n. -zivotinja, exemplar, exemplaris, n. –primer.
IZUZECI III DEKLINACIJE
Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. To su sitis, f. zedj; pupis, f. krma; turris, f.
toranj; tussis, f. kasalj; febris, f. groznica; securis, f. sekira; Tiberis, m. Tibar; Neapolis, f. Napulj.
glagol: voco, vocare, vocav –i, vocatum pozvati, summ esse, fui biti
Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.
KOMPARACIJA PRIDEVA
Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior, a za srednji rod nastavak –ius.
Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove.
Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus, -issima, -issimum. (carrisimus, carrisima, carrisimum). Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus, -rima, -rimum. (pulcherimus, pulcherima, pulcherimum ili acerimus, acerima, acerimum). Superlativ se deklinira po II deklinaciji.
6 prideva grade superlativ na –limus, -lima, -limum. To su facilis, -e; dificilis, -e; similis, -e; dissimilis, -e; humilis, -e; gracilis, -e.
PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA
Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje.
glagol maneo, manere, mansi ostati i sum, esse, fui biti.
Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.
1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher, pulchra, pulchrum gradi prilog pulchre).
2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus, -a, -um koji daje prilog cito.
3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Na primer, celer, celeris, celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda, poput na primer prideva facilis, facile koji gradi prilog faciliter, ali i facile.
4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa –er. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.
KOMPARACIJA PRILOGA
Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.
pozitiv komparativ superlativ
perite peritius peritissime
pulchre pulchrius pulcherissime
facile facilius faccillime
raro rarius rarissime
SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA
Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.
pozitiv komparativ superlativ
bene melius optime
male peius pessime
magnopere / valde magis maxime
parum minus minime
multum plus plurimum
varie magis varie maxime varie
BROJEVI
1 unus, a, um 6 sex 20 viginti 70 septaginta
2 duo, ae, o 7 septem 30 triginta 80 octoginta
3 tres, es, ia 8 octo 40 quadraginta 90 nonaginta
4 quattor 9 novem 50 quinquaginta 100 centum
5 quinque 10 decem 60 sexaginta 1000 milia
jednina jednina jednina
n unus/una/unum n duo/duae/duo n tres/tres/tria
g unius g duorum/duarum/duorum g trium
d uni d duobus/duabus/duobus d tribus
a unum/una/unum a duo(s)/duas/duo(s) a tres/tres/tria
v --- v --- v ---
a uno/una/uno a duobus/duabus/duobus a tribus
REDNI BROJEVI
menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um.
Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter, utra, utrum.
Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko, sta), a pridevski je qui, quae, quod (koji, koja, koje).
PARTICIP PERFEKTA PASIVA
Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.
1.l captus, -a, -um sum capti, -ae, -a summus
2.l captus, -a, -um es capti, -ae, -a estis
3.l captus, -a, -um est capti, -ae, -a sunt
INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA
1.l repudiatus, -a, -um eram repudiati, -ae, -a eramus
2.l repudiatus, -a, -um eras repudiati, -ae, -a eratis
3.l repudiatus, -a, -um erat repudiati, -ae, -a erant
Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka, konjuktiva. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.