Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu šk.2019/20. god. Master, I semestar 15.10.2019. UPRAVLJANJE ODRŽAVANJEM SAOBRAĆAJNICA v.prof.dr Goran Mladenović, dipl.inž. 1 Opšte o sistemima za upravljanje održavanjem saobraćajne infrastrukture Upravljanje održavanjem saobraćajne infrastrukture 2019/20 Termini i definicije Infrastruktura - fizička i prostorna struktura - "objekti" koji omogućavaju kretanje ljudi, dobara, proizvoda, vode, energije, informacija, otpada i sl. Javna infrastruktura Energetska infrastruktura Telekomunikaciona infrastruktura Saobraćajna infrastruktura Hidrotehnička infrastruktura Ostala infrastruktura Saobraćajna infrastruktura Objekti, generalno u državnom vlasništvu, koji služe za postizanje zajedničkih društvenih i ekonomskih ciljeva Drumske saobraćajnice Putevi Ulice Železnica i železničke stanice Aerodromi Unutrašnji plovni putevi, kanali, luke, pristaništa, svetionici Infrastruktura javnog gradskog saobraćaja Tramvaj Metro Laka železnica Trake za brzi autobuski prevoz Biciklističke i pešačke staze Ostalo Žičare Termini i definicije Upravljanje – management Upravljanje održavanjem puteva jeste skup mera i aktivnosti kojima se obezbeđuje racionalno održavanje, zaštita, korišćenje i razvoj javnih puteva i saobraćaja na njima. Upravljanje održavanjem saobraćajne infrastrukture kombinuje primenu inženjerskih principa i ekonomske teorije da bi se unapredio proces odlučivanja. Opšte o konceptu upravljanja održavanjem saobraćajne infrastrukture Projektovanje i gradjenje saobraćajnica Primarno tehnički (inženjerski) problem uz uzimanje u obzir ekonomskih parametara i faktora uticaja na okolinu Definisan početak i kraj aktivnosti Saobraćajna (pogotovo putna mreža) u većini razvijenih zemalja gotovo izgrađena fokus usmeren na ODRŽAVANJE SAOBRAĆAJNICA Održavanje saobraćajne infrastrukture Mnogo više problem upravljanja nego tehnički problem Kontinuiran proces U mnogim zemljama se održavanje saobraćajne infrastrukture sprovodi nedovoljno efikasno, što rezultira u njenom ubrzanom propadanju Prioritetan zadatak: namensko i racionalno gazdovanje javnim dobrima – saobraćajnom infrastrukturom Sistemi za upravljanje održavanjem saobraćajne infrastrukture Za optimalnu raspodelu sredstava potreban je sistematski pristup donošenju odluka SISTEMI ZA UPRAVLJANJE ODRŽAVANJEM (ROAD ASSET MANAGEMENT SYSTEMS)
14
Embed
Građevinski fakultet Univerziteta u 15.10.2019. Beogradu ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu šk.2019/20. god. Master, I semestar
� Infrastruktura - fizička i prostorna struktura -"objekti" koji omogućavaju kretanje ljudi, dobara, proizvoda, vode, energije, informacija, otpada i sl.
� Javna infrastruktura
� Energetska infrastruktura
� Telekomunikaciona infrastruktura
� Saobraćajna infrastruktura
� Hidrotehnička infrastruktura
� Ostala infrastruktura
Saobraćajna infrastruktura
� Objekti, generalno u državnom vlasništvu, koji služe za postizanje zajedničkih društvenih i ekonomskih ciljeva
� Tramvaj� Metro� Laka železnica� Trake za brzi autobuski prevoz
� Biciklističke i pešačke staze� Ostalo
� Žičare
Termini i definicije
� Upravljanje – management
� Upravljanje održavanjem puteva jeste skup mera i aktivnosti kojima se obezbeđuje racionalno održavanje, zaštita, korišćenje i razvoj javnih puteva i saobraćaja na njima.
� Upravljanje održavanjem saobraćajne infrastrukture kombinuje primenu inženjerskih principai ekonomske teorije da bi se unapredio procesodlučivanja.
Opšte o konceptu upravljanja održavanjem saobraćajne infrastrukture
� Projektovanje i gradjenje saobraćajnica � Primarno tehnički (inženjerski) problem uz uzimanje u obzir
ekonomskih parametara i faktora uticaja na okolinu� Definisan početak i kraj aktivnosti
� Saobraćajna (pogotovo putna mreža) u većini razvijenih zemalja gotovo izgrađena fokus usmeren na ODRŽAVANJE SAOBRAĆAJNICA
� Održavanje saobraćajne infrastrukture� Mnogo više problem upravljanja nego tehnički problem� Kontinuiran proces
� U mnogim zemljama se održavanje saobraćajne infrastrukture sprovodi nedovoljno efikasno, što rezultira u njenom ubrzanom propadanju
� 1987 - HDM III (World Bank)- Samo fleksibilne kolovozne konstrukcije- LCC (Life Cycle Cost) analiza na nivou projekta (eksterno EBM)
� 2000 - HDM 4 (University of Birmingham)- Različiti tipovi kolovoznih konstrukcija- Uticaj mraza- Različiti nivoi analize- verzija 1.3, proleće 2002.- verzija 2.0, jesen 2005.- trenutno važeća verzija 2.10
� U pripremi verzija 3.0 - β verzija do kraja 2019.- Komercijalna verzija sredino 2020. godine
Komponente sistema za upravljanjeodržavanjem saobraćajne infrastrukture
� Centralna baza podataka
� Modeli predvidjanja stanja
� Programski moduli za analizu podataka
� Programski moduli za pripremu izveštaja
Struktura sistema
Centralna
baza
podataka
Moduli za
analizu
Priprema izveštaja
- Grafici
- Zbirni izveštaji
- Linkovi sa GIS
Lokacija/
Referentni
sistem
Inventar
deonica
Izvor: Pavement Management Systems, NHI Course
Nivoi upravljanja
Nivo Primena
Mreže “Strateški” (dugoročni) program (> 5 godina)
Programa “Taktički” (srednjoročni) program (3-5 godina)
Projekta Izbor optimalneintervencije (LCC)
Nivoi upravljanja kolovozima
Projekat Obim analize Mreza
Neracionalno
Neracionalno
De
taljn
ost
po
data
ka
Slo
ze
no
st
mo
de
la
Nivoprojekta
Nivo
izboraprojekata
Nivomreze
Izvor: Haas, Hudson, Zaniewski. Modern Pavement Management, 1994.
Planiranje – nivo mreže
� Dugoročna, strateška analiza na nivou cele mreže
� Tipični ciljevi:
- Predvidjanje stanja mreže za različite nivoe budžeta - Definisanje potrebnog budžeta da bi se
postiglo ili održalo odredjeno stanje mreže
- Definisanje optimalnih intervencija kako bi
se sredstva utrošila uz najveće efekte
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu šk.2019/20. god. Master, I semestar
� Zamka: Prikupljanje velikog broja podataka sa vrloograničenom primenom.
� TREBA PRIKUPLJATI SAMO ONE PODATKE KOJI SU POTREBNI ZA ANALIZU!
Osnovni kriterijumi za izbor podataka zaPMS
� Značaj
� Primerenost
� Pouzdanost
� Pristupačnost
Izvor: World Bank (Paterson and Scullion, 1990.)
Značaj podataka
� Svaki podatak koji se prikuplja i unosi u bazu podataka mora imati direktan uticaj na rezultate (izlaz) koji se traže od sistema.
� Treba prikupljati podatke koji su suštinski, relevantni i koji imaju trenutnu primenu i izostaviti “poželjne”, “interesantne” ili podatke koji nemaju trenutnu primenu.
� Značaj podatka zavisi od nivoa krajnje primene.
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu šk.2019/20. god. Master, I semestar
Primerenost podataka� Sistem upravljanja, pa samim tim i podaci moraju biti
primereni potrebama.� Obim podataka i učestalost njihovog obnavljanja su
glavni parametri koji utiču na troškove funkcionisanjasistema.
� Različit obim podataka i nivo detaljnosti za nivomreze i za nivo projekta.
� Treba napraviti kompromis izmedju vrlo preciznihpodataka koji se prikupljaju retko i manje preciznihpodataka koji se učestalo prikupljaju.
Pouzdanost podataka
� Nivo poudzanosti moze biti različit u funkciji odprimene.
� Obezbediti konsistentnost podataka kroz vreme ikroz prostor.
� Naći kompromis izmedju obima snimanja podataka inivoa analize.
Pouzdanost podataka (nastavak)� Pouzdanost podataka se odredjuje na osnovu:
� tačnosti (odnos izmedju izmerenih i “stvarnih” vrednostiparametara)
� prostorne pokrivenosti (za nivo mreže mali broj uzoraka podeonici, za nivo projekta veliki broj uzoraka koji pokriva celudeonicu)
� potpunosti (nedostajući podaci umanjuju pouzdanost)� ažurnosti (podaci moraju biti obnavljani sa zadovoljavajućom
frekvencijom, naročito oni koji se često menjaju)
Pouzdanost podataka (nastavak)
� Poudanost zavisi i od metoda prikupljanja podataka.� Cilj treba da bude visoka:
� ponovljivost (sposobnost istog tima ili instrumentada registruje identičnu vrednost u različitimperiodima vremena)
� reproduktivnost (sposobnost različitih timova iliinstrumenata da registruju identičnu vrednost kaodrugi timovi ili instrumenti)
Pristupačnost podataka
� Obim i kvalitet podataka koji se prikupljaju morajuodgovarati raspoloživim sredstvima na dugi rok – sistem prikupljanja i upravljanja podacima mora biti održiv
Nivo i kvalitet podataka
� IQL (Information Quality Level) koncept uveden da omogući primenu različitih nivoa i kvaliteta podataka za različite stepene analize
� IQL-1 – IQL-4 (5)
Izvor: World Bank (Paterson and Scullion, 1990.)
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu šk.2019/20. god. Master, I semestar
� Osnovne karakteristike- ekvivalent putnickih vozila- broj osovina- broj i tip pneumatika
� Upotreba vozila u toku godine- godišnja kilometraža (S-II/S-III)- broj radnih sati- broj putnika
� Masa vozila i opterećenje – SO od 80 kN (S-II)� Vek trajanja (S-II)
Podaci o vozilima (nastavak)
� Podaci o troškovima
- nabavke novog vozila (S-I)
- zamene pneumatika
- goriva
- maziva
- rada na održavanju
- vremena (putnici, posada) (S-II/S-III)
Parametri uticaja okoline
� Modeli promene stanja u funkciji saobraćajnogopterećenja i uticaja okoline.
� Sistem odvodnjavanja i karakteristike bankine moguimati direktan uticaj na propadanje kolovoznekonstrukcije i izbor odgovarajućih aktivnostiodržavanja.
Uticaj okoline
� Klimatske zone u funkciji nivoa vlažnosti (suva,vlažna…) i temperature (tropska, suptropska, umerena…)
� Srednja temperatura (oC)
� Srednje padavine (mm/mesec)
� Indeks mraza (oC x dana)
� Indeks vlažnosti (Thornthwhite)
Intervencije
� Aktivnosti održavanja
� Unapredjenje elemenata saobraćajnice
� Definišu se u funkciji:
- tipa i stanja kolovozne konstrukcije
- obima saobraćaja
� Samo jedan standard u jednoj godini
Aktivnosti održavanja
� Redovno održavanje (zalivanje pukotina, popravkaudarnih rupa i ivica kolovoza)
� Preventivno održavanje (prskanje emulzijom)
� Presvlačenje (površinska obrada ili tanko ojačanje)
� Rehabilitacija (ojačanje sa/bez struganja)
� Rekonstrukcija (delimična ili potpuna)
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu šk.2019/20. god. Master, I semestar
� Potrebni podaci- tip aktivnosti- kriterijum (vremenski ili u funkciji stanja)- podaci o projektovanom ojačanju (debljina i koeficijent sloja, zbijenost ….)- troškovi intervencije- ograničenja (maksimalni godišnji
� Nekvantifikovani- Opšti uticaj na razvoj društva…
Definisanje koristi usled održavanjakonstrukcije
IRI
Starost (godina)
2 godine
Odložena intervencija
Intervencija
Koristi usled ranijeprimene intervencije
Životni vek kolovoznih konstrukcija
Starost ili saobraćajno opterecenje
Loša
Dobra
Ravn
ost
Rehabilitacija
Prag intervencije
Model propadanja
Razlika troškova korisnika u funkciji stanja puta
Ravnost, IRI (m/km)Dobra Loša
Troš
kovi
koris
nika
($/v
ozilo
-km
)
Autobus
TTV-Kamion
Pickup
Putnicko vozilo
Ekonomska analiza – HDM 4
� Definisanje problema i mogućih alternativa održavanja� Proračun troškova veka trajanja (LCC) i odgovarajućih koristi� Modeliranje uticaja alternativa na propadanje kolovoza i tokove
saobraćaja� Uporedjenje pojedinih alternativa na osnovu:
� diskontovanih troškova i koristi u baznoj godini (NPV – Net Present Value – Neto sadašnja vrednost)
� uporedjenja troškova za svaki par alternativa� proračuna ekonomskih indikatora, kao sto su:
� neto sadašnja vrednost, interna stopa rentabiliteta, � odnos koristi i troškova, ili koristi u prvoj godini
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu šk.2019/20. god. Master, I semestar