GRAANSKO PRAVO: POJAM, NAELA,Graansko pravo je sistematizovan
skup pravnih pravila koja ureuju pravne odnose izmeu subjekata
prava povodom povom stvari, inidaba i prava, odnosno povodom
imovine. Graansko pravo je u isto vrijeme i grana nauke sa svojom
sistematizacijom, pravilima, zakonitostima, institutima i drugim
sastavnim elementima svake nauke a posebno drutvene nauke. Naziv
graanskog prava- potie iz rimskog prava (ius civile).Razlika izmeu
subjektivnih i objektivnih pravaObjektivno pravo je skup svih
pravnih normi kojima se ureuju odnosi povodom materije odreene
grane prava npr. stvarno pravo. Subjektivno pravo je konkretno
ovlatenje koje pravni poredak daje odreenom subjektu prava povodom
odreenog pravnog odnosa a koja proizilazi iz normi objektivnog
prava npr. pravo vlasnitva na Vaem mobitelu.Naela graanskog
pravaNaelo dispozitivnosti (autonomije -slobode volje)Naelo
dispozitivnosti u graanskom pravu znai da graanskopravni odnos
nastaje, prestaje i mijenja se voljom pravnih subjekataNaelo
jednakosti stranaka i ravnopravnosti njihovih voljaPoloaj subjekata
u graanskopravnom odnosu je koordiniran.U graanskom pravu nema
podreivanja jedne strane graanskopravnog odnosa drugoj straniNema
subordinacije to je karakteristika nekih drugih grana (javnog)
prava l. 2 ZOO Sudionici u obveznom odnosu su ravnopravni.Naelo
imovinske sankcijeUkoliko doe do povrede graanskopravnih normi,
jedini mogui vid sankcije je na imovinu a nikada na linost pravnog
subjekta. U graanskom pravu sankcija e uvijek glasiti na imovinu
(najee u obliku novanog iznosa) i NIKADA nee glasiti na
zatvor.Naelo prometljivosti subjektivnih graanskih pravaIma se na
umu promet subjektivnih graanskih prava. Sva subjektivna graanska
prava su prometna, u smislu da mogu mijenjati nosiocaMjesto
graanskog prava u sistemu pravaPravni sistem predstavlja skup svih
pravnih normi u jednom pravnom poretku, koji je ustrojen po
odreenim mjerilima,tako da predstavlja jedinstvenu i neprotivrijenu
cjelinu.Pravni sistem se uobiajno djeli na: meunarodno i domae
(unutranje pravo), javno i privatno, i na materijalno i formalno
(procesno) pravoSistematizacija graanskog pravaSistematizacija
prava je tehniko rasporeivanje postojeih pravnih normi u jednu
jedinstvenu i neprotivrijenu cjelinu,koje se vri s obzirom na
sadrinu i drutvene odnose na koje se te norme odnose. Graansko
pravo se moe prouavati: Egzegetski svaka norma za sebe (naputen,
koristi se kod izrade komentara zakona) , ili Sistematski
nain.Skupina pravnih normi koje imaju isti cilj, isti karakter i
usklaenu sadrinu, i koje ine jednu organsku cjelinu zbog toga to
reguliu jedinstven odnos, jedinstven predmet, nazivaju se pravnim
ustanovama. Npr. Vlasnitvo, ugovor. Daljom sistematizacijom iz vie
pravnih ustanova izvlae se odnosno stvaraju u sistematskoj obradi
opta pravna naela. Sistematizacija graanskog prava podrazumijeva
nain sreivanja graansko-pravnih normi u vee cjeline
(ustanove,institute,grane) na osnovu zajednikih karakteristika,ali
i razlika meu njima. Sistematizacija graanskog prava se primjenjuje
kako u pravnoj nauci i teoriji tako i u zakonodavnoj praksi. Dvije
najvanije sistematizacije graanskog prava su: Institucijska i
Pandektna.Institucijska sistematizacija graanskog pravaGajeve
Institucije. Institucijama cjelokupno graansko pravo je podijeljeno
u tri dijela: subjekti (prva knjiga- lica,personae), stvari (druga
i trea knjiga- res), i tube (etvrta knjiga-actiones).Code civil i
OGZ i Srpski graanski zakonik iz 1844.Pandektna sistematizacija
graanskog pravaImenovana po djelu Justinianove kodifikacije,
nastaje krajem XVIII i poetkom XIX vijeka, a zagovaraju je njemaki
profesori.Po ovoj sistematici, cjelokupno graansko pravo je
podijeljeno u pet cjelina i to: Opti dio (sastavljen od zajednikih
normi, pojmova i institucija), Stvarno pravo, Obligaciono pravo,
Porodino pravo, i Nasljedno pravo.
Primjenjuju je Saski graanski zakonik, Njemaki g.z. te u Aziji,
Junoj Americi i Evropi. Prednosti: stalnost, loginost i praktinost.
Prihvaena u pravnoj nauci i u nastavnim planovima na pravnim
fakultetima.Razgranienje graanskog prava od ostalih grana
pravaPredmet graanskog prava predstavljaju, najoptije reeno, takvi
drutveni odnosi,odnosno ekonomski odnosi, u kojima se jedno lice
kao subjekat prava pojavljuje u odnosu sa drugim licem, kao
subjektom prava, a povodom, u krajnjoj liniji, izvjesne ekonomske
vrijednosti. Druge grane prava imaju isti metod i predmet
regulisanja.Odnos graanskog prava prema drugim granama prava
Graansko pravo trgovako pravo Graansko pravo porodino pravo
Graansko pravo radno pravo Graansko pravo upravno pravo Graansko
pravo meunarodno privatno pravoIZVORI GRAANSKOG PRAVAIzvori prava
su ono emu se okrenemo kada elimo da saznamo koja pravna norma
ureuje odreeni graanskopravni odnos. HIJERARHIJA IZVORA GRAANSKOG
PRAVA
Ustav kao izvor graanskog pravaUstav je hijerarhijski najvii
pravni akt, akt sa najviom pravnom snagom.BiH ima izuzetno sloen
ustavni sistem. Sa aspekta znaaja odredbi Ustava BiH na graansko
pravo i mogunosti njihove primjenjivosti kao formalnog izvora prava
potrebno je ukazati da Ustav BiH u l.II sadri niz odredbi bitnih za
graanskopravne odnose kao to su : pravo na imovinu; pravo na ivot;
prava na slobodu i sigurnost linosti; pravo na privatni i porodini
ivot, dom i potu; pravo na zakljuenje braka te osnivanje obitelji.
pravo na slobodu kretanja i prebivalita.Zakon kao izvor graanskog
pravaZakon je pravni akt koji u hijerarhiji dolazi odmah poslje
ustava.Zakon je pravni akt kojeg po odreenoj i propisanoj proceduri
donosi organ nadlean za njegovo donoenje. Mora biti usaglaen sa
Ustavom. S obzirom na izuzetno veliku brojnost graanskopravnih
odnosa i njihovu sadrinsku razliitost materija graanskog prava
regulisana je velikim brojem razliitih zakona.U praksi velikog
broja zemalja materija graanskog prava ureuje se posebnim, obimnim,
zakonima.Imperativnost i dispozitivnost pravnih normiPravne norme
mogu biti: Imperativne odnosno prinudne (ius cogens), te
Dispozitivne.Imperativne norme su takve norme koje subjekt na koga
se odnose mora bezuslovno potovati, bez ovlatenja da u njima bilo
ta mijenja svojom voljom. U pravilu se imperativnom normom
zabranjuje strankama odreeno ponaanje ili se namee jedno odreeno
ponaanja.Imperativne norme nisu karakteristine za graansko pravo,
jer u graanskopravnim odnosima preovladava autonomija volja
stranaka i dispozitivne norme. Primjer imperativne norme:lan 16.
ZOO Zabrana uzrokovanja tete Svatko je duan uzdrati se od postupka
kojim se moe drugom uzrokovati tetaDispozitivne norme se razlikuju
od imperativnih normi po tome to strankama u graanskopravnom odnosu
daju ovlaenja da umjesto dispozicije sadrane u dispozitivnoj normi
same stranke donesu drugu normu i da se po njoj ponaaju.To znai da
primjena neke dispozitivne norme nije obavezujua ve zavisi od volje
stranaka na taj nain dispozitivnim normama se strankama daje velika
sloboda da same stranke reguliu odnose u koje ulaze na nain kako to
stranke ele. Tek u sluaju ako stranke ne ele drugaije rjeenje nekog
odnosa bie primjenjena dispozitivna norma. Primjer dispozitivne
norme:lan 20. ZOO Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti
drugaije nego to je ovim zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe
ovog zakona ili iz njezina smisla ne proizilazi to drugo.Pravne
norme kao pravni standardiNije mogue da zakonodavac uredi svaki vid
graanskopravnog odnosa. Veoma bitna uloga u pravnom poretku.
Primjena norme zavisi od svakog konkretnog sluaja i u svakom
konkretnom sluaju se procjenjuje znaenje odnosno da li je odlo od
povrede propisa ili ne.Primjer pravnog standarda:lan 12. ZOO Naelo
savjesnosti i potenja U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju
prava i obaveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela
savjesnosti i potenja.Primjena ranijih pravnih pravilaU nekim
sluajevima, ukoliko odreeni graanskopravni odnos nije regulisan
pozitivnim propisom, temeljem davno donijetog i u pravni sistem
Bosne i Hercegovine preuzetog Zakon o nevanosti pravnih propisa
donjetih pre 6. IV 1941. godine i za vreme neprijateljske okupacije
(Slubeni list FNRJ 86/1946) mogu se primjenjivati tkz. pravna
pravila. Pravna pravila su propisi ranijih zakona i drugi pravni
propisi,koji iako su prestali da vae mogu biti primjenjeni pod
uslovom da : a) ne postoji drugi pravni propis sadraan u vaeem
zakonu; b) da raniji propisi (koji se izuzetno primjenjuju) nisu u
suprotnosti sa ustavom,ustavnim naelima,imperativnim propisima ili
moralom drutva.Podzakonski akti kao izvori graanskog
pravaPodzakonski akti se pojavljuju u razliitim oblicima i sa
razliitim nazivima meu kojima su najkarakteristiniji : uredbe,
naredbe i pravilnici. Ovi akt se mogu donositi radi primjene
zakona, ili na osnovu zakonskog ovlaenja, ili po nudi, ili na
osnovu specijalnog ustavnog ovlaenja. Pravna snaga podzakonskih
pravnih akata je razliita zavisno od nadlenosti i hijerarhijskog
poloaja u sistemu vlasti organa koji je donio podzakonski pravni
akt, a to se regulie drugim normama pozitivnog prava.Ugovor kao
izvor graanskog pravaPACTA SUNT SERVANDA! Ugovor za stranke
predstavlja zakon! Ugovor izravno ureuje konkretni graanskoopravni
odnos povodom kog je sklopljen. Njegove odredbe stvaraju obaveze i
prava za stranke ugovora. lanovi ugovora, za stranke, moraju da se
primjenjuju kao zakonske norme.Obiaj kao izvor graanskog pravaObiaj
nije formalni izvor prava! Obiaj je drutveno pravilo o ponaanju,
koje nastaje dugim ponavljanjem jednog istog naina ponaanja nekih
subjekata, u odreenoj situaciji, iz ega u toj drutvenoj grupi
nastaje miljenje,odnosno svijest kako je takvo ponaanje obavezno za
sve naredne takve situacije. U naem pravu, kao i uopte u pravnom
krugu evropskog kontinentalnog prava, obiaj i obiajno pravo mogue
je ponekad supsidijarno primjeniti u nedostatku odgovarajuih
zakonskih rjeenja.Npr l. 21 st. 1 ZOO: Sudionici u obveznim
odnosnima suni u u pravnom prometu postupati u skladu s dobrim
poslovnim obiajima.Uzanse uzanceKada se pravila uobiajena da se
primenjuju pri sklapanju pravnih poslova, dakle obiaji, u trgovini,
pomorstvu, bankarstvu, osiguranju i u dugim oblastima kodifikuju,
onda se takva kodifikovana pravila odnosno kodifikovani obiaji
pretvaraju u pravna pravila i nazivaju se uzance. Uzanse imaju
sankcijuDijele se na: Ope i posebne uzanseZOO je samo izuzetno
ostavio mogunost primjene uzansi, ako nisu u suprotnosti sa
imperativnim zakonskim odredbama i ako ugovorne strane nisu
iskljuile njihovu primjenu.Sudska praksa kao izvor graanskog
pravaSudska praksa nije formalni izvor prava. Sud kada donosi
presudu, u pravilu, je zasniva na normi iz zakona, odnosno vri
tumaenje norme i primjenu prava. Sudska praksa je zapravo primjena
prava od strane sudova. Vrlo esto pod sudskom praksom shvatamo
jednako postupanje i donoenje istih presuda od strane razliitih
sudova. Pravo mrzi proizvoljnost!Pravna nauka kao izvor graanskog
pravaPravna nauka nije formalni izvor prava, ali vri znaajan
utjecan na pravno shvatanje subjekata prava od kojih se oekiva
primjena pravnih normi.SUBJEKTI GRAANSKOG ODNOSA U graanskopravnom
odnosu kao sudionici se mogu pojaviti iskljuivo subjekti prava.
Nikada ne moe postojati odnos izmeu lica i stvari!TA JE SUBJEKT
PRAVA ????Subjekt prava jeste svako lice koje moe biti nositeljem
prava i obaveza.
Svojstva subjekata graanskog prava
PRAVNA SPOSOBNOSTPravna sposobnost je svojstvo subjekta prava da
bude nositeljem prava i obaveza. Razlikujemo optu i posebnu pravnu
sposobnost. Lice koje ima optu pravnu sposobnost moe da bude
nositeljem svih vrsta prava i obaveza, u svim obimima, koje postoje
u pravnom poretku.Pravni poredak ne pravi prima facie prepreke
povodom sticanja, koritenja i gubitka prava i obaveza za lica sa
optom pravnom sposobnosti. Svako ljudsko bie ima optu pravnu
sposobnost.Nije mogue ograniiti pravnu sposobnost ljudskih
bia.Drutvene tvorevine sa pravnim subjektivitetom nemaju optu
pravnu sposobnost (ako nije drugaije odreeno). Lica koja imaju
posebnu pravnu sposobnost mogu da budu nositeljem samo onih vrsta
prava i obaveza i u onom obimu koji im je zakonom ili drugim
pravnim aktom izriito ovlateno.Drutvene tvorevine sa pravnim
subjektivitetom imaju posebnu pravnu sposobnost (ako nije drugaije
odreeno).Ljudska bia nikada nemaju posebnu pravnu
sposobnost.POSLOVNA SPOSOBNOSTPoslovna sposobnost je svojstvo
subjekta prava da oitovanjem svoje pravno relevantne volje utie na
svoja prava i obaveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu
sposobnost ali ne mora imati poslovnu sposobnost niti puni obim
poslovne sposobnosti.Poslovna sposobnost moe biti: 1. Potpuna
poslovna sposobnost2. Djelimina poslovna sposobnost3. Potpuna
poslovna nesposobnostPravno relevantna voljaVolju moemo definisati
kao htijenje za postizanje neega. Pravno relevantna volja je samo
ona volja za koju pravni poredak vee odreene pravne uinke.Pravni
poredak zahtjeva da se ispune odreeni uslovi (protok vremena od
roenja, ili uslovi pri osnivanju) da bi volja subjekta prava mogla
da proizvodi pravno relevantne uinke. RAZLIKE IZMEU POSLOVNE I
PRAVNE SPOSOBNOSTIPRAVNA SPOSOBNOSTFiziko lice mora imatiNe moe
biti ogranieno (FL)Ne moe se oduzetiNe moe se umanjiti (FL)POSLOVNA
SPOSOBNOSTFiziko lice ne mora imatiMoe biti ogranienoMoe se
oduzetiMoe se umanjitiDELIKTNA SPOSOBNOSTDeliktna sposobnost jeste
svojstvo subjekta prava da odgovara za svoja potivpravna
djelovanja. Deliktna sposobnost takoe moe biti stepenovana.PRAVNO
RELEVANTNI ATRIBUTI SUBJEKTA PRAVA Ime subjekta pravaIme je oznaka
subjekta prava koje tog subjekta prava razlikuje od svih drugih
subjekata prava kako upote tako i u pravnom prometu. Pravo na ime
se moe povrijediti na dva naina:1. Osporavanjem prava na ime2.
Koritenje tueg imenaKraa identiteta je znaajan problem dananjice.
Ime privrednih drutava je firma.Prebivalite ili domicilPrebivalite
ili domicil jeste geografski identifikovana lokacija za koju pravni
subjekt vee svoje pravno relevantno djelovanje. Pravni poredak za
prebivalite vee razne pravne uinke.DravljanstvoDravljanstvo jeste
svojstvo subjekta prava da propada odreenoj dravi. Stranci,
uglavnom, pod uslovom reciprociteta, uivaju ista prava kao i
dravljani te drave. Fizika lica imaju dravljanstvo odreene
drave.Pravna lica nemaju dravljanstvo kao takvo ali imaju izvjesne
karakteristike dravljanstva.FIZIKO LICEFiziko lice kao subjekt
prava jeste svako ivo ljudsko bie. Svako ljudsko bie je subjekt
prava. Ne moe biti drugaije. ivo ljudsko bie ne moe a da nije
subjekt pravaPostanak fizike osobeFiziko lice postaje subjekt
prava, stie pravnu sposobnost, trenutkom roenja.Medicinska a ne
pravna nauka tano definie u kom trenutku nastaje moment roenja.
Pretpostavlja se da je dijete roeno ivo, ali se moe drugaije
dokazivati (oboriva pravna pretpostavka).Djelimina pravna
sposobnost ljudskog bia u nastajanjuNASCITURUSZaeto a jo neroeno
dijete kod kog postoji potreba da se zatite izvjesna prava koja bi
bila ugroena u vremenskom intervalu do roenja i preuzimanja pravnog
subjektiviteta, ima izvjesnu i ogranienu pravnu sposobnost po
strogo ogranienom obimu prava i obaveza tog lica. Ovo je primjer
pravne fikcije Mora se ii u korist nasciturusa Nasciturus se mora
iv roditi Ukoliko se nasciturus ne rodi iv, nastaju posljedice kao
i da nije postojao. Talidomid prava neroenih beba,Nasljeivanje
prava koja nasciturus ima u naem pravnom poretku.Prestanak pravnog
subjektiviteta fizikog licaPravni subjektivitet fizikog lica
prestaje smru tog fizikog lica. Fiziko lice kao subjekt prava gubi
pravnu sposobnost u trenutku smrti. Trenutak smrti je injenica koja
je definisana medicinskom naukom.Fingirana smrtPostoji u izvjesnim
pravnim sistemima ali ne i u naem. Fingirana smrt se susree u onim
sluajevima kada pravni sistem oduzima pravnu sposobnost fizikim
licima zbog izvjesnog dogaaja kao to je pridruivanje manasatiru ili
osuda na smrt.Proglaenje nestalog lica za umrloNekada nije izvjesno
da li je odreeno fiziko lice ivo ili mrtvo. Pravni poredak to u
nekim sluajevima ne moe dozvoliti.POSLOVNA SPOSOBNOST FIZIKIH
LICAPunu poslovnu sposobnost fizika lica stiu kada napune 18
godina. Puna poslovna sposobnost se moe umanjiti ili oduzeti
iskljuivo u sudskom, vanparninom postupku. Razlozi za umanjenje ili
oduzimanje poslove sposobnosti fizikih lica. Puna poslovna
sposobnost se moe stei i prije punoljetstvaSLUAJEVI U KOJIMA FIZIKA
OSOBA STIE POSLOVNU SPOSOBNOST PRIJE PUNOLJETSVA Zakljuenjem braka
prije punoljetstva se stie poslovna sposobnost. Roenjem vanbranog
djeteta takoe. Sa punih 15 godina se moe stei ograniena poslovna
sposobnost ukoliko se fiziko lice zaposli, i ograniena je na
raspolaganje sa zaradom, ali i uslovljena finansijskom
kontribucijom tog lica svom odgoju.. Dijete starije od 16 godina
ima ogranienu poslovnu sposobnost te moe vlastitim izjavama volje
stvarati pravne uinke uz prethodno ili naknadno odobrenje.DELIKTNA
SPOSOBNOST FIZIKIH LICAPotpunu deliktnu sposobnost fizika lica stiu
sa napunjenih 14 godina. Djeca od 7 do 14 godina nisu deliktno
sposobna, ali mogu odgovarati za svoja protivpravna djelovanja
ukoliko se moe dokazati da je dijete bilo u tom trenutku sposobno
za rasuivanje. Djeca do 7 godina starosti su potpuno deliktno
nesposobna. Za njihova protivrpavna djelovanja odgovaraju njihovi
roditelji u izvjesnim sluajevima.PRAVNA LICAPravno lice je drutvena
tvorevina svojih lanova koji mogu biti fizika lica, druga pravna
lica ili i fizika i pravna lica, koja ima stalnu organizacijsku
strukturu, koja ima imovinu razliitu od imovine svojih lanova, koja
ima jasan cilj svog postojanja, te kojoj je pravni poredak dao
pravnu sposobnost.lanovi pravnog licaNajee su fizika lica koja su
se udruila radi ostvarenja odrenog cilja.Druga pravna lica takoe
mogu se udruiti da bi ostvarili odreeni cilj i osnovali odreeno
pravno lice. lanovi pravnog lica mogu biti i kombinacija pravnih i
fizikih lica. lanovi pravnog lica se mogu mijenjati. Obino se
zahtjeva odreen broj lanova za osnivanje pravnog lica-Organizacija
pravnog licaPravno lice manifestuje svoju pravno relevantnu volju
(poslovna sposobnost) preko svog zakonskog zastupnika (koji,
ultimativno, je uvijek fiziko lice). Pravno lice mora da ima
organizaciju koja na jasan nain odreuje nain ispoljavanja i
ustanovljenja svoje pravno relevantne volje. Organizacija treba da
uredi i druga pitanja. Organizacija pravnog lica se najee moe
utvrditi iz dokumenta kojim je osnovano pravno lice, bilo da je to
ugovor, statut ili zakon.Imovina pravnog licaPravno lice mora da
ima imovinu koja je razliita od imovine svojih lanova. Pravno lice
moe da raspolae sa svojom imovinom preko svog zakonskog zastupnika.
lanovi pravnog lica ne mogu da raspolau sa imovinom pravnog lica
kao sa svojom imovinom. Pravno lice nije odgovorno za dugove lanova
i lanovi nisu odogovorni za dugove pravnog lica (ako zakonom nije
drugaije odreeno).Cilj pravnog licalanovi pravnog lica stvaraju
drutvenu tvorevinu da bi postigli odreeni cilj koji kao individue
ne mogu da ostvare (najee). Cilj pravnog lica mora da bude jasan od
osnivanja i da postoji cijelo postojanje pravnog lica, kada se
postigne cilj, najee e doi do prestanka pravnog lica. Cilj pravnog
lica mora biti dozvoljen i moralan. Cilj pravnog lica odreuje
pravnu sposobnost pravnog lica.Pravni poredak mora da pravnom licu
prizna pravnu sposobnost. Drutvena tvorevina sa svim drugim
elementima ali kojoj nije priznata pravna sposobnost nije pravno
lice. Pravni poredak mora na jasan i nedvosmislen nain da prizna
drutvenoj tvorevini u pitanju pravnu sposobnost. To se obino
izvrava putem postupka registracije pravnog lica.Sistemi priznanja
pravne sposobnosti drutvenim tvorevinama(pravnim osobama) Sistem
registracije Sistem prijave Sistem odobrenja Sistem zakonskog
nastankaVRSTE PRAVNIH LICA
PRAVNA SPOSOBNOST PRAVNIH LICANije ista kao kod fizikog lica.
Ograniena ciljem zbog kog je osnovano pravno lice. Apsolutno nitavi
su pravni poslovi koji su zakljuni mimo ili izvan pravne
sposobnosti pravnog lica.POSLOVNA SPOSOBNOST PRAVNIH LICAPravno
lice poslovnu sposonbnost stie u trenutku registra u nadleni sud.
lanovi pravnog lica ne mogu manifestovati pravno relevantnu volju
pravnog lica osim ako nisu izriito ovlateni u ime i za raun pravnog
lica da tako postupaju.DELIKTNA SPOSOBNOST PRAVNIH LICAPravna lica
su potpuno deliktno sposobna. Takoe deliktno sposoban je organ
odnosno zakonski zastupnik pravnog lica. Ovo je oblik
kompenzacijske odgovornosti.PRESTANAK PRAVNIH LICAPravno lice
prestaje: Ispunjenjem cilja Voljom lanova Aktom drave
ZakonomDisolucija pravnih lica se vri: Likvidacijom
SteajemGRAANSKOPRAVNI POSAO, SUBJEKTIVNA GRAANSKA PRAVA,
GRAANSKOPRAVNE INJENICEPravni odnos je drutveni odnos subjekata
prava povodom objekata prava, ureen pravnim normama. Postoji
znaajna razlika izmeu drutvenog odnosa i pravnog odnosa!
Graanskopravni odnos jeste pravni odnos izmeu subjekata prava
povodom stvari, inidaba i prava, odnosno imovine, ureen
graanskopravnim normama. Pravni odnos i graanskopravni odnos su
razliite kategorije.Svaki graanskopravni odnos je pravni odnos ali
svaki pravni odnos nije graanskopravni odnos. GRAANSKO PRAVNI
ODNOS
Kada se ostvare injenice povodom kojih pravni poredak vee uinak
nastanka, za jedan pravni subjekt subjektivnih graanskih prava, a
za drugi pravni subjekt obaveze povodom tog subjektivnog graanskog
prava dolazi do nastanka graanskopravnog odnosa. Drugim rijeima,
graanskopravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju kada se u
stvarnom ivotu dogode odreene injenice za koje norme graanskog
prava veu uinke nastanka za jednu stranu graanskih subjektivnih
prava a za drugu stranu korespondirajue obaveze povodom tog
subjektivnog graanskog prava. Odnos g.p. norma i pravno relevantna
injenicaGraanskopravne norme po pravilu ne stvaraju same
graanskopravne odnose. Postoje izuzetci, kao na primjer nastanak
tete. Graanskopravni odnosi nastaju NA OSNOVU injenica kojima
graanskopravne norme priznaju relevantnost.Za graanskopravni odnos
moraju postojati...
PRAVNO RELEVANTNE INJENICEPravno relevantne injenice su sve one
injenice za koje pravni poredak vee odreeni pravni uinak. Sve
injenice nisu pravno relevantne injenice. Odreena injenica moe biti
a ne mora pravno relevantna u zavisnosti od konteksta. Pravni
izvori daju odgovor na pitanje koja injenica je pravno
relevantna.Vrste pravno relevantnih injenica sa obzirom na
nastanak
PRIRODNI DOGAAJSva dogaanja u stvarnom svijetu na koje ljudska
bia nemaju izravnog utjecaja a za koje pravo vee izvjesne pravne
uinke su prirodni dogaaji.To moe biti: Roenje Smrt Protek vremena
PoplavaLJUDSKE RADNJESvako djelovanje ljudskih bia koje predstavlja
manifestaciju pravno relevantne vlje ljduskih bia kao subjekata
prava a za koje pravni poredak vee izvjesne pravne uinke
predstavlja ljudsku radnju kao pravno relevantnu injenicu. Ljudske
radnje mogu biti pravom dozvoljene i pravom nedozvoljene. Pravno
dozvoljene ljudske radnje su takva djelovanja koja su dozvoljena
odredbama pravne norme, te koje ne povlae za sobom primjenju
graanskopravne ili druge sankcije.Pravno dozvoljene ljudske radnje
se dijele na: Pravne poslove i Radnje saglasne sa pravomPravno
nedozvoljene ljudske radnje su svaka takva djelovanja ljudskih bia
za koja pravni poredak vee izvjesne sankcije. Pravno nedozvoljene
ljudske radnje se dijele na: Krivine delikte i Graanske
delikteVrste pravnih injenica s obzirom na funkciju
Skup svih injenica koje su potrebne za nastanak nekog
graanskopravnog odnosa naziva se injenina osnova ili injenino
stanje. Pretpostavka kao pojam je razliita od tog pojma u
svakodnevnom govoru. Pretpostavka je vrsta pravne injnenice koja je
zaista i nastala u stvarnosti a koja je uslov da bi dolo do
nastanka, promjene ili prestanka graanskopravnog odnosa. Njeno
postojanje je sigurno. Moe se konkretno i uvijek
dokazatiPretpostavka kao pojam je razliita od tog pojma u
svakodnevnom govoru. Pretpostavka je vrsta pravne injnenice koja je
zaista i nastala u stvarnosti a koja je uslov da bi dolo do
nastanka, promjene ili prestanka graanskopravnog odnosa. Njeno
postojanje je sigurno. Moe se konkretno i uvijek dokazati. Pravna
osnova je takva vrsta pretpostavke kao pravne injenice za koju se
primarno i bitno vee postanak, promjena ili prestanak subjektivnog
graanskog prava. To je klin na koji se kai graanskopravni odnos.
Oko pravne osnove se grupiraju sve druge pravno relevantne
injenice. (jedno vienje)Pravna osnova je pravno pravilo ili pravna
norma koja sadri ovlatenje, dunost, odgovornost ili zabranu
odreenog ponaanja. (drugo tanije vienje)
Pravne presumpcije (poznate kao i pravne pretpostavke)U
graanskom pravu su za svaki pravni odnos tano odreene pravne
injenice koje su potrebne da bi odreeni pravni odnos nastao. Sve te
pravne injenice ne moraju biti pretpostavke. Nekada nije sigurno da
li su nastale izvjesne injenice ili nisu. Za pravni promet posebno
je potrebno da ne dozvoli takvu pravnu neizvjesnost. Za izvjesne
pravne injnenice je lake da se pretpostavi da su dokazane nego da
se konkretno dokazuju. Svaka pravna injnenica ne moe biti i pravna
presumpcija. Samo izriito zakonom ili drugom pravnom normom odreene
i identifikovane pravne injnenice mogu biti pravne presumpcije.
Pravna presumpcija je takva pravna injenica za koju se smatra da je
dokazano, a moe ali ne mora da se dokazuje suprotno. Pravne
presumpcije u pravnim izvorima moete prepoznati po koritenju izraza
smatra se. Oborive pravne pretpostavke su takve pravne injenice za
koje pravni poredak odreuje da se imaju smatrati dokazanim, te gdje
pravni poredak dozvoljava dokazivanje suprotnog. Oborive pravne
presumpcije se jo nazivaju i presumptio iuris tantum. Neoborive
pravne presumpcije su takve pravne injenice za koje pravni poredak
odreuje da se imaju smatrati dokazanim ali gdje pravni poredak ne
dozvoljava dokazivanje suprotno. Neoborive pravne presumpcije se jo
nazivaju i presumptio iuris et de iure.Pravna fikcija jeste takva
pravna injenica za koju se ili zna da se uote nije dogodila odnosno
da se nikada nee dogoditi, ali se uizma kao da je se dogodila kako
bi graanskopravni odnos mogao nastati, promjeniti se ili prestati.
Pravnu fikciju moete prepoznati u pravnim izvorima po koritenju
izraza uzima se.Nasciturus je klasini primjer pravne fikcije.
Nasciturus je klasini primjer pravne fikcije. Subjektivno graansko
pravoObjektivno pravo je skup svih moguih pravnih pravila kojima se
ureuju odnosi izmeu subjekata prava povodom izvjesnog objekta
prava.Primjer objektivnog prava je: Stvarno pravo Autorsko i srodna
prava Obligaciono pravo Roditeljsko i starateljsko pravo Notarsko
pravoODNOS OBJEKTIVNO SUBJEKTIVNOG PRAVAApstraktne norme
objektivnog prava odreuju kakva konkretna prav asubjekti stiu i
kakve obaveze preuzimaju kada stupaju u konktretne graanskopravne
odnose. Kada stupi u konkretni graanskopravni odnos subjekt prava
postaje nosilac konkretnog subjektivnog pravaprema drugim
subjektivma, na osnovu normi objektivnog prava koje ureuju taj
graanskopravni odnos.Subjektivno graansko pravo je skup ovlatenja
koja jednom pravno subjektu prema jednom ili vie drugih subjektata
prava povodom konkretnog graanskopravnog odnosa priznaju norme
graanskog prava. Subjektivnog graanskom pravu jednog subjekta nuno
odgovara subjektivna graanska obaveza drugog subjekta.Vrste
subjektivnih graanskih prava
Apsolutna subjektivna graanska prava su ona subjektivna graanska
prava koja djeluju prema svim drugim subjektima prava, odnosno erga
omnes. Kod apsolutnih prava svi subjekti prava su u pasivnom
pravnom odnosu prema nosiocu prava, a oni koji povrijede pravo preu
u aktivni pravni odnos naknade tete. Apsolutna prava su npr:
stvarna prava, prava intelektualnog vlasnitva, prava
linosti...Relativna subjektivna graanska prava su takva subjektivna
graanska prava koja djeluju izmeu tano odreenih subjekata prava,
odnosno djeluju inter partes. U aktivnom pravnom odnosu su samo
nosioci konkretnih relativnih subjektivnih graanskih prava. Ne
postoji pasivni pravni odnos. Primjer su obligaciono pravni
odnosi.Prenosiva subjektivna graanska prava su subjektivna graanska
prava kod kojih je mogue mijenjati nosioca prava. Veina graanskih
prava su subjektivna graanska prava (naelo prometnosti subjektivnih
graanskih prava). Primjer je pravo vlasnitva ili pravo
reproduciranja autorskog djela.Neprenosiva subjektivna graanska
prava su takva subjektivna graanska prava kod kojih nije mogue
mijenjati nosioce prava. Vezana za linost subjekta prava. Nazivaju
se lina graanska prava. Primjer je autorska moralna prava, line
slunosti.Glavna subjektivna graanska prava su takva subjektivna
graanska prava ije postanak, prijenos ili prestanak ne ovisi od
postojanju nekog drugog subjektivnog graanskog prava. Primjer pravo
vlasnitva.Sporedno subjektivno graansko pravo je takvo subjektivno
graansko pravo iji nastanak, prijenos ili prestanak ovise od
postojanja dugog, glavnog, subjektivnog graanskog prava. Takva prav
se nazivaju i akcesornim graanskim pravima.Oni uglavnom prate
pravnu sudbiju glavnog graanskog prava. Primjer: kamata, kapara,
plodoviPreobraajna subjektivna graanska prava su takva subjektivna
graanska ovlatenja subjekta prava da jednostranom izjavnom svoje
pravno relevantne volje zasnuje, promjeni ili okona graanskopravni
odnos sa drugim subjektom prava bez njegovog pristanka.Preobraajna
subjektivna graanska prava
Preobraajna prava nastanaka graanskopravnog odnosa Prihvat
ponude, pravo pree kupovine, okupacija, pravno
nazadkupnje.Preobraajna prava promjene graanskopravnog odnosa Izbor
kod alternativnih obaveza Izbor izmeu raskida ugovora i snienja
cijene kod materijalnih nedostataka kupljene stvari...Preobraajna
prava prestanaka graanskopravnog odnosa Otkaz ugovora, Poziv
punomoii, Pravo pobijanja ugovora, Odustanak od ugovora...OBJEKTI
GRAANSKOG PRAVA I STVARI KAO OBJEKTI GRAANSKOG PRAVAPojam objekta
graanskog pravaObjekti graanskog prava su sve one instance
postojanja povodom kojih subjekti graanskog prava ulaze u
graanskopravne odnose. Drugim rijeima, objekti graanskog prava je
sve ono zbog ega subjekt prava moe ui u pravni odnos.
Stvari kao objekti graanskog pravaZAKONSKI POJAM STVARIlan 5
Zakona o stvarnim pravima FBiH (Sl. novine FBiH 66/13, 100,13)(1)
Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji
mogu biti u vlasti fizike ili pravne osobe, osim ako zbog svojih
prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu
podobne da budu objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2)
Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su
zakonom izjednaena sa stvarima.TEORIJSKA DEFINICIJA STVARIStvar je
cjelovit, samostalni materijalni dio prirode, koji je prostorno
ogranien, potinjen faktikoj moi ljudskih bia te kojoj pravni
poredak nije oduzeo ili je oznaio svojstvo stvari. Stvar je
materijalni dio prirode u smislu da mora postojati u stvarnosti i
da zauzima prostor bez obzira kako malen u stvarnosti. Stvar mora
biti cjelovita. Dijelovi stvari nisu zasebne stvari budui da oni
nemaju izolovanu egzistenciju i bez ostatka gube znaajnu
vrijednost. Stvar mora biti samostalna u smislu da povodom
pravno-tehnikih konsideracija ne predstavlja sastavni element
komplementarne stvari ija vrijednost lei u zajednikom skupu
pojedinih materijalno individualnih ali komplementarnih stvari.
Stvar mora biti potinjena ljudskoj moi u smislu da mora biti
podobna kontroli od strane ljudskih bia kao apsolutno svojstvo
stvari. Da bi odreeni materijalni dio prirode bio stvar pravni
poredak ne smije da je izriito oduzeo tom materijalnom dijelu
prirode svojstvo stvari. Neto to nije materijalni dio prirode e
biti stvar ukoliko pravni poredak tom faktoru postojanja prui
karakteristiku stvari.
STVARI PO KRITERIJU PROMETNOSTI
Stvari u prometu su takve vrste stvari kao objekata prava
povodom kojih subjekti prava mogu neogranieno sticati subjektivna
prava, i u punom njihovom obimu. Stvari u prometu mogu biti
objektom svih prava i svih. Na njima se mogu neogranieno i
neogranien broj puta sticati i mjenjati stvarna prava i njihovi
nosioci.Stvari ograniene u prometu su takve vrste stvari povodom
kojih je na neki nain ogranieno sticanje subjektivnih graanskih
prava iz drutveno opravdanog razloga. Primjer: oruje, droge,
lijekovi, otrovi, eksplozivi. Za takve stvari se obino propisuje
poseban reim pravnog prometa.Stvari izvan pravnog prometa(res extra
commercium) su takve vrste stvari koje uopte nisu objekti graanskog
prava budui da su, svojom prirodom ili posebnom pravnom odredbom
izuzete iz pravnog prometa.POKRETNE I NEPOKRETNE STVARIPokretna
stvar je takva vrsta stvari kao objekta graanskog prava koja moe
mijenjati svoj poloaj u prometu a da pri tom ne dolazi do unitenja
ili mijenjanja bitnih svojstava stvari u pitanju. Primjer:
automobil, olovka, mobitel.Nepokretna stvar jeste takva vrsta
stvari kao objekta graanskog prava koja ne moe da mijenja svoj
poloaj u prostoru a da pri tom ne doe do unitenja ili bitnog
smanjenja bitnih svojstava stvari. Primjer: kua, zemljite,
zgrada...Bitnost ove podjele se ogleda u razliitom pravnom
tretiranju izvjesnih aspekata pravnog prometa pokretnih i
nepokretnih stvari. Promet nekretninama u bosni i hercegovini
zahtjeva notarsku obradu i upis u zemljinu knjigu dok pokretnina
zahtjeva valjan pravni osnov i tradiciju kao nain sticanja (sa
valjanim pravom prethodnika kod derivativnog sticanja).INDIVIDUALNE
ODREENE I GENERIKE STVARIGeneriki odreene stvari su takva vrsta
stvari kao objekata graanskog prava koja je odreena po svojoj
vrsti, rodu, broju, mjeri ili po nekom drugom kriteriju a ne po
svojoj individualnosti. Primjer: litar Coca Cole, kilogram graha,
deset banana.Individualno odreene stvari su takva vrsta stvari kao
objekata graanskog prava koje su u pravnom prometu strogo odreene i
identifikovane po svojim jedinstvenim identifikacionim
karakteristikama. Primjer: autografisana knjiga, slika, automobil
Ford Focus 2014, registarskih tablica E45-O-325 br. asije
20B1220015-H-6632Q532Zamjenjive stvari su one vrste stvari kao
objekata graanskog prava umjesto kojih se moe ispuniti odreena
graanskopravna obaveza davanjem druge stvari iste vrste, priblino
istih svojstava i iste vrijednosti. Sve druge stvari su
nezamjenjive stvari.POTRONE I NEPOTRONE STVARIPotrone stvari su
takva vrsta stvari kao objekata graanskog prava kod kojih prilikom
jednokratne upotrebe dolazi do konzumacije njihovih bitnih
svojstava. Primjer: eer, ulje, benzin, autobuska karta, krema za
kouNepotrone stvari su takve vrste stvari kao objekata graanskog
prava kod kojih prilikom svake individualne redovne upotrebe ne
dolazi do unitenja ili znaajnog smanjenja bitnih svojstava.
Primjer: raunar, kramp, automobileRelevantnost ove podjele se
manifestuje u pravnim mehanizmima omoguavanja upotrebe ili
koritenja stvari u vlasnitvu drugog subjekta prava.DJELJIVE I
NEDJELJIVE STVARIDjeljive stvari su takve vrste stvari kao objekata
graanskog prava koje se mogu rastaviti na vie istovrsnih djelova na
nain koji kod rezultirajueg svakog individualnog djela se nalazi
bitno svojstvo stvari i pri emu se ne umanjuje upotrebna stvar i
njena vrijednost nesrazmjerno. Primjer: okolada, lego kockice, arak
papiraNedjeljive stvari su ona vrsta stvari kao objekata graanskog
prava kod kojih dioba stvari neophodno unitava bitna svojstva
stvari te nesrazmjernoumanjuje vrijednost stvari u odnosu na istu
kada je stvar cjelovita. Primjer: iva ivotinja, dijamant, paket
karataNAINI DIOBE STVARI
Ova podjela je relevantna prvesnstveno kod pitanja diobe
suvlasnitva.JEDNOSTVNE STVARI i SASTAVLJENE STVARIJednostavne
stvari su takve vrste stvari kao objekata prava koje po ustaljenom
shvatanju i u pravnom prometu ine jedinstvo. Primjer: kamen,
ivotinja, biljka, ali i tkanina, papir, legura metalaSastavljene
stvari su ona vrsta stvari kao objekata graanskog prava koje
nastaju spajanjem jednostavnih stvari u jednu novu cijelinu, tako
da upotrebljeni dijelovi ne gube svoje fiziko postojanje. Primjer:
zgradaPRIPADAK ILI PERTINENCIJAPripadak ili pertinencija jeste
sporedna stvar koja je odreena da podreeno trajno slui svrsi glavne
stvari bez da u isto vrijeme ne postane njen sastavni dio.
Objektivni element odnos pripatka i glavne stvari. Subjektivni
element da je vlasnik stvari odredi kao pripadak.PLODOVI
STVARIPlodovi su prinosi (*ili proizvodi*) koji neposredno ili
posredno nastaju od izvjesne stvari odnosno prava.
UKUPNOST STVARIPod ukupnou stvari razumijeva se zbroj fiziki
samostalnih i meusobno koordiniranih stvari koje su ujedinjene
zajednikom gospodarskom svrhom, a u prometu se javljaju pod
zajednikim nazivom. Naziva se i skupna stvar Primjer: stado ovaca,
biblioteka, skladite robe.OSTALI OBJEKTI GRAANSKOG PRAVALJUDSKA
RADNJA KAO OBJEKAT GRAANSKOG PRAVALjudska radnja, odnosno inidba,
je takva vrsta objekta graanskog prava koji predstavlja obavezno
postupanje od strane subjekta prava, bilo da je to postupanje
negativno ili pozitivno definisano, gdje je subjekt prava obavezan
na takvo postupanje u skladu sa postojeom valjanom pravnom osnovom.
Stvar je prvenstveno objekt stvarnopravnih graanskopravnih odnosa,
dok je ljudska radnja inidba prvenstveno objekt obligacionopravnih
graanskopravnih odnosa.KARAKTERISTIKE INIDBEinidba mora biti
ljudksa radnja - inidba MORA biti manifestacija (ultimativno)
djelatnosti fizikog lica kao subjekta prava, bilo da je to
djelovanje pozitivno ili negativno odreeno. inidba se ne moe
odnositi na djelovanje koje ne moe biti u kontroli fizikog lica.
Djelovanje neega pod kontrolom fizikog lica se smatra djelovanjem
tog fizikog lica, ukoliko je to lice djelovalo na nain koji je
izravno rezultirao takvom vrstom djelovanja, odnosno smatra se
djelovanjem vlasnika objekta koje djeluje u pitanju. inidba mora
imati imovinski karakter - Ljudsko djelovanje kao objekt prava mora
da se odraava izravno ili neizravno na imovinsku masu vjerovnika.
Imovinski karakter inidbe se manifestuje u tome da isunjenje
djelovanja neophodno se izravno ili neizravno oituje u promjeni
imovinske mase (pozitivno ili negativno)Primjer: pjevanje za novac
i za uitak.Primjer: negativne posljediece povrede obaveze na
ljudsko djelovanje kao negativno djelovanje na imovinsku
masu.inidba mora biti mogua - Da bi inidba bila mogua, potrebno je
da po objektivnim kriterijima i standardima koji su opte razumljivi
i prepoznatljivi, te koji ne zavise od linosti koja izvrava ljudsko
djelovanje kao objekt graanskopravnog odnosa, ta inidba pod takvim
uslovima, izvodiva. Poznajemo objektivnu i subjektivnu mogunost
odnosno nemogunost. Objektivno mogua je ono ljudsko djelovanje koje
se moe izvriti od strane makar jednog postojeeg ljudskog bia.
Objektivno nemogue je neto to se uopte ne moe izvriti.Objektivnost
ukazuje na to da kriterij utvrivanja ne zavisi od linosti subjekta
pravaPrimjer: preskoiti zgradu, putovati u prolost, rascijepiti
zemlju vlastitim rukama. Ukoliko je ljudsko djelovanje objektivno
nemogue u trenutku dogovora subjekata prava nee nastati do obaveze
odnosno nee nastati do granskopravnog odnosa uprkos tome da svi
drugi uslovi su zadovoljeni. Ako postane naknadno nemogue- to nema
utjecaja. Ne dolazi do konvalidacije.Mogue je ugovoriti pod
odgodnim uvjetom. Naknadna objektivna nemogunost zavisi od uslova i
savjesnosti obje strane. Subjektivno nemogue je ono ljudsko
djelovanje koje tano odreeni subjekt prava ne moe da izvri.
Subjektivna nemogunost znai da inidbu nije u stanju izvriti
konkretni subjekt, dunik, koji se obavezao da e istu izvriti.
Subjektivno nemoguu inidbu nee takvo lice morati izvriti ali e moda
odgovarati za naknadu tete.inidba mora biti pravno doputena -
Ljudsko djelovanje e biti pravno dozvoljeno ukoliko se sadraj istog
ne protivi: Ustavu Bosne i Hercegovine Prinudnim propisima Bosne i
Hercegovine Moralu drutvaPravna nedoputenost ima sline posljedice
kao i objektivna nemogunost uglavnom, zavisi.inidba mora biti
odreena ili odrediva - inidba je odreena kada je ista individualno
odreena, odnosno ukoliko je precizno usaglaena pravno relevantna
volja subjekata prava, strana graanskopravnog odnosa povodom pravno
relevantnih i drugih elemenata ljudskog djelovanja kao objekta
prava. Kod odreene inidbe se tano zna obaveza dunika kao i pravo
povjerioca. U nastanku graanskopravnog odnosa inidba ne mora biti
odreena, ali ona najmanje mora biti odrediva. inidba e biti
odrediva u onim sluajevima kada postoji mehanizam na osnovu kojih e
se inidba individualizirati, odnosno kako e se odrediti pravno
relevantni aspekti inidbe kao objekta graanskopravnog odnosa.
Alternativne inidbe tsu takve vrste ljudskih djelovanja kao
objekata graanskopravnog odnosa gdje dunik duguje dvije ili vie
inidaba, ali im jednu od njih ispuni isti se oslobaa obaveze.
Primjer: Dunik moe ili platiti tetu ili kupiti novu
stvar.Fakultativne inidbe su takve kod kojih dunik duguje samo
jednu inidbu ali mu je doputeno ispuniti neku drugu inidbu da bi se
oslobodio obaveze. Primjer: odustanina.Generike su one inidbe kod
kojih je sadraj, odnosno objekt inidbe odreen samo po vrsti. Dunik
se oslobaa davanjem odreene stvari unutar vrste. Primjer: Duguje
500 kg vicarske okolade srednje kvalitete.SADRAJ INIDBEinidba moe
biti odreena poztivno da zahtjeva aktivno djelovanje od strane
subjekta prava - Dunika i negativno da zahtjeva izvjesno proputanje
djelovanja od strane subjekta prava - dunika.
Davanje (dare) jeste takva vrsta ljudskog djelovanja kao objekta
graanskog prava koji podrazumjeva predaju jedne stvari iz posjeda
dunika ili drugog subjekta prava u posjed povjerioca. Uvjek je
objekt inidbe stvar i to predaja stvari. Predaja stvari je iri
pojam od davanja.injenje (facere) je takva vrsta ljudskog
djelovanja kao objekta graanskog prava koji porazujeva odreeno
konkretno djelovanje troenjem snage i primjenom konkretnog
utilitarnog pokreta ljuskog bia, sa ili bez pomoi mehanikih
sredstava. Predmet injenja nije davanje u pravnotehnikom
smislu.Proputanje (non facere) je takva vrsta ljudskog djelovanja
kao objekta graanskopravnog odnosa koje se sastoji od neizvrenja
odreenog djelovanja na koje subjekt prva koji je obveznik inae bi
imao pravo na izvrenje, ali na koji, povodom obligacionog odnosa,
nije vie u stanju da izvri, u pravnom smislu. Primjer: da neu
putati glasno muziku u 13:00 sati.Trpljenje je takva vrsta ljudskog
djelovanja kao objekta graanskopravnog odnosa koje se sastoji od
nesprijeavanja izvjesnog ljudskog djelovanja drugog subjekta prava,
koje bi prvi subjekt prava imao mogunost da sprijei, ali koji,
pravnotehniki vie nije u mogunosti da sprijei budui zbog postojeeg
obligacionopravnog odnosa kojim je dunik na trpljenje.INTELEKTUALNE
TVOREVINE KAO OBJEKTI GRAANSKOPRAVNOG POJAMIntelektualna tvorevina
jeste rezultat stvaralakog intelektualnog djelovanja fizikog lica.
Intelektualna tvorevina je plod umnog rada ljudskog bia.
Intelektualna tvorevina moe biti objektom graanskopravnog odnosa
kao bilo koja stvar, sa odreenim individualnim karakteristikama
koje su rezultat sui generis prirode intelektualne tvorevine kao
objekta graanskog prava.VRSTE INTELEKTUALNE TVOREVINE
Autorsko djelo je vrsta intelektualne tvorevine koja je nastala
kreativnim intelektualnim djelovanjem ljudskog bia u polju
knjievnosti, umjetnosti i nauke, koja je objektivno i subjektivno
originalna, te koja ima bilo koju formu koja sadraj istog ini
podobnim za prenos na lica koja nisu autor. Primjer: knjievno
djelo, likovno djelo, audiovizuelno djelo.Interpretacija je vrsta
intelektualne tvorevine koja je nastala kreativnim intelektualnim
djelovanjem na ve postojeem autorskom djelu ljudskog bia koristei
svoje individualne sposobnosti, te koje ima druge elemente
autorskog djela. Primjer: pjesma, pozorina drama, muzika
izvedba.Fonogram je vrsta intelektualne tvorevine kao objekta
graanskopravnog odnosa koja se sastoji od zvunog zapisa autorskog
djela ili interpretacije autorskogd jela te drugih zvukova povodom
kojih je autor zatien. Primjer: Snimka zvuka.Videogram je vrsta
intelektualne tvorevine koji se sastoji od sekvencijalnog niza
slika koji, kada su prikazani u nisu ostavljaju ubijeenje pokreta,
koje mogu ali ne moraju biti praene zvukom. Primjer: filmEmisija je
vrsta intelektualne tvorevine koja se sastoji od elektromagnetnih
valova koji nose sadraj autorskog djela ili drugih intelektualnih
tvorevina. Primjer: Lud, Zbunjen, Normalan..Baza podataka je vrsta
intelektualne tvorevine koja se sastoji od ureenog skupa podataka
koji je pravno zatien. Primjer: Google, Facebook, Spisak
studenata
Patent je subjektivno graansko pravo koje subjekt prava stie na
osnovu izuma. Izum je vrsta intelektualne tvorevine koja
predstavlja konkretno i temeljito rijeenje na izvjesni tehniki
problem koji je nov, koji je inventivan, te koji je industrijski
primjenjiv.Primjer: Mikrovalna penica.ig je subjektivno graansko
pravo koje subjekt prava stie povodom oznake. Oznaka je vrsta
intelektualne tvorevine koja se sastoji od bilo kakvog vizuelno
perceptibilnog znaka koji nosilac prava iga koristi da bi
razlikovao svoju robu ili usluge od drugih slinih roba i usluga u
pravnom prometu. Primjer: Coca Cola, MercedesIndustrijski dizajn
jeste subjektivno graansko pravo koje subjekt prava stie povodom
vanjskog izgleda proizvoda. Izgled proizvoda je vrsta intelektualne
tvorevine koja se sastoji od vizeulno perceptibilnih vanjskih
karakteristinih izgleda proizvoda koji mora biti nov i
inventivan.Primjer: Izgled mobitela ili posebno lijepog
ajnikaGeografksa oznaka porijekla je vrsta intelektualne tvorevine
koja se sastoji od oznake odreenog teritorija sa kog potie odreeni
proizvod a gdje injenica da taj proizvod potie iz te teritorije
uzrokuje sa odreenim svojstvima i karakteritiskama proizvoda u
pitanju koje isto ine posebnim u pravnom prometu. Primjer: Travniki
sir i FetaTopografija integrisanog kola je vrsta intelektualne
tvorevine koja se sastoji iz posebnog rasporeda poluprovodnikih
elemenata na odreenom integrisanom kolu. Primjer: Haswell
arhitektura Intelovog i7 ipaBiljna sorta je vrsta intelektualne
tvorevine koja se sastoji od odreene nove biljne sorte koja je
stabilna, homogena i koja ima izvjesne druge karakteristike, te
koja kao takva moe biti objektom graanskopravnog odnosa. Primjer:
Crvene delies jabukeDva osnovna naela zatite intelektualnog
vlasnitvaNematerijalni, odnosno duhovni ili intelektulani karakter
predmeta zatite (intelektualno), Ekonomska funkcija koja obezbjeuje
da subjekt zatite prisvaja materijalnu korist od privredne
eksploatacije predmeta zatite (vlasnitvo)Nematerijalnost objekta
zatiteObjekt zatite je UVIJEK nematerijalna intelektualna
tvorevina. Objekt zatite se STROGO mora razlikovati od predmeta
koji utjelovljava tu nematerijalnu int. tvorevinu!Stvarno pravo i
pravo intelektualnog vlasnitvaPravo intelektualnog vlasnitva
povodom odreene nematerijalne intelektualne tvorevine je u
cijelosti odvojeno i nezavisno od prava vlasnitva ili drugih
stvarnih prava na materijalnom dijelu prirode na kom je ta
nematerijalna tvorevina fiksirana!Odnos pravo-intelektualno
dobro-predmetAutorsko pravo autorsko djelo predmet na kom je
autorsko djelo fiksiranoPatent pronalazak proizvod u kom je
pronalazak integrisanig oznaka proizvod ili usluga oznaeni igom
zatienom oznakomEkonomska funkcija zatite intelektualnog
vlasnitvaPriroda predmeta zatite intelektualnog vlasnitva je takva
da se lako saznaje i da je nemogue je odstraniti jednom kada se
sazna, sa dozvolom ili bez. Iz tog razloga, intelektualno vlasnitvo
se titi tako to se zabranjuje svim neovlatenim licima da se
okoriste nedozvoljeno steenim znanjem, odnosno, da jedino ovlatenik
intelektualnog vlasnitva moe, pravno dozvoljeno, da se koristi
intelektualnim dobrom te da jedino to lice ili lica koja isti
ovlasti mogu da ostvare ekonomsku korist. Nitko drugi ne moe
ostvariti ekonomsku korist od odreenog intelektualnog dobra osim
nosioca prava! Druge karakteristike intelektualno-pravne
zatitePredmet zatite intelektualnog vlasnitva nisu sva
nematerijalna dobra, ve samo odreena, strogo i iskljuivo
definisana, kvalifikovana, nematerijalna dobra. Uslovi pod kojima
su odreene vrste nematerijalnih dobara predmet zatite, propisani su
zakonom i vrlo restriktivni. Sadrina zatite usmjerena je
prvenstveno na radnje privrednog/ekonomskog koritenja zatienog
nematerijalnog dobra,iako se tite i izvjesna moralna prava. Zatita
ima raznovrsna ogranienja bilo da su ona vremenska, sadrinska,
predmetna, a iji je cilj da se i treim licima omogui koritenje
zatienog nematerijlnog dobra, ukoliko je to u optem
interesu.Ljudsko tijelo kao sui generis objekt graanskog pravaLe
kao stvarNeki dijelovi ovjeijeg tijela mogu se smatrati
stvarima,ali samo kad su odvojeni od ovjeijeg tijela
(kosa,zubi,proteze...). Krv ili majino mlijeko u pravilu nisu
stvar,pa ak i u sluaju dobijanja nekog ekvivalenta za bolju
ishranu. ovjekov le nije stvar razlozi pijeteta(potovanja). Pitanje
darovanja organa nije jasno regulisano u naem pravu (dva razliita
rjeenje iz preuzetih zakona).Novac kao sui generis objekt graanskog
pravaNovac, u svojoj fizikoj manifestaciji, je sui generis vrsta
stvari u pravnom prometu openito. Novanice, bilo da su papirne bilo
da su metalne nisu vlasnitvo individue koja je njihov posjednik ve
su iskljuivo vlasnitvo drave. Zabranjeno je unitavanje
novanica.
Novac kao mjerilo vrijednosti - Novac je instrument pravnog
prometa. Novac omoguava da se drugi objekti graanskopravnog odnosa
izraze u njihovom novanom ekvivalentu. Vrijednost stvari izraena u
novanom obliku naziva se cijenom.
Pod redovnom cijenom neke stvari podrazumijeva se standardna,
normalna, obina, prometna vrijednost stvari u pitanju. Primjer:
vake su 1KMPod vanrednom cijenom se porazumijeva subjektivna
virjednosst stvari koja je procjenjiva objektivnim mjerilima.
Primjer: Dijamanti, nakitPod afekcijskom cijenom podrazumijeva se
posebna subjektivna vrijednost stvari koja nije procjenjiva
objektivnim mjerilima. Energija kao sui generis objekt graanskog
pravaEnergija je sui generis objekt graanskog prava tek u skorije
vrijeme. Razni vidovi energije mogu biti razliite vrste objekata
graanskog prava. Pojmovanje energije kao objekta graanskog prava je
tek u povoju.Ustav
Zakon
Podzakonski akti
(Sudske presude)
(Obiaji)
(Pravna Nauka)
Meunarodni izvori G.P.
Subjekt prava
Fiziko lice
Pravo lice
Svojstva subjekata graanskog prava
Pravna sposobnost
Opa
Posebna pravna sposobnost nasciturusa
Posebna
Poslovna sposobnost
Potpuna poslovna sposobnost
Djelimina poslovna sposobnost
Potpuna poslovna nesposobnost
Deliktna sposobnost
Potpuna deliktna sposobnost
Djelimina deliktna sposobnost
Potpuna deliktna nesposobnosst
Pravno relevantni atributi fizikih lica
Ime
Domicil
Dravljanstvo
Drugi atributi
Vrste pravnih lica
Pravna lica javnog prava
Drava
Javne ustanove
Optine
Javna preduzea
Univerziteti
Drugi
Pravna lica privatnog prava
Komercijalna pravna lica
Privredna drutva
Javno trgovako drutvo
Komanditno drutvo
Drutvo ograniene odgovornosti
Dioniko drutvo
Nekomercijalna pravna lica
Zaklade
Fondacije
Subjekt g.p. kao nosioc g. subjektivnih prava
Subjekt g.p. kao nosioc obaveze povodom g.s.p.
Subjekt prava
Pravno relevantna injenica
Subjektivno graansko pravo i korespondirajua obaveza
Graanskopravni
odnos
Pravne injenice
Prirodni dogaaji
Ljudske radnje
Doputene ljudske radnje
Pravni poslovi
Radnje saglasne pravu
Nedoputene ljudske radnje
Graanski delikti
Krivini delikti
Vrste pravnih injenica s obzirom na funkciju
injenina osnova
Pretpostavka
Pravna osnova
Pravna pretpostavka ili presumpcija
Oboriva pravna pretpostavka
Neoboriva pravna pretpostavka
Pravna fikcija
Pravni odnos
Pravna osnova
injenina osnova
Apsolutna i relativna
Prenosiva i nepresnovsiva
Glavna i sporedna prava
Preobraajna prava
Vrste subjektivnih graanskih prava
Preobraajna prava
Preobraajna prava nastanka g.p.o.
Preobraajna prava promjene g.p.o.
Preobraajna prava prestanka g.p.o.
Vrste graanskopravnih objekata
ovjek
Linost ovjeka
Izvjesne druge linosti
Materijalne tvorevine
U prometu i van prometa
Pokretne i nepokretne
Individualno odreene i generike
Potrone i nepotrone
Djeljive i nedjeljive
Proste i sloene
Glavne i sporedne
Plodovi
Nematerijalne tvorevine
Intelektualne tvorevine
Tvorevine autorskog prava
Tvorevine industrijskog vlansitva
Druge nematerijalne tvorevine
inidba
Davanje
injenje
Proputanje
Trpljenje
Prava
Imovina kao cjelina
Cjelokupnost postojanja pravnog lica
Stvari u prometu i stvari van prometa
Pokretne i nepokretne stvari
Individualno odreene i generike stvari
Zamjenjive i nezamjenjive stvari
Potrone i nepotrone stvari
Djeljive i nedjeljive stvari
Jednostavne i sastavljene stvari (proste i sloene stvari)
Glavne stvari i sporedne stvari ili pripadci
Plodovi
Zbirne stvari i zbir stvari
Novac kao sui generis stvar
Ljudsko tijelo kao sui generis stvar
Energija kao sui genersi stvar
Internet i beini signal kao sui generis stvari
Vrste stvari
Stvari po kriteriju prometnosti
Stvari u prometu
Stvaroiograniene u prometu
Stvaro izvan prometa
Nain dijeljenja stvari
Fizika dioba stvari
Geometrijska dioba stvari (zemljita)
Civilna dioba stvari (po vrijednosti)
Idealna dioba stvari
Vrste plodova
Prirodni plodovi
Industrijski plodovi
Civilni plodovi
Vrste prirodnih i industrijskih plodova
Visei plodovi
Odvojeni plodovi
Ubrani plodovi
Potroeni plodovoi
Nepotroeni plodovi
Zanemareni plodovi
Vrste odredivih inidbi
Alternativne inidbe
Fakultativne inidbe
Generike inidbe
Pozitivno definisane ljudske radnje
Davanje
injenje
Negativno definisane ljudske radnje
Proputanje
Trpljenje
Intelektualne tvorevine autorskih i srodnih prava
Intelektualne tvorevine prava industrijskog vlasnitva
Intelektualne tvorevine autorskog i srodnih prava
Autorsko djelo
Interpretacija
Fonogram
Videogram
Emisija
Baza podataka
Intelektualne tvorevine prava industrijskog vlasnitva
Patent - Izum
ig - Oznaka
Industrijski dizajn izgled proizvoda
Geografska oznaka porijekla
Topografija integrisanog kola
Biljna sorta
Procjenjivost stvari
Procjenjive stvari
Neprocjenjive stvari
Vrste cijena
Redovna cijena
Vanredna cijena
Afekcijska cijena