Sadraj
1Sadraj
2Uvod
21.Graa lagana za itanje
31.1 Potpora grai laganoj za itanje
52. Ciljne skupine
62.1 Osobe s posebnim potrebama (osobe s invaliditetom ili
disfunkcijom)
92.2 itatelji s nedostatnim poznavanjem slubenog ili veinskog
jezika
102.3 Je li mogue ujediniti potrebe razliitih skupina?
103. anrovi i mediji
103.1 Literatura
113.2 Vijesti i informacije o drutvu
123.3 Netiskana graa
134. Urednika djelatnost
134.1 to priu ini laganom za itanje?
144.2 Vanost ilustracija
144.3 Rad s novinama
155. Dizajn
156. Proces objavljivanja
167. Informacije i marketing
177.1 Uloga knjinica
188. Primjeri dobre prakse
20Zakljuak
21Literatura
Uvod
Pristup znanju i multikulturalnom bogatstvu svijeta, ba kao i
cjeloivotno uenje i pismenost, postali su glavnom zadaom naeg
drutva. U dananje vrijeme sposobnost pisanja i itanja smatra se
neim najnormalnijim to bi trebala posjedovati svaka osoba. Normalno
funkcioniranje u dananjem svijetu bez osnovne razine pismenosti
potpuno nam je nezamislivo. Zato je to tako? Zato to se smatra da
je demokratsko pravo svakog ovjeka da u razumljivom obliku ima
pristup kulturi, literaturi i informacijama. Svim ljudima trebalo
bi biti omogueno dobivanje informacija o dogaajima u njihovoj
okolini i svijetu kako bi svakoj osobi bilo omogueno normalno
funkcioniranje u njemu. Pojedinac mora biti dobro obavijeten kako
bi ostvario svoje demokratsko pravo i imao kontrolu nad svojim
ivotom.
Ovdje je vrlo vaan imbenik i kvaliteta ivota: sposobnost itanja
ljudima omoguuje razmjenjivanje ideja, misli i iskustva, mogu se
razvijati kao ljudska bia, poveava se njihovo samopouzdanje,
proiruju vidici te se ljudima omoguuje nadzor nad vlastitim ivotom.
Upravo to je ono to je sutina svega - nadzor nad vlastitim ivotom.
No zamislimo situaciju da imamo problema u razumijevanju bilo kakve
napisane rijei, a trebamo popuniti nekakav formular ili moramo
proitati i razumijeti dokument od velikog znaaja za nas. Takvo neto
je nezamislivo bilo kojoj osobi koja nema problema s itanjem, ali
osobe s potekoama u itanju uvelike postoje te u njihovim ivotima
graa lagana za itanje igra vrlo bitnu ulogu.
1. Graa lagana za itanje
to znai lagano za itanje? Postoje dvije gotovo potpuno jednake
definicije. Jedna podrazumijeva jezinu prilagodbu teksta koja
olakava njegovo itanje i ini ga dostupnijim od prosjenog teksta,
ali ne olakava njegovo razumijevanje. Druga definicija
podrazumijeva prilagodbu uz istodobno olakavanje itanja i
razumijevanja. Mnoge osobe imaju posebne potrebe i ograniene
sposobnosti u itanju i pisanju te se takvim osobama mora omoguiti
pristup grai laganoj za itanje. Tu knjinice imaju kljunu ulogu, a
kako se potrebe razliitih skupina osoba s posebnim potrebama i
potekoama uvelike podudaraju mogua je i meunarodna suradnja.
1.1 Potpora grai laganoj za itanje
Standardna pravila Ujedinjenih naroda, IFLA-in/UNESCO-ov
Manifest za narodne knjinice, Povelja za itatelja Meunarodne udruge
izdavaa i Meunarodnog savjeta za knjigu vrsto podupiru poticanje
itanja i potrebu za graom laganom za itanje. IFLA takoer razmatra
mogunost osnivanja novog Osnovnog programa za poticanje pismenosti
i itanja kroz knjinice.
1993. Ujedinjeni narodi usvojili su dokument Standardna pravila
o izjednaivanju mogunosti za osobe s posebnim potrebama prema
kojemu drave trebaju razvijati strategije koje e im omoguiti
pristup informativnim slubama i dokumentaciji te poticati medije da
svoje usluge uine to pristupanijim. Osobe s posebnim potrebama bi
takoer trebale ravnopravno sudjelovati u kulturnim aktivnostima, a
drave moraju osmisliti i primijeniti metode kojima e se literatura,
film i kazalite pribliiti osobama s posebnim potrebama.
Povelja za itatelja (Charter for the Reader) Meunarodne udruge
izdavaa (International Publishers Association) i Meunarodnog odbora
za knjigu (International Book Committee) iz 1992. smatra itanje
neophodnim za nae kulturno i znanstveno nasljee te za promicanje
meunarodnog razumijevanja. Ono je neophodno za osobni razvoj
pojedinca te za njegovu otvorenost vanjskom svijetu i drugim
ljudima. Zbog toga se izdavai moraju truditi zadovoljiti potrebe
razliitih skupina stanovnitva te traiti ekonomsku potporu ako
objavljivanje u drugim uvjetima ne bi bilo mogue.
IFLA-in/UNESCO-ov Manifest za narodne knjinice iz 1994. navodi:
Slube za narodne knjinice zasnivaju se na jednakosti pristupa
svima, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik
ili drutveni poloaj. Posebne se slube i graa moraju osigurati za
one korisnike koji se iz bilo kojeg razloga ne mogu sluiti
redovitim uslugama i graom, na primjer za pripadnike jezinih
manjina, osobe s invaliditetom, bolesnike u bolnicama ili
zatvorenike.
IFLA se ve dugo bavi problemom pismenosti i potrebom za graom
laganom za itanje. IFLA-ina Radna grupa za pismenost razmatra
mogunost provedbe novog Osnovnog programa za pismenost i knjinice
koji bi knjinicama pridao veliku vanost u borbi za svjetsku
pismenost. Jednak pristup informacijama nuan je svakome da bi imao
mogunost slobodnog izbora i mogao donositi pravilne odluke u svim
podrujima svakodnevnog ivota. Predloeni Osnovni program takoer
navodi da postoji potreba da se u knjinicama osigura to vei izbor
grae lagane za itanje kako bi se pruila mogunost ravnopravnog
pristupa informacijama svima koji nisu dovoljno vjeti u itanju.
Potrebno je osigurati grau za odrasle i djecu. Ta se graa moe
objaviti i u netradicionalnim formatima kao to su: literatura
lagana za itanje, tekstovi prikazani na znakovnom jeziku, uveani
tisak, zvune knjige, videosnimke itd.
Konvencija o pravima djeteta Ujedinjenih naroda naglaava pravo
svakog djeteta da u potpunosti razvije svoje potencijale, pravo na
slobodan i besplatan pristup informacijama, grai i programima, pod
jednakim uvjetima za sve bez obzira na dob, rasu, spol, vjersku,
nacionalnu ili kulturnu pripadnost, jezik, socijalni status, umne i
tjelesne sposobnosti i vjetine. Smjernice za knjinine usluge za
djecu naglaavaju da knjinica treba neprestano odgovarati na
promjene u drutvu te zadovoljavati informacijske i kulturne potrebe
djece, kao i njihove potrebe za zabavom i razonodom, a jedna od
ciljnih skupina su djeca s posebnim potrebama.
U Smjernicama za knjinine usluge za mlade navodi se da knjinica
mora posjedovati grau namijenjenu svim skupinama korisnika,
ukljuujui i mlade ljude s tekoama u razvoju, kao i one koji
pripadaju drutvenim ili jezinim manjinama, a oblici i sadraj
knjinine grae moraju uzimati u obzir razliite korisnike i njihovu
specifinost, njihove interese, intelektualne vjetine i kulturnu
pripadnost.
2. Ciljne skupine
Postoji mnogo uzroka potekoa u itanju i vie skupina osoba koje
zbog bilo kojeg nedostatka ili invalidnosti mogu imati koristi od
grae lagane za itanje. Ponajprije se mogu izdvojiti dvije osnovne
skupine:
1. osobe s posebnim potrebama, kojima su proizvodi lagani za
itanje prijeko potrebni te
2. itatelji s nedostatnim poznavanjem jezika ili nedostatnom
sposobnou itanja kojima e ta vrsta grae u odreenom razdoblju biti
vrlo korisna. Moe posluiti i kao rjeenje problema i kao korisna
vjeba. Oni mogu pobuditi zanimanje tih osoba i pruiti mogunost za
razvijanje sposobnosti itanja.
Korisnike grae lagane za itanje takoer moemo podijeliti na:
odrasle
mlae korisnike i
djecu.
Prikaz 1 na slijedeoj stranici grafiki ilustrira dva
stajalita:
a) skupine koje esto koriste grau laganu za itanje esto se
preklapaju i
b) openito nije svim osobama iz te ciljne skupine potrebna graa
lagana za itanje.
Krugovi priblino predstavljaju ciljne skupine, a kvadrat potrebu
za graom laganom za itanje.
2.1 Osobe s posebnim potrebama (osobe s invaliditetom ili
disfunkcijom)
Razliita oteenja mogu uzrokovati tekoe pri itanju i stvoriti
potrebu za graom laganom za itanje. Pojedinac moe imati i viestruka
oteenja. U ovu skupinu spadaju:
Osobe snienih intelektualnih sposobnosti
Snieno intelektualno funkcioniranje svrstava se u 3 razine:
lako, koje moe biti blisko prosjenoj inteligenciji, a mnoge
osobe na toj razini mogu itati jednostavne tekstove;
umjereno: neke osobe iz te skupine mogu itati kratke tekstove
lagane za itanje;
teko: te osobe ne mogu same itati, ali zato im se moe itati.
Opa je procjena da oko jedan posto svjetskog stanovnitva ima
sniene intelektualne sposobnosti. Ta je brojka u visoko razvijenim
zemljama obino nia, a u manje razvijenim zemljama moemo oekivati
vii postotak zbog loije prehrane, skrbi, medicinske njege itd.
Osobe s tekoama pri itanju ija skupina moe podrazumijevati mnogo
razliitih situacija, ali zajedniki im je raskorak izmeu
intelektualne razine i zanimanja pojedinca te njegovih sposobnosti
itanja i razumijevanja.
Osobe s disleksijom ine posebnu skupinu osoba s tekoama pri
itanju. Disleksiju definiramo kao nemogunost da osoba, unato
odgovarajuoj inteligenciji i dovoljnoj koliini uloenog truda, naui
dobro itati i pisati. Osobama s disleksijom teko je itati rijei
i/ili ih pravilno pisati, premda ih mogu razumijeti. Procjenjuje se
da deset posto svjetskog stanovnitva ima disleksiju no nemaju svi
oni potrebu za graom laganom za itanje. Bez prepoznavanja poremeaja
i pruanja pomoi, djeca s disleksijom nee uiti istom brzinom kao
njihovi vrnjaci, ali kada se postavi dijagnoza, moe im se pomoi
posebnim oblicima usmjerene, strukturirane i sustavne poduke.
Osobe s MBD/DAMP
MBD je kratica za minimal brain disfunction (minimalna modana
disfunkcija).
DAMP je kratica za deficit in attention, motor control and
perception (nedostatak panje, motorike kontrole i percepcije).
MBD/DAMP je opi pojam za opisivanje simptoma smetnji u panji,
percepciji i pretjeranoj motorikoj aktivnosti. U zapadnom svijetu
raa se 1,2 posto stanovnitva s tekim MBD/DAMP simptomima. Dodatnih
tri do etiri posto raa se s blagom do umjerenom disfunkcijom.
MBD/DAMP simptomi obino se s vremenom smanjuju no nekim osobama s
tim problemom graa lagana za itanje bit e od velike pomoi.
Osobe s autizmom pokazuju smetnje u kontaktima s drugim osobama
te se oituju po svojoj introvertiranoj osobnosti. Autistino je
manje od 0,01 posto svjetskog stanovnitva, a mnogi iz te skupine
imaju jo neka oteenja.
Osobe koje su izgubile sluh u predjezinoj fazi, tj. osobe koje
su gluhe od roenja ili su sluh izgubile u ranoj ivotnoj dobi, pa
zbog gluhoe dolazi do naruenog ili zakanjelog jezino-govornog
razvoja. Mnoge osobe iz te skupine koriste znakovni jezik kao svoj
prvi jezik i tim se jezikom vrlo dobro slue u komunikaciji, no u
pisanom jeziku esto tee razumiju apstraktne pojmove, metafore i
igru rijei. Od 0,1 do 0,2 posto svjetskog stanovnitva od roenja je
gluho.
Gluhoslijepe osobe, kojima je namijenjena graa lagana za itanje
na brajinom pismu, a moemo ih podijeliti u slijedee skupine:
osobe koje su roene kao gluhe i slijepe (ili su postale gluhe i
slijepe u ranoj ivotnoj dobi) te
osobe koje su izgubile sluh i vid u kasnijoj ivotnoj dobi.
Gluhoslijepe osobe kominiciraju dodirom i nedostatno razumiju
pisani i govorni jezik te im je esto potrebno transkribirati grau
laganu za itanje na brajino pismo. Osobe koje su izgubile sluh i
vid u kasnijoj ivotnoj dobi mogu imati ili vee oteenje sluha ili
vee oteenje vida. Osobe koje su gluhe i koje su kasnije izgubile
vid, koriste se znakovnim jezikom kao svojim prvim jezikom. One
tiskani tekst smatraju stranim jezikom i esto imaju potekoe pri
razumijevanju metafora. I njima moe uvelike koristiti graa lagana
za itanje napisana brajinim pismom. One osobe koje su izgubile vid,
a kasnije su ogluile koriste govorni jezik kao svoj prvi jezik, a
njihove sposobnosti itanja brajinog pisma moemo usporediti sa
sposobnou slijepih osoba koje nisu gluhe. Manje od 0,005 posto
svjetskog stanovnitva je gluhoslijepo i veinu ine starije
osobe.
Osobe s afazijom, tj. jezinim poremeajem uzrokovanim oteenjem u
modanim centrima, iji uzrok esto nalazimo u cerebrovaskularnim
poremeajima, tumorima mozga ili povredama mozga. Organska oboljenja
mozga, kao to su multipla skleroza ili Parkinsonova bolest, mogu u
uznapredovalim stadijima biti praena afazijom.
Osobe s afazijom imaju tekoa u jeziku. Ipak pri tome
inteligencija nije sniena. Ponekad se pojavljuje semilateralna
paraliza ili smanjena sposobnost pamenja. Afaziju moemo podijeliti
u vie oblika s razliitim simptomima. Potreba za graom laganom za
itanje ovisi o stupnju i intenzitetu simptoma bolesti. Manje od 0,5
posto svjetskog stanovnitva pati od afazije i veinu ine starije
osobe.
Starije, djelomino senilne osobe esto imaju tekoa sa standardnim
jezikom ili problem pri itanju standardnih tekstova. Tekoe u
komunikaciji mogu oteati drutvenu interakciju, a time i ugroziti
sposobnost samostalnog svakodnevnog ivota, tako da tekstovi lagani
za itanje mogu koristiti starijim osobama s blagom do umjerenom
senilnou.
2.2 itatelji s nedostatnim poznavanjem slubenog ili veinskog
jezika
U ovu skupinu spadaju neizvorni govornici jezika, osobe s
nedovoljnom naobrazbom te ak djeca kao izvorni govornici. Njima
knjige ili novine lagane za itanje mogu privremeno ili trajno
pomoi.
Novi useljenici i drugi neizvorni govornici jezika ne samo da ne
govore istim jezikom, nego i dolaze iz razliite kulturne, vjerske i
obrazovne sredine. Graa lagana za itanje useljenicima moe pomoi u
tijeku i poslije razdoblja prilagodbe. Posebna se panja treba
posvetiti roditeljima koji nisu izvorni govornici slubenog jezika
zemlje. Njihova e djeca biti dvojezina ili e govoriti razliitim
jezikom od svojih roditelja. Vano je podrati takve obitelji u
njihovom vlastitom jeziku/kulturi i uklopiti ih u njihovo novo
okruenje. Za multikulturalno stanovnitvo, narodne knjinice trebaju
imati dvojezinu grau, grau na razliitim materinjim jezicima
zajednice, grau koja e odraavati raznolikost zajednice. Zvune e
knjige pruiti informacije onima koji ne mogu itati jezik svoje
zemlje.
Funkcionalno nepismene osobe i osobe nedostatne naobrazbe ije
potekoe mogu nastati kao rezultat mnogobrojnih imbenika: nedostatne
naobrazbe, socijalnih problema i mentalnih bolesti. Tim osobama
nedostaje vjetina uobiajenog i redovitog itanja knjiga i drugih
publikacija. Za njih graa lagana za itanje moe biti vrlo vana.
Knjige i novine lagane za itanje takoer mogu vrlo dobro posluiti
predkolskoj djeci u dobi do etvrte godine ivota.
2.3 Je li mogue ujediniti potrebe razliitih skupina?
Oita je injenica da postoje razlike u vrstama problema pri
itanju i da se sve ovdje spomenute skupine ne mogu svrstati u istu
kategoriju. Postoje i razlike u svrsi i ivotnim okolnostima u
kojima ljudima treba graa lagana za itanje. Ipak, moemo se sloiti
da je vie imbenika koji te skupine ujedinjuju nego onih koji ih
razdvajaju. Knjige, novine i druge publikacije lagane za itanje
mogu koristiti osobe iz razliiti skupina. Ipak, nije mogue da svi
proizvodi lagani za itanje odgovaraju svim itateljima iz svih
ciljnih skupina, a itateljevo zanimanje i iskustvo gotovo su
jednako vani kao i itljivost i razumljivost knjige. Stoga graa
lagana za itanje mora voditi rauna o razliitim razinama tekoa.
Postoje razlike u itateljskoj sposobnosti ak i unutar skupina s
istim problemima pri itanju. Vano je imati na umu da osobe snienih
intelektualnih sposobnosti nisu homogena skupina i da njihove
sposobnosti obuhvaaju one koji su graninih intelektualnih
sposobnosti kao i one sa znaajno snienim intelektualnim
sposobnostima.
No uspjeno itanje ne sastoji se samo od pukog odgonetavanja
znaenja rijei. Ono mora voditi do informacija te pobuditi misli i
osjeaje. Takoer, itanje nije uvijek samostalna aktivnost. Osobama s
ozbiljnim tekoama pri itanju vjerojatno e vrlo malo donijeti pokuaj
da samostalno itaju ak i knjige lagane za itanje. Stoga itanje
naglas u skupini ili sluanje pria takoer je kulturno iskustvo, a
zajedniko itanje postaje smisleni oblik komunikacije i ugodan
doivljaj.
3. anrovi i mediji3.1 Literatura
Literatura lagana za itanje mora ukljuivati beletristiku i
nebeletristiku, kao i posebno pisane tekstove i prilagoene klasike
te mora pokrivati sve anrove: romane, novele, trilere, poeziju,
putopise... Kocka u grafikom prikazu 2 prikazuje razliite pristupe
literaturi laganoj za itanje, razinama tekoa, anrovima i
prilagodbama i posebno pisanim tekstovima. Neki ljudi mogu
prigovoriti prilagodbi i pojednostavljivanju klasinog romana u
tekst lagan za itanje, no bez verzije lagane za itanje, osobe s
tekoama pri itanju bile bi liene velikog dijela kulturnog nasljea.
Knjiga lagana za itanje moe istodobno osobama kod kojih nisu
razvijene navike itanja otvoriti nova vrata, pobuditi zanimanje i
dati priliku da razviju svoje itateljske sposobnosti.
beletristika nebeletristika
Prikaz 2. Razliiti kutovi pristupa knjigama laganim za
itanje
3.2 Vijesti i informacije o drutvu
Mnogim ljudima vijesti i dokumenti s informacijama laganim za
itanje predstavljaju jedini nain da ostvare svoje demokratsko pravo
da budu obavijeteni o dogaajima u drutvu. Vjerojatnije je da je
itateljska publika zainteresirana za tu vrstu publikacija brojnija
od one zainteresirane za knjigu. Novinski lanci su esto predugaki,
pisani tekim jezikom i s previe strunih pojmova, a televizijske
vijesti za mnoge ljude se izmjenjuju prebrzo; tako da mnogi ljudi
imaju tekoa pri razumijevanju uobiajenih sredstava javnog
priopavanja. Stoga takva vrsta publikacija laganih za itanje moe
uvelike koristiti velikom broju ljudi. U nekim se drutvima
nacionalne i lokalne novine proizvode na vrpci, uglavnom za slijepe
i slabovidne osobe. U vedskoj postoji i elektronika inaica nekih
dnevnih novina, koje se mogu itati na raunalu uz pomo programa za
uveanje teksta ili za sintezu govora.
Osoba s problemima itanja takoer moe imati velike potekoe pri
itanju osobnih pisama i raznih dokumenata. Knjinica moe ponuditi
uslugu itanja svojim korisnicima koji dokumente mogu donijeti ili
poslati potom, a u knjinici e biti snimljeni na nosa zvuka. Takoer,
knjinica moe tekst skenirati kako bi ga korisnik mogao itati uz
pomo programa za sintezu govora.
Iz anrova i medija koje je potrebno ukljuiti u grau laganu za
itanje ne bi se smjelo izostaviti ni asopise jer oni pruaju zabavu
mnogim ljudima te informacije neophodne za samopotvrivanje i
razvoj.
3.3 Netiskana graa
Graa lagana za itanje i razumijevanje ne bi smjela biti
ograniena samo na tiskanu grau. Audioformati mogu biti korisni ne
samo za osobe oteena vida ve i za one s tekoama pri itanju. Od
osobitog znaaja i velike pomoi su zvune knjige. Neke knjige lagane
za itanje prati isti tekst snimljen na vrpci. itatelj tako moe
sluati vrpcu i pratiti tekst u tiskanoj knjizi. To je vrlo dobar
nain za poboljavanje razumijevanja proitanog. Posebna vrsta zvunih
knjiga s dvije ili tri razliite brzine korisna je osobama koje
trebaju sporije itati popratni tekst. Korisna je posebice za
poboljanje italakih vjetina i razumijevanja proitanog, a ita slua i
prati tekst u tiskanoj knjizi brzinom koja mu odgovara. Osobama s
disleksijom osobito pomae sluanje kvalitetno snimljene zvune
knjige. Vrlo je vano da zakoni doputaju osobama s disleksijom
pristup zvunim knjigama koje se proizvode prvenstveno za osobe s
oteenjem vida. Narodne knjinice trebale bi suraivati s knjinicama
za slijepe kako bi pristup zvunim knjigama osigurale svima kojima
su potrebne.
Radio i televizija trebali bi uvesti programe lagane za
razumijevanje u obliku mozainog programa s kratkim vijestima. U
dravama gdje se filmovi ne sinkroniziraju, ve imaju titlove, osobe
s problemima itanja esto teko prate radnju zbog kompleksnosti
govornog jezika. U Danskoj je proizveden odreen broj cjeloveernjih
filmova u inaici s titlovima laganim za itanje, zbog ega film
gledatelju ne mora biti manje zanimljiv.
Informacije u elektronikom obliku, poput multimedijskih izdanja
na CD-ROM-u, uvelike koriste osobama snienih intelektualnih
sposobnosti kao i onima s tekoama u pristupu i obradi informacija.
Interaktivni mediji s pokretnom slikom, zvukom i tekstom dostupni
su na vie funkcionalnih razina. Korisnik se moe sluiti graom na
razini kojom vlada i po potrebi moe dobiti dodatnu pomo. No
presudno je prilagoditi opremu i softver osobama snienih
intelektualnih sposobnosti razvijanjem prikladnog suelja.
Kako bi se osigurao ravnopravan pristup internetu i elektronikim
bazama podataka, vano je da knjinica odreeni broj raunala opremi
programom za sintezu govora i uveanje teksta. Ukoliko je svim
korisnicima osiguran pristup programu za obradu teksta, valja
osigurati inaice koje podravaju prepoznavanje govora za osobe s
tekoama itanja i pisanja. Mrene stranice knjinice takoer bi trebale
biti lagane za itanje, jednostavnog i jasnog dizajna koji e
odgovarati svim korisnikim skupinama.
4. Urednika djelatnost4.1 to priu ini laganom za itanje?
Prije svega autori, pisci, ilustratori i fotografi se ne bi
smjeli previe sputavati. Pisanje i ilustriranje su kreativni
procesi koji rijetko uspijevaju ako im se postavljaju prevelika
ogranienja, pa bi umjetnika knjievnost trebala ostati umjetnika.
Stvaranje grae lagane za itanje mora biti zabavno i poticajno.
Knjige moraju biti izvor razonode i poticanja mate tako da bi pisci
i svi drugi umjetnici trebali osjetiti izazov stvaranja djela
laganih za itanje. Ipak, postoji nekoliko opih smjernica i imbenika
koji tekst ine laganim za itanje:
Apstraktan jezik treba se izbjegavati.
Radnja treba imati logian slijed, treba biti izravna i
jednostavna, bez dugakih uvoda i previe likova.
Simbolino izraavanje (metafore) trebale bi se izbjegavati jer bi
ih itatelji mogli pogreno razumijeti.
Saetost je bitna. Potrebno je izbjegavati vie radnji u jednoj
reenici, a jedna fraza trebala bi zauzimati samo jedan redak.
U kratkom izlaganju prie svaka rije je osobita i ima veliku
vanost. Teke rijei trebaju se izbjegavati, ali ne i rijei s teinom,
koje su primjerene odraslim osobama, dok bi se nepoznate rijei
trebale objasniti kontekstom.
Logini kronoloki slijed dogaaja trebao bi pomoi u razumijevanju
sloenih odnosa kao i njihovo objanjavanje i opisivanje na konkretan
i logian nain.
Pisce i ilustratore mora se potaknuti da se upoznaju sa svojom
itateljskom publikom te da naue vie o tome to znai imati tekoe pri
itanju.
Graa se mora ispitati prije tiskanja. Potrebno je provjeriti je
li ona primjerena te ju ispitati na predstavnicima ciljnih
skupina.
esto je teko pisati jednostavnim jezikom. Pisanje za lagano
razumijevanje moe se pretvoriti u balansiranje izmeu jednostavnosti
i banalnosti. Prije svega vano je imati dobru priu. Iznimno je teko
postojeu literaturu prevesti u oblik lagan za itanje. To ne postaje
samo pitanje stvaranja dobrog teksta laganog za itanje, nego i
zadravanje ugoaja i osjeaja koje je stvorio izvorni autor. Ali
prilagodba je uvijek prepriavanje, ne i prevoenje.
4.2 Vanost ilustracija
esto se kae da slika govori vie od tisuu rijei. Kad govorimo o
grai laganoj za itanje ilustracija esto igra mnogo vaniju ulogu
nego u drugim vrstama publikacija. Slika koja zorno pokazuje ono to
je opisano u tekstu, poveava razumijevanje i pojanjava poruku.
Slika takoer moe produbiti dimenziju teksta. Mnogo se raspravljalo
o tome kako bi nerealistine, npr. apstraktne slike, trebalo
koristiti u kontekstu laganom za itanje. Priroda te umjetnike vrste
izaziva mnogo razliitih miljenja i oprenih interpretacija. Iskustvo
pokazuje da publika s tekoama pri itanju, npr. osobe snienih
intelektualnih sposobnosti (koje razumiju i tumae svijet na
konkretan nain), moe dobro prihvaati nadrealistike slike.
Apstraktna slika primjerice moe doarati ugoaj opisan u tekstu i
pojaati osjeaje. Ali slika se obavezno mora podudarati s
tekstom.
4.3 Rad s novinama
Za razliku od objavljivanja knjiga, rad s novinama temelji se na
zadravanju postojeeg koncepta dizajna, teine jezika i sadraja
lanaka. Cilj je priopavanje vijesti i izvjetavanje o dogaajima, ak
i o sloenijim situacijama, na jednostavan i neposredan nain.
U novinama laganim za itanje valja izbjegavati spretno sroene
glavne naslove, strune izraze i simbolika izraavanja. Vano je i
koritenje fotografija koje upuuju na temu. Neophodno je da prijelom
bude jasan i jednostavan. Standardne su novine esto pretrpane
injenicama, a novine lagane za itanje moraju se truditi da vijesti
budu smjetene u kontekst s dodatnim podacima i objanjenjima. Duge i
zamrene teme nije lako ukratko izloiti. Jedno od moguih rjeenja
bila bi posebna novinska pria ili tema, a dobar primjer bila bi
tema o izborima ili o drugim religijama.
5. Dizajn
to se tie formata i dizajna prijelom mora biti jasan i privlaan.
iroke margine i veliki razmaci ine tekst pristupanijim, a izgled
korica se mora odnositi na sadraj. Tekst mora biti tiskan u
blokovima s ogranienim brojem redaka po stranici. Svaka reenica
trebala bi stati u jedan redak te se rastavljati na mjestu na kojem
se u govoru pojavljuje prirodna stanka. Knjige i novine trebaju
biti privlana izgleda i ne smiju izgledati kao djeje ako su
namijenjene odraslim osobama. Knjiga lagana za itanje mora
izgledati kao prava knjiga.
Papir treba biti kvalitetan. Treba postojati dovoljno dobar
kontrast izmeu pozadine i ilustracija. Stoga treba izbjegavati
obojenu pozadinu i slova. Pismo treba biti jasno i razmjerno veliko
(dobar izbor su Garamond, Times i Century Schoolbook). Preporuuje
se veliina slova od 12 do 14 toaka.
Proizvodi lagani za itanje takoer moraju biti pravilno oznaeni.
Logotip koji govori da se radi o grai laganoj za itanje moe biti
praktino rjeenje. Reklamni oglas na poleini knjige mora dobro
opisati sadraj i u njemu mora biti naznaeno o kojoj se razini tekoa
radi.
6. Proces objavljivanja
Grau laganu za itanje mogu objavljivati razliiti izdavai.
Primjerice, komercijalne izdavake kue uz standardno izdanje mogu
objaviti i verziju laganu za itanje. Ta je proizvodna metoda u
skladu s naelom normalizacije i potpune integracije osoba s
posebnim potrebama u svakodnevan drutveni ivot. S druge strane, rad
specijaliziranih organizacija na izdavanju grae lagane za itanje
ima odreene koristi jer one ukljuuju vjetine strunog osoblja i
znanje o ureivanju, marketingu i informacijama.
Postavlja se pitanje postoji li dobra ekonomska podloga za
objavljivanje knjiga i novina laganih za itanje? Trokovi
proizvodnje ovise o prodaji, broju tiskanih primjeraka, o razini
ureivanja i o izgledu. Trokovi proizvodnje uglavnom su vii od
trokova proizvodnje standardne publikacije istog anra. to se tie
sufinanciranja, iskustva nordijskih zemalja pokazuju da se trokovi
naslova laganih za itanje mogu isplatiti prodajom 4000 do 5000
primjeraka. Tjedne novine na 8-12 stranica mogu se isplatiti ve s
2000 pretplatnika.
7. Informacije i marketing
Stvaranje i objavljivanje knjiga i novina laganih za itanje vrlo
je zahtjevno, no objavljivanje je tek pola posla. Dobar proizvod ne
moe se tek tako prodati ve ga treba plasirati na trite, a marketing
postavlja posebne zahtjeve. Uobiajen marketing nije primjeren, jer
tu nije u pitanju samo marketing. Prije nego se proizvod lagan za
itanje moe prodati, populacija s tekoama pri itanju kao i njihovi
prijatelji, roaci i skrbnici moraju ga prihvatiti i pokazati
aktivno zanimanje za njega. U komunikaciji s osobama koje ne mogu
itati u uobiajenim uvjetima i nainima vaan je osobni kontakt. Do
tih se ljudi esto mora doi preko posrednika. Prije nego se to
postigne, marketinki pokuaji, kao to je oglaavanje, nee biti previe
uinkoviti.
Osobe koje imaju najvie tekoa pri itanju i osobe kojima je
pristup kulturi uvelike otean jesu osobe snienih intelektualnih
sposobnosti. Nije vjerojatno da e one spontano izraziti potrebu za
knjigama i novinama. Za njih su one strane i zastraujue, a osobe iz
njihove neposredne okoline, obitelji i skrbnici, esto ne vjeruju da
vijesti i iskustvo itanja mogu biti izvor radosti osobama s
posebnim potrebama.
Da bi potaknula itanje i time ostvarila dobre prilike za
objavljivanje publikacija laganih za itanje te razvila uinkovite
informacije i stabilnost na tritu, vedska Fondacija za lagano
itanje uoila je potrebu za organizacijom predstavnika za itanje na
lokalnoj i regionalnoj razini u sklopu kulturnih, socijalnih i
obrazovnih programa. Zadatak predstavnika za itanje jest
kontaktirati budue itatelje. Projekt je zapoeo u suradnji sa
vedskom nacionalnom organizacijom za osobe s mentalnom retardacijom
koja ima predstavnike za itanje u mnogim lokalnim jedinicama.
itanje se potie kao sastavni dio svakodnevnog ivota osoba snienih
intelektualnih sposobnosti u ustanovama za njihovo udomljivanje i u
centrima za dnevnu skrb, a njihove skrbnike potie se da sudjeluju u
toj aktivnosti. Tijela lokalne uprave, knjinice, kole, organizacije
za obrazovanje odraslih i drutva za osobe s posebnim potrebama
osnovali su koaliciju koja je odgovorna za provedbu projekta u
njihovoj lokalnoj zajednici ili regiji. Izabran je predstavnik za
itanje iz redova osoblja u svakoj ustanovi za udomljivanje, koji
mora organizirati aktivnosti itanja, itateljske kruoke, posjete
knjinicama... Rezultati projekta bili su dobri: vie osoba snienih
intelektualnih sposobnosti bilo je u stanju itati nakon to je
dobilo knjigu u ruke nego se prije mislilo. Mnogi od njih imali su
vie znanja nego se to prije vidjelo, a itateljski kruoci pobudili
su zanimanje za razliita podruja i potaknuli pitanja i rasprave.
Knjiga ima je pomogla da misli i ideje koje prije nisu mogli
izraziti pretoe u rijei. Za veinu sudionika knjiga je postala
dragocjenost. Sve je to bilo presudno za potporu objavljivanju
knjiga i novina laganih za itanje. Predstavnici za itanje na taj
nain bi mogli igrati vanu ulogu i kod drugih skupina osoba s
tekoama pri itanju koje imaju malo ili nimalo mogunosti za dodir s
kulturom i informacijama.
7.1 Uloga knjinica
Knjinice su oduvijek imale vanu ulogu u pogledu grae lagane za
itanje. Veina knjiga laganih za itanje prodaje se knjinicama. To
znai da uspjeh knjiga laganih za itanje i njihovo dopiranje do
itatelja uvelike ovise o knjinicama. No itateljima grae lagane za
itanje knjinice uglavnom nisu bliske. Bez posebnog truda narodnih i
kolskih knjinica, ne moemo oekivati da emo ih ondje nai u veem
broju. Prema tome, uspjeh ovisi o etiri osnovna imbenika:
Sposobnosti knjinica pri radu s posebnim skupinama (osobama koje
ive u zajednikom ivotnom prostoru, centrima za cjelodnevnu skrb,
ustanovama i organizacijama za osobe s posebnim potrebama) kao i sa
skrbnicima.
Poznavanje posebnih potreba itatelja. Osoblje knjinice mora biti
educirano i obavjeteno o tim posebnim potrebama.
Znanje i vjetina pri odabiru grae lagane za itanje (knjiga,
novina,videozapisa...).
Lakoa pristupa grai laganoj za itanje u knjinicama. Graa mora
biti jasno oznaena i izloena. Od osobite je vanosti da je graa za
osobe s tekoama itanja dostupna u sredinjem dijelu knjinice,
odnosno na mjestu koje je uoljivo s ulaznih vrata knjinice.
Jednako je vana i suradnja meu svim vrstama knjinica. Narodne i
kolske knjinice moraju usko suraivati sa specijaliziranim
knjinicama, kao to su knjinice za slijepe. Neke knjinice takoer
organiziraju seminare za one koji ele nauiti itati te uvode ljude u
programe koji im pomau da naue itati.
8. Primjeri dobre prakse
Koliko je danas dostupna graa lagana za itanje? Odreena koliina
grae lagane za itanje namijenjene odraslima, poput novina i knjiga,
danas se objavljuje u barem nekoliko zemalja. Novine lagane za
itanje namijenjene odraslima s potekoama u itanju objavljuju se u
Danskoj, Finskoj, Norvekoj, vedskoj i Italiji. U Francuskoj,
primjerice, objavljuju se novine za djecu. Novine sa drutvenim
informacijama namijenjene useljenicima objavljuju se u nekoliko
zemalja. U Nizozemskoj se objavljuju novine namijenjene uglavnom
mlaim ljudima snienih intelektualnih sposobnosti. Graa lagana za
itanje na engleskom namijenjena studentima objavljuje se ve dulje
vrijeme. Knjige lagane za itanje namijenjene odraslima danas se
objavljuju u nordijskim zemljama, Finskoj, Norvekoj i vedskoj te do
odreene mjere i u Njemakoj. Odreena koliina grae lagane za itanje,
premda uglavnom za djecu i adolescente, takoer se objavljuje u
Danskoj i Nizozemskoj. Potreba za graom namijenjenoj ljudima s
potekoama u itanju bila je tema nekih konferencija sa sudionicima
iz razliitih zemalja, no na njezinoj dostupnosti svakako bi treblo
jo poraditi. U Hrvatskoj, primjerice, jo uvijek nema sustavne
izrade grae lagane za itanje.
Moe se postaviti pitanje djeluje li doista graa lagana za
itanje? Nekoliko nam primjera moe pokazati kako graa lagana za
itanje moe dobro djelovati kod mnogih skupina, a to su novine
lagane za itanje Klar Tale iz Norveke i 8 SIDOR iz vedske. Tiraa
Klar Talea iznosi izmeu 13,000 i 14,000 i ima znaajno vii broj
itatelja. Te novine ita nekoliko skupina, poput useljenika, kolske
djece, osoba s disleksijom, osoba snienih intelektualnih
sposobnosti itd.
Godine 2002. takoer je po prvi puta sa svojim djelovanjem zapoeo
pokret Pravo na itanje (The Right to Read Campaign). Cilj pokreta
je nadvladati nedostatak knjiga dostupnih slijepim i slabovidnim
osobama te ostalim osobama s potekoama u itanju; te im omoguiti da
itaju iste knjige, u isto vrijeme i za istu cijenu kao i svi
ostali. Trenutno, 96 posto knjiga nikada nije objavljeno u velikom
ispisu, na zvunom formatu ili na brajici. Ljudi sa problemima u
vidu esto moraju ekati mjesecima i godinama ak za to malo knjiga.
Komercijalno dostupne zvune knjige mogu biti etiri do pet puta
skuplje od tiskanog oblika, a mnoge se objavljuju u skraenom
obliku. Zbog toga se etrnaest razliitih dobrotvornih udruga udruilo
u pokret iji su ciljevi:
Omoguiti pristup itateljskom fondu kako bi se podralo
objavljivanje grae na velikom ispisu, u zvunom formatu, na brajici
i u elektronikom obliku u puno veem opsegu nego to je to bilo
dosad.
Ukidanje PDV-a na zvune knjige te njihovo izjednaavanje s
knjigama u tiskanom obliku.
Osigurati da se nijedan sudionik u obrazovnom procesu ne nae u
situaciji da mu je onemogueno uiti zato to ne moe itati standardnu
tiskanu grau.
Zakljuak Kao to je prikazano u ovome seminarskom radu, za graom
laganom za itanje itekako postoji velika potreba kod mnogih skupina
ljudi. Jedan znaajan postotak svjetskog stanovnitva ima potekoa u
itanju i pisanju, a kako bi im se omoguio ivot nesputan potekoama u
tom podruju ljudskoga ivota, graa lagana za itanje trebala bi im
biti dostupna. Bez mogunosti dostizanja jedne odreene razine
funkcioniranja u podruju itanja i pisanja nijedan ovjek ne moe u
potpunosti zaivjeti svoj ivot u demokraciji i slobodi. Graa lagana
za itanje osobama omoguuje da se i one ukljue u modernu zajednicu
ljudi kao njeni punopravni lanovi,tako da je njena primjena itekako
opravdana i potrebna.Naalost, kako to obino biva, esto se potrebe
jednog manjeg broja ljudi s odreenim potekoama zanemaruju zato to
to nisu potrebe koje iskazuje veina ljudi. Stoga se na njih ne
obraa dovoljno pozornosti koliko bi se trebalo posveivati u jednom
drutvu koje naglaava vanost solidarnosti. Trenutano se stanje u
objavljivanju i omoguavanju dostupnosti grae lagane za itanje ipak
poboljava, ali pred cijelim lancem knjige stoji jo puno posla i
mnogo toga se treba popraviti. Kao primjere dobre prakse i uzore
koje valja slijediti mogu se navesti nordijske zemlje, prije svega
vedska kao predvodnik u tom podruju. U Hrvatskoj jo uvijek nema
sustavne izrade grae lagane za itanje, ali morat e se slijediti
primjer vedske i uiniti napredak po tom pitanju. Nitko se ne bi
trebao osjeati zakinutim zbog bilo kakve vlastite nemogunosti ili
potekoe, pa tako ni osobe s potekoama u itanju i pisanju.Literatura
Report of meeting : 28 October 2003 : Right to read. URL:
http://www.college-optometrists.org/coo/download.cfm?uuid=9ad83a6a-3048-216e-808d2a48320a5fbf.
(21.4.2009.). Right to Read. URL:
http://www.daisy.org/news/attachments/blindness-pressrelease.doc.
(21.4.2009.). Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i
priredio Bror I. Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije
za knjinice za osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo
Kristijan Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005.
Smjernice za knjinine slube i usluge za osobe s disleksijom / Gyda
Skat Nielsen i Birgitta Irvall ; [s engleskog prevela Koraljka
Golub ; struna redakcija prijevoda Mirjana Lenek-Vanca]. - Zagreb :
Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2004. Smjernice za knjinine usluge za
bebe i djecu rane dobi / [s engleskoga prevela Irena Kranjec]. -
Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2008. Smjernice za knjinine
usluge za djecu : knjinine usluge za djecu - vanije no ikada za
djecu i njihove obitelji diljem svijeta / IFLA [i.e. International
Federation of Library Associations and Institutions], Sekcija za
djecu i mlade ; [s engleskog prevela Irena Kranjec]. - Zagreb :
Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2004. Smjernice za knjinine usluge za
mlade. URL: http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/guidelines-hr.pdf.
(21.4.2009.). Tronbacke, Bror I. Easy to read : an important part
of reading promotion and in the fight against illiteracy, 1996.
URL: http://www.lattlast.se/pub/3133/fightillit.pdf.
(21.4.2009.).
osobe snienih intelektualnih sposobnosti
funkcionalno nepismene osobe
osobe koje su izgubile sluh u predjezinoj fazi
gluhonjeme osobe
osobe s afazijom
psobe starije ivotne dobi
osobe s autizmom
osobe s MBD/DAMP
djeca / uenici u osnovnim kolama
osobe s disleksijom
novi Useljenici
razina 1
razina 2
razina 3
prilagodbe
posebni pisani tekstovi
Prikaz SEQ Prikaz \* ARABIC 1. Grafiki prikaz ciljnih skupina za
grau laganu za itanje
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
7.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
8.
Ibid, str. 8.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
8.
Ibid, str. 9.
Ibid, str.9.
Smjernice za knjinine usluge za djecu : knjinine usluge za djecu
- vanije no ikada za djecu i njihove obitelji diljem svijeta / IFLA
[i.e. International Federation of Library Associations and
Institutions], Sekcija za djecu i mlade ; [s engleskog prevela
Irena Kranjec]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2004.
Str.5.
Smjernice za knjinine usluge za mlade. URL:
http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/tmp/guidelines-hr.pdf.
(21.4.2009.). Str. 3.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
9.
Ibid, str. 10.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
11.
Ibid, str.11.
Ibid, str. 12.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
12.
Ibid, str. 12.
Ibid, str. 13.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
13.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
15.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
17.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
19.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
20.
Smjernice za grau laganu za itanje / prikupio i priredio Bror I.
Tronbacke ; pod pokroviteljstvom IFLA-ine Sekcije za knjinice za
osobe sposebnim potrebama ; [s engleskog preveo Kristijan
Ciganovi]. - Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2005. Str.
21.
Ibid, str. 22.
Tronbacke, Bror I. Easy to read : an important part of reading
promotion and in the fight against illiteracy, 1996. URL:
http://www.lattlast.se/pub/3133/fightillit.pdf. (21.4.2009.).
Tronbacke, Bror I. Easy to read : an important part of reading
promotion and in the fight against illiteracy, 1996. URL:
http://www.lattlast.se/pub/3133/fightillit.pdf. (21.4.2009.).
Right to Read. URL:
http://www.daisy.org/news/attachments/blindness-pressrelease.doc.
(21.4.2009.). Str. 4.
Report of meeting : 28 October 2003 : Right to read. URL:
http://www.college-optometrists.org/coo/download.cfm?uuid=9ad83a6a-3048-216e-808d2a48320a5fbf.
(21.4.2009.). Str. 1.