Grada - 640 - petak 23. 6. 2017. 1 · 2017-06-20 · prava, zahtijeva od vlasti da eliminiraju disfunkcionalne odredbe iz pravnog sustava i isprave izvanpravnu praksu”. Sada ovakvo

1GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

2 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

USTAVNI SUD I ODLUKA GRADA DUBROVNIKA ONAPLATI PARKIRANJA

Pravda je spora, ali dostižnaPravda je spora, ali dostižnaPravda je spora, ali dostižnaPravda je spora, ali dostižnaPravda je spora, ali dostižnaU navedenoj odluci Ustavnog suda, kojaobvezuje sve sudove u RH, uključujući tu iVrhovni sud, izneseno je pravno shvaćanjeda se odredbe ukinute Odluke o organizaciji,načinu naplate i kontrole parkiranja u GraduDubrovniku u postupcima koji su u tijeku nemogu više primjenjivati od strane sudova nina pravne odnose nastale u razdoblju ukojem je bila na snazi ta ukinuta odlukaKad je presudom Visokog upravnog suda, broj: Usoz-125/2012-6 od 30. svibnja 2014.g. (N.N., br.: 74/14.)ukinuta kao nesuglasna sa zakonom Odluka o orga-nizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u GraduDubrovniku (Sl. glasnik Grada Dubrovnika, br.: 12/09) brojni građani Dubrovnika, a i brojni drugi koris-nici parkirališta, koji su dotad sa gradskom komunal-nom tvrtkom Sanitat Dubrovnik vodili sporove zbognaplate tzv. dnevnih parkirališnih karata po naprijednavedenoj nezakonitoj odluci Grada Dubrovnika onaplati parkiranja, pomislili su da je u njihovoj borbisa tvrtkom Sanitat zbog naplate tzv. dnevnih parkiral-išnih karata po toj ukinutoj Odluci time sve riješeno ida će od 18. lipnja 2014.g., kao dana objave i stu-panja na pravnu snagu navedene odluke Visokogupravnog suda, svi sudovi u sporovima koji su još utijeku suditi u njihovu korist, a što je bilo očekivanjekoje je bilo posve utemeljeno kako u odredbamaUstava, Ustavnog zakona o Ustavnom sudu i Zako-na o upravnim sporovima, a tako i u pravnoj i život-noj logici.Međutim, dogodilo se nešto posve drugo. TvrtkaSanitat je od sveučilišnog nastavnika doc.dr.sc. FraneStaničića s Katedre za upravno pravo Pravnog fakulte-ta u Zagrebu naručila i ishodila pravno mišljenje otome da naprijed navedena presuda Visokog up-ravnog suda prema njegovom mišljenju nema pravneučinke na sudske sporove u vezi primjene te odlukekoji su u tijeku i da u tim sporovima i nakon ukidanjaOdluke o naplati parkiranja sudovi trebaju primjenji-vati odredbe te odluke na sve pravne odnose izmeđutvrtke Sanitat i korisnika parkirališta nastale po tojodluci od dana njenog stupanja na snagu 24. pros-inca 2009.g. do dana ukidanja 18. lipnja 2014.g..Navedeno se pravno mišljenje doc.dr.sc. FraneStaničića, sada pokazalo kao ustavno i zakonski ne-utemeljeno, te protivno dotadašnjoj sudskoj praksiUstavnog suda, ali za davanje takvog očito neute-meljenog pravnog mišljenja i za njegove dosadašnjebrojne štetne posljedice vjerojatno nitko neće odgo-varati.Takvo pravno mišljenje i tumačenje, koje je tvrtkaSanitat pribavila i na njega se pozivala od doc. dr.sc.Frane Staničića potom je početkom 2015.g. prih-vaćeno kao pravilno na sjednici Građanskog odjelaŽupanijskog suda u Dubrovniku i sukladno tomeOpćinski sud u Dubrovniku i Županijski sud u Du-brovniku su od ožujka 2015.g. u svim sporovima zbognaplate tzv. dnevnih parkirališnih karata po tužbamaSanitata počeli suditi u korist tvrtke Sanitat.Potom je na sastanku predsjednika Vrhovnog sudaRH s predsjednicima građanskih odjela županijskihsudova (16. i 17. rujna 2015.) o svom zauzetom pravn-om shvaćanju “o pravnim posljedicama presude Vi-sokog upravnog suda RH kojom je ukinuta Odluka oorganizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja u

Gradu Dubrovniku na ugovore o ko-rištenju parkirališta” Županijski sud uDubrovniku kroz pripremljeni pisanireferat upoznao sve predsjednikegrađanskih odjela županijskih sudovau RH, ali po tom pitanju nije donesenzajednički zaključak jer su se po istompitanju nakon tog sastanka pravna sh-vaćanja županijskih sudova razišla.Tako su Županijski sud u Dubrovnikui dio drugih županijskih sudova nakontog sastanka iz rujna 2015. nastavilisuditi u korist organizatora parkiranja,a dio županijskih sudova u korist ko-risnika parkirališta.Posve suprotno pravno shvaćanje onavedenoj temi od onog koje su zas-tupali doc.dr.sc. Frane Staničić, Žup-anijski sud u Dubrovniku i dio drugihžupanijskih sudova, imali su Trgovač-ki sud u Splitu - Stalna služba u Du-brovniku, dio drugih županijskih sudo-va izvan Dubrovnika, te Ministarstvopravosuđa RH (odgovor Ministarstvapravosuđa RH od 14. travnja 2016.g.o primjeni instituta “ekscepcije ilegal-nosti” u odnosu na opće akte).U međuvremenu je zakonitost naplatetzv. dnevnih parkirališnih karata kad suu pitanju rješenja o ovrsi javnihbilježnika iz Hrvatske koja se odnosena osobe koje nemaju prebivalište uHrvatskoj osporena od strane SudaEuropske unije (presuda od09.03.2017. u predmetu C-551/15 PulaParking d.o.o./Sven Klaus Tederahn)h t t p : / / c u r i a . e u r o p a . e u / j u r i s /documents.jsf?num=C-551/15 .Uočivši različitost u sudskoj praksi ve-zanoj uz odluke županijskih sudova usporovima koji se odnose na “naplatudnevnih parkirališnih karata” Vrhovnisud je na nedavnom sastanku s pred-sjednicima građanskih odjela žup-anijskih sudova održanom 5. lipnja ovegodine ponovno raspravio navedenopitanje i pokušao usuglasiti zajedničkizaključak o tome, ali izgleda da se opetnisu mogli usuglasiti oko jedinstvenogzaključka, pošto nisu objavili zaključkesa sastanka Građanskog odjela, negosamo zaključke sa sastanka Kaznenogodjela.Spor o zakonitosti, odnosno nezakoni-tosti naplate tzv. dnevnih parkirališnihkarata po ukinutoj odluci o naplatiparkiranja konačno je ovih dana svo-jom odlukom br.: U-III-1673/2015 od25.05.2017.g. presjekao Ustavni sudRH. U navedenoj odluci Ustavni je sudpresudio u korist našeg sugrađaninaM.M. kojega je tužio Sanitat zbogneplaćanja tzv. dnevnih parkirališnihkarata po ukinutoj Odluci o organiza-ciji, načinu naplate i kontrole parkiran-ja u Gradu Dubrovniku.U navedenoj odluci Ustavnog suda,koja obvezuje sve sudove u RH, ukl-jučujući tu i Vrhovni sud, izneseno jepravno shvaćanje da se odredbe uki-

nute Odluke o organizaciji, načinu na-plate i kontrole parkiranja u GraduDubrovniku u postupcima koji su utijeku ne mogu više primjenjivati odstrane sudova ni na pravne odnosenastale u razdoblju u kojem je bila nasnazi ta ukinuta odluka.Laički rečeno svi oni čiji sporovi saSanitatom po ukinutoj Odluci o orga-nizaciji, načinu naplate i kontroleparkiranja u Gradu Dubrovniku još nisupravomoćno okončani sada u timsporovima mogu očekivati odluke su-dova u svoju korist.Najbolja je stvar to što od Ustavnogsuda zauzeto pravno shvaćanje “da seopći akt jedinice lokalne samouprave(u konkretnom slučaju Odluka o orga-nizaciji, načinu naplate i kontroleparkiranja u Gradu Dubrovniku) nemože više primjenjivati od strane su-dova nakon njegovog ukidanja odstrane Visokog upravnog suda, nijesamo stav vijeća Ustavnog suda kojeje donijelo tu odluku, već je takvonačelno pravno stajalište zauzeto naStručnom sastanku Ustavnog sudaodržanom dana 9. svibnja 2017.. Dak-le, iza tog pravnog shvaćanja sadastoje svi suci Ustavnog suda. Ustavnisud se pritom pozvao na pravno sh-vaćanje zauzeto u predmetu Europ-skog suda za ljudska prava “Bronio-wski protiv Poljske” (presuda, Velikovijeće, 22. lipnja 2004., zahtjev br.31443/96):“... imperativ održavanja legitimnogpovjerenja građana u državu i pravokoje ona stvara, inherentan vladaviniprava, zahtijeva od vlasti da eliminirajudisfunkcionalne odredbe iz pravnogsustava i isprave izvanpravnu praksu”.Sada ovakvo pravno shvaćanje obve-zuje sve sudove, pa i Vrhovni sud, uRH, i moglo bi ga promijeniti samopravno shvaćanje Europskog suda zaljudska prava, ali i taj je sud već zauzeopravno shvaćanje u svojoj presudi od13.12.2011. u predmetu br.: 47974/06“Barać i drugi protiv Crne Gore” http://sudovi.me/podaci/vrhs/dokumenta/662.pdf “da se ukinuta neustavnaodredba, odnosno akt, ne može višeprimjenjivati na odnose koji su nastali,a nisu pravomoćno riješeni, prije danastupanja na snagu odluke Ustavnogsuda o njenom ukidanju”. Nažalost, odluka Ustavnog suda br.:U-III-1673/2015 od 25.05.2017.g. će bitisamo od utjecaja na sudske sporovekoji su još u tijeku, tj. u kojima još nijedonesena pravomoćna odluka, a štose tiče pravomoćno okončanih sporo-va, ta će odluka biti od koristi samoonima koji su protiv takvih pra-vomoćnih presuda podnijeli ustavnetužbe u predmetima gdje Ustavni sudocijeni da su one dopuštene.Naravno, novo Gradsko vijeće GradaDubrovnika, kao najviše predstavnič-

3GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

HUMANO DRUŠTVO SAMO NA PAPIRU

Gdje je nestala ljudskost?Gdje je nestala ljudskost?Gdje je nestala ljudskost?Gdje je nestala ljudskost?Gdje je nestala ljudskost?Ona ljudskost, uljudnost koja je krasila našGrad izgleda da je samo ostala za turisteSvaki dan se susrećemo sa sve većim problemi-ma naših članova (Društvo distrofičara, invalidacerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih in-valida dubrovačko neretvanske županije) teškopokretnih ili nepokretnih, posebno onih koji živesami. Prilikom potrebe da odu na kontrolu ili naneke pretrage u bolnicu koriste službu sanitetada ih odvede i tu nastaje problem. Kako smonaglasili većina njih žive sami i za svaku pomoćmoraju moliti susjede. Prilikom korištenja sani-tetskog vozila da ih odvede do bolnicedoživljavaju neugodnosti jer se sami ne moguukrcati u vozilo, a osoblje iz vozila ne želi po-moći –to ne piše u opisu njihovog posla, tadaopet moraju uskakati susjedi.Što se događa kad dođu do bolnice? Iskrcaju ihi ostave, a osobe s invaliditetom koje su teško

ODGOVORNIMA NA ZNANJE

Nekorištenje sirene kod vozila hitne pomoćiNekorištenje sirene kod vozila hitne pomoćiNekorištenje sirene kod vozila hitne pomoćiNekorištenje sirene kod vozila hitne pomoćiNekorištenje sirene kod vozila hitne pomoćiVozači vozila hitne pomoći nakon dolaska do mosta na Pločama ISKLJUČE zvučnisignal, tj. sirenu. Ne razumijem njihov postupak?

Nebrojeno puta bio sam svjedok ulasku intervent-nih vozila hitne pomoći ili vatrogasaca u Grad pre-ko mosta na Pločama. Ništa neobično nema utome, pomislit će svaki stanovnik ovoga grada. Me-đutim, postoji značajna razlika koja je i povod ovemoje „opservacije“ (opaske).Naime, vozači vatrogasnih vozila, nakon što prođumost na Pločama i dalje koriste zvučni signal, tj.sirenu i uključena rotirajuća plava svjetla na vozili-ma, kako bi se vozila i pješaci uklonili na vrijeme.Vozači vozila hitne pomoći nakon dolaska do mo-sta na Pločama ISKLJUČE zvučni signal, tj. sirenu.Ne razumijem njihov postupak?Njihove kolege koje voze vatrogasno vozilo, to neučine, što je sasvim razumljivo. U čemu je „kvaka“?Prije nekoliko godina upitao sam jednom prilikomnekog vozača hitne pomoći, zašto tako postupaju,na što mi je odgovorio otprilike sljedeće: „Postoji

gradska odluka koja zabranjuje korištenje zvučnogsignala u Gradu“.Je li se doista takva odluka odnosi i na vozila hitnepomoći, nije mi poznato, ali za SVA interventnavozila ona se ne bi smjela odnositi. Kad su u pitan-ju „sekunde“ da se spasi nečiji život, čudi me pos-tupak vozača hitne pomoći kod hitne intervencijeu Gradu, a poznavajući dobro koliko su gradskeulice „zagušene“ mnoštvom turista.Smatram da sirena svih interventnih vozila u Gradumora trajati cijelo vrijeme, tj. do mjesta zaustavl-janja unutar zidina, onda se može isključiti ali osta-je rotirajuće plavo svjetlo na vozilu. Naravno, akoje potrebno bolesnika ili unesrećenog hitno pre-vesti u bolnicu (koja se nalazi na lokalitetu Goricesv. Vlaha, a nipošto ne na Medarevu!!) potrebno jeponovno uključiti sirenu na vozilu hitne pomoći.

Damir Račić

ko tijelo građana Dubrovni-ka i Grada Dubrovnika, kojije vlasnik gradske komunal-ne tvrtke Sanitat, može,uvažavajući takvu odlukuUstavnog suda, donijeti poli-tičku odluku da seuvažavajući ustavno načelopravednosti obeštete i onikorisnici parkirališta čiji susudski sporovi pravomoćnookončani prije navedenogpravorijeka Ustavnog suda,tj. da se obeštete svi kojimaje gradska komunalna tvrt-ka Sanitat nezakonito, tj. ponezakonitoj odluci naplaćiv-ala parking za razdoblje od24. prosinca 2009. do 18. lip-nja 2014..Objektivno rečeno malo ješanse da će takvu moralnu ipravednu političku odlukudonijeti bilo koje Gradskovijeće, ali nada umire posl-jednja, zar ne ?Veliki bi korak naprijed bilobar to da novo Gradskovijeće Grada Dubrovnikapokrene postupak utvrđi-vanja odgovornosti svih onihkoji su odgovorni zbogdonošenja i primjene dosadutvrđenih nezakonitih akatao naplati parkiranja odstrane bivših saziva Grad-skog vijeća i bivšeg gra-donačelnika, a koji su aktidoneseni bez usklađivanja iliu suprotnosti s vrijedećimzakonskim propisima ili odnenadležnih tijela ili nisu biliobjavljeni, a zbog čega suproizašle mnoge štetneposljedice za brojnegrađane Dubrovnika i GradDubrovnik.Konačno, veliki bi koraknaprijed bilo i to da novoGradsko vijeće Grada Du-brovnika pokrene postupakutvrđivanja odgovornosti isvih onih koji su odgovornizbog toga što Sanitat Du-brovnik još uvijek nije ispoš-tovao ni vrijedeću Odluku onaplati parkiranja i ukinuosva parkirališna mjesta iscr-tana na mjestima gdjesukladno propisima o sig-urnosti prometa ne smiju bitiiscrtana (kao npr. na udal-jenosti manjoj od 5 m odobilježenog pješačkog pr-ijelaza ili raskrižja, ispred i najavnim prolazima i prilazima,iznad šahtova za vodu, ka-nalizaciju ili drugu komunal-nu mrežu itd.).

Ivica Ban, Dubrovnik

pokretne ili na štakama ili u kolicima da bi došle doambulante trebaju proći dugački put do Poliklinikešto im je nemoguće. Zamolbom da ih se u kolicimapreveze do ambulante nije njihov posao. Tu se javljaovaj upit gdje je nestala ljudskost. Osjećaj za pomoćonima kojima je potrebna bez obzira piše li to u opisuradnog mjesta. Poznato nam je da nema osoblja, dabi se sve moglo organizirati. Da li je to problem da sepomogne osobi u potrebi.Mi smo ili bi trebali biti humanitarno društvo koje napapiru pomaže potrebitima, a što je ovo?Ovi djelatnici, a i naše društvo, zaboravljaju da ima-mo u našem okruženju sve više starijih sugrađana,bezobzira dali su osobe s invaliditetom ili su kroničnibolesnici pa i sama starost trebala bi biti poštovana.Zar je toliko važno da li je to u opisu posla za koji suplaćeni ili bi se morali sjetiti da i oni idu godinamakao i ovi koji ih mole za pomoć i razumijevanje.Dubrovnik je bio humanitarni grad otkad postoji. Štose to sad događa? Ona ljudskost, uljudnost koja jekrasila naš Grad izgleda da je samo ostala za turiste.

Antonija Roszahegy Nikolić, prof. def.

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PREILIKE

Obnova i rukohvatiObnova i rukohvatiObnova i rukohvatiObnova i rukohvatiObnova i rukohvatiLijepo je viđet mjesta i objekte koji seobnavljaju, pa tako i obnovu crkvesv.Dominika. Zato je sada možda pra-va prilika da se uza skaline prema sve-tom Dominiku. Uza sami zid odSponze, postavi pasaman - rukohvat.O razlozima, mislim, da ne treba go-voriti. Brojna čeljad prolazi tim dijelomGrada, a dosta je starijih, onih kojimabi rukohvat bio od velike pomoći.Lijepo je vidjeti i novoobnovljeni ska-lin kod kafića „Tramvaj“, u Vukovar-skoj ulici, kao i postavljene klupe uParku Gradac, rukohvatu prema moruza kupače M.Pucića...Bilo bi lijepo vidjeti i obnovljeni pločnikispred crkve sv.Mihajla...

Zdravko Trojanović Trojo

4 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJASRĐ JE GRAD

Bajka o 1500 radnih mjestaBajka o 1500 radnih mjestaBajka o 1500 radnih mjestaBajka o 1500 radnih mjestaBajka o 1500 radnih mjestaSve ovo upućuje na ono što Srđ je Gradtvrdi od početka - Dubrovnik je otvorio svojuPandorinu kutiju i svi ćemo mi vrlo brzo bitivišak u svome GraduPitanje manjka gotovo dvije tisuće sezonaca kojeu panici traže vlasnici turističkih i ugostiteljskih ob-jekata još jednom je potvrdilo ironiju priče o 1500radnih mjesta na Srđu. Za koga? - pitaju se iz Srđje Grad.Nedavni obilazak gradonačelnika Mata FrankovićaIvanici u njegovoj misiji da osigura smještaj sezon-skoj radnoj snazi u Dubrovniku, prema njegovimriječima, trebao bi rezultirati jednim „mekšim“graničnim režimom upravo za one zaposlene u Du-brovniku koji bi u susjednoj BiH imali svoj sezonskismještaj. I dok se ova „prekogranična“ akcija tu-mači kao izraz odrješitosti mladog gradonačelnikada riješi ovaj problem, Srđ je Grad upravo u ovojsituaciji vidi svu ironiju i apsurdnost priče o onihobećanih 1500 radnih mjesta na Srđu. Pitamo se –kome su uopće namijenjena ta radna mjesta!?Dolazak nedostatne sezonske radne snage, kojaje gotovo isključivo vezana uz turističku i ugostitel-jsku ponudu upravo pokazuje da Dubrovnik nemasvoje radne kapacitete i da je argument da se Srđapartmanizira zbog nekakvih radnih mjesta za Du-brovčane – naprosto smiješan! I dok se mi iz Srđ jeGrad godinama trudimo ukazati na katastrofu apart-manizacije Srđa, još se jedna bitna stvar ovdje zab-oravlja, a to je da bi apartmanizacija Srđa ozbiljnougrozila ionako već vrlo krhku djelatnost privatnogiznajmljivanja u Gradu i okolici, djelatnost od koježivi veliki broj naših stanovnika.Sve ovo upućuje na ono što Srđ je Grad tvrdi odpočetka – Dubrovnik je otvorio svoju Pandorinukutiju i svi ćemo mi vrlo brzo biti višak u svomeGradu. Upamtimo to dok se još možemo kupati umoru prepunom fekalija, na plažama na kojimauskoro nećemo imati pristupa. Srđ je Grad

HNS

Željko Bartulović i Marina Vučković MatićŽeljko Bartulović i Marina Vučković MatićŽeljko Bartulović i Marina Vučković MatićŽeljko Bartulović i Marina Vučković MatićŽeljko Bartulović i Marina Vučković Matićpredstavljaju HNS u županijskoj skupštinipredstavljaju HNS u županijskoj skupštinipredstavljaju HNS u županijskoj skupštinipredstavljaju HNS u županijskoj skupštinipredstavljaju HNS u županijskoj skupštiniUmjesto Valentina Dujmovića i SnježaneHolovke HNS će u županijskoj skupštinipredstavljati Željko Bartulović i MarinaVučković Matić. Predsjednik županijskeorganizacije HNS-a, Valentin Dujmović ipredsjednica županijske Ženske inicija-tive, Snježana Holovka, svoje su man-date stavili u mirovanje u cilju promocijenovih lica. „Plan je promovirati nova lica.HNS u cijeloj županiji ima brojne kvalitet-ne članove koji svojim znanjem,iskustvom i vještinama mogu punodoprinijeti. Stoga smo odlučili u žup-anijsku skupštinu i dubrovačko grads-ko vijeće uvesti ljude za koje smo sigur-ni da će aktivno sudjelovati u radu iiznositi stavove HNS-a te brinuti da sena sjednicama čuje glas građana“,istaknuo je Valentin Dujmović. Hrvatskanarodna stranka - liberalni demokrati u

županijskoj skupštini, sukladno svojimnačelima, nastavlja djelovati kroz opor-bu, a njeni predstavnici borit će se zabolju i efikasniju županiju, koja bi treba-la brinuti o svim njenim krajevima i omo-gućiti svima razvoj sukladno brojnimpotencijalima. Željko Bartulović po zan-imanju je diplomirani inženjer agronom-ije i zaposlen je kao nastavnik u srednjojškoli u Opuzenu. Član je predsjedništvažupanijske organizacije HNS-a i pred-sjednik podružnice Slivno, gdje trenut-no obnaša dužnost općinskog vijećnikau četvrtom mandatu. Marina VučkovićMatić po zanimanju je profesor rehabili-tator i radi kao defektolog u Dubrovniku.Članica je nadzornog odbora županijskeorganizacije HNS-a i članica Ženske inici-jative podružnice Dubrovnik.

ŽO HNS-a DNŽ

HRVATSKO SOCIJALNO LIBERALNA STRANKAOGRANAK DUBROVNIK

Predsjednica Belka ElezovićPredsjednica Belka ElezovićPredsjednica Belka ElezovićPredsjednica Belka ElezovićPredsjednica Belka ElezovićDana 17. lipnja u Dubrovniku je održana izbornaskupština ogranka HSLS-a Dubrovnik. Za predsjed-nicu ogranka izabrana je Belka Elezović. U Izvršniodbor ogranka izabrani su potpredsjednici AdaletaMilovčević i Mario Jerinić, tajnicaMarijana Čagalj,rizničarka Najra Mehić i šest članova Izvršnog odbo-ra: Ilvana Mušinović Hebibović, Miho Baće, Jasmi-na Muslić, Zijad Bošnjaković, Emir Čampara i Melsi-jana Đidelija. Obraćajući se nazočnima novoizabra-na predsjednica Belka Elezović je istakla kako ćeHSLS i dalje nastaviti raditi za dobrobit cijeloga društ-

va, kao što je i do sada radila, te da će pripremati ogranak za samostalni izlazak nalokalne izbore.- Sretna sam što znam da u Dubrovniku još uvijek ima ljudi koji zastupaju izvornastajališta HSLS-a i koji će stranci vratiti ugled koji i zaslužuje. Od danas počinjemos pripremama za slijedeće lokalne izbore. Kao nekada sudjelovati ćemo u svimznačajnim događanjima u našem gradu. Obećavam da ću zajedno sa svojim surad-nicima i cijelim ogrankom nastojati da HSLS vrati dignitet koji je izgubio. Odlučila

sam da se uključim i sudjelujem u oživljavanju HSLS-a u Dubrovniku jer je topovijesna stranka, prva demokratska stranka osnovana u Hrvatskoj. Ostavi-la je dubok trag u brojnim događanjima i dala puno značajnih ljudi. Držim daje politička scena u Dubrovniku ostala prazna u dijelu liberalne opcije kojazastupa toleranciju i uvažavanje svih političkih opcija. Treba stoga ponovnoispuniti taj prostor sa kvalitetnim ljudima koji imaju dignitet i koji vole ovajgrad – kazala je nova predsjednica Belka Elezović. Skupštini je nazočio ipovjerenik ŽO HSLS Dubrovačko-neretvanske županije Niko Kapović, Mat-ko Radonić koordinator HSLS-a za X izbornu jedinicu i Emil Karamatić ogranakPloče, te gosti Kemal Tursunović predsjednik Udruge Bošnjaka braniteljaDRH Dubrovnik i DNŽ, Izet Spahović predsjednik Kulturnog društva Bošnja-ka ‘’Preporod’’ Dubrovnik i mnogi drugi. HSLS Dubrovnik

KLGB SRĐ JE GRAD

Reagirajte odmah, stanje je alarmantno!Reagirajte odmah, stanje je alarmantno!Reagirajte odmah, stanje je alarmantno!Reagirajte odmah, stanje je alarmantno!Reagirajte odmah, stanje je alarmantno!Podatak da će ove sezone u Dubrovniku nedostajati oko 2 000 sezonaca u turizmurezultat je kontinuirane nebrige odgovornih i ignoriranja problema na svim razinamaodlučivanja. Naime, Dubrovnik proteklih godina doživljava ubrzani rast fizičkih i finan-cijskih pokazatelja, što je jasno upućivalo na činjenicu da će, povećanjem broja gos-tiju, otvaranjem novih hotela i ugostiteljskih objekata, zasigurno doći do manjka djelat-nika u turizmu. Nitko nije reagirao. Sada smo u situaciji da bi takav nedostatak radnesnage mogao vrlo brzo inicirati kolaps cjelokupnog turističkog sustava, a sve zbognedostatka strateškog promišljanja i nebrige za granu privrede od koje, zapravo,direktno ili indirektno živimo. Također, treba imati na umu da zbog nedostatka kadraposljedično pada i kvaliteta usluge, što bi moglo dodatno ubrzati urušavanje samogsustava. U PLANU ZA GRAD naveli smo goruća pitanja i prijedloge njihova rješavan-ja koja nova gradska uprava treba žurno rješavati; od problematike zaustavljanjaautobusa na platou Pila (agencije/autobuseri), upravljanja i korištenja javnih površina(restorateri), problematike vodiča, koncesija u auto-taxi prijevozu (auto-taxi služba ),koji su, uz očiti nedostatak kadra u turizmu, izazovi koje ova vlast treba odmah početirješavati. Dovođenje sezonskih kretanja u okvir sklada i mjere te rad na produljenjusezone kao potencijalu kojeg treba iskoristiti načela su na kojima ćemo inzistirati i uskladu s njima reagirati. Izborni program stranke na vlasti nosio je naziv „Grad pomjeri građana”. Stanje na terenu upravo je suprotno. Zbog brige za opstojnost Du-brovnika kao grada, ali i kao kvalitetne turističke destinacije, KLGB SRĐ JE GRAD odnove gradske uprave zahtijeva žurno djelovanje koje pritom poštuje načela održivogturizma. KLGB Srđ je Grad

5GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Operativna akcija Operativna akcija Operativna akcija Operativna akcija Operativna akcija ModričModričModričModričModričDovršenim višemjesečnim kriminalističkim istraživanjem policijskihslužbenika Službe kriminalističke policije pet hrvatskih državljana udobi od 36, 37, 39, 51 i 60 godina sumnjiče se za kaznena djelaiznude.Osumnjičeni su uhićeni tijekom 15.lipnja na području Komina, Opuze-na, Dubrovnika i Rogotina u sklopu višemjesečne operativne akcijeModrič.Utvrđeno je sumnja da su osumnjičeni silom i prijetnjom od dvojehrvatskih državljana preuzeli poljoprivredno državno zemljište na po-dručju grada Ploča, koje su oštećeni obrađivali duži niz godina, akoje su potom osumnjičeni planirali, uz veću novčanu naknadu, pre-dati na rad trećim zainteresiranim osobama.Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je jedan od os-umnjičenih, 39-godišnjak, počinio još jedno kazneno djelo iznude naštetu hrvatskog državljanina koji mu je duži niz godina morao plaćatiodređeni novčani iznos kao zalog „mirne i sigurne“ obrade poljo-privrednog državnog zemljišta na području grada Ploča.Temeljem naloga, 15. lipnja, pretraženi su stanovi i osobna vozilakoja koriste osumnjičeni kada je pronađeno i uz potvrdu oduzetoviše mobilnih uređaja i računala kojima su se osumnjičeni koristili uizvršenju kaznenih djela.Kasno navečer 15.lipnja, svih pet osumnjičenih su, uz kaznene pri-jave, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.Kriminalističko istraživanje se nastavlja.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanskeAndrijana Biskup

DRUŠTVO DISTROFIČARA, INVALIDA CEREBRALNE I DJEČJEPARALIZE I OSTALIH TJELESNIH INVALIDA DNŽ

Izborna skupštinaIzborna skupštinaIzborna skupštinaIzborna skupštinaIzborna skupštinaDruštvo distrofičara invalida cerebralne i dječje paralize i osta-lih tjelesnih invalida Dubrovačko neretvanske županije održaloje 7. lipnja Izbornu skupštinu u hotelu Lero. Uz izvještaj o raduza 2016., usvojen je i Plan rada za razdoblje 2017.-2018., teizvještaj Nadzornog odbora. Jednoglasno je usvojen prijedlogda ostaju stari članovi Predsjedništva, Nadzornog odbora, Ste-govne komisije, izuzetak je da je umjesto stare tajnice imeno-vana Neđe Grljević.

Predsjednica Antonija Roszahegy Nikolić, prof. def.

BRIGE NAŠE SVAGDAŠNJE

Kaos u prometu u GružuKaos u prometu u GružuKaos u prometu u GružuKaos u prometu u GružuKaos u prometu u GružuAko želite trčati ili preskakati do metar i više dođite uGruž

Kad dođete u Gruž ne znategdje počinje i završavaprometnica. Na mjestu za is-tovar namirnica, kruha imesa, parkirani su privatniautomobili. Da bi izvršili isto-var trebate se popeti kami-onom na nogostup ili stati nasred ceste.Od semafora da robne kućeje kolona auta, u svakomautu sjedi po jedna osoba,čekaju da se parkiraju ispredSrđove robne kuće da bipopili kavu. Da smo u Evro-pi onda bi gospoda došla sgradskim prometom.Bilo bi dobro da se zatvoriprometnica ispred Srđoverobne kuće i da se vrati postarom, možda bi se malonapravilo reda. Gosti uGružu skupa s hranom pomalo konzumiraju razna gori-va i ispušne plinove. U Gružusu smanjili i onako maloparking mjesta te bi bilo do-bro da se napravi javnagaraža, na mjestu gdje semisli graditi Dom za starije inemoćne.Dom za starije i nemoćne tre-ba izgraditi u blizini mora, napodručju između Orašca i Sl-anog, na osami, da se na-pravi veća zgrada koja bizadovoljila potrebe cijeleDNŽ. To je najbolja lokacija.Da Dom za starije i nemoćnene bude samo spavaonicaveć da ima i slijedećesadržaje: veći vrt u kojem ćese uzgajati povrće, jedanmanji rasadnik cvijeća, voćn-jak i park sa šetnicom i klu-pama, oni koji su pokretni dabi mogli šetati na čistom zra-ku, a oni koji su nepokretniili polu pokretni da ih izvedu

u park te da mognu sjesti naklupu ili kolica pa pročitatinovine ili neku knjigu.Osim Gruža trebalo bih zavr-šiti garažu ispred Merkantea,a gospodi iz zgrade iza netreba pogled na more.U Javnu garažu na IlinojGlavici ugraditi lift do Pila,tako da se stranci ne parkira-ju iza Starog grada, da se tajparking ostavi stanovnicimakoji još stanuju u staromGradu.Na Pločama na postojećemparkinga napraviti javnugaražu s prizemljem i dvakata.Tako riješiti pitanje parkingau Dubrovniku ne samo zimiveć i ljeti.Htjela bih spomenuti još jed-nu stvar za vlasnike pasa i lju-bitelje životinja. Oni imajuprava a i obaveze da skloneizmete svojih ljubimaca, saprometnica, nogostupa iparkova, tj. kad pođu u šetn-ju da ponesu lopaticu, metli-cu i vrećicu.Nedavno mi je jedan polica-jac napomenuo da u svijetupostoji policija za životinjeodnosno za njihove vlasnike,i da ima dosta posla, jer sunaši komunalni redari nem-oćni da bilo što urade.Na kraju bih ovaj tekst zavr-šila da se napuštena zgradaodnosno ruševina koja je bilanamijenjena za Dom za star-ije i nemoćne, a nalazi se pre-ko puta Zavoda za hitnumedicinu, prenamjeni zaizgradnju Centra za rehabili-taciju sa bazenom i sports-kom dvoranom, jer to Du-brovniku nedostaje.

Katica Šarac, dr.med.

TZ DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE

Posjet ministra CappelliaPosjet ministra CappelliaPosjet ministra CappelliaPosjet ministra CappelliaPosjet ministra Cappellia

Ministar turizma RH Gari Cappelli posjetio je Turistički ured Turističkezajednice Dubrovačko-neretvanske županije. Tijekom ovog radnogposjeta gospodin Cappelli susreo se s direktorom Vladimirom Bak-ićem i djelatnicama Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanskežupanije. Razgovaralo se o najavi izmjena Zakona o turističkim zajed-nicama, povećanju boravišne pristojbe, kao i o promidžbenim ak-tivnostima za 2018. godinu koje uključuju izradu novog idejnog rje-šenja štanda Hrvatske turističke zajednice za nastupe na sajmovima.Komentirao se i novi koncept udruženog oglašavanja, koji je usvojiloTurističko vijeće Hrvatske turističke zajednice. Istaknut je problemneadekvatne ceste od Dubrovnika do Zračne luke u Čilipima, te serazgovaralo o mogućim rješenjima. Ministar je izrazio veliko zadovol-jstvo dosadašnjim tijekom turističke sezone kako na razini Hrvatske,tako i na području Dubrovačko-neretvanske županije, te je čestitaodirektoru Bakiću i svim djelatnicima na uspješnom radu.

6 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

BESPUĆIMA POVIJESNE (NEO)ZBILJNOSTI

Antikrist i neki ljudski p(r)orociAntikrist i neki ljudski p(r)orociAntikrist i neki ljudski p(r)orociAntikrist i neki ljudski p(r)orociAntikrist i neki ljudski p(r)orociPisac ovih redaka smatra da istinskog Antikristapredstavlja rimsko pravo. To pravo, taj skuppišaline pravnih normi i zakona, ne samo da nesprječava „veći kaos“, već ga znatno i umnažaProblemu Antikrista posvetilo je pozornost dosta autora iproroka, pa bi se mogli pozabaviti onim što su iznijeliOberkofler, Nietzsche, Nostradamus i dr. Dobro bi bilo prob-lemu pristupiti neuosobljavanjem, već ga promatrati kaofenomen, što on i jest.„Antički Rim iz Otkrivenja treba shvatiti samo kao tip, kaosjenu eshatološkoga Babilona kao središta Antikristovemoći. Povijesni se Rim s eshatološkoga gledišta Otkriven-ja tumačio kao predznak ohole bezbožnosti Antikrista i nje-govih sljedbenika. Doista je sklonost između toga dvogaočita: veliki se Antikristov grad opisuje kao bludnica kojanemoralno zastranjuje i ponaša se bezbožno. Ona jeopremljena svom raskoši svijeta. K tomu je okrutna i pro-lijeva krv svetaca. Pije ju, dok se ne opije njome, tj. onaprogoni Božje sluge do krajnosti. Ovim se opisom ima naumu antički Rim: dodatni naziv ‘Babilon’ odnosi se na nje-govo materijalno bogatstvo, na njegovu oholost, njegovusjetilnost i posvjetovnjačenje. […] Ali i Luther i protestanti,kao i kalvinisti, rimsko su papinstvo nazvali Antikristom.[…] Newman je obeskrjepljivao antikatoličke tvrdnje ar-gumentima: kako rimska Crkva može biti Antikrist ako jeengleska Crkva svjetlo vjere primila od Rima? […] Sudnad Babilonom je alegorija za Božju osudu i kažnjavanjesvih moći u svijetu […] Kada nestanu te moći, ostat ćesamo ‘pustoš’, tj. u jezgri njihove moći i arogancije već jesadržana propast. Babilon u Bibliji znači grad ‘zbrke’. […]Ne mogu li se i krvavi sukobi, terorizam, ratovi, progonstvai diktature, kojih je danas sve više u cijelome svijetu, pre-poznati kao jasne sjene Antikristova nasilna grada? Priv-lačne točke ovoga razvoja poglavito su megalomanskigradovi svijeta. Kao sjenu Antikristova djelovanja posve jemoguće tumačiti i današnji uvriježeni tip svijeta medija kojimanipulira ljudskim mišljenjem u suprotnosti s istinom imirom. […] Posljedicom se gradnje babilonskoga tornjamogu smatrati i krize i kulturalno propadanje, posebice uzapadnome svijetu, kao i slom financijskih imperija širomsvijeta. […] Predstojećemu dolasku Antikrista neposred-no prethode događaji koje sveti spisi nagovješćuju kaosigurne predznake. To su: [navedimo jedan] - Nastat ćeneopisivo velika nevolja čovječanstva zbog katastrofa idruštvenih prevrata (‘pobuna’). […] Ova su stanja i razvojiu povijesti i danas sigurno ukazivanje na Antikristov dola-zak. Jer ‘povijest je kao komentar proročanstva’. […]Patrističko se tumačenje 13. poglavlja Otkrivenja odnosina ponovno oživljavanje starorimske diktature. Na to uka-zuje ime Zvijeri koje se navodi brojem 666 (Otk 13, 16-18):‘Ona (Zvijer) postiže da se svima (…) udari žig na desnicuili na čelo, i da nitko ne mogne kupovati ili prodavati osimonog koji nosi žig s imenom Zvijeri ili s brojem imena njez-ina. U ovome je mudrost: u koga je uma, nek odgonetabroj Zvijeri. Broj je to jednog čovjeka, a broj mu je šeststotina šezdeste i šest.’ Irenej ovaj broj povezuje s nazivom‘latinus’, što znači ‘latinski kralj’, koji ponovno oživljava rim-sku svjetsku diktaturu. Drugi s ovim brojem poistovjećujurimske careve Nerona i Domicijana kao preteče Antikrista.Za druge je, opet, autore Zvijer sa sedam glava, koja sepenje iz mora, Rimsko Carstvo i njegovih sedam careva.[…] Broj 666 se može povezati i s Neronom: u grčkome ihebrejskome slova služe i kao znamenke. Može se izraču-nati brojčana vrijednost slova nekoga imena. Ako se ‘caraNerona’ piše hebrejskim slovima i namjesto slova stavebrojevi, koji se u hebrejskome označavaju ovim slovima,

zbroj znamenaka daje broj 666, tj. ‘carNeron’. […] Jedno drugo tumačenjepolazi od sibilinskih tekstova: oni nagrčku riječ za Isusa prenose brojčanuvrijednost 888. To znači triput ljudskosavršenstvo plus jedan (tri puta sedamplus jedan). Sotona nosi samo broj666: to znači triput pokušaj da budesavršen-božanski kao Krist i triput neu-spjeh (tri puta sedam minus jedan).[…] Pristalice Antikrista u svojemudjelovanju ne teže za nebeskom do-movinom, nego za svojom vremenit-om slavom.“ (Friedrich Oberkofler, An-tikrist, Mit o oproštaju od đavla, Verbum,Split, 2012, str. 70-75, 81, 84, 85, 87).„Kastinski poredak, poredak po ran-gu, oblikuje samo najviši zakon sa-moga života, odjeljivanje triju tipova po-trebno je za održanje društva, radiomogućavanja viših i najviših tipova –nejednakost prava tek je uvjet za pos-tojanje prava uopće. […] Visoka jekultura piramida: može stajati samo naširokoj osnovi, uvjet joj je ponajprijejaka i zdravo konsolidirana osrednjost.[…] Priroda određuje je li netko od jav-ne koristi, kotač, funkcija: ne društvo,već vrsta sreće za koju je ta velika veći-na jedino sposobna, čini od njih in-teligentne strojeve. […] Koga najvišemrzim od današnje rulje? Socijalističkurulju, čandalske apostole koji potko-pavaju instinkt, veselje, osjećajzadovoljstva radnika svojim skromnimživotom – koji ga čine zavidnim, kojiga uče osveti… Nepravda nije nikadau nejednakim pravima, nego u traženju‘jednakih’ prava.“ (Friedrich Nietzsche,Antikrist, Izvori, Zagreb, 1999, str. 104-105). [Inače, Čandali su „najniža klasastanovnika u Indiji; potomci starosjedi-laca koji su se oružjem oduprli in-doeuropskim osvajačima“.]Nostradamus je rekao da će Antikristbiti „rođen od monaha [redovnika] iredovnice; oni će ga ostaviti i odgojitće ga jedan svinjar. (Centurije, IX, 10).“Ovo zadnje je zanimljivo jer to omo-gućava dublju spoznaju i opijajućudraž svinjarija svijeta vlasti. Nostrada-mus nadalje veli „da će se taj čovjek(?) uspjeti spasiti užasa neposrednozavršenog rata; da će biti veliki luka-vac i licemjer i da će u svoje mrežeuspjeti upetljati sve, čak i Velikog kral-ja“. Bitno je spomenuti da će „prije inakon njegovog dolaska Mars sretnovladati. (Centurije, X, 72).“ Drugim riječi-ma, Mars je rimski bog rata, a ratovi suglavno povijesno obilježje. Po Nostrad-amusu će „kraj ovoga vremena doći uVelikom danu kada će sve biti dovrše-no brzinom svjetlosti.“. Danas sudonekle domišljene i brzine veće odsvjetlosti, ali svejedno je uljuđeni napre-dak puževski. Nadalje, „ljudi koji budupreostali, smatrat će da su rođeni tekonda kad budu umrli…“. Vidovnjakin-

ja Jeane Dixon ljudskog Antikrista na-ziva imenom „Lažov“, pa je „podanik isin vrhovnog božanstva Zla“, te da se„pojavljivao i na TV-u“, ali da će „togčovjeka (?) ipak na vrijeme zaustaviti.“Zanimljivo je proročanstvo nekog nep-oznatog njemačkog monaha [redovni-ka] u XVII. stoljeću koji govori o tadanepostojećoj (europskoj) zemlji: „Jed-nu sjajnu zemlju, zvanu Slavija[Sclavonija je i stari naziv za Hrvatsku],koja će se nalaziti ili na jugu Europe ilina Bliskom istoku, pokušat će mnogiuništiti. Ta će zemlja pred kraj vreme-na biti jedna od najznačajnijih i prekonje će se lomiti mnoga koplja. Zbog tezemlje mnogi narodi će ratovati, a nar-od koji naseljava tu zemlju bit će unekoliko navrata pred totalnim uništen-jem. Stvorit će se iz jednog strašnog [I.svjetskog] rata, a ponovno će se roditiposlije još većeg [II. svjetskog] rata.Kada prođe taj rat iz kojeg će se Slavi-ja nanovo roditi, vodit će je jedan kraljkoji će prvo biti najomraženiji čovjek, aposlije će ga svi toliko voljeti da će mu,kad bude umro, svi kraljevi i carevi doćina poklonstvo. [To je onaj čovjek čijeime nosi barem jedan trg u Zagrebu,pa bi u svezi njega dotični zločinac tre-bao imati i svoj referendum kao izrazdobrote i „demokratskog“ izbora.] Tuzemlju mnogi neće voljeti jer se zna daje u njoj Bog stvorio Adama i tu je, udavna vremena, bio Rajski vrt. Vrag ćepokušati tu zemlju uništiti na više nači-na, ali nikada to neće biti uz pomoćoružja! Uvijek će koristiti zlato. Ljudi sutamo jako pohlepni i zbog zlata ćemnogo krvi biti proliveno. U toj zemljiveć su se dogodila dva najveća rata udavnoj prošlosti i oba puta ti ljudi supreživjeli. Neprijatelji koji ih budu na-padali uvijek će biti nošeni na krilimaorlova, ali uvijek će biti uništeni odstrane križa koji štiti tu zemlju. [Sjetimose romana Stjepana Đurekovića „Si-novi orla“ iz 1983. godine, ali ne zabo-ravimo grboslovno-formalne zle čineFrancuske, Austrije, Kraljevine SHS iJugoslavije.] Kad dođe Posljednje vr-ijeme, i kada svi narodi budu ratovalijedan protiv drugog, u tu zemlju spustitće se s neba Božji hram. Od tada će tazemlja biti najpoštovanija na svijetu zatošto će u njoj živjeti sam Bog. To ćepokušati kazati Djevica [u Međugorju?Megidu (staroegipatski Makedo)?], alinitko je neće slušati jer će u to vrijemebiti okupirani borbom za vlast…“. (Pav-le Matić, Tajne proroka, I. izdanje, Bib-lioteka „Karibi“, Beograd, 1988, str. 61-62, 66, 101, 109-110).„Zapamtite da se unutar vas nalazisjeme moći: ako ne održavateravnotežu, može se pojaviti ružnoćamoći. To je želja za moći. Ali, ne zabo-ravite opraštati. […] Oproštenje dolaziod vas, kad postoji istinska spoznaja o

7GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

SMETA MI

KrugoviKrugoviKrugoviKrugoviKrugoviBješe li to onaj bezgrešni štobaci kamen u zamućeno morenaše ovočasne stvarnosti tepokrenu koncentrične krug-ove koji nas obmotaše svojimbezrazložnim kruženjem ioduzeše nam mogućnost pra-vocrtnog kretanja? Ili smo,možda, svi mi ubacili svoj ka-menčić nezadovoljstva? U sva-kom slučaju zahvaćeni smosuludom vrtnjom i sve nam seviše muti u glavi... Otvaraju senovi krugovi ispunjeni naplavi-nom obećanja, krađe i varan-ja, nervozno brojimo do krugaDevetog.Uzalud prosijavamo našupamet, ništa ne ostaje na re-šetkastoj podlozi, sve propadakroz velika okanca neznanja inesnalaženja poput bezvrijed-nog pijeska. I kako onda sk-upiti većinu, nje jednostavnonema, a kad bismo nekim ču-dom iskamčili neki zalutali, jef-tino kupljen glasić koji bi na-doknadio manjak, bila bi to jad-na i neuvjerljiva većina.I kakva je to bespoštednagrabež? Nude i krčme kao daim je očevina. Mešetarska bur-za, kažem vam!Onemogućen sam formirativlastito mišljenje, pa se priklan-jam onom g. Vedriša, iz emisijeOTVORENO Hrvatske televiz-ije. Čak i je i on pomalo zbun-jen, ali dovoljno priseban da seslikovito izrazi: taksimetar jeuključen, otkucava račun, vrti-mo se u mjestu.Primjećujete li da se okrećemokako vjetar puše? Žalosno!

PričuvaPričuvaPričuvaPričuvaPričuvaDa je izbornik naše nogomet-ne reprezentacije kojomsrećom znao kako treba raspo-lagati raspoloživom pričuvom,zasigurno ne bi izgubio utak-micu protiv Islanđana. Zlatnapričuva na klupi jedva je čeka-la da utrči na teren i lako riješistvar, no on je suviše idealiz-irao svoj poziv, robovao nekimstereotipima te je vjerovao danije noga jedino što je važno.Važna je i glava, važan je iobraz, važni su i osjećaji,ponos, odgovornost, pona-šanje, ali tko te danas pita zato? Nije znao odgovoriti iza-zovima vremena. Znamo što

se dogodilo, i to u posljednjojminuti.S druge pak strane imamoizbornika posve oprečnih prin-cipa. Baš njega briga za glavu,obraz, poštenje, osjećaje,odgovornost, što će mu te sen-timentalne banalnosti, njemu jesamo, i jedino, važna ruka, kojudobro plaća kad dođe do po-trebe da se namiri većina. Tusu neki plivajući glasovi kojiveoma lako preskaču plotoveprincipa, jer se isplati.Uskaču kad dođe biti il ne bitiTo je vrlo tražena sorta ljudi kojadopunjava manjak i osiguravaopstanak, ili kako oni vole reći:stabilnost.Jasno vam je koji su principi po-bijedili. Na papiru da, ali...Očekivali smo da će sad, kadje osigurana većina, buknuti en-tuzijazam i predanost, zbitićemo redove i krenuti krupnimkoracima prema budućnosti.Ali, već je na samom početkuzaškripalo. Jedan je ministarrekao adio, ne bih u takvomdruštvu… Jedna je ministricarekla: polako ljudi, reformaobrazovanja je ozbiljna stvar(koliko smo ih do sada imali?)moramo najprije vidjeti kakostvari stoje, što tu ima, dobroanalizirati, a onda ćemo vidjetišto ćemo i kako ćemo, polako...Sve mi se čini da je sklona mo-joj formuli (koju sam i ranijespominjao): POPISATI - OPI-SATI - PROPISATI što bi znači-lo:POPISATI sve što je na dis-poziciji, sve što imamo, sve štoje problem...OPISATI u tančine kako to iz-gleda...PROPISATI temeljem učin-jenog sustav u okviru kojeg ćese sve aktivnosti odvijati ...Toje ta moja formula “rješenje utri koraka”. Možda sam dobiosaveznika. Sve mi je to bilo pril-ično zbunjujuće, pogotovokada je na prvu zakazanu sjed-nicu Sabora došlo jedvadesetak sabornika, koliko dapitaju: ima li što za radit?Dakle, na samom smo počet-ku ostvarili tri neplanirane stvari:otkazivanje, odugovlačenje,zbunjenost. Nije loše započetak, bit će toga, bojim sejoš.Ne bih se iznenadio kad bismovrlo skoro nastavili treniranjeizbora. Z.O.

onome što se dogodilo. Ako bismo to mogli reći, jedna je stvar izrazitiosjećaj, ali djelo je ono što je važno. Postoje mnogi glumci na svjetskojpozornici koji igraju ulogu različitu od onoga što osjećaju. Tek kad onipočnu osjećati i kad budu djelovali iz cjeline sebe, onda će se prom-ijeniti. Oni mogu reći da vole Boga, a mogu reći i da imaju razumijevan-je, ali ako oni ne djeluju onako kako govore, onda je to ozbiljna pogreš-ka, jer to nije učinjeno u neznanju. To je isto kao kad se date drugomezbog toga što vjerujete da ćete primiti ono što ste dali – a ono što dajetenije zlato. […] Postoji samo jedan zakon savršenstva – nema nikakvihkomplikacija, to je vrlo jednostavan zakon: prema svakom i svakoj duši,prema svakoj životinji odnosite se onako kako biste voljeli da se oniodnose prema vama. Na taj način rastete do savršenstva. To je zlatnopravilo, pravilo Svemira.“ (Phyllis V. Schlemmer, Jedini planet izbora,„Andrijići“, Korčula, 1996, str. 225).Prema ovome je Antikristova misija nemoguća, mačji kašalj, ili moždakučji. Sjećam se kada je u ex-JNA došla naredba da starog i oronulogpsa vučjaka treba ubiti iz pištolja jer je „star“ i „samo jede hranu“, valjdajer nije mogao biti dobar tragač na granici i nije mogao poći u mirovinu.Onda nas ne treba začuditi kakav je masakr ta tzv. „narodna“ armijaučinila upravo narodu u RH i BiH.Pisac ovih redaka smatra da istinskog Antikrista predstavlja rimsko pravo.To pravo, taj skup pišaline pravnih normi i zakona, ne samo da nesprječava „veći kaos“, već ga znatno i umnaža. Možda bi netko zločestmogao dodati da je Rim izniknuo na sedam brežuljaka, ali nedostajemu onaj Venerin za „dim i pepeo“ koji je kao neimaginarni trag i bitnusuprotnost ostavio u ljudskoj povijesti. Zamislite zakonodavca koji donosionu poznatu normu („članak“) da su svi ljudi pred zakonom jednakiiako dobro zna da to nikad nisu bili niti će biti, te time pogoduje klasi/kasti u vladavini nad „jednakim“. Sadašnjost je u tom smislu samorelejna postaja umnažajućih nepravdi.„Pilat je bio poznat po svojoj ekstremnoj izopačenosti te potpunomodbacivanju židovskih zakona i tradicije, te jedva prikrivenoj averzijiprema židovskom narodu u cjelini. Tijekom svoje službe u Jeruzalemuzdušno je i bez suđenja poslao tisuće i tisuće Židova na križ pa sustanovnici Jeruzalema osjetili obavezu uputiti formalni prigovor rimskomcaru. […] Sam Rim treba kriviti za pogrešno upravljanje i uistinu pretjer-ano oporezivanje osiromašenog stanovništva. […] U svibnju 66. god-ine [rimski namjesnik] Flor je iznenada objavio da Židovi Rimu dugujuviše od stotinu tisuća denara neplaćena poreza. Praćen vojskom tjelo-hranitelja rimski je guverner umarširao u Hram i provalio u riznicu pl-jačkajući novac koji su Židovi ponudili kao dar Bogu. Izbili su neredi nakoje je Flor odgovorio slanjem tisuću rimskih vojnika na Gornji grad, suputom da slobodno ubijaju. Vojnici su ubijali žene i djecu. Provaljivalisu u domove i ubijali ljude u posteljama. […] Mladi je Agripa požurio uSveti Grad [Jeruzalem] u posljednjem pokušaju zaustavljanja rata.Stojeći na krovu kraljevske palače sa sestrom Berenikom, preklinjao jeŽidove da shvate ozbiljnost situacije. ‘Čemu prkositi Rimskom Carst-vu?’ upitao je. ‘Gdje je vojska, gdje je oružje na koje se oslanjate? Gdjeje flota kojom ćete pokoriti rimska mora? Gdje vam je riznica kojomćete pokriti trošak svojih ratova? Zar stvarno mislite da u rat idete sEgipćanima ili Arapima? Hoćete li zatvarati oči pred snagom rimskogimperija? Zar niste svjesni svojih slabosti? Jeste li bogatiji od Gala, jačiod Germana, inteligentniji od Grka, brojniji od svih naroda svijeta? Štovam to daje pouzdanje da možete prkositi Rimljanima?“ (Reza Aslan,Zelot, Život i vrijeme Isusa iz Nazareta, Profil, Zagreb, 2013, str. 69, 74-75).Stoga ne začuđuje da su u Rimskom Carstvu jedine dvije provincijekoje su imale posebne upravitelje/namjesnike (prokuratore umjesto pro-pretora) bile upravo rimske provincije Dalmacija i Judeja koje su senajviše bunile. Očitost da prije tzv. mira ili „pacifikacije“ carstva ili bilokoje države utemeljene na pljački i ubijanju slijedi „dolazak civilizacije“,pa i rimskog prava koje govori u prilog prvotno ratnih normi ponašanjai obnašanja korumpiranih dužnosti da bi te zamijenile mirnodopskenorme, propisi, moderni ustavi, govori u prilog suludosti takve ideje, akamoli provođenja u praksi zakona okrvavljenih temelja. Kuća srećene može biti izgrađena na temeljima (kuće) krvi i patnje jer će potonutiu „bespućima povijesne zbiljnosti“ povlačeći za sobom u ponor i takvu(ne)ozbiljnost. Priredio i ponešto kroatizirao:

Đivo Bašić

8 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

AKTUALNO

Probiti još jedna vrata na zidinama za rješenje gužviProbiti još jedna vrata na zidinama za rješenje gužviProbiti još jedna vrata na zidinama za rješenje gužviProbiti još jedna vrata na zidinama za rješenje gužviProbiti još jedna vrata na zidinama za rješenje gužviVelika je zabluda da više nema velikih gužvina Platou Pila i kod prolaza kroz Vrata od Pila- Vrata od Grada i obratno kao i u samomeGradu (19. i 20. svibnja bilo je 8000 odnosno10000 turista s Cruiser-a).Zato predlažem (ali kome?) konačno rješenjeprolaska domaće čeljadi, putnika-turista s cruis-er-a, izletnika i sveukupnih turista i gosta prekoplatoa Pila i kroz Vrata od Pila - Vrata od Grada uoba smjera i to za sva vremena posebno jekritično u glavnoj turističkoj sezoni uključujući iotvaranje Dubrovačkih ljetnih igara,10.srpnja, kaoi u vrijeme Feste sv.Vlaha i na dočecima novegodine - na Silvestrovo), a time bi otpali i neprak-tični i nakaradni stupići i konopčići. Ovo bi stalnotrebalo imati na pameti i često ponavljati i aktual-izirati, do konačnog rješenja. To je gorući prob-lem Dubrovnika prestižnog turističkog odredištahrvatskog,europskog i svjetskog turizma kojiepitet naš Grad i zaslužuje. A sada o glavnoj temi- nesmetanom prolasku kroz Vrata od Pila - krozVrata od Grada u Grad kao i iz Grada unutarZidina na plato Pila. Znamo što kroz sveukupnuturističku sezonu imamo, a imamo nesnošljivegužve, pravi pakao, stampedo, stvaran je tzv.čepova, krkljanaca,”gaženje ljudi poljudima”,”jahanje čovjeka na čovjeku”, nemo-gućnost normalnog disanja i udisanja svježegzraka - pravo gušenje, a vreba i opasnost za našešpage od „džeparoša“ posvuda u našemuGradu. Strašno! Ipak postoji realna mogućnostrješavanja i rješenja gužvi i sveg? što imamo uzto i to za sva vremena, ali se treba promučiti(Grad) i novca utrošiti kao i truda. Što bi, zapra-vo, trebalo učiniti? A trebalo bi probiti širokipothodnik i da bude sa zidićem kroz sredinu (lijevii desni prolaz) i to tu negdje od zgrade Turističkezajednice Grada, tj. zgrade “I” pa do u onaj des-ni parkić u Pilama - uz more.Od otvora možebitnog pothodnika išlo bi separkom (ispod Kavane”Dubravke”) uz ona dvavolta od mosta do Zidina gdje bi se u podnožjuistih morala probiti dovoljno široka vrata koja bi“IŠLA” u onaj kantun samostanskog prostoragdje se sada prodaju ulaznice za Zidine i eto naskod one dvije ukrasne ljute naranče, tj. ispredVelike Onofrieve fontane (1440.) - eto nas uGradu. Istim pothodnikom mogao bi dio maseići s Pila u Grad i vraćati se iz Grada. Naravno da

bi se prethodno trebalo dogovorit (Grad s Du-brovačkom biskupijom) pa taj dio kantuna samo-stana otkupiti ili dugoročno unajmiti. Drugi bi, alineobvezujući zahvat mogao biti: Probiti jedna užavrata u onome kantunu lijevo od glavnoga ulazana Zidine (Sv.Spas) s tim da bi se ta možebitnavratašca koristila samo za jedan smjer kretanja, ato je sa Straduna prema onome većem parku uPilama (kretanje ljudi usmjeravati strjelicama), azatim skalinima na plato Pila i dalje bijelim svije-tom. Time bi bio riješen ovaj gordijski čvorzavazda,ar ne? Što bi, pak, značio taj možebitnipothodnik? Dakle, svi bi iskrcani putnici iz Liber-tasovih autobusa, zatim korisnici taxi-a kao i mnogigradjani i gosti mogli tim pothodnikom sići predVeliku Onofrijevu fontanu i dalje nastaviti Gradombez da se koriste Vratima od Pila - Vratima odGrada. Ovaj pothodnik bi uvelike rasteretio Vrataod Pila i zavazda eliminirao ružne scene i neprak-tične-nakaradne stupiće i konopčiće te potpunoublažio nesnošljive gužve i maltretiranje turista iDubrovačke čeljadi. U dogledno vrijeme nitko nebi ni spominjao da su ovi zahvati bili učinjeni tadai tada, a ni povijesne starine time ne bi bilenarušene. Tko recimo danas spominje da je usjekiza grada s ona 3 volta – osigurače bio probijen1889. godine, da su vrata od Buže – na Tenisu ,amputiranjem donjeg dijela zidina otvorena 1908.godine. Porporela je izgrađena 1873. godine, aprobijena su i tzv. mala vrata kroz Zidine u bliziniakvarija pa je okupatorska Austrija u Gradskoj luciizgradili spojnu rivu s oba mula kao i kuću Po-morskog poglavarstva – Kapetaniju u kojoj je sadarestaurant „Poklisar“. Uz sve navedeno inenavedeno ta ista Austrija je podigla i onu stre-hu ispod koje je osakaćena i skoro”pokojna” rib-arnica, a veći dio je okupiran razvikanomHajdarhodžićevom “Lokandom”. Prije nekolikogodina isti gazda je “NASADIO” i tri ruglo -kapunare na onoj drugoj strani Peskarije - na Pontii nema nikakva izgleda da bi te nakarade moglebiti i uklonjene. Uz slanicu, uz Revelin Austrija jebila podigla stambenu kuću koja je srušena kra-jem šezdesetih godina prošlog stoljeća nakončega je podignuto novo stubište - ulaz na tvrđavuRevelin koji je do tada nije ni postojao – Revelin jebio sakat.Dakle, toliko je toga Austrija srušila i nešto nano-vo gradila, pa tko to danas i spominje - nitko.

Takodjer su kroz Gradske zidine pro-bijene još dvije buže - vratašca. Jed-na je, po svemu sudeći, probijenatijekom Drugoga Svjetskog rata, adrugu jedan od okrutnih okupatora iporobljivača bivše Dubrovačke Re-publike Francuska ili Austrija - dosadneutvrdjene godine. Dubrovčani jed-nu nazivaju velika, drugu mala, pagornja i donja buža - svejedno. Pa isam gospon Radeljak - Dikan ugra-dio je plastične otvore (i drugi su) nakupljenoj kući uz sam Stradun, pa tkoto više spominje - nitko. Inače, “dobrosmo zagazili” u 21 stoljeće, vrijeme jesvakojakih medjunarodnih mreža,svemoguće elektronike i svih novator-ija, pa – normalno - ne možemo biti unekoj tjeskobi i učmalosti i živjeti uprošlosti i od ostavština bivše Du-brovačke Republike koja je službenoprestala postojati odlukama Bečkogakongresa 1815. I eto, život ide dalje.I na kraju. I sama Vrata od Pila i Vrataod Ploča ne odgovaraju izvornim orig-inalnima niti 75 posto, pa tko to dan-as spominje - nitko itd. itd. Zaspomenuti je da je na stranicamacijenjenog Glasa Grada i ranije ovatema bila spominjana i ovaj problemistican i to nije loše da bi se ovaj prob-lem prolaska Pilama, kroz Gradskavrata i Gradom konačno riješio. Eto,moj puče Dubrovački. Dakle, rješav-anjem ovog problema nestalo bi nes-nošljive gužve i torture nad domaćimpučanstvom i našim gostima i svegaonog navedenog u ovome pisanomeuratku. Konačno. Sve ovo na znanjeGradskoj upravi i nedužnom du-brovačkom pučanstvu. I to će se jed-nom riješiti - bili živi pa vidjeli. Hvalalijepa na možebitnom uvrštenju.

Pero Hrdalo, DubrovnikP.S.Što se tiče Vlahušićevih „nekakvih bro-jača ljudi“ koji dnevno pristižu najo-bičnija je glupost. Nisu ljudi ovce dase poslije dogona iz paše broje, je likoja fali, je li je pojeo vuk. Glupost, dane može biti veća.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

ZELENI TELEFON

Brojni problemi u Donjem ČeluBrojni problemi u Donjem ČeluBrojni problemi u Donjem ČeluBrojni problemi u Donjem ČeluBrojni problemi u Donjem ČeluNa pozive nekoliko Kalamoteza iz Donjeg Čela na Zelenitelefon Eko Fon 453 850 kako imaju dosta i ekoloških prob-lema zaputili smo se prošli ponedjeljak popodne u našu,već četrdesetu eko patrolu ove godine. Odmah su nas podolasku mještani Donjeg Čela zasuli brojnim pitanjima i prob-lemima koji ih muče. Pokazali su nam razbijenu rivu kojatako stoji nepopravljena već više od mjesec dan a (istu jerazbio provom brod Premuda 5.5.2017.). Dok smo razgo-varali patrolirajući mjestom mogla se vidjeti i nafta i šporke-ca na početku rive uz luku na moru. „Svako malo imamoprobleme s kanalizacijom od hotela. Nedavno se pojavilavelika kafeno žuta mrlja od ispuštene kanalizacije od hotelai vila. U prošlu subotu se začepila kanalizacija i na kopnupoviše vila tako da nismo mogli ostati od smrada ovih dana,

a još vrućine“, žale nam se mještani Donjeg Čela. „I izletnički brodovi namzagađuju prilično. mjesto ponajviše more... ispuste neki nehotice naftu i začasnam je more pokriveno slojem nafte“. Neki mještani su nam se požalili naproblem zapuštenog parka na mjesnoj pjeskovitoj plaži iz kojeg ovih danaizlaze zmije bjelouške. Neki dan je upravo u neposrednoj blizini parka zmijaugrizla devetogodišnjeg dječaka!Sreća da je zmija neotrovna, ali ipak je to bio veliki šok i za dječaka i njegoviobitelj i cijelo mjesto koje je popularno turističko izletište i odredište! Još neko-liko komunalnih problema su nam iznijeli mještani Donjeg Čela a to su: bolesnepalme od palmine pipe koje nitko ne zbrinjava, zatim znatno sužena mjesnaplaža (hotel je previše uzeo a premalo ostavio za goste i mještane) te problemmjesnih pasa koji uriniraju i ostavljaju izmet po pješčanoj plaži gdje se djecakupaju, igraju ili valjaju. Dijelimo ogorčenost mještana Donjeg Čela na Kalam-oti i pitamo odgovorne iz Grada zašto ne rješavaju probleme, pogotovo sadana početku turističke sezone, a i s obzirom da veći dio problema nije od jučer!Donje Čelo je omiljena turistička destinacija brojnih turista i izletnika i treba sešto prije očistiti, urediti i konačno riješiti nagomilane ekološke i komunalneprobleme! Voditeljica Zelenog telefona Eko Fona: Jadranka Šimunović

9GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

10 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

VODSTVO GRADSKOG DRUŠTVA CRVENOG KRIŽA DUBROVNIK S GRADONAČELNIKOM

O kupnji vozila i projektu”Crveni križ u Gradu”O kupnji vozila i projektu”Crveni križ u Gradu”O kupnji vozila i projektu”Crveni križ u Gradu”O kupnji vozila i projektu”Crveni križ u Gradu”O kupnji vozila i projektu”Crveni križ u Gradu”Gradonačelnik Gra-da Dubrovnika MatoFranković održao jeu srijedu, 14.lipnja,sastanak s pred-stavnicima Grad-skog društva Cr-venog križa Du-brovnik, predsjedni-kom Vickom Mihal-jevićem i ravnatel-jem Živkovom Šim-unovićem.Razgovaralo se o fi-nancijskoj potporiGrad Dubrovnika zakupnju novog po-livalentnog vozila zapotrebe Crvenogkriža te nastavku provedbe projekta “Cr-veni križ u Gradu”.Predstavnici Gradskog društva Crvenogkriža Dubrovnik iznijeli su gradonačelnikuFrankoviću rezultate dosadašnje provedbeprograma “Crveni križ u Gradu”.Gradonačelnik Franković izrazio jezadovoljstvo postignutim rezultatima te jenajavio podršku Grada Dubrovniku u real-izaciji projekta i tijekom ovogodišnje se-zone.Podsjetimo, “Crveni križ u Gradu” projektje Gradskog društva Crvenog križa Du-brovnik koji se uz podršku Grada Dubrovni-ka provodio tijekom tri ljetna mjeseca 2016.

godine, a članovi Kluba mladih Du-brovačkog Crvenog križa svakodnevno sudežurali od 9 do 19 sati, s osnovnom med-icinskom opremom, na dvije lokacije naDubrovačkim zidinama, Sv. Ivanu i Minčeti,na dvije lokacije na Stradunu, ispred sv.Klare i Sponze, na dvije lokacije na Lokru-mu i na plažama Danče i Solitudo.Odjeveni u uniforme s vidljivom oznakomCrvenog križa, osim pružanja prve pomoćičlanovi Kluba mladih često su davali i infor-macije o Gradu i događanjima u njemu, asvim posjetiteljima dali su dodatan osjećajsigurnosti i brige za njihovo zdravstvenostanje.

UPRAVITELJ ZAKLADE „BLAGA DJELA“ KODGRADONAČELNIKA

O novom Upravnom vijećuO novom Upravnom vijećuO novom Upravnom vijećuO novom Upravnom vijećuO novom Upravnom vijećuzakladezakladezakladezakladezakladeO postupkuformiranja, od-nosno imeno-vanja novog Up-ravnog vijećazaklade Blagadjela, budući ječlanovima man-dat istekao2012., razgo-varali su u srijedu, 14.lipnja, gradonačelnik MatoFranković i zamjenica gradonačelnika zadužena zadruštvene djelatnosti Jelka Tepšić s upraviteljemzaklade „Blaga djela“ Nikolom Obuljenom.Razgovarali su i o elementima dosadašnje i budućesuradnje Grada i Zaklade, ali i o spremnosti Zak-lade za uključenje u realizaciju gradskog projektaizgradnje Doma umirovljenika u Gružu.

GRADONAČELNIK OTVORIO

Prvi memorijalni turnir “Đuro Miletić”Prvi memorijalni turnir “Đuro Miletić”Prvi memorijalni turnir “Đuro Miletić”Prvi memorijalni turnir “Đuro Miletić”Prvi memorijalni turnir “Đuro Miletić”

POVODOM OSVAJANJA GRAND PRIXTURNIRA U MEKSIKU

GradonačelnikGradonačelnikGradonačelnikGradonačelnikGradonačelnikFranković čestitao IvaniFranković čestitao IvaniFranković čestitao IvaniFranković čestitao IvaniFranković čestitao IvaniŠutalo i Željku ĐapićuŠutalo i Željku ĐapićuŠutalo i Željku ĐapićuŠutalo i Željku ĐapićuŠutalo i Željku ĐapićuGradonačelnikGrada Du-brovnika MatoFranković upu-tio je čestitkudubrovačkojjudašici IvaniŠutalo i njen-om treneruŽeljku Đapićupovodom os-vajanja GrandPrix turnira uMeksiku. Tekstčestitke preno-simo u cjelos-ti:Draga Ivana, poštovani treneru Đapić,Čast mi je i zadovoljstvo u ime Grada Du-brovnika i svoje osobno ime uputiti vamnajiskrenije čestitke povodom osvajanjaGrand Prix turnira u Meksiku. Pod budnimokom i uz pomoć, svoga profesora i tren-era, gospodina Đapića hrabrim i izvrsnimborbama dokazala si da se sav trud, upor-nost i odricanje isplatilo jer te još jednomodvelo na pobjedničko postolje. Tvoji us-pjesi mogu poslužiti kao primjer i motivaci-ja svim mladima ne samo u našem graduveć i šire. Želim vam i u budućnosti punosportskih uspjeha i osobnog zadovoljstva.S poštovanjem

Gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković

1. Memorijalni turnir u boćama „Đuro Miletić“ 2017.. otvorio je u četvrtak, 15.lipn-ja, gradonačelnik Mato Franković.Turnir je organiziran na boćarskim trenima u Rašici u znak sjećanja na preranopreminulog Linđovca Đura Miletića, koji je uz umjetnost, ples i pjesmu bio velikizaljubljenik u sport, posebno nogomet i boćanje.Gradonačelnik Franković se u svom uvodnom obraćanju prisjetio života ĐuraMiletića kojeg je i osobno dobro poznavao. „Čast mi je i zadovoljstvo što imampriliku otvoriti prvi međunarodni turnir u boćama koji nosi ime našega Đura. Sig-uran sam da nas on sad gleda i govori – Nastavite živjeti onako kako sam ja toradio, s puno duha, pjesme i veselja!“, rekao je između ostalog Franković.Đuro Miletić bio je član Folklornog Ansambla Linđo od svoje trinaeste godine.Njegov prerani odlazak u 33. godini života u svibnju prošle godine iznenadio jedubrovačku javnost i rastužio njegove brojne prijatelje i poznanike.Na turniru je gradonačelniku Frankoviću i Gradu Dubrovniku uručena zahvalnicaza pomoć u organizaciji.

11GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

12 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

U DUBROVNIKU

10. ISABS konferencija10. ISABS konferencija10. ISABS konferencija10. ISABS konferencija10. ISABS konferencijaNa ovogodišnjem 10. izdanjuISABS-ove konferencije sudjeluje60-ak predavača i 500 sudionika izviše od 40 država svijeta međukojima su i dobitnici Nobelovenagrade prof.dr. Heraldzun Hausen(University of Heildeberg), prof. dr.Ada Yonath (Weizmann Institute ofScience) i prof.dr. Robert Huber(Max Planck Institute ofBiochemistry)Predsjednica Republike Hrvatske, KolindaGrabar Kitarović otvorila je u ponedjeljak,19.lipnja, jedan od najznačajnijih svjetskihznanstvenih događaja iz područja biomed-icine – „The Tenth ISABS Conference onForensicand Anthropologic GeneticsandMayo Clinic Lecturesin Individualized Med-icine“. Na otvorenju su sudjelovali brojnivisoki uzvanici, između ostalih i ministrizdravlja i turizma Milan Kujundžić i GariCappelli, ministrica znanosti i obrazovan-ja Blaženka Divjak, gradonačelnik Du-brovnika Matko Franković, predsjednikVrhovnog suda Branko Hrvatin, predsjed-nik Rektorskog zbora Šimun Anđelinović idrugi.Ovogodišnje 10. izdanje ISABS-ove kon-ferencije održava se od 19.-24. lipnja 2017godine u Dubrovniku, a na njoj sudjeluje60-tak predavača i 500 sudionika iz višeod 40 država svijeta među kojima su i dobit-nici Nobelove nagrade prof.dr. Heraldzun

Hausen (University of Heildeberg), prof. dr.Ada Yonath (Weizmann Institute of Science)i prof.dr. Robert Huber (Max Planck Insti-tute of Biochemistry).Naime, tijekom 2017. godine Hrvatska jeveć bila domaćin dva iznimno važnameđunarodna događaja koji promovirajuzdravstveni turizam na globalnoj razini. Prvise odnosi na 7. HTI konferenciju (HealthTourism Industry) koja se održala u Rovin-ju. Tijekom konferencije, Europski Summitspojio je voditelje međunarodnih institucijai poslovnih udruženja, a njihovi zaključciimali su za cilj poboljšanje dijaloga s Eu-ropskim Parlamentom i poticanje integr-irane promocije Europe kao vodeće desti-nacije zdravstvenog turizma. Također,

vodeći europski portal InternationalMedical-TravelJournal (IMTJ), ove je godine nakonDubaija, Londona i Madrida održao sum-mit u Opatiji. Bio je to veliki B2B (Businessto business) događaj koji je okupio dionikemedicinskog turizma iz 33 zemlje diljem svi-jeta, ali i veliki događaj koji je potvrdio da jeHrvatska danas značajan dionik u medicin-skom turizmu.Skup je organiziran u suradnji s vodećomameričkom zdravstvenom institucijom:Mayo Clinic, te George Washinigton Univer-sity, Penn State University, University of NewHaven, Unfallkrankenhaus-Berlin, Regi-omed Hospitals i nizom hrvatskihzdravstvenih i znanstvenih institucija.

URED GRADONAČELNIKA

Vraća se Radio Dubrovnik uVraća se Radio Dubrovnik uVraća se Radio Dubrovnik uVraća se Radio Dubrovnik uVraća se Radio Dubrovnik uDubravku?Dubravku?Dubravku?Dubravku?Dubravku?U pratnji v.d. ravnatelja HRT centra Dubrovnik Hrvoja Španićai v.d. voditelja tehnike Pava Hrtice, gradonačelnik Mato Frank-ović obišao je u srijedu, 14.lipnja, Vilu Dubravku, dom RadioDubrovnika više od sedam desetljeća. Gradonačelnik je priobilasku vile, koja je već tri godine prazna i potpuno neisko-rištena, upoznat s inicijativom da se „Dubravka“ obnovi i staviu funkciju te da se HRT centar Dubrovnik ponovno smjesti uprostorije zdanja izgrađenog 1902. godine. „Radio Dubrovniknajstarija je radijska postaja na ovim prostorima i neodvojivije dio identiteta našeg grada, a povratak u prostorije iz kojihje program emitiran više od 70 godina, posve je razumljivkorak u pogledu tradicije i povijesnog kontinuiteta. Ukolikovodstvo HRT-a odluči u „Dubravku“ smjestiti i radio i televiz-iju, Grad će takvu inicijativu podržati“, kazao je gradonačelnik.Podsjetimo, napuštanjem vila Dubravka i Čingrija, HRT centar Dubrovnik prije tri godine preseljen je u iznajmljeni prostor u zgradi OTPbanke u Vukovarskoj ulici.

ZAMJENICA TEPŠIĆ NA RADNOM SASTANKUS MINISTRICOM OBULJEN KORŽINEK

O Državnom arhivuO Državnom arhivuO Državnom arhivuO Državnom arhivuO Državnom arhivuZamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić prim-ila je u petak, 16.lipnja, u službeni posjet min-istricu kulture Ninu Obuljen Koržinek tijekomkojega su održale prvi radni sastanak.Ministrica Obuljen Koržinek i zamjenicaTepšić razgovarale su o nizu tema, a najvišeo suradnji kroz institucije u kojima Grad i Min-

istarstvo dijele suvlasničke odnose, upravljačka pra-va ili zajedničke interese kao što je između osta-loga i Državni arhiv. Nakon održanog sastankazamjenica Tepšić i ministrica Obuljen Koržinekobišle su i Državni arhiv te održale sastanak sravnateljem arhiva Franom Čizmićem koji ih je in-formirao trenutačnoj situaciji u arhivu te prikupljan-ju arhivske građe, ali i o projektu obnove bivše vo-jarne u Gružu gdje bi se trebao preseliti Državniarhiv nakon obnove zgrade i stavljanja iste u funkci-ju.

13GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

14 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA SKUPŠTINEDUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

Predsjednica Skupštine Vilma KosovićPredsjednica Skupštine Vilma KosovićPredsjednica Skupštine Vilma KosovićPredsjednica Skupštine Vilma KosovićPredsjednica Skupštine Vilma Kosović

DAN DRŽAVNOSTI

Županija darovala zastaveŽupanija darovala zastaveŽupanija darovala zastaveŽupanija darovala zastaveŽupanija darovala zastaveS ciljem što dostojanstvenijeg obilježavanja najvećeg državnogblagdana, Dana državnosti Republike Hrvatske, Dubrovačko-neret-vanska županija je i ove godine darivala gradove i općine državnimzastavama, simbolima hrvatske državotvornosti. Svi gradovi iopćine Dubrovačko-neretvanske županije darovani su sa desetzastava Republike Hrvatske te sa po jednom zastavom Europskeunije i Dubrovačko-neretvanske županije. Ova već tradicionalnagesta sigurno će pridonijeti još boljem vizualnom identitetu pro-slave Dana državnosti.

DRUGO ISPITIVANJE KAKVOĆE MORA

Prošle sve županijske plažeProšle sve županijske plažeProšle sve županijske plažeProšle sve županijske plažeProšle sve županijske plažePrema Programu utvrđivanja kakvoće mora namorskim plažama naše županije za 2017. godinu,Zavod za javno zdravstvo DNŽ obavio je drugo re-dovno ispitivanje mora na 116 plaža u periodu od05. lipnja do 16. lipnja 2017. godine.

Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora zakupanje (Narodne novine broj 73/08). Od ukupno 116 plaža, more na 115 plažaocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće, dok je samo na plaži Hotela Park naotoku Korčuli more bilo dobre kakvoće.Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštiteokoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo DNŽ: www.izor.hr/kakvoca/ iwww.zzjzdnz.hr/. Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podata-ka odmah nakon završetka analize.

ŽUPAN NA KONFERENCIJI U ITALIJI

Gradovi i regije razvijaju teritorijalnuGradovi i regije razvijaju teritorijalnuGradovi i regije razvijaju teritorijalnuGradovi i regije razvijaju teritorijalnuGradovi i regije razvijaju teritorijalnutranseuropsku prometnu mrežutranseuropsku prometnu mrežutranseuropsku prometnu mrežutranseuropsku prometnu mrežutranseuropsku prometnu mrežu

Povezanost osnovne mreže prometne infrastrukture s transeurop-skim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važanpreduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EUU radu konferencije „Gradovi i regije razvijaju teritorijalnu tran-seuropsku prometnu mrežu“, koja se u organizaciji klupa EPP priEuropskom odboru regija održala u Brindisiju u Republici Italiji,sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić.Na konferenciji se razgovaralo o rješenjima za postizanje integr-irane prometne politike i njezinom doprinosu uspješnom gospo-darstvu EU-a kroz poticanje trgovine i gospodarskog rasta i osig-uranje milijuna radnih mjesta. Tema sastanka bili su primjeri izprakse koji govore o ciljanim javnim i privatnim ulaganjima uprometnu infrastrukturu i sustave koji mogu imati znatan izravan ineizravan učinak na zapošljavanje u doba kada je nezaposlenostu nekim državama članicama EU-a i dalje visoka. Traže se mo-gućnosti i sinergije između različitih instrumenata financiranja idoprinosa iz nadnacionalnih, nacionalnih, regionalnih i lokalnihizvora, zajedno s javno-privatnim partnerstvima. Naglašena jepotreba jačanja sposobnosti lokalnih i regionalnih vlasti da se služeinovativnim financijskim instrumentima kako bi se osigurala ula-ganja za ispunjavanje ciljeva politike.U Deklaraciji konferencije podržava se proširenje postojeće Tran-seuropske mreže prometnica dovršenjem baltičko-jadranskog ko-ridora, uključujući i proširenje na čitavom jadransko-jonskom obal-nom području do Brindisija s jedne strane, odnosno do južne Grčkes druge strane. Naglašeno je da projekti poput željezničke prugeza vlakove velikih brzina na talijanskoj obali Jadrana te autocestana jadransko-jonskoj istočnoj obali trebaju premostiti postojećiinfrastrukturni jaz u ovom području te pomoći u poboljšanju in-vesticija u mrežu cestovnih, pomorskih i zračnih veza između isto-ka i zapada.Povezanost osnovne mreže prometne infrastrukture s transeurop-skim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važanpreduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU. Stoga EU kon-tinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja član-ica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacio-nalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežuprometnica (Trans - European Network – Transport, TEN-T).

Predstojnik Ureda državneuprave u Dubrovačko- neret-vanskoj županiji Baldo Pušićotvorio je konstituirajućusjednicu Skupštine DNŽ unovom sazivu.Za predsjednicu Skupštineizabrana je Vilma Kosović,dok su za potpredsjednikeizabrani Irena Korda i PeroJerković. U Mandatni odborizabrani su Matko Radonićkao predsjednik te VlahoIvaniš i Maro Kojan kao čl-anovi, a za predsjednika Ko-misije za izbor i imenovanjaizabran je Teo Andrić.Vijećnici Županijske skupštinesu:

21. VLAHO OREPIĆ22. MARO KRISTIĆ23. MARO KOJAN24. NINO ŠEŠELJ25. LEONARDO KLEŠKOVIĆ26. LJUBO KUNJAŠIĆ27. PERO JERKOVIĆ28. IVANA VOLAREVIĆ29. MARKO MUJAN30. MARIJA KOVAČSDP31. DAVOR PENIĆ32. KRISTINA ĆURČIJA33. NADA IVANKOVIĆ34. IVO ŽUVELA35. FANI FAVRO BUKVIĆ36. KREŠIMIR KURANHNS-HSS37. ŽELJKO BARTULOVIĆ38. STIPO GABRIĆ39. MARINA VUČKOVIĆ MATIĆDDS40. VILMA KOSOVIĆ41. MARKO VIDOVIĆ

HDZ1. NIKŠA SENTIĆ2. ANTE ŠEPAROVIĆ3. ANTE DAMIĆ4. DAVOR MIHALJEVIĆ5. IVAN MARGARETIĆ6. MIHOVIL DRUŽIJANIĆ7. IRENA KORDA8. MATKO RADONIĆ9. MARINKO PAŽIN10. TEO ANDRIĆ11. VLAHO IVANIŠ12. ZLATKO MUSTAPIĆ13. ALAN FARAC14. GORDANA MUSTAPIĆ15. TOMISLAV BATUR16. ANA PRUSAC17. NEDJELKO LIPANOVIĆ18. MARIJANA MARLAIS19. TINO ŽUVELA

MOST – KLGB SJG20. NIKOLA GRMOJA

15GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

DUNEA JEDAN OD PARTNERA

O korčulanskom maslinovom ulju pišu blogeriO korčulanskom maslinovom ulju pišu blogeriO korčulanskom maslinovom ulju pišu blogeriO korčulanskom maslinovom ulju pišu blogeriO korčulanskom maslinovom ulju pišu blogeriNa otoku Korčuli su u sklopuWellOLive projekta boravili bloger-ica i snimatelj iz Italije koji su obiš-li cijeli otok te, u svrhu promocije,u suradnji s lokalnom turističkomzajednicom snimali lokalneposebnosti.Domaćini trodnevnog posjeta bilisu turističke zajednice Grada Ko-rčule, Hana Turudić, TZ Lum-barde Ante Šestanović, TZSmokvica Tonko Pecotić, TZ Bla-ta Maja Šeparović te TZ Vele LukeDorjan Dragojević, koji su svaki zasvoju općinu prezentirali kulturnui prirodnu baštinu, manifestacijecijeloga otoka te su posebnopredstavili tradicionalna jelaspremljena s maslinovim uljem,kao i proizvodnju maslinova ulja injegovu prezentaciju u turističkesvrhe. Između ostalog obišli suMuzej Marka Pola, Katedralu i

Gradski muzej Korčule, Smokvicu, Blato, VeluLuku, Velu spilju i Proizd Resort. Obišli su i neko-liko proizvođača maslinovog ulja, vina i drugih

domaćih proizvoda te su imbila priređena dva cookingshowa. Snimljeni video mater-ijal, nastao u sklopu BloggerExperience Croatia na Korču-li, biti će objavljen na turis-tičkim web stranicama part-nera na projektu kao i na plat-formi “Crossing Routs - Blog-ging Europe” - Europskog In-stituta za kulturne rute, što ćepridonijeti turističkoj promocijicijelog otoka Korčule. EU pro-jekt ‘’WELL-O-LIVE – Europ-skim putovima maslina doopuštanja i zdravlja’’ usmjer-en je na razvoj održivog tran-snacionalnog proizvoda rural-nog turizma. Provodi se krozCOSME program Europskeunije, nositelj je talijanskaOpćina Brindisi, a DUNEA jejedan od europskih partnera.

ČESTITAMO DAN DRŽAVNOSTI SVIM STANOVNICIMA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

POČETAK RADA HITNE HELIKOPTERSKE MEDICINSKE SLUŽBE U DNŽ

Pokazna vježba zbrinjavanjaPokazna vježba zbrinjavanjaPokazna vježba zbrinjavanjaPokazna vježba zbrinjavanjaPokazna vježba zbrinjavanjaozlijeđene osobeozlijeđene osobeozlijeđene osobeozlijeđene osobeozlijeđene osobePovodom početka rada hitne helikopterske medicinske službe uDubrovačko-neretvanskoj županiji, pokazna vježba zbrinjavanjaozlijeđene osobe pristupom iz helikoptera održala se, 18.lipnja,na helikodromu Opće bolnice Dubrovnik.Vježba se provodila helikopterom Ministarstva unutarnjih poslovau suradnji s timom hitne medicinske službe, sastavljenim od djelat-nika županijskih zavoda za hitnu medicinu. Događaju su prisus-tvovati ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med.,predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, ravnateljica Hrvatskogzavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med.te predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije.Hitna helikopterska medicinska služba u Dubrovačko-neretvan-skoj županiji uspostavljena je Sporazumom između Ministarstvaunutarnjih poslova, Ministarstva zdravstva i Dubrovačko-neretvan-ske županije u svibnju 2017. godine, nakon uspješno provede-nog pilot projekta u ljetnoj sezoni 2016. godine. Sporazum o surad-nji obuhvaća prijevoz životno ugroženih, ozlijeđenih ili oboljelihosoba na području Dubrovačko-neretvanske županije, u razdobl-ju od 12. lipnja do 1. listopada 2017. godine, čime je omogućenopravovremeno pružanje hitne helikopterske medicinske skrbi svim

hitnim pacijentima na udaljenim otočkim i cestovno nedostupnimpodručjima za vrijeme ljetne turističke sezone. Uspostavom hitnehelikopterske medicinske službe napravljen je veliki iskorak za sig-urnost i očuvanje zdravlja svih građana i gostiju Dubrovačko-neret-vanske županije. Foto: Martin Šeperić

16 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

GLAS PLOČAGLAS PLOČAGLAS PLOČAGLAS PLOČAGLAS PLOČA

ODRŽANA KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA

Niko Orepić izabran za predsjednikaNiko Orepić izabran za predsjednikaNiko Orepić izabran za predsjednikaNiko Orepić izabran za predsjednikaNiko Orepić izabran za predsjednikaNa j konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Grada Ploča, održanoj19.lipnja, Niko Orepić (kandidat liste birača) izabran je za predsjed-nika Gradskog vijeća, na prijedlog 9 vijećnika pozicije. Za zamjeni-ke su izabrani Zdenko Mateljak i Ante Vuković. Izabrani vijećnici su:Krešimir Vejić, Krešimir Šunjić, Jurica Šunjić, Marjan Scipioni, Ivan

STRELIČARSKI KLUB „SAGITTA LIBERA“ IZ DUBROVNIKA

Lidija Buljan, Ivica Buljan i AnteLidija Buljan, Ivica Buljan i AnteLidija Buljan, Ivica Buljan i AnteLidija Buljan, Ivica Buljan i AnteLidija Buljan, Ivica Buljan i AnteBeader ubuduće s DubrovčanimaBeader ubuduće s DubrovčanimaBeader ubuduće s DubrovčanimaBeader ubuduće s DubrovčanimaBeader ubuduće s DubrovčanimaTijekom mjesecalipnja pločanskistreličari Lidija Bul-jan, Ivica Buljan iAnte Beader učlani-li su se u streličarskiklub „SAGITTA LIB-ERA“ iz Dubrovnikate će tako branitiboje jedinog streli-čarskog kluba iz du-brovačko-neretvan-ske županije, nadajući se zajedno s predsjednikom klubagosp. Vlahom Kisićem da će ovo biti dobar poticaj za raz-voj streličarstva na jugu Hrvatske.Dana 18. lipnja u Kutini, u organizaciji streličarskog kluba„KOROS“ iz Kutine, održan je WA720 otvoreni turnir nakojem su nastupili natjecatelji iz Hrvatske i BiH, a koje pri-gode je naš streličar Ante Beader u kategoriji goli luk, se-niori, uspio osvojiti 3 mjesto te potvrditi kvalitete koje jepokazao u ranijim natjecanjima te nakon dugih godina uDubrovnik donijeti medalju iz ovog plemenitog sporta.

Ploce.com.hr

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE PLOČE

Završni koncert Glazbenog odjelaZavršni koncert Glazbenog odjelaZavršni koncert Glazbenog odjelaZavršni koncert Glazbenog odjelaZavršni koncert Glazbenog odjelaOŠ Vladimir NazorOŠ Vladimir NazorOŠ Vladimir NazorOŠ Vladimir NazorOŠ Vladimir Nazor

U prekrasnom am-bijentu ispred fon-tane Pučkog otvo-renog učilišta uPločama, 20.lipnja,je održan Završnikoncert Glazbenogodjela Osnovneškole Vladimir Na-zor Ploče. Predponosnim roditelji-ma i prijateljima,naši mali i mladi vir-tuozi su pokazalisvoje zavidno um-ijeće i glazbeni tal-ent. Nastupilo je 15polaznika pločanske glazbene škole pod budnim okom profesora IveBabića, Iride Oršulić i Jasne Krilić. Nazočne je pozdravio i dogradonačelnikPloča Zoran Majstrović. Svi koju su bili mogli su uživati u djelima Bacha,Mozarta, Schumanna, Clementija.. u zaista odličnom glazbenom ambijen-tu ispred Pučkog otvorenog učilišta i uvjeriti se u talent naših mladih sug-rađana. Ploce.com.hr

OPREZ:

Lubenicama i dinjama prijeteLubenicama i dinjama prijeteLubenicama i dinjama prijeteLubenicama i dinjama prijeteLubenicama i dinjama prijetepauk, sovica, grinje i ušipauk, sovica, grinje i ušipauk, sovica, grinje i ušipauk, sovica, grinje i ušipauk, sovica, grinje i uši

Obilaskom nasada lubenica i dinja na otvorenim pov-ršinama, zamijećen je rast populacije crvenog pauka,koprivine grinje i lisnih uši.Za suzbijanje koprivine grinje i crvenog voćnog paukadozvoljeni su akaricidi: Kraft 18 EC, Vertimec 018EC,Zoom 11SC.Za suzbijanje lisnih uši na lubenici i dinji dozvolu ima-ju: Calypso SC 480, Teppeki 500 WG, Mospilan 20 SP(dinja).Zbog male prostorne izolacije između različitih kulturauputno je obratiti pozornost na stupanj zaraženosti bil-jnog materijala (zamijećena je jaka populacija paukana grahu) i po potrebi tretirati populacije pauka i tripsa

kako bi se uništile prije iznošenja bil-jne mase iz plastenika. Tom mjeromonemogućuje se širenje populacijeovih štetnika na susjedne kulture.Uočena je i pojava sovice(Spodoptera sp) na lubenicama, kojemogu izazvati jako veliku štetu na korilubenice, te je uputno čim se uočeprve gusjenice, a prije ubušavanja uplod napraviti tretiranje dopuštenimpreparatima uz dodatak okvašivača.Dozvoljeni insekticidi za sovice nalubenici i dinji: Affirm, Neemazal-T/S,Rotor super, Decis 100 EC, Cythrinmax. Preventivnu zaštititu od uzročni-ka pepelnice (Erysiphe spp.) truležistabljike (Didimella spp) i plamenjače(Pseudoperonospora cubensis) mo-

guće je napraviti s jednim od pripra-vaka: Quadris ili Ortiva (dozvola nadinji).Zaštitu od pepelnice gdje ima vidljivihsimptoma napraviti s pripravcimaDomark 40 ME i Nativo 75 WG.Za zaštitu od plamenjače (Pseudop-eronospora spp) i crne pjegavosti (Al-ternaria spp) moguće je napravitipripravkom Acrobat MZ WG, Revus(dinja) ili Equation Pro.Tretirati u večernjim ili jutarnjim sati-ma. Preporučene pripravke koristiti pouputi proizvođača, vodeći računa okarenci, a ambalažu zbrinjavati kakonalaže pravilnik.Zoran Kajić, dipl. ing. agr. PSS, DNŽmaslina.slobodnadalmacija.hr

Kušurin, Ante Vuković,Tatjana Pavić, DaliborŽderić, Zdenko Mateljak,Niko Orepić, Ivan Kara-matić, Severin Krželj, Jo-sip Ostojić, Alena To-mašević Žderić, JelenaMedak, Milenko Karić,Siniša Marinović.Dnevni red sjednici sesastojao od 4 točke gdjesu na početku izabrani članovi Mandatnog odbora (predsjedni-ca Alena Tomašević-Žderić, članovi Severin Krželj i Ivan Kušu-rin) i Odbora za izbor i imenovanje (predsjednik Josip Ostojić,članovi Siniša Marinović i Marjan Scipioni).Sjednicu vijeća je otvorio Izvor Škubonja, pročelnik Jedinstvenogupravnog odjela Grada Ploča, a do izbora Nike Orepića sjed-nicu je vodio i Krešimir Vejić kao prvi s liste koja je osvojila na-jviše glasova na izborima. Niko Orepić se zahvalio svim vijećnici-ma i pozvao ih na široku suradnju u smislu što boljeg rada iunaprjeđenja kvalitete života svih građana s područja Grada.

17GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

ANTE ERAK: POVODOM ANTIFAŠISTIČKOG USTANKA 22. LIPNJA 1941.

Pločani su dali veliki obol slobodiPločani su dali veliki obol slobodiPločani su dali veliki obol slobodiPločani su dali veliki obol slobodiPločani su dali veliki obol slobodiNa kamenim blokovima urezana su imena stradalnika, posebnoza partizanske borce koji su s puškom u ruci vodili ratne operacije,a posebno za žrtve fašističkog terora. Partizana je poginulo 320,a žrtava terora 375 što ukupno iznosi 695 smrtno stradalih žiteljaovog kraja, uglavnom Hrvata katolika

Stanovništvo pločanskog područjapružalo je jaki oružani otpor talijan-skim i njemačkim fašistima, koji su već17. travnja 1941. godine okupiralineretvansku dolinu. Naročito su seisticali BAĆINA, GRADAC, PLINA,BRISTA i PASIČINA, sela koja su raz-bacana po vrletima Biokova i koja suudaljena od ceste, željeznice i tokarijeke Neretve. Okolni putni pravci bilisu pod kontrolom okupatorskevojske. To su sela čije stanovništvouglavnom nije prihvaćalo NDH –Ustaše i njihove zakone po kojima suu suradnji s okupatorom pljačkali iubijali vlastiti narod. Prepustili su Ital-iji Rimskim ugovorima Dalmaciju iotoke.Na područjima ovih sela formirane suprve ratne postrojbe: PRVA JUŽNO-DALMATINSKA ČETA od Baćinaca iGračana, u Baćini početkom1942.god., odnosno, PRVA NERET-VANSKA ČETA, koju u plinskim brdi-ma osnovaše mladi Metkovčani, Kul-jani, Kominjani i drugi donjoneretvani.Napustivši svoja prva skrovišta dana23. travnja 1942. veća grupa otišla jeu partizane preko Kule-Norinske,Bagalovića i Desana. Bili su to prvipartizani, pripadnici PRVE NERET-VANSKE ČETE.Okupatori su u suradnji, ponekad sustašama, a ponekad s četnicima, od-lazili u biokovska, ali i druga planins-ka sela na području Neretve, kako biih očistili od partizana, a u stvari suodlazili da bi pljačkali i ubijali golorukinarod, uglavnom starce, žene i djecu.Partizani su vodili gerilski rat. Vršili suatentate i diverzije, napadali su izzasjede i povlačili se s plijenom u ile-galu.Partizanski način ratovanja, privukaoje velike mase seljaka i ribara, koji sunapuštali svoje domove i odlazili upartizanske postrojbe. Te nove pos-trojbe upućivane su na druga područ-ja. Tako su Dalmatinci, a time i Neret-vani sudjelovali u bitkama na Neretvii Sutjesci te ostalim bitkama koje suvođene širom Hrvatske i ostalih jugo-slavenskih Republika.Cijelo vrijeme rata okupatori su pl-jačkali, palili i razarali sela, činili geno-cid, tj. masovna i pojedinačna ubijan-ja, vješanja, silovanja i razna druganedjela. Ljude su odvodili u logoresmrti na području NDH ili na područ-ju fašističke Italije odnosno nacističke

Njemačke. Dio stanovništva(žene,djeca i starci), našao je spas uizbjegličkom logoru u Ell Shatu naSinaju u Africi. Tajna ukrcajna luka zaprevoz izbjeglica bila je baćinska luči-ca TANKA PUNTA.Po završetku II. svjetskog rata izvršenje popis o stradanjima stanovništvaovog kraja, a 1975. SUBNOR je uzpomoć novoosnovane Općine Pločedao izgraditi spomen obilježje kao ipark s fontanom nazvavši gaPARKOM REVOLUCIJE.Na kamenim blokovima urezana suimena stradalnika, posebno za parti-zanske borce koji su s puškom u rucivodili ratne operacije, a posebno zažrtve fašističkog terora. Partizana jepoginulo 320, a žrtava terora 375 štoukupno iznosi 695 smrtno stradalihžitelja ovog kraja, uglavnom Hrvatakatolika.U parku su na posebnim stupovimabile izložene biste neretvanskih nar-odnih heroja. Nekoliko takvih bista jeuklonjeno, kako ne bi doživjeli sud-binu spomenika Stjepana Filipovićau Opuzenu, spomenika Gojka Uj-durovića i Jakova Tomaševića uPločama, spomenika Živku Matiću iBartuli Grli u Dubokoj, gdje su ubijeniod strane četnika i talijanskih vojnikate drugih spomen obilježja koja suoštećena ili potpuno uništena.Pločanski ogranak HDZ osnovan jeprvi u RH 18. listopada 1989. Znača-jnu ulogu u osnivanju i vođenjupločanskog HDZ-a, naročito poslijeodlaska Velibora Kikerca, bio je ploča-nin gosp. VEDRAN SRŠEN, koji jenastavio obnašati dužnost predsjed-nika pločanskog HDZ-a, negdje dopolovine 1992. Bio je saborski zastup-nik u mandatu 1992. do 1995. pričemu je za razliku od mnogih drugihPločana, uvijek držao do dignitetasvojih Ploča i pločanskih građana.Odbor HDZ-a Ploča o miniranju po-prsja hrvatskih partizana osudio je tajbarbarski čin, u Slobodnoj Dalmacijiod 24. srpnja 1991. godine pod naslo-vom „mine protiv Hrvatske“. Na žalost,devastacija partizanskih spomenika ispomen obilježja u RH nastavlja se idalje, a ustaška obilježja se ističu iveličaju iako su Ustavom i drugimzakonima RH zabranjeni.U Pločama mjeseca lipnja 2017.Ante Erak

Ploce.com.hr

8. BASKET “TEMPERA” KUP

Počele prijavePočele prijavePočele prijavePočele prijavePočele prijavePočele su prijave za 8. basket “Tempera” kup koji ćese održati 1. srpnja na SC Močvara. Uz natjecanje ubasketu natjecatelji će se moći natjecati u tricama i šuti-ranju s centra. Očekuju se ekipe iz cijele doline Neretve,s makarskog primorja te iz Hercegovine. Prijaviti semože porukom na Facebook stranicu ili na 098 9834385 i 091 723 9242. Za najbolje organizatori priprema-ju lijepe nagrade, o čemu ćemo vas uskoro obavijesti-ti. Skupite svoju ekipu i slobodno prijavite, na turnirunema kotizacije. Ploce.com.hr

FIZIČKIM I PRAVNIM OSOBAMA NA KOJE SE ODNOSEODLUKE O DAVANJU U ZAKUP BEZ JAVNOG POZIVANA KOJE JE MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE DALOSUGLASNOST

ObavijestObavijestObavijestObavijestObavijestU Narodnim novinama br. 53 od 7. lipnja 2017. objav-ljen je Naputak ministra poljoprivrede za postupanje uprimjeni odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o poljo-privrednom zemljištu - »Narodne novine«, broj 39/13 i48/15 ( u daljnjem tekstu: Naputak).Naputkom se propisuje postupanje Agencije za poljo-privredno zemljište i jedinica lokalne samouprave uprimjeni odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o poljo-privrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 39/13 i48/15, u daljnjem tekstu: Zakon) koja je prestala važiti31. svibnja 2015.Naputak je stupio na snagu 15. lipnja 2017.Slijedom navedenog, pozivaju se fizičke i pravne os-obe na koje se odnose Odluke o davanju u zakup bezjavnog poziva na koje je Ministarstvo poljoprivrede dalosuglasnost, da u roku od 30 dana, odnosno u razdobl-ju od 16. lipnja 2017. do 16. srpnja 2017. podnesuAgenciji za poljoprivredno zemljište, Zagreb, Ulica gra-da Vukovara 78., zahtjev za sklapanje ugovora o privre-menom korištenju sukladno članku 48. stavku 1. Za-kona i Naputku.Podnositelji zahtjeva obvezni su uz zahtjev za sklapanjeugovora priložiti potvrdu o mirnom posjedu poljo-privrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatskekoju izdaje jedinica lokalne samouprave na čijem sepodručju to poljoprivredno zemljište nalazi.Podsjećamo kako je Izmjenama i dopunama Zakonao poljoprivrednom zemljištu iz 2015. propisano da sedržavno poljoprivredno zemljište može dati u zakupbez javnog poziva, na rok od 10 godina, pravnim i fiz-ičkim osobama koje se bave stočarstvom pod uvje-tom da nemaju, a zakupom bi dobile minimalnu pov-ršinu poljoprivrednog zemljišta propisanu prema bro-ju uvjetnih grla. Poljoprivrednici koji se bavestočarstvom dobili su 2015. odluke o dodjeli zakupa,ali nisu potpisali ugovore. Dobivanje ugovora o privre-menom korištenju omogućeno je ovim Naputkom zasve korisnike koji udovoljavaju propisane uvjete.

18 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

Studenti s američkog DePaul Sveučilištaboravili na Odjelu za komunikologiju

Studenti DePaul Sveučilišta (College ofLiberal Arts and Social Sciences, Depart-ment of Political Science), Chicago, SAD,i njihov profesor dr. sc. Richard Farkas,eminentni američki politolog, boravili su naOdjelu za komunikologiju Sveučilišta u Du-brovniku od 14. do 21. lipnja 2017.U radnom dijelu programa, američki su stu-denti prezentirali svoj rad na edukativnoj ap-likaciji na kojoj, u suradnji s dubrovačkimstudentima i s prof. dr. sc. Perom Mal-dinijem, rade već više od godine dana. Du-brovački studenti testirali su alfa verziju i dalisvoje primjedbe i savjete. Inače, aplikacijaje koncipirana kao simulacija političkogprocesa i političkog odlučivanja u realnimuvjetima demokratskoga političkog susta-va. Namijenjena je, prije svega, srednjošk-olcima koji na taj način mogu učiti o poli-tičkoj zbilji i političkom djelovanju udemokraciji te razumijevanju i prihvaćanjudemokratskih vrijednosti. Rad na aplikacijipotrajat će još nekoliko mjeseci, a planirase učiniti dostupnom i američkim i hrvatskimsrednjoškolcima tijekom obrazovnog sus-tava. Američkim studentima organiziran jei popratni program, od razgledanja kulturnihznamenitosti Grada do izleta u okolicu Du-brovnika. Američki studenti i njihovi du-brovački kolege, na poziv gradonačelnikaMata Frankovića, posjetili su i gradsku up-ravu, gdje im je dobrodošlicu izrazio pred-sjednik Gradskog vijeća mr. sc. MarkoPotrebica, naglasivši važnost ovakvesuradnje te iskazavši potporu Grada ak-tivnostima Sveučilišta.Inače, suradnja dvaju sveučilišta traje većviše godina, i to na dva već dovršena pro-jekta te na ovom trećem, koji je upravo utijeku. Prvi projekt Promoting and Supporting Civic and Politi-cal Education (2012. - 2013.) obuhvatio je suradnju dvaju insti-tucija na planu promidžbe građanskog odgoja u kurikulumimahrvatskih visokoškolskih institucija. Program je uključio više sas-tanaka i razgovora s pojedinim hrvatskim profesorima koji se bavepredmetnom tematikom i potom studijski boravak u SAD-u dvajuhrvatskih nastavnika u okviru Programme of Comparative Politics,dio kojega je projekt Promoting Civic and Political Education inCroatia. Drugi je bio projekt Global Learning Experience: De-bate on Democracy – Political Participation and Political Com-petence (2014. - 2016.), realiziran u dvije faze koje obuhvaćajupripremu i provedbu istraživanja političke kompetencije i političkeparticipacije u hrvatskom i američkom društvu u komparativnojperspektivi te organizaciju više tematskih debata temeljenih narezultatima istraživanja. Ovaj projekt uključio je i studente obajuinstitucija koji su sudjelovali u nizu zajedničkih debata (vođenihtelekonferencijskom vezom), studijski boravak u SAD-u (skupine

studenata i jednog profesora), sudjelovanje u dijelu nastave naDepartment of Political Science, jedno pozvano predavanje irazmjenu iskustava u izvedbi nastave politoloških kolegija.Treći projekt, HI-Civics Project – “Zoon politicon” Applicationzapočet je prošle godine s nekoliko telekonferencijskih debatadviju skupina studenata i voditelja projekta prof. dr. sc. RichardaP. Farkasa i prof. dr. sc. Pera Maldinija, poradi nastavka surad-nje, i to primarno na izradbi spomenute edukativne aplikacije upodručju građanskog (političkog) obrazovanja mladih srednjošk-olaca. Projekt će se nastaviti studijskim boravkom dubrovačkihstudenata na DePaul University Chicago, te realizacijom i disemi-nacijom aplikacije, a dodatno će se proširiti kroz odlaznu i dola-znu mobilnost nastavnika i studenata dvaju partnerskih institucijau okviru Erasmus+ programa mobilnosti, i to već od početkaslijedeće akademske godine, kada se, između ostaloga, očekujei jednosemestralni boravak četvero američkih studenata na Sveučil-ištu u Dubrovniku.

19GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

UMJETNIČKA ŠKOLA LUKE SORKOČEVIĆA

Izložba radova učenikaIzložba radova učenikaIzložba radova učenikaIzložba radova učenikaIzložba radova učenikaU srijedu, 14.6., u prostorima Slikarskogodjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića,slavili smo kraj školske godine uz godišnjuizložbu radova učenika trećeg i prvog razre-da i prigodni program.Izlagali su:3. razred: Matea Cvjetković, Laura Divković,Glorija Duždević, Franjo Gadžić, AnamarijaKasalo, Doris Miladin, Petrunjela Perković,Lidija Tomašković i Antonela Vlašić.

1. razred: Carolina Barbarić, Ena Barčić, Maro Dolenec, Marie Jeanne Jukić, Gita Jurjević, Nina Kasavica, Laura Martinović, DariaMorović, Đina Radulj, Kristiana Sain, Jelica Šabadin, Laura Žuro.Mentori: Ivana Selmani, prof. (1. razred) i Davor Lucianović, prof. (1. i 3. razred).

20 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

UGD I UDRUGA SVE OSTALO JE GLAZBA

Slike s izložbeSlike s izložbeSlike s izložbeSlike s izložbeSlike s izložbeUmjetnička galerija Dubrovnik i udruga Sveostalo je glazba nastavljaju uspješnu surad-nju u sklopu projekta Kulturnog turizma.Riječ je o novom, kreativnom programuudruge Sve ostalo je glazba nazvanom„Slike s izložbe“ koji je nadahnut likovnimstvaralaštvom. Glazbene matineje „Slike sizložbe“ izvodit će se srijedom i subotomod lipnja do rujna, a u lipnju će se održatičak tri puta, prva je u srijedu, 21. lipnja,potom 24. lipnja te 28. lipnja i to uvijek upodne u Galeriji Dulčić Masle Pulitika. Nas-tupat će komorni sastav Sve ostalo je glaz-ba pod umjetničkim vodstvom pijanisticeIvane Jelače, a trajanje programa je 45minuta.

NARODNA KNJIŽNJICA GRAD

Volite sebeVolite sebeVolite sebeVolite sebeVolite sebePredavanje pod nazivom “Vo-lite sebe - iscijelite svoj život”dubrovačkoj publici održala je

licencirana HYL trenerica Lidija Banai u petak, 16. lipn-ja, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Tematsko pre-davanje bilo je vezano uz filozofiju svjetski poznate spi-sateljice i učiteljice Louise L. Hay, koja smatra da jenajvažnija stvar zbog koje smo rođeni naučiti voljetisebe. U svom izlaganju Banai je također naglasila kako

je ljubav premasebi najvažnijaljubav u našemživotu. „Nitkonas ne uči davolimo sebe, učenas da budemoposlušni, a ust-vari ovaj svijet bibio puno ljepšida nas uče dabudemo sretni ida volimo sebe.(...) mi nismopromatrači, mismo kreatori,znači svi mi ima-mo u sebi taj tal-ent“ zaključila jeBanai.

Ana Pendo

DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR

DSO, Sinkovsky i Limić zatvorili ciklus Orlando FuriosoDSO, Sinkovsky i Limić zatvorili ciklus Orlando FuriosoDSO, Sinkovsky i Limić zatvorili ciklus Orlando FuriosoDSO, Sinkovsky i Limić zatvorili ciklus Orlando FuriosoDSO, Sinkovsky i Limić zatvorili ciklus Orlando Furioso

Ciklus barokne glazbe Orlando Furioso kojise u gradu održavao od 6. lipnja u orga-nizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra,završio je, 16.lipnja, koncertom u atrijuKneževa dvora.Orkestrom je ravnao glazbeni direktor cik-lusa, ruski virtuoz violine, kontratenor i diri-gentDmitry Sinkovsky, dok je kao solist nas-tupio hrvatski pijanist Marin Limić.Publika je imala priliku čuti Simfoniju u gmolu skladatelja barokne glazbe J.S.Bacha, ali i Mozartovu Simfoniju br. 40 u gmolu. Solist Marin Limić je nastupio uBeethovenovojSimfoniji br. 40 u g

molu.Prepuno gledalište Kneževa dvoravelikim je pljeskom i povicima “bravo” ispra-tila dirigenta, solista i orkestar.Ciklus Orlando Furioso trajao je dva tjedna,a gradu je donio novo glazbeno događan-je posvećeno baroku. U atriju Umjetničkegalerije Dubrovnik izvedena su Četiri godiš-nja doba Antonija Vivaldija te opera Didonai Enej Henryja Purcella. U utorak je u Dvoruodržan koncert Trio Sonatas s DmitryjemSinkovskim, Elenom Davidovom i MihaelomČuljak, a koncert, 16.lipnja, bio je završnicaciklusa koji se održavao po prvi put.

Renata Roman

FESTIVAL SENTIMENTO

Tri tenora za krajTri tenora za krajTri tenora za krajTri tenora za krajTri tenora za kraj

Završni koncert festivala Sentimento održaose povodom svjetskog dana glazbe, 20. lip-nja, u Kneževom dvoru kada su tri renom-irana tenora izvela neke od najljepših can-zona, evergreena i arija u pratnji Du-brovačkog simfonijskog orkestra.Tenori Max Hozić, Saša Jakelić i domaćinfestivala Stijepo Gleđ Markos dobitnici suuglednih glazbenih nacionalnih i međun-arodnih priznanja. Iza njih su brojne ulogeu operama, mjuziklima, na festivalima kao iautorska glazbena izdanja u pop i cross-over glazbenom izričaju. Ovo je njihov prvizajednički nastup u kojem su odlučiliudružiti svoje talente za festival Sentimentoi dobrobiti prikupljanja donacija u projektuglazbene rehabilitacije „Unison World“.Ovom dobrotvornom koncertu uz Du-brovački simfonijski orkestar pridružila se iproslavljena hrvatska dirigentica MarijaRamljak, dobitnica prestižnih međunarod-nih priznanja.Poseban gost večeri je bio dvanaestogo-dišnji Frano Živković iz Rijeke, gitarističkivirtuoz koji već slovi za glazbeno čudo oddjeteta. Ovaj najmlađi član Hrvatskog društ-va skladatelja osvojio je svjetske medije iprivukao pažnju najboljeg svjetskogakustičnog gitariste Tommy Emanuel-a skojim gostuje na svjetskim turnejama. Kaoposebna gošća nastupila je i štićenica Cen-tra za rehabilitaciju Josipovac, Selma Čiz-mo koja je tijekom održavanja glazbenihradionica festivala Sentimento pokazalanajveći glazbeni talent i time dobila nagradunastupa s Tri tenora u pratnji Dubrovačkogsimfonijskog orkestra.Svi prihodi od ulaznica kao i dobrovoljniprilozi namijenjeni su za glazbenu rehabili-taciju najranjivijih skupina Dubrovačko-neretvanske županije u projektu „UnisonWorld”.

37GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

38 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

DUBROVNIK U SERIJALU NDR TELEVIZIJE

Kako nas vide njemački novinariKako nas vide njemački novinariKako nas vide njemački novinariKako nas vide njemački novinariKako nas vide njemački novinariU Hanseblick serijalu nje-mačke NDR televizije, kojise premijerno emitira ned-jeljom od 18 sati, 18.lipnjaje prikazan film o Du-brovniku kojeg su počet-kom svibnja snimali ured-nik Thilo Thatutz, snimateljLars Nieswandt i asisten-tica Kristin Prubing. Kavakod Lučija, đir s TeomBatinić, trening Juga uGružu ili pobjeda u regatina brodu Dubrovnik JKOrsan tek su djelić ovogčetrdesetpetominutnog fil-ma koji je pokazao na koji nas način vide njemački novinari.

SVJETSKI DAN IZBJEGLICA

Šuica i Božinović u posjetu izbjeglicamaŠuica i Božinović u posjetu izbjeglicamaŠuica i Božinović u posjetu izbjeglicamaŠuica i Božinović u posjetu izbjeglicamaŠuica i Božinović u posjetu izbjeglicamaUoči Svjetskog danaizbjeglica, 20. lipnja, uprostorijama Prihvatil-išta za tražiteljemeđunarodne zaštiteu zagrebačkim Duga-vama, potpredsjedni-ca Odbora za vanjskeposlove Europskogparlamenta DubravkaŠuica i ministar unu-tarnjih poslova DavorBožinović posjetili suPrihvatilište i Isuso-vačku službu za izbjeglice (JRS)te se susreli s Isusovcem TvrtkomBarunom koji je proglašen dobit-nikom nagrade „Europski građa-nin”. Dodjela nagrade „Europskigrađanin“ biti će organiziranatijekom rujna u Hrvatskom sabo-ru, a središnja proslava za laure-ate iz svih država održat će se uBruxellesu u srijedu, 11. listopa-da.Na inicijativu zastupnice Du-bravke Šuice, a uz potporu zas-tupnika Ivane Maletić, ŽeljaneZovko i Ivice Tolića, Odbor zanagradu „Europski građanin” Eu-ropskoga parlamenta proglasio jevoditelja Isusovačke službe zaizbjeglice (JRS) u jugoistočnojEuropi Tvrtka Baruna nositeljemovog prestižnog priznanja. Eu-ropski parlament svake godinedodjeljuje nagradu „Europskigrađanin” za iznimna dostignućau promicanju europskih vrijed-nosti. Vrednuju se aktivnosti ili dje-la građana, skupina, udruga ili or-ganizacija koje su pokazaleangažman u promicanju boljeguzajamnog razumijevanja i jačepovezanosti građana državačlanica ili olakšavanju prekog-ranične ili transnacionalne surad-nje unutar Europske unije.Isusovačka služba za izbjeglice(JRS) je neprofitna humanitarnaudruga sa tridesetpetogodišnjimiskustvom čije je poslanje pratiti,služiti i zagovarati prava izbjegli-

ca i drugih nasilno raseljenih os-oba koja od 1993. djeluje u zagre-bačkom uredu u Hrvatskoj.Služba djeluje u 50 zemalja svije-ta te tako služi gotovo jedan mili-jun izbjeglica i drugih prisilno ra-seljenih osoba. S obzirom na ra-zličite potrebe raseljenih osoba iJRS djeluje na razne načine: odpomaganja izbjeglicama u ve-likim izbjegličkim kampovima ili ugradovima, brige za osobe rasel-jene unutar njihove vlastite zeml-je, zagovaranje tražitelja azila dopomaganje osobama zatvorenimu prihvatnim centrima za strance.Zastupnica Šuica se susrela i savoditeljicom prihvatilišta AnitomDakić koja je predstavila aktivnostii funkcioniranje prihvatilišta.„U vremenu modernih sigurnos-nih izazova često je humanitarni ihumani odnos prema izbjeglica-ma stavljen u drugi plan. Ponos-na sam što je Republika Hrvatskau jeku migracijske krize inzistiralana poštivanju ljudskih prava i dos-tojanstva izbjeglica i što postojiovakva ustanova koja svojim ra-dom odražava sve ono najbolje inajkvalitetnije što hrvatske vlastičine kako bi osigurale dosljednuprovedbu zakona poštujući ipaksa druge strane i činjenicu da suto ljudi koji su se u jednom peri-odu života našli u nevolji koja ih jenatjerala da napuste svoje do-move i upute se u Europu“, izjav-ila je zastupnica Šuica.

39GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Konjska glava u posteljiFilmski stručnjaci kažu, da ako je svjedočenje igrača sve što tužiteljstvo ima, morat’ će nabavit’barem tonu soli. Da je stave osumnjičenome na rep

Najveća zvijezda hrvatskog nogometa, ka-petan Luka, prvak Europe s Realom, svje-dočio je u Osijeku, na suđenju svom nogo-metnom Stvoritelju, kojemu se sudi za iz-vlačenje desetaka milijuna eura iz Dinama.Najčešći njegov odgovor na pitanjetužiteljstva je bio, ‘’ne sjećam se’’, a jadničovjek je osim, očite amnezije, izgled’o us-trašen i neuhranjen, pa su se promatračipitali, što mu to rade i čime ga hrane uMadridu.Neki od njih su bili uvjereni, da iako je mla-dac plav, nije baš glup. Samo se prep’o,da ne bi zaboravio pažljivo naučene rečen-ice teksta, koje je dobio za domaći rad odobrane. A bome, nije to bilo baš lako, svepopamtit’! Svi ti silni milijuni; ovoliko miliju-na meni, ovoliko tebi, ali da mi sutra odma’potpišeš aneks ugovora i vratiš pola, bratumome. Toliko je tih milijuna promijeniloruke, pa ‘ko može zapamtit’ takve nevažnedogađaje. Da ne govorimo, kako bi, akoštogod krivo reče, mog’o dobit’ kapetan-sku traku u Remetincu. Ili Lepoglavi.Druga nogometna zvijezda nije stigla niisprobat’ svoje pamćenje, jer je najveći hr-vatski zabavljač, koji godinama uveseljavajavnost, otkaz’o svojim braniteljima i uspioodgodit’ suđenje. Za neka mirnija vremenau jesen. Po nekima, drugoga svjedoka jošnije dovoljno pripremio.I onda, igrom slučaja, dan nakon prekinu-toga suđenja, opljačkan je stan oveganesuđenoga, svjedoka. Kažu, najobičnijaprovala, a ne neko zastrašivanje. A la kon-jska glava u postelji, k’o iz onega popular-noga mafijaškoga filma’KUM’. Filmskistručnjaci kažu, da ako je svjedočenje ig-rača sve što tužiteljstvo ima, morat’ će na-bavit’ barem tonu soli. Da je stave osumn-jičenome na rep. Ili neka snime naš domaćimafijaški film.Sisački biskup, poznat k’o veliki Hrvat i do-moljub, objavio je na svom Facebook pro-filu pismo premijeru, u kojemu piše: nevolim te više! Njegova preuzvišenost Bisk-up, tako izlazi iz koalicije HDZ-Kaptol. Dostaje njemu više amoralne ljubavi vlade i do-jučerašnjih neprijatel-ja, ali i razlaza s nje-govim omiljenim ek-stremnim krilom, kojebez sumnje podržavasvih 86 posto katolika.Dosta je monsinjoru pl-jački, i gubitka moralajavnih ljudi, rasprodajenacionalnog blaga ipropadanja domovine.A o propadanju domo-vine, monsinjor je zad-njih godina sluš’o,udobno smješten nasvom osam tisućakvadratnih metara sk-

romnom imanju. Sama kućica, zapravokoliba, je još skromnija. A izgrađena je odostataka materijala nakon obnove si-sačkoga Velikoga Kaptola. Ostalo, eto, pada se ne baci!Srpski predsjednik odlučio, da mu pred-sjednica vlade bude - žena. Kaže, u pred-nosti je ispred svih. Većina stranaka je pro-tiv te odluke, a Sveti Sava je deboto izbe-zumljen, kažu vjernici istočne crkve pa sepitaju, je li prednost gospođe, porijeklom sKrka, nad drugim iskusnim političarima utemu, što je – lezbijka. I još, zamisli ti, por-ijeklom iz Hrvatske. K’o da je Nikola Tesla!Ma baš su grozni oviBalkanci, a opet… nas-tojim zamislit’ situaciju,ukojoj hrvatski premijerpostane Srbin, i to -ho-moseksualac?Prošlih je dana bilo dos-ta zanimljivih mišljenja usvezi sa verbalnim de-liktom. Ili, kako neki tozovu, zloporabe slobod-noga govora. Valjat’ ćei meni pripazit’ malo. Ni-kad’ se ne zna….Evo, recimo ovo snašim Perom. Ono,kad’ je u gradskomvijeću predložio, da selikvidira bivši gra-donačelnik. Onako, od vragova je to rek’o.Jer, on je cijeli takav. Pa je sad’ na sudu,radi prijetnje smrću.Pa onda Medo, kučak iz Pule; i dan danasje u kućnom pritvoru, radi lajanja i uznemir-avanja javnosti. Pa oni mulci na Braču, štosu bivšu snježnu kraljicu nagovarali, daim… da se propuši. Svršili u zatvoru. Jer jeto poticanje na mržnju. I najnovije, neki jegenije metaforičkog izražavanja, na fejs-booku, demokraciju uz’o zdravo za goto-vo, pa prijetio našem premijeru, da će gaubit’. I sad’ će lijepo - na robiju. A čovjek semalo grubo šalio i nije istina, da bi ikogaubio. Ali, i ta istina je čudna biljka. Nekad’

su komunisti određiva-li, što je istina. A sve os-talo je bilo neistina, pase tako znalo što smiješgovorit’, a što ne. Dan-as je drugačije. U liber-alnoj demokraciji, teškose može politički, ali i za-konski razlikovat’ istinuod neistine. Zato, akodanas vlasti požele, pr-ijetnjom zatvora, sebezaštitit’ od moguće lošeposljedice javne riječi,to će lijepo nazvat’ - go-vorom mržnje.Onda bi govor mržnje

bilo i pisanje nekihmedija, da nekima gla-va služi samo za frizu-ru!Ne zna se točno, nakoga su mislili, ali is-tovremeno je javljeno, kako Agrokor-ov bivšigazda, i dalje, svaki dan ide na frizuru. Je-dino što ga tamo voze jeftinijim autom. Pa,ne misleći na posljedice javne riječi poruču-ju, kako bi bilo najbolje, da mu država osig-ura besplatnu frizuru u nekom od svojihresorta. Zatvorenog tipa!Avion iz Zagreba odletio prema Gradu, a

sletio u Rim. Svi što pljuju po Hrvatskoj go-vore, da su naši avioni vazda letili k’o muhebez glave. Samo ovega puta, nisu krivi oni,nego Francuzi. Jer, Franjo Tuđman ne radinoćnu smjenu.Hrvatska odustaje od uvođenja vojnogroka. Razočarani su očevi, kojima su vladai predsjednica bili obećali, kako će imdovesti u red sinove. Da se nauče dizat’ upet ujutro, kako je rekla vrhovna zapovjed-nica oružanih snaga. Ona i ministar obranesu se predomislili, ma nisu rekli zašto.Pobornici vojnoga roka se nadaju, da nećepropast oni mali šatori i međusobno grijan-je tijelima ročnika. Jer ta ideja ima certifikatbivše NATO tajnice.Oporba već kritizira ovu odluku, pa kažu,kako je to bilo, samo predizborno titranjejajaca krajnjoj desnici, za još koji glas. Go-vore, nema love ni za vojnu opremu, a ka-moli za hranjenje tisuća novih ročnika.A u Dalmaciji govore, da nama ne treba ni-kakva vojska, jer ni’ko nije lud, da napadneovaku državu. Neće ni izbjeglice iz Sirije,da ostanu.Sumnja se, da će umjesto vojske, obučavat’blagajnice za najveći državni trgovački lanacu Europi. Ne može se i jedno i drugo.Zagrepčani su uvjereni, da ako slučajno, dođedo agresije neke neprijateljske sile, da bi našielitni šatoraši, odbili barem prvi nalet, tektoliko dugo, dok mladi ne stignu do granice.

40 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

mali OGLASIPOVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem,pogled na more,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom,520.000eura

Vrbica lijepa kuća sa vrtom od mora50m, 330.000eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju,Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020500 888,0913210244, 0911170577,www.dubrovnik-marketing.com

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU! U našoj eksk-luzivnoj ponudi kuća nasuprot autobus-nog kolodvora idealna za turističkoiznajmljivanje, 115m2 stambenog pros-tora i terasa / 330.000 eura

PRILIKA! U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote/ 79.000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE! Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobnistan na 1.katu novije stambene zgradena Orašcu, balkon s pogledom namore, parking, sprema / 77.900 eura

POVOLJAN STAN NA MONTOVJERNI(1565 e/m2)! Na prodaju prostrani stan(81m2) sa terasom (70m2) za uređen-je. Mogućnost podijele na dva apart-mana / 155.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI! Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

MALI STAN U MOKOŠICI! 50m2,zatvorena lođa, balkon, otvoren pogledna Rijeku dubrovačku, mirno i tiho/108.000 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /55m2, visokoprizemlje s terasom, zauređenje, na dobroj lokaciji / 88.000eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI! 60m2,lođa s pogledom na more, parkingmjesto, Župa Dubrovačka / 132.000eura (popust na gotovinu)

VELIKI STAROGRAĐANSKI STAN NAPRODAJU! Montovjerna, 104m2, u do-brom stanju za samo 2307 e/m2, viso-ki stropovi, izrazito svijetlo, idealno zahostel ili apartmane / 240.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Dopus-tite profesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTRA GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PO-DRUČJU LAPADA, PJACE, MON-TOVJERNE / Siguran kupac, poželjnaterasa ili vrt

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled namore, osiguran parking

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgradena području Grada, Mokošice ili Župe,1000m2

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐE-VIN-SKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Za konkretnog kupca,500injak m2 za gradnju obiteljske kuće,ispod magistrale

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVEU STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / poželjan pogled na more,terasa ili vrt

099 210 2552, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

POSAO(ponuda/potražnja)

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Majstor u kući 24 sata, svi završni ra-dovi u graditeljstvu (pituravanje, sanaci-ja sitnih popravaka u domaćinstvu, ele-ktro i vodo uređaja, po potrebiodržavanje kuća i apartmana), ugrad-nja laminata. Garantirana kvaliteta, cije-na povoljna. Radimo u Dubrovniku ibližoj okolici. 092 311 6363

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Izrada grobnica, spomenika, vaze, klu-pice, ograde, kolone, pila. 091 7285208.

Uređenje vrtova, đardina, košnja travei sl. vršim.

RAZNOProdajem šator za 4 osobe, dim.260×360, novi, nikad korišten. Tel.419-574

Prodajem Singer mašinu staru 100.g.model y5954160, 800 kn. 099 863 0138.

OSOBNI ODNOSIUmjesto putem facebooka, želim up-oznat prijateljicu sms-om iz Dubrovni-ka i okolice. Imam 50 god., sms na 091793 8938.

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa,0913210244, 091117057,7www.dubrovnik-marketing.com

POTRAŽUJEMO stanove svih veličinau Lapadu, 0913210244, 0911170577

Šipčine, trosobni stan, 88m2, visokoprizemlje, taraca, vrt 185.000eura,

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000eura

Gruž, 6.kat,SNIZENA CIJENA dvosob-ni uređeni stan,pogled na more112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, povoljno

Dom zdravlja 4 sobni stan ,pogodnoza turizam,104m2 povoljno

Nuncijata, kat kuće, garsonijera,garaža, dvorište, 230.000 eura

Mokošica AKCIJA MJESECA stanprizemlje 55m2 + terasa, vrt 88.000eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2 ,projekti,lokacijska dozvola260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju,165.000eura

PRILIKA Gornji Kono, kat kuće s vr-tom+ građevno zemljište,povoljno

SPECIJALANA PONUDA etažirana vilau Mlinima + građevno zemljište499.000eura

JEFTINO ,Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000eura

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market [email protected]

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

NEKRETNINE(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

099 210 2552, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

41GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 [email protected]

BABIN KUK

Kino na otvorenomKino na otvorenomKino na otvorenomKino na otvorenomKino na otvorenom

Projekcijom animiranog filma „Pustolovine Janka Strižića“, 15.lip-nja, je u Parku Maslinata na Babinom kuku u 21 sat započeo pro-jekt kina na otvorenom „Open Air Cinema“ u organizaciji ValamarRivijere. Nagrađivani animirani film oduševio je najmlađe posje-titelje Babinog kuka koji su pod zvjezdanim nebom uživali u uzbudl-jivim avanturama ovčice Janka. Projekt Open Air Cinema u sk-lopu kojeg će se svakog četvrtka i nedjelje u 21 sat u Parku Masli-nata besplatno prikazivati animirani i obiteljski filmovi trajat će čita-vo ljeto, sve do sredine rujna.25.6., 21 h, Park Maslinta - ARTHUR U ZEMLJI MINIMOYA **29.6., 21 h, Park Maslinta - MEDVJEDIĆ PADDINGTON ** Sinkronizirano na hrvatski jezik** Na engleskom jeziku s hrvatskim prijevodom

KONCERTNI SPEKTAKL NA TERASI HOTELA VALAMARDUBROVNIK PRESIDENT

Glazbene priče uz Detour i PavelGlazbene priče uz Detour i PavelGlazbene priče uz Detour i PavelGlazbene priče uz Detour i PavelGlazbene priče uz Detour i PavelTuristička ko-mpanija Val-amar Riviera ul-jepšat će ljetnevečeri i donijetineprocjenjivoiskustvo svimposjetiteljimazajedničkogkoncerta ben-dova Detour i

Pavel kojeg or-ganizira upetak, 30. lipnjau hotelu Val-amar DubrovnikPresident 5 naBabinom kukus početkom u21 sat. „Zaljubi-la sam se“,„Plešem sama“,

„Srce veliko“ i „Daleko“ samo su neki od hitova koje će dobitnicidvaju ovogodišnjih Porina, članovi grupe Detour predvođeni Nena-dom Borgudanom i pjevačicom Ginom Damjanović, izvesti predpublikom na terasi hotela Valamar Dubrovnik President 5. Ljetnuće večer zasigurno uljepšati i hitovi „Čuvaj me“, „Zbog tebe“ i„Poslije nas“ u izvedbi zagrebačkog pop rock sastava Pavel podvodstvom karizmatičnog Aljoše Šerića i uz zvukove vokala An-tonije Matković. Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

42 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

NEM 2017. U DUBROVNIKU

Relevantan faktor i važan igračRelevantan faktor i važan igračRelevantan faktor i važan igračRelevantan faktor i važan igračRelevantan faktor i važan igračViše od 800 sudionika iz 50-ak zemalja, sa svihkontinenata, posjetilo je ovogodišnji NEMPeti rođendan medijske konferencije NEM obilježen jeposjetom glumca Michaela Weatherlyja, jakim panelisti-ma, zanimljivim informacijama, sudjelovanjem ministricekulture Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek i im-presivnim brojkama. U četiri dana održavanja, NEM je

dokazao kako je relevantan faktor i važan igrač na dinamičnom europ-skom tlu te kako je vjeran partner svim svojim posjetiteljima u vidu noviteta,trendova i povezivanja tržišta. NEM 2017, medijska konferencija posveće-na televizijskoj industriji s posebnim naglaskom na Srednju i Istočnu Euro-pu, održan je prošloga tjedna 12. – 15. lipnja u biseru Jadrana – Dubrovni-ku. NEM je ove godine proslavio petu godinu na najbolji mogući način:osim što je ove godine zabilježena najveća posjećenost dosad, organiza-tori se mogu pohvaliti i drugim aspektima koji su itekako doprinijeli skla-panju novih suradnji i unapređenju televizijske slike u Europi, ali i svijetu.Od početaka 2013. godine pa do 2017. godine promijenilo se mnogo stvari,

no jedna je stvar ostala ista – vizija koju NEMnjeguje. Činjenica jest kako u vrijeme osniv-anja NEM-a nije postojala konferencija u CEEregiji koja bi se bavila televizijskim tržištem ikoja bi povezala zanimljive i relevantne infor-macije, a istodobno omogućila sklapanjesuradnji u različitim sferama.Dokaz o ostvarenoj misiji i viziji NEM-a ovo-godišnje su brojke. Više od 800 sudionika iz50-ak zemalja, sa svih kontinenata, posjetiloje ovogodišnji NEM, što čini veoma raznolikupubliku s različitim lokalnim iskustvima: pitanjaiz publike i komunikacija tijekom networkingdogađanja svakako su pokazala paletu prak-si.

43GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog,četvrtak, 29. lipnja.- prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije- ambulanta u petak, 7. srpnja.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u subotu, 15. srpnja.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije

Pratite nas na našoj Facebooki Instagram stranici

POLIKLINIKA MARIN MED

POSVETITE VIŠE PAŽENJE SVOJOJ KOŽI:Novi odjel dermatologije u Poliklinici Marin MedLIJEČITE I(LI) POMLADITE SVOJU KOŽU

Imate problematičnu kožu, privremene promjene na koži ili joj pak želite dati novi/stari sjaj?Nudimo najučinkovitije terapije, tretmane ili liječenje kože.Uz klasične metode dermatoloških liječenja u Poliklinici Marin Med možete se pod-vrgnuti najsuvremenijim laserskim tretmanima, pomladiti kožu lica ili izabrati nekiod estetskih tretmana - sve pod stručnim nadzorom dr. Adriane Varela - specijal-istkinje dermatovenerologije.EKSKLUZIVNA PONUDA:Venus Legacy - neinvazivno oblikovanje i pomlađivanje tijela!Idealno za tretiranje ruku, bedara, leđa, bokova, stražnjice.DermaFrac - jedan uređaj - tri najnovije tehnologije za savršenu kožu lica!Raspitajte se i rezervirajte svoj termin! Nudimo posebne pogodnosti!

44 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

Priredio: Nikša Violić

ŠIPANSKA BAŠTINA

Knežev dvorKnežev dvorKnežev dvorKnežev dvorKnežev dvorNa početku Šipanskogpolja u smjeru istoka,sa lijeve strane, nep-osredno uz cestu kojaiz Šipanske Luke vodiza Suđurađ, nalazi seKnežev dvor kneza Šip-ana, a kasnije Kneza i

ostala dva otoka iz sklopa Elafita; Lopu-da i Koločepa. Smješten je malo dalje odLuke, na prikladnom i strateškompoložaju šipanskog polja. Dvor je bioadministrativno i zakonodavno središtenavedenih otoka. Zgrada je sagrađenau kasnogotičkom stilu, jednokatnica sotvorenim stubištem i terasom. Pregrad-

nje na ovom objektu izvršene su od 1448.-1450. Ispred zgrade je dvorište, a sa za-padne strane je vrt. Uz pročelje je izbočenaterasa u visini kata koja je služila i kao vidik-ovac. Iznad dijela terase nalazi se paviljon,a ispod terase je trijem na kojem je gustijer-na i jedna pomoćna prostorija. Na terasu sedolazi kroz vrata središnje sale na katu. Napročelju se ističe trifora i gotički prozori. Sastražnje strane zgrade nekada se nalazilamanja kuća ili kula u kojoj se nalazio zatvor.Neki izvori navode da je ovo jedan međunajstarijim još sačuvanim ladanjskim arhitek-tonskim sklopom na dubrovačkom područ-ju tipa otvorenog prostora, kod kojega jeterasa - vidikovac pripojen uz jednokatnozdanje. Ovaj Knežev dvor je jedno od na-jkarakterističnijih prostornih rješenja ladan-jskih zdanja iz vremenskog perioda polov-

ine 15. st. Iznad glavnog gotičkog ulaza u ovajkompleks u kamenoj ploči, isklesan je lik sv.Vlaha, i među najstarijim je na dubrovačkompodručju. Ispod lika sv. Vlaha je latinski nat-pis koji navodi tri dubrovačka vlastelina kojisu bili nadstojnici i zaduženi za nadgledanjedvora. Ispred pročelja, je mali vrt o kojem sebrinu sadašnji stanari. Ispod terase nalazi sekamena kruna gustijerne na kojoj je sa istočnei zapadne strane uklesan isti grb. Sa zapadnestrane vrta nalazi se nekoliko manjih poprat-nih, gospodarskih kućica. Kompleks dvorazaprema oko 900 m. četvornih. Knez - komesza otoke Šipan, Lopud i Koločep birao se od1272. god. Bio je obavezan boraviti u rezi-denciji 6 mjeseci kao i onaj na Lopudu, a otokKoločep bio je obavezan posjećivati svakih10 dana. Kompleks Dvora je dobro sačuvan inastanjen je.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Premijerno izvedenaPremijerno izvedenaPremijerno izvedenaPremijerno izvedenaPremijerno izvedenapredstava “Orfej sluša radio”predstava “Orfej sluša radio”predstava “Orfej sluša radio”predstava “Orfej sluša radio”predstava “Orfej sluša radio”“Orfej sluša radio” je 15.lipnja premijerno izvedenapredstava radiofonijskog teatra autorice Pavlice Ba-jsić Brazzoduro. Projekt u produkciji Kazališta MarinaDržića je postavljen na impresivnu scenu dubrovačkihzidina - tvrđave Bokar koja svojom arhitekturom i ka-menim kulisama omogućava igranje u čak 3 različitaprostora. U naslovnim ulogama Orfeja i Euridike suFrano Mašković i Marija Šegvić a u podjeli su takođerZdeslav Čotić, Helena Kovačić / Nika Burđelez te čl-anovi dubrovačkog banda Izae - Jadranka Katić, AdemGušić i Dejan Seferović.

Elementi kazališta, radio drame, scenskog pokreta,ars acustice, igre svijetla i video projekcija ispreplićuse u kompleksnu cjelinu koja traga za legendama kojemogu postojati samo mimo vremena i mjesta!“Kad izgovorimo ili zapišemo, a možda i samo zamis-limo, ime nekoga tko tjelesno više nije s nama, tko jeiz materijalnog svijeta otišao zauvijek, nastaju, osjećajasam, valovi. Ne znam kako drugačije nazvati to neštoprijenosno, to šireće, kotrljajuće, to nevidljivo, a svi-jetleće, što nastaje u tim trenucima. Valovi putuju on-ime što, samo uvjetno, možemo nazvati “zrak”, amožda je i dah, možda je i duh, i dolaze do drugihljudi, susreću se i sudaraju s drugim valovima. Onajtko nas je napustio tako je ponovno s nama, sjećanjega je dozvalo, misao oblikovala, riječ ga je oživjela.Ne možemo ga dotaknuti, ne možemo razgovarati snjim, ali ne možemo ni reći da ga nema, jer to ne biposve odgovaralo istini. Onkraj prostora i vremena,čvrstih i linearnih, u valovitom gibanju, supostojimozauvijek, bezglasni.” (Dubravko Mihanović, tekst opredstavi “Orfej sluša radio”).Reprizne izvedbe su na repertoaru od 19. do 23. lipn-ja 2017. u 21h na tvrđavi Bokar u Dubrovniku.

IZLOŽBA U PARIZU

Željo Perković seŽeljo Perković seŽeljo Perković seŽeljo Perković seŽeljo Perković sepredstavio pariškojpredstavio pariškojpredstavio pariškojpredstavio pariškojpredstavio pariškojlikovnoj publicilikovnoj publicilikovnoj publicilikovnoj publicilikovnoj publiciU Parizu, u muzeju Louvre, akademski slikarŽeljo Perković, inače predsjednik i trener uKarate klubu Kakato iz Dubrovnika, se pred-stavio po drugi put, ovaj put sa četiri slike.- Ovo mi je treća izložba u Parizu i druga u,po meni najprestižnijem mjestu na svijetu zaumjetnike, u muzeju Louvre. Na samoj izložbiuzelo je učešća oko 600 umjetnika i galerijaiz cijelog svijeta i ja sam prošle i ove godinebio jedini predstavnik iz Hrvatske. Na mojuveliku radost dobio sam opet pozivnicu i zasljedeću izložbu koja se održava u listopaduove godine, kao i za još dvije druge izložbe uParizu te u Montereuxu, Švicarska. Nadam se da ću uspjeti da sve to popratimi da se predstavim u najboljem svijetlu s novim i još boljim slikama. Izložbu jeu tri dana posjetilo oko 11000 posjetilaca.

NA SVJETSKI DAN GLAZBE

Glazbena šetnjaGlazbena šetnjaGlazbena šetnjaGlazbena šetnjaGlazbena šetnjaHrvatskomHrvatskomHrvatskomHrvatskomHrvatskomFolklorni ansambl Li-nđo održat će koncertu palači Sponza, pov-odom Svjetskog danaglazbe u srijedu, 21. lip-nja s početkom u 21sat uz slobodan ul-azak. Na repertoaru Li-nđovog orkestra imuške klape na kon-certu će se izvesti tradi-cionalne pjesme iskladbe iz raznih kraje-va Hrvatske, a Linđo jepripremio i gosteiznenađenja. Inače,koncert je nazvan

„Poklon Gradu – glazbena šetnja Hrvatskom“.Ovaj dubrovački ansambl osobito njegujeklapsku pjesmu, taj, danas najrašireniji i na-

jpoznatiji obliktradicijskog pjevanja jugaHrvatske, njenih primor-skih i otočkih krajevakojega je UNESCO 2012.godine uvrstio na popissvjetske nematerijalnekulturne baštine.Linđo je plesni folklorniansambl i folklorni zboristovremeno. GlazbeniciAnsambla, osim tambu-ra, sviraju klasična te broj-na tradicijska glazbala(dvojnice, gajde, mih,sopele, lijericu, tamburusamicu), a s lakoćom sepretvaraju u reprezenta-tivnu mušku klapu.

SEIZMOLOŠKA SLUŽBA ZAGREB

Obavijest o potresuObavijest o potresuObavijest o potresuObavijest o potresuObavijest o potresu14.lipnja u 00:29 h seizmografi Seiz-mološke službe Hrvatske zabilježili suprilično jakpotres s epicentrom 28 km

sjeveroistočno od Metkovića u BiH. Mag-nituda potresa iznosila je 3.9 prema Rich-teru, aintenzitet u epicentru je bio V stup-nja Mercalli-Cancani-Siebergoveljestvice. Dežurni seizmolog

Tomislav Fiket, dipl.ing

45GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

DONACIJA DUBROVAČKOM ARHIVU

Vrijedna rukopisna ostavština Antuna VučetićaVrijedna rukopisna ostavština Antuna VučetićaVrijedna rukopisna ostavština Antuna VučetićaVrijedna rukopisna ostavština Antuna VučetićaVrijedna rukopisna ostavština Antuna VučetićaIako je odmah nakon Vučetićeve smrti namjera njegovih nasljednikabila pokloniti njegovu knjižnicu i rukopisnu ostavštinu dubrovačkimustanovama, ipak je na ostvarenje te zamisli trebalo iz raznih razlogačekati punih 85 godina

Dubrovačke kulturne insti-tucije nedavno su postalebogatije za vrijednu arhivskugrađu koja je pripadala pov-jesničaru, pedagogu i novi-naru Antunu Vučetiću(1845.-1931.). Naime, nje-govi su nasljedniciDržavnome arhivu u Du-brovniku i Arhivu Du-brovačke biskupije poklonilirukopisnu ostavštinu iknjižnicu ovoga zaslužnogadubrovačkoga znanstveni-ka.Kao jedan od najvažnijih in-telektualaca u Dubrovnikukrajem 19. i početkom 20. stoljeća svišedesetljetnim predanim radom na zn-anstvenom i prosvjetnom polju, AntunVučetić bavio se širokim spektrom tema.Najpoznatiji su njegovi radovi iz du-brovačke povijesti 17. stoljeća, posebiceo razdoblju uoči i nakon Velike trešnje1667. godine kao i knjiga o štovanju sveto-ga Vlaha u Dubrovniku (Vučetić je bio jedanod najranijih festanjula, 1874.), a značajanje i njegov doprinos u prepisivanju i objav-ljivanju dubrovačkih arhivskih dokumena-ta, što je na molbu Franje Račkoga radioza edicije Jugoslavenske akademijeznanosti i umjetnosti u Zagrebu. Objavioje i čitav niz manjih članaka o pojedinimdogađajima i osobama iz dubrovačkeprošlosti, kao i nekoliko rasprava iz peda-gogije. Posebnu važnost njegovome zn-anstvenome radu daje činjenica da su nas-tali izvornim istraživanjem dotad uglavnomneobjavljenih arhivskih dokumenata.Vučetić je bio angažiran i u brojnim društvi-ma u Dubrovniku svoga vremena: Du-brovačkome radničkom društvu, Društvu

za promicanje interesa Du-brovnika (DUB), du-brovačkoj podružniciUdruženja državnihslužbenika i namještenika, abio je i jedan od osnivača iprvi predsjednik Du-brovačkoga učenog društva„Sv. Vlaho“ (1923.) koje jeosnovano sa svrhomproučavanja i populariziran-ja dubrovačke povijesti.Nakon završetka du-brovačke gimnazije koju sutada vodili isusovci (1863.),Antun Vučetić je na sveučil-ištu u Beču diplomirao je

povijest i zemljopis (1867.) te je nakonkraćeg službovanja na gimnaziji u Korčulii Splitu postao profesorom u dubrovačkojgimnaziji. Uz osmogodišnji prekid kada jebio pokrajinski školski inspektor u Splitu,ostao je profesor u Dubrovniku sve doumirovljenja 1903. godine. Nakon toga jebio glavni urednik časopisa Srđ (1904.-1908.), najvažnijega dubrovačkoga kul-turnog časopisa tog vremena, u kojemu jeokupio velik broj suradnika iz raznih kraje-va. Nakon Prvoga svjetskoga rata imeno-van je prvim direktorom samostalnogaDržavnoga arhiva u Dubrovniku (1921.-1924.) koji je tada osnovan kao zasebnaustanova jer je dotad bio u sklopu Kotar-skoga poglavarstva. Na toj je funkciji odi-grao ključnu ulogu u organizaciji rada i ure-đenju dubrovačkoga arhiva (koji se tadanalazio u prizemlju Kneževa dvora), poseb-no nakon povratka arhivskih dokumenatakoji su za vrijeme rata bili odneseni u Aus-triju. Donacija je najvećim dijelom pripalaDržavnome arhivu u Dubrovniku i sastojise od knjižnice koja broji skoro 600 knjiga

različite tematike, uglavnom iz dubrovačke pov-ijesti i književnosti, zatim većega brojaVučetićevih rukopisa, bilješki, ispisa i fragme-nata te sačuvani dio njegove korespondencije ifotografije. Osim autografa njegovih djela, uostavštini se nalaze i poneki rukopisi drugihautora s kojima je bio u kontaktu, kao i određe-ni broj izvornih arhivskih dokumenata, uglavn-om iz 18. i 19. stoljeća. Arhivu Dubrovačke bisk-upije poklonjeno je nekoliko rukopisnih i tiskanihmolitvenika, zbornika i knjiga vjerskoga sadržaja,kao i nekoliko izvornih arhivskih dokumenata,među kojima se ističu dvije povelje na perga-mentu iz 15. i 16. stoljeća. Dubrovačkim muze-jima (Kulturno-povijesni muzej) poklonjena je ko-respondencija s književnikom Ivom Vojnovićem,kako bi obogatila njegov osobni fond koji muzejičuvaju. Iako je odmah nakon Vučetićeve smrtinamjera njegovih nasljednika bila pokloniti nje-govu knjižnicu i rukopisnu ostavštinu du-brovačkim ustanovama, ipak je na ostvarenjete zamisli trebalo iz raznih razloga čekati punih85 godina. Tu je obiteljsku obavezu izvršila MiraPuljizević rođ. Stajić (1930.-2016.), suprugaVučetićevog jedinog unuka Antuna Puljizevića.Iako su većinu života proveli u Novome Sadu,bili su trajno vezani za Dubrovnik, njegovetradicije i njegovu prošlost. Nakon iznenadnesmrti njihovog sina jedinca, a potom i smrti su-pruga Antuna, Mira Puljizević odlučila je samadovršiti i provesti u djelo taj stari obiteljski naum.Kontaktiravši Državni arhiv u Dubrovniku i ArhivDubrovačke biskupije, ostvarena je suradnja idogovorene su pojedinosti oko predaje donacije.Uz to, treba dodati da su se njezine misli okrenuletome da nekako pomogne i djeci kojoj je usk-raćena toplina roditeljskog doma te je novcemod prodaje obiteljske kuće u Lapadu pomoglaSOS Dječje selo u Sremskoj Kamenici poklon-om tri novosagrađena stana u Novom Saduštićenicima dječjeg sela koji nakon punoljetnostinapuštaju selo i započinju samostalan život,studiraju ili rade. Tako će ova gospođa, iakonažalost nije doživjela vidjeti svoj naum ostvaren,ostati zapamćena kao dvostruka dobrotvorkakoja je obdarila svoja dva najdraža grada u koji-ma je živjela i koje je voljela.

Državni arhiv u Dubrovnikui Ured za medije Dubrovačke biskupije

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Slavljena je i 650. obljetnicaSlavljena je i 650. obljetnicaSlavljena je i 650. obljetnicaSlavljena je i 650. obljetnicaSlavljena je i 650. obljetnicaObilježavajući 700. obljetnicu ljekarne Male braćekoja se slavi 2017. godine, treba reći da je 1967.svečano slavljena i njena 650. obljetnica. U proslavije bilo angažirano i „Društvo prijatelja dubrovačkestarine“, koje većdesetljećima skrbi odubrovačkim zidina-ma i o drugom kul-turnom dubrovačkomnaslijeđu. U spomenna ovaj događaj, tadaje na izvornom mjestuljekarne, na njenom za-padnom unutarnjemzidu, u organizacijiDruštva, postavljenakamena ploča s natpi-som: „Smještajem sa-mostana na ovom mjes-tu MCCCXVII godine

djeluje i ljekarna Male braće. Prigodom 650 go-dina neprekidnog djelovanja Društvo prijateljaDubrovačke starine P.“ Da se ovu obljetnicuobilježilo i radno dokaz je „Spomenica 650 -godišnjice ljekarne Male braće u Dubrovniku“ /proslava 650 godišnjice spomena Ljekarne usamostanu Male braće u Dubrovniku 1317-

1967. Ta knjiga otisnuta na 134 stranice izdana je uZagrebu 1968., a uredio ju je Hrvoje Tartalja. Rezultatje ona znanstvenog simpozija koji je održan u Dubrovni-ku prigodom slavlja. Simpozij je organiziralo Farma-ceutsko društvo Hrvatske i farmaceutska tvrtka „Pliva“,a na njemu je sudjelovalo oko 200 farmaceuta, međukojima i posljednji franjevac farmaceut JustinVelnić. „Pli-va“ je tom prigodom izdala brončanu spomen medalju,rad akademskog kipara Ante Despota, čiji inicijali su otis-nuti na medalji. Na prednjoj strani plakete, na plitkom rel-jefu prikazan je jedan od mužara stare ljekarne, s natpi-som: „650 godina ljekarne Male braće Dubrovnik. Proslavise pridružuje Pliva“. Na poleđini je plitki reljef heksafore klaus-tra s rozetom iznad i natpisom: „MCCCXVII – MCMLXVII“.Inače, u novoj ljekarni sačuvan je film koji je zabilježio detaljeove proslave. Fra Stipe Nosić

46 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

FELJTON BROJ 184Priredio Lukša Lucianović

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

www.dubrovnik-turistinfo.com Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (6)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (6)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (6)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (6)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (6)Aerodrom ČilipiAerodrom “Čilipi” je (uz HE Du-brovnik) najveća pojedinačna inves-ticija nakon rata na dubrovačkompodručju. Poslije 3 ponuđena idej-na projekta i studije između 1954.-1959. godine, za razne lokacije (Duži,Zubački Ubli, Čilipi), odabrani su Čil-ipi i počela gradnja aerodromskepiste 1960. godine. U gradnji je sud-jelovalo poduzeće “Tunelogradnja”i mehanizacija JNA. Radovi napisti su dovršeni 1962. godine i aero-drom pušten u promet, s primanjemputnika u adaptiranoj garaži, gdje jepostavljena pasoška i carinskaslužba, te privremeni restoran.Pristanišna zgrada i tehnički blok suizgrađeni kasnije, a s na-knadnim produženjempiste, proširenjem prijemnezgrade, platformi, dograd-njom drugih gospodarskihobjekata i suvremenimopremanjem, aerodrom jepostao jednim od najmod-ernijih u ovom dijelu Eu-rope.Kratka kronologija razvojaZračne luke Dubrovnik od1960. do 1990. g.- Dana 9. svibnja 1960.započeli su radovi na novojlokaciji današnje zračneluke.- Dana 15. svibnja 1962.aerodrom je svečano puš-ten u promet za charterle-tove, a 1. srpnja iste god-ine i za redoviti unutarnji imeđunarodni promet, usprkos čin-jenici da nije bio u potpunosti dovrš-en. Prihvat i otprema putnika odvijalisu se u pomoćnoj zgradi predviđenojza skladišta i garaže. Početkom svib-nja osniva se poduzeće “Aerodromu izgradnji”, koje zapošljava 28djelatnika, a uprava je smještena naBrsaljama, Dubrovnik. Za samo polagodine rada prevezeno je 67.161putnika.- Ljeta 1963. godine, Dubrovnik je se-zonskim linijama izravno povezan sBečom, Parizom, Miinchenom, Lon-donom, Atenom i Venecijom.- Godine 1964. Dubrovnik je drugadestinacija u državi po broju pre-vezenih putnika, odmah iza Beogra-da. Zagrebačka zrakoplovna ko-

mpanija “Pan Adria” uvodi prvu pošt-ansku liniju Zagreb - Dubrovnik - Split- Zadar.- Prvog svibnja 1965., Aerodrom “Du-brovnik” počinje raditi 24 satadnevno. Ima betonsku pistu dužine2600 m i najmoderniju navigacijsku itelekomunikacijsku opremu. Os-posobljen je za primanje i najvećihzrakoplova kao što su Douglas DC-8i Boeing B707. Prvog svibnja “Sabe-na” uvodi izravnu liniju DubrovnikBruxelles, a JAT linije Sarajevo - Du-brovnik i Skoplje - Dubrovnik.- Godine 1966. dolazi do prijeporaizmeđu aerodroma “Dubrovnik” iJAT-a u svezi s visinom naknade zaaerodromske usluge. Osamnaestogsvibnja otvorena je izravna linija, tri

puta tjedno, Prag - Dubrovnik. “Ma-lev” je uspostavio liniju Budimpešta -Dubrovnik.- Godine 1968. uvedene su međun-arodne linije Dubrovnik - Bratislava iDubrovnik - Brno.- Do 20. veljače 1969. Saveznoj up-ravi za civilnu zračnu plovidbu prijav-ljeno je za Dubrovnik, kaonajpoželjniju destinaciju u državi, 400inozemnih chorter-letova. Prvog svib-nja “Finnair” uvodi redovitu tjednu lin-iju Helsinki - Dubrovnik. Dana 3. srp-nja oboreni su svi rekordi u slijetanjui polijetanju za jedan dan u drža-vi:primljeno je i otpremljeno 176 zrako-plova s 10.640 putnika.- Dana 19. listopada 1970. otvoren jenovi dio pristanišne platforme od

23.000 m2 za smještaj još 5 zrakoplova. Od 1962. do1970. godine broj slijetanja i polijetanja povećan je 4,5puta, tonaža zrakoplova za 8,3 puta, promet putnika za8,7 puta, a tereta za 3,6 puta. Po broju međunarodnihputnika dubrovački je aerodrom uvjerljivo na prvomumjestu u državi. U prvih 9 mjeseci aerodromskim usluga-ma koristilo se 509.000 putnika. Drugog svibnja sletio jedotad najveći zrakoplov Douglas DC-8 super-63američke tvrtke “Transinternational”.- Iste godine 1. rujna na dubrovački aerodrom sletio jeoteti alžirski zrakoplov Convair-440. Otmičari, njih troje,pustili su putnike neozlijeđene.- Krajem svibnja 1972. godine dovršavaju se radovi naprodužetku piste pa joj dužina iznosi 3.300 m i ona jenajduža u ovom dijelu Europe. Proširuju se i pomoćnerulne staze, spojnice i gradi se prva faza paralelne rulnestaze duge 1840 m. Prvi Boeing B747 “Jumbo Jet” ni-zozemske tvrtke KLM sletio je na pistu Zračne luke Du-brovnik 26. listopada 1972.- Pod pokroviteljstvom međunarodne organizacije UN au Dubrovniku se od 6. do 24. travnja 1973. održala kon-ferencija o olakšicama u međunarodnomu zračnomprometu. Delegacije iz 70 država predložile su da se naaerodromskim graničnim prijelazima uvedu kompjutorii tako ubrza i pospješi protok putnika, robe i pošte.

- Godine 1975. gradi senova, suvremena čekaoni-ca, prvi se put otvara seDuty free shop, a uvodi se ipotpuno mehaniziran trans-port prtljage.- Prvoga milijuntog putnikau povijesti svog poslovan-ja, Zračna luka Dubrovnikprimila je 7. studenog 1978.- Godine 1980. međunarod-na udruga pilota (IFALP)svrstala je jugoslavenskeaerodrome, među njima idubrovački, u najsigurnijena svijetu.- Godine 1982. na ZL Du-brovnik obavljeno je 12.650slijetanja i uzlijetanja.- Godine 1983. otvorena jeredovita međukontinental-

na linija New York - Zagreb - Dubrovnik - Frankfurt - NewYork.- Iste godine, od 7. do 11. svibnja održan je kongressvjetskoga udruženja aerodroma. Skupu je nazočilo višeod 300 predstavnika najvećih svjetskih zračnih luka.- Od godine 1979. do 1985. proširena je manipulacijskapovršina Zračne luke za dvostruko, na 45.000m2.- Godine 1987. uslugama Zračne luke Dubrovnik koristi-lo se gotovo milijun i pol putnika. Aerodrom Dubrovniktreća je destinacija u Jugoslaviji po broju prevezenihputnika. Preko njega je obavljeno deset posto ukupnogaputničkog prometa i oko 18 posto međunarodnog put-ničkog prometa u državi.- Godine 1988. izgrađeno je novo robno skladište kojeje obuhvaćalo 4.500 m2.- Posljednji tehnički zahvat 1990., nepunu godinu danaprije početka agresije, bilo je niveliranje terena za insta-lacije ILS-a za “pravac 30”.

Nastavlja se.

Zračna luka Dubrovnik 1977. g.

47GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

ZBOR LIBERTAS

Gostovali u ŠuiciGostovali u ŠuiciGostovali u ŠuiciGostovali u ŠuiciGostovali u Šuicii Tomislavgradui Tomislavgradui Tomislavgradui Tomislavgradui TomislavgraduMješoviti zbor Libertas, uočiblagdana sv. Ante, sveca cijel-oga svijeta, gostovao je (10. i11. 6.) u Šuici i Tomislavgradu.Šuica je općinsko mjesto naputu između Livna i Kupresa sprekrasnom prirodom i divnimljudima, a ime je dobila po is-toimenoj rijeci ponornici kojaprotječe kroz mjesto.Prvi dan (nakon dolaska ismještaja u hotel Kripton) zborje prvo posjetio 24 kilometaraudaljeni Kupres, a u večernjimsatima Zbor je ispred crkve. sv.Ante Padovanskog u Šuiciodržao koncert, kojim suŠuičani bili vidno oduševljeni -neki i do suza radosnica.Drugi dan Zbor je u Tomisla-vgradu u krasnoj crkvi sv. NikoleTavelića pjevao misu, što je bioposeban užitak s obzirom da jecrkva bila prepuna vjernika.(Tomislavgrad je karakterističani po tome što ga nastanjuju lju-di s tri područja (Bosne, Dal-macije i Hercegovine)Nakon Tomislavgrada Zbor je

posjetio Ramu-Šćit. Šćit je kao malo naselje do 1968. dominirao Ramskom dolinom kojom je protje-cala rijeka Rama, a nakon što je akumulacijsko jezero potopilo najveći dio Ramske doline, Šćit jeostao na malom poluotoku zajedno s crkvom i Franjevačkim samostanom, u kojemu se (na tri etaže)nalazi Etnografski muzej s prikazom kompletnog života tamošnjeg stanovništva, a crkva se zbogizuzetno bogatog umjetničkog sadržaja svrstava među najbolje umjetnički uređene sakralne ob-jekte. Šćitni franjevci s ponosom ističu da su njihova braća franjevci (ujaci) predvodeći najmasovnijuseobu (egzodus) ramskog puka prema Cetinskoj krajini, zbog turskih smrtonosnih nasrtaja, godine1867. sa sobom ponijeli najveću dragocjenost koju su imali - sliku Gospe od Milosti, tj. GospeSinjske, zahvaljujući kojoj se Sinj čudesno obranio od Turaka 1715. godine. (Sliku Čudotvorne GospeSinjske cijelim putem nosio je fra Pavao Vučković, koji je kasnije predvodio obranom Sinja).Od dragih ljudi - šćitskih fratara oprostili smo se zajedničkim pjevanjem i uputili se prema Gradu gdjesmo stigli u kasne ure. Zorana Koroman

OGRANAK MATICE HRVATSKE DUBROVNIK

Predstavljen novi broj časopisa Predstavljen novi broj časopisa Predstavljen novi broj časopisa Predstavljen novi broj časopisa Predstavljen novi broj časopisa DubrovnikDubrovnikDubrovnikDubrovnikDubrovnik 1/2017. 1/2017. 1/2017. 1/2017. 1/2017.

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku uponedjeljak, 19. lipnja 2017., predstavio jenovi broj svoga Časopisa za književnost iznanost Dubrovnik. U programu predstavl-janja časopisa u dobro posjećenoj čitaoniciNarodne knjižnice Grad sudjelovali su DavorMojaš, Brigita MasleDražinić i Ivan Viđen. Prvi

ovogodišnji broj Dubrovnika, uz svoje re-dovite rubrike, ima i dva tematska bloka. Prvije posvećen 350. obljetnici Velike trešnje uDubrovniku 1667. godine. U njemu su objav-ljeni radovi o seizmičnosti dubrovačkoga po-dručja i pokušaju znanstveno utemeljene re-konstrukcije što se ustvari događalo toga kob-nog dana (Davorka Herak – Marijan Herak -Iva Vrkić), zatim članak o dramatičnimdogađajima prvih dana i tjedana nakon po-tresa prema korespondenciji vlastelina Mar-ka Bassegli (Slavica Stojan), impresija o du-brovačkome parcu sv. Vlahu u trešnji (MajaNodari) te dva povijesna teksta: jedna pjes-ma Bara Bettere o Velikoj trešnji i članak dumNika Gjivanovića o stotoj obljetnici trešnje1767. godine.

Drugi je tematski blok posvećen slikaruAntunu Masli (1919.-1967.) uz pedesetugodišnjicu njegove smrti sa, do sada,neobjavljenim pjesmama, crtežima idrugim rukopisima velikog slikara. Uzove slikareve zapise, svoje priloge o nje-mu dali su Antun Karaman, RozanaVojvoda, Davor Mojaš i Luko Paljetak, anadahnuto je o svome ocu govorilaslikareva kći Brigita Masle Dražinić te in-terpretirala dio njegove poezije.Također, objavljeni su prilozi brojnihsuradnika u stalnim časopisnim rubrika-ma: Baština (tekstovi Antuna Ničetića,Vinicija Lupisa i Josipa Lisca), Ogledi(tekst Romana Guardinija u prijevoduMarija Kopića), Poezija (Wisława Szym-borska u prijevodu Pera Mioča, Stanisla-va Nikolić Aras), Proza (Mara Čop), Dra-ma (Rainer Werner Fassbinder u pr-

ijevodu Dubravka Torjanca),Osvrti i rubrika In memoriam(s nekrolozima Vlahu Dražićui Rastku Barbiću) te Izvješćeo radu Zaklade Blaga djela uDubrovniku tijekom 2016. go-dine. U časopisu je predstav-ljena i nova rubrika Albumkoja će objavljivati stare fo-tografije i razglednice Du-brovnika. Na kraju predstav-ljanja najavljen je idući dvo-broj časopisa koji bi trebaoizaći najesen i u kojemu će,između ostaloga, biti i tem-atski blok posvećen 450. obl-jetnici smrti Marina Držića.

48 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

TENIS - WTA TURNIR U ‘S-HERTOGENBOSCHUAna Konjuh zaustavljena u polufinalu -Vikhlyantseva je odigrala dobro. S druge strane janisam bila na svom nivou. Malo previše grešaka. Onaje to iskoristila. Dobro je servirala te joj je teško bilooduzeti servis - rekla je Ana nakon poraza u polufi-nalu WTA turnira u ‘s-Hertogenboschu od desetmjeseci starije Ruskinje, 74. tenisačice svijeta, Na-talije Vikhlyantsevesa 2:0 (6:3, 7:5) nakon sat i 19minuta igre. U četvrtfinalu Ana je pobijedila EvgenijuRodinu (Rusija) 2:1 (6:3, 6:7 (4) i 7:6 (10), osmini fi-nala Nizozemku Richel Hogenkamp 2:1 (4:6, 6:3, 6:4),a u prvom kolu sa 2:1 (6:4, 6:4) je bila bolja od 125.tenisačice svijeta, dvije i po, godine starije TamareKorpatsch iz Njemačke. Plasmanom među četiri u‘s-Hertogenboschu Ana Konjuh je ušla među 30 na-jboljih tenisačica svijeta.

KOŠARKA - 15. OTVORENO PRVENSTVOHRVATSKE ZA DJEVOJČICE DO 12 GODINARagusa trećaNa 15. Otvorenom prvenstvu Hrvatske za djevojčicedo 12 godina, koje je održano u Dubravi, dubrovač-ka Ragusa osvojila je treće mjesto, te je nakon trećegmjesta seniorki u A-1 hrvatskoj ligi i zlatne medalje sprvenstva Hrvatske najmlađih u mini košarci, još jedanpokal stigao u vitrine kluba.Ragusa je treće mjesto osvojila u konkurenciji 21ekipe. U susretu za treće mjesto mlade Dubrovkinjesu, nakon produžetka, pobijedile zagrebačku Trešn-jevku sa 30:28. Ella Majstorović je pogodila 21 koš, aAntonija Šurković 9. Uz njih dvije još su nastupile:Ilma Šarotić, Danijela Đurić, Iva Tokić, Martina Lončar,Karla Radović, Una Majstorović, Inda Čustović, Pau-la Lobaš, Lucija Papić i Dora Japunčić. Trenerice subile Alma Majstorović i Cvetana Matić.Ragusa je u skupini ‘D’ prvo upisala četiri pobjede iporaz od Trešnjevke 2009. Dobila je Dubravu sa61:10, Mladost Ivanovec s 29:6, Dugopolje s 28:17 teKvarner s 27:3, a izgubila od Trešnjevke 2009. 31:20.U četvrtfinalu su Dubrovkinje bile bolje od FolkaBorovje sa 43:42, a u polufinalu izgubile od zagre-bačkog Medvešćaka s 55:33.Naslov prvaka osvojila je Akademija Žana Lelas, kojaje sa 49:31 u finalu pobijedila Medveščak.Lana Bešlić iz Akademije Žana Lelas je sa 173 košaprvi strijelac prvenstva, a druga sa 147 koševa je EllaMajstorović iz Raguse, koja je izabrana i u najboljupetorku prvenstva. U deset najboljih strijelaca prven-stva je i Antonija Šurković, koja je s 58 koševa nasedmom mjestu.Za Ragusu su još na prvenstvu koševe postigle i:Lucija Papić (27 koševa), Paula Lobaš (14), Una Ma-jstorović (13), Martina Lončar (6), Karla Radović (4)te Danijela Đurić (2).

RUKOMETNI MEMORIJALNI TURNIR“MILAN TASOVAC TASA” U TREBINJUDubrovčani pobjedniciRKHM Dubrovnik pobjednik je prvog međunarodnogmemorijalnog turnira “Milan Tasovac Tasa”, koji seigrao za uzrast igrača rođenih 1998. godine i mlađih,u Trebinju. Sudjelovalo je šest klubova na turniru, učast istaknutog rukometnog djelatnika iz Hercego-vine koji je u igračkoj karijeri nosio i dres dubrovačkogkluba.

RUKOMETNI TURNIR U DUBROVNIKU(IGRAČI ROĐENI 2004. I MLAĐI)Metković 1963. pobjednikRukometaši Rukometnog kluba Metković 1963. (ig-rači rođeni 2004. godine i mlađi) osvojili su prvo mjes-to na turniru šest ekipa, koji je organizirao RKHMDubrovnik.Nakon što su osvojili prvo mjesto u skupini ‘B’, ukonkurenciji Čapljine i Leotara, Metkovčani su u fi-nalu pobijedili Kamičak iz Sinja 20:11, pobjednika sk-upine ‘A’. Pokal pobjednika uručio im je u ime orga-nizatora, Rukometnog kluba hrvatske mladeži Du-brovnik, Vide Vlahić.U utakmici za treće mjesto Leotar iz Trebinja, koji jebio drugi u skupini ‘B’, dobio je sa 16:12 Široki, drugo-plasirani sastav skupine’A’. Čapljina je bila peta, adomaćin, RKHM Dubrovnik, šesti.Metković 1963. je prvo mjesto u Gospinom polju os-vojio u sastavu: Petar Romić, Ivan Mišković, PetarBazdan, Mateo Čanga Obrvan, Petar Bubalo, MateBatinović, Domagoj Grejić, Luka Kravar, Mato Gnječ,Andrija Oršulić i Luka Popović. Trener: Nikica Bati-nović.

KVALIFIKACIJE ZA III.HNL-JUGŽupa dubrovačka - Urania 0:1Urania iz Baške Vode je i uzvratnoj utakmici doigra-vanja za III.Hrvatsku nogometnu ligu – jug bila us-pješnija od Župe dubrovačke. Nakon 6:0 u prvomsusretu u uzvratu je u Čibači pobijedila 1:0. Susret jeodigran u četvrtak,15.lipnja.ČIBAČA Igralište Tarantela. Gledatelja 250. Sudac:Dario Kulišić (Šibenik)Strijelac: 0:1 D. Tomaš (40).Crveni karton: D. Tomaš (Urania/58.)Župa dubrovačka: Milina, Šećer, Grgurević (od 69.Kraljić), Grbić, Kajba, Kovačić, Lonza, Raguž, Mi-jodanić, Nađ, Soldić (od 80. Puljić).Urania: Brkulj,J. Tomas, D. Tomas, Božić (od 53.Zelić), Zor, D. Tomaš, Bitanga, Petričić (od 61. Ze-bić), L. Tomaš, Kujundžić, Pejković (od 71. Bekavac).

JUDO – GRAND PRIX U MEKSIKUIvana Šutalo zlatnaHrvatske judašice, Tena Šikić iIvana Šutalo nastupile su na ja-kom Grand Prix turniru u Mek-siku, a nakon Teninog petogmjesta, Ivana je upisala najboljirezultat karijere na IJF Touru os-vojivši zlatnu medalju!Nakon što je u Tel Avivu postalaeuropska prvakinja u konkuren-ciji mlađih seniorki, Ivana Šutalo(preko 78 kg) nastavlja s napret-kom. Pokazuju to ne samoborbe nego i ishodi tih istih bor-bi. Pokazao je to nastup i u Mek-siku, gdje je na Grand Prixu uCancunu s tri ippona najboljasportašica Grada Dubrovnikaosvojila zlato.- U finale sam ušlapuna sa-mopouzdanja i bez straha. Želimuvijek gledati prema većim stva-rima i evo sad sam uzela i GrandPrix zlato. Trener Đapić uz tatami, Tomo Marijanovići Tena Šikić na tribinama su mi bili velika potpora cijelidan, pogotovo u finalu protiv Bolanos – javila se Šuta-lo s prvim dojmovima iz Meksika.Do borbe s Bolanos (MEX), Ivana je pobijedila Adling-ton (GBR) i Cutro-Kelly (USA), a već gleda premanovim izazovima:- Nakon leta kući imam samo par dana odmora,točnije pripreme, za novi nastup u Kini.Podsjetimo, prvog dana natjecanja na tatami je izaš-la Tena Šikić (do 52 kg), a u izjednačenoj borbi zabroncu Delgado je iskoristila svoju priliku i s wazar-ijem došla do bronce, dok je Šikić je završila nastupna petom mjestu. Bruno Blumenschein

ŽUPANIJSKO NATJECANJE MLADIH, U-8Župa dubrovačka prvaRezultati posljednjeg kola i zaostale U-8: GOŠK Du-brovnik I. - ŠN Cavtat 4:2, Župa dubrovačka I. - GOŠKDubrovnik II. 4:1, Božo Broketa - Župa dubrovačkaII. 11:0, GOŠK Dubrovnik II. - Cavtat 3:9, GOŠK Du-brovnik I. - Božo Broketa 4:1, Župa dubrovačka I. -Župa dubrovačka II.- 8:1, Božo Broketa - Župa du-brovačka I. 4:5. Konačni poredak:Lista stijelaca41 - Lovro Vudelija(B.Broketa)40 - Ivano Kutlić(Cavtat)23 - Kenan Podojak(B.Broketa)19 - Toni Ruso (Gošk Dbk II)16 - Marin Tapalović(B.Broketa)14 - -Josip Krkić(Župa Dbk)13 - Toni Novak (Cavtat)12 - Marin Miličić(Cavtat),Vlaho Gverović (Župa I.),Matej Čerić (GoškDbk I.), Paulo Maslać (Gošk DbkII.)

11 - Lovro Lasić (B.Broketa).U srijedu, 21.lipnja, u Gospinom polju igra se poluza-vršnica Županijske nogometne lige. Polufinala: Župadubrovačka I. - ŠN Neretva II, ŠN Neretva I. - ŠNCavtat. Istoga dana je utakmica za treće i prvo mjes-to. Mijo Arbulić

1. NK ŽUPA DUBROVAČKA 1 15 12 0 3 78:27 362. ŠN CAVTAT 15 10 1 4 86:41 313. NK GOŠK DUBROVNIK 1919 1 15 9 2 4 59:41 294. ŠN BOŽO BROKETA 1 15 9 1 5 107:34 285. NK GOŠK DUBROVNIK 1919 2 15 3 0 12 43:94 96. NK ŽUPA DUBROVAČKA 2 15 0 0 15 13:149 0

U finalu su Dubrovčani rezultatom 26:20 pobijediliRukometnu akademiju Đukanović iz Podgorice, avrijedi istaknuti i kako je najbolji igrač na turniru Zvon-imir Srna iz Dubrovnika, a uvjerljivo prvi strijelac LukaBevanda, još jedan član RKHM Dubrovnik. U finaluje Ante Matić imao 15 obrana!Dubrovnik je igrao u sastavu: Ante Matić, ZvonimirSrna, Mateo Crnčević, Kajo Cikatić, Luka Bevanda,Nikola Hrtica, Luka Prlenda, Stjepan Gržac, PauloBašica, Amir Muhović i Pero Kosović. Trener: VideVlahić.

DRUGO KOLO DUBROVNIK AKVATLON LIGEU SUBOTU 24.6. MANDRAČ – BABIN KUKNovost - uvodi se štafetaStart drugog kola će biti u Subotu, u 8 sati, a plivat ćese 1000 metara (od ponte Mandrača do Copacabanei natrag na Mandrač), zatim se s plivanja ide odmahiz tranzicije na trčanje 5000 m ukupno tj dva krugapo 2500 m uz more – Šetalištem Nika i Meda Pucićado Ulice Iva Dulčića te Ulicom Ivana pl. Zajca doBokeljske ulice i natrag na šetalište do Mandrača.Radi velikog interesa prema ovom uzbudljivom ljetn-om sportu u kojem se dosta ljudi želi okušati jer nijeteško, uvodi se i rekreativna štafeta tako da jednaosoba pliva a druga trči, time da se štafeta neće bodo-vati ali će se mjeriti ukupno vrijeme. Bitno je sudjelo-vati! Svi natjecatelji mogu preuzeti natjecateljskebrojeve u 07.30 sati na plaži Mandrač, pripremiti se ieventualno zagrijati za početak utrke. Brifing o detal-jima utrke za sudionike će biti u 07.55 sati u zoni tran-zicije gdje će se kratko natjecateljima objasniti svešto je potrebno znati. Organizator Dubrovnik Triatlonpoziva sve građane stare i mlade na sudjelovanje kojeje besplatno a prijaviti se mogu svi nawww.racecollector.com. Maloljetnicima je dozvoljenosudjelovanje uz nadzor roditelja. Daniel Marušić

49GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

BOĆANJEIII. HBL - DUBROVNIK -NERETVARijeka iznenadila ŽupudubrovačkuBoćari Rijeke iznenadili su Župu Du-brovačku porazivši ih 13:9. Omladinac,Donji Brgat i Prud ostvarili su domaćepobjede, dok su Hvidra Gromača i Pos-tranje odigrali bez pobjednika. Rezul-tat zaostale utakmice 16. kola: Rijeka -Donji Brgat 13:9.Rezultati 17. kola:Omladinac - Slivno 14:8Hvidra Gromača - Postranje 11:11Župa Dubrovačka - Rijeka 9:13Donji Brgat - Ploče 14:8Prud - Hajduk 13:9.Poredak: 1. Župa Dubrovačka 40 bodo-va, 2. Ploče 29, 3. Rijeka 28, 4. HvidraGromača 25, 5. Hajduk 24, 6. DonjiBrgat 24, 7. Omladinac 22, 8. Slivno 22,9. Postranje 21, 10. Prud 10 bodova.Raspored 18. kola igra se 25.06.2017.:Slivno - Prud (10,00)Hajduk - Donji Brgat (10,00)Ploče - Župa Dubrovačka (16,00)Rijeka - Hvidra Gromača (10,00)Postranje - Omladinac (16,00).

II. ŽUPANIJSKA LIGA -DUBROVNIKSlaven prvakBoćari Slavena pobjedom protiv Ljutepostali su zasluženo prvaci lige. Petkaje protiv Pridvorja osvojila prvi bod,Uskoplje je slavilo kod Zrinskog, doksu Sokol i Orašac zabilježili pobjede nadomaćim terenima.Rezultat zaostale utakmice 15. kola:Uskoplje - Mokošica 9:7.Rezultati 17. kola:Sokol - Bosanka 13:3Slaven - Ljuta 10:6Petka - Pridvorje 8:8Orašac - Mokošica 10:6Zrinski - Uskoplje 5:11.Poredak: 1. Slaven 40 bodova, 2. Prid-vorje 33, 3. Mokošica 29, 4. Bosanka29, 5. Uskoplje 28, 6. Sokol 27, 7. Ljuta25, 8. Orašac(-1) 17, 9. Zrinski 14, 10.Petka(-1) 1 bod.Raspored 18. kola igra se 25.06.2017.u 16,00 sati:Uskoplje - OrašacMokošica - SlavenLjuta - SokolPridvorje - ZrinskiBosanka - Petka.

Luko Hendić

MEMORIJALNI MEĐUNARODNITURNIR ANTONIO PRLENDA ZAIGRAČE ROĐENE 2006.Međugorje pobjednik

pročelnik Grada Dubrovnika, VitomirPavlić, trener mlađih uzrasta GOŠKDubrovnika 1919., Maro Kapović, pred-sjednik Dubrovačkog saveza športova,Mario Maslač, član Veteran ’79. GOŠKDubrovnik, Blaženka Sentić, suprugapokojnog Zlatka Sentića, trenera mlađ-ih uzrasta dubrovačkog kluba te otac ibrat pokojnog Antonia Prlende, Lukšai Nikša Prlenda.Dinamo Zagreb najboljiOtvorena škola nogometa DinamoZagreb je bila najbolja na turniru ‘Anto-nio Prlenda’, za igrače rođene 2007.godine i mlađe, drugi je bio GOŠK Du-brovnik 1919., treća Škola nogometaBožo Broketa a četvrti Vukovar.REZULTATI: Subota, 17. lipnja, 1. kolo:GOŠK Dubrovnik 1919. - Vukovar 7:1,ŠN Božo Broketa - OŠN DinamoZagreb 0:5, nedjelja, 18. lipnja, 2. kolo:GOŠK Dubrovnik 1919. - ŠN BožoBroketa 5:2, Vukovar - OŠN DinamoZagreb 0:5, 3. kolo: GOŠK Dubrovnik1919. - OŠN Dinamo Zagreb 0:2, Vuk-ovar - ŠN Božo Broketa 0:3.POREDAK: 1. OŠN Dinamo Zagreb 9bodova (12:0), 2. GOŠK Dubrovnik1919. 6 bodova (12:5), 3. Škola nogo-meta Božo Broketa 3 boda (5:10), 4.Vukovar bez boda (1:15).

Pobjednik 9. izdanja Memorijalnogmeđunarodnog turnira ‘Antonio Prlen-da’, za igrače rođene 2006. godine imlađe, na kojemu je sudjelovalo osamekipa, je ekipa Međugorja. Turnir je uorganizaciji Nogometnog kluba GOŠKDubrovnik 1919. odigran prošlog vik-enda u Lapadu.Međugorje je u finalu na penale po-bijedilo Vukovar. Treće mjesto pripaloje Otvorenoj školi nogometa DinamoZagreb, četvrti je bio Neum, peta Školanogometa Božo Broketa, šesti SlavenGruda, sedma Župa dubrovačka teosmi GOŠK Dubrovnik 1919.Za najboljeg igrača turnira izabran jeDanijel Prskalo (Međugorje), prvi str-ijelac sa šest pogodaka bio je MislavČutuk (Međugorje), najbolji vratar jeLuka Marošičević (Vukovar), a TrofejFair Play ide u vitrine Neuma.Nagrade najuspješnijim momčadima ipojedincima uručili su Hasan Kacić,voditelj mlađih uzrasta GOŠK Dubrovni-ka 1919., Slavko Baketa, voditelj Školenogometa Vukovar, Miho Katičić,

JUDO KLUB DUBROVNIK102 judaša položili za nove KYU učeničke pojaseve

TAEKWONDO PRVENSTVOHRVATSKE - PULA, 17.6.Darija Margeta dvostrukaprvakinja Hrvatske!

U konkurenciji 254 ukupno prijavljenihnatjecatelja TK Sharks Dubrovnik je sačetiri osvojene medalje ostvario odličanuspjeh. U svojim težinskim kategorijamau borbama - seniorke: Daria Margeta os-vojila je zlato, Jelena Škrpan Perkovićbroncu. U obveznim sastavima (forme) -seniorki Daria Margeta je osvojila zlato, aJelena Škrpan Perković srebro.

va Potrebica, Maroje Đevoić, Leon To-mašević, Lucija Potrebica, Patrik Ka-jinić, Antonio Jurić, Filip Matušan, Mat-ija Lonco.Narančasti pojas su položili: ĐuroBunda, Nika Čurlin, Marko Čurlin, NikaNapica, Ivan Obrovac, Marin Brangjol-ica, Luka Čurlin, Marin Grilec, LoretaPuljizević, Fabio Sforza Jerosimić,Petar Lujo, Luka Petković, Ivan Žitković,Ivan Nović, Andrej Vukorep, DominkBagavac.Narančastozeleni su položili: IvonaCaput, Kristijan Šabić, Frano Medo,Lukša Napica, Karla Petković, MarkoMoretić, Marko Mostahinić, Maroje To-varac, Teo Petković, Ivica Bogetić.Zeleni pojas su položili: Vlaho Ban,Luka Bela Nagy, Matej Njirić, BrunoBencek:Plavi pojas je položila RomanaPalunčić,

Judo klub Dubrovnik organizirao je17.06.2017. godine polaganje za po-jaseve na kojem je svoje znanje uspješ-no prikazalo 102 judaša iz sekcija Grad,Mokošica i Zaton. Judaši su prikazaliosnovne tehnike i principe juda te teor-ijska znanja o povijesti i pravilima judosporta. Nakon polaganja djeca su osimzasluženih diploma i pojaseva dobila iprigodne majice.Bijeložuti pojas su položili: PeroLučić, Marin Curić, Roko Preljević,Darien Mišković, Mario Gjivovic, Rob-erto Raič, David Obuljen, Mark MihaelVladić, Erik Nikitović, Kristian Simunić,Marin Golubović, Bartol Stražičić, Mis-lav Jurić, Roko Malobabić, Luka Bara-ban, Drina Baraban, Niko Mostahinić,Đivo Falkoni, Paulina Bogetić, Nikola

Kaštelan, Antonio Matana, Niko Šakić,Petar Kapetanić, Đivo Milutinović, MatejGrizelj, Orsat Cvjetinović, MateoZdraulić, Ivan K.Jovanović, Nikola An-tunović, Bruno Marlais, Roko Dediol,Ora Marija, Luka Marković.Žuti pojas su položili: Lukša Đapić,Marko Barač, Lucija Maslać, StjepoMilovčević, Roko Marković,TomislavBaselli, Dominik Ljuban, Lorena Bu-holov, Marta Njirić, Maroje Grkeš, IvanBilić, Antun Bojanović.Žutonarančasti pojas su položili: AnaBaletin, Ana Lea Herceg, Jakov Mršić,Matej Batina, Filip Lambeta, MarojeSekondo, Matej Butigan, Vlaho Lujo, Or-lando Vuleša, Ivan Bazdan, Paulo Ma-tana, Dominik Kaštelan, Luka Srzentić,Stipe Prčan, Vide Potrebica, Vjekosla-

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKTjedni pobjednik par Radić-JančićU ponedjeljak, 19.6., u hotelu Royal Princess odig-ran je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik. Naturniru je nastupilo deset parova uz Matchpointsobračun. Pobijedili su Toni Radić i Miho Jančić.

50 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Kako je dočekan Franjo JosipKako je dočekan Franjo JosipKako je dočekan Franjo JosipKako je dočekan Franjo JosipKako je dočekan Franjo JosipI. u Dubrovniku 1875. (2)I. u Dubrovniku 1875. (2)I. u Dubrovniku 1875. (2)I. u Dubrovniku 1875. (2)I. u Dubrovniku 1875. (2)Na cerklu (okru-glom stolu?) raz-govaraše preuz-višeni Vladar uro-gjenom mu ljube-znošću sa Jonin-om i ruskim zapo-

vjednikom napomenute korveteBoylom te sa Sulejman Pašom idrugim pozvanicima na diner(tijekom ručka). Jedino PersichEfendiju prekori zbog neprijatel-jskog držanja prema Austriji, a ovajukor jasno pokazivaše da se du-brovačkim pozivima iz XIV., XV. iXVI. stoljeća odazivaše (odazvao)Franjo Josip Veliki u XIX. stoljeću. Ibaš onog historičnog dana u Će-sarevoj namisli bijaše riješena oku-pacija Bosne i Hercegovine. Prirod-no bijaše da se taj veliki dogagjajmarkira (označi) iz Dubrovnika; sig-urno bijaše da toga dana veselouzdrhta vijekovni prah prvog hr-vatskog kralja Tomislava, koji sekrunijaše (okruni) 925. na Duvan-jskom polju.Na večer tog preznamenitog danabijaše veličanstvena rasvjeta gra-da i okoliša. Ova je bila tako impo-zantno i umjetnički izvedena da jesamo Njegovo Veličanstvo propi-talo o potankostima ove divne iz-vedbe. Njegovo se Veličanstvoprošeta i po gradu koji gledašedaleku godinu svojega utemeljen-ja: godinu 614. Mogaše čitati nasvim stranama lijepe epigrame uvelikom broju, koji preodavno ot-krivahu lojalna čuvstva du-brovačkog pučanstva. Ćesar s udi-vljenjem razgledaše monumental-ne dubrovačke gragjevine, kojejasno kazivahu, kako ono rečeFranjo I.: „Vidi se, da je Dubrovnikbio sagragjen od pravih otaca“.Ćesar udostoja svojim pohodomsve mjesne škole pa razgleda Žark-ovicu i Srgj i prisustvova vojnojsmotri u Gružu. Pohodi du-brovačke crkve i samostane,muzej, bolnicu, Lokrum itd., pa ualbum potpisivaše svoje veliko imeu (na) hrvatskom jeziku: Frano Jo-sip.Na 30. aprila Njegovo Veličanstvoprisustvova porinuću broda, koji seponosno nazivaše: „Dvanaesti Du-brovački“, a pripadaše „Du-brovačkome Pomorskome Društ-vu“. Ako gruški škver primaše pos-jet najplemenitijega megju vladari-ma i zanosno pripovijedaše preuz-višenom Ćesaru, da u svome post-anju gleda godinu 1525. te da snjega porinuše jak broj jedrenjača,koje pomagahu njegovim pradje-

dovima u velikim ekspedicijama naTunis i Alžir i Lepant pa daučestvovaše u okupaciji Portugala,u pacifikaciji Nizozemske, u „in-dijskoj floti“, „nepobjedivoj armadi“itd., itd.Nije potreba napominjati da je škverkao i cijeli Gruž bio najsvečanije ok-ićen, baš na kraljevski kako jedinoDubrovčani znadoše da primajuokrunjene glave. Plemeniti Vladarpohvali prota Boža Bradičića i do-pusti da se škver nazove njegovimpreuzvišenim imenom.Iza svečanog porinuća Car pogjeda vidi slikovitu Rijeku, a u veče is-tog dana prisustvova pare pozoriš-tu u Bondinom teatru, gdje sedavaše Mažuranićeva komedija„Milijon“.Drugog maja ostavi NjegovoVeličanstvo Dubrovnik, zahvalivšiopćinskoj upravi na vrlo lijepomedočeku ovim riječima: „Po tisućuputa hvala svoj Gospodi na srdač-nome dočeku; živo ću se sjećati,što ovo malo dana progjoh u Vašojlijepoj domovini“.

Dr. Božo Cvjetovićprofesor i član-dopisnik ć. k.

austrijskog muzeja u Beču.

„Prava Crvena Hrvatska“ od2.12.1916. godine, broj 607. JOŠO POSJETU BLAGOPOKOJNOGFRANJA JOSIPA I. PO TERITOR-IJU DUBROVAČE REPUBLIKE(U Stonu, u Slanomu, u Trstenomu,po Konavlima, u Cavtatu, na Mljetu,na Orebiću, na Korčuli i u Trpnju).U posljednjem broju donijeli smoiz pera g. dr. Boža Cvjetkovića opisboravka Preuzvišenog Vladara uDubrovniku. Mislimo da ćemoudovoljiti našim čitaocima (opis) ipo ostalom teritoriju negdašnje Du-brovačke republike, ako premaopisu kanonika dubrovačkoga kap-tola Stijepa Skurle (Ragusa, Cenni

storici) donesemo neke zanim(lj)ive potankosti o boravkuvladarevu u nekim znamenitijim mjestima u okolici Du-brovnika iste 1875. godine.Njegovo Veličanstvo krene na 27. aprila te godine iz Met-kovića i prolazeći kroz turski teritorij kod Kleka stigne nagranicu teritorija dubrovačkoga („Novi put“), gdje gapozdravi upravitelj dubrovačkog kotarskog poglavarst-va, dvorski savjetnik vitez pl. Rešetar i stonjski načelnikJerić. Praćen pozdravima pučanstva stigne po kopnu uSlano. Tu se zaustavi malo više i tu primi znamenitije os-obe iz Slanoga i Stona. U večer je bila rasvjeta mjesta ivrhunaca obližnjih brda.Na 5 ura u jutro slijedećega dana krene sa carskom yach-tom put Stona. U stonjskom kanalu čekalo ga je bezbrojbrodica, koje ga praćahu (pratiše) sve do Stona. Na 7ura iskrcao se je na obalu svu iskićenu narodnim trobojni-cama, prepunu svijeta koji mu je klicao i pozdravljao ga.Nakon pozdrava načelnikova krene Veličanstvo uz puc-njavu mužara i viku mnoštva kroz red djevojčica putOpćine. Na placi bilo je podignuto prelijepo stablo ka-menica (!), koje su kasnije bile poslane na yacht „Mira-mar“. Nakon što je primio poklone u Općini, odaleči seuz hrvatski pozdrav: „Zbogom vam!“ i krenu da pregle-da mjesto. Pješke je pogledao prevlaku stonjsku, a us-put se je interesirao za sadnju buhača te je uzeo sobomnekoliko cvijetova. Krene iz Stona na 8,45 put Gruža.Četa odabranih Dubrovčana pogje mu u susret s paro-brodom „Lucifer“(!). Iskrca se Veličanstvo na (u) Trsteno,gdje ga načelnik zatonjski provede po vrtu grofa Gozze ipokaže mu orijaške platane. Pred crkvom župnik bijašepripravio sofru (okrugli stol za kojim se jede sjedeći namadracima – nap. D.R.) sa bocama krasne malvasije ikotonjatom, čega je Veličanstvo dragovoljno okusilo.Nakon posjeta Gružu, Dubrovniku, Lokrumu i Bokamakotorskim, stigne Njegovo Veličanstvo dne 9. maja pre-ko turskog terena u Sutorini u Konavle. Stigne na gran-icu („Debeli brijeg“) na 5,30 ura praćen od 400 Bokelja udivnoj odori s načelnikom Ercenovoga na čelu. Tu gapozdravi načelnik Cavtata i dade mu za pratnju kaopočasnu stražu svoje Konavljane pod barjacima. Pregjepreko Grude i Oboda i stigne u Cavtat. Pred triumfalnimlukom pozdravi ga ponovno načelnik uz gromovito kli-canje Konavljana. Kuće i lagje bile su iskićene, pona-jvećma troboj(nic)ama . Od slavoluka do crkve pratile suVeličanstvo 12 djevojčica odjevenih u bijelo sa narodnimvezovima posipajući put cvijećem. Iz crkve je otišao usud, gdje je primio poklon klera, vlasti i općinske uprave.Nakon što je bio u franjevačkoj crkvi, otigje na (jahtu)„Miramar“. Tom zgodom došli su ga u Cavtat ponovnopozdraviti do 400 gospode i gospogja dubrovačkih saLloydovim parobrodom „Adria“ i otpratili su ga put Mlje-ta.Cavtaćani pak na 2 velike prevozne lagje otpratiše ga doyachte pozdravljajući ga. Na prolasku mimo Dubrovnikazatutnjiše topovi iz (sa) svih dubrovačkih tvrgjava.Na 10. maja na 7 ura u jutro stiglo je Veličanstvo na Mljetu „Porto Palazzo“ (Polače) gdje se je iskrcao i primiopozdrave i poklone Mljećana.Na 10 ura „Miramar“ spusti sidro pod Orebićem. Maločasova prije bijahu krenula put yachte 2 duga reda lagjaiskićena zastavama i znakovima, megju kojim se osobitoisticahu lagje iz Kučišta ljepotom reda. Obala je Orebićabila iskićena da se divnije nije moglo (ni) zamisliti. Prviga pozdravi načelnik vitez dr. Ivo Ivanišević, na što jeNjegovo Veličanstvo odvratilo: „Primam preugodnupočast koju mi pružate u ime ovog pučanstva. – (Sa)Zadovoljstvom posjećujem ovu općinu iz koje je izašaojaki poticaj razvitku narodne trgovačke mornarice. – Us-trajte u vašoj nakani i budite uvjereni o mojoj prevelikojmilosti i sklonosti“.Uzduž cijelog Orebića redahu se divni slavoluci. Izmegjuprvog i drugog slavoluka, desno(m) (stranom) puta, kuda

Priredio:Damir Račić

51GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Porijeklo zlaPorijeklo zlaPorijeklo zlaPorijeklo zlaPorijeklo zlaKao što tama ili sjena nisunezavisna bića, već jednostavnoodsustvo ili nedostatak svjetlosti,tako je i zlo samo odsustvo dobraU praskozorje stvaranja, prije nego je Bogstvorio vidljivi svijet, ili poslije stvaranjaanđela, desila se velika katastrofa, o kojoj znamo samo ponjenim posljedicama. Grupa anđela se suprotstavila Bogu iotpala od njega, tako da su na taj način postali neprijatelji sve-ga što je dobro i sveto. Na čelu svih pobunjenika stajao jeLucifer, čije ime (bukvalno znači nosilac svjetlosti) pokazujeda je u početku bio dobar. Svojom sopstvenom voljom on sepromijenio iz svog prirodnog stanja u neprirodno; suprotstav-io se Bogu i otpao od dobra u zlo. Lucifer koji se još zove i đ av o (grčki d i a b o l o s otdjelitelj, otpadnik, klevetnik) pripadaoje jednom od najviših redova u anđelskoj hijerarhiji. Zajednosa njim i mnogi drugi anđeli su pali, kao što slikovito kažeknjiga Otkrivenja: «I pade s neba zvijezda velika koja gorašekao buktinja... i trećina zvijezda, tako da se pomrači trećinanjihova» (Otkr 8,10-12). Neki tumači kažu da je s jutarnjomzvijezdom trećina anđela otpala.Zloupotrebom svoje slobodne volje đavo i njegovi demoni našlisu se u tami. Svako razumno stvorenje, bilo da je anđeo ililjudsko biće, posjeduje slobodnu volju, tj. sposobnost da iz-abere dobro ili zlo Slobodna volja je svojina svakoga ko može,praktikovanjem dobra, postati ontološki dio toga dobra. Drugimriječima, dobro ne znači nešto što je nama poklonjeno spoljaveć mora da postane naša svojina. Ako bi Bog nametnuo do-bro kao neophodnost i nešto što je neizbježno, tada niko ne bimogao da bude slobodna ličnost. «Niko nikada ne postajesilom dobar», kaže Simeon Novi Bogoslov. Neprekidnim uzrast-anjem u vrlini anđeli se uzdižu do punoće savršenstva, do kra-jnjeg cilja, do jedinstva sa Bogom koji je najviše dobro. Me-đutim, neki od njih su izabrali da odbace Boga i time su zapeča-tili svoju sudbinu i sudbinu univerzuma, koji je od tog momen-ta postao jedna arena za borbu dva (nejednaka) principa:Božanski i demonski, Bog i đavo. Problem porijekla zla uvijekje bio izazov za hrišćansku teologiju i često se borilo sa otvoren-om ili prikrivenom manifestacijom dualizma. Po nekom dualis-tičkim sektama cjelovitost bića sastavljeno je od dvije stvar-nosti koje su oduvijek zajedno postojale: carstvo svjetlosti kojeje ispunjeno mnogim dobrim eonima (anđelima) i carstvo tame,ispunjeno zlim eonima (demonima). Duhovna stvarnost je pred-met Boga svjetlosti, dok bog tame (Satana) ima neograničenumoć nad materijalnim svijetom. Materija sama po sebi je greš-na i zla po prirodi; čovječanstvo bi trebalo na svaki način um-rtviti svoja tijela u cilju oslobođenja od materije i da se vratinematerijalnom svijetu dobra.Hrišćanska teologija gleda različito na prirodu i porijeklo zla.Zlo nije prvobitna suština koja je savječna i jednaka Bogu, onoje otpad od dobra, ono je revolt protiv dobra. Zbog toga bi bilopogrešno zlo nazivati «supstanca» (suština) jer ono ne postojisamo po sebi. Jer kao što tama ili sjena nisu nezavisna bića,već jednostavno odsustvo ili nedostatak svjetlosti, tako je i zlosamo odsustvo dobra. «Zlo», piše sv. Vasilije Veliki, «nije živaduhovna supstanca, već stanje duše koja je u suprotnosti savrlinom i koja se razlijenila zbog otpadanja od Boga. Zato, nerazmišljaj o zlu i ne razmišljaj o porijeklu prirode grešnosti, većsvaki da smatra sebe kao prvog tvorca poroka koji je u nje-mu».Bog nije stvorio ništa zlo. I anđeli i ljudi, kao i materijalni svijetsu dobri i krasni po prirodi. Ali, razumna bića koja posjedujuslobodnu volju, mogu direktno da zloupotrebe svoju slobodu-protiv Boga i time da proizvedu zlo. Ustvari ovo se i dogodilo:svjetlosna jutarnja zvijezda (Lucifer) zloupotrebila je slobodu,unakazila je svoju čistu prirodu i otpala od Izvora dobra.

je imalo proći Veličanstvo, bijašenapravljen javni vrt bogato ureš-en svakojakim biljkama. Nakonprvog luka bijaše poredana iz-abrana četa od 60 pomorskihkapetana i časnika kao počasnastraža. Pred „pomorskimudruženjem“ čekalo ga je 40lijepih i elegantnih djevojaka izprvih obitelji na Pelješcu, sveobučene u narodno odijelo. Tuje Veličanstvo primilo poklonklera, vlasti i udruga. Tom je zgo-dom dozvolio kralj, da se novidruštveni škver kod „šupljeg ka-mena“ prozove „škver Nad-vojvode Rudolfa“. Iza kako jekralj pregledao crkvu i školu, odedo novog škvera gdje je prisus-tvovao postavljanju koplja na 31.društvenom brodu „Ruben“. Na-kon što je Vladar na 1 sat popodne otišao na Korčulu gdje jetakogjer bio oduševljeno priče-kan, stigne na 5 ura popodne uTrpanj. U luci ga pričekalo preko6000 osoba. Više od stotine lagjastajaše poredano pri ulazu uluku, rasvijetljene i okićene zasta-vama uz neprestano pucanje.Sva obala bijaše iskićena, a hrid„Dvije sestre“ uprav je bilapretvorena u veliku oklopljenulagju. Ispali 101 hitac iz topa, a50 mornara porazmještenih pojarbolima pozdravi Veličanstvosa „Živio!“ i „Dobro došao“.„Miramar“ je prošao (iz)megjudva reda 366 brodica urešenihzastavama i okićenih mrčom a(s) zapaljenim ognjima na prova-ma. Tako su htjeli ribari dapozdrave prejasnog gosta.Pozdravi ga na obali načelnik dr.Stijepo Ferri, a kasnije lijepušnamala Tere Nesanović skupa sa24 djevojčice obučene na narod-nu. Mala mu podade elegantnukitu cvijeća uz pozdravni govorna što Veličanstvo odvrati na hr-vatskom jeziku: „Hvala mnogona ljubavi i na cvijeću“.Svih 56 skladišta koji služe za po-hranu robe bijahu sjajno ureše-ni. Nakon što je Veličanstvo krozviše od jednog sata primilo pok-lone prestavnika Trpnja, Kune iJanjine, povrati se na yacht(u)praćen urnebesnim pozdravnimpovicima.Pokojni Skurla ovako završujesvoj opis:„Ko je imao tu čast da se približiFranju Josipu, ostao jeiznenagjen zbog Njegovih daro-va uma i srca, a osobito zbogNjegovog sasvim plemenitog po-našanja, zbog kojeg je (s) pra-vom zaslužio naslov kavalirskogCara. Bio je dobar, bio je susretl-jiv, bio je strpljiv prema svakomu.Primio je oduševljeno počast ve-

likih, a učinio je dobra uprav Car-ski (obilno novčano darovao)siromasima i potrebnim. Crkvi jebio njen zaštitnik, dostojni poto-mak katoličke Habsburške kuće.Častio je krepost i zasluge, a salijepim i laskavim riječima koje suproizlazile i Carskog srca,podžegao nam je nadu u boljubudućnost našoj dragoj domovi-ni.Zato će neizbrisiva ostati uspom-ena o Njegovu dolasku i Njego-vu boravku megju nama“.Nekoliko kraćih komentara usvezi boravka austrijskog caraFranja Josipa I. u Dubrovniku i nadubrovačkom području tijekom1875. godine.Najprije, nije mi poznat povijesnipodatak od kada potiče (pro-tokolarni?) običaj da suverenadočekuje jedna ili grupa djevojči-ca. Obično se suverenu od stranedjevojčice u narodnoj nošnji (kas-nije su bile pionirke i pioniri) uručibuket cvijeća. Taj običaj zadržaose je sve do današnjih dana. Neš-to sasvim obično ili uobičajno, aliod kada seže takva dobrodošli-ca?Druga zanimljivost iz navedenogteksta je u svezi izrade „stabla odkamenica“ kojom su na origi-nalan način zaželjeli dobrodošli-cu Stonjani austrijskom caru.Predlažem, kad je Dan kameni-ca u Dubrovniku, turistička man-ifestacija koju organizira TZGD,moglo bi se opet napraviti „stab-lo od kamenca“ radi turista, te bise morski plodovi „brali sa stab-la“, a ne davali iz PVC kašete.Naziv parobroda „Lucifer“ vjero-jatno Franjo Josip I. nije uočio nakojem su doputovali četa Du-brovčana njemu u susret, jer sene spominje nikakav „protokolar-ni gaf“ domaćina. Inače, naziv„Lucifer“ je grčkog podrijetla iznači „svjetlonoša“, a u antici seje tako nazivala zvijezda Danica.Kod kršćanskih pisaca ime zapalog, najljepšeg anđela koji sepobunio protiv Boga. Pobijeđenod arkanđela Mihajla bačen u pa-kao i postao vođa demona. Si-nonim za vraga.Naposljetku nešto o hridi „Dvijesestre“ ili bolje reći o scenografijikoja je napravljena na toj hridi teje pretvorena u „oklopljenu lađu“.Sa te „hridi-lađe“ ispaljen je 101hitac i još su na hridi postavljeni ijarboli. 50 mornara koji su sepopeli na jarbole pozdravili sunjegovo Veličanstvo. Ovakvojscenografiji prije više od 140 go-dina pozavidjeli bi i današnje„filmadžije“ sa svom mogućomtehnikom.

Svršetak

52 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

Zlatnici iz narodnoga jezikaZlatnici iz narodnoga jezikaZlatnici iz narodnoga jezikaZlatnici iz narodnoga jezikaZlatnici iz narodnoga jezikaU okviru međunarodne, prekogranične suradnje idaljnjeg unapređenja prijateljskih odnosa du-brovačkih antifašista sa Savezom udruženja bora-ca NOR-a i antifašista Crne Gore, u susretdržavnom prazniku Danu antifašističke borbe,Udruga antifašista Dubrovnik ostvarila je u poned-jeljak, 19. lipnja zanimljiv program književnu večer“U dobrom društvu“. Domaćin večeri bio je du-brovački novinar, publicist i književnik te potpred-sjednik Udruge antifašista Dubrovnik Mato Jerin-ić, a njegov gost, također novinar, publicist iknjiževnik te generalni sekretar SABNORA CrneGore Dragan Mitov Đurović. Kako su glavni akteriove posebne i vrlo zanimljive večeri svojim opred-jeljenjem ukorijenjeni u antifašizam, novinarstvoknjiževnost, makar je to bio njihov prvi susret,razgovarali su tečno i bez otezanja, kao stari znanci.U prvom dijelu o položaju, odnosu i perspektiva-ma antifašizma pa o stanju i perspektivi društvenihi političkih odnosa i iskustvima u Crnoj Gori i Hr-vatskoj. I makar je u odnosu prema antifašizmustanje u Crnoj Gori općenito povoljnije nego u Hr-vatskoj, u obje zemlje na djelu je liberalni kapital-izam i profit pod svaku cijenu u društvu sve obe-spravljenijih i siromašnijih radnika, medija koji pišušto im gazde nalože i mladih koji sve češće i sve

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Kod GradonačelnikaKod GradonačelnikaKod GradonačelnikaKod GradonačelnikaKod GradonačelnikaGradonačelnik Mato Franković je čestitao Danantifašističke borbe dubrovačkim antifašistimai svim građankama i građanima Dubrovnika,naglasivši da je Republika Hrvatska utemeljenana antifašizmu što je činjenica koju poštujemoi koju ćemo čuvati sviđalo se to nekome ili neU susret Danu antifašističke borbe gradonačelnik Du-brovnika Mato Franković primio je u ponedjeljak, 17. lipn-ja, delegaciju Udruge antifašista Dubrovnik u kojoj su bili:dr.sci. Boško Skaramuca, predsjednik, Mato Jerinić, pot-predsjednik, Marinko Vlašić, tajnik i Branko Grošeta pred-sjednik ZUABA Dubrovačko-Neretvanske županije i pot-predsjednik SABA Republike Hrvatske. Antifašisti su MatuFrankoviću čestitali izbor za gradonačelnika, istaknuvšiuvjerenje da će tu časnu i odgovornu dužnost obavljatina zadovoljstvo svoje i svih građana Dubrovnika. Čestitalisu mu i predstojeći državni praznik Dan antifašističke borbena čemu je gradonačelnik Franković zahvalio čestitajućiDan antifašističke borbe dubrovačkim antifašistima i svimgrađankama i građanima Dubrovnika. Naglasio da je Re-publika Hrvatska utemeljena na antifašizmu, to je činjen-ica koju poštujemo i koju ćemo čuvati sviđalo se to neko-me ili ne. Antifašisti su upoznali gradonačelnika sa svo-jom Udrugom u koju je uključeno oko 270 članova, s pro-gramima i teškoćama, akcentirajući za ovaj susret finan-cijske probleme zbog nedonošenja proračuna pa se go-milaju obaveze i raste neizvjesnost. Gradonačelnik je re-kao da će se problemi s proračunom završiti do koncalipnja donošenjem privremenog proračuna da će Udru-ga antifašista Dubrovnik imati, koju smatra značajnimdijelom organizma Grada, u njemu odgovarajuće mjes-to. Antifašisti su napomenuli gradonačelniku Frankovićuda ih uz financijske more i drugi problemi: naročito pros-tora i spomeničke baštine, ali za razgovor o tome molegradonačelnika da ih posjeti u njihovom prostoru. „Doćiću kod vas“ – rekao je gradonačelnik Mato Franković, apredsjednik Udruge antifašista Dubrovnik mu je poklonioknjigu „Tito... i Dubrovnik“ koju je, kao peto izdanje u svo-joj biblioteci „Da se ne zaboravi“ ove godine tiskala Udru-ga antifašista Dubrovnik. kl

Ovo se ne smije zaboraviti!Ovo se ne smije zaboraviti!Ovo se ne smije zaboraviti!Ovo se ne smije zaboraviti!Ovo se ne smije zaboraviti!

više odlaze.U drugom dijelu večeri, domaćin MatoJerinić je u nastavku razgovora predstav-io stvaralaštvo svoga gosta kroz njegovedvije knjige „Panjega“ i “Da nas san neprevari”. “Panjega” je zbirka kratkih priča,a “Da nas san ne prevari” je tekdvadesetak od brojnih razgovora koje jeradijski novinar Dragan Mitov Đurovićvodio s umjetnicima. U tim knjigama pišestarim crnogorskim jezikom pa na pitan-je domaćina: „ dali se gubljenjem jezikagubi moral, snaga riječi i ostalo” - Đurovićje napomenuo da „podaci kažu da sto-tine jezika na planeti umire svaki dan. Jez-ik je rijeka koja ide i teče. Ako presuširijeka, nema vode, a ako izgubimo jezik,nema života.Kao dugogodišnji radijski novinar samgovorio službenim jezikom, ali u svojimrubrikama “uz ognjište” govorio sam jez-ikom moga djeda, moje babe... jer je tajjezik uvijek ostao u mom genu. Zemlju ijezik morate čuvati. Kroz rad sam desetl-jećima skupljao zlatnike iz narodnogajezika i smjestio ih tako u korice ovihmojih knjiga. - rekao je Dragan MitovĐurović. Bilo je riječi i o ženi, koja je po

Matu Jeriniću ranije u Crnoj Gori bila uzapećku, ali je u djelima Dragana Mi-tova Đurovića žena na prvom mjestu uobitelji. Žena i majka je u Crnoj Goribila i ostala svetinja. Crnogorac je bran-io ženu, kuću i obitelj. Žena, majka…to je ona Jagoda Bogičević, partizan-ka, bolničarka, jedna od 579 žena kojesu za vječnost ostale na Sutjesci, to suone žene i majke koje su plakale ičekale, to su one žene, majke i svet-inje koje su otvarale i vječno držaleotvorena vrata. Zato je žena uvijek bilai ostala prva u kući i svetinja u mojimdjelima. – rekao je, uz ostalo, DraganMitov Đurović.Posebnost ove večeri u organizaciji du-brovačkih antifašista bili su tri biranaglazbena predaha, tri glazbena videobroja: „2Cellos“ u temi filmskog serija-la „Igre prijestolja“.Zagrebačka violončelistica Ana Rucneri Folklorni ansambl „Linđo“ u poznatojposkočici „Linđo“, oba video uratka ujedinstvenim vizurama Grada, te za krajobrada poznate pjesme Alekse Šanti-ća „Emina“ u izvedbi sarajevskogglazbenog sastava „Divanhana“.

Makar je bilo oblačno i prijetila je kiša,ali je par puta tek zarosilo, u subotu17. lipnja, u Dolini heroja na Tjentiš-tu, u organizaciji SABNOR-a Bosne iHercegovine, skromno i dostojan-stveno obilježena je 74. obljetnicaBitke na Sutjesci, jedne od najznača-jnijih u NOB-i i Drugom svjetskomratu. Obilježavanje godišnjice Bitkena Sutjesci proteklo je u znaku zasta-va država nastalih raspadom Jugo-slavije, ali i onih bivše države, aučesnici su nosili Titove slike, parti-zanske kape i uniforme. Okupilo senekoliko tisuća antifašista, poštovatel-ja sjećanja na epopeju Sutjeske izBiH, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske,koju su predstavljali dalmatinski anti-fašisti iz Splita, Trogira, Makarske,među kojima po tridesetak iz Ploča iDubrovnika. Brojni vijenci i buketicvijeća položeni su na središnjuspomen-kosturnicu. Vijenac SABARepublike Hrvatske položio je pot-predsjednik Branko Grošeta, Udrugeantifašističkih boraca Ploča Ivo Kara-matić – mlađi, a Udruge antifašistaDubrovnik Petra Ivanišević.Među tridesetak Pločana i na Tjen-tište je sa svoje devedeset dvije god-ine došao i bio srdačno pozdravljenprvoborac Ivo Karamatić, borac saNeretve i Sutjeske. Makar se teškonosi s nedavnim gubitkom voljene su-pruge i životne družice, nije krioponos što se zajedno s unukom isvojim Pločanima nalazi kraj monu-mentalnog spomenika naTjentištu.”Dobio sam snagu i odlučioda trebam ići na Sutjesku, podsjetitise herojske borbe naših boraca i pok-

loniti se poginulima. Ovo se ne smijezaboraviti, ovo mlađi moraju znati, tkose i kako borio za slobodu, kako sekrvarilo i kako se ginulo i da znaju daborba za slobodu i pravdu uvijek morapobijediti” – rekao nam je u razgovo-ru podno velebnog spomenika IvanKaramatić.Prigodno je govorio učesnik Bitke naSutjesci Muhamed Čomić, koji je, uzostalo, istaknuo da je tokom nje-mačke ofanzive “Schwarc” koja je tra-jala od sredine svibnja do sredine lip-nja 1943. godine, poginulo oko osamtisuća partizanskih boraca. Oni senisu uspjeli probiti iz obruča višestru-ko brojnijeg i opremljenijeg neprijatel-ja, ostavši na Sutjesci na vječnoj straži.Njihovi drugovi nastavili su neravno-pravnu borbu, na pravednom putu doslobode pa ni obručima u kanjonuSutjeske okupatori nisu uspjeli ostvari-ti svoje ciljeve o uništenju glavnineNOV i POJ zajedno s Vrhovnimštabom i komandantom Titom. Neu-spjeh okupatorskih planova naNeretvi i Sutjesci, u IV. i V. neprijatel-jskoj ofenzivi značajno je odredio dal-jnji tok prema konačnom porazu fa-šista, nacista i njihovih satelita uDrugom svjetskom ratuPrisutne je, između ostalih predstavni-ka saveza antifašista i antifašističkihboraca, u ime Saveza antifašističkihboraca i antifašista Republike Hr-vatske pozdravio potpredsjednikSaveza Branko Grošeta.“Danas oda-jemo počast i klanjamo se sjenama7.543 poginulih boraca na Sutjesci.Hrvatski antifašisti ponosno baštinesjećanje na doprinos partizanskih je-

53GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

dinica iz Hrvatske, osobito1.,2. i 3. dalmatinske brigadete 7., 8 i 16 banijske brigade,i 4.105 poginulih hrvatskihpartizanskih boraca, međukojima 3.032 borca iz Dal-macije. Ponosno se sjećamoDonjih Bara, Ljubinog Groba,Ozrena, Milinklada, herojstvanaših boraca… mladosti kojaje pokazala kako se bori zapravdu i slobodu… i porukacrnogorskih boraca s Ljubinagroba: „dogod budete čulipucnje naših pušaka Nijemcineće proći, a kad toga nebude, znajte da na LjubinomGrobu nema više živih prol-etera“ ili Dalmatinaca s Don-jih Bara Vrhovnom štabu:„Nijemci nadiru sve jačimsnagama i sve upornije, izgu-bili smo dvije trećine ljudstva,ali računajte na nas kao dasmo u punom sastavu“…Danas je više nego ikada po-trebno ukazivati na značajNOB-e i njezinih vrijednosti te-meljenih na zajedništvu i jed-instvu.Na to nas upozoravaju posl-jedice ratnih zbivanja na ovimprostorima iz prošlihdevedesetih kada su snagepovampirenog nacionalizmauspjele oživiti aveti četništva iustaštva, ponovno dovesti dopodjela i krvoprolića. To je biojoš jedan pokušaj vraćanja umračnu prošlost koja nemabudućnost. Nosioci tih opas-nih pojava moraju biti svjesnida ih svijet svrstava u sljed-benike nacionalizma, neofa-šizma, črtništva, ustaštva idrugih mračnih ideologija…Naša je zadaća stalno ukazi-vati na vrijednosti antifašis-tičke borbe i antifašizma kaonajvećih povijesnih vrijednostii zaloga bolje budućnosti. Unovim uvjetima, antifašizam jenastavak borbe za slobodu ibolji život, neovisnost, socijal-nu pravdu, za povijesne is-tine, ravnopravnost i drugeljudske vrijednosti“ – rekao je,uz ostalo, Branko Grošeta, nakraju podsjetivši vlasti udržavama proisteklim iz bivšeJugoslavije „da je njihovapovijesna i moralna obavezaorganizirati i aktivno sudjelo-vati u dostojnom obilježa-van-ju mjesta, događaja i obljet-nica poput Sutjeske. Jerlicemjerno je svoju državnosttemeljiti na ostvarenoj pobje-di u Drugom svjetskom ratu iodlukama AVNOJ-a, a prematome se neprimjereno seodnositi“. kl

ANA RUCNER U GRADU

Ljeto na Srđu na najljepši načinLjeto na Srđu na najljepši načinLjeto na Srđu na najljepši načinLjeto na Srđu na najljepši načinLjeto na Srđu na najljepši načinAna Rucner stigla je u Grad kako bi održala već tradicio-nalni koncert “Pozdrav ljetu” koji će se održati sutra, 21.lip-nja u 5 sati, u amfiteatru na Srđu. Ovim koncertom Ana ćesa svojim gostima pozdraviti ljeto, ali i obilježiti Svjetski

dan glazbe. Između posljednjih pripremaza koncert Ana je posjetila fine dinningrestoran Posat gdje je uživala sa svojimdruštvom s kojim će sutra zasigurnooduševiti sve posjetitelje.Koncert “Ana u Gradu - Pozdrav ljetu2017.” održava se već sedmu godinu isvaki put ponovno iznenadi atraktivnimprogramom. Ovogodišnji gosti su FilipGjudo & bend, V.A. Arije, Ivan Jelićem&Mario Rucner. Čelistica Ana Rucner ovegodine slavi i petnaestu obljetnicu svojeglazbe povodom koje je održala dva kon-certa u zagrebačkom i osječkom HNK teje praizvela repertoar romske glazbe kojije najavila i za Srđ. Osim posebnostilokacije i vremena ovog koncerta važno jeistaknuti još jednu – i ove godine sav pri-hod ide u humanitarne svrhe. Ovaj put Anaje odlučila pokloniti gudalo mladoj umjet-nici kako bi mogla svirati i još više vježbati.

godubrovnik.com

POVODOM 25. OBLJETNICE DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I TALIJANSKE REPUBLIKE

Dubrovnik se predstavio u MilanuDubrovnik se predstavio u MilanuDubrovnik se predstavio u MilanuDubrovnik se predstavio u MilanuDubrovnik se predstavio u MilanuGeneralni konzulat Republike Hrvatske u Milanu usuradnji s Gradom Dubrovnikom i Gradom Milan-om, povodom 25. obljetnice diplomatskih odnosaizmeđu Republike Hrvatske i Talijanske republikete Dana državnosti Republike Hrvatske, u utorak,20. lipnja 2017. godine u Milanu upriličili su bogatkulturno-umjetnički program u cijelosti posvećengradu Dubrovniku. Tim povodom u ime Grada Du-brovnika u službenom posjetu Milanu boravila jezamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, dok je uime Doma Marina Držića u programu sudjelovao iravnatelj ove ustanove Nikša Matić.Dodatan povod su i dvije važne obljetnice kojeobilježavamo ove godine: 230. godišnjica smrtiRuđera J. Boškovića i 450. obljetnice smrti Mari-na Držića, dvojice hrvatskih velikana rođenih u Du-brovniku, a koji su značajan dio svoga rada ost-varili u Italiji gdje su obojica nakon smrti sahranje-ni; Bošković u Milanu, a Držić u Veneciji.Svečani program obilježavanja započeo je uutorak ujutro svečanim otkrivanjem spomen pločeRuđeru Boškoviću ispred crkve Santa MariaPodone u centru Milana. Uslijedio je posjet pred-stavnika hrvatskih institucija i predstavnika GradaDubrovnika parku Indro Montanelli gdje je položenvijenac na spomenik Ruđeru Boškoviću, djeloslavnog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.Središnji dio svečanosti priredio se u milanskojpalači Seicentro, a predstavio je Republiku Hr-vatsku i Grad Dubrovnik u punom književnom,glazbenom, dramskom i likovnom izričaju. Uglazbenom dijelu programa nastupio je Gudački

kvartet Dubrovačkog simfonijskog orkestra, dokje u dramskom dijelu izveden prizor iz Držićevekomedije „Skup“ i scenski nastup učenika Gim-nazije Dubrovnik. U sklopu programa otvorena jei izložba akademskog slikara Tonka Smokvine, aupriličeno je i predstavljanje talijanske verzije kn-jige „Ruđer Bošković u službi diplomacije Du-brovačke republike“ autora Stjepana Špoljarića.Suradnja između Doma Marina Držića i Nacional-ne knjižnice Braidense iz Milana, u kojoj se i dan-as čuvaju tri vrijedna izdanja Držićevih djela, ogle-da se upravo u posudbi tih djela i njihovom izla-ganju u Dubrovniku. Program je završio turističkomi enogastronomskom prezentacijom Grada Du-brovnika – Grad za sva godišnja doba – u orga-nizaciji Turističke zajednice Grada Dubrovnika.

54 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

Piše:Antun Švago

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH DNŽ

Hvala Rezervatu LokrumHvala Rezervatu LokrumHvala Rezervatu LokrumHvala Rezervatu LokrumHvala Rezervatu LokrumUdruga gluhih i nagluhih Dubrovačko-neretvanskežupanije organizirala je za svoje članove i njihoveobitelji izlet na Lokrum, dana 3.lipnja. Sastali smo seu gradskom portu i ukrcali na redovnu brodsku linijuza Lokrum, a pri ukrcaju i iskrcaju su nam pomogli ičlanovi posade s obzirom da su velik broj izletnikačinile osobe starije životne dobi. Nekima je to bioprvi put da se susreću s tim prekrasnim, mističnimotokom, a neki su se na njemu osjećali kao kod kuće,no obje su skupine maksimalno iskoristile prekrasandan za šetnju, razgledavanje lokrumskih znameni-tosti i međusobno druženje. Neki su se i hrabro oku-pali, iako more još nije dosegnulo ugodne ljetne tem-perature. Za članove Udruge na Lokrumu je bio or-ganiziran i ručak u konobi “Rajski vrt”, smještenoj uugodnom ambijentu uz samostanski kompleks. Ovimputem bi se htjeli zahvaliti i Javnoj ustanovi Rezerva-ta Lokrum koja nam je omogućila ovo nezaboravnodruženje. Predsjednik Udruge dr. Ivo Jerković

MATO MALI I PERO NJIOV

Negda, za svagdaZa bi koliko toliko svoj, govorijo je pokonji Jozo, treba bi bojiod sebe jučešnjega, i ne bi gori od sebe današnjegaNegda se, kaže Jane, u našoj Vali znalo: ko ne zna nevajalu rije ne, tajne zna ni vajalu rije da.Negda, za svagda.Nije se samo Sveto Pismo držala na nekomu vidnomu mjestu ko dan-aske, vengo se prvo svega držalo do Njega. Znalo se kako svako do-bro stablo rađa dobrijem rodom, a zlo stablo zlijem rodom.Naše je prijašnje čejade znalo i kako dobro stablo ne more rodi zlijemrodom, a zlo stablo dobrijem rodom.Ovo današnje čejade, kaže Sele, sve je obrnulo. Uzelo pod svoje. Inavrće i prevrće. I što treba i što ne treba.Pokonji je Jozo vazdarke užo rije da je najboje nema posla s racomkoja se uveče obuva, a ujutro izuva. To oće rije da je s onijem, kojiuveče sve znadu, a ujutro se isprdu, najboje nema posla. Takijem ništane prema. Ni gleda naprijed ni viđe na se.Naše čejade u naske i danaske, kaže Pero, najviše goni naprijed to štoneko drugi u naske radi. Ako taj drugi posadi sto prasaka, ti bi gledodvjesta; ako bi očistijo dvaes maslina, ti bi gledo peset šeset; ako biposadijo pe stotina loza ti bi gledo najmanje ijadu. Pa mogo ili ne mogo.Imo ili nemo đe. Bila ti za sve to baština mala ili cijela Vala mala.Ako bi tvoj suśed sinu kupijo i polovnoga golfa, ti bi tvomu gledo uzenovoga. Pa ako treba i kredit dignu u švicarcima, dignu ćeš ga. Nećešpita koliko to košta.Tako se u naske, kaže Sele, žali Bože, vazdarke i mislo i misli da je tonajboji put za i naprijed: ne ima koliko ti je dosta, vengo ima više oddrugoga. Od suśeda pogotovo. U temu se gledalo bi boji o drugoga.Ne bi svoj, vengo bi boji od drugoga.Za upravo it i poj naprijed, govorijo je pokonji Jozo, čejade ne trebaisto i radi i misli ko i drugi, vengo gleda svojom glavom naprijed, ne

pjuva za sobom i misli na śutrasvojom glavom, a ne guzi-com…Za bi koliko toliko svoj, govor-ijo je pokonjik, treba bi boji odsebe jučešnjega, i ne bi goriod sebe današnjega. Ko to negleda viđe, ne more ništa niviđe. Zaludu mu je samo imaviše o drugoga.Veliki Nelson Mandela je, kažeMato, reko da ga čejad ne trebaju ocjenjiva po uspjesimavengo po onemu koliko je puta panuo i koliko se putadigo.Svaki pravi čoek, kaže Jane, ne gleda samo sebe i svojuguzicu vengo poštuje i tuđe vrijeme. Oni drugovačiji voluda i se i čeka. So tijem se ne pravu samo važni, vengo tegledaju i ostavi z bande.Ko o čem radi su tijem se rani – užala je rije pokonja Jan-uka.Bog je, kaže Jane, svakomu čejadetu do i da zna, vidi,čuje… samo je razlika u temu što razumno i dobro čejadeu svemu što zna, vidi i čuje ne ište maću.Nijesu stari zaludu govorili da su od svije sila što mu je iBog do, u čejadetu najjače njegove slabosti. Ko je uspijoto viđe na brijeme, nije se izgubijo u nijednijem bremeni-ma.Tamo đe se čejade nije bavilo samo posjedicom vengouzrokom, tamo su se i duša i srce čistili dobrotom, a nemanama.Čejade s cijem je, kaže Mato, ko i baština s cijem. Znaš đeje i dokle je tvoje. Dokle moreš. Ko zna đe i dokle more,prije će do cija, vengo oni kojemu je sve ravno. Što ima, ane zna što ima. I što misli da mu niko nije ravan.

U SJEĆANJE

Napustio nas je gosparNapustio nas je gosparNapustio nas je gosparNapustio nas je gosparNapustio nas je gosparAndrija HabulinAndrija HabulinAndrija HabulinAndrija HabulinAndrija HabulinUoči svog 80. rođendana, otac dubrovačkog judaAndrija Habulin napustio nas je, 20.lipnja ujutro.Gospar Andrija je bio predsjednik Judo saveza Du-brovačko-neretvanske županije te osnivač, pred-sjednik i počasni predsjednik Judo kluba Du-brovnik 1966.Rođen je 1937. godine u Bedekovčini, u Dubrovnikje doselio davne 1960. godine kada je prvi putodržao prezentaciju juda u Cavtatu te seminar sgostima predavačima iz Nizozemske. 16. travnja1966. godine je postao osnivač judo kluba ‘Nacui’i kroz narednih 10 godina je bio dio odgoja na tisuće dubrovačkih judoka.On je bio najzaslužniji za najveće uspjehe dubrovačkog juda i zbog tog ra-zloga je 2004. godine postao dobitnik Nagrade za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije.Gospar Andrija će nam ostati u najboljem sjećanju i vjerujemo da će se njego-va djela prenositi iz generacije u generaciju.

55GlasGrada - 640 - petak 23. 6. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, [email protected] Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,[email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, [email protected], www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

1960-tih / No međutim1960-tih / No međutim1960-tih / No međutim1960-tih / No međutim1960-tih / No međutimSvake subote u Jutarnjem listu objav-ljuju specifičan jezični savjetnik u ob-liku stripa i na svoj, malo otkvačen,način. Piše,crta i lektorira, kako pišeuz prilog, Josip Sršen.Mišljenja smo da su ti savjeti zaniml-jivi, ali i simpatični na svoj način paćemo ovdje prenijeti njih nekoliko,naravno samo tekstualni dio pa evo:

1960-tih“Pa to znaju i ptice na grani. Kad pišeteriječ izvedenu brojem tako da je jedandio napisan brojkom, a drugi slovima,nećete se sjećati ludih 1960-tih godi-na, niti ste sad u svojim 30-tima. Pa kvrapcu, pročitate li to što napišete?Slovo “T” već se nalazi na kraju brojakojim izvodite riječ šezdeset,dvadeset. Zašto onda dodati još jed-no? Dodajte samo nastavak -ih,odnosno -ima i prisjećajte se 1960-ih…te uživajte u svojim 30-ima i uvijek

budite gladni znanja”.

No međutim“Ta tko pri zdravoj pam-eti ne bi izgubio pametkad čuje “no me-đutim”… ako se zna dase veznik “no” i prilog“međutim” koriste kaoveznici u suprotnimrečenicama pa prematome imaju praktički istoznačenje? Kome ne biuzavrela krv kad čuje“treći po redu” ako sezna da je to pleonazam,jer redni broj većoznačava koje je što poredu?! Tko razuman nebi izgubio razum kadčuje nekoga da kaže“svo”…, ako se zna dariječ “svo” ne postoji.?!Tek kad poludim znamda sam normalan”.

K.T.

UDRUGA DVA SKALINA - Zlatko Kovač Ramiz donacija 50kn. Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kn. XXX donacija100 kn. Umjesto cvijeća za pok. Natašu Brajčić, 300 kn prilažeAne Sandri. U spomen na pok. Damjana Mirčića, umjestocvijeća 400 kn prilažu Marija i Luko Kotlar. U spomen na pok.Damjana Mirčića, umjesto cvijeća 400 kn prilaže obitelj Luk-šić. U spomen na pok. Nikšu Kneževića, umjesto cvijeća 300kn prilažu obitelji Puhiera, Čižek i Mrkić.

UDRUZI ZAJEDNO DO ZDRAVLJA darovali su: NikolinaKmetović Kralj 100 kn, Singerica Lili d.o.o. 200 kn umjestocvijeća u spomen na gospodina Mata Handabaku. U spomenna našu dragu suprugu i majku Marijelu Machiedo, Antun iRoberto s obitelji darovali su 400 kn umjesto cvijeća. Niko iMarijana Prce umjesto vijenca za pok Maru Prce 200 kn. IvoVijeka Prce umjesto vijenca za pok Maru Prce 200 kn.Roditelji i djeca Udruge Zajedno do zdravlja zahvaljuju svimdarovateljima! Račun za uplatu priloga IBANHR9124070001100302492.

UDRUGA SLATKI ŽIVOT - U spomen na pok. Natašu Bra-jčić, umjesto cvijeća, obitelj Lisowski prilaže 250 kn. Iskrenozahvaljujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbuza normalnim životom djece.IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta namob. 098 732 800.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su:Umjesto cvijeća za pok. Fabijana Perića, oca naše Marije,kolegice iz ureda prilažu 350 kn. Mole se darovatelji koji svojepriloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBANHR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. dadostave tekst uplate na mob: 091 4753581 ili 091 4753582.Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovatelji-ma.

ANE SEKONDO,ĐURO LUBURA, 1920.TEREZIJA ČERJAN, 1924.BRANKA BRKULJ, 1928.PERO DROBAC, 1929.PERO VICENCINOVIĆ, 1929.PERO KURAJICA, 1930.NEDJELJKA JELAVIĆ, 1930.

TEREZIJA MIHALJEVIĆ, 1932.MARIJA LJUBIĆ, 1935.ANDRIJA HABULIN, 1937.MARJAN SKRABIĆ, 1938.MATO PAVLOVIĆ, 1940.ANDRIJA GLUMAC, 1942.MIHO GREBOVIĆ, 1948.IVAN MATIĆ, 1955.

POLICIJSKA UPRAVA DNŽ

Požar na ŠipanuPožar na ŠipanuPožar na ŠipanuPožar na ŠipanuPožar na ŠipanuDana 19. lipnja u popodnevnim satima u Šipanskoj Luci, od stranedjelatnika DVD „Šipan“ zatečen je 77-godišnjak kako spaljuje ko-rov, uslijed čega je i izazvao požar u kojem je izgorjelo 1000 m2suhe trave i gdje su nagorjela četiri stabla masline. Materijalnašteta će se naknadno utvrditi. Protiv 77-godišnjaka je podnesenprekršajni nalog sukladno Zakonu o zaštiti od požara. Ovom pril-ikom podsjećamo građane da je temeljem Županijske odluke oprovođenju posebnih mjera zaštite od požara od 1. lipnja do 30.listopada u potpunosti zabranjeno loženje vatre na otvorenomprostoru. Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

56 GlasGrada - 640 - petak 23.6. 2017.

misao

tjedna

Talmud

Juriš li za čašću, uvijek će ti izmicati.No budeš li od nje bježao, pratit će te u stopu.

OBAVIJEST: Ovaj broj Glasa Grada jezaključen u utorak, 20.6. a možete ga,kao i obično uzeti na uobičajenimmjestima u petak, 23. lipnja

OBAVIJEST ZA GRAĐANE POLICIJSKE UPRAVE DUBROVAČKO NERETVANSKE

Prijem u Prometnu jedinicu mladežiPolicijska uprava dubrovačko-neretvanska usuradnji s Gradom Dubrovnikom i ove godine or-ganizira prijem učenika i studenata u Prometnujedinicu mladeži koji će tijekom ljetnih mjeseci pro-voditi aktivnosti nadzora i upravljanja prometomna prometnicama Dubrovnika. Pripadnik promet-ne jedinice mladeži može biti učenik srednje školes najmanje 16 godina života ili student. Za prijavusu potrebni slijedeći dokumenti:- zamolba s kraćim životopisom (obavezan brojtelefona)- potvrda o redovitom školovanju- potvrda liječnika obiteljske medicine

- preslika svjedodžbe zadnjeg završenog razre-da, za studente preslika indeksa,Uz preslike navedenih dokumenata potrebno jena uvid donijeti i originale.Zamolbe se zaprimaju u razdoblju od 20. do 27.lipnja 2017.godine od 7 do 15 sati, u Službi policijePolicijske uprave dubrovačko - neretvanske, naadresi dr. Ante Starčevića 13. Du-brovnik, a zainteresirani kandidatidužni su osobno donijeti potrebnedokumente. Sve informacije mogu sedobiti na telefon 443 168 i 443 051

Policijska upravadubrovačko-neretvanska

U DUBROVNIKU OTKRIVANJESPOMEN PLOČE

PremijerBugarske

u Dubrovniku

Veleposlanstvo RepublikeBugarske, Županijska komo-ra Dubrovnik i Grad Dubrovnikorganiziraju svečano otkrivan-je spomen ploče Dubrovačkepovelje Ivana Asena II., 29. lip-nja u 19:30 u parku na Ploča-ma u Dubrovniku. Spomenploču otkrit će predsjednikVlade Republike Bugarske,Boyko Borisov.

KLUB 65+ PRI CRVENOM KRIŽU DUBROVNIK

Radost življenjaČlanovi Kluba 65+ pri Crvenom križu Dubrovnik razveselili susvoje tijelo i dušu na nedjeljnom druženju u Konavlima.Ushit za naše druženje počeo je već u autobusu kroz Župudubrovačku pa konavoskim poljem do Čilipa. Zavičajni muzejpokazao nam je bogatstvo konavoskog veza, postupak rađanjasvile iz svilenih buba, a folklor pred crkvom Sv. Nikole svu lje-potu konavoske nošnje, zvuka lijerice, zdravice i živog pokreta

konavoske poskočice.Imanje vrijedne obitelji Đura i Zorice Radović zaokružilo je našu sliku,čeljadi iz Grada, o trudu konavoske obitelji za bogatstva plodova zem-lje, za pravu domaćinsku gostoljubivost putnika namjernika. Makar sli-ka sela pomalo nestaje, pojate dobivaju drugu namjenu, domaće bla-go zamijenilo je nešto drugo, život ipak cvjeta u svoj svojoj punini.Vonj domaćih jabuka, lavanda i žuka uz put, ispratili su nas uz naševrijedne domaćine put Grada sretne i zadovoljne u očekivanju novihsusreta. Volonterka Anita Vlašić

BISKUP MATE UZINIĆ

Prijem zapredstavnikeMeđunarodnogsveučilištaLibertas

Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić primioje u utorak, 20. lipnja u Biskupskom ordinari-jatu u Dubrovniku predstavnike Međunarod-nog sveučilišta Libertas.S djelovanjem i posebnostima ovog privatnogsveučilišta biskupa su upoznali rektor prof. dr.sc. Duško Pavlović, vlasnik Gojko Ostojić, prof.Milan Perić i dekanica za studente Nada Raić.