-
1
GOSPODARSTVO HRVATSKE
I. EKONOMSKA STRUKTURA, GOSPODARSKA STRUKTURA, GOSPODARSKI
SUSTAV EKONOMSKA POLITIKA
1. Ekonomska struktura je ukupnost: a) materijalnih (sredstva za
rad, predmeti rada-PROIZVODNI FONDOVI), b) ljudskih (zaposleni,
radna snaga, stanovnitvo), c) drutvenih (proizvodni
odnosi-uspostavljaju se izmeu ljudi u obavljanju njihovih funkcija
u procesu proizvodnje=zaposlenici-menadment-vlasnici;
ekonomsko-funkcionalni odnosi-odnosi izmeu posl.subjekata u
obavljanju njihovih funkcija u procesu drut.reprodukcije) uvjeta
proizvodnje. DRUTVENA
REPRODUKCIJA-proizvodnja,raspodjela,razmjena,potronja 2.
Gospodarska struktura je udio pojedinih sektora (djelatnosti,
ekonomskih aktivnosti) u osnovnim makroekonomskim agregatima
(vrijednosti ostvarene proizvodnje, zaposlenosti, vrijednosti
proizvodnih fondova, investicijama, uvozu, izvozu, vrijednosti
ukupne vanjskotrgovinske razmjene=kvantitativne kategorije kojima
se iskazuju pojave i procesi koji imaju karakter masovnosti u
nacionalnom gospodarstvu) 3. Ekonomski ili gospodarski sustav ini
ukupnost organiziranih oblika i metoda drutvene organizacije
proizvodnje, a osnovne odrednice su: a)Kakav je poloaj gospodarskog
subjekta u procesu reprodukcije: - da li je gospodarski subjekt
samostalan u odluivanju o tome to e i koliko e proizvoditi,kako se
utvruju cijene proizvoda,da li je gospodarski subjekt samostalan u
odluivanju o raspodjeli? b) Kako se uspostavljaju odnosi izmeu
gospodarskih subjekata?, razlikujemo tri sustava: a) trini sustav
b) plansko centralistiki c) proimanjem trita i plana- mjeoviti c)
to je cilj privreivanja? - Stjecanje profita, zadovoljenje potreba
,proetost ciljeva a) i b) uz veu ili manju prevagu jednog od njih
4. Ekonomska politika oznaava aktivnosti to ih nositelji ekonomske
politike poduzimaju radi ostvarenja postavljenih ciljeva koristei
se pri tome mjerama, sredstvima ili instrumentima ekonomske
politike. FAZE EKONOMSKE POLITIKE - 1.utvrivanje ciljeva, 2.izbor
mjera,instrumenata i aktivnosti za ostvarenje ciljeva, 3.provoenje
ekonomske politike Nositelji ekonomske politike su: a) parlament
tj. sabor u fazi utvrivanja ciljeva ekonomske politike b) vlada u
fazi utvrivanja mjera ekonomske politike da bi se ciljevi ostvarili
c) svi nositelji drutvenog procesa rada u fazi provoenja ekonomske
politike- sva poduzea, ustanove, zakoni
-
2
II. RAZVRSTAVANJE I GRUPIRANJE EKONOMSKIH AKTIVNOSTI Se vri
pomou KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI - predstavljaju drutvene konvencije
o razvrstavanju ekonomskih aktivnosti koje mogu biti: 1.nacionalne,
2. meunarodne (ISIC Meunarodna standardna klasifikacija djelatnosti
UN, Nace Rev. 1 Opa klasifikacija djelatnosti EU) 1.EMU SLUE
KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI? Tj. emu slui razvrstavanje: a) za
potrebe gospodarstva b)za potrebe statistikog praenja ekonomskih
tijekova c)za potrebe nositelja ekonomske politike d)za potrebe
strunih i znanstvenih istraivanja (za ispitivanje
konkurencije,vladi za analizu,statistike analize) 2. KRITERIJI
RAZVRSTAVANJA ekonomskih aktivnosti: a)identinost
tehniko-tehnolokih, ekonomskih i organizacijskih obiljeja;
b)istovrsnost predmeta rada, sredstava za rad i tehniko-tehnolokih
postupaka koji se primjenjuju u obavljanju djelatnosti
c)Istovrsnost roba i usluga koje su rezultat obavljanja pojedine
djelatnosti. d)Klasifikacije djelatnosti mijenjaju se prvenstveno
pod utjecajem tehniko-tehnolokog napretka i promjena koje on donosi
(u Hrvatskoj u posljednjih 50 godina u primjeni su bile tri
klasifikacije djelatnosti) 3. DO KOJIH PROMJENA DOLAZI POD
UTJECAJEM TEHNIKO-TEHNOLOKOG NAPRETKA? Neke djelatnosti nestaju ili
mijenjaju karakter, a neprestano se pojavljuju i nove djelatnosti.
a) poljoprivreda nekad i danas- danas tko ima razvijenu
poljoprivredu taj je nerazvijen b)rudarstvo nekad i danas- sada se
u rudnicima odmah i prerauje c)razvoj industrijske strukture- sada
je masovnija, pa se mnogi proizvodi proizvode u kratkom vremenu, za
razliku od manufakture d)razvoj turizma kao masovne pojave
e)razvoj: zdravstva, obrazovanja i znanosti- razvijanje novih
lijekova, industrija treba obrazovane djelatnike NAKON
OSAMOSTALJENJA HRVATSKA JE PREUZELA JKD (jedinstvena klasifikacija
djelatnosti) OD BIVE SFRJ, ALI VE 1995. GODINE DONOSI NOVU
NACIONALNU KLASIFIKACIJU DJELATNOSTI . 1.Do tada vaea Jedinstvena
klasifikacija privrednih i neprivrednih djelatnosti nije odraavala
promjene to su se zbile u gospodarstvu Republike Hrvatske nakon
1990. godine, Hrvatska uvela upanije, 2.U svijetu je sve vei broj
zemalja koje primjenjuju klasifikacije to su ih donijele meunarodne
institucije ili regionalne integracije (UN, EU) 3.Meunarodne
financijske institucije svoje aranmane zemljama u tranziciji
uvjetuju dobivanjem statistikih podataka i pokazatelja o
gospodarskom stanju i gospodarskim kretanjima koji su usporedivi sa
zemljama trinih gospodarstava. Pretpostavka toga jest prijelaz na
jednu od meunarodnih klasifikacija. 4.S obzirom da su tenje
Hrvatske od osamostaljenja usmjerene ka ukljuivanju u EU,
prevagnulo je opredjeljenje za prihvaanje NACE Rev.1 kao naeg
nacionalnog standarda razvrstavanja. U zemljama EU ona se
primjenjuje od 1.1.1993. godine, a prijelazno je razdoblje bilo do
31.12.1994. godine. Naa je NKD u primjeni od 1.01.1996.
-
3
U NACE Rev.1 => nakon osamostaljenja je prihvaen, a postoje 4
stupnja i jedan meustupanj razvrstavanja i to: 1. stupanj
razvrstavanja PODRUJE (SECTION) iza kojeg slijedi MEUSTUPANJ
PODPODRUJE (SUBSECTION) 2. stupanj razvrstavanja- ODJELJAK- 3.
stupanj razvrstavanja SKUPINA (GROUP) 4. stupanj razvrstavanja
RAZRED (CLASS) NACE Rev.1 ima 17 podruja, 16 potpodruja, 60
odjeljaka, 222 skupine i 512 razreda.
Hrvatska Nacionalna klasifikacija djelatnosti sadrava podjelu u
4 stupnja i 2 meustupnja. Od NACE Rev.1 razlikuje se po tome to iza
zadnjeg stupnja (podjela na razrede) sadri i meustupanj PODRAZREDA,
a stupnjevi razvrstavanja ekonomskih aktivnosti prema Nacionalnoj
klasifikaciji djelatnosti:
1.PODRUJA JEDNOSLOVNA OZNAKA - POTPODRUJA DVOSLOVNA OZNAKA 2.
ODJELJCI DVOSLOVNA I DVOZNAMENKASTA OZNAKA 3. SKUPINE DVOSLOVNA I
TROZNAMENKASTA OZNAKA 4. RAZREDI DVOSLOVNA I ETVEROZNAMENKASTA
OZNAKA - PODRAZREDI DVOSLOVNA I PETEROZNAMENKASTA OZNAKA
III. SEKTORSKA STRUKTURA NACIONALNOG GOSPODARSTVA I PRAVILNOSTI
NJENE
PROMJENE U PROCESU GOSPODARSKOG RAZVOJA
SVE DJELATNOSTI UOBIAJENO SE GRUPIRAJU ODNOSNO, S ASPEKTA
NACIONALNOG GOSPODARSTVA, DIJELE U VEE SKUPINE KOJE NAZIVAMO
SEKTORIMA, a osnovna podjela je trosektorska: 1. PRIMARNI SEKTOR
ine sve djelatnosti koje se zasnivaju na koritenju prirodnih
resursa, ali ih ne prerauju (predmet rada im je na zemlji ili pod
zemljom). 2. SEKUNDARNI SEKTOR ine sve preraivake djelatnosti
(drvna, prehrambena, plin, voda, graevina, struja.) 3. TERCIJARNI
SEKTOR ine sve uslune djelatnosti. U novije vrijeme sve vie se
primjenjuje podjela u 5 sektora: 1.PRIMARNI SEKTOR 2. SEKUNDARNI
SEKTOR 3.TERCIJARNI SEKTOR DIJELI SE NA: a)TERCIJARNI SEKTOR U UEM
SMISLU ine ga sve djelatnosti koje pruaju klasine poslovne usluge
b)KVARTARNI SEKTOR ine ga sve djelatnosti koje stvaraju znanje ili
formiraju kvalitetne ljudske potencijale c) KVINARNI ILI KVINTARNI
SEKTOR ine ga sve djelatnosti koje pruaju moderne poslovne
usluge
-
4
PRAVILNOSTI PROMJENE GOSPODARSKE STRUKTURE U PROCESU
GOSPODARSKOG RAZVOJA 1.Na najniem stupnju gosp. razvoja dominantan
je udio primarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva.
2.Na srednjem stupnju razvijenosti raste udio sekundarnog sektora i
uz njega neposredno vezanih djelatnosti tercijarnog sektora (prvo
se razvijaju djelatnosti koje omoguuju razvoj industrije). 3. Na
najviem stupnju razvijenosti dominantan je udio tercijarnog sektora
u strukturi nacionalnog gospodarstva. to je zemlja gospodarski
razvijenija, uoljivija je razdioba tercijarnog sektora na:
tercijarni sektor u uem smislu, kvartarni i kvinarni (kvintarni)
sektor-preraivaki se ne smanjuje ali usluni poveava i zato kaemo da
se skundarni udio smanjuje SEKTORSKA STRUKTURA UOBIAJENO SE
ISKAZUJE KAO UDIO POJEDINOG SEKTORA U BRUTO DOMAEM PROIZVODU I U
ZAPOSLENOSTI (prikazuje se kao zaposlenost I BDP), a
HRVATSKA-zemlja vieg srednjeg dohotka, postoje: 1. Zemlje niskog
dohotka ( 9386$)- veliki udio tercijarno I sekundarnog, a primarni
je pao od 1-5%,
IV. BRUTO DOMAI PROIZVOD (BDP) 1. BDP=> je ukupna vrijednost
ostvarene proizvodnje u zemlji tijekom jedne poslovne godine,
identian je GDP-u. 2. GNP je ukupna vrijednost ostvarene
proizvodnje u zemlji uveana za vrijednost proizvodnje ostvarene
domicilnim kapitalom u inozemstvu.(amerika kategorija)=> bruto
nacionalni proizvod => Kod obrauna BDP i GDP primjenjuje se
princip domicilnosti proizvodnje, a kod GNP princip domicilnosti
kapitala.(Ameriki FORD ukljuuje tvornicu Ford u V.Britaniji u svoj
GNP,a V.Britanija ju takoer ukljuuje u svoj) BVP Mt = BDP (bruto
dodana vrijednost), gdje je BVP bruto vrijednost proizvodnje(na
mikrorazini-ukupni prihod poduzea), MT materijalni trokovi Zato od
bruto vrijednosti proizvodnje moramo oduzeti materijalne trokove da
bismo izraunali vrijednost ostvarene proizvodnje??? BDP Am = NDV
(neto dodana vrijednost) => vrijednost istog ljudskog rada, Am
amortizacija -troak moramo oduzeti jer je to nekom drugom
prihod,tj.vrijednost ostvarene proizvodnje Pr. proizvodnja kruha -3
faze: INPUT(predmet rada) DODANA VRIJEDNOST(strojevi) PROIZVODNI
OUTPUT(ulazi kao input) I.penica 1 2 3
II.brano 3 2 5
III.kruh 5 3 8kn
=9 =7 16kn-9=7kn
-
5
OBJANJENJE => 8kn=prihod po jedinici proizvoda, penica u
outputu=gotov proizvod,a u brano ulazi kao input -da bismo dobili
toan izraun,moramo oduzeti vrijednost inputa jer su to ve bili
gotovi proizvodi BDP=BDV, BDV-Am=NDV 3. Vrijednosna struktura bruto
domaeg proizvoda : -Trokovi fiksnih fondova -Porezi i doprinosi
-Neto plae -Kamate -Poslovni viak (jedna od komponenti poslovnog
vika je akumulacija koje je vlastiti izvor investicijskih
sredstava) => O VISINI BDP OVISE MOGUNOSTI POTRONJE U ZEMLJI !!
Struktura BDP s motrita potronje (oblici potronje u nacionalnom
gospodarstvu): a)Osobna potronja i b)Javna potronja ine kategoriju
konane potronje- ne smijemo se zaduivati da naa djeca ne bi morala
to vraati c)Investicijska potronja => Na veliinu nacionalne
potronje, uz BDP utjeu i vrijednosti -Uvoza (poveava mogunosti
potronje) -Izvoza (umanjuje mogunosti potronje) 4. KONCEPCIJE
IZRAUNA BDP-A a) KONCEPCIJA PROIZVEDENOG DOHOTKA - zbrajaju se
dohoci svih djelatnosti(europska metoda) b) KONCEPCIJA PRIMLJENOG
DOHOTKA zbroju dohodaka svih djelatnosti pribrajaju se dohoci koji
pritjeu iz inozemstva-pr.od kapitala,od radnika koji rade u
inozemstvu) c) KONCEPCIJA UTROENOG DOHOTKA-ako uz pomo potronje
mjeri kolika je u jednoj zemlji bila proizvodnja (koliki je bio
proizvedeni dohodak), tada se od zbroja osobne, javne i
investicijske potronje oduzima vrijednost uvoza, a dodaje
vrijednost izvoza (ili se zbraja saldo platne bilance) => ako
mjeri kolika je u zemlji bila potronja proizvoda i usluga
proizvedenih u nacionalnom gospodarstvu, tada se od zbroja osobne,
javne i investicijske potronje oduzima vrijednost uvoza 5. METODE
OBRAUNA BDP-A a) Realna ili proizvodna metoda-u Europi-po
koncepciji proizvedenog dohotka, BDP se izraunava kao zbroj
dodatnih vrijednosti svih djelatnosti. Na razini ukupnog
gospodarstva u obraun se ukljuuju stavke koje nisu rasporeene po
djelatnostima: usluge financijskog posredovanja i porezi na
proizvode umanjene za subvencije na proizvode. b)Osobna, personalna
ili prihodna metoda-zbroj dohodaka stanovnitva, najtonija metoda, a
BDP se izraunava kao zbroj svih prihoda to ga ostvaruje stanovnitvo
jedne zemlje, a to su: -prihodi od rada (najamnine, nadnice,
plae)
-
6
-prihodi od trgovakog kapitala (dividende) -prihodi od
financijskog kapitala (kamate) -prihodi od imovine (renta, najam)
c) Rashodna metoda, prema rashodnoj metodi mjeri se potronja
gotovih proizvoda i usluga proizvedenih u nacionalnoj ekonomiji
tako da se od ukupne potranje (potronje) za robama i uslugama
(osobna /O/, javna /J/, investicijska potronja /P/, vrijednost
izvoza /I/) oduzima se vrijednost uvoza /U/.
BDP = O + J + P + (I-U) 6. PRINCIPI ISKAZIVANJA BRUTO DOMAEG
PROIZVODA=> kombiniraju se (a i c) te (b i d) a)Teritorijalni
princip-dohodak se obraunava u mjestu u kojem se odvija poslovanje
b)Organizacijski princip-u Hrv. Zagreb ima najvei dohodak)-dohodak
se obraunava u mjestu gdje je sjedite poduzea c)Princip iste
djelatnosti-dohodak se obraunava u djelatnosti u kojoj je ostvaren
d)Princip preteite djelatnosti-dohodak se obraunava u djelatnosti u
kojoj se odvija preteiti dio poslovanja poduzea => DINAMIKA
KRETANJA BDP POKAZUJE DA LI ZEMLJA OSTVARUJE EKONOMSKI RAST,
STAGNACIJU ILI ZAOSTAJANJE! a)Ekonomski rast BDP se iz godine u
godinu poveava b)Ekonomska stagnacija BDP se ne mijenja, ostaje na
istoj razini c)konomsko zaostajanje BDP se iz godine u godinu
smanjuje OPREZNO S POJMOVIMA RASTA, STAGNACIJE I ZAOSTAJANJA U
UVJETIMA INFLACIJE! KOD IZRAUNA KORISTITI REALNE, A NE NOMINALNE
VRIJEDNOSTI!!!!! PRIMJER: KRETANJE PROIZVODNJE KRUHA Godina cijena
proizv.u tonama vrijed.proizvodnje stalna cijena vrijedn.
Proizvodnje 1991 3 1000 3 000 000 y1= 3 3 000 000 1992 4 900 3 600
000 y2=3 2 700 000 1993 5 900 4 500 000 y3=3 2 700 000 NOMINALNA
VRIJED. PROIZV. REALNA VRIJED.PROIZV. (izraava se u tekuim
cijenama) (u stalnim cijenama) 3 kn=bazna cijena Godina indeks
promjene cijena
1991. -- ZA PRERAUN NOM. U REALNU VRIJEDNOST DOHOTKA 1992.
133,33 UVIJEK KORISTITI INDEKS-promjene cijena u trgovini na
malo, 1993. 166,66 trokova ivota(u upanijama,gradovima)
-za izraune REALNIH vrij. proizvodnje u uvijetima inflacije
koristimo postupak STATISTIKOG DEFLACIONIRANJA tijekom kojeg se
nominalne vrij. pretvaraju u realne,na nain da se nom.vr.proizv.
pomnoi sa 100 i podijeli s indeksom promjene cijena(koristi se kao
statistiki deflator, a objavljuje se u statistikom glasilu)
-
7
7. ZRAUN STOPA RASTA BDP U KONTINUIRANIM I DISKONTINUIRANIM
VREMENSKIM NIZOVIMA a) u kontinuiranim vrem.nizovima stopa rasta se
rauna kao prosj.verini indeks
1001991__ln
1992__ln
vrijednostarea
vrijednostarea
b) u diskontinuiranim vrem.nizovima prosj. stopa promjene
izraunava se uz pomo statistikog pokazatelja =GEOMETRIJSKA
SREDINA
1 1/= n
n yyG ,
c) stopu promjene raunamo nom.vrij./nom.vrijed.*100 -iz
prethodnog primjera : 3 600 000/3 600 000*100 verini indeks ;rast
iz =1992. u odnosu na 1991.
=> bazni indeks %1001
y
y n, n-1(razdoblje)= godina-1
8. RASPODJELA (UPOTREBA) BDP-a je faza procesa drutvene
reprodukcije tijekom koje lanovi drutva prisvajaju rezultate svog i
ukupnog drutvenog rada radi zadovoljenja svojih potreba -
RASPODJELA BDP ZA POJEDINE NAMJENE VRI SE KROZ TRI FAZE I JEDNU
MEUFAZU DRUTVENE RASPODJELE - U PROCESU DRUTVENE RASPODJELE KLJUNA
JE ULOGA TRITA JER O ODNOSU PONUDE I POTRANJE OVISI CIJENA
PROIZVODNIH FAKTORA, ROBA I USLUGA ; NO I DRAVA TJ. NOSITELJI
EKONOMSKE POLITIKE UPLIU SE U RASPODJELU !!! FAZE DRUTVENE
RASPODJELE SU: a) PRIMARNA RASPODJELA (stjecanje dohotka)-
ostvaruje se na tritu, sudionici su svi proizvoai iji outputi se
realiziraju na tritu, (poduzea i ustanove), imbenici koji utjeu na
poloaj subjekta u primarnoj raspodjeli su: - uvjeti proizvodnje-
ono to koristimo u proizvodnji - uvjeti realizacije- poduzee ne moe
utjecati na veliinu potranje i cijenu b)SEKUNDARNA RASPODJELA
(rasporeivanje dohotka)- cilj je zadovoljenje potreba
poduzea,zadovoljenje javnih potreba, sredstva se akumuliraju iz
prorauna, i raspodjeljuju se korisnicima, a to su :
poduzea,ustanove,dravni organi, graani, dobivanje subvencija.. c)
INTERNA RASPODJELA (rasporeivanje dohotka) - odvija se u poduzeu, a
u okviru nje steeni dohodak rasporeuje se za sredstva zajednike
potronje, investicije, rezerve, naknade ulagaima (dividende),
poveanje drutvenog kapitala d)PRERASPODJELA JE IN TIJEKOM KOJEGA
KRAJNJI KORISNICI DOBIVAJU PRORAUNSKA SREDSTVA- PRERASPODJELA JE
MEUFAZA DRUTVENE RASPODJELE U KOJOJ KRAJNJI KORISNICI DOBIVAJU
PRORAUNSKA SREDSTVA dolazi nakon sekundarne raspodjele), SUBJEKTI
PRERASPODJELE su: nositelji javne vlasti (zakonodavne, izvrne,
sudbene), ustanove koje svojom djelatnou zadovoljavaju neku od
javnih potreba, javna poduzea, trgovaka drutva, graani
-
8
=> Prema Zakonu o javnim potrebama, javnim potrebama smatraju
se one koje se financiraju iz javnih prihoda. To su: a) Obrana i
zatita b) Zakonom utvreni zadaci javne uprave, lokalne uprave i
samouprave c) Obveze iz meunarodnih odnosa d) Obrazovanje, znanost,
zdravstvo, kultura, socijalna zatita, mirovinsko i invalidsko
osiguranje e) Robne rezerve f) Bri razvoj gospodarski nedovoljno
razvijenih podruja g) Intervencije u gospodarstvu h) Obveze prema
javnim poduzeima => Jedinice lokalne uprave i samouprave
pribavljaju sredstva za financiranje javne potronje sukladno Zakonu
o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave (JLSU). Njihove
izvore ine: 1.) VLASTITI PRIHODI a) VLASTITE PRIHODE U UPANIJAMA
INE: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna
vozila, porez na plovne objekte, porez na zabavne i sportske
priredbe b)VLASTITE PRIHODE GRADOVA I OPINA INE: opinski (gradski)
porez na plae zaposlenika, porez na koritenje javnih povrina,
komunalne naknade, porez na kue za odmor, porez na reklame, porez
na tvrtku 2.) ZAJEDNIKI PRIHODI=> PRIHODI U KOJIMA PARTICIPIRAJU
SVE RAZINE JAVNE VLASTI U DRAVI (SREDINJA VLAST, UPANIJSKA VLAST,
GRADSKA I OPINSKE VLASTI):- porez na dodanu vrijednost, porez na
prihod od imovine, porez na prihod od autorskih prava, porez na
promet nekretninama, porez na dobitke od igara na sreu,
administrativne i sudske takse => PROIZVODNI I RAZVOJNI
FAKTORI
1. Prirodni faktori (prirodni resursi, sekundarne sirovine,
klimatski uvjeti, zemljopisni smjetaj, koritenje i zatita
prirode)
-
9
2. Ljudski faktor (stanovnitvo i njegova obiljeja, zaposlenost,
proizvodnost rada) 3. Materijalni faktori (proizvodni fondovi,
investicije i njihova efikasnost) 4. Znanost i tehnoloki napredak
5. Institucionalni faktori: a) trine institucije; b) institucije
pravne drave; c) institucije civilnog
drutva POVIJESNI TIJEK STJECANJA PRIMATA POJEDINIH RAZVOJNIH
FAKTORA Zemlja Rad-Kapital-Organizacija -Znanje V. STANOVNITVO
1.STANOVNITVO I EKONOMSKI RAZVOJ a)demografske teorije- mogu biti :
- klasine- tvrdi da se stanovnitvo kree prema prirodnom zovu- a
postoje pesimisti koji tvrde da je izvor loega bolesti i optimisti
koji tvrde da je za razvoj ekonomije zasluan porast stanovnitva, -
suvremene- ljudski kapital tvrdi da na ekonomski razvoj nema
utjecaj brojnost nego kvaliteta, b)demografske politike mogu biti:
- natalistika- potie rast stanovnitva poveanjem broja djece u
obitelji - antinatalistika- destimulira rast stanovnitva 2.
INITELJI BROJNOSTI STANOVNITVA - prirodno kretanje stanovnitva -
mehaniko kretanje stanovnitva 3. STANOVNITVO KAO IZVOR RADNE SNAGE
- radni kontingent - ekonomski aktivno stanovnitvo 4. STRUKTURE
STANOVNITVA KOJE UTJEU NA EKONOMSKE TIJEKOVE 5. STANOVNITVO KAO
FAKTOR VELIINE UNUTRNJEG TRITA
-
10
DEMOGRAFSKE TEORIJE - UENJA O STANOVNITVU I NJEGOVU UTJECAJU NA
GOSPODARSKI RAZVOJ
-Prirodno kretanje stanovnitva ovisi o raanju (natalitetu) i
umiranju (mortalitetu). -Stopu nataliteta i mortaliteta nazivamo
VITALNIM KOEFICIJENTIMA. -Formule za izraunavanje vitalnih
koeficijenata:
= U PROMILIMA
Tipovi prirodnog prirasta:
nizak (do 5 ) umjeren (od 5 do 15) visok (od 15 do 25) vrlo
visok (vei od 25)
-
11
Pod MIGRACIJAMA podrazumijevamo prostornu pokretljivost
stanovnitva. Moemo ih podijeliti: 1. Prema kriteriju vremenskog
trajanja: - stalne, sezonske , dnevne 2. Prema teritorijalnom
kriteriju: - unutranje: lokalne, regionalne, meuregionalne -
vanjske: kontinentalne, meukontinentalne 3. Prema uzrocima: -
ekonomske, politike , socijalne Obiljeja suvremenih migracija: -
emigrira mlado stanovnitvo - emigrira obrazovano stanovnitvo Gubici
nacionalnih ekonomija uzrokovani suvremenom emigracijom: 1. gubitak
sredstava investiranih u obrazovanje 2. gubitak zbog neostvarenog
dohotka
PODJELE (STRUKTURE) STANOVNITVA : 1.PREMA DJELATNOSTI=>
poljoprivrednoi nepoljoprivredno 2. PREMA MJESTU STANOVANJA=>
seosko (ruralno) i gradsko (urbano) 3. PREMA RADNOJ
SPOSOBNOSTI=> radni kontingent, neradni kontingent - predradni /
postradni 4. PREMA STAROSTI starosni razredi ili skupine 5. PREMA
SPOLU- muko i ensko 6. PREMA PISMENOSTI- pismeno i nepismeno 7.
PREMA STRUNOSTI- po stupnjevima strune spreme (NSS, SSS, VS, VSS),
po kvalifikacijskoj ljestvici (NKV, PKV, KV, VKV)
-
12
STANOVNITVO I VELIINA UNUTRANJEG TRITA Faktori veliine
unutranjeg trita: 1. brojnost stanovnitva- zemlje koje imaju vie od
100 mil. stanovnika 2. BDP po stanovniku (pokazatelj kupovne moi) -
Zemljama velikog unutarnjeg trita smatraju se zemlje s vie od 100
milijuna stanovnika: Kina, Indija, SAD, Indonezija, Brazil, Rusija,
Pakistan, Japan, Banglade, Nigerija - Zemlje sline Hrvatskoj s
obzirom na broj stanovnika: Norveka, Danska, Finska, Irska, Litva,
Moldavija Ogranienja zemalja malog unutranjeg trita:
1. Imaju skuplju gospodarsku infrastrukturu- ceste, eljeznice,
HEP, telekomunikacije, vodoprivreda 2. Tee ostvaruju visok stupanj
specijalizacije u proizvodnji- Slovenci izvozom u Srbiju poveali
svoje
trite 3. Ne mogu (osim ako su znaajni izvoznici) ostvariti
efekte ekonomije obujma
PROIZVODNI FONDOVI DRUTVENO ILI NACIONALNO BOGATSTVO DB / NB =
Kpr + Kpz DB drutveno bogatstvo / kapital NB nacionalno bogatstvo /
kapital Kpr prirodno bogatstvo / kapital Kpz proizvedeno drutveno
bogatstvo / kapital - Proizvedeno drutveno bogatstvo (PDB) je
ukupnost upotrebnih (materijalnih) vrijednosti kojima jedno drutvo
raspolae, a rezultat su ljudskog rada. (BDP-1 godina, PDB-
generacijski stvoreno) Kpz = Kk + Kj + Kn + Kd + Kp Kk kulturni
kapital Kj javni fondovi materijalne infrastrukture Kn javni
fondovi intelektualne infrastrukture Kd neproizvodni fondovi
privatnih dobara Kp proizvodni fondovi
-
13
=> Struktura fiksnih fondova:- graevinska zemljita, zgrade,
strojevi / alati, oprema / ureaji => Struktura obrtnih fondova:-
zalihe sirovina, zalihe nedovrene proizvodnje, zalihe gotovih
proizvoda i gotovog novca -VREDNOVANJE PROIZVODNIH FONDOVA VRI SE
UZ POMO: 1.povijesne cijene- cijene po kojima je sredstvo
nabavljeno 2.cijene zamjene- stvarna vrijednost= nabavna vrijednost
amortizacija, 3.trine cijene- kolika je trina vrijednost roba -
VREDNOVANJE PROIZVODNIH FONDOVA: 1.uz povijesne cijene vrednovanje
fiksnog kapitala vri se po izvornim cijenama nabave (NABAVNA
VRIJEDNOST) 2.uz cijene zamjene svoenje na sadanju vrijednost i
to:
a) uz pomo bruto cijene zamjene tj. pune cijene zamjene koja ne
ukljuuje istroenost fondova (NOVONABAVNA VRIJEDNOST) b) uz pomo
neto cijene nabave koju dobijemo kad od bruto cijene zamjene
oduzmemo amortizaciju (STVARNA ili SADANJA VRIJEDNOST) c) uz pomo
trine cijene tj cijene koju bi bilo mogue ostvariti prodajom
promatranog dobra (TRINA VRIJEDNOST)
Na veliinu PDB (proizvedenog drutvenog bogatstva) simultano
djeluju dva ekonomska tijeka: 1. INVESTICIJE ulaganja u fondove ili
nabavka novoga, popravci 2. AMORTIZACIJA - troenje proizvodnih
fondova, => Tri su mogua odnosa izmeu investicija i amortizacije
i to: 1. INVESTICIJE > AMORTIZACIJE - gospodarstvo raste-
(vitalno, propulzivno, prosperitetno gospodarstvo) 2. INVESTICIJE =
AMORTIZACIJI - (stagnantno gospodarstvo, gospodarstvo koje
ostvaruje samo jednostavnu reprodukciju) 3. INVESTICIJE <
AMORTIZACIJE
-
14
- vie se troe fondovi nego nego se proizvode i ulae u njih,
pojavljuje se u vrijeme ratova, elementarnih nepogoda, ekonomskih
kriza (krizno ili zaostajue gospodarstvo, prisutan proces
dezinvestiranja) VI. INVESTICIJE => su ulaganja u proizvodne
fondove kojima je cilj pribaviti nove proizvodne fondove,
modernizirati, adaptirati ili rekonstruirati postojee proizvodne
fondove, => INVESTICIJE SU OSNOVNI IZVOR EKONOMSKOG RASTA. =>
PODJELA INVESTICIJA: 1. PREMA NAMJENI -investicije u fiksne fondove
ulaemo dulje,zahtjeva vee ulaganje, traje od pribavljanja opreme do
stavljanja u funkciju -investicije u obrtne fondove ulaemo odjednom
na krae razdoblje, nemamo aktivacijsko razdoblje 2. PREMA IZVORIMA
INV. SREDSTAVA U VRIJEDNOSNOJ STRUKTURI PROIZVODNJE (izvori:
amortizacija, akumulacija) -bruto investicije BI = Am + Ak
(amortizacija(zamjena stroja) + akumulacija(uvoenje novo stroja))
-neto investicije NI = Ak- poveanje vrijednosti proizvodnih fondova
-nove investicije NoI = BI Z (Z=vrijednost zamjene)=> (bruto
investicije zamjene)- nabavka NOVIH strojeva 3.PREMA UTJECAJU NA
RAST BDP-a -demografske investicije Id demografske investicije
kg marginalni kapitalni koeficijent koliko treba investirati da
ostvariimo 1 jedinicu prirasta BDP-a
Sr stopa prirodnog prirataja
Stopa prirodnog prirataja u
kg Demografske investicije (udio u BDP) u %
2 3 0,6
10 3 3,0
25 3 7,5
I ukupne investicije Id demografske investicije Ie ekonomske
investicije
- ekonomske investicije Ie ekonomske investicije ili kg x Pr Kg
marginalni kapitalni koeficijent ili kg X BDPr yr = Pr = BDPr stopa
rasta BDP per capita
rg S kId =
IeIdI +=
ry= gkIe
-
15
4. PREMA TEHNIKOJ STRUKTURI -investicije u graevinske objekte,
investicije u opremu, ostale investicije (licence,
patenti,centralna prava) 5. PREMA IZVORIMA INVESTICIJSKIH SREDSTAVA
(izvori: amortizacija, vlastita akumulacija, tua akumulacija)
-domae investicije u tuzemstvu, vlastita akumulacija -inozemne
investicije -direktna inozemna ulaganja (FDI)- snosimo rizik
neuspjeha- cilj je to vei profit -portfolio investicije- direktna
ulaganja u vrijednosne papire u inozemstvu -zajmovi tua
akumulacija, a jo plaamo I cijenu koritenja prostora u inozemstvu-
najloija -mjeovite investicije (zajednika ulaganja joint venture)-
primarna emisija novca od strane HNB dodatno tiskanje novca koji
nema pokrie u robi I uslugama I treba biti strogo kontrolirana da
ne doe do inflacije OSNOVNA PITANJA INVESTICIJSKE POLITIKE:
1.KOLIKO INVESTIRATI? - kolika treba biti stopa investicija udio
investicija u BDP-u - kolika treba biti stopa neto investicija 2. U
TO INVESTIRATI?- u ono to e donijeti vei profit ili cilj da se
ostvari 3. KAKVA JE EFIKASNOST INVESTICIJA? - S obzirom na
postojanje aktivizacijskog razdoblja tonije je mjerenje efikasnosti
investicija uz pomo razmaknutog graninog kapitalnog koeficijenta:
Kgm razmaknuti granini kapitalni koeficijent I investicije BDP
promjena ukupne dodane vrijednosti
t vrijeme m aktivizacijsko razdoblje
Stopa prirodnog prirataja
kg Id Yr Ie Ir
2 3 0,6 2 6 6,6
10 3 3,0 2 6 9
25 3 7,5 2 6 13,5
BDP
IIr =
NDV
AKNIr =
BDP
F
BDP
IK g =
=
+
=1
1
1
m
mt
m
BDP
I
Kg
-
16
4. STOPE INVESTIRANJA- proporcionalna je stopi investicija, a
obrnuto proporcionalna marginalno
kapitalnom koeficientu BDP
BDP
BDP
IBDP
I
BDPr
=
= , poveanje bruto domaeg proizvoda ili stopa rasta
VII. EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Problemu rasta i razvoja dugo se
vremena u ekonomiji pristupalo parcijalno:
s motrita promjene ukupne vrijednosti i strukture proizvodnje; s
motrita osobne potronje; s motrita porasta osobnog blagostanja (iri
pojam od osobne potronje, ukljuuje:
zatitu okolia, standard stanovanja, zdravstvenu zatienost,
podizanje ope razine obrazovanosti ... )
Rast i razvoj nisu identini pojmovi iako su se dugo vremena
poistovjeivali, ekonomski razvoj ukljuuje u sebi rast, ali je puno
sloenija kategorija. => Ekonomskim rastom podrazumijevamo
promjene u obujmu materijalne proizvodnje tj. poveanje obujma
proizvodnje. => Ekonomski razvoj osim poveanja obujma
materijalne proizvodnje podrazumijeva i promjene u gospodarskoj
strukturi. PRAVILNOSTI PROMJENE GOSPODARSKE STRUKTURE U PROCESU
GOSPODARSKOG RAZVOJA ?! Neki teoretiari razvoja jednostavno kau da
je razvoj prijelaz drutva iz stanja siromatva u blagostanje. (N.
Rosenberg i L.E. Birdzell; Kako se Zapad obogatio, A. Cesarec,
Zagreb, 1993.) Najtonije je privredni razvoj definirati kao
dinamian proces poveanja stupnja zadovoljenja ljudskih potreba. To
je proces stalne mijene i ljudskih potreba i mogunosti njihova
zadovoljena. (M. Babi: Makroekonomija, Narodne novine Zagreb,
1993., str. 463.) => Drutveno-ekonomski razvoj koja je po svom
sadraju sloenija od kategorije ekonomski razvoj. Osim promjena u
obujmu i strukturi proizvodnje, ona obuhvaa i promjene u odnosima
izmeu ljudi u proizvodnoj sferi i u ivotu drutva ukljuuje ukupne
procese demokratizacije drutva, ekonomske i politike. Neki
teoretiari u svojim istraivanjima koriste kategoriju kvaliteta
ivota. Nju su ekonomisti prihvatili nakon pojave djela J. K.
Galbraitha Nova industrijska drava, 70-tih godina 20. stoljea. Ako
hoemo pravo, nije vana kvantiteta naih roba nego je vana kvaliteta
naeg ivota (J.K. Galbraith) To znai da razvoj nije rast sam po sebi
ve on podrazumijeva promjene u proizvodnji koje za posljedicu imaju
novu kvalitetu ljudskog ivota tj. viu razinu zadovoljenosti:
obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih potreba; potreba ivljenja u
zdravom okoliu; potrebe za sudjelovanjem u odluivanju o drutvenim
poslovima. - U najnovije vrijeme ekonomisti su sve suglasniji s
time da se pod ekonomskim razvojem podrazumijeva:
poveanje bruto domaeg proizvoda po stanovniku smanjenje
nezaposlenosti odnosno rast zaposlenosti smanjenje siromatva
-
17
- Nezaposlenost je u Hrvatskoj u proteklih deset godina prvo
rasla, a nakon 2001. godine blago opada no i dalje je vrlo visoka.
SIROMATVO, NJEGOVO MJERENJE I TKO JE U HRVATSKOJ SIROMAAN Kriteriji
za izraun siromatva su razliiti: - prema meunarodnoj liniji
siromatva koja smatra siromanima one koji imaju dnevni prihod od 1
USD po stanovniku (KRITERIJ UJEDINJENIH NARODA) Hrvatska uope nema
siromanih; - prema liniji siromatva koju su Ujedinjeni narodi
utvrdili za podruje Europe i srednje Azije koja je na razini
dnevnog prihoda od 4,3 USD po stanovniku, Hrvatska ima 4,8 %
siromanih graana; - Prema kriteriju Europske Unije, koja siromatvo
definira kao 60 % medijana nacionalnog dohotka (11,8
USD za dnevnu potronju), prema najnovijim istraivanjima Hrvatska
ima 17% siromanih. U novije vrijeme raste i broj teoretiara koji
smatraju da o ekonomskom razvoju treba govoriti
iskljuivo kao o sastavnici DRUTVENOG RAZVOJA. =>Drutveni
razvoj podrazumijeva stupanj gospodarske, pravne i politike
prilagodbe svjetskim standardima tj. standardima vodeih ekonomskih
sila danas.U svjetskim razmjerima Hrvatska je zemlja vie srednje
razvijenosti! U okruenju EU Hrvatska je jedna od nerazvijenijih
zemalja, ali s BDP po stanovniku: a)veim od veine zemalja EU
primljenih u 5. valu proirenja (Vei BDP p.c. imale su Slovenija,
eka, Maarska, a u 2005. godini i Estonija); b) vie nego dvostruko
veim od Rumunjske i Bugarske koje su primljene u lanstvo u zadnjem
krugu proirenja. Ako se BDP p.c. iskazuje prema kupovnoj moi, tada
je Hrvatska nerazvijenija od svih zemalja EU s izuzetkom Bugarske!
=> Hrvatska ima nie stope zaposlenosti od svih zemalja EU s
izuzetkom Poljske i Malte!Vie stope nezaposlenosti u EU imaju samo
Poljska i Slovaka!
-
18
=> MJERENJE I OCJENJIVANJE EKONOMSKOG RAZVOJA VEOMA JE
KOMPLEKSNO:- to vie kriterija upotrijebimo naa e analiza biti
tonija 1.Javlja se problem mjerljivosti zadovoljenja potreba, ako
se razvoj promatra s motrita blagostanja graana (kako izmjeriti
stupanj zadovoljenosti nematerijalnih potreba?); 2.Javlja se
problem izbora kriterija i pokazatelja razvijenosti (koliko
kriterija i pokazatelja odabrati i koliku im teinu dati?). =>
PRAVILA: 1.Kao polazini kriterij uvijek koristiti: ostvarenje
ekonomskog rasta, smanjenje nezaposlenosti, smanjenje siromatva.
Pokazatelji su: visina i kretanje BDP po stanovniku, kretanje stope
nezaposlenosti, pokazatelj o udjelu siromanog u ukupnom
stanovnitva.) 2.Upotrijebiti im vei broj pokazatelja ukoliko elimo
dobiti pouzdanu ocjenu o razvoju i razvijenosti. =>Najznaajnije
pokazatelje koje koristimo kod ocjenjivanja razvoja sadre
MEUNARODNE STATISTIKE. Osnovni opi pokazatelj razvijenosti zemlje
je visina bruto domaeg proizvoda po stanovniku. Kod iskazivanja
visine BDP per capita u meunarodnim statistikama te kod meunarodnih
usporedbi javljaju se odreeni problemi: 1.Pretvaranje vrijednosti
iskazanih u nacionalnoj valuti u vrijednosti iskazane u USD vri se
primjenom nacionalnih pariteta valuta (nac. odnosa izmeu
vrijednosti nac. valute i USD). Nacionalna valuta moe biti
precijenjena i podcijenjena. 2.Da bi podaci dobiveni konverzijom
nacionalne valute u USD bili usporedivi izmeu pojedinih zemalja
odnosno da bi pokazivali stvarnu razinu blagostanja, razina cijena
u tim zemljama morala bi biti podjednaka. Kako tome nije tako, pri
istoj nominalnoj razini dohotka bitno se moe razlikovati mogunost
zadovoljenja potreba. => POKAZATELJI KVALITETE IVOTA 1.Opi
pokazatelji kvalitete ivota=> GNI ili GDP PPP per capita u USD,
rang u ukupnom GNI PPP per capita u USD, stopa nezaposlenosti 2.
Pokazatelji ekonomskih nejednakosti=> gini koeficijent, udio 20
% najsiromanijih u nacionalnom dohotku ili potronji, udio
stanovnitva sa manje od 2 USD na dan, u % 3. Pokazatelji
razvijenosti zdravstva i zdravstvene zatite=> broj lijenika na
1000 stanovnika, broj bolnikih kreveta na 1000 st., % BDP-a utroen
na zdravstvo, prosjeno trajanje ivota (god.) 4. Pokazatelji
obrazovanosti i dostupnosti obrazovanja, udio djece koja se koluje
u ukupnoj populaciji jednake starosti u primarnom obrazovanju=>
udio djece koja se koluje u ukupnoj populaciji i jednake starosti u
sekundarnom obrazovanju=> prosjene godine kolovanja, % BDP-a
utroen na obrazovanje, % nepismenosti odraslih 5. Pokazatelji
kvalitete stanovanja=> % stanovnitva koje ivi u gradovima, %
kuanstva sa pristupom tekuoj vodi, % kuanstva sa pristupom
kanalizaciji, % kuanstva sa pristupom struji, % kuanstva sa
pristupom telefonu
-
19
6. Dostupnost tehnoloki zahtjevnijih proizvoda i usluga
namijenjenih osobnoj potronji=> broj telefona na 1000
stanovnika, broj mobilnih telefona na 1000 stanovnika, broj
prodanih dnevnih novina na 1000 stanovnika, broj TV prijamnika na
1000 stanovnika, broj raunala na 1000 stanovnika, korisnici
Interneta na 1000 stanovnika, broj osobnih automobila na 1000
stanovnika 7. Kvaliteta ivotnog okolia=> % populacije sa
pristupom pitkoj vodi, emisija organskih zagaivaa u vodu u kg po
danu, emisija CO2 u tonama po stanovniku => METODE ANALIZE
EKONOMSKOG RAZVOJA: 1.METODA POVIJESNE ANALIZE (analiza razvojnih
pokazatelja u duljem vremenskom razdoblju) 2.METODA USPOREDNE
ANALIZE (usporedna analiza pokazatelja za odabrane zemlje u istom
vremenskom razdoblju) 3. EKONOMSKO-POLITIKA METODA (usporedba
postavljenih razvojnih ciljeva i zadataka s njihovim ostvarenjem)
=> ANALIZA PROMJENE GOSPODARSKE STRUKTURE PUTEM DINAMIKIH
KOEFICIJENATA obuhvaa: 1. odnose izmeu proizvodnih faktora; 2.
odnose izmeu vrijednosti ostvarene proizvodnje i angairanih
proizvodnih faktora efikasnost koritenja proizvodnih faktora; 3.
brzinu reproduciranja odnosno zamjene proizvodnih faktora; 4. odnos
izmeu proizvodnje i meunarodne razmjene
VIII. DINAMINI KOEFICIJENTI
=> DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJIMA SE ISKAZUJE GOSPODARSKA
STRUKTURA U IREM POIMANJU => DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJI POKAZUJU
ODNOS IZMEU POJEDINIH PROIZVODNIH FAKTORA a) Odnos izmeu fiksnih i
obrtnih fondova => F : f => dobiveni koeficijent nam pokazuje
kolika je angairanost fiksnih na jedan obrtni fond, da li je taj
koeficijent vei u tvornici tkanine ili gotovih proizvoda od
tkanine, (primjer, jedan metar tkanine je uloeni proizvod, a
odijelo je gotov proizvod) b)Odnos izmeu osnovnih fondova i broja
zaposlenih F : Z=> (pokazatelj tehnike ili kapitalne
opremljenosti rada)- vrijednost angairanih fondova po jednom
zaposlenom c) Odnos izmeu ukupne vrijednosti osnovnih i obrtnih
fondova i broja zaposlenih(F + f) : Z=> (pokazatelj ukupne
opremljenosti rada) Odnos izmeu fiksnih i obrtnih fondova (stalne i
kratkotrajne imovine) bitno se razlikuje u pojedinim djelatnostima.
Ovisan je o: 1.ekonomsko-tehnolokim karakteristikama djelatnosti;
2.stupnju koritenja kapaciteta
-
20
Zadatak Vrijednost fiksnih fondova u poduzeu je 5.000.000,00
kuna, a vrijednost obrtnih fondova 1.000.000,00 kuna pri stupnju
koritenja kapaciteta od 40%. Izraunajte odnos F : f pri navedenoj
iskoritenosti kapaciteta te isti odnos pri stupnju koritenja
kapaciteta od 80%! TEHNIKA OPREMLJENOST RADA F : Z
Vea je u djelatnostima koje u strukturi vrijednosti proizvodnje
imaju vei udio rada strojeva, a manji udio ivog ljudskog rada
U okviru iste djelatnosti tehnika opremljenost vea je u
poduzeima koja imaju moderniju tehniku osnovicu proizvodnje;
Na razini nacionalnog gospodarstva tehnika opremljenost rada nam
pokazuje kolika je cijena jednog radnog mjesta;
Uz pomo tehnike opremljenosti rada moemo izraunati vrijednost
demografskih investicija; Znaajan je pokazatelj za odabir
proizvodne strukture nacionalnog gospodarstva.
=> DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJI POKAZUJU EFIKASNOST KORITENJA
PROIZVODNIH FAKTORA 1. Odnos izmeu ukupne vrijednosti uloenih
fiksnih i obrtnih fondova i ostvarene proizvodnje (F + f) : BDP,
(koeficijent efikasnosti ili koeficijent intenzivnosti proizvodnih
fondova) 2. Odnos izmeu uloenih fiksnih fondova i vrijednosti
ostvarene proizvodnje, F : BDP, (prosjeni kapitalni koeficijent)
BDP : F, (proizvodni koeficijent) 3. Odnos izmeu vrijednosti
ostvarene proizvodnje i broja zaposlenih, BDP : Z, (proizvodnost
rada) => DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJI POKAZUJU BRZINU
REPRODUCIRANJA (ZAMJENJIVOSTI) PROIZVODNIH FAKTORA 1. Odnos izmeu
fiksnih fondova i amortizacije , F : Am, (duljina amortizacijskog
razdoblja), a moe se koristiti i inverzni odnos, Am : F =>
(stopa amortizacije ili prosjena godinja stopa otpisa vrijednosti
fiksnih fondova) 2. Odnos izmeu materijalnih trokova i obrtnih
fondova , Mt : f, (koeficijent obrtaja), 365 : koeficijent obrtaja
= dani vezivanja obrtnih fondova 3. Odnos izmeu fonda plaa i broja
zaposlenih, FP : Z, (prosjena zarada po zaposlenom)-Pokazuje
kvalitetu reproduciranja radne snage => DINAMIKI KOEFICIJENTI
KOJI POKAZUJU ODNOS IZMEU PROIZVODNJE I MEUNARODNE RAZMJENE 1.
Odnos izmeu uvoza i bruto domaeg proizvoda, U : BDP, (koeficijent
uvozne ovisnosti) 2. Odnos izmeu izvoza i bruto domaeg proizvoda, I
: BDP, (stopa izvoza pokazuje stupanj izvozne usmjerenosti zemlje)
3. Odnos izmeu vrijednosti ukupne razmjene s inozemstvom i bruto
domaeg proizvoda, (I + U) : BDP (stopa vanjskotrgovinske razmjene
pokazatelj otvorenosti nacionalnog gospodarstva)
-
21
=>NEKE OD ZAKONITOSTI PROMJENA DINAMIKIH KOEFICIJENATA U
PROCESU GOSPODARSKOG RAZVOJA: 1. Poveava se tehnika opremljenost
rada 2. Raste drutvena proizvodnost rada 3. Mijenja se prosjeni
kapitalni koeficijent (ovisno o promjeni gospodarske strukture) 4.
Skrauje se amortizacijsko razdoblje 5. Poveava se koeficijent
obrtaja 6. Raste prosjena plaa po zaposlenom 7. Poveava se izvozna
usmjerenost zemlje 8. Raste koeficijent vanjskotrgovinske razmjene
=> MEUNARODNA RAZMJENA, odgovara na pitanja: 1.MOE LI JEDNO
NACIONALNO GOSPODARSTVO OPSTATI I MOE LI SE RAZVIJATI NE
RAZMJENJUJUI SVOJE ROBE I USLUGE, SVOJ RAD, KAPITAL I ZNANJE S
DRUGIM ZEMLJAMA SVIJETA? 2. MOE LI SE JEDNA ZEMLJA U ODNOSU NA
OSTALI SVIJET PONAATI AUTARKINO (SAMODOVOLJNO) TO U ODNOSU NA NJENO
GOSPODARSTVO ZNAI PRIMJENU MODELA ZATVORENOG GOSPODARSTVA? 3. TO SE
O NAVEDENIM PITANJIMA MOE NAUITI IZ GOSPODARSKE POVIJESTI SVIJETA?
=> TO UZROKUJE NUNOST UKLJUIVANJA SVAKE ZEMLJE U MEUNARODNU
RAZMJENU? 1. Niti jedna zemlja nema na svojim prostorima
zastupljene sve vrste prirodnih bogatstava 2. Raspoloivost
proizvodnih faktora vrlo je razliita u pojedinim zemljama svijeta.
=> Kako se to odraava na gospodarsku (proizvodnu) strukturu
zemlje? Procesi globalizacije svijeta rezultirali su snanom
ekspanzijom meunarodne razmjene. S ekonomskog motrita globalizacija
podrazumijeva smanjenje barijera u meunarodnom kretanju proizvodnih
faktora i proizvodnih uinaka. => Proces ekonomske globalizacije
rezultira: 1. narastanjem udjela izvoza u bruto domaem proizvodu
svijeta 2.rastom meunarodnih investicija 3.sve prisutnijim
procesima transfera tehnologije i znanja 4.veom pokretljivou radne
snage => Istodobno procese globalizacije obiljeava sve
intenzivnije povezivanje nacionalnih gospodarstava, narastanje
ekonomskih integracija i njihovo sve vee ukljuivanje u svjetsko
gospodarstvo. => STUPNJEVI EKONOMSKE INTEGRACIJE PREMA B.
BALLASSI:
1. Zona slobodne trgovine (Free Trade Area) Uklanjaju se
carinske zapreke u trgovini izmeu zemalja lanica Svaka od zemalja
lanica vodi vlastitu nezavisnu trgovinsku politiku prema
zemljama
nelanicama 2. Carinska unija
Slobodno kretanje roba izmeu zemalja lanica Jedinstveni sustav
trgovinskih ogranienja prema zemljama nelanicama
3. Zajedniko trite (Common Market)
-
22
Slobodna trgovina izmeu zemalja lanica Slobodno kretanje
kapitala, rada i poduzetnitva izmeu zemalja lanica Jedinstvena
trgovinska ogranienja prema zemljama nelanicama
4. Ekonomska unija Ima sva obiljeja zajednikog trita Postoji
sredinja zajednika banka, jedinstveni monetarni sustav, jedinstveni
porezni
sustav i zajednika vanjska ekonomska politika 5. Potpuna
ekonomska integracija
Potpuno slobodna prohodnost svih proizvodnih faktora Jedinstvena
socijalna i ekonomska politika Postojanje i prihvaanje
supranacionalne vlasti u zakonodavstvu i izvrno pravnom
sustavu
=> Na koja sve pitanja trebaju dati odgovor nositelji
ekonomske politike glede ukljuivanja nacionalnog gospodarstva u
meunarodnu razmjenu?
1. to uvoziti, a to izvoziti? 2. U kojoj mjeri tititi domau
proizvodnju u odnosu na uvoz? 3. Kojoj proizvodnji za izvoz dati
prioritet tj. koju proizvodnju podupirati da bi se mogla razviti
u
svjetski znaajnog proizvoaa i izvoznika? 4. U kolikoj mjeri
stimulirati izvoz? 5.
=> TEORIJE MEUNARODNE RAZMJENE
1.Teorija apsolutnih prednosti (A. Smith) 2. Teorija
komparativnih prednosti 3. Ricardova teorija (specijalizacija
zasnovana na vioj produktivnosti proizvodnih faktora)
4. Heckscher-Ohlinova teorija (specijalizacija zasnovana na vioj
raspoloivosti proizvodnih faktora) 5.Protekcionistika teorija (A.
Hamilton, F. List) a)Kravisova teorija: Struktura vanjske trgovine
ovisi o: prirodnim resursima, inovacijama koje djeluju na
elastinost domae ponude roba b)Linderova teorija: Razlikuje
imbenike koji utjeu na strukturu razmjene primarnih i industrijskih
proizvoda=> Trgovina primarnim proizvodima uvjetovana je
njihovom prirodnom raspoloivou, na trgovinu industrijskim
proizvodima najjae utjeu: tehnoloka superiornost, menaderska
vjetina i ekonomija opsega
c) Teorija ivotnog ciklusa proizvoda (utemeljitelj Raymond
Vernon): -Meunarodna razmjena mijenja se pod utjecajem tehnolokih
promjena - Razvijene zemlje koncentriraju se u proizvodnji dobara
visokih tehnologija -Manje razvijene zemlje orijentiraju se na
proizvodnje koje koriste manje zahtjevne tehnologije 6. Porterova
teorija konkurentnih prednosti u model razmjene uvodi etiri
imbenika konkurentnosti:
- faktorske (vjetina, kapital, infrastruktura) - poduzetnike
strategije, strukture, konkurencija
- uvjeti potranje i povezane industrije, - aktivna uloga drave u
stvaranju preduvjeta za poveanje konkurentnosti (prvenstveno
neizravnim putem)
=> FAKTORI UTJECAJA NA UKLJUIVANJE ZEMLJE U MEUNARODNU
RAZMJENU
-
23
1.Raspoloivi proizvodni faktori (o njima ovisi proizvodna
struktura i proizvodna specijalizacija) 2. Veliina unutarnjeg trita
3.Mjere ekonomske politike u odnosu na meunarodnu razmjenu one je
mogu poticati ili ograniavati (porezna politika, politika teaja
nacionalne valute, izvozne subvencije, izvozne premije)
=> POKAZATELJI STUPNJA UKLJUIVANJA ZEMLJE U MEUNARODNU
RAZMJENU => NAJZNAAJNIJI POZITIVNI UINCI MEUNARODNE RAZMJENE NA
NACIONALNO GOSPODARSTVO:
bolje zadovoljenje potreba potroaa vea zaposlenost proizvodnih
faktora i
proizvodnih kapaciteta podizanje konkurentne sposobnosti
domae proizvodnje poveanje i nova raspodjela realnog
dohotka izjednaavanje trokova i cijena
proizvodnih faktora i proizvodnih uinaka ubrzanje gospodarskog
razvitka
PLATNA BILANCA
Sve ekonomske transakcije zemlje s inozemstvom tijekom jedne
poslovne godine prikazane su sustavno u njenoj PLATNOJ BILANCI
=> Vrste meunarodnih transakcija prema predmetu meunarodnih
ekonomskih odnosa s inozemstvom:
a)Meunarodni promet roba b) Meunarodni promet usluga c)
Meunarodno kretanje kapitala i novca d)Meunarodno kretanje ljudi
(radna snaga, migracije, turizam) e) Meunarodni transfer
tehnologije f) Proizvodna kooperacija i poslovno-tehnika
suradnja
=> STRUKTURA PLATNE BILANCE 1. BILANCA TEKUIH TRANSAKCIJA
(TEKUI RAUN BILANCE PLAANJA) a) Trgovinska bilanca b) Bilanca
usluga c) Jednostrani transferi d) Raun dobiti I gubitka- RDG 2.
BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA ili BILANCA KREDITNO-FINANCIJSKIH
TRANSAKCIJA (BILANCA KAPITALA) a)Direktne investicije
-
24
b) Portfolio investicije c) Bankovni krediti i posudbe d)
Nebankovni krediti i posudbe e) Dravni krediti i posudbe