Vodicama je u organizaciji tvrtke Business Media Croatia, redakcije Tehnoeko magazina, od 27.-28. svibnja održana Konferencija na kojoj su anali- zirane trenutno najaktualnije teme gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Ovogodišnja kon- ferencija realizirana je pod pokroviteljstvom Mi- nistarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva poljoprivrede, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Agencije za zašti- tu okoliša. Tvrtke TEHNIX i KOVA su usprkos recesiji, financij- ski podržale održavanje Konferencije, a svoj su doprinos kroz sponzorstvo dale i tvrtke KOMOP, TERRA JASKA, STP i GRADATIN. U Stručni odbor su uključeni poznati stručnjaci s dugo- godišnjim iskustvom u problematici gospodarenja otpadom: dr.sc. Zlatko Milanović, dr.sc. Ljubomir Jeftić, prof.dr.sc. Mla- den Šercer, prof.e.dr.sc. Stanislav Tedeschi, dr.sc. Dinko Sin- čić, doc.dr.sc. Sanja Kalambura i Nenad Žunec dipl.ing. Za- hvaljujući susretljivosti tvrtke Joly-JBS, na kraju Konferencije svi zainteresirani sudionici su posjetili Centar za održivo gospodarenje otpadom – Radonić. To je bila jedinstvena prili- ka da se iz prve ruke upozna praktična provedba procesa od- govornog gospodarenja ambalažnim otpadom. SPONZORI POKROVITELJI Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Ministarstvo poljoprivrede [autor] dr.sc. Zlatko Milanović GOSPODARENJE PLASTIČNIM I AMBALAŽNIM OTPADOM, MORSKIM OTPADOM I OTPADNIM MULJEM 27. – 28. SVIBANJ 2015. HOTEL OLYMPIA VODICE SRPANJ/JULY 2015. 14
6
Embed
gospodarenje plastičnim i ambalažnim otpadom, morskim otpadom i ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Vodicama je u organizaciji tvrtke Business Media Croatia, redakcije Tehnoeko magazina, od 27.-28. svibnja održana Konferencija na kojoj su anali-zirane trenutno najaktualnije teme gospodarenja posebnim kategorijama otpada. Ovogodišnja kon-ferencija realizirana je pod pokroviteljstvom Mi-
nistarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva poljoprivrede, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Agencije za zašti-tu okoliša. Tvrtke TEHNIX i KOVA su usprkos recesiji, financij-ski podržale održavanje Konferencije, a svoj su doprinos kroz sponzorstvo dale i tvrtke KOMOP, TERRA JASKA, STP i GRADATIN.
U Stručni odbor su uključeni poznati stručnjaci s dugo-godišnjim iskustvom u problematici gospodarenja otpadom: dr.sc. Zlatko Milanović, dr.sc. Ljubomir Jeftić, prof.dr.sc. Mla-den Šercer, prof.e.dr.sc. Stanislav Tedeschi, dr.sc. Dinko Sin-čić, doc.dr.sc. Sanja Kalambura i Nenad Žunec dipl.ing. Za-hvaljujući susretljivosti tvrtke Joly-JBS, na kraju Konferencije svi zainteresirani sudionici su posjetili Centar za održivo gospodarenje otpadom – Radonić. To je bila jedinstvena prili-ka da se iz prve ruke upozna praktična provedba procesa od-govornog gospodarenja ambalažnim otpadom.
SPONZORI
POKROVITELJIMinistarstvo zaštite okoliša i prirode Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktureMinistarstvo poljoprivrede
[autor] dr.sc. Zlatko Milanović
GOSPODARENJE PLASTIČNIM I AMBALAŽNIM OTPADOM,
MORSKIM OTPADOM IOTPADNIM MULJEM
27. – 28. SVIBANJ 2015.HOTEL OLYMPIA
VODICE
S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 .14
Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA
Tijekom dva dana održano je sedamanest prezentacija, koje su bile razvrstane u tri sekcije: Gospodarenje plastičnim i ambalažnim otpadom, Gospodarenje morskim otpadom i Zbri-njavanje otpadnog mulja. U posljednje su vrijeme već usvojeni neki novi propisi koji se odnose na gospodarenje tim vrsta-ma otpada, a još ih je dosta u pripremi, kako u Europskoj uniji tako i u Republici Hrvatskoj. Konferencija je bila izvrsna prili-ka da se razmjene iskustva i praksa gospodarenja plastičnim, ambalažnim i morskim otpadom. Zbrinjavanje otpadnog mulja trenutno predstavlja veliki problem čak i u mnogim razvijenim zemljama, a tako će i ostati do daljnjega.
I. SEKCIJA: Gospodarenje plastičnim i ambalažnim otpadomU izlaganju prof.dr.sc. Mladena Šercera, ispred grupe auto-
ra, istaknut je globalni ekološki problem plastičnog otpada u morima. Plastični otpad općenito može dospjeti u more iz broj-nih izvora na kopnu ili izvora vezanih uz samo more (trgovač-ki i putnički brodovi, trajekti, turistički plovni objekti, ribarske aktivnosti – naročito odbačene ili izgubljene ribarske mreže, vojna flota, istraživački i eksploatacijski plovni objekti, plat-forme, ribogojilišta, osobna plovila, itd). Aktivnosti smanjenja ulaska plastičnog otpada u mora trebale bi uključivati smanje-
nje plastičnog otpada u otpadnim tokovima (primjerice, odvoje-nim sakupljanjem plastičnog otpada), poboljšanje infrastruktu-re sustava gospodarenja otpadom, te povećanjem sakupljanja plastičnog otpada u moru (npr. pojačani nadzor u povratku smeća s brodova, akcije čišćenja, nepomične mreže, itd.).
Dr.sc. Dinko Sinčić iznio je zanimljive činjenice iz europske prakse postupanja s plastičnim otpadom i rekao nešto o pla-novima u budućnosti. Tako smo doznali da se na EU-27 područ-ju odlaže 38 %, reciklira se 26 %, a energetski se oporablju-je 36 % plastičnog otpada. Švicarska zahvaljujući termičkoj obradi uopće ne odlaže plastični otpad, a Malta odlaže 87 %. Poseban problem predstavljaju jednokratne plastične vrećice
U ime organizatora i stručnog odbora konferencije, kojim je predsjedavao dr.sc. Zlatko Milanović, skup je pozdravio Nenad Žunec, direktor tvrtke Business Media Croatia
(tanje od 0,05 mm), kojih se 2010. potrošilo oko 170 komada po stanovniku, pa zemlje EU do kraja 2019. namjeravaju smanjiti njihovu potrošnju na 90 komada, a do kraja 2025. na 40 koma-da po stanovniku. Nakon 2018. u EU se takve plastične vrećice više neće smjeti davati kupcima besplatno!
Doc.dr.sc. Sanja Kalambura u svom se predavanju osvrnula na ciljeve i mjere gospodarenja ambalažnim otpadom u Repu-blici Hrvatskoj. Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu ostvareni su preduvjeti za uspostavu sustava gospodarenja polimernim otpadom, no postavlja se pitanje koliko zapravo resursa Republika Hrvatska ima izvan ovoga sustava te koli-ko dobra organizacija i koordinacija svih sudionika u sustavu može doprinijeti ostvarivanju postavljenih dugoročnih ciljeva!
Dr.sc. Sanja Radović – Josić, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i prirode pojasnila je odredbe novog Pravilnika o ambalaži i ambalaž-nom otpadu. Ukidaju se povratne naknade od 50 lipa za am-balažu od mlijeka, a uvodi se u sustav sakupljanja ambala-
ža onečišćena opasnim tvarima. O prijedlozima mišljenjima ili primjedbama na Nacrt novog Pravilnika može se saznati više na Internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i pri-rode (www.mzoip.hr).
Marijan Galović je kao koautor predavanja “Odvojeno pri-kupljanje - 2, 3, 4 ... ili 12 posuda” razložio komparativnu ana-lizu modela prikupljanja otpada u Italiji. Pri tom je naročito istaknuo činjenicu kako sustav prikupljanja otpada iz doma-ćinstava od vrata do vrata trentuno u Italiji koristi 20 miliju-na stanovnika, s rezultatima uspješnosti od 60% u Torinu do 84% u Trevisu. Ovaj način prikupljanja otpada od građana za-htijeva razdvajanje sljedećih frakcija otpada iz domaćinstava: biootpad koji se naziva “mokri otpad”, te staklo, papir, limen-ke i plastiku koji se smatraju “suhim otpadom”. Da bi taj su-stav uspješno funkcionirao potrebno ga je održavati jedno-stavnim, komotnim i ekonomičnim.
Mr.sc. Maja Rujnić–Sokele održala je ispred grupe auto-ra predavanje o primjeni biorazgradljivih plastičnih materi-jala u morskom okolišu. Istaknula je da treba znati kako se različiti tipovi biorazgradljive plastike biološki razgrađuju u različitim uvjetima, koji moraju biti točno definirani - neki u uvjetima kompostiranja (kompostabilna plastika), drugi u anaerobnim, a neki u tlu ili u morskim uvjetima. Većina bio-razgradljivih plastičnih materijala optimirana je za oporabu kompostiranjem u industrijskim uvjetima, koji propisuju odre-đenu temperaturu, vlažnost i mikroorganizme da bi se proi-zvod razgradio u predviđenih 6 do 12 tjedana. Općenito, debe-lostijeni proizvodi nisu prikladni za biorazgradnju, pogotovo u morskom okolišu, jer na njihovoj površini vrlo brzo dolazi do akumuliranja živih organizama čime se sprječava razgradnja.
Janez Navodnik iz Tehnološkog centra za polimere Poli-Eko iz Celja održao je izlaganje na temu sprječavanja ulaza pla-stičnog otpada u more. Pri tom je istaknuo da više od 5,6 mili-juna tona plastike godišnje ulazi u svjetska mora i oceane te predstavlja veliki zdravstveni i ekološki problem. Predstavljen je projekt MarineClean u sklopu kojeg je uz pomoć EAC-a (Eu-ropske agencije za konpetitivnost i inovacije) razvijena vrlo lagana povlačna mreža jednostavna za rukovanje, koja služi za sakupljanje otpada na morskim i drugim vodenim površi-nama. U projekt su uz Tehnološki centar Poli-Eko uključeni i Morska biološka postaja Piran, Fakultet strojarstva i brodo-gradnje iz Zagreba, znanstvene institucije iz Litve i nekoliko tvrtki iz Slovenije i Hrvatske.
II. SEKCIJA: Gospodarenje morskim otpadomDr.sc. Ljubomir Jeftić upozorio je kroz kroz svoje preda-
vanje o Regionalnom planu gospodarenja morskim otpadom u Mediteranu na međunarodne obveze Republike Hrvatske i istakao je problem morskog otpada kao ozbiljan problem oko-liša, ali također kao ekonomski, zdravstveni i estetski pro-blem. On predstavlja kompleksni i multi-dimenzionalni izazov sa značajnim posljedicama za morski i obalni okoliš te ljud-ske aktivnosti na cijelom svijetu.
Dr.sc. Ivan Radić iz Ministarstva zaštite okoliše i prirode po-jasnio je obveze Republike Hrvatske u pogledu izrade “Morske strategije” istaknuvši kako se problematika morskog otpada
Dr.sc. Pero Tutman, Tomislav Ćurko, dr.sc. Ivan Radić, dr.sc. Zlatko Milanović, dr.sc. LJubomir Jeftić i dr.sc. Dubravka Lulić-Krivić u diskusiji o morskom otpadu
Otvorena diskusija o gospodarenju plastičnim i ambalažnim otpadom
sagledavana iz kuta održivog i integralnog gospodarenja otpa-dom, s ciljem smanjenja mogućnosti njegovog unosa u more i gledano kroz prizmu prioritetnih aktivnosti EU, oslanja na pro-vedbu EU zakonodavstva vezanog za otpad, vodno gospodar-stvo, Okvirnu direktivu o morskoj strategiji (ODMS) kao i dru-ge usvojene dokumente, te razvoj infrastrukture za integralno upravljanje otpadom. Republika Hrvatska je sukladno obvezama koje proizlaze iz ODMS-a, pristupila razvoju Strategije upravlja-nja morskim okolišem i obalnim područjem (Morska strategija).
Dr.sc. Dubravka Lulić-Krivić iz Ministarstva pomorstva, pro-meta i infrastrukture je u izlaganju o otpadu s plovnih obje-kata upozorila da politika upravljanja morskim okolišem mora osigurati obvezu stalnog poboljšavanja i sprječavanja oneči-šćenja morskog okoliša s plovnih objekata i obvezu unaprje-đenja propisa u pogledu zaštite morskog okoliša izbaciva-njem otpada s plovnih objekata. Od 1992. godine Hrvatska je notificirala MARPOL (Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova). Za razliku od proteklih vremena, kad
se kod onečišćenja mora pozonost više posvećivala u prio-balnom pojasu, novi propisi zabranjuju brodarima da se rje-šavaju otpada čak i daleko od očiju javnosti, na otvorenom moru, a ako to već moraju činiti, i tu se uvode norme ponaša-nja i okviri sve užih i ograničavajućih parametara.
Dr.sc. Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita u svom je izlaganju o ulozi znastvenih institucija u gos-podarenju morskim otpadom u Hrvatskoj, između ostalog na-glasio kako je Jadran svojom površinom malo i plitko poluza-tvoreno more povezano s Mediteranom 70 kilometara širokim Otranskim vratima. Obzirom na gusto naseljene i visoko indu-strijaizirane obale te intenzivan brodski promet, pod značajnim je utjecajem problema morskog otpada. Glavnina morskog ot-pada potječe s kopna, a tek manji dio nastaje na samom moru. Plastični otpad pogotovo opterećuje more, jer je vrlo otporan i razgrađuje se izuzetno sporo. Njegovim raspadanjem nasta-ju sitne čestice mikroplastike koje morski organizmi mogu uzi-mati s hranom ili zamjenjujući je za hranu, što može dovesti do
KOVA d.o.o.
TERRA JASKA d.o.o.
TEHNIX d.o.o.
KOMOP d.o.o.
Prof.e.dr.sc. Stanislav Tedeschi Doc.dr. Dražen Vouk Fani Bojanić
Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA
S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 . 17
GOSPODARENJE PLASTIČNIM I AMBALAŽNIM OTPADOM, MORSKIM OTPADOM I OTPADNIM MULJEM
ozljeda probavnih organa i stradavanja životinja. Kemijske tva-ri sadržane u česticama mikroplastike nakupljaju se u hranid-benom lancu, pa tako na kraju mogu doći i do ljudi.
Tomislav Ćurko iz poduzeća Ćistoća, Zadar prezentirao je tehnologiju rada i napredak postignut u gospodarenju otpa-dom na otocima grada Zadra. Opisan je razvoj sustava saku-pljanja otpada s otoka, te procedure sanacija i zatvaranja od-lagališta na otocima.
III. SEKCIJA: Zbrinjavanje otpadnog muljaVeliki je interes pobudilo predavanje prof.e.dr.sc. Stanisla-
va Tedeschia o zbrinjavanju mulja otpadnih voda, jer ta pro-blematika još nigdje kod nas nije cjelovito rješena, a i mnoge razvijenije zemlje se muče s tim problemom. U radu se pod-sjeća kako količina mulja iz uređaja za pročišćavanje otpad-nih voda, kao i njegova svojstva, odnosno sastav te koncen-tracija pojedinih tvari, ovise o načinu pročišćavanja otpadnih voda. Proizvodnja mulja procjenjuje se tijekom projektiranja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), a stvarna ko-ličina kontrolira se tijekom rada UPOV. Mulj iz komunalnih ot-padnih voda nije bezvrijedan otpad. On sadrži 70% organske tvari čija se energetska vrijednost može iskoristiti. Mulj sadr-ži i hranjive tvari koje se također mogu iskoristiti. Razmatra-jući prilike u Republici Hrvatskoj vrlo opširna analiza i studija (WYG International, 2013) predlaže izgradnju 4 do 5 monospa-lionica mulja, i to u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, a možda
i u Varaždinu. Međutim, nije predloženo konačno zbrinjavanje šljake i lebdećeg pepela iz spalionica.
Doc.dr.sc. Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta iz Zagre-ba izložio je ispred grupe autora rad na temu Mogućnosti i opravdanosti ponovne upotrebe mulja s uređaja za pročišća-vanje otpadnih voda. U radu se ističe kako je konačno odla-ganje kanalizacijskog mulja skup i ekološki osjetljiv postu-pak, s kojim se čak i danas muče gotovo sve razvijene zemlje svijeta. U velikom broju zemalja EU do danas nije cjelovito ri-ješen problem zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje, niti je isti određen propisima, uputama ili smjernicama. Pro-blem zbrinjavanja mulja ne može se, zbog velikog broja vari-jabli koje utječu na ekonomska i ekološka ishodišta, rješavati na razini lokacije jednog UPOV, već na razni velikih prostor-nih cjelina (županija, država pa čak i na međudržavnoj razini). Zbog različitih tehnoloških mogućnosti obrade i zbrinjavanja mulja i mogućih negativnih utjecaja na čovjeka i okoliš, znan-stvena i stručna javnost trebala bi postići konsenzus na dr-žavnoj razini o tome koja su rješenja prihvatljiva i na temelju tog konsenzusa izraditi plan gospodarenja muljem.
Fani Bojanić iz Hrvatskih voda navela je kako se njihove pro-cjene za buduću proizvodnju mulja temelje na procjenama za 2024. godinu, pod pretpostavkom da je Hrvatska u mogućno-sti pridržavati se dogovorenih rokova za provedbu zahtjeva iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ), što znači da će u svim aglomeracijama većim ili jedna-kim od 2000 ES, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda biti u funkciji. Dodatni problem u priobalnom području su sezonske oscilacije u proizvodnji mulja, iz razloga što se 70% turističkih noćenja ostvaruje u razdoblju od dva do tri mjeseca.
Vesna Šumberac iz tvrtke Ecorec prezentirala je procedu-ru zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Holcimovoj tvornici cementa u Koromačnom. U izlaga-nju je između ostalog naglašeno da je tvrtka Holcim Hrvatska, od 1999. godine do danas, u svom postrojenju za proizvodnju cementa oporabila više od 1.000.000 tona raznih vrsta otpa-da. Riječ je o istrošenim auto gumama, otpadnim mazivim ulji-ma, nekloriranim emulzijama, mesnokoštanom brašnu, drvenoj prašini, gorivom otpadu (SRF), lebdećem pepelu od izgaranja ugljena, gipsu od odsumporavanja dimnih plinova, a od ove godine započelo se i sa zbrinjavanjem osušenog otpadnog mulja s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Obilazak suvremenog postrojenja za sortiranje ambalažnog otpada JOLLY-JBS u Radoniću
Tvrtka STP je prezentirala plutajući ponton s tri MOLOK polupodvodna spremnika za različite frakcije otpada
Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA
S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 .18
ZAKLJUČCI KONFERENCIJE
Količina plastičnog otpada u Europskoj uniji povećala se od 24,6 miliju-na tona u 2006. na 25,1 milijun tona u 2012. godini. Iako se ne radi o dra-matičnom porastu, mora se primijetiti da se to događa unatoč brojnim do-kumentima koji potiču promjenu neodrživih potrošačkih navika. Prevencija otpada, kao prvo načelo iz reda prvenstva u postupanju s otpadom, još se uvijek ne provodi uspješno. Zato treba i dalje stalno na svim razinama po-ticati komunikaciju s javnošću. U EU se uspjelo povećati reciklažu plastike (40%), a smanjiti odlaganje (26%). Međutim, u nekim EU zemljama odlaže se i dalje gotovo 90% (Malta). U Hrvatskoj se također odlaže vrlo velika količi-na plastike. Sadržaj energije plastičnog otpada, približno odgovara sadrža-ju energije dizel goriva. Zato se ponekad plastika naziva “smrznuta nafta”. Potrebno je, po ugledu na druge zemlje, i u Hrvatskoj zabraniti nerazumno bacanje energije u odlagališta. Dokumenti EU zahtijevaju da zemlje članice do 2025. godine donesu propise za zabranu odlaganja i povećanje reciklaže plastike na najmanje 60%. EU također zahtijeva smanjenje upotrebe jedno-kratnih plastičnih vrećica (tankih, < 0,05 mm) sa sadašnjih 170 na 40 koma-da po stanovniku (do 2025. godine). EU propisuje da se 2018. više ne dijele besplatne plastične vrećice u trgovinama, a zemljama članicama ostaje mo-gućnost zabrane biološki teško razgradivih vrećica. I u Hrvatskoj je potreb-no, po mogućnosti i prije tog roka, izraditi Akcijski plan zabrane odlaga-nja plastičnog otpada uz postupno povećanje reciklaže na najmanje 65%. Pritom je potrebno za svaku godinu utvrditi ciljane vrijednosti, te na kraju svake godine dokumentirano prikazati usporedne ostvarene rezultate svake pojedine jedinice lokalne samouprave (JLS). Sredstvima FZOEU treba ubudu-će poticati JLS koje dostižu, a naročito one koje prestižu postavljene cilje-ve gospodarenja otpadom. JLS koje su zanemarile odgovorno postupanje s otpadom treba javno prozivati i financijski destimulirati! Dosadašnju prak-su obrnute stimulacije treba čim prije napustiti. JLS koje su prve, vlastitim finacijskim sredstvima, provele sanaciju neuređenih-neusklađenih odlaga-lišta, nemaju prioritet u FZOEU, već su bile zapostavljene.
Gospodarenje ambalažnim otpadomPotrebno je još snažnije stimulirati, a ne ukidati ili smanjivati postojeće
naknade za odvojeno prikupljanje i reciklažu ambalažnog otpada. Potreb-no je analizirati i stimulirati korištenje pozitivnih iskustava sa sustavom odvojenog sakupljanja “od vrata do vrata” iz susjednih zemalja (Slovenije, Italije, Austrije). Potrebno je stalno provjeravati i dograđivati sustav odvo-jenog sakupljanja, reciklaže i oporabe ambalažnog otpada (spriječiti poti-canje “turizma otpada”, bez obzira kako su planirani pojedini centri za gos-podarenje otpadom). Nužno je stimulirati uključivanje komunalnih tvrtki u gospodarenje ambalažnim otpadom, ali prvenstveno na ekonomskim uteme-ljenim osnovama. Potrebno je poticati ekonomski utemeljene sortirnice ot-pada, nadasve one koje koriste opremu proizvedenu u Republici Hrvatskoj. Potrebno je obnoviti i osnivanje Burze otpada, uz podršku FZOEU u održa-vanju najniže cijene preuzimanja sekundarnih sirovina, kao i goriva iz ot-pada (GIO). Na razini države nužno je odrediti ekotoksikološke bilance za energetsko iskorištavanje GIO, uključujući i otpadni mulj.
Gospodarenje morskim otpadomPotrebno je u potpunosti provoditi međunarodnu i nacionalnu legislativu
koja se odnosi na problem otpada u moru svih vrsta (morski otpad), brod-ski otpad, otpad s drugih plovila, komunalni otpad u priobalju, otpadni ri-bolovni pribor i drugi). Potrebno je primijeniti Regionalni plan gospodare-nja morskim otpadom u Mediteranu, koji je stupio na snagu 8. srpnja 2014. godine, što je i obveza Republike Hrvatske te svih Mediteranskih zemalja,
kao i čitave EU. Hrvatska treba u potpunosti primijeniti EC Direktive o luč-kim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostatka tereta. Sustav nakna-de za iskrcaj brodskog otpada treba biti stimulativan i treba se temeljiti na principu “onečišćivač plaća”. Potrebno je postaviti ciljeve, te izraditi i pri-mjenjivati program smanjenja morskog otpada, vezano za najzastupljenije izvore. Potrebno je razviti suradnju s regionalnim programima kako bi se razradila inicijativa i programi po pitanju prekograničnog onečišćenja mor-skim otpadom (sprječavanje, smanjivanje, gospodarenje). Potrebno je us-postaviti sustav prikupljanja i evidentiranja podataka, kao i sveobuhvat-nu procjenu stanja (količina, sastav, prostorna rasprostranjenost, utjecaji) morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana kroz usklađene i koordinirane aktivnosti monitoringa. Potrebna ja uspostava sustava za prikupljanje i re-ciklažu napuštene ribarske opreme i provedba “Fishing for Litter” aktivno-sti na ekološki prihvatljiv način. Stimulirati uspostavu CSGO (Cjelovitog su-stava gospodarenja otpadom) na otocima, poduzimanjem sljedećih koraka:(i) sanacija otočnih odlagališta;(ii) uspostava transfer stanica;(iii) uspostava prijevoza otpada s otoka;(iv) uspostava odvojenog sakupljanja otpada.
Potrebno je razviti sustav jačanja svijesti o ovoj problematici na svim ra-zinama, kao i provedbu inicijative za prevenciju morskog otpada, uključu-jući odgovorno ponašanje.
Zbrinjavanje otpadnog muljaUređaji za pročišćivanje otpadnih voda na kojima nije predviđena obrada
mulja za konačno zbrinjavanje, nisu cjeloviti niti konačni uređaji za proči-šćavanje otpadnih voda! Ne postoji jedinstveni način gospodarenja muljem. Obradu mulja na svakom uređaju treba odrediti prema mogućnostima ko-načnog zbrinjavanja, u skladu s osnovnim načelima gospodarenja otpadom, a u ovisnosti o veličini uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, svojstvi-ma i količini proizvedenog mulja, zakonskim propisima, mjesnim prilikama i troškovima gospodarenja muljem. Za uređaje veće od 150.000 ES (posebi-ce Zagreb, Osijek, Rijeka, Split) ili za grupe uređaja ukupne navedene veli-čine, a koji se nalaze na troškovno prihvatljivim udaljenostima, prihvatljivo je rješenje termička obrada u mono-spalionicama. Naglašavaju se mono-spalionice, jer se jedino iz pepela iz ložišta, koji je ostatak mono-spaljiva-nja može daljnjom obradom odvajati fosfor, koji je bitan element za preživ-ljavanje na zemlji, a svjetske zalihe fosfatne rude su ograničene. Konačno, zbrinjavanje mulja podrazumijeva i dispoziciju pepela iz ložišta od termičke obrade mulja iz mono-spalionica. On se nakon odvajanja fosfora može kori-stiti u proizvodnji građevnog materijala (beton, opeka, donji ustroj promet-nica). Prijevoz krutog mulja (do 75% suhe tvari) do mjesta termičke obrade znatno smanjuje troškove. Ukupni troškovi prijevoza krutog mulja (uključu-jući sušenje) manji su od troškova prijevoza vlažnog mulja (do 30% suhe tvari) na udaljenostima preko 40 do 50 kilometara. Za sušenje mulja treba čim više koristiti sunčevu energiju. Za manje uređaje, kod kojih su troško-vi prijevoza neprikladni (otoci) ili izazivaju povećane troškove, moguća su i alternativna rješenja. Primjerice, proizvodnja komposta, odlaganje u povr-šinske bazene (ozemljavanje mulja) ili trajno skladištenje u napuštene rud-nike, u skladu s Pravilnikom o održivom gospodarenju otpadom (NN 23/2014) te Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa mulja (NN 117/2014). Ko-rištenje u poljoprivredi ograničeno je zahtjevima Pravilnika o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanja otpadnih voda, kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/2008). Osim navedenih ograničenja treba uzeti u obzir negativni sociološki aspekt, vezan uz korištenje mulja u poljoprivredi, što predstavlja još jednu otežavajuću okolnost. Općenito je u Europi korištenje mulja na poljoprivrednim površinama sve manje.
Konferencija o zaštiti okoliša, Vodice REPORTAŽA
S R P A N J / J U L Y 2 0 1 5 . 19
GOSPODARENJE PLASTIČNIM I AMBALAŽNIM OTPADOM, MORSKIM OTPADOM I OTPADNIM MULJEM