GODIŠNJI OBRAČUN ZA 2020.god

GODIŠNJI OBRAČUN ZA 2020.god

Dr.sc. JOZO PILJIĆ, vanredni profesor

Sarajevo,12.02.2021.

1Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof

Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 2

Tok knjigovodstvenog procesa

POSLOVNE

PROMJENE: na imovini, izvorima, prihodima, rashodima

KNJIGOVODSTVENE

ISPRAVE: računi, izvadci, čekovi, temeljnice

POSLOVNE

KNJIGE: dnevnik, glavna knjiga, pomoćne knjige

bilanca stanja, bilanca uspjeha, novčani tok,

RAČUNOVODSTVENI

IZVJEŠTAJI: bilanca stanja, bilanca uspjeha, novčani tok,

promjene glavnice, bilješke


KNJIGOVODSTVENE ISPRAVE

Poduzeće je dužno prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvještaje na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzeća, poštujući računovodstvene standarde i temeljna načela urednog knjigovodstva

Prezentacija financijskih izvještaja

Odredbama tačke 15. MRS 1 – Prezentacija financijskih izvještaja, propisano je da financijski izvještaji trebaju na fer način prikazivati financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tokove pravne osobe.

Fer prezentacija zahtijeva vjerno prikazivanje efekata transakcija, ostalih događaja i uvjeta, u skladu s definicijama i kriterijima za priznavanje sredstava, obveza, prihoda i rashoda.

Isto tako prilikom izrade financijskih izvještaja treba se pridržavati općih načela procjene pozicija kao što su:

opreznost,

prednost suštine nad formom,

vrijednosna značajnost,

pojedinačna procjena,

vremenska povezanost bilančnih pozicija itd.


Primjena MRS/MSFI

MRS/MSFI primjenjuju se na sve pravne osobe iz čl. 3. i 4. Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, a obuhvaćaju:

MRS/MSFI,

Međunarodne računovodstvene standarde za javnisektor (MRSJS),

Prateće upute, objašnjenja i smjernice koje donosiOdbor za međunarodne računovodstvene standarde(OMRS),

Međunarodne računovodstvene standarde za mala isrednja poduzeća koje objavi OMRS.


Zadaci računovođeFer prezentiranje temeljnih financijskih izvještaja prema odredbama tačke 17. MRS 1, zahtijeva primjenu računovodstvenih politika, prezentiranje informacija, na način koji pruža relevantne, pouzdane, usporedive i razumljive informacije.

Iz navedenog slijedi da računovođa mora provjeriti:

da li je knjigovodstvena isprava kontrolirana prije unosa uposlovne knjige, provode li se kontrolni postupci tačnosti ivaljanosti -formalna i suštinska ispravnost dokumentacije,

temelji li se unos svih podataka u poslovne knjige na urednim ivjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama,

da li je sadržaj knjigovodstvene isprave takav da nedvojbeno iistinito predstavlja poslovnu promjenu te da obuhvaća sve podatkepotrebne za unos u poslovne knjige,

knjigovodstvena isprava mora biti takva da neutralna stručnaosoba koja nije sudjelovala u poslovnoj promjeni može iz ispravenedvojbeno zaključiti i bez ikakvih sumnji saznati prirodu obavljeneposlovne promjene. 6Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof

Značaj interne kontrole

Sustav interne kontrole pored ostalog ima za cilj: zaštitu imovine, sprječavanje i otkrivanje prijevara i pogrešaka, ispravnost i cjelovitost računovodstvene evidencije, te pravodobnost pripreme pouzdanih računovodstvenih informacija.

Ti ciljevi su dugoročni u svrhu povećanja vrijednosti društva kroz vrijednost imovine i maksimalizaciju dobitka.

Ako društvo ima ustrojen kvalitetan sustav internih kontrola, u velikoj mjeri će olakšati rad eksternoj reviziji koja se u svom radu oslanja na rad interne kontrole i revizije.


Obveznici sastavljanja financijskih izvještaja

Pravna lica financijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara. do 31. decembra tekuće godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu.

Izuzetno, zavisno pravno lice čije matično pravno lice sa sjedištem u inostranstvu ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine, uz saglasnost ministra može sastavljati i prezentirati financijske izvještaje za period koji je različit od kalendarske godine.

Pravno lice kod kojeg nastane statusna promjena, financijske izvještaje sastavlja na datum statusne promjene. Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u financijskim izvještajima prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni.


Pri sastavljanju financijskih izvještaja na dan

otvaranja, odnosno zaključenja postupka stečaja i

likvidacije, kao i u slučajevima kada se financijski

izvještaji sastavljaju tokom trajanja tih postupaka,

pravne osobe primjenjuju odredbe Pravilnika o

kontnom okviru ..., s tim što vrednovanje imovine

koja čini stečajnu, odnosno likvidacijsku masu vrše

u skladu s propisima kojima se uređuju stečaj i

likvidacija pravnih osoba.


Sastav financijskih izvještaja

• Godišnje financijske izvještaje čine:

1) Bilans stanja - Izvještaj o financijskom položaju na kraju perioda,

2) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period,

3) Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine,

4) Izvještaj o promjenama na kapitalu,

5) Bilješke uz financijske izvještaje.

•Izuzetno mala preduzeća godišnje financijske izvještaje prezentiraju kroz:

1) Bilans stanja - Izvještaj o financijskom položaju na kraju perioda i

2) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period.

3) Aneks – Dodatni računovodstveni izvještaj

• Uz godišnji financijski izvještaj korisnicima financijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku.


Odgovornost za financijske izvještaje

Za financijske izvještaje pravnog lica odgovorno je lice

ovlašteno za zastupanje pravnog lica, upisano u sudski

registar.

financijski izvještaji pravnog lica, moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv "certificirani računovođa", njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licence

Istodobno financijski izvještaji moraju biti potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica, upisanog u sudski registar, koje podnosi financijske izvještaje, ovjerene pečatom pravnog lica - podnosioca.


Godišnji izvještaj o poslovanju Velika i srednja pravna lica su obavezna pripremati godišnje izvještaje o poslovanju koji daju objektivan prikaz poslovanja pravnog lica i njegov položaj, uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima se suočava i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine.

Godišnji izvještaj o poslovanju obavezno sadrži:

1) sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma predaje financijskog izvještaja,

2) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravnog lica,

3) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem,

4) informacije o otkupu vlastitih dionica i udjela,

5) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica,

6) korištene financijske instrumente ako je to značajno za procjenu financijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica,

7) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem financijskim rizicima;

8) izloženost pravnog lica cjenovnom, kreditnom, tržišnom, valutnom riziku likvidnosti i drugim rizicima. 12Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof

Primijena pravila korporativnog upravljanja

Godišnji izvještaj o poslovanju velikih pravnih lica i

pravnih lica čiji su vrijednosni papiri uvršteni na

organizirano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati

i prikaz primijenjenih pravila korporativnog upravljanja.

Izuzetno, mala pravna lica nisu dužna da pripremaju godišnji izvještaj o poslovanju, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne navesti u zabilješkama uz financijske izvještaje.


Konsolidirani financijski izvještaj

Kod statusnih oblika povezivanja, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima sastavljaju se i konsolidirani godišnji financijski izvještaji.

Matično društvo ima obavezu za izradu konsolidiranog

financijskog izvještaja a nastaje od prvog mjeseca po

isteku mjeseca u kome je formiran statusni oblik

povezivanja.

Obaveza za izradu konsolidiranog financijskog izvještaja prestaje krajem mjeseca u kome je statusni oblik

povezivanja prestao da postoji.


Predaja godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvještaja o poslovanju

Godišnji financijski izvještaji i godišnji izvještaji o poslovanju predaju se financijsko-informatičkoj agenciji (FIA) najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine za prethodnu godinu.

Pravna lica, konsolidirane financijske izvještaje, dužna su predati najkasnije do kraja aprila tekuće za prethodnu godinu.

Rok za predaju revizorskog izvještaja s priloženim financijskim izvještajima koji su bili predmet revidiranja je najkasnije kraj tekuće godine za prethodnu godinu.

Pravno lice je uz izvještaje dužno dostaviti i odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja od strane nadležnog organa te odluku o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka.


Predaja godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvještaja o poslovanju

Pravno lice, dužno je godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku 60 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja, a za ostale poslovne godine u roku od 120 dana od dana isteka poslovne godine.

Izuzetno, financijske izvještaje nisu dužna podnijeti pravna lica koja su registrirana u tekućoj poslovnoj godini i koja, nakon registracije, do 31.decembra tekuće poslovne godine nisu imale drugih promjena na svom računu osim uplate obaveznog depozita

Ta su lica dužna do kraja februara tekuće godine obavijestiti FIA o tim činjenicama podnošenjem Izjave o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

Pravna lica koja knjigovodstvo vode na sredstvima AOP-a mogu financijske izvještaje dostaviti elektronski i u excelu, što podrazumjeva i dostavljanje statističkih obrazaca u elektronskoj formi.


Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica

Na dan sastavljanja financijskih izvještaja, pravna lica su dužna samostalno izvršiti razvrstavanje u skladu s propisanim kriterijima i tako dobijene podatke koristiti za narednu poslovnu godinu.

Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se na osnovu podataka iz financijskih izvještaja za tekuću poslovnu godinu, razmjerno broju mjeseci poslovanja, a dobiveni podaci koriste se za tekuću i narednu poslovnu godinu.

Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica u mala, srednja ili velika, izvršeno u skladu sa odredbama ovog zakona, pravno lice dužno je uz godišnje financijske izvještaje, dostaviti FIA.


Kaznene odredbe

Prema odredbama članka 69. Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

ne otvori poslovne knjige, ne sastavlja knjigovodstvene isprave, ne kontrolira knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige, ne vodi poslovne knjige i/ili ne zaključi poslovne knjige,

ne čuva knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i izvještaje o izvršenoj reviziji u propisanim rokovima,

ne popiše imovinu i obveze na propisani način,

ne odgovori na konfirmaciju u roku osam dana,


Kaznene odredbe

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

ne sastavlja i prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom MRS/MSFI,

ne podnosi godišnje financijske izvještaje na propisanim obrascima,

ne osigura reviziju svojih financijskih izvještaja i/ili ne revidira financijske izvještaje sukladno mišljenju revizora.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u pravnoj osobi.


Kaznene odredbe

Prema odredbama članka 67. tačka 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, porezno obveznik koji ne vodi i ne čuva knjige u skladu sa člankom 56. ovog zakona, podliježe novčanoj kazni u rasponu od 300 KM do 10.000 KM.

Ovlaštena osoba podliježe istoj novčanoj kazni kao i pravna osoba.

Kazne se povećavaju za 50% :

svaki put kada je počinilac povratnik,

u slučajevima kada je porezni obveznik sprečavao UINO u otkrivanju prekršaja i

u slučajevima kada je porezni obveznik počinio prekršaj primjenom sredstava prijevare ili kroz uplitanje treće osobe koja nije uposlenik poreznog obveznika ili ne zavisi od njega na bilo koji drugi način.



BILANCA (BILANS) USPJEHA


Rashodi

Rashodi su povezani s ostvarenim prihodima uobračunskom razdoblju ili pripadaju razdobljupo vremenskoj osnovi

Rashodi povezani s ostvarenim prihodom sutroškovi vezani za isporuku dobara i usluga zakoje su stečeni uvjeti za priznavanje prihoda

Vremenski rashodi su neovisni o prihodu aterete razdoblje u kojem su nastali, kao što sunpr. razni troškovi uprave


Prihodi

Računovodstveno se obuhvaćaju u skladu s MSFI 15,

prihodi koji nastaju iz slijedećih poslovnih promjena i

događaja:

prodaje proizvoda,

pružanje usluga i

davanja imovine društva na korištenje drugimdruštvima, na osnovu čega se ostvaruju prihodiod kamata, tantijema i dividendi.

DJELOKRUG PRIMJENE MSFI 15

MSFI 15 Prihodi od ugovora s kupcima odnosi se na sveugovore s kupcima koji prodaju robu ili pružaju usluge,uključujućii ugovore o izgradnji te licenciranjeintelektualnog vlasništva.

MSFI 15 Prihodiod ugovora s kupcima se ne odnosi naugovore s kupcima koji su obuhvaćeni nekim drugimMSFI-jem ili MRS-om poput ugovora o najmu, ugovora oosiguranju i financijskih instrumenata.

Standard definira osnovne principe koje društvo moraprimijeniti kako bi mjerilo i priznalo prihode i novčanetokove koji su povezani s tim prihodima.

Osnovno je pravilo da se prihod treba priznati u iznosukoji odražava iznos naknade koji društvo očekuje primiti uzamjenu za prijenos robe ili usluga kupcu.


ODREĐIVANJE CIJENE TRANSAKCIJE

Prilikom određivanja cijene transakcije, društvo treba razmotriti sljedeće:

− varijabilnu naknadu

− ograničene procjene varijabilne naknade

− postojanje značajne komponente financiranja u ugovoru

− nenovčanu naknadu

− naknadu plativu kupcu.


Oblici varijabilne naknade

Varijabilne naknade se moraju razmotriti posebno za svaku vrstu takve naknade te je od iznimne važnosti da društva adekvatno identificiraju različite tipove varijabilne naknade u okviru svojih ugovora

Postoji slučaj kada dio cijene transakcije ovisi o tome hoće li društvo ispuniti određene uvjete izvršenja te prema tome postoji neizvjesnost ishoda

Definicija varijabilne naknade u MSFI-ju 15 uključuje varijabilnost po osnovu povrata robe od strane kupca

Potencijalno smanjenje cijene može postojati zbog određenih činjenica i okolnosti koje ukazuju na to da društvo ima namjeru kupcu ponuditi cjenovnu koncesiju, zbog svoje uobičajene poslovne prakse, objavljenih politika ili specifičnih izjava danih kupcu


RAČUNOVODSTVENI TRETMAN ODREĐENIHVRSTA VARIJABILNIH NAKNADA

Primjer 1: Pravo povrata

Društvo sklapa 100 ugovora s kupcima. Svaki ugovor uključujeprodaju jednog proizvoda za 100 KM (100 proizvoda x 100 KM poproizvodu = 10.000 KM ukupne naknade). Društvo novac prima utrenutku prijenosa kontrole nad proizvodima. Prema svojoj uobičajenojposlovnoj praksi, društvo kupcima daje mogućnost povrata bilo kojegnekorištenog proizvoda u roku 30 dana za što vraća puni iznosplaćene naknade. Trošak svakog pojedinog proizvoda za društvo iznosi60 KM.

Društvo procjenjuje kako će se od 100 prodanih proizvoda vratiti 3.

Društvo zaključuje kako je vrlo vjerojatno da neće nastati značajna promjena u iznosu priznatog prihoda – 9700 KM.


Društvo zaključuje da će troškovi vraćanja proizvoda u prvobitno stanje biti neznačajni te da se vraćeni proizvodi mogu ponovno prodati uz profit.

Nakon prijenosa kontrole nad 100 prodanih proizvoda, društvo ne priznaje prihod za tri proizvoda za koja očekuje da će se vratiti.

Prema tome društvo priznaje sljedeće:

◦ Prihod od 9.700 KM (100 KM po proizvodu x 97 proizvoda za koje se očekuje da se neće vratiti društvu)

◦ Obvezu vraćanja naknade u iznosu od 300 KM (100 KM refundacije x 3 proizvoda čiji se povrat očekuje)

◦ Imovinu u iznosu od 180 KM (60 KM x 3 proizvoda čiji se povrat očekuje).


NENOVČANE NAKNADE

Naknada koju kupac plaća može biti i u obliku robe, usluga ili drugih nenovčanih stavki.

Kada društvo (prodavatelj ili dobavljač) primi, ili očekuje da će primiti, nenovčanu naknadu, njena se fer vrijednost uključuje u cijenu transakcije.

Prilikom određivanja fer vrijednosti, društvo treba primijeniti odredbe MSFI-ja 13 Mjerenje fer vrijednosti.

Ako društvo nije u mogućnosti realno procijeniti fer vrijednost nenovčane naknade, njenu vrijednost mjeri indirektno na temelju procijenjene pojedinačne prodajne cijene obećanog dobra ili usluge.


NAKNADE KOJE SU PLAĆENE ILI KOJE ĆE BITI PLAĆENE DRUŠTVU

Mnoga društva vrše plaćanja svojim kupcima kao što je:

◦ naknada za nabavke robe ili usluga koje nudi kupac, a koje zadovoljavaju poslovne potrebe društva

◦ naknada predstavlja poticaje dane kupcu za kupnju ili nastavak kupnje proizvoda i usluga koje društvo nudi

Društvo u tom slučaju naknadu koju duguje kupcu tretira kao smanjenje cijene transakcije i prihoda osim u slučaju kad se radi o dugovanju za robu ili usluge isporučene od strane kupca, a koji su odvojeni od obveza definiranih ugovorom potpisanim s kupcem


Neki od uobičajenih oblika naknada koje se plaćaju kupcu uključuju:

Naknada za uključenje proizvoda na police – proizvođači potrošačke

robe često trgovcima na malo plaćaju naknade kako bi oni njihove

proizvode uključili na profilirano mjesto na policama trgovine.

Dogovori o zajedničkom oglašavanju – u nekim ugovorima dobavljač

pristaje prodavatelju nadoknaditi dio troškova nastalih reklamiranjem

proizvoda dobavljača.

Zaštita cijena – dobavljač može pristati nadoknaditi trgovcu na malo

smanjenje prodajne cijene njegovih proizvoda do određenog iznosa tokom

određenog razdoblja.

Kuponi i popusti – indirektni kupac dobavljača može dobiti refundaciju

dijela kupovne cijene za stečeni proizvod ili uslugu.

Plaćeni dogovori – u nekim ugovorima, dobavljač unaprijed plaća

naknadu kupcu za potpisivanje novog ugovora

Kupnja robe ili usluga – društva često ulaze u kupoprodajne ugovore sa

svojim kupcima u okviru kojih im kupci pružaju odvojena dobra ili usluge. Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 31

Primjer 2: Naknada plativa kupcu

Društvo koje proizvodi robu široke potrošnje ulazi u jednogodišnji ugovor o prodaji proizvoda s kupcem koji je veliki globalni lanac maloprodajnih trgovina.

Kupac se obvezuje tokom godine kupiti proizvode za minimalno 15 miliona KM. Ugovor također obvezuje društvo na nepovratno plaćanje 1,5 miliona KM po potpisu ugovora. Iznos od 1,5 miliona KM nadoknađuje kupcu promjene koje mora napraviti u policama kako bi smjestio proizvode proizvođača.

Društvo razmatra odredbe MSFI-ja 15 i zaključuje kako plaćanje kupcu ne predstavlja razmjenu odvojenih dobara ili usluga i to zato što društvo ne stječe kontrolu nad pravima na police kupca.

Društvo zaključuje da plaćeni iznos od 1,5 miliona KM predstavlja smanjenje cijene transakcije.

Prema odredbama standarda društvo ovo smanjenje cijene transakcije priznaje u trenutku priznavanja prihoda od prodaje i to na način da se cijena transakcije za svaki proizvod smanji za 10% (1,5 miliona KM/15 miliona KM). Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 32


Priznavanje prihoda

Osnovna načela priznavanja prihoda :

– prihodi se mogu priznati samo ukoliko jevjerojatno da će na osnovu određenogposlovnog događaja društvo ostvaritiekonomske koristi,

– da se te ekonomske koristi mogu pouzdanoizmjeriti.

Na primjer, nužno ne znači prihod:

• fakturirana isporuka dobara ili usluga;

• obveza obračuna izlaznog PDV-a;

• naplata novčanih sredstava unaprijed (avans);

• izvršena isporuka dobara uz neispunjavanje specifičnih uvjeta iz Ugovora;

dr.sc. Jozo Piljić 34


Primjer 3:

Pravno osoba A prodala je iz maloprodaje pravnoj osobi B robe u vrijednosti od 10.000,00 KM (+ PDV 1.700,00 KM). Nabavna vrijednost prodate robe iznosi 8.000,00 KM.

Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz MSFI - 15, npr. roba nije isporučena do plaćanja, faktura se knjiži na odloženi prihod, do isporuke robe.

dr.sc. Jozo Piljić

ODLOŽENI

PRIHOD

D u g u j e P o t r a ž u j e

Kupci u zemlji 211

PDV po osnovu isporuka drugim

obveznicima PDV-a

470 1,700.00

Obračunati prihodi narednog perioda 491 10.000,00

Po fakturi br. ____

1. 11.700.00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer 4:

Ukoliko se prodaja može "razložiti" na dvije ili više transakcija,kriteriji priznavanja prihoda se primjenjuju na svaki sastavnidio transakcije.

Pravna osoba prodaje robu i pruža usluge obuke korištenja.

U prodajnu cijenu od 10.000 KM (bez PDV) je uključena cijena

usluga obuke od 20% -2.000 KM.

dr.sc. Jozo Piljić

ODLOŽENI

PRIHOD


Kupci u zemlji 211 11.700.00


obveznicima PDV-a

470 1.700.00

Prihod od prodaje robe 601 8.000.00


Po fakturi br. ____

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S

1.


Primjer 5:

Društvo isporučuje proizvode vrijednosti 10.000 KM, saugovorenom montažom. Vrijednost montaže je 1.000 KM.

Ispostavljena je faktura, a montaža će se izvršiti naknadno.

dr.sc. Jozo Piljić 37


Kupci u zemlji 211 11.700.00


obveznicima PDV-a

470 1.700.00

Prihod od prodaje robe 601 9.000.00


Po fakturi br. ____

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S

1.

ODLOŽENI

PRIHOD



Primjeri:

Poslovni prihodi i rashodi


1. Oprema 022 1,000.00

Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe 620 1,000.00

Izuzimanje uređaja

Nabavna vrijednost prodate robe 501 1,000.00

Ukalkulirana razlika u cijeni 137 200.00

Ukalkulirani PDV 138 204.00

Roba u prodavnici 133 1,404.00

Razduženje prodavnice

I Z N O S

2.

Tek.

brojO P I S KONTO

Primjer 6.: Poduzeće iz svoje prodavnice izuzelo jedan uređajza svoju poslovnu upotrebu. Prodajna cijena uređaja umaloprodaji iznosi 1.404,00 KM uz maržu od 20% na nabavnuvrijednost.


Primjer 7.: Društvo A je izvršilo prodaju trgovačke robe na malo,za gotov novac u vrijednosti 14.040 KM. U cijenu je uključen PDV uiznosu 2.040 KM.Varijanta a: Troškovi prodate trgovačke robe su poznati i iznose10.000,00 KM


1. Blagajna 205 14.040,00

Prihodi od prodaje robe 601 12.000,00

PDV po osnovu isporuka neobv. PDV-a 473 2.040,00

Za prodaju robe za gotovinu

Roba u prodavnici 133 14.040,00

Nabavna vrijednost prodane robe 501 10.000,00

Ukalkulirana razlika u cijeni 137 2.000,00

Ukalkulirani PDV 138 2.040,00

Za razduženje prodavnice

I Z N O S

2.

Tek.

brojO P I S KONTO

U ovoj varijanti smo pretpostavili da je nabavna vrijednost prodate robe poznata već u momentu prodaje.


Varijanta b: Trošak nabavne vrijednosti prodate robe seutvrđuje na dan 31. 12.

Knjiženje prodaje je sljedeće:


Roba u prodavnici 133


Za nabavnu vrijednost prodane robe

1. 14.040,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Poduzeće u toku godine je evidentiralo rashod u okviru konta501 - Nabavna vrijednost prodane robe, a na dan prodaje nijese znalo kolika je nabavna vrijednost.Na dan 31. 12. je izvršen popis, izvršeno usklađivanje saTrgovačkom knjigom na malo (TKM) i drugim pomoćnimevidencijama, na osnovu čega se računa trošak nabavnevrijednosti - metodom prosječne marže.

Podaci o kretanju zaliha, zaduženju i stanju za period 01. 01. do 31.

12. je prikazan u sljedećoj tabeli:

Opis MPV s PDV PDV MPV bez PDV RUC NV

Ukupno zaduženje 242.024,20 35.164,42 206.859,78 76.171,77 130.688,01

Popis 31.12. 104.913,55 15.243,20 89.670,35 33.019,22 56.651,12

Prodano 137.110,65 19.921,22 117.189,43 43.152,55 74.036,88

K-to 601 117.189,43

% RUC 36,8229 (76.171,77/206.859,78)


Stanja na kontima su sljedeća:Sº k-ta 133 = 104.913,55 KM, što odgovara popisu na dan 31. 12.;Sº k-ta 137 = 76.171,77 KM, za knjiženo ukupno zaduženje;Sº k-ta 138 = 35.164,42 KM, za knjiženo ukupno zaduženje;Sº k-ta 601=117.189,43 uvećano za 19.921,22 (PDV)= 137.110,65, štoodgovara realizaciji na k-tu 133





Nabavna vrijednost prodane robe

I Z N O S

1

Tek.

brojO P I S KONTO

Utvrđivanje rezerviranja u temeljnim financijskim izvještajima

Financijski izvještaji moraju biti prezentirani na način kako je to

određeno odredbama MRS 1 - Prezentiranje financijskih

izvještaja

Oni prikazuju financijski položaj društva na kraju izvještajnog

razdoblja, a ne njegov mogući položaj u budućnosti

Rezerviranje se ne priznaje za troškove koji trebaju nastati za

aktivnosti u budućnosti

Da bi se moglo priznati rezerviranje u temeljnim financijskim

izvještajima mora se utvrditi postoji li vjerojatnost odljeva

resursa s ekonomskim koristima

Priznaju se samo ona rezerviranja kod kojih se može

pouzdanom procjenom utvrditi iznos obveze


Svaka stavka temeljnih financijskih izvještaja koja zahtjeva

određene procjene podložna je pogreškama i pogrešnom

iskazivanju stanja i financijskog položaja društva

Stavke procjene ne smiju umanjiti pouzdanost financijskih

izvještaja osobito u području rezerviranja kao stavke koja je

podložnija pogreškama kod procjenjivanja više od drugih

stavaka bilance

Kod formiranja pozicija rezerviranja postoji mogućnost da se

iskažu nerealno visoke vrijednosti rezerviranja što rezultira

stvaranjem skrivenih pričuva

Nerealno veći iznosi rezerviranja umanjuju dobit određenog

obračunskog razdoblja, dok nerealno manji iznosi rezerviranja

povećavaju dobit društva


Porezni tretman rezerviranja

Prema odredbama članka 13. Zakona o porezu na dobit, porezni obveznik može odbiti kao porezno priznat rashod na ime rezerviranja:

• rezerviranja za buduće rashode u vezi sa zaštitom životne sredine priznata su u porezne svrhe ukoliko postoji pravna obaveza koja nalaže poreznom obvezniku zaštitu životne sredine. Iznos koji se može izdvojiti u takvu rezervu ne smije prelaziti 30% oporezive dobiti prije izdvajanja u rezerve. Ukupna rezerva za zaštitu životne sredine ni u jednom trenutku ne može prelaziti upisani kapital u sudski registar poreznog obveznika,

• rezerviranja koja se formiraju za buduće troškove u garantnim rokovima priznaju se najviše do 4% godišnjeg prometa poreznog obveznika koji se odnosi na proizvode za koje se daje garancija u poreznom periodu. Ako rezerva prelazi dopušteni iznos, za tu razliku povećava se porezna osnovica u tom poreznom periodu.



Primjer 8.: Poduzeće je prodavalo proizvod, sa garancijom nagodinu dana. Na osnovu pokazatelja iz prethodnih godina,utvrđeno je da je postotak korištenja danih garancija 3% uodnosu na prihod od prodaje tog proizvoda.U toku 2020. godine je iskazan prihod od prodaje proizvoda A1.000.000,00 KM x 3% = 30.000,00 KM. Izvršeno je rezerviranjeu visini od 30.000 KM. Na kraju izvještajnog perioda je utvrđenoda je izvršeno popravki u garantnom roku u vrijednosti od 40.000KM


1. Troškovi rezerviranja iz osnova danih

garantnih rokova

543

Rezerviranja za troškove u garantnom

roku

400 30.000,00

Za rezerviranje

Utrošeni rezervni dijelovi 513 40.000,00

Rezervni dijelovi 102 40.000,00

Rezerviranja za troškove u garantnom

roku

400 30.000,00

Prihodi od ukidanja neiskorištenih

dugoročnih rezerviranja

679 30.000,00

Za ukinuto rezerviranje

30.000,00

2.

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S

Amortizacija

Obračunu amortizacije podliježe imovina:

koju poduzetnik posjeduje za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe,

za koju se očekuje da će se koristiti duže od jednog razdoblja,

koja ima ograničen vijek upotrebe.

Prema MRS metode amortizacije uključuju:

linearnu metodu,(priznata prema poreznim propisima)

metodu opadajućeg salda (degresivna metoda) i

metodu jedinice proizvoda (funkcionalna metoda).

Osnovica za obračun amortizacije prema MRS je trošak nabave imovine umanjeno za ostatak vrijednosti

Osnovica za obračun amortizacije prema poreznim propisima je trošak nabave imovine



Primjer 9.: Pretpostavimo da je stanje na kontima u knjizi financijskogračunovodstva kako slijedi:Poslovni prihodiKonto 611 - Prihodi od prodaje učinaka 500.000 KMPoslovni rashodi51 - Materijalni troškovi511 - Utrošene sirovine i materijal 50.000 KM5120 - utrošena električna energija u proizvodnom pogonu 10.000 KM5121 - utrošena električna energija u upravnoj zgradi 2.000 KM52 - Troškovi plaća5200 - Troškovi plaća proizvodnih radnika 50.000 KM5201 - Troškovi plaća administracije 20.000 KM5202 - Troškovi plaća uprave 10.000 KM53 - Troškovi proizvodnih usluga530 - Troškovi kooperanta na doradi proizvoda 10.000 KM531 - Troškovi prevoza proizvoda 1.000 KM54 - Troškovi amortizacije540 - Amortizacija proizvodne hale 20.000 KM540 - Amortizacija proizvodne opreme 30.000 KM540 - Amortizacija upravne zgrade 15.000 KM


Pretpostavimo, također, da su utvrđene promjene na zalihamana kraju obračunskog perioda u odnosu na 01.01. sljedeće:

Povećanje (+)

Smanjenje (-)

110 – Proizvodnja u toku 20.000 10.000 -10.000

120 – Gotovi proizvodi 50.000 55.000 5.000

Ukupno 70.000 65.000 -5.000

OpisStanje

01.01.

Stanje

31.12.


Tekuća

godina

Prethodna

godina

1 2 3 4 5 6

I. DOBIT ILI GUBITAK PERIODA

POSLOVNI PRIHODI I RASHODI

Poslovni prihodi (202+206+210+211) 201 500.000

1. Prihodi od prodaje robe povezanim pravnim licima

(203do205)

600 a) Prihod od prodaje robe povezanim pravnim licima 203

601 b) Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu 204

602 c) Prihodi od prodaje robe na stranom tržištu 205

61 2. Prihodi od prodaje učinaka (207do209) 206

610 a) Prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim licima 207

611 b) Prihodi od prodaje učinaka na domaćem tržištu 208 500.000

612 c) Prihodi od prodaje učinaka na stranom tržištu 209

62 3. Prihodi od aktiviranja ili potrošnje robe i učinaka 210

65 4. Ostali poslovni prihodi 211

Poslovni rashodi

(213+214+215+219+220+221+222 –223+224)

50 1. Nabavna vrijednost prodate robe 213

51 2. Materijalni troškovi 214 62.000

52 3. Troškovi plaća i ostalih ličnih primanja (216 do 218) 215

520,521 a) Troškovi plaća i naknada plaća zaposlenim 216 80.000

523.524 b) Troškovi ostalih primanja, naknada i prava zaposlenih 217

527,529 c) Troškovi naknada ostalim fizičkim licima 218

53 4. Troškovi proizvodnih usluga 219 11.000

540 do542 5. Amortizacija 220 65.000

543 do 549 6. Troškovi rezervisanja 221

55 7.Nematerijalni troškovi 222

poveć 11 i

12, ili 596

Povećanje vrijednosti zaliha učinaka 223

smanj..11.i

12, ili 596

Smanjenje vrijednosti zaliha učinaka 224 5.000

Dobit od poslovnih aktivnosti (201 – 212) 225 277.000

Gubitak od poslovnih aktivnosti (212 – 201) 226

212 223.000

IZNOS

60

202

Grupa

konta,

konto POZICIJA Bilješka

Oznaka za

AOP


Financijski prihodi i rashodi

MJERENJE FINANCIJSKE IMOVINE

Računovodstveni tretman financijskih instrumenata kodsubjekata koji primjenjuju Međunarodne standardefinancijskog izvještavanja (MSFI) definiran je kroz:

Međunarodni računovodstveni standard 32 Financijski instrumenti : Prezentiranje (MRS 32),

Međunarodni standard financijskog izvještavanja 7 Financijski instrumenti : Objavljivanje (MSFI 7) te

Međunarodni standard financijskog izvještavanja 9 Financijski instrumenti (MSFI 9).

MSFI 9 - Financijski instrumenti

Od 01.01.2018. subjekti koji primjenjuju MSFI,priznavanje i mjerenje financijskih instrumenataprovode temeljem MSFI-a 9 koji je zamijenioMeđunarodni računovodstveni standard 39Financijski instrumenti: Priznavanje i mjerenje(MRS 39).

MSFI 9 definira nove kriterije klasifikacijefinancijskih instrumenata kao i nove skupine(kategorije) financijske imovine te postavlja novimodel umanjenja vrijednosti dužničkih financijskihinstrumenata.


Dva ključna pitanja prilikom mjerenja financijske imovine

Prilikom mjerenja financijske imovine na datum izvještavanja (naknadnog mjerenja odnosno mjerenja nakon početnog priznavanja), javljaju se dva ključna pitanja:

• po kojoj vrijednosti će se pojedina financijska imovina mjeriti na datum izvještavanja

• kako će se u računovodstvu evidentirati, a u financijskim izvještajima prezentirati eventualne promjene vrijednosti financijske imovine između dva izvještajna datuma odnosno hoće li se promjene vrijednosti financijske imovine između dva izvještajna datuma evidentirati kroz dobit ili kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (tj. rezerve ili kapital).


Klasifikacija financijske imovine prema MSFI 9

Prema MSFI 9 tačka 4.1.1., financijska imovina se prilikom njezinog početnog priznavanja klasificira u jednu od sljedeće tri skupine:

◦ financijska imovina koja se naknadno mjeri po amortiziranom trošku

◦ financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i

◦ financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha.


Početno mjerenje financijske imovine prema MSFI 9

Financijska imovina klasificirana u skupinu financijske

imovine po amortiziranom trošku te u skupinu financijske

imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

mjeri se prilikom početnog priznavanja po njezinoj fer

vrijednosti uvećanoj za transakcijske troškove koji se mogu

izravno pripisati stjecanju financijske imovine.

Financijska imovina koja je klasificirana kao financijska

imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha pri početnom

priznavanju mjeri se po fer vrijednosti bez uključivanja

transakcijskih troškova stjecanja.

Transakcijski troškovi stjecanja nastali pri početnom

priznavanju financijske imovine po fer vrijednosti kroz bilancu

uspjeha se priznaju kao trošak odnosno kao rashod.

Fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju

obično je cijena transakcije odnosno fer vrijednost plaćene

naknade za njezino stjecanje. Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 55

Početno mjerenje financijske imovine prema MSFI 9

Financijska imovina klasificirana u skupinu financijske imovine

po amortiziranom trošku te u skupinu financijske imovine po fer

vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit mjeri se prilikom

početnog priznavanja po njezinoj fer vrijednosti uvećanoj za

transakcijske troškove koji se mogu izravno pripisati stjecanju

financijske imovine.

Financijska imovina koja je klasificirana kao financijska imovina

po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha pri početnom

priznavanjumjeri se po fer vrijednosti bez uključivanja

transakcijskih troškova stjecanja.

Transakcijski troškovi stjecanja nastali pri početnom

priznavanju financijske imovine po fer vrijednosti kroz bilancu

uspjeha se priznaju kao trošak odnosno kao rashod.

Fer vrijednost financijske imovine pri početnom priznavanju

obično je cijena transakcije odnosno fer vrijednost plaćene

naknade za njezino stjecanje. Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 56

Naknadno mjerenje financijske imovine prema MSFI 9

Financijska imovina klasificirana u skupinu financijskeimovine po amortiziranom trošku naknadno (na datumizvještavanja) se mjeri po amortiziranom trošku.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalusveobuhvatnu dobit naknadno (na datum izvještavanja) semjeri po fer vrijednosti pri čemu se promjene fer vrijednostifinancijske imovine između dva izvještajna datuma priznajuu ostalu sveobuhvatnu dobit odnosno kao rezerve fervrijednosti u kapital.

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjehanaknadno se mjeri po fer vrijednosti, a promjene fervrijednosti financijske imovine između dva izvještajnadatuma priznaju se u bilanci uspjeha.


Umanjenje vrijednosti

MSFI 9 je uveo model očekivanog gubitka kaorelevantan model umanjenja vrijednosti financijskeimovine umjesto modela nastalog gubitkaprimjenjivanog u okviru MRS-a 39.

Ključna razlika između modela očekivanog gubitka imodela nastalog gubitka jest u trenutkupriznavanja gubitaka po financijskim instrumentimau financijskim izvještajima.


Modelom nastalog gubitka iz MRS-a 39 gubitak pofinancijskom instrumentu se priznao tek kad je nastaoodnosno kada se pojavio objektivan dokaz o umanjenjuvrijednosti financijskog instrumenta poput kašnjenja uplaćanju obveza odnosno neispunjavanju obveza dužnika,financijske poteškoće dužnika, otvaranje stečajnogpostupka nad dužnikom, likvidacija dužnika isl.

Takav pristup rezultirao je prekasnim priznavanjemgubitaka u financijskim izvještajima.

Nasuprot tome, model očekivanog gubitka zahtijevaprocjenu mogućih gubitaka od umanjenja vrijednostifinancijskih instrumenata prije pogoršanja financijske ikreditnesposobnosti dužnika odnosno prilikom stjecanjasamog financijskoginstrumenta. Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 59


Primjer 10.: Skupština našeg zavisnog društva saograničenom odgovornošću, u kome imamo 60% udjela,donijela je odluku o prenosu 150.000 KM ostatka dobitivlasnicima(150.000 x 60% = 90.000)


Potraživanja za dividendu od povezanih

pravnih osoba

230

Prihodi od učešća u dobiti povezanih

pravnih osoba

6604 90.000,00

Prihod od učešća u dobiti povezanih

pravnih osoba

I Z N O S

90.000,001.

Tek.

brojO P I S KONTO

Primjer 11 : Društvo kao ulagač posjeduje 30% dionica drugogdruštva u iznosu od 100.000 KM i ostvaruje značajan utjecaj naprimatelja ulaganja. Primatelj ulaganja ostvario je gubitak od150.000 KM na kraju godine.


Tek.

brojO P I S KONTO

Iznos


1. Otpisi dugoročnih financijskih

plasmana iz odnosa s povezanim

pravnim osobama u zemlji

5604 100.000,00

Ispravka vrijednosti dugoročnih

financijskih plasmana

069 100.000,00

Za priznavanje gubitka od ulaganja

Razlika gubitka od 50.000 KM se ne knjiži.

Društvo „A“ d.d. je obveznik primjene MSFI-a i drži u svom portfelju vlasničke udjele u društvu „B“ d.d. (10 dionica), koji su klasificirani kao financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha.

Fer vrijednost dionica pri početnom priznavanju iznosila je 50.000 KM, a kumulativna dobit od promjene fer vrijednosti iznosi 10.000 KM.

Na kraju izvještajnog razdoblja fer vrijednost dionice društva „B“ d.d. iznosila je 45.000 KM (prema tržišnoj cijeni udjela na aktivnom tržištu). Društvo „A“ d.d. plaća porez na dobit po stopi od 10%.


Primjer 12. Financijska imovina po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha

Knjigovodstvena vrijednost dionica (50.000 + 10.000) 60.000

Fer vrijednost dionica na datum izvještavanja 45.000

Nerealizirani gubitak 15.000

Porezno privremeno nepriznati nerealizirani gubitak 5.000

Odgođena porezna imovina(5.000 KM x 10%) 500


Tek.

BrojOPIS Konto

IZNOS

Duguje Potražuje

1

Umanjenje vrijednosti dugoročnih

financijskih plasmana584 15.000,00

Ispravka vrijednosti dugoročnih

plasmana069 15.000,00

Za nerelizirane gubitke

2

Odložena porezna sredstva 090

500,00Odloženi porez 339 500,00

Za odloženi porez


Primjer 13.: Preračunavanjem stanja na deviznom računu nadan 31.12. po srednjem tečaju na taj dan, utvrđena je pozitivnatečajna razlika u iznosu od 1.500,00 KM


Transakcijski račun - strana valuta 201

Pozitivne tečajne razlike 662 1.500,00

Pozitivna tečajna razlika na stanje

deviznog računa

1. 1.500,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer (prodaja opreme) 14: Pravno lice “A” prodalo jeopremu za 10.000 KM plus PDV, pri čemu je nabavna vrijednostopreme 15.000 KM, ispravka vrijednosti je 7.000 KM.(pv 10.000 – kv 8.000) = 2.000)


Kupci u zemlji 211 11.700,00

Ispravka vrijednosti opreme 0228 7.000,00


obveznicima PDV-a

470 1.700,00

Oprema 022 15.000,00

Dobici od prodaje stalnih sredstava 670 2.000,00

Faktura za prodaju opreme

I Z N O S

1.

Tek.

brojO P I S KONTO

Dobit ili gubitak po osnovu ostalih prihoda i rashoda


Primjer 15.: Na burzi je kupljeno 500 dionica po nabavnoj cijeni od 10 KMpo dionici. Dionice su klasificirane u grupu financijskih sredstava po fervrijednosti kroz Bilans uspjeha. Od ukupnog broja kupljenih dionica 200 jeprodano u istom obračunskom periodu po cijeni od 12 KM.Dobitak od prodaje dionica je 400 KM (pv 200komx12 = 2400 – nv 200x10=2.000)


Transakcijski račun 200

Dionice namijenjene prodaji 246 2.000,00

Dobici od prodaje dionica 674 400,00

Za prodaju dionica

1. 2.400,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer 16.: Popisom je utvrđen višak u skladištumaterijala u iznosu od 1.000 KM


Materijal 101

Viškovi 676 1.000,00

Za višak materijala

1.000,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S

1.


Primjer 17: Utvrđen manjak u skladištu materijala u iznosuod 1.000 KM i donesena odluka da ide na teret pravnog lica.Materijal se vodi po trošku nabavke.


Manjkovi 576

Materijal 101 1.000,00

PDV na manjak na teret pravnog lica 4721 170,00

Za manjak materijala na teret pravnog

lica

1. 1.170,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer 18: Naplaćena su ranije otpisana potraživanja uiznosu od 1.000 KM.


Transakcijski račun 200

Naplaćena otpisana potraživanja 677 1.000,00

Za naplaćena otpisana potraživanja

1. 1.000,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer 19.: Potraživanje od ostalih kupaca u iznosu od 1.000 KMnije naplaćeno ni poslije godinu dana od roka dospjelosti za naplatu.Na prijedlog komisije, koja je ocijenila da je naplata ovogpotraživanja upitna, jer je u pitanju kupac koji duže vrijeme nijesolventan i prijeti mu stečaj, organ upravljanja je donio odluku dase navedena potraživanja utuže i vode kao sumnjiva i spornapotraživanja, uz istovremeno vršenje ispravke vrijednosti za 60%,odnosno za 600 KM.


Sumnjiva i sporna potraživanja 2119

Kupci u zemlji 211 1.000,00

Za prenos potraživanjana sumnjiva i

sporna potraživanja

Otpis nenaplativih potraživanja 578

Ispravka vrijednosti potraživanja od

kupaca

219 600,00

Za ispravku vrijednosti sumnjivih

pootraživanja

1. 1.000,00

2. 600,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer 20.: Popisom zaliha robe utvrđen je kalo na skladištu,čija je prodajna vrijednost 1.200 KM. Prosječna stopaukalkulirane razlike u cijeni u zalihama iznosi 20%. Utvrđeni kaloje u okviru dozvoljenog normativa te nije oporeziv.


Kalo, rastur, kvar i lom 5790 1.000,00

Ukalkulirana razlika u cijeni 137 200,00

Roba u skladištu 132 1.200,00

Za kalo, rastur, kvar i lom

I Z N O S

1.

Tek.

brojO P I S KONTO


Primjer 21.: So. Nabavna vrijednost mašine iznosi 40.000 KM,otpisana vrijednost je 10.000 KM.1. Utvrđeno je da je vrijednost sredstva umanjena za 20%, pa jeprovedeno smanjenje vrijednosti za 8.000 KM (40.000 KM x 20%) iispravka vrijednosti za 2.000 KM.2. Naknadnom procjenom utvrđeno je da se vrijednost povećala za10%. Povećanje nabavne vrijednosti iznosi 3.200 KM (40.000 - 8.000= 32.000 x 10%), a ispravke vrijednosti 800 KM(10.000 - 2.000 = 8.000 x 10%).


Umanjenje vrijednosti stalnih

materijalnih sredstava

581

Oprema 022 6.000,00

Za umanjenje vrijednosti opreme

Oprema 022

Prihodi od usklađivanja vrijednosti

stalnih materijalnih sredstava

681 2.400,00

1. 6.000,00

2. 2.400,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S

Dobit ili gubitak od usklađivanja vrijednosti


Primjer 22.: Veleprodajno skladište robe je prvobitnozaduženo po nabavnoj cijeni 10 KM/kom. Naknadno je izvršenaprocjena i utvrđena neto prodajna cijena 8 KM/kom, što dajeukupnu razliku od 100 KM

Naziv Količina

Nabavna

cijena

Nabavna

vrijednost

Neto prodajna

cijena

Prodajna

vrijednost Razlika

A 50 10 500 8 400 -100


Umanjenje vrijednosti zaliha 585

Ispravka vrijednosti zaliha 139 100,00

Za umanjenje vrijednosti zaliha

1. 100,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer 23: Procijenjeno povećanje neto prodajnevrijednosti zaliha robe u skladištu čija je nabavnavrijednost u prethodnom obračunskom periodu smanjenaza 8.000 KM iznosi 3.000 KM.


Roba u prodaji na veliko 132

Prihodi od usklađivanja vrijednosti

zaliha

685 3.000,00

Za povećanje vrijednosti zaliha

1. 3.000,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer 24.: Zbog promjene poslovne politike, upravapoduzeća odlučila je da obračun nabavne vrijednosti prodanerobe prati po FIFO, umjesto po metodi prosječne cijene.Izvršen je popis zaliha, preračunati su efekti koji proizlaze izprimjene nove računovodstvene politike. Efekt povećanjabilansne vrijednosti zaliha po osnovu računovodstvene politikeutvrđen je u iznosu od 10.000 KM. Retroaktivna primjena noveračunovodstvene politike nije vršena jer se radi o robi savisokim obrtom. Stopa ukalkulirane razlike u cijeni umaloprodaji iznosi 10%


Roba u maloprodajnim objektima 133



Prihodi iz osnove promjene

računovodstvenih politika

690 10.000,00

Za efekt promjene računovodstvenih

politika

1. 12.870,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Primjer 25.: Analizom pristiglih IOS-a utvrđeno je da obvezaprema dobavljaču za kancelarijski materijal u iznosu od 1.000 KMu prethodnom periodu greškom nije otpisana u korist prihoda.


Dobavljači u zemlji 432

Prihodi iz osnova ispravke grešaka iz

ranijih godina

691 1.000,00

Za ispravku materijalno neznačajne

greške

1. 1.000,00

Tek.

brojO P I S KONTO

I Z N O S


Shema formiranja financijskog rezultata

a) Poslovni rashodi a) Poslovni prihodib) Financijski rashodi b) Financijski prihodic) Ostali rashodi c) Ostali prihodid) Rashodi od usklađ. vrijednosti d) Prihodi od

usklađ. vrijednosti

Financijski rezultat

(dobit – gubitak)


Primjer 26: zaključka konta uspjeha

Ukupni rashodi u toku razdoblja iznose 10.000,00 KM aukupni prihodi 13.000,00 KM.

Duguje Potražuje

Ukupni rashodi 711

Prijenos rashoda 599 10.000,00

Za prijenos rashoda

Prijenos prihoda 699

Ukupni prihodi 710 13.000,00

Za prijenos prihoda

Ukupni prihodi 710

Ukupni rashodi 711 10.000,00

Prijenos rezultata razdoblja 712 3.000,00

Za prijenos financijskog rezultata

2. 13.000,00

3. 13.000,00

1. 10.000,00

RB

O P I S

Konto I Z N O S


Duguje Potražuje

Prijenos rezultata razdoblja 712

Konto dobiti ili gubitka 720 3.000,00

Za utvrđeni bruto financijski rezultat

Konto dobiti ili gubitka 720

Prijenos dobiti ili gubitka 724 3.000,00

Prijenos dobiti

Porezni rashodi razdoblja 721

Obveze za porez na dobit 481 300,00

Za tekuće porezne obveze

Prijenos dobiti ili gubitka 724

Porezni rashodi razdoblja 721 300,00

Neraspoređena dobit izvještajne godine 341 2.700,00

Za raspodjelu dobiti

RB

O P I S

Konto I Z N O S

4a. 3.000,00

4b. 3.000,00

5. 300,00

6. 3.000,00

Za utvrđene stvarne porezne obveze po poreznoj bilanci u iznosu od300,00 KM tereti se konto dobiti ili gubitka. Do predaje financijskihizvještaja društvo nije donijelo odluku o raspodjeli dobiti.


Stavke ostale sveobuhvatne dobiti uključuju (tačka 7. MRS-a 1):

promjene revalorizacijskih rezervi sukladno zahtjevima MRS-a 16– Nekretnine, postrojenja i oprema i MRS-a 38 – Nematerijalnaimovina,

aktuarske dobitke, odnosno aktuarske gubitke po planovimadefiniranih primanja koji se priznaju sukladno zahtjevima taka93.A MRS-a 19 – Primanja zaposlenih,

dobitke ili gubitke proizašle iz preračunavanja financijskihizvještaja inozemnog poslovanja sukladno zahtjevima MRS-a 21 –Učinci promjena tečajeva stranih valuta,

dobitke i gubitke proizašle iz ponovnog mjerenja financijskeimovine raspoložive za prodaju sukladno zahtjevima MSFI-a 9 –Financijski instrumenti,

dobitke ili gubitke koji se odnose na učinkoviti dio zaštitenovčanog toka sukladno zahtjevima MSFI-a 9.

Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja


Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine i njeno iskazivanje u okviru ostale sveobuhvatne dobiti razdoblja

Primjer 27

Nabavna vrijednost stroja iznosi 200.000,00 KM

akumulirana ispravka vrijednosti stroja iznosi 80.000,00 KM

na temelju obavljene procjene utvrđena je fer vrijednost stroja u iznosu od 180.000,00 KM

revalorizacija u poslovnim knjigama društva provodi se razmjernim povećanjem nabavne vrijednosti i akumulirane ispravke vrijednosti stroja, dok razlika čini učinak revalorizacije

učinak revalorizacije se umanjuje za odgođenu poreznu obvezu


Tek.

br.Opis Konto D u g u j e P o t r a ž u j e

So Stroj za proizvodnju 0221 200.000,00

Ispravka vrijednosti stroja za

proizvodnju

0229 80.000,00

Stanje na kontima prije revalorizacije

1. Stroj za proizvodnju 0221 100.000,00

Ispravka vrijednosti stroja za

proizvodnju

0229 40.000,00

Revalorizacijske rezerve stroja za

proizvodnju

3301 54.000,00

Odgođena porezna obveza 4081 6.000,00

Povećanje vrijednosti stroja za proizvodnju revalorizacijom

R.br. Opis Iznos

1.

Dobici od realizacije revaloriziranih

rezervi stalne imovine 60.000,00

2.

Porez na dobit iz stavaka ostale

sveobuhvatne dobiti -6.000,00

3.

Ostala sveobuhvatna dobit nakon

poreza na dobit 54.000,00

Ostala sveobuhvatna dobit razdoblja


BILANCA (BILANS) STANJA

Popunjavnje obrasca

U obrazac “Bilans stanja na dan 31. 12. 2020. godine”, u kolone “Iznos tekuće godine” kod aktive (kolone 5, 6 i 7) se unose podaci o stanju pojedinih pozicija za tekuću godinu na dan 31. 12. 2020. godine: bruto iznos, ispravka vrijednosti (samo za sredstva za koja se vrši ispravka vrijednosti) i neto iznos (kolona 5 - kolona 6 = kolona 7), a u koloni 5 u pasivi neto iznos.

U kolone “Iznos prethodne godine (neto)” (kolona 8 aktive i kolona 6 pasive) treba unijeti odgovarajuće podatke po stanju na dan 31. 12. 2019. (odnosno 01. 01. 2020.) godine


NEMATERIJALNA SREDSTVA

Nematerijalna sredstva sa određenim vijekom trajanja se amortiziraju a s neodređenim vijekom trajanja ne amortiziraju,

Vrijednost nematerijalnih sredstava, je potrebno kontinuirano preispitivati, sa aspekta vrijednosti, odnosno testirati na eventualna umanjenja vrijednosti u skladu s MRS 36 –Umanjenje vrijednosti sredstava, bez obzira na to da li se amortiziraju ili ne

Izdaci načinjeni pri istraživanju se ne priznaju kao sredstvo, nego isključivo kao rashod. Primjeri aktivnosti istraživanja (MRS 38, tač. 56.):

◦ aktivnosti koje imaju za cilj stjecanje novih znanja;

◦ ispitivanje, ocjena i konačni izbor primjene rezultata istraživanja ili drugih saznanja;

◦ iznalaženje alternativnih rješenja za materijale, pronalaske, proizvode, procese, sisteme ili usluge;

◦ oblikovanje, dizajniranje, ocjenjivanje i konačni izbor mogućih alternativa za nove poboljšane materijale, uređaje, proizvode, procese, sisteme ili usluge. Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 85

Primjer 1 : Društvo je u vlastitoj režiji razvilo novi proizvod. U procesu su identificirani sljedeći troškovi:

plaće angažiranih zaposlenika neto 9.000 KM

porez 1.000 KM

doprinosi 6.000 KM

trošak materijala (s PDV-om) 3.510 KM

trošak usluga (sa PDV-om) 2.340 KM

UKUPNO: 21.850 KM


Tek.

br.Opis Konto D u g u j e P o t r a ž u j e

1 Troškovi plaća 520 16.000,00

Obveze za neto plaće 450 9.000,00

Obveze za poreze 451 1.000,00

Obveze za doprinose 452 6.000,00

Utrošeni materijal 511 3.000,00

PDV u primljenim fakturama 270 510,00

Dobavljači u zemlji 432 3.510,00Troškovi usluga 539 2.000,00


Dobavljači u zemlji 432 2.340,00

Za razvoj novog proizvoda interno

stečenog

2 Kapitalizirana ulaganja u razvoj 010 21.000,00

Troškovi plaća 520 - 16.000,00

Utrošeni materijal 511 - 3.000,00

Troškovi usluga 539 - 2.000,00

Za priznavanje nematerijalnog sredstva


88

Nekretnine, postrojenja i oprema

Da bi se neko sredstvo koje spada u nekretnine, postrojenja i opremu moglo da prizna mora zadovoljiti slijedeće uvjete:

da se realno može očekivati da će pravna osoba ostvarivati određene ekonomske koristi povezane s tim sredstvom,

da se nabavna vrijednost sredstva može pouzdano izmjeriti

Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof

89

Početno vrednovanje nekretnina, postrojenja i opreme

Pojedinačne stavke nekretnina, postrojenja i opreme, koji ispunjavaju uvjete priznavanja, treba početno vrednovati po metodi nabavne vrijednosti

Nabavna vrijednost čini:

fakturna vrijednosti

ovisni troškovi nabavke koji neophodno moraju nastati da bi se sredstvo dovelo u funkcionalno stanje

kamata u okviru trajanja izgradnje sredstva


90

Stjecanje dugotrajnih materijalnih sredstava

Dugotrajna materijalna sredstva mogu biti stečena:

• Kupnjom,

• Izgradnjom odnosno izradom u vlastitoj izvedbi,

• Razmjenom za drugo sredstvo,

• Pomoću državne potpore,

• Na temelju ugovora o najmu


91

Izgradnja sredstva u vlastitoj izvedbi

Prema odredbama tačke 22. MRS 16, trošak sredstva koje jeizgrađeno u vlastitoj izvedbi utvrđuje se korištenjem istihnačela kao i kod kupljenog sredstva.

Ako pravna osoba u svom redovnom poslovanju proizvodi zaprodaju slična sredstva, nabavna vrijednost takvog sredstvaobično je jednaka troškovima proizvodnje sredstavanamijenjenih prodaji (MRS - 2).

Prema tome da bi se došlo do nabavne vrijednosti isključujuse svi interni dobici.

Isto tako neuobičajeno visoki troškovi otpadnog materijala,rada ili drugih resursa koji su nastali u proizvodnji sredstva neuključuju se u njegovu nabavnu vrijednost.


92

Nabavna vrijednost nekretnine, postrojenja i opreme,koju najmoprimac drži pod najmom, utvrđuje se uskladu s odredbama MSFI 16 - Najmovi.

Knjigovodstveni iznos nekretnine, postrojenja iopreme može biti smanjen za primljene državnepotpore, u skladu s odredbama MRS 20 -Računovodstveno obuhvaćanje državnih potpora iobjavljivanje državne pomoći.


93

Prema odredbama tačke 20. MRS 16, priznavanje troškova u knjigovodstveni iznos nekretnine, postrojenja i opreme prestaje kada je sredstvo dovedeno na lokaciju i spremno za namjeravanu upotrebu od strane menadžmenta.

Stoga se troškovi koji se javljaju kod korištenja ili premještanja sredstava ne uključuju u knjigovodstveni iznos tog sredstva


94

Naknadni izdaci

Naknadni izdaci u stalna sredstva pripisuju se

knjigovodstvenoj vrijednosti sredstva kada sepretpostavlja da će ta ulaganja proizvesti budućuekonomsku korist kao što je:

produženje vijeka upotrebe sredstva,

povećanje kapaciteta sredstva,

značajno smanjenje troškova proizvodnje i

poboljšanje kvaliteta gotovih proizvoda


Vrednovanje nakon početnog priznavanja

Vrednovanje nakon početnog priznavanja nekretnina, postrojenja i opreme je uređeno u okviru tačke 29. MRS-a 16. U osnovi, pravno lice treba svojim internim aktom da regulira računovodstvenu politiku prema stalnim sredstvima, kroz formu primjene:

• metoda nabavne vrijednosti, ili

• metoda revalorizacijske vrijednosti.


Isknjižavanje sredstva se, prema paragrafu 67. MRS-a 16, vrši:

◦ u trenutku otuđivanja ili

◦ kada se od njihove upotrebe ili otuđenja ne očekuju buduće ekonomske koristi.

Sve dok se sredstvo koristi i doprinosi u obavljanju djelatnosti i ostvarivanju prihoda, bez obzira na to da li je 100% amortizirano, nema osnova za njegovo isknjižavanje iz bilansne evidencije.


Primjer 2 (kupovina iz vlastitih sredstava i obračun amortizacije): Nabavljena je oprema u februaru tekuće godine i primljena je faktura dobavljača na iznos od 1.000 KM plus 170 KM PDV. Oprema je odmah stavljena u funkciju. Na kraju godine obračunata je i proknjižena amortizacija opreme po stopi od 20%.

Obračun amortizacije:

Amortizacija tekuće godine = Nabavna vrijednost x stopa amortizacije x Broj mjeseci u upotrebi / 12

= 1.000 x 20% x 10/12 = 166,67


Tek. br. Opis Konto D u g u j e P o t r a ž u j e

1 Oprema 0222 1.000,00


Dobavljači u zemlji 432 1.170,00

Po fakturi

2 Amortizaija do porezno

priznatih rashoda

540 166,67

Ispravka veijednosti opreme 0228 166,67

Amortizacija opreme


Utvrđivanje i evidentiranje najmova

MSFI 16 – Najmovi, definira načela priznavanja imjerenja najmova u poslovnim knjigama te navodi nakoji način je potrebno prezentirati informacije onajmovima u temeljnim financijskim izvještajima.

Standard je objavljen u siječnju 2016. godine, a stupana snagu 1. 1. 2019. godine u Federaciji BiH.


EVIDENCIJE NAJMOVA NAJMOPRIMCAPREMA MSFI 16

MSFI 16 uvodi novinu jedinstvenog računovodstvenog modela za najmoprimce prema kojem od najmoprimca zahtijeva da priznaje u svojim poslovnim knjigama imovinu i obveze za sve najmove s razdobljem dužim od 12 mjeseci, osim u slučajevima kad imovina koja je predmetom najma male vrijednosti

Najmoprimac je u skladu s novim standardom dužan priznati imovinu koju ima pravo koristiti kao i obvezu iz najma. Najmoprimac početno mjeri imovinu koju ima pravo koristiti slično kao i ostale nefinancijske oblike imovine (npr., nekretnine, postrojenja i opremu), a obveze iz najmova slično kao kod financijskih obveza.

Najmoprimac, što ranije po MRS 17 nije bio slučaj kod operativnog najma, obračunava amortizaciju za imovinu koja je predmetom najma i kamatu na obveze po osnovu najma


EVIDENCIJE NAJMOVA NAJMODAVCAPREMA MSFI 16

MSFI 16 je preuzo sve značajne dijelove vezane uzračunovodstveni tretman najmova kod najmodavca iz MRS-a17 – Najmovi.

Tako, najmodavac i dalje klasificira najmove kao operativne ifinancijske i računovodstveno ih evidentira na različite načinekao štoje to bio slučaj i dosada.

MSFI 16 zahtijeva dodatne objave vezane uz evidencijunajma kod najmodavca, čime se korisnicima financijskihizvještaja nastoje dati kvalitetnije informacije o izloženostinajmodavca riziku, i to posebno riziku rezidualne vrijednosti.


PRIZNAVANJE I MJERENJE NAJMOVA PREMA MSFI 16

Prema MSFI-u 16 najam se definira kao ugovor (sporazum) ili dio ugovorakojim se u dogovorenom vremenskom razdoblju prenosi pravo upotrebeimovine (predmetne imovine) u zamjenu za naknadu.

Prema MSFI-u 16, najmoprimac će od prvog dana trajanja najma priznati imovinu s pravom upotrebe i obveze po osnovu najma u svojoj računovodstvenoj evidenciji i izvještaju o financijskom položaju (bilanci stanja).

Imovina s pravom upotrebe i obveze po osnovu najma prestaće se priznavati u računovodstvenoj evidenciji i izvještaju o financijskom položaju najmoprimca prilikom isteka ili prekida ugovora o najmu.

Prema tački 24. MSFI-a, kod početnog priznavanja, najmoprimac će imovinu s pravom upotrebe mjeriti po trošku koji uključuje:

◦ iznos početnog mjerenja obveze po osnovu najma

◦ sva plaćanja po osnovu najma provedena prije ili na datum početka najma

◦ sve početne direktne troškove najmoprimca

◦ procjenjene troškove najmoprimca u vezi s demontažom i uklanjanjem predmetne imovine, obnavljanjem lokacije na kojoj se imovina nalazi ili vraćanjem imovine u stanje prema uvjetima ugovora o najmu.


Prilikom naknadnog mjerenja najmoprimac će imovinu

s pravomu potrebe mjeriti primjenom:

◦ modela troška ili

◦ modela revalorizacije iz MRS-a 16 odnosno modela

fer vrijednosti iz MRS-a 40.


Utjecaj modela računovodstva najma naizvještaj o financijskom položaju najmoprimca

Prema MSFI-u 16, najmoprimac može imovinu s pravom upotrebe iskazati u izvještaju o financijskom položaju (bilanci stanja) odvojeno od ostale imovine ili u okviru identične imovine koja je u vlasništvu najmoprimca.

U slučaju kada najmoprimac imovinu s pravom upotrebe prikazuje u izvještaju o financijskom položaju u okviru iste stavke kao i identičnu imovinu koja je u njegovom vlasništvu, najmoprimac mora objaviti koje stavke izvještaja o financijskom položaju uključuju imovinu s pravom korištenja (imovinu u najmu).

Također, najmoprimac može u izvještaju o financijskom položaju obveze po osnovu najma prikazati odvojeno od ostalih obveza ili u okviru sličnih obveza. U slučaju kada najmoprimac obveze po osnovu najma ne prikazuje odvojeno od ostalih sličnih obveza, dužan je objaviti koje stavke izvještaja o financijskom položaju uključuju obveze po osnovu najma.


Vrednovanje zaliha prema MRS 2 - Zalihe

Prema MRS 2 zalihe se evidentiraju prema trošku nabave ili neto vrijednosti koja se može realizirati, ovisno koja je niža.

Osnovni postupak mjerenja zaliha temelji se na formiranju zaliha prema trošku zaliha.

Naknadno se zalihe mogu otpisati do neto vrijednosti, ako je ona niža.

dr.sc. Jozo Piljić105Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof

Trošak zaliha obuhvaća:

• sve troškove kupnje

• troškove konverzije i

• druge troškove koji su nastali u dovođenju zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje

u određenim uvjetima mogu uključiti i:

• troškove posudbe te

• određene neproizvodne opće troškove ili troškove oblikovanja proizvoda za posebne kupce

dr.sc. Jozo Piljić106Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof


IZVJEŠTAJ O GOTOVINSKIM TOKOVIMA

Obrasci izvještaja o gotovinskim (novčanim) tokovima

Obrasci izvještaja o gotovinskim (novčanim) tokovima propisani su posebno za svaku grupu pravnih lica: privredna društva -poduzeća, banke i druge financijske organizacije, društva za osiguranje, investicijski fondovi, kao i udruženja građana i drugi neprofitni subjekti.

Izvještaj o novčanim tokovima propisan je Međunarodnim računovodstvenim standardom 7.

Tokovi gotovine se klasificiraju u tri osnovne grupe:

◦ tokovi gotovine od poslovnih aktivnosti,

◦ tokovi gotovine od investicijskih aktivnosti i

◦ tokovi gotovine od financijskih aktivnosti.


Tokovi gotovine

Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti pravnog lica, kojima se ostvaruje prihod kao i druge aktivnosti, osim investicijskih i financijskih aktivnosti.

Investicijske aktivnosti su stjecanje i otuđivanje stalnih sredstava i drugih ulaganja koja nisu uključena u novčane ekvivalente.

Financijske aktivnosti su aktivnosti koje dovode do promjena u visini i sastavu vlastitog kapitala i obveza pravnog lica na temelju uzetih zajmova.


Shema tokovi gotovine

Gotovinski tok od

poslovnih aktivnosti=

Novčani primici od

prodaje proizvoda,

robe i usluga

-

Novčani izdaci od

proizvodnje

proizvoda i usluga

i nabave robe

Gotovinski tok

od ulagačkih aktivnosti=

Novčani primici

od prodaje ulaganja i

dugotrajne imovine

-

Novčani izdaci za

stjecanje ulaganja i

dugotrajne imovine

Gotovinski tok od

Financijskih aktivnosti=

Novčani primici od

emisije vlasničkih i

dužničkih vrijednosnih

papira

-

Novčani izdaci za

dividende i otkup

vlasničkih i dužničkih

vrijednosnih papira


Sastavljanje izvještaja novčanih tokova U skladu sa odredbama tačke 18. MRS 7, društvo izvještava o

tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti uz upotrebu:

◦ direktne ili

◦ indirektne metode.

Direktna metoda polazi od toga da se objavljuju glavne klase bruto gotovinskih priliva i odliva. Standard MRS 7 preferira direktnu metodu

Informacije o tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti upotrebom direktne metode, mogu se dobiti na dva načina:

◦ iz računovodstvenih evidencija društva ili

◦ usklađivanjem prihoda od prodaje, troškova prodaje(kamate i slični prihodi i rashodi za kamate i slični troškovi financijskih institucija i drugih stavki bilance uspjeha) za:

−promjene zaliha i poslovnih potraživanja i obveza tokom danog razdoblja,

−druge negotovinske stavke, i

−druge stavke čiji su gotovinski efekti investicijskih ili financijskih tokova gotovine Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 111

Prema indirektnoj metodi, neto tokovi gotovine iz poslovnih

aktivnosti utvrđuju se usklađivanjem neto dobiti ili gubitka

za učinke:

◦ promjene zaliha i poslovnih potraživanja i obveza tokom

danog razdoblja,

◦ negotovinskih stavki kao što su amortizacija, provizija,

odloženi porezi, nerealizirani dobici i gubici u stranoj valuti,

neraspoređena dobit povezanih društva i manjinski interesi, i

◦ svih drugih stavki čiji su gotovinski učinci jednaki

investicijskim ili financijskim tokovima gotovine.


Usklađivanje neto dobiti na gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti

Neto dobit

+ Obračunata amortizacija

+(-) Rashodi (prihodi) od prodaje dugotrajnih materijalnih i

nematerijalnih sredstava

+(-) Smanjenje (povećanje) potraživanja od kupaca iz

poslovnih aktivnosti

+(-) Smanjenje (povećanje) zaliha

-(+) Povećanje (smanjenje) obračunatih nefakturiranih

prihoda

-(+) Povećanje (smanjenje) unaprijed plaćenih troškova

+(-) Povećanje (smanjenje) obveza prema dobavljačima

+(-) Povećanje (smanjenje) obračunatih troškova

+(-) Povećanje (smanjenje) odloženih prihoda

= Gotovinski tok od poslovnih aktivnosti



IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA

KAPITALU

SADRŽAJ IZVJEŠTAJA O PROMJENAMA NA KAPITALU


• Izvještaj o promjenama na kapitalu prikazuje stanje i promjene vrijednosti kapitala u cjelini, kao i pojedinih sastavnica ukupnog kapitala, a samim tim i financijskog položaja privrednog društva kako u toku i na kraju obračunskog i izvještajnog perioda tako i u toku prethodne godine.

• Za taj period, u ovom izvještaju se iskazuju stanja i promjene u kapitalu po svim osnovama, od izdavanja novih dionica ili udjela, preko efekta revalorizacije materijalnih i nematerijalnih sredstava, rezervi (zakonskih, statutarnih i drugih), nerealiziranih dobitaka i gubitaka i stavki pripisanih direktno kapitalu, usklađivanja stanja pojedinih pozicija usljed promjene računovodstvenih politikai dr., sve do financijskog rezultata koji je iskazan u pojedinim periodima i njegove raspodjele.

Popunjavanje obrasca

Izvještaj o promjenama na kapitalu je koncipiran tako da se:

a) u redovima obrasca (redni brojevi 1. do 23.) iskazuju podaci o stanju i promjenama vrijednosti kapitala, po pojedinim osnovama i vrstama promjena, kroz vrijeme, kako u toku izvještajnog perioda tako i u toku prethodne godine.

b) u kolonama obrasca (kolone 3 do 10), u kojima se stanja i promjene (prethodno svrstane po redovima) iskazuju kao stanja i promjene odgovarajućih pojavnih oblika kapitala, po svojim vrstama i izvorima.


Napomene za popunjavanje

• Iznosi na rednom broju 23. - Stanje na dan 31.12.2020.godine, ovog obrasca moraju odgovarati iznosima odgovarajućih pozicija kapitala koji su iskazani u Bilansu stanja.

• Isto tako, iznosi iskazani na svim „zbirnim” pozicijama ovog obrasca (red. br. 4., 12., 15. i 23.), u svim kolonama, moraju predstavljati rezultat koji se dobije sabiranjem (i oduzimanjem) svih pojedinačnih povećanja (ili smanjenja) koja su iskazana na odgovarajućim prethodnim rednim brojevima obrasca (vertikalno slaganje).

• U vezi s tim, treba naglasiti da do neslaganja, najčešće, dolazi zbog toga što se prilikom popunjavanja ovog obrasca „zaboravi” da povećanje neke stavke obrasca istovremeno treba iskazati i kao smanjenje neke druge stavke ili stavki na istom rednom broju obrasca


• Sve relevantne i značajne informacije koje se tiču kapitala i pojedinih segmenata kapitala, bilo da su se već dogodile ili da se tek očekuju, treba navesti, objasniti i obrazložiti i u pratećim bilješkama i drugim objavljivanjima uz financijske izvještaje.



BILJEŠKE

UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE


SVRHA IZRADE I OBJAVE RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA I BILJEŠKI

Računovodstvene politike i bilješke predstavljaju detaljniju razradui dopunu podataka:

− iz bilance uspjeha,

− bilance stanja i

− izvještaja o novčanim tokovima, i

Trebaju pružiti pouzdane i razumljive obavijesti o:

− poduzeću,

− menadžmentu i njegovoj poslovnoj politici, računovodstvenoj politici, dividendnoj politici,

− imovini, kapitalu i obvezama,

− prihodima, rashodima i dobitku, te

− promjenama financijskog položaja tokom obračunskograzdoblja.

Pri tom je dan poseban značaj objavi računovodstvenih politika.


Odgovornost Uprave

Računovodstvene politike direktno utječu na iskaz vrijednosti

imovine i obveza, te prihoda, rashoda i financijskog rezultata

U bilješkama treba objaviti informacije koje su:

− relevantne za potrebe donošenja odluka korisnika i

−pouzdane tako da vjerno predočuju rezultate i financijski položaj

poduzeća,

−održavaju ekonomsku bit poslovnih događaja i transakcija, a ne

samo zakonsku formu,

−da su neutralne i nepristrane, oprezne i cjelovite u svim značajnim

dijelovima


Bilješke pružaju korisnicima dodatne informacijekoje su potrebne za pravilno razumijevanjefinancijskih izvještaja

Bilješke nisu formalno određene, odnosnoshematizirane

U bilješkama često ponavljaju pojedini bitni podaciiz drugih financijskih izvještaja ali na drugačiji,jednostavniji i informativniji način (grafički prikazi,crteži, obračuni itd.)

U računovodstvenim politikama i bilješkama trebaobjaviti pojašnjenja i kvantifikacije samo značajnihpromjena i iznosa

Bilješke mogu sadržavati prikaze o rizicima i nesigurnostima koje utječu na poduzeće te bilo koje resurse i obveze koji nisu iskazani u bilanci

123

SASTAVLJANJE BILJEŠKI

Bilješke se obično prikazuju prema slijedećem redoslijedu, kojipomaže korisnicima u shvaćanju financijskih izvještaja iuspoređivanju s financijskim izvještajima drugih poduzeća:

izjava o postupanju u skladu s MRS/MSFI (tačka 16. MRS 1);

kratak pregled značajnih primijenjenih računovodstvenihpolitika (tačka 117. MRS 1);

dodatne informacije o stavkama prikazanim na glavnimobrascima bilance stanja, bilance uspjeha, izvještaja opromjenama u kapitalu ili izvještaja o novčanom toku, poredoslijedu po kome su svaki financijski izvještaj i svaka stavkaprezentirani;

potencijalne obveze (MRS 37 - Rezerviranja, nepredvidiveobveze i nepredvidiva imovina) i ugovorne obveze koje nisupriznate;

nefinancijska objavljivanja, na primjer financijski rizik,upravljački ciljevi i politike (MSFI 7 - Financijski instrumenti:Objavljivanje).


http://www.srr-fbih.org/MSFI_MRS/25_MRS_37.htm

http://www.srr-fbih.org/MSFI_MRS/36_MSFI_7.htm

124

Ako je stavka prihoda i rashoda značajna, njezinu prirodu i iznos treba objaviti odvojeno

U okolnosti koje mogu dovesti do odvojenog objavljivanja nekih stavki prihoda i rashoda spadaju i:

◦ otpis zaliha do neto prodajne vrijednosti ili otpis nekretnine, postrojenja i opreme do nadoknadivog iznosa, kao i ukidanje takvih otpisa;

◦ restrukturiranje aktivnosti pravne osobe i ukidanje rezerviranja za troškove restrukturiranja;

◦ otuđenje nekretnina, postrojenja i opreme;

◦ otuđenja ulaganja;

◦ obustavljena (diskontinuirana) poslovanja;

◦ izmirenje troškova sudskih sporova; i

◦ ostala ukidanja rezerviranja.


125

Bilješke uz izvještaj o novčanim tokovima

U cilju boljeg razumijevanja financijskog položaja i likvidnosti poduzeća, preporučuje se objava sljedećih podataka:

iznos neiskorištenih odobrenih kredita koji može biti raspoloživ

za buduće poslovne aktivnosti i za podmirenje kapitalnih obveza, s opisom eventualnih ograničenja za korištenje,

zbirne iznose novčanih tokova za svaku poslovnu i investicijsku aktivnost koji se odnose na udjele u zajedničkim pothvatima o kojima je izvješteno primjenom metode proporcionalne

konsolidacije,

zbirne iznose novčanih tokova koji predstavljaju povećanje poslovne sposobnosti odvojeno od novčanih tokova koji su potrebni za održavanje poslovne sposobnosti,

iznose novčanih tokova koje proizlaze iz različitih aktivnosti po djelatnostima, te prema zemljopisnim segmentima


126

Bilješke uz izvještaj o promjenama u kapitalu

Poduzeće treba prezentirati izvještaj, kao odvojeni dio svojih financijskih izvještaja, kojim prikazuje:

ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujući odvojenoukupne iznose raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima nekontrolirajućih interesa

učinke retroaktivne primjene promjene računovodstvenih politikaili retroaktivnog prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS-om 8 i

uskladu između knjigovodstvenog iznosa svake komponente glavnice na početku i na kraju razdoblja, uz odvojeno prikazivanje svake promjene proizašle iz:

◦ dobiti ili gubitka

◦ svake stavke ostale sveobuhvatne dobiti i

◦ transakcija s vlasnicima u njihovom svojstvu vlasnika, uz odvojen prikaz uplata vlasnika i isplata vlasnicima po osnovi glavnice te promjena vlasničkih udjela u ovisnim društvima

koje nemaju za posljedicu gubitak kontrole.Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 126

127

Objavljivanje računovodstvenih politika

Za korisnike financijskih izvještaja je veoma važno da budu

obaviješteni o:

osnovi ili osnovama, koje su korištene za vrednovanje u

financijskim izvještajima (na primjer, povijesni trošak, tekući

trošak, neto prodajna vrijednost, fer vrijednost ili nadoknadivi

iznos)

odabiru računovodstvenih politika, koje su dane kao alternative u

Standardima ili Interpretacijama npr.

◦ osnove za vrednovanje grupa nekretnina, postrojenja i opreme

(MRS 16)

◦ da li su troškovi pozajmljivanja odmah priznati kao rashodi ili

su kapitalizirani kao dio nabavne vrijednosti određenih

sredstava ( MRS 23)

računovodstvenoj politici koja nije posebno zahtijevana nekim od

MRS/ MSFI, nego je odabrana i primijenjena u skladu s MRS 8. Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 127


DOGAĐAJI NASTALI NAKON IZVJEŠTAJNOG RAZDOBLJA

129

Događaji nastali nakon izvještajnog razdoblja

Pitanje vjerojatnosti nastanka događaja nakon bilance i njihova utjecaja na financijske izvještaje određeno je Međunarodnim računovodstvenim standardom 10 - Događaji nakon izvještajnog razdoblja.

Temeljni cilj ovog standarda jest utvrditi uvjete kada društvo

treba uskladiti financijske izvještaje zbog događaja nastalih

nakon datuma bilance te utvrditi podatke koje treba objaviti o

datumu na koji je odobreno izdavanje financijskih izvještaja i

događajima na datum bilance.

Također, standard upućuje na način postupanja kada događaji nastali nakon datuma bilance ugrožavaju vremensku neograničenost poslovanja poduzeća.


130

Događaji nastali nakon datuma bilance

U razdoblju nakon datuma bilance mogu nastati dvije vrste događaja nakon datuma bilance. To su prema MRS-u 10:

a) događaji nakon datuma bilance koji zahtijevaju usklađivanje, i

b) događaji nakon datuma bilance koji ne zahtijevaju usklađivanje.”

Ova podjela događaja je značajna jer prvi uzrokuju usklađivanja u temeljnim financijskim izvještajima, dok drugi imaju odraz kroz objavljivanje u bilješkama uz financijske izvještaje


131

Događaji nakon datuma bilance koji

zahtijevaju usklađivanje

Da bi neki događaj nastao nakon datuma bilance mogao izazvati potrebu za usklađivanjem u financijskim izvještajima za njega društvo mora imati dokaze da su uvjeti za priznavanje postojali na datum bilance iako u to vrijeme uprava za njih nije znala.

Primjeri događaja nastalih nakon datuma bilance koji

uzrokuju usklađivanje financijskih izvještaja:

− nemogućnost naplate potraživanja od kupaca

(Nemogućnost naplate potraživanja od kupaca bilo iz razloga nelikvidnosti kupca ili njegove prijave stečaja rezultat je neodgovarajuće prosudbe uprave da će se potraživanje od kupaca moći naplatiti)

− sudski sporovi protiv poduzeća ili sporovi koje poduzeće vodi protiv drugih


132



(Ovaj primjer je vrlo zanimljiv budući u sebi utjelovljuje

nepredviđene događaje, ali s karakteristikom naknadnih

događaja budući da su nastali nakon datuma bilance, ali prije

objave financijskih izvještaja. Na datum bilance ovi sporovi

vjerojatno su bili objavljeni jedino u bilješkama uz financijske

izvještaje. Dovrše li se sporovi prije objave financijskih

izvještaja smatra se da sudsko rješenje potvrđuje da je

društvo imalo sadašnju obvezu na datum bilance, a njihove

posljedice imaju značajan utjecaj na izvještaje pa je potrebno

izvršiti odgovarajuće ispravke)


133



prodaja zaliha po cijeni koja je značajno niža od njezina troška nakon datuma bilance jest događaj koji potvrđuje neto prodajnu vrijednost takve imovine na sam datum bilance,

prodaja nekretnina, postrojenja i opreme po neto prodajnoj cijeni koja je niža od knjigovodstvene vrijednosti dokaz je umanjenja vrijednosti na datum bilance,

naknadno određivanje prodajne cijene određene dugotrajne materijalne imovine nabavljene prije datuma bilance,

otkrivanje prijevare ili pogrešaka koje ukazuju da su financijski izvještaji neispravni i sl.


134


nezahtijevaju usklađivanje

Prilikom objavljivanja ovih događaja u bilješkama poduzeće se najčešće susreće s problematikom određivanja:

− potrebne količine informacija koju treba objaviti, te

− načina njihova prezentiranja (obujam detalja, stručne terminologije...).


135


nezahtijevaju usklađivanjePrimjeri događaja nastalih nakon datuma bilance koji uzrokuju

njihovo objavljivanje u bilješkama uz financijske izvještaje :

pad tržišne vrijednosti ulaganja u razdoblju između datuma bilance i datuma odobravanja financijskih izvještaja

klasifikacija imovine u kategoriju dugotrajna imovina namijenjena

prodaji prema MSFI 5 te prodaja imovine nakon datuma bilance,

stjecanje drugog poduzeća nakon datuma bilance,

gubici nastali uslijed prirodnih katastrofa nastalih nakon datuma

bilance,

preuzimanje značajnih obveza ili nepredviđenih obveza, kao što su

npr. izdana značajna jamstva,

početak značajnog sudskog postupka koji je isključivo posljedica

događaja nastalih nakon datuma bilance,

započinjanje novih vrsta poslovnih aktivnosti ili proširenje

postojećih, odnosno prestanak bavljenja određenom značajnom

vrstom poslovnih aktivnosti odnosno prestanak obavljanja

aktivnosti u određenom geografskom području.Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 135

Financijsko izvještavanje budžeta i budžetskih korisnika


Financijsko izvještavanje budžeta i budžetskih korisnika

Pravilnikom o financijskom izvještavanju i godišnjem obračunu proračuna/budžeta u Federaciji BiH propisuje se oblik i sadržaj financijskih izvještaja, uputa za izradu periodičnih izvještaja i godišnjeg obračuna, razdoblja za koja se sastavljaju, te način i rokovi njihova podnošenja.

Odredbe pravilnika odnose se na budžete Federacije Bosne i Hercegovine i budžete kantona, gradova i općina, financijske planove izvanbudžetskih fondova i poslovne planove javnih poduzeća.

Budžetski korisnici su ministarstva i ostali organi uprave, te ostali koji su u budžet uvršteni kao budžetski korisnici

Javnim poduzećima se smatraju poduzeća i ustanove koja se financiraju iz javnih prihoda, kao i poduzeća za koja ministarstva financija, odnosno službe za financije gradova i općina izdajugarancije za zaduživanje.

Ministarstva financija, odnosno službe za financije na službenoj stranici objavljuju popis javnih poduzeća koja imaju obvezu izvještavanja. 137Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof

Podnošenje godišnjeg obračuna

• Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se zabudžetsku godinu od 1.1. do 31.12.

• Budžetski korisnici popunjene obrasce u elektroničkoji pisanoj formi dostavljaju nadležnom ministarstvufinancija, odnosno službi za financije.

• Javna poduzeća popunjene obrasce u elektronskoj ipisanoj formi dostavljaju nadležnom ministarstvu,odnosno službi za financije.

• Uz financijske izvještaje, budžetski korisnici su dužnidostaviti i bruto bilancu u elektroničkoj formi.


• Budžetski korisnici koji imaju otvorene podračune u

okviru Jedinstvenog računa Trezora, za namjenska

sredstva i donacije dužni su sastavljati periodične i

godišnje izvještaje uz pismeno obrazloženje o

namjenskom utrošku sredstava s podračuna.

• Godišnji financijski izvještaji moraju biti ovjereni

potpisom i pečatom certificiranog računovođe,

potpisani od strane ovlaštenog predstavnika

budžetskog korisnika i ovjereni pečatom budžetskog

korisnika - podnositelja.


Završni (godišnji) izvještaji

Godišnji izvještaji koje budžetski korisnici dostavljaju Federalnom ministarstvu financija, kantonalnim ministarstvima financija, odnosno službi za financije, sastoje se od:

• računovodstvenih izvještaja budžetskih korisnika,

• analize izvještaja (tekstualnog dijela).


Sastavnice godišnjeg izvještajaBudžetski korisnik sastavlja sljedeće godišnje računovodstvene izvještaje:

• PR - račun prihoda i rashoda;

• BS - bilanca stanja;

• NT - izvještaj o novčanim tokovima;

• KIF - izvještaj o kapitalnim izdacima i financiranju;

• Posebni podaci o plaćama i broju zaposlenih;

• GIB - godišnji izvještaj o izvršenju budžeta;

• ZS - izvještaj o obračunatoj i uplaćenoj naknadi za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća;

• Pomoćni obrasci A, B i C.

"Izvještaj o novčanim tokovima" sastavljaju riznice/trezori ministarstava financija i službe za financije.


01 Budzet - Obrasci.xls

Rokovi dostavljanja godišnjih izvještaja

• Obrasci godišnjih izvještaja su jednoobrazni za sve budžetske korisnike na svim razinama vlasti.

• Izradi godišnjih izvještaja, na propisanim računovodstvenim obrascima, budžetski korisnici pristupaju nakon što obave sve predbilančne radnje i završna knjiženja.

• Budžetski korisnici dostavljaju Financijsko-informatičkoj agenciji (FIA) u 2 primjerka, od čega jedan primjerak za potrebe Federalnog zavoda za statistiku, najkasnije do 28.2. tekuće godine za prethodnu godinu

• Izvještaje budžetski korisnici dužni su dostaviti nadležnom ministarstvu financija, odnosno službi za financije do 28.2. tekuće godine za prethodnu godinu.


Rokovi za izradu godišnjih računovodstvenih izvještaja

• Općinske i gradske službe za financije dužne su dostaviti računovodstvene godišnje izvještaje kantonalnim ministarstvima financija do 5.3. tekuće godine, za prethodnu godinu.

• Izvanbudžetski fondovi dostavljaju svoje godišnje izvještaje resornim ministarstvima, kantonalnim ministarstvima financija i Federalnom ministarstvu financija do 5.3. tekuće godine, za prethodnu godinu.

• Općinske i gradske službe za financije dostavljaju godišnje izvještaje za budžete općina i gradova općinskom i gradskom vijeću do 31.3. tekuće godine za prethodnu godinu.


• Kantonalna ministarstva financija, dostavljaju godišnje izvještaje za budžete kantona Vladi kantona, do 31.3. tekuće godine za prethodnu godinu.

• Kantonalna ministarstva financija dostavljaju godišnje izvještaje za budžete općina i gradova i godišnje izvještaje za budžete kantona, Federalnom ministarstvu financija do 31.3. tekuće godine za prethodnu godinu.

• Kantonalna ministarstva financija vrše konsolidaciju izvještaja na razini kantona. Takvi izvještaji služe za kantonalnu razinu vlasti.

• Federalno ministarstvo financija na temelju podataka iz Glavne knjige Riznice, sačinjava godišnji izvještaj za budžet Federacije Bosne i Hercegovine i dostavlja Vladi Federacije do 15.4. tekuće godine za prethodnu godinu.


Zatvaranje računa prihoda i rashoda

• Budžetski korisnik putem prelaznih konta prihoda i rashoda vrši zatvaranje konta prihoda i rashoda na kraju godine a razlika predstavlja suficit ili deficit budžetskog korisnika

• Zavisno od toga šta je veće, razlika između prihoda i rashoda budžeta predstavlja:

• Višak prihoda nad rashodima 7>6

• Višak rashoda nad prihodima 6>7

• Godišnjim budžetom je potrebno unaprijed utvrditi način pokrića deficita, odnosno upotrebu suficita


Primjer:

U toku budžetske 2020. godine budžetski korisnik je ostvario:

- Prihodi 1.000.000

- Rashodi 900.000

Višak prihoda nad rashodima 100.000


Duguje Potražuje

Prelazni konto za zatvaranje rashoda

na kraju godine

691111

Rashodi (611111-689111) 600000 900.000

Zatvaranje računa rashoda

2. Prihodi (711111-789111) 700000 1.000.000

Prelazni konto za zatvaranje prihoda

na kraju godine

791111 1.000.000

Zatvaranje računa prihoda

3 Raspored rashoda 691112 900.000

Prelazni konto za zatvaranje rashoda

na kraju godine

691111 900.000

Raspored rashoda

Prelazni konto za zatvaranje prihoda

na kraju godine

791111

Raspored prihoda 791112 1.000.000

Raspored prihoda

Raspored prihoda 791112

Raspored rashoda 691112 900.000

Neraspoređeni višak prihoda i rashoda 591111 100.000

Raspored prihoda

4 1.000.000

KONTO

5 1.000.000

Tek.

brojOPIS

IZNOS

1 900.000


Bilans stanja

• Bilans stanja se sastavlja nakon što su izvršena sva knjiženja u vezi sa rasporedom prihoda i rashoda i nakon provedenog rasporeda viška prihoda nad rashodima, odnosno nakon izvršenog pokrića viška rashoda nad prihodima, te nakon međusobnog zatvaranja računa prihoda i rashoda.

• Bilans stanja daje pregled imovine, obveza i izvora vlasništva na dan 31.12.


Izvještaj o novčanim tokovima

• Izvještaj o novčanim tokovima popunjava Trezor.

• Izvještaj o novčanim tokovima ima za cilj da pruži informacije o primljenoj i utrošenoj gotovini

• Izvještaj o novčanim tokovima može se sastaviti na osnovu isplata sa Jedinstvenog računa

• Izvještaj o novčanim tokovima može se sastaviti i tako da se prihodi i rashodi prevedu na primitke i izdatke novca


Izvještaj o kapitalnim izdacima i financiranju

• Izvještaj o kapitalnim izdacima i financiranju sastavlja

Trezor

• Izvještaj o kapitalnim izdacima i financiranju sastavlja se

na osnovu podataka klase 8 – Kapitalne transakcije

• Konta klase 8 nemaju salda na kraju godine

• Konta 810000- Kapitalni primici zatvaraju se na kraju

godine posredstvom prelaznog konta 819111 sa

korektivnim kontom primitaka 819999, odnosno 591111,

• Konta 820000- Kapitalni izdaci zatvaraju se na kraju

godine posredstvom prelaznog konta 829111 sa

korektivnim kontom izdataka 829999, odnosno 591111,


Godišnji Izvještaj o izvršenju budžeta

• Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta prikazuje budžetom planirane prihode i rashode za fiskalnu godinu koji su odobreni, te podatke o financiranju (kolona 3. obrasca), te iste te podatke koji su ostvareni u fiskalnoj godini (kolona 5. obrasca), kao i podatke ostvarene u prethodnoj godini (kolona 4. obrasca),

• Godišnji izvještaj o izvršenju budžeta sadrži tri dijela :

– Podatke o prihodimai rashodima po ekonomskim kategorijama

– Podatke o financiranju i

– Podatke o rashodima po funkcionalnim kategorijama


ANALIZA

• Budžetski korisnici dužni su uz godišnje računovodstvene izvještaje, dostaviti tekstualni izvještaj u kome će obrazložiti izvršenje budžeta sa posebnim osvrtom na odstupanja ostvarenih od planiranih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.


Sadržaj tekstualnog dijela izvještaja

U tekstualnom dijelu izvještaja prezentira se:

•opća privredna situacija u izvještajnom periodu što obrađuju ministarstva financija i službe za financije na svim razinama vlasti,

•izvršenje budžeta i analiza odstupanja stvarnih od planiranih prihoda, primitaka, financiranja, rashoda i izdataka,

•analiza troškova uposlenih,

•analiza potraživanja,

•analiza obveza,

•analiza stalnih sredstava u obliku stvari i prava,

•objašnjenja o eventualnim značajnim postbilansnim događajima i

•zaključak153Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof

Opća privredna situacija u periodu izvještavanja

Odjeljak "Opća privredna situacija u izvještajnom periodu" sadrži kvantifikaciju i osnovne interpretacije DBP, ND, uposlenosti, spoljno-trgovinske razmjene, platnog bilansa, a osobito razvoj fiskalnih resursa (proizvodnja i promet roba, financijski rezultati privrede itd.).


Izvršenje budžeta i analiza odstupanja

• U ovom odjeljku interpretiraju se podaci o izvršenju budžeta i analizira odstupanje na nivou korisnika na osnovu Obrasca "Godišnji iskaz o izvršenju budžeta", a na nivou grupe na osnovu Obrasca "Konsolidirani godišnji iskaz o izvršenju budžeta".

• U analizu treba uključiti i odgovarajuće podatke iz jedne ili više prethodnih godina.

• Ovaj odjeljak treba prije svega povezati sa odjeljkom "Opća privredna situacija......" u cilju identifikacije intenziteta veze između fiskalnih resursa i prihoda.


• Slijedeći korak je identifikacija značajnih odstupanja od plana (stopa u odnosu na ukupan iznos odstupanja i sl.).

• Rang lista odstupanja treba da bude u ovom dijelu izvještaja posebno prezentirana.

• Svako značajnije odstupanje treba raščlaniti na dijelove prema uzrocima nastajanja.

• Ako je odstupanje od plana nastalo samo pod uticajem cijena i količina, razlaganje se vrši na slijedeći način:

-odstupanje od planiranih cijena

=Razlika između planirane i stvarne cijene po jedinici

x ostvarena količina

-odstupanje od planiranih količina

=Razlika između planirane i ostvarene količine

x planirana cijena


• Na ovaj način mogu se razložiti odstupanja samo na onim rashodima i prihodima koji se planiraju i prate količinski i po vrijednosti.

• Odstupanje ostalih prihoda i rashoda treba, ako je odstupanje značajno, razložiti primjenom odgovarajućeg indeksa odnosno koeficijenta cijena na slijedeći način:

- odstupanje od planiranih cijena

=ostvareno

--------------------1 + koeficijent

x koeficijent

ili

- odstupanje od planiranih cijena

=ostvareno

------------------indeks

x (INDEKS - 100)

Ostatak do ukupnog odstupanja je odstupanje po osnovu obima.


• Po istoj metodologiji razlaže se odstupanje od plana kod svih drugih veličina kao i odstupanja u tekućoj u odnosu na prethodne godine.

• Nakon raščlanjavanja odstupanja po uzrocima nastajanja potrebno je identificirati okolnosti (eksterne i / ili interne), koje su dovele do pojave svakog odstupanja pri čemu je moguće da su dva ili više uzroka međusobno uvjetovani.


Analiza troškova uposlenih

• Troškovi uposlenih sadrže plaće, doprinose i poreze na plaće koje snosi poslodavac, naknade za bolovanje, godišnji odmor i druga plaćena odsustva, prevoz na posao i sa posla i sl., pa se analiza odnosi na sve vrste primanja zaposlenih.

• Odstupanje stvarnih od planiranih plaća, ako plaće sadrže doprinose i porez čija promjena ne utiče na visinu bruto plaće, nastaje pod uticajem odstupanja od planiranog broja uposlenih, planirane kvalifikacione strukture i prosječne plaće po uposlenom, a raščlanjuje se ovako:

• odstupanje po osnovu broja uposlenih

razlika između planiranog i ostvarenog broja uposlenih x planirana plaća po uposlenom

• odstupanje po osnovu kvalifikacione strukture i

prosječne plaće po uposlenom

ostvareni broj uposlenih x razlika između planirane i ostvarene prosječne plaće


• Ako se bruto plaća uposlenog mijenja pod uticajem poreza i doprinosa iz plaća, prednji obračun se vrši samo za neto plaće, a doprinosi i porezi se analiziraju kao i doprinosi na plaće koji snosi poslodavac.

• Odstupanje na porezima i doprinosima na plaće može da potiče od promjene osnovice i stope doprinosa i razlaže se tako da se na iznos promjene osnovice primijeni planirana stopa doprinosa, a na ostvarenu osnovicu razlika između dvije stope.

• Analogno se raščlanjuje odstupanje na drugim pozicijama troškova uposlenih.

• Nakon kvantifikacije uzroka odstupanja pristupa se utvrđivanju okolnosti koje su dovele do pojave tih odstupanja i analiziraju primanja uposlenih u odnosu na primanja u privredi.


Analiza potraživanja

Ovaj odjeljak obuhvaća objašnjenja zatečenih potraživanja na kraju godine iz osnova uloga, dugoročnih kredita i kratkoročnih kredita i drugih potraživanja.

Posebno treba izdvojiti sumnjiva i sporna potraživanja sa opisom mjera koje su preduzete radi naplaćivanja.


Analiza obveza

• Analizom stvarnih dugoročnih obveza treba ispitati slijedeće:

- da li ima dospjelih neisplaćenih otplata i kamata, koliko iznose i koji su uzroci tom zaostajanju;

- da li se može očekivati da će financijski resursi za otplate dugova biti u sagledivom periodu dovoljniza otplate i kamate;

- da li se investicija, koja je financirana iz kredita, koristi u skladu sa programom u smislu namjene, efikasnosti i sl.

• Analiza potencijalnih obveza svodi se u osnovi, na trajno ispitivanje financijske i druge situacije pravnog lica za koje je data garancija.


Analiza stalnih sredstava u obliku stvari i nematerijalnih dobara

Za potrebe ove analize služe podaci iz Obrasca A.

Analizom korisnici trebaju obratiti pažnju na:

- stopu otpisanosti stvari i prava koja podliježu otpisu, osobito informacione opreme i transportnih sredstava sa približnim proračunom vremena i iznosa koji će biti potreban za zamjenu, uzimajući svakako u obzir tehnički i tehnološki razvoj;

- stopu iskorištenosti kapaciteta;


Objašnjenja o eventualnim značajnim postbilansnim događajima

Budžetski korisnik dužan je da podnese i informaciju o događajima koji su nastali poslije datuma pod kojim je bilanca sastavljena do dana sastavljanja informacije, ako ti događaji utječu na stanje imovine i na bilancu rashoda i prihoda izvještajne godine.


GODIŠNJI OBRAČUN

UDRUŽENJA/UDRUGA I DRUGIH

NEPROFITNIH SUBJEKATA


Obveznici sačinjavanja i podnošenja godišnjih obračuna

Obveznici sačinjavanja i podnošenja godišnjih obračuna su i sve neprofitne organizacije, udruženja/udruge i drugi slični neprofitni subjekti koji su registrirani u statusu pravnih lica.

Kontni plan za udruženja/udruge i druge neprofitne orgenizacije nije mijenjao u odnosu na prethodnu godinu, kao što se nisu mijenjali ni obrasci financijskih izvještaja.

Svi izvještaji sačinjavaju se na osnovu knjigovodstvenih evidencija, odnosno podataka o sredstvima i izvorima sredstava, prihodima, rashodima i financijskom rezultatu koji su iskazani u poslovnim knjigama.


UTVRĐIVANJA REZULTATA(BILANS USPJEHA)

Na konto 500 - Rashodi prenose se ukupni rashodi

(500/409), a na konto 501 - Prihodi, ukupni prihodi

obračunskog perioda (419/501).

Na taj način se utvrđuje višak prihoda nad

rashodima ili višak rashoda nad prihodima

obračunskog perioda, koji se preko konta 509 -

Prenos razlike prenosi na račune iz grupe računa

20 - Trajni izvori.

Ukoliko je rezultat višak prihoda nad rashodima,

onda se prenosi na konto 202 - Neraspoređeni

višak prihoda, a ukoliko je rezultat višak rashoda

nad prihodima, onda se prenosi na konto 203 -

Neraspoređeni višak rashoda.Dr.sc. Jozo Piljić, vanredni prof 167

Obrasci financijskih izvještaja

Pravna lica koja svoje poslovanje evidentiraju prema Kontnom planu za udruženja/udruge i druge neprofitne organizacije, svoje financijske izvještaje za 2020. godinu predaju na propisanim obrascima:

- Bilans stanja (obrazac BS) i

- Bilans uspjeha (obrazac BU),

- Izvještaj o novčanim tokovima, sačinjen prema indirektnoj metodi (obrazac INTI/INTN) ili direktnoj metodi (obrazac INTD/INTIz),

- Izvještaj o promjenama u kapitalu (obrazac PUK),

- Bilješke uz financijske izvještaje.


Hvala na pažnji!


GODIŠNJI OBRAČUN ZA 2020.god

Documents