Godišnje izvješće o stanju društva - tankerska.hr izvjestaj Tankerske plovidbe d.d. za 2009... · Američka administracija odlučila je pokrenuti zamjenu tehnologija u energetici

Godišnje izvješće o stanju društva

uz izvješće o poslovanju u 2009

2

Pozicija Društva Naše Društvo je brodar srednje veličine u čijem sastavu se nalaze tankeri i brodovi za prijevoz suhih tereta. U 2009. godini ukupno raspolažemo sa 16 brodova od čega 10 tankera i 6 brodova za prijevoz suhih tereta ukupne nosivosti cca 1.300.000 dwt i prosječne starosti 8 godina. Struktura flote zapravo je ostala ista kao i u prošloj godini, gdje su po nosivosti u floti tankeri zastupljeni sa cca 87% a bulk carrieri 13 %. Iako je izvještajna godina obilježena iznenadnom i dubokom recesijom, mi nismo odustali od naših ciljeva, zapravo strategija se nastavlja kroz obnovu flote, stvaranje i zadržavanje kvalitetnih pomoraca, stvaranje učinkovite uprave, rezanje troškova gdje je to moguće, odnosno dovoĎenje troškova na razinu svjetskog standarda za slične flote, osiguranje potrebitih novčanih pričuva i moderno upravljanjem novcem, stvaranjem pravnog okvira brodskog poslovanja, rad na poboljšanju položaja pomoraca i priprema za ulazak u Europsku uniju. Zapravo politika Društva je ostala ista pa su i ciljevi kontinuirani što znači da kroz obnovu flote, edukaciju i usavršavanje pomoraca i uredskog osoblja, dolazimo do unapreĎenja kvalitete i učinkovitosti poslovanja s posebnim naglaskom na sigurnost, čuvanju imovine, brigu o zdravlju ljudstva i zaštiti okoline.

Tržište Sve od 2003. godine pa do četvrtog kvartala 2008. godine uživali smo plodove visokog tržišta i izvanredno iskoristili situaciju kada smo praktički utemeljili obnovu flote i osigurali dovoljnu akumulaciju koju smo spremili za dane krize. Temeljem prognoza kompetentnih kuća, godinu dana unaprijed, najavili smo loše tržište za 2009. godinu što će na koncu godine rezultirati s gubitkom iz poslovanja. Nažalost, prognoze su bile točne i već koncem 2008. godine naglo dolazi do urušavanja globalnog monetarnog sustava i recesije, koja se nastavlja tijekom cijele 2009. godine i izaziva globalnu krizu u svim segmentima svjetske ekonomije. Praktički tijekom cijele godine, posljedice su zastrašujuće:

- Na tržištu nedostaje robe, pojavio se višak brodskog prostora i drastičan pad vozarina - Banke su prestale financirati izgradnju brodova i trgovinu morem - Mnogi brodari otkazuju svoje narudžbe novih brodova i ostavljaju avanse brodogradilištima, neki

smanjuju plaće, drugi otpuštaju uposlenike ili vezuju brodove - Ne mali broj afirmiranih brodara potpuno nestaje sa tržišta.

Dakle na pomorskom meĎunarodnom tržištu opstao je onaj koji je dobrom politikom upošljavanja svojih kapaciteta znao iskoristiti konjukturu na tržištu i osigurao dovoljnu akumulaciju koja će mu omogućiti prevladavanje poteškoća u poslovanju u uvjetima teške krize. Mi smo upravo u takvoj poziciji, dakle, iako još uvijek kriza nije prošla, držimo da je ipak najgore iza nas i da ćemo sve poteškoće uspješno prebroditi. Naime, iako smo ostvarili daleko manji promet nego prethodne doduše rekordne godine, ipak smo izbjegli najavljeni gubitak i zabilježili minimalan ali pozitivan rezultat. Strateški plan razvoja flote se nije mijenjao, ni jedan ranije dogovoren projekt nije otkazan i njihova se realizacija odvija prema planu. To smo mogli postići prvenstveno redukcijom ukupnih troškova i dobrom politikom iskorištavanja brodova, gdje smo više od 50 % kapaciteta flote imali u dugoročnom najmu zaključenim prije naglog pada vozarina, tako da tijekom godine nismo ni osjetili problem likvidnosti, ali su se zato gotovinske zalihe ipak počele topiti.

3

Zaključno možemo reći da je budućnost pomorskog tržišta neizvjesna i da brodari moraju čuvati gotovinske zalihe kako bi mogli preživjeti moguće duže razdoblje niskih vozarina. Donji graf prikazuje kretanje vozarina za brodove tipa Panamax – prijevoz ugljena u količini od 70000 tona na tri svjetske rute.

Uvjeti poslovanja Karakteristika za izvještajno razdoblje je godina najveće globalne recesije u posljednjih najmanje 26 godina. Potražnja za čelikom naglo je pala, dolazi do pada svjetske proizvodnje i drastične redukcije globalne razmjene roba, zatim kraha globalnog tržišta, pada vozarina za više od 90%, a vrijednost brodova se procjenjuju na 50-60% . Posljedica ovakvog stanja na tržištu je naglo urušavanje globalnog financijskog sustava, koji je jednostavno prestao financirati aktivnosti u proizvodnji i trgovini. Vodećim svjetskim stručnjacima odmah je postalo jasno da za oporavak svjetske ekonomije prvenstveno treba riješiti financijsku krizu, pa su mnoge zemlje u prvom redu SAD i EU izdvojile enormna sredstva kako bi ozdravile financijski sustav. Donji graf prikazuje kretanje cijena tri godine starih brodova: svjetlo plava boja su cape size, crvena panamax, tamno plava handymax i zelena handy.

4

Obnova flote U 2009. godini, s jednom akvizicijom u floti – MT „Olib“, naš strateški plan razvoja flote bez obzira na svjetsku krizu nije se mijenjao. Dapače, plan se realizira po ugovorenoj dinamici, tako da smo u prva 4 mjeseca 2010. godine, postojećoj floti priključili još 4 nova bulk carriera, isporučenih po dva iz Kine i Južne Koreje. Evo, 29. travnja 2010. u Kini očekujemo uspješnu primopredaju broda „Biograd“. Danas, dakle raspolažemo sa 20 brodova, ukupne nosivosti cca 1,5 milijuna tona i prosječne starosti 7 godina. Još u narudžbi, Društvo ima 4 tankera, odnosno product carriera za prijevoz naftnih derivata od po 50.000 dwt, od čega dva u Koreji i dva u Rijeci u brodogradilištu „3. Maj „ s rokom isporuke u 2010. i 2011.godini. Namjera je product carriere iz Koreje pretvoriti u 2 bulk carriera plus jedan Aframax ili u 2 tankera tipa Aframax o čemu tek slijede pregovori. TakoĎer je predviĎena prodaja broda „Velebit “ koji je najstariji brod u floti i zahtjeva veliki trošak radi obnove klase. Nakon realizacije narudžbi, dolazimo do flote od 24 jedinice kapaciteta od oko 1,8 milijuna tona nosivosti što čini respektabilnu pomorsku kompaniju s mladom, zdravom i modernom flotom koja je spremna ispuniti sve zahtjeve unajmitelja i slijediti zahtjeve tržišta.

Red. br. Ime broda Izgrađen Starost Ukupna nosivost Vrsta Tip

1. HRVATSKA 2005 5 166.447 Tanker Suezmax

2. ALAN VELIKI 2004 6 149.995 Tanker Suezmax

3. DONAT 2007 3 166.188 Tanker Suezmax

4. OLIB 2009 1 94.999 Tanker Aframax

5. DUGI OTOK 2008 2 94.666 Tanker Aframax

6. FRANKOPAN 1995 15 101.605 Tanker Aframax

7. PETAR ZRINSKI 1994 16 101.605 Tanker Aframax

8. DALMACIJA 1996 14 96.168 Tanker Aframax

9. KORNATI 1999 11 99.981 Tanker Aframax

10. SALI 1994 16 110.461 Tanker Aframax

11. VELEBIT 1990 20 42.249 Bulk carrier Handymax

12. PRIVLAKA 2005 5 27.112 Bulk carrier Handysize

13. MOLAT 2000 10 28.000 Bulk carrier Handysize

14. NIN 2000 10 28.000 Bulk carrier Handysize

15. DIKLO 2000 10 27.321 Bulk carrier Handysize

16. NOVIGRAD 2003 7 27.112 Bulk carrier Handysize

17 RAVNI KOTARI 2010 0 34.373 Bulk carrier Handysize

18 UGLJAN 2010 0 37.728 Bulk carrier Handysize

19 OBROVAC 2010 0 34.440 Bulk carrier Handysize

20 BIOGRAD 2010 0 37.731 Bulk carrier Handysize

5

6

Rad na stvaranju pravnog okvira brodarskog poslovanja i položaja pomoraca po uzoru na pomorske zemlje svijeta Za poslovanje i razvoj brodarstva važan je stabilan i stimulativan pravni okvir. Vlada Republike Hrvatske dovršava izgradnju pravnog okvira poslovanja brodarstva po uzoru na model EU. Moderan pristup ureĎenju brodarstva koristiti će brodarima i pomorcima te će ukloniti zapreke u razvoju ove grane prometa kojoj se u svijetu pa i unutar EU posvećuje sve veća pozornost zbog njene ključne uloge u globalizaciji svjetske privrede. Očekujemo poboljšanje odredbi koje tretiraju porezni status pomoraca tako da bi za narednu godinu porez na primanja pomoraca bio minimalan ili barem dovoljno reduciran i prihvatljiv. Nažalost, uz sva nastojanja, za 2008. godinu nije nam pošlo za rukom izbjeći taj izdatak, pa bi Društvo, u skladu sa obećanjem poslovodstva, na ime poreza za pomorce isplatilo oko 1,3 milijuna dolara.

Rizici U svom uobičajenom poslovanju društvo je izloženo tržišnom, valutnom, kamatnom, kreditnom, kadrovskom i ekološkom riziku. Tržišni rizik Na poslovanje Društva najviše utječe tržišni rizik. Brodarsko tržište karakterizira cikličnost, te se periodi visokih vozarina izmjenjuju s periodima niskih vozarina. Budući da je ponuda brodskog prostora neelastična, odnosno vrijeme potrebno za izgradnju broda je relativno dugo, dogaĎaju se situacije da je ponuda u nerazmjeru sa potražnjom. Na tržištu brodskih prijevoza pojavila se nova velesila Kina, koja je sebi postavila cilj postati najveći svjetski brodograditelj. Uz pomoć kineske Vlade, brodari koriste priliku te preuzimaju naručene i otkazane novogradnje a počeli su nabavljati i polovne brodove. Uz jeftinu radnu snagu i snažnu domaću privredu za predvidjeti je brzi i jaki rast kineske trgovačke mornarice. Nakon pada, potražnja za brodskim prostorom se stabilizira, ali ponuda stalno raste zbog velikog broja novih brodova koji dolaze u eksploataciju a bili su naručeni u vrijeme visokog tržišta što će rezultirati periodom relativno niskih vozarina. MeĎutim, Društvo je umanjilo ovaj rizik ugovaranjem dugoročnih poslova (t/ch) za dio svoje flote. Valutni rizik Društvo posluje na inozemnom tržištu te su ostvareni prihodi gotovo u cijelosti denominirani u američkim dolarima. Na drugoj strani značajan dio komercijalnih troškova je denominiran u eurima dok je trošak uprave gotovo u cijelosti kunski. Ovaj nerazmjer izmeĎu prihoda i rashoda izlaže društvo valutnom riziku i ima utjecaj na rezultat poslovanja meĎutim u usporedbi s utjecajem tržišnog rizika je minoran te društvo ne provodi aktivnu zaštitu izloženosti valutnom riziku Kamatni rizik Društvo je izloženo fluktuacijama kamatnih stopa po dugoročnim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom. Slobodna novčana sredstva društva su investirana u obveznice i kratkoročne i dugoročne bankovne depozite. Dospijeća ovih depozita su usklaĎena s dospijećem obveza po dugoročnim kreditima. Društvo trenutno nema ugovorene instrumente za zaštitu od kamatnog rizika budući je procijenjeno da je trenutno rizik povećanja kamatnih stopa na dolar minimalan, te će društvo ostvariti bolji financijski rezultat zadržavanjem promjenjivih kamatnih stopa. Kadrovski rizik Pomanjkanje stručnih pomoraca je identificirano kao najveći problem suvremenog pomorstva. Društvo ulaže u obuku pomoraca i stvaranje dobrih uvjeta rada kako bi u konkurenciji svjetskih brodarskih društava zadržalo svoje pomorce. Sukladno planu društva, vodi se računa o statusu pomoraca i nastoji se udovoljiti zahtjevima u cilju zadovoljstva na poslu. Kvaliteta pomoraca jedan je od najjačih elemenata afirmacije društva na tržištu.

7

Poznata je stvar da imamo izvrsne pomorce, no permanentna edukacija je neophodna. Kreditni rizik Kreditni rizik društva je uglavnom povezan s potraživanjima od kupaca, meĎutim društvo nema značajnu koncentraciju kreditnog rizika budući da radi s velikim brojem kupaca/unajmitelja. Dugoročni ugovori (time charter) se ugovaraju samo s prvoklasnima unajmiteljima koji su najčešće velike naftne kompanije. Kreditni rizik za likvidna sredstava je ograničen na bankovne depozite kod banaka s visokim ratingom i uglavnom državnim vlasništvom ili suvlasništvom. Rizik likvidnosti Društvo sve svoje obveze podmiruje uredno i na vrijeme. Anticipirajući nadolazeću ekonomsku krizu društvo je stvorilo značajnu novčanu rezervu, te na 31.12.2009 stanje novca i novčanih ekvivalenata iznosilo 265 milijuna kuna. Koeficijenti ubrzane i tekuće likvidnosti iznose 1,1 i 1,2. Likvidnost društva se značajno popravila u prvoj polovici 2010 godini budući da je društvo povuklo značajna kreditna sredstva za novogradnje graĎene u Koreji i Kini a koje su u 2009 financirane vlastitim sredstvima. Rizik zaštite okoliša Budući da je osnovna djelatnost društva prijevoz nafte i naftnih derivata društvo je izloženo značajnom riziku zaštite okoliša. Kako bi minimizirali ovaj rizik društvo kontinuirano ulaže u održavanje, obnovu flote i kontinuirano radi na edukaciji pomoraca.

Rizik po sudskim sporovima Društvo ne vodi materijalno značajne sudske sporove. Rizik promjene energenata Američka administracija odlučila je pokrenuti zamjenu tehnologija u energetici što će, računa se, otvoriti nova radna mjesta i smanjiti ovisnost Amerike o fosilnim gorivima. Iako ova zamjena energenata neće biti trenutna, ne smije se zaboraviti da se povijest ubrzava i da se trendovi puno brže ostvaruju nego u prošlosti, pa se tako i tehnologije brzo razvijaju i uvode. Računa se će trebati oko 5 godina za uvoĎenje ekonomski isplativog automobila neovisnog o fosilnim gorivima i 14 godina da se napravi zamjena klasičnih automobila novima. Kako će se trendovi smanjenja korištenja fosilnih goriva odraziti na prijevoz sirove nafte i derivata ostaje da se vidi, ali o tome će trebati voditi računa.

Perspektiva poslovanja za narednu godinu Iako kvalificirane svjetske kuće koje prate tržište nisu jedinstvene u svojim prognozama, sigurno je da se gospodarska kriza nastavlja još najmanje u tekućoj godini. To bi bila optimistička varijanta, jer znamo da mnogi stručnjaci predviĎaju da će recesija trajati još najmanje dvije ili čak tri godine. MeĎutim, mi na tržištu ipak osjećamo povoljniji vjetar jer su vozarine za suhe terete već dostigle vrijednosti koje pokrivaju dnevni trošak broda, a i naše tankersko tržište je pred mjesec – dva počelo pokazivati znakove laganog oporavka. Temeljem parametara kojima smo raspolagali prilikom sastavljanja plana za 2010. godinu predvidjeli smo poslovni gubitak od 12.6 milijuna dolara. Uzimajući u obzir stanje na tržištu s početka tekuće godine i trend kretanja, ne samo da bi na koncu godine izbjegli predviĎeni gubitak, već se čak može očekivati dobar poslovni rezultat. Potvrda tomu je i rezultat za prvo tromjesečje 2010. godine gdje je ostvaren dobitak od 3.4 milijuna dolara.

8

Ulaganja izvan brodarstva Društvo je povećalo svoj udio u brodogradilištu Viktor Lenac na 37,34%. U brodogradilištu se radi na ureĎenju velikog doka i poboljšanju učinkovitosti rada. Vjerujemo da će s obzirom na stanje brodo-popravljačkih kapaciteta na Sredozemlju brodogradilište imati dovoljno posla i da će uz primjereno ustrojstvo rada i tehnološku modernizaciju uspješno poslovati i razvijati se. Ulaganje u turizam kroz gradnju turističkog odmarališta Nin je u fazi ishoĎenja urbanističkih suglasnosti. Planiran je inovativan jedinstveni turistički proizvod koji koristi sve prednosti našeg kraja, i kao poseban brend trebao bi pobuditi interes na tržištu i stvoriti grupe klijentele koja bi koristila razne aspekte ponude tako da bi odmaralište radilo tijekom cijele godine. Društvo je usporilo investiciju zbog trenutačne ekonomske situacije, te će početak izgradnje ovisiti o brzini oporavka gospodarstva i brzini ulaska RH u EU. Naime namjera je investiciju djelomično financirati sredstvima EU fondova koji se otvaraju privatnom kapitalu tek po ulasku u EU. U travnju 2009. godine osnovano je društvo Aenona d.d. u kojem je Tankerska plovodba d.d. vlasnik 55% dionica. Ostali osnivači društva su Tankerkomerc d.d., Turisthotel d.d., Vrana d.o.o. i Grad Nin. Društvo je podnijelo zahtjev prema MORH-u i Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za odobrenje prava graĎenja na zemljištu - vojnom kompleksu Šepurine. Namjera je društva po dobitku prava graĎenja započeti gradnju turističkog kompleksa visoke kategorije.

Poslovanje u 2009. godini

I. OSVRT NA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

Sukladno Zakonu o računovodstvu i MeĎunarodnim standardima financijskog izvještavanja (“MSFI”) objavljenim u Narodnim novinama Republike Hrvatske izraĎena su temeljni financijski izvještaji i to: Račun dobiti i gubitka Bilanca Izvještaj o tijeku novca Izvještaj o promjenama kapitala Bilješke uz financijske izvještaje

II. DIONICE

Temeljni kapital Društva je podijeljen na 626.385 dionica nominalne vrijednosti 600,00 kn po dionici. Na dan 31.12.2009. godine ukupno je bilo 1952 dioničara. Strane osobe raspolagale su sa 519.954 odnosno 83,01% dionica. 95.431 dionica, odnosno 15,23% otpada na male dioničare, trgovačka društva i financijske institucije, 11.000 dionica su vlastite dionice odnosno 1,76 %.

III. OSVRT NA BILANCU I RAČUN DOBITI I GUBITKA

a) Bilanca Na dan 31.12.2009. godine knjigovodstvena vrijednost aktive i pasive iznosila je ukupno 3,023 milijardi kuna. U aktivi je ova vrijednost rasporeĎena na dugotrajnu imovinu u visini od 2,583 milijardi kuna odnosno 85,4% vrijednosti ukupne aktive i kratkotrajnu imovinu u iznosu od 440 milijuna kuna odnosno 14,6% ukupne aktive. U strukturi dugotrajne imovine sa 94,4% vrijednosti sudjeluju brodovi.

9

U strukturi kratkotrajne imovine zalihe sudjeluju sa 8,5% potraživanja sa 18,1%, financijska imovina sa 13,1% i novac na računu sa 60,3%. Pasiva se sastoji od kapitala i rezervi u iznosu od 1,590 milijardi kuna, odnosno 52,6% ukupne pasive, dugoročnih rezerviranja i dugoročnih obveza u iznosu od 1.069 milijuna kuna, odnosno 35,4% ukupne pasive te kratkoročnih obveza u iznosu od 364 milijuna kuna odnosno 12,0% ukupne pasive. Kapital i rezerve su podijeljeni na temeljni kapital u ukupnom iznosu od 375.831.000 kn, te rezerve za vlastite dionice, revalorizacijske, zakonske i ostale rezerve, zadržanu dobit i dobit tekuće godine u iznosu od ukupno 1.214.161.594 kuna. Dugoročne obveze se odnose na kredite banaka za kupnju brodova i one iznose ukupno 1,069 milijardi kuna. Odnos duga i tržišne vrijednosti flote na kraju 2009. godine je niži u odnosu na dug prema knjigovodstvenoj vrijednosti flote. Kratkoročne obveze se odnose na obveze prema dobavljačima, radnicima, obveze za poreze i doprinose i slično. b) Račun dobiti i gubitka Prihodi su u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu za 13,8% niži i iznose ukupno 911 milijuna kuna. U strukturi prihoda prihod od vozarina sudjeluje sa 92% ukupnog prihoda. Ukupni rashodi su u 2009. godini u odnosu na iste u 2008. godini za 4,7% viši i iznose 911 milijuna kuna. U strukturi ukupnih troškova poslovni rashodi sudjeluju s 96,1 %, te financijski rashodi s 3,9%. U strukturi ukupnih rashoda materijal, održavanje brodova, lučki troškovi, gorivo i mazivo čine 46,2% ukupnih rashoda, plaće i troškovi pomoraca i uprave 19,2%, amortizacija 23,4%, financijski troškovi 3,9% i ostali troškovi 7,3%. U 2009. godini je ostvarena dobit od 166 tisuća kuna i za 325 milijuna kuna je niža od one ostvarene u 2008. godini. Tijekom 2009. godine vozarine a posebno na tankerskom tržištu su značajno pale i godinu je obilježio značajan pad prihoda od vozarina. U 2010. godini se ne očekuje rast vozarina i oživljavanje tržišta. Planom za 2010. godinu predviĎen je gubitak u poslovanju koji posljedično uvjetuje preispitivanje troškova i racionalizaciju poslovanja.

IV. NOVČANI TIJEK Društvo je bilo likvidno tijekom cijele godine. Stanje novca i novčanih ekvivalenata na dan 31.12.2009. godine iznosi 265,6 milijuna kuna i za 337 milijuna kuna je niži od stanja 31.12.2008. godine.

10

Kodeks korporativnog upravljanja Na dan sastavljanja ovog izvješća Upravu društva čine: Ive Mustać, predsjednik Uprave, Petar Kragić i Ivica Čičmir-Vestić, članovi uprave. Predsjednik Nadzornog odbora je Svetko Koščica, a članovi su Dragan Gaćina, Lenko Milin, Mladen Vučetić i Ivan Pupovac. Tijekom godine nije bilo promjena sastava Uprave i Nadzornog odbora Trenutno stanje korporativnog upravljanja u društvu je opisano u upitniku o kodeksu korporativnog upravljanja koje je društvo dostavilo Zagrebačkoj burzi. Izvješće je dostupno na internet stranicama Zagrebačke burze ( www.zse.hr ).

Izjava osoba odgovornih za sastavljanje izvještaja U skladu sa čankom 403 Zakona o tržištu kapitala, Ive Mustać predsjednik Uprave društva izjavljuje da su prema njegovom najboljem saznanju:

- godišnji financijski izvještaji društva, sastavljeni uz primjenu odgovarajućeg standarda financijskog izvještavanja, daju cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka, financijskog položaja i poslovanja Tankerske plovidbe i društava kćeri uključenih u konsolidaciju kao cjeline

- izvještaj poslovodstva sadrži istinit prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja Tankerske plovidbe i društava uključenih u konsolidaciju, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su Tankerska plovidba i društva kćeri izloženi kao cjelina.

U Zadru, 28. travnja 2010. godine

Ive Mustać, Predsjednik Uprave