Godišnje izvješće · 2018-02-04 · Tržišno-cjenovna politika Mjerama tržišno-cjenovne politike koje su se provodile u proteklom razdoblju cilj je bio omogućiti stabilnost

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Godišnje izvješće

o stanju poljoprivrede

u 2012. godini

ZELENO IZVJEŠĆE

Zagreb, listopad 2013.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI 1

Izdavač: Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije

Publisher: Ministry of agriculture, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Directorate for agriculture and food industry

Telefon / Phone: 01 - 6106 111 Telefaks / Fax: 01 - 6109 201 Elektronička pošta / E-mail: [email protected] Internetske stranice / Web site: http://www.mps.hr Za izdavača / For publisher: Tihomir Jakovina, ministar Glavna urednica / Editor-in-Chief: Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra Suradnici / Associates: Zdenka Berak Fakin, Krešimir Jakuš, Jasna Putar, Gezim Ramqaj, Miljenko Rakić, Tomislav Makar, Đuka Marić, Gordon Haluška, Sandra Dujmić, Dragomir Đević, Branka Palčić, Krešimir Kralj, Kristijan Jelaković, Biljana Požgaj Rubinić, Mihael Rebić, Ana Tičinović Masnica, Andrea Martonja Hitrec, Mirna Dadić, Juraj Orenda, Antonio Zorić, Sandra Andrlić, Željko Herner, Zdenka Mamić, Nikša Barišić, Ivan Danjek. Lektura / Language editor: CIKLOPEA Prilikom korištenja podataka iz ove publikacije molimo da navedete izvor. When using the data from this publication we kindly request to state the source. Zagreb, listopad 2013. godine Zagreb, October 2013

mailto:[email protected]

http://www.mps.hr/


Sadržaj

Sažetak ................................................................................................................................................................ 3 A. POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU ........................................................................... 6 A.1. Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i makroekonomska kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske ............................................................................................................................................................... 6 A. 2. Ekonomski računi u poljoprivredi ................................................................................................................. 6 A. 3. Zaposlenost ................................................................................................................................................. 8 A. 4. Plaće ........................................................................................................................................................... 9 A. 5. Indeksi potrošačkih cijena ........................................................................................................................... 9 A. 6. Vanjskotrgovinska bilanca razmjene Republike Hrvatske ......................................................................... 10 B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE ....................................................................................................... 11 B.1. Mjere tržišno-cjenovne politike ................................................................................................................... 11 B.1.1. Izravna plaćanja ...................................................................................................................................... 11 B.1.2. Mjere uređenja tržišta .............................................................................................................................. 12 B.2. Mjere ruralnog razvoja ................................................................................................................................ 13 B.2.1. Nacionalne mjere .................................................................................................................................... 13 B.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa ............................................................................................................. 21 B. 3. Mjere zemljišne politike ............................................................................................................................. 23 B.4. Posebna potpora poljoprivredi .................................................................................................................... 24 C. HRVATSKA POLJOPRIVREDA .................................................................................................................... 25 C.1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava .................................................................................................... 25 C.1.1. Poljoprivredna gospodarstva ................................................................................................................... 25 C.1.2. Poljoprivredno zemljište .......................................................................................................................... 26 C.1.3. Ekološka poljoprivreda ............................................................................................................................ 27 C.2. Proizvodnja, tržište i potrošnja poljoprivrednih proizvoda .......................................................................... 28 C.2.1. Proizvodnja ............................................................................................................................................. 28 C.2.2. Cijene poljoprivrednih proizvoda (TISUP) ............................................................................................... 39 C.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda .................................................... 41 C.2.4. Proizvodno-potrošne bilance ................................................................................................................... 44 D. Dohodak poljoprivrednih gospodarstava − FADN ......................................................................................... 47 D.1.1. Svrha i ciljevi provedbe FADN sustava u RH .......................................................................................... 47 D.1.2. Metodologija FADN istraživanja .............................................................................................................. 47 D.1.3. Sadržaj FADN istraživanja ...................................................................................................................... 48 D.1.4. Provedba FADN istraživanja 2013. ......................................................................................................... 49 E. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI ................................................................................................................ 50 E.1. Godišnje izvješće o radu inspekcija u poljoprivredi u 2012. godini ............................................................ 50 E.2. Godišnje izvješće o radu Sektora veterinarske inspekcije u 2012. godini .................................................. 51 E.3. Godišnje izvješće o radu Sektora fitosanitarne inspekcije u 2012. godini .................................................. 52 F. GOSPODARSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJA .............................................................. 55 F.1. EU ............................................................................................................................................................... 55 F.2. WTO ........................................................................................................................................................... 55 F.3. Ugovori o slobodnoj trgovini ....................................................................................................................... 56 F.4. Bilateralna suradnja .................................................................................................................................... 56 F.5. Suradnja s međunarodnim organizacijama ................................................................................................ 57 F.6. Projekti financirani iz programa IPA – I. komponenta ................................................................................. 57 F.7.Sudjelovanje na izložbama, sajmovima i ostalim poljoprivrednim događanjima ......................................... 58 G. PLAN MJERA POLJOPRIVREDNE POLITIKE ZA 2013. GODINU ............................................................. 59 G.1. Mjere tržišno-cjenovne politike ................................................................................................................... 59 G.2. Mjere ruralnog razvoja ............................................................................................................................... 59


Sažetak

Ekonomski pokazatelji hrvatske poljoprivrede

Negativni gospodarski trendovi koji su obilježili

gospodarstvo Republike Hrvatske u 2012. godini

ostavili su traga i u poljoprivrednoj proizvodnji.

Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku,

poljoprivredna će djelatnost u 2012. godini ostvariti

vrijednost proizvodnje od 20,6 milijardi kuna, što je

3,2 % manje nego u prethodnoj 2011. godini, a

vrijednosti intermedijarne potrošnje bit će 2,8 % veća

nego 2011. godine. Pad vrijednosti proizvodnje uz

rast njezinih troškova uzrokovat će smanjenje bruto

dodane vrijednosti hrvatske poljoprivrede.

Procjenjuje se da će bruto dodana vrijednost

poljoprivrede u 2012. godini iznositi 8,7 milijardi kuna

te će u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti hrvatskoga

gospodarstva sudjelovati s 3,1 %. U usporedbi s

2011. godinom, procjenjuje se da će bruto dodana

vrijednost poljoprivrede biti manja za 992 milijuna

kuna ili iskazano relativnim pokazateljima za 10,3 %.

Pad gospodarskih aktivnosti uzrokovao je i gubitak

radnih mjesta. U 2012. godini prosječna stopa

nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj iznosila je 18,9

%. U djelatnosti poljoprivrede u Republici Hrvatskoj

u 2012. godini bila je zaposlena 49 121 osoba, što je

u ukupnom broju zaposlenih 3,5 %. U odnosu prema

2011. godini, u poljoprivredi je zaposlenost manja

3,1%.

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz

Republike Hrvatske u 2012. godini ostvario je

vrijednost od 1,6 milijardi američkih dolara i u

odnosu na 2011. godinu povećan je za 1,9 %. U

2012. godini u Republiku Hrvatsku uvezeno je

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti

od 2,6 milijardi američkih dolara, što je 2,1 % manje

nego u 2011. godini.

U razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

najvažniji su hrvatski partneri zemlje članice EU-a i

zemlje članice CEFTA-e.

Poljoprivredna proizvodnja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,

fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u

2012. godini u odnosu prema 2011. smanjen je 9,9

%. U ukupnoj bruto proizvodnji u 2012. godini biljna

proizvodnja sudjeluje s 55,3 %, a stočna proizvodnja

s 44,7 %. Na bruto smanjenje ukupne proizvodnje

utjecalo je smanjenje biljne proizvodnje koja je u

odnosu na 2011. godinu manja 12,3 %, te smanjenje

stočne proizvodnje od 6,8 %.

Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda

u 2012. godini iznosila je 7,9 milijarda kuna, od čega

je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih

subjekata iznosila 4,3 milijarde kuna, a vrijednost

otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

iznosila 3,6 milijarda kuna. U 2012. godini, u

usporedbi s 2011. godinom, vrijednost otkupa i

prodaje poljoprivrednih proizvoda povećana je 3,3

%, pri čemu je vrijednost otkupa povećana 3,5 %, a

vrijednost prodaje povećana 3,3 %. U strukturi

vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih

proizvoda, u 2012. žitarice su sudjelovale s 23,6 %,

sirovo kravlje mlijeko sa 16,8 %, žive svinje s 14 %,

živa goveda s 10 %, uljano sjemenje i plodovi s 8,8

%, živa perad sa 6,4 %, vino s 5,4 %, kokošja jaja s

3,4 %, ostalo povrće svježe ili rashlađeno s 2,5 %,

šećerna repa i sjemenje šećerne repe s 2,3 %,

ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće s 2,2 %

te neprerađeni duhan s 1,3 %.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u

2012. godini porasle su cijene poljoprivrednih

proizvoda te dobara i usluga korištenih u

poljoprivrednoj proizvodnji. Cijene poljoprivrednih

proizvoda u 2012. godini, promatrano u odnosu na

prethodnu 2011. godinu te promatrano na razini

prosječnih proizvođačkih cijena, bile su više 9,9 % a

cijene dobara i usluga za tekuću uporabu (input I) u

2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu

2011. godinu bile su 5 % više. Na rast cijena

poljoprivrednih proizvoda najviše su utjecale cijene

biljnih proizvoda koje su porasle 14,6 % te cijene

žive stoke i peradi koje su porasle 7,4 %.

Biljna proizvodnja

U 2012. godini korištena poljoprivredna površina

iznosila je 1 330 973 ha. Prema načinu korištenja

poljoprivrednim zemljištem, najzastupljenije su

oranice i vrtovi, koji čine 67,9 % korištenog

poljoprivrednog zemljišta, trajni travnjaci (livade i

pašnjaci) koji čine 26 %, dok voćnjaci čine 2,3 %,

vinogradi 2,2 % i maslinici 1,4 % korištenog

poljoprivrednog zemljišta. U odnosu na 2011. godinu


površine korištenog poljoprivrednog zemljišta

povećane su 0,4 %.

Stočarstvo

U odnosu na 2011. godinu, prirasti goveda i svinja u

2012. godini smanjeni su 13 %. Istodobno je prirast

ovaca povećan 27 %, a prirast koza i peradi ostao

na istoj razini u odnosu na prošlu godinu.

Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu na isto

razdoblje prošle godine povećana je 1 %,

proizvodnja kozjeg mlijeka povećana je 20 %, a

proizvodnja ovčjeg mlijeka smanjena je 50 %.

Proizvodnja meda porasla je 21,5 %, dok je

proizvodnja jaja smanjena 15 %.

Struktura gospodarstava

U 2010. godini, prema podacima istraživanja o

strukturi poljoprivrednih gospodarstva, u Republici

Hrvatskoj djelovalo je 233 280 poljoprivrednih

gospodarstava koja su prosječno koristila 5,6 ha

poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu dok je u

EU-u djelovalo 12,01 milijuna poljoprivrednih

gospodarstva koja su u prosjeku koristila 14,3 ha

poljoprivrednog zemljišta.

Tržišno-cjenovna politika

Mjerama tržišno-cjenovne politike koje su se

provodile u proteklom razdoblju cilj je bio omogućiti

stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda

te ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede.

Tržišno-cjenovna politika odvijala se putem mjera

poljoprivredne politike u dva osnovna područja:

izravnim plaćanjima

mjerama uređenja tržišta.

Jedan od osnovnih zadataka u 2012. godini bio je

daljnja prilagodba sustava izravnih plaćanja onome

u EU-u kroz usklađivanje zakonodavnog okvira s

pravnom stečevinom EU-a i izgradnju

administrativnih kapaciteta za njezino puno

preuzimanje od 2013. godine. U 2012. godini

primjenjivao se sustav izravnih plaćanja koji je u

najvećoj mjeri bio usklađen s modelom jedinstvenih

izravnih plaćanja za koji se u pregovaračkom

procesu Republika Hrvatska opredijelila da će ga

primjenjivati od prve godine članstva u EU-u.

Za proizvodnu 2012. godinu gornja granica za

stvaranje obveza za izravna plaćanja iznosila je

2.825.912.701 kuna, od čega je odobreno za isplatu

1.849.065.040 kuna. Najveći dio isplata za 2012.

godinu isplaćivao se u 2013. godini. Tijekom 2012.

godine isplaćivani su poticaji za proizvodnu 2011.

godinu, pri čemu su isplate izvršene tri mjeseca prije

zakonskog roka kako bi se olakšala financijska

situacija poljoprivrednih proizvođača te omogućila

neometana proljetna sjetva u 2012. godini.

Tijekom 2012. godine u području uređenja tržišta

značajan dio aktivnosti bio je povezan s potrebnim

normativnim usklađenjem s propisima EU-a.

Tijekom 2012. godine u sklopu mjera za uređenje

tržišta primjenjivale su se interventne mjere u obliku

sufinanciranja troškova otkupa jabuka, mandarina,

grožđa i maslinovog ulja u iznosu od 91,1 milijun

kuna.

Ruralni razvoj

Politika ruralnog razvoja u RH posljednjih se godina

odvijala u sklopu triju definiranih strateških ciljeva:

poboljšanja konkurentnosti

poljoprivrednoga i šumarskoga sektora

očuvanja, zaštite i održive uporabe

okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog

nasljeđa

poboljšanja kvalitete života u ruralnim

područjima i proširenja gospodarskog

programa ruralnoga gospodarstva.

Navedeni ciljevi nastojali su se ostvariti nizom mjera

ruralnog razvoja. Postojale su nacionalne mjere

ruralnog razvoja (model kapitalnih ulaganja, model

ruralnog razvitka, potpore ekološkoj proizvodnji,

potpore integriranoj proizvodnji, potpore za teže

uvjete gospodarenja, potpore osiguranju od šteta u

poljoprivredi, potpore očuvanju izvornih i zaštićenih

pasmina, potpore dohotku poljoprivrednih

gospodarstava, program marketinške pripreme

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, potpora

organizatorima manifestacija) koje su financirane iz

proračuna RH i mjere ruralnog razvoja određene

IPARD programom (do 2009. godine SAPARD

program) koje su sufinancirane iz sredstava

pretpristupne pomoći EU-a.

U 2012. godini ukupno isplaćen iznos financijskih

sredstava potpore na osnovi svih mjera ruralnog

razvoja iznosio je 728.323.657,87 kn. Od toga,

617.275.870,73 kn odnosilo se na nacionalne mjere

ruralnog razvoja za 57 069 korisnika, a

111.047.787,14 kn isplaćeno je korisnicima u sklopu

mjera IPARD programa.


Sektor inspekcija u poljoprivredi

Aktivnosti inspekcija u poljoprivredi tijekom 2012.

godine bile su sustavne i sveobuhvatne. Obavljeno

je 14 268 inspekcijskih nadzora, pri čemu je bilo

15 338 inspekcijskih pregleda i sastavljeno više od

15 267 inspekcijskih zapisnika o očevidu. Kad bi

ustanovili nepravilnosti, inspektori su donosili

rješenja kojima su naređivali uklanjanje nedostataka,

povrat potpora te poduzimali mjere odgovornosti.

Doneseno je 1 708 prvostupanjskih rješenja kojima

je naređeno uklanjanje različitih nepravilnosti.

Inspektori su podnijeli 977 optužnih prijedloga

nadležnim prekršajnim sudovima i donijeli 21

prekršajni nalog. Prekršajni su sudovi u 2012. godini

riješili 794 zahtjeva i izrekli 678 kazni. Tijekom 2012.

godine pripremljeno je i provedeno 17 ciljanih

inspekcijskih nadzora.

Sektor veterinarske inspekcije

Služba veterinarske inspekcije u sklopu svojih

nadležnosti tijekom 2012. godine provela je 25 665

inspekcijskih nadzora na kojima je uočeno 30 480

nepravilnosti te naložena 25 681 mjera i kazne u

iznosu od 11.563.500,00 kuna.

Sektor fitosanitarne inspekcije

U sklopu svih svojih nadležnosti Sektor fitosanitarne

inspekcije obavio je u 2012. godini ukupno 34 011

nadzora, od čega 32 286 inspekcijskih i 1 725 ostalih

nadzora.

Riješeno je ukupno 229 upravnih predmeta.


Izvor: DZS

Izvor : DZS ;obrada MPRRR

Izvor: DZS


A. POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

A.1. Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i makroekonomska kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske

Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske (u

daljnjem tekstu BDP) u 2012. godini, prema procjeni

Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu

DZS) iznosio je 330,2 milijarde kuna i u odnosu na

prethodnu 2011. godinu realno je bio manji 2 %.

Smanjenje BDP-a uzrokovano je smanjenjem

potrošnje kućanstava i države te padom bruto

investicija u fiksni kapital. Promatrano u odnosu na

prethodnu 2011. godinu potrošnja kućanstava

smanjena je 3 %, potrošnja države smanjena je 0,8

%, a bruto investicije u fiksni kapital smanjene su 4,6

%. Smanjena potražnja na domaćem tržištu

rezultirala je i padom uvoza, koji je u odnosu na

prethodnu 2011. godinu smanjen 2,1 %.

Promatrano s proizvodne strane, bruto dodana

vrijednost (u daljnjem tekstu BDV), prema procjeni

DZS-a u 2012. godini iznosila je 280,4 milijarde kuna

i bila je 2,6 % manja nego u 2011. godini.

Promatrano po djelatnostima gotovo sve djelatnosti

osim nekih uslužnih bilježe pad BDV-a. Rast BDV-a

bilježimo kod stručnih, znanstvenih, tehničkih,

administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti,

djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja te

djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i

ostalih uslužnih djelatnosti. Najveći pad BDV-a

ponovno bilježimo u građevinarstvu. U 2012. godini

pad BDV-a u građevinarstvu iznosio je 11,4 %, a u

protekle četiri godine BDV građevinarstva smanjen

je 39,6 %.

Bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i

ribarstva u 2012. godini u iznosu od 14 milijardi kuna

činila je 5 % bruto dodane vrijednosti hrvatskoga

gospodarstva. U odnosu na prethodnu 2011. godinu

bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i

ribarstva u 2012. godini smanjena je 6,2 %.

Europska unija, gledano sveukupno za 27 zemalja

članica, u 2012. godini promatrano u odnosu na

prethodnu 2011. godinu, bilježi pad BDP od 0,3 %.

Najveći rast BDP-a bilježe baltičke zemlje Latvija

(5,6 %), Litva (3,7 %) i Estonija (3,2 %) te Slovačka

(2 %) i Poljska (1,9 %) dok najveći pad BDP-a

bilježe Grčka (6,4 %), Portugal (3,2 %), Cipar (2,4

%), Italija (2,4 %) i Slovenija (2,3 %).

A. 2. Ekonomski računi u poljoprivredi

Ekonomski računi u poljoprivredi skup su

makroekonomskih pokazatelja koji se koriste za

analizu proizvodnog procesa i pokazatelj su

stvaranja dohotka u poljoprivrednoj djelatnosti.

U 2012. godini, prema podacima druge procjene

DZS-a, dohodak poljoprivredne djelatnosti

promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu

smanjen je 10,8 %. Na smanjenje dohotka

poljoprivredne djelatnosti utjecalo je smanjenje

vrijednosti poljoprivredne proizvodnje te rast

Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj

kvartalno od 2010. do 2012. godine

Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012. godine

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS i Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


1

Izvor: DZS


Izvor: DZS


Izvor: DZS


troškova proizvodnje i naknada za zaposlene.

Prema podacima druge procjene DZS-a, vrijednost

poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini


bila je manja 3,2 %, a troškovi poljoprivredne

proizvodnje u istom su razdoblju bili veći 2,8 %.

U 2012. godini procjenjuje se da će poljoprivredna

djelatnost ostvariti 8,7 milijarde kuna bruto dodane

vrijednosti (u daljnjem tekstu BDV) te time u

ukupnom BDP-u RH čini nešto više od 2,6 %. U

usporedbi s 2011. godinom procjenjuje se da će

BDV poljoprivredne djelatnosti u 2012. godini biti

smanjen 10,3 %.

U usporedbi s 27 zemalja članica EU BDV

poljoprivrede RH, prosječno u razdoblju od 2007. do

2011. godine, činio je 0,94 % BDV-a poljoprivrede

EU-a. Prema procjenama Eurostata u 2012. godini,

promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu,

očekuje se rast BDV-a poljoprivrede EU za 4 %. Pad

BDV-a poljoprivrede očekuje se u Rumunjskoj

(procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012.

godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti

22 %), Slovačkoj (procjenjuje se da će BDV

poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu

na 2011. godinu pasti 13,8 %), Mađarskoj

(procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012.

godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti

11,3 %), Sloveniji (procjenjuje se da će BDV


na 2011. godinu pasti 10,1 %), Austriji (procjenjuje

se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini

promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 5,8 %),

Grčkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u

2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu

pasti 4,4%), Češkoj (procjenjuje se da će BDV


na 2011. godinu pasti 4,3 %), Irskoj (procjenjuje se

da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano

u odnosu na 2011. godinu pasti 2,6 %) te Malti i

Portugalu (za koje se procjenjuje da će BDV


na 2011. godinu pasti1,2 %).

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH u 2012.

godini procjenjuje se na 20,6 milijarda kuna.

Promatrano po proizvodnim sektorima, u vrijednosti

poljoprivredne proizvodnje najveći udio ima biljna

proizvodnja. Procjenjuje se da će u 2012. godini u

ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje

vrijednost biljne proizvodnje činiti 58,5 %, a

vrijednost stočarske proizvodnje činit će 35,8 %. U

usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem

udjeli sektora u vrijednosti poljoprivredne

proizvodnje nisu značajno promijenjeni. U razdoblju

od 2007. do 2011. godine vrijednost biljne

proizvodnje u prosjeku činila je 58 % vrijednosti

poljoprivredne proizvodnje, a vrijednost stočarske

proizvodnje u prosjeku je činila 36 %.

Bruto dodana vrijednost i međufazna potrošnja u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini

Usporedba BDV-a poljoprivrede Republike Hrvatske i Europske unije od 2007. do 2012.

godine

Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske, prosjek od

2007. do 2011. godine



Izvor: DZS i Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


U usporedbi s 27 zemalja članica EU, vrijednost

poljoprivredne proizvodnje RH prosječno je u

razdoblju od 2007. do 2011. godine činila 0,80 %

vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a. Prema

procjeni Eurostata, u 2012. godini vrijednosti

poljoprivredne proizvodnje EU-a porast će 3,3 %.

Rast cijena osnovnih inputa u poljoprivrednu

proizvodnju uzrok je rastu međufazne potrošnje.

Prema procjeni DZS-a, vrijednost međufazne

potrošnje u 2012. godini iznosit će 11,9 milijardi

kuna, što je 58 % ukupne vrijednosti poljoprivredne

proizvodnje. U odnosu na prethodnu 2011. godinu

vrijednost međufazne potrošnje porast će 2,8 %.

Eurostat procjenjuje da će u 27 zemalja članica EU-

a vrijednost međufazne potrošnje u 2012. godini,

promatrano u odnosu na 2011. godinu biti veća 3,4

%.

Promatrano kao prosjek razdoblja od 2007. do 2011.

godine, međufazna potrošnja poljoprivredne

proizvodnje RH činila je 52,7 % vrijednosti

poljoprivredne proizvodnje RH. U istom razdoblju

međufazna potrošnja poljoprivredne proizvodnje u

27 zemalja članica EU-a u prosjeku je činila 59,5 %

vrijednosti poljoprivredne proizvodnje zemalja

članica EU-a.

Uloženi rad u poljoprivredi u RH u razdoblju od

2005. do 2011. godine bilježi stalni pad. Prema

podacima druge procjene DZS-a, uloženi rad u

poljoprivredi u 2012. godini iznosit će 198 tisuća

jedinica godišnjega rada, što je u odnosu na

prethodnu 2011. godinu smanjenje za gotovo 2 %.

Promatrano u odnosu na 2005. godinu, uloženi rad u

poljoprivredu manji je 13,4 %.

U usporedbi s 27 zemalja članica EU-a, prosječno u

razdoblju od 2007. do 2011. godine uloženi rad u

poljoprivredu u RH činio je 1,85 % uloženog rada u

poljoprivredu u zemljama članicama EU-a.

A. 3. Zaposlenost

Pad gospodarskih aktivnosti u 2012. godini utjecao

je i na tržište rada Republike Hrvatske na kojem

nezaposlenost raste četvrtu godinu zaredom.

Prosječna stopa nezaposlenosti u 2012. iznosila je

18,9 % dok je anketna stopa nezaposlenosti iznosila

15,8 %.

Anketna stopa nezaposlenosti na tržištu rada EU-a u

2012. godini iznosila je 10,5 %. Najveću

nezaposlenost na tržištu rada EU-a imale su

Španjolska (anketna stopa nezaposlenosti u 2012.

godini iznosila je 25 %), Grčka (anketna stopa

nezaposlenosti u 2012. godini iznosila je 24,3 %) i

Portugal (anketna stopa nezaposlenosti u 2012.

godini iznosila je 15,9 %).

U 2012. godini u RH bilo je zaposleno 1 395 116

osoba. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, broj

zaposlenih smanjen je 1,1 %.

U 2012. godini u RH u poljoprivredi je bila zaposlena

49 121 osoba, što u ukupnom broju zaposlenih čini

3,5 %. Broj zaposlenih u poljoprivredi već godinama

opada. U posljednjih pet godina broj zaposlenih u

poljoprivredi smanjen je 15,6 %.

U 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu

2011. godinu, djelatnost poljoprivrede bilježi pad

zaposlenost od 3,1 %.

U proizvodnji hrane, pića i duhanskih proizvoda u

2012. godini bilo je zaposleno 52 849 osoba, što je

3,8 % u ukupnom broju zaposlenih.

Zaposlenost u prehrambenoj industriji (industrija

hrane i pića) u 2012. godini, promatrano u odnosu

na prethodnu 2011. godinu, bilježi pad od 2,1 %.

Struktura međufazne potrošnje, prosjek od 2007. do 2011. godine


Stopa anketne nezaposlenosti, usporedba Republike Hrvatske i Europske unije od 2008. do 2012. godine

Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


1

Promatrano u odnosu na 2008. godinu, broj

zaposlenih u prehrambenoj industriji smanjen je 8,2

%.

U posljednjih pet godina i u duhanskoj industriji broj

zaposlenih stalno opada. Broj zaposlenih u

duhanskoj industriji u 2012. godini, promatrano u

odnosu na 2008. godinu smanjen je 14,2 %, dok je


povećan 1,5 %.

A. 4. Plaće

Prema podacima DZS-a, prosječna neto isplaćena

plaća po zaposlenome u 2012. godini iznosila je

5.478 kn. U usporedbi s prosječnom neto

isplaćenom plaćom po zaposlenome u 2011. godini,

neto plaće u 2012. godini porasle su 0,7 %.

Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u

poljoprivrednoj djelatnosti u 2012. godini bila je

manja od prosječne neto plaće u RH. Prosječna neto

isplaćena plaća po zaposlenome u poljoprivrednoj

djelatnosti u 2012. godini iznosila je 4.303 kn, što je

79 % prosječne neto isplaćene plaće po

zaposlenome u RH. U odnosu na prethodnu 2011.

godinu neto plaće u poljoprivrednoj djelatnosti

porasle su 2,7 %.

Prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u

djelatnostima prerađivačke industrije, promatrano

ukupno za sve djelatnosti prerađivačke industrije,

također su manje od prosjeka RH.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u

proizvodnji prehrambenih proizvoda u 2012. godini

iznosila je 4.733 kn (što je 86 % prosječne neto

isplaćene plaće po zaposlenome u RH). U odnosu

na prethodnu 2011. godinu neto plaće u proizvodnji

prehrambenih proizvoda bile su veće 1,1 %.

Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u

proizvodnji pića u 2012. godini iznosila je 6.211 kn.

U odnosu na prosječnu neto isplaćenu plaću po

zaposlenome u RH, prosječna neto isplaćena plaća

po zaposlenome u proizvodnji pića bila je veća 13

%. U odnosu na prethodnu 2011. godinu neto plaće

u proizvodnji pića bile su veće 1,2 %.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u

proizvodnji duhanskih proizvoda u 2012. godini

iznosila je 7.106 kn. U odnosu na prosječnu neto

plaću u RH, prosječna isplaćena neto plaća po

zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda bila

je veća 30 %. U odnosu na prethodnu 2011. godinu,

neto isplaćene plaće po zaposlenome u proizvodnji

duhanskih proizvoda smanjene su 2,8 %.

A. 5. Indeksi potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju na

godišnjoj razini, mjerene indeksom potrošačkih

cijena i u odnosu na prethodnu godinu, u 2012.

godini porasle su 3,4 %. U 2012. godini inflacija

mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je veća od

inflacije u 2011. godini kada je iznosila 2,3 %.

U zemljama članicama EU-a inflacija mjerena

indeksom potrošačkih cijena u 2012. godini iznosila

je 2,6 %. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju

porasle su u svim zemljama članicama EU-a.

Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, 5,7 %, dok je

najmanji rast zabilježen u Švedskoj, 0,9 %.

U 2012. godini potrošačke cijene prehrambenih

proizvoda i bezalkoholnih pića u RH, u odnosu na

2011. godinu, bile su veće 3,7 %, dok su cijene

alkoholnih pića porasle 3,1 % i duhana 4,5 %.

Kod prehrambenih proizvoda najviše su porasle

cijene voća, 8,5 %, mesa 5,9 %, ostalih

prehrambenih proizvoda 5,7 %, povrća 5,5 %, ribe

3,6 %, mlijeka, jaja i sira 3,4 %, kruha i žitarica 1,6

%, šećera, džema, meda, čokolade i konditorskih

proizvoda 1,4 %, a cijene ulja i masti pale su 1,6 %.

U zemljama članicama EU-a najviše su porasle

cijene mesa, 3,9 %, šećera, džema, meda, čokolade

i konditorskih proizvoda 3,7 %, ribe 3,2 %, voća 3,0

%, ostalih prehrambenih proizvoda 2,9 %, mlijeka,

jaja i sira 2,7 %, kruha i žitarica 2,5 %, ulja i masti

1,7 % te povrća 1,6 %. Cijene duhana porasle su 6,2

%, a alkoholnih pića 2,5 %.

Stope rasta potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012.

godine



1

Izvor: DZS


A. 6. Vanjskotrgovinska bilanca razmjene Republike Hrvatske


2011. godinu, ukupna vrijednost robne razmjene RH

bilježi pad. Izvoz je bio manji 7,4 %, a uvoz 8,3 %.

Iskazano apsolutnim pokazateljima u 2012. godini,

vrijednost izvoza ukupne robne razmjene iznosi

12.369 milijuna USD, a vrijednost uvoza ukupne

robne razmjene iznosi 20.834,3 milijuna USD. Veća

vrijednost uvoza od izvoza rezultirala je deficitom od

8.465,3 milijuna USD.

Promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu,

deficit ukupne robne razmjene smanjen je za 885,4

milijuna USD odnosno 9,5 %.

Pokrivenost uvoza izvozom ukupne robne razmjene

u 2012. godini iznosila je 59,5 % i u odnosu na

prethodnu godinu razina pokrivenosti veća je za 0,7

postotnih poena.

Vrijednost vanjskotrgovinske razmjene

poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u 2012.

godini čini 12,6 % vrijednosti ukupne robne razmjene

RH.

Vanjskotrgovinska razmjena Republike

Hrvatske od 2008. do 2012. godine



B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE

Mjere poljoprivredne politike jesu ekonomske mjere

kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike, a

prema području djelovanja dijele se na:

B.1. mjere tržišno-cjenovne politike

B.2. mjere politike ruralnog razvoja

B.3. mjere zemljišne politike.

B.1. Mjere tržišno-cjenovne politike

Mjerama tržišno-cjenovne politike cilj je omogućiti

stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda

te ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, i to

mjerama poljoprivredne politike u dvama osnovnim

područjima:

izravnim plaćanjima

mjerama uređenja tržišta.

B.1.1. Izravna plaćanja

Sredinom 2010. godine usvojen je novi Zakon o

državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

(„Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) koji

je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine i u kojem

je sadržana prilagodba domaćeg sustava potpore

potporama u sklopu Zajedničke poljoprivredne

politike EU-a radi osiguranja stabilnosti dohotka od

poljoprivrede, unapređenja fizičke i socijalne

infrastrukture ruralnog prostora, očuvanja ruralnih

zajednica i zaštite okoliša.

Zakonom su propisane sljedeće vrste potpora:

1. izravna plaćanja

2. mjere ruralnog razvoja

3. posebna potpora poljoprivredi.

Zakon propisuje izravna plaćanja za 2011. i 2012.

godinu. U 2012. godini, u odnosu na prethodnu

godinu, u toj su se vrsti potpora dogodile neke važne

promjene. Započela je primjena modela Jedinstvenih

izravnih plaćanja, koji podrazumijeva provedbu

programa jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini

u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom

EU-a, a cijeli teritorij RH smatra se jednom regijom.

Poljoprivredno gospodarstvo za ostvarenje

proizvodno nevezanih plaćanja mora imati

odgovarajući broj dodijeljenih prava na plaćanje.

Definicija poljoprivredne aktivnosti je proširena pa

podrazumijeva i održavanje zemljišta u stanju

pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju i očuvanje

okoliša. Predviđena je i državna pomoć ('existing

state aid') namijenjena za pomoć poljoprivrednicima

u posebno osjetljivim sektorima za proizvodno

vezana plaćanja za šećernu repu, ekstra

djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan,

mliječne krave i rasplodne krmače do 2015. godine.

Definirana je Nacionalna omotnica koja predstavlja

zbroj gornjih granica ukupne vrijednosti svih

dodijeljenih prava na plaćanja i svih dodijeljenih

prava na proizvodno vezana plaćanja.

Nacionalna omotnica dijeli se na:

1. sredstva za Jedinstveno regionalno plaćanje po

poljoprivrednoj površini,

2. nacionalnu rezervu,

3. proizvodno vezana plaćanja.

Tri su kategorije prava na plaćanja:

– pravo na regionalno plaćanje ‒ dodjeljuje se za

prihvatljive hektare na kojima se obavlja

poljoprivredna aktivnost

– dodatna prava na plaćanja – kojima se povećava

vrijednost regionalnog prava na plaćanja korisnicima

u osjetljivim sektorima

– posebno pravo na plaćanje za poljoprivredna

gospodarstva bez zemljišta ‒ dodjeljuje se

korisnicima koji obavljaju poljoprivrednu aktivnost u

sektoru goveđeg mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda

ili sektoru ovčjeg i kozjeg mesa, a koji ne posjeduju

prihvatljive hektare u prvoj godini primjene Programa

jedinstvenih plaćanja uz uvjet da zadrže najmanje 50

% obujma poljoprivredne aktivnosti izražene kao broj

uvjetnih grla iz osnovnog stada u odnosu prema

referentnoj godini.

Regionalno plaćanje po osnovnoj poljoprivrednoj

površini (za livade i pašnjake te za ostale vrste

korištenja zemljišta) više nije uvjetovano

poljoprivrednom proizvodnjom, ali je nužno

ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti (primjena

načela dobre poljoprivredne prakse te uvjeta vezanih

uza zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te

dobrobiti životinja). Osim toga, radi sprečavanja

zlouporaba i olakšanja kontrola, ograničena su


sredstva za regionalno plaćanje za livade te ne

mogu biti veća od jedne četvrtine sredstava za

regionalno plaćanje za ostale vrste korištenja

zemljišta.

Za osjetljive sektore kao što su mlijeko, tov goveda,

ovce i koze i duhan predviđena je dodjela prava na

plaćanje iz sredstava Nacionalne rezerve, a

referentno razdoblje za utvrđivanje visine prava na

plaćanje korisnicima u osjetljivim sektorima je 2011.

godina.

Proizvodno vezana plaćanja zadržana su samo za

premije za krave dojilje te za ovce i koze. Ukupan

iznos pojedinačnih prava na premije ne može prijeći

utvrđene nacionalne gornje granice sukladno

iznosima navedenim u dokumentu o pristupanju

Republike Hrvatske Europskoj uniji.

B.1.2. Mjere uređenja tržišta

INTERVENTNE MJERE

Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda

(„Narodne novine“, broj 149/09, 22/11 i 120/12) bio

je okvir za primjenu interventnih mjera na tržištu

poljoprivrednih proizvoda. Ovim Zakonom obavljeno

je normativno usklađenje s uredbama Europske

unije u području uređenje tržišta. U 2012. godini

izravne primjene intervencijskih mjera slijedom

ovoga zakona nije bilo jer je izgrađivan sustav za

primjenu mjera u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi

i ruralnom razvoju. Tijekom 2012. godine u uređenju

tržišta velik dio aktivnosti bio je povezan s potrebnim

normativnim usklađenjem s propisima EU-a u ovom

području, te su posebno uređivana područja

proizvodnje mlijeka (primjene mliječnog paketa EU-

a, mliječne kvote), šećera, vina, voća i povrća te

pčelarstva. U provedbi mjera EU-a tijekom 2012.

godine prvi je put pokrenuta provedba Nacionalnog

programa za pčelarstvo u koji je ugrađen model

potpore kakav postoji u Europskoj uniji u ovom

sektoru te je za mjere iz ovog programa utrošeno

oko 18 milijuna kuna.

U 2012. godini primjenjivale su se intervencijske

mjere na tržištu u obliku sufinanciranja troškova

otkupa jabuka, mandarina, grožđa i maslinovog ulja.

SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA JABUKA

I. i II. KLASE I JABUKA ZA INDUSTRIJSKU

PRERADU, BERBA 2012.

Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove

otkupa jabuka I. i II. klase i jabuka za industrijsku

preradu, berbe 2012. godine tako da se

otkupljivačima za minimalno otkupljenih 1 000 tona

isplati:

- za jabuke I. klase 1,00 kn/kg, uz uvjet minimalne

otkupne cijene od 3,50 kn/kg (cijena bez PDV-a)

- za jabuke II. klase 1,00 kn/kg, uz uvjet minimalne

otkupne cijene od 2,25 kn/kg (cijena bez PDV-a)

- za jabuke za industrijsku preradu 0,55 kn/kg, uz

uvjet minimalne otkupne cijene od 1,20 kn/kg (cijena

bez PDV-a).

Sveukupno je otkupljeno 39.572,86 tona jabuka, od

kojih je 27.616,32 tona jabuka I. i II. klase te

11.956,54 tona jabuka za industrijsku preradu

ukupne vrijednosti 34.192.415,62 kn.

SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA

MANDARINA, BERBA 2012.


otkupa mandarina, berba 2012. godine, tako da se

otkupljivačima isplati 0,80 kn/kg pod uvjetom da

ponuđene količine mandarina otkupe po minimalnoj

cijeni od 3,00 kn/kg.

Sveukupno je otkupljeno 49.055,64 tone mandarina

u vrijednosti od 39.244.514,38 kn.


MASLINOVOG ULJA PROIZVEDENOG OD

DOMAĆIH MASLINA RODA 2012. GODINE


otkupa maslinovog ulja otkupljivačima u iznosu od

3,00 kn/kg za djevičansko maslinovo ulje i 7,00

kn/kg za ekstra djevičansko maslinovo ulje, pod

uvjetom da minimalna otkupna cijena djevičanskog

maslinovog ulja iznosi 33,00 kn/kg, a ekstra

djevičanskog maslinovog ulja 40,00 kn/kg.

Sveukupna količina otkupljenog maslinovog ulja je

237.313,62 kg ekstra djevičanskog maslinovog ulja

te 417,00 kg djevičanskog maslinovog maslinova

ulja u ukupnoj vrijednosti subvencije 1.662.446,37

kuna.


GROŽĐA BERBE 2012. GODINE


otkupa grožđa otkupljivačima u iznosu od 1,00 kn/kg


pod uvjetom da minimalna otkupna cijena za grožđe

sadržaja šećera 83° Oechsla vinskih sorti: Babić,

Chardonnay, Cabernet sauvignon, Graševina,

Kerner bijeli, Malvazija istarska, Merlot, Muškati,

Maraština, Pinot bijeli, Pinot sivi, Pinot crni, Plavac,

Pošip bijeli, Rajnski rizling, Traminac bijeli, Traminac

crveni, Sauvignon, Syrah, Silvanac zeleni, Žlahtina i

Grk iznosi 3,50 kn/kg, odnosno da za grožđe

sadržaja šećera 83° Oechsla ostalih vinskih sorti

iznosi 3,00 kn/kg.

Sveukupno je otkupljeno 16.017.540,41 kg grožđa u

ukupnoj vrijednosti subvencije 16.017.540,41 kuna.

B.2. Mjere ruralnog razvoja

B.2.1. Nacionalne mjere

Strategija ruralnog razvoja 2008. – 2013., donesena

u svibnju 2008. godine, odredila je strateške ciljeve

ruralnog razvoja:

- poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i

šumarskog sektora

- očuvanje, zaštitu i održivu uporabu okoliša,

krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

- poboljšanje kvalitete života u ruralnim

područjima i proširenje gospodarskog

programa ruralnog gospodarstva

- poboljšanje učinkovitosti institucijskog

okruženja.

Ciljevi politike ruralnog razvoja od 2007. do 2009.

godine ostvarivani su na temelju Zakona o

poljoprivredi („Narodne novine“, broj 66/01 i 83/02),

SAPARD programom, kao i nacionalnim mjerama

ruralnog razvoja koje su uključivale model kapitalnih

ulaganja, model ruralnog razvitka, potpore ekološkoj

proizvodnji, potpore osiguranju od šteta u

poljoprivredi, potpore očuvanju izvornih i zaštićenih

pasmina, program marketinške pripreme

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te modele

operativnih programa razvoja poljoprivredne

proizvodnje.

Radi izbjegavanja preklapanja s mjerama

pretpristupnog programa za poljoprivredu i ruralni

razvoj – IPARD programa – u 2010. godini

promijenjena je legislativa koja se odnosi na potpore

ruralnom razvoju.

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom

razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i

124/11) definira mjere ruralnog razvoja s obzirom na

razdoblje primjene na koje se odnose. U razdoblju

do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji

mjere ruralnog razvoja obuhvaćale su: mjere u

sklopu IPARD programa, potporu za osiguranje od

mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, potporu za

očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih

životinja, potporu za kapitalna ulaganja u

poljoprivredi (ograničena primjena), potporu dohotku

poljoprivrednih gospodarstava, potporu za ekološku i

integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za

područja s težim uvjetima gospodarenja u

poljoprivredi i potporu organizatorima manifestacija.

Ovim Zakonom utvrđen je okvir za razdoblje nakon

pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji koji

će omogućiti financiranje mjera ruralne politike

sredstvima Europskoga poljoprivrednog fonda za

ruralni razvoj.

a. Potpora dohotku

Potpora dohotku potpora je nevezana uz

proizvodnju, a namijenjena je malim,

nekonkurentnim, poljoprivrednim gospodarstvima čiji

su članovi starije životne dobi, ali još radno aktivni.

Cilj je njihovo zbrinjavanje i osiguranje primjerenijeg

životnog standarda, uza stvaranje pretpostavke za

postupno smanjenje njihove aktivnosti u

poljoprivredi. Korisnici mjere potpore dohotku

razvrstani su u dvije skupine.

Korisnici potpore dohotku I. skupine jesu obiteljska

poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član, u

trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku,

ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u

svojstvu poljoprivrednika i najmanje 50 godina života

za žene, odnosno 55 za muškarce.

Korisnici potpore dohotku II. skupine jesu obiteljska

poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član u

trenutku podnošenja zahtjeva pripada jednoj od

sljedećih kategorija: osoba je korisnik mirovine kao

poljoprivrednik, osoba ima status osiguranika

mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i

manje od 50 godina života za žene, odnosno 55 za

muškarce, osoba ima najmanje 65 godina, a ne

ostvaruje dohodak na osnovi samostalnog ili

nesamostalnog rada ni mirovinu.


1

Izvor: DZS


1

1

Izvor: DZS


Korisnici potpore dohotku I. i II. skupine u obavljanju

poljoprivredne proizvodnje koriste najviše 5 ha

poljoprivrednog zemljišta upisanog u sustavu

ARKOD, a ukupan je obujam njihove poljoprivredne

proizvodnje najmanje tri proizvodne jedinice.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su se

prijavila u model potpore dohotku mogla su primiti

godišnji utvrđeni fiksni iznos dohodovne potpore

dohotku za najviše dvije osobe na gospodarstvu

(nositelj i/ili članovi), i to 12.000,00 kuna za korisnike

I. skupine i 5.000,00 kuna za korisnike II. skupine

koji su u godini podnošenja zahtjeva zadovoljavali

uvjete propisane Pravilnikom o provedbi mjere

potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava

(„Narodne novine“, broj 33/12).

Na broj korisnika ove potpore utjecalo je to što je

riječ o manjim, staračkim, gospodarstvima koja su

ispod praga ekonomske održivosti i postaju socijalna

kategorija.

b. Potpora kapitalnim ulaganjima

Potpora kapitalnim ulaganjima investicijska je

potpora koja se od 2007. do 2009. godine

ostvarivala na temelju Pravilnika o provedbi modela

kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i

šumarstvu („Narodne novine“, broj 73/07 i 66/08).

Ovaj model podrazumijeva dodjelu nepovratnih

sredstava za sufinanciranje troškova izgradnje,

rekonstrukcije i opremanja objekata, kupovine

uzgojno valjanih grla stoke, novih strojeva i

mehanizacije te podizanja nasada voćnjaka i

maslinika koji su površinom veći od 0,5 ha te za

podizanje vinograda koji su površinom veći od 0,25

ha. Sufinancirani su projekti najmanje od 50.000,00

kuna i najviše 10.000.000,00 kuna, a sredstva su

isplaćivana iz državnog proračuna RH. Investicijska

potpora odobravala se za investicije razvrstane u

dvije skupine: za investicije I. skupine (jednostavne

investicije) potpora je iznosila do 40 % od ukupne

vrijednosti ulaganja, a za investicije II. skupine do 50

% od ukupne vrijednosti ulaganja. Najviši iznos

investicijske potpore po korisniku u jednoj

kalendarskoj godini za investicije I. skupine bio je do

500.000,00 kuna, a najviši iznos investicijske

potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za

investicije II. skupine bio je do 3.500.000,00 kuna.

Cilj ove mjere bio je povećanje i modernizacija

proizvodnoga kapaciteta te unapređenje uvjeta

proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava, kao i

fizičkih i pravnih osoba koje se bave ulovom i

uzgojem ribe.

Ukupan novčani iznos isplaćene dohodovne

potpore od 2008. do 2012. godine

Udio isplaćenih dohodovnih potpora po

županijama u 2012. godini

Ukupan iznos isplaćene potpore kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu od 2008. do 2012.

godine

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede




1

Izvor: DZS


Primjena tog modela potpore kapitalnim ulaganjima

prestala je potkraj 2009. godine. Novi Pravilnik o

potpori za kapitalna ulaganja u poljoprivredi

(„Narodne novine“, broj 46/11 i 103/11), a kojim je

izmijenjen i način provedbe ove mjere potpore,

usklađen je s IPARD programom tako da ministar

odlučuje o raspisivanju natječaja za one sektore i

korisnike koji nisu obuhvaćeni IPARD programom, a

ovisno o raspoloživim sredstvima državnog

proračuna RH.

Međutim, s obzirom na velik iznos obveza na temelju

prethodnog modela, isplata ovih potpora obavljala se

i u 2010., 2011. i 2012. godini. Za izvršenje svih

preostalih obveza bit će nužna isplata i tijekom 2013.

i 2014. godine u iznosu od oko 225.000.000,00

kuna.

c. Potpora ruralnom razvoju

Cilj Programa razvitka seoskog prostora bio je

održivi razvoj seoskih područja osiguranjem

primjerenih radnih i životnih uvjeta te očuvanjem

prirodnog i kulturnog naslijeđa. Program se temeljio

na udruživanju novčanih sredstava iz državnog

proračuna RH i županija, korisnika te drugih izvora

financiranja. Pravilnikom o provedbi programa

razvitka seoskog prostora („Narodne novine“, broj

71/05, 37/06, 109/06, 96/07 i 86/08) definirane su

mjere, načini i uvjeti provedbe potpore za sljedeće

mjere.

Mjera 1. Izrada školskih, nastavnih, edukacijskih i

razvojnih programa, planova i projekata iz

poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i

ruralnog razvitka.

Mjera 2. Školovanje (srednje škole, edukacijski

kampovi, stručna obuka) seoskih stanovnika iz

poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i

ruralnog razvitka.

Mjera 3. Osnivanje i razvoj poljoprivrednih

zadruga.

Mjera 4. Osnivanje i razvoj udruga

poljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba i

školjaka te strojnih prstenova.

Mjera 5. Ulaganja u obiteljska poljoprivredna

gospodarstva, uzgajališta riba i školjaka, privatne

šume te uzgoj divljači (objekti i oprema za

poljoprivrednu, akvakulturnu, šumarsku i lovačku

proizvodnju).

Mjera 6. Prerada, skladištenje i trženje

poljoprivrednih, ribarskih i šumarskih proizvoda.

Mjera 7. Pomoć seoskim ženama, mladim

poljoprivrednicima te mladim uzgajivačima riba i

školjaka u obliku pilot-projekata.

Mjera 8. Obnova i razvitak sela i seoskog

prostora (ruralna infrastruktura, zaštita okoliša,

uređenje zemljišta, ribarstvo, šumarstvo, lovstvo,

diversifikacija djelatnosti).

Mjera 9. Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog

turizma.

Mjera 10. Očuvanje tradicijske etnobaštine i

autohtonih proizvodnji.

U sklopu potpore ruralnom razvoju sufinancirani su i

Program marketinške pripreme poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda te projekt Vlade Republike

Hrvatske „Revitalizacija vinograda na položaju

Bucavac - Primošten“.

Udio isplaćenih potpora kapitalnim ulaganjima

u 2012. godini po županijama



1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS

Primjena ovoga modela potpore prestala je potkraj

2009. godine, kako bi se izbjeglo preklapanje s

mjerama IPARD programa. Isplate u 2010., 2011. i

2012. godini rezultat su obveza stvorenih u

prethodnom razdoblju. U 2012. godini za to je

isplaćeno 6.412.615,73 kune.

d. Potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina

Zakon o stočarstvu Republike Hrvatske („Narodne

novine“, broj 70/97, 36/98 151/03, i 132/06) definira

izvorne pasmine kao „pasmine domaćih životinja

stvorene na području Republike Hrvatske“. Njihovim

nestajanjem smanjuje se biološka raznolikost u

poljodjelstvu, odnosno ukupna biološka raznolikost

ekološkog sustava.

Uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina domaćih

životinja poticaj je oživljavanju dijela ruralnih

područja koji lokalnoj populaciji osigurava dodatan

prihod. Pogodne su za korištenje i održavanje

pašnjačkih površina, sprečavanje devastacije i

sukcesije staništa (biotopa), uključivanje u program

ekološke proizvodnje i razvijanje prepoznatljivih

tradicionalnih robnih marki. Sastavni su dio

ekosustava o kojem ovise brojne druge biljne i

životinjske vrste.

Popisom izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva

domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike

Hrvatske („Narodne novine“, broj 127/98, 73/03,

39/06, 126/07 i 70/09) utvrđene su izvorne i

zaštićene pasmine goveda (istarsko, slavonsko-

srijemski podolac, buša), konja (hrvatski posavac,

hrvatski hladnokrvnjak, lipicanac, međimurski konj),

magaraca (istarski magarac, primorsko-dinarski

magarac, sjevernojadranski magarac), ovaca

(cigaja, creska ovca, dalmatinska pramenka,

dubrovačka ruda, istarska ovca, krčka ovca, lička

pramenka, paška ovca, rapska ovca), koza (hrvatska

šarena koza, hrvatska bijela koza), svinja (crna

slavonska, turopoljska), peradi (zagorski puran,

kokoš hrvatica), pčela (siva pčela).

Pravo na potporu i visina potpore za izvorne i

zaštićene pasmine domaćih životinja definirani su

Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom


124/11), a ostvaruje ga poljoprivredno gospodarstvo

upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, i to

po odraslom grlu/kljunu/komadu upisane uzgojno

valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine

domaće životinje u Jedinstveni registar domaćih

životinja (JRDŽ) i središnji popis matičnih grla,

odnosno Središnji registar kopitara, odnosno

Središnji popis matičnih jata i matični popis

ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih

grla. Uvjeti i način provedbe mjere propisani su

Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih

mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu („Narodne

novine“, broj 25/12, 51/12 i 121/12)

U sklopu ove mjere potpore, u 2012. godini

isplaćeno je 22.818.134,00 kuna. Potpore za izvorne

i zaštićene pasmine od 2007. godine, uključujući i

2010. godinu, godišnje rastu. U 2011. i 2012. godini

ukupan se iznos smanjio zbog prilagođavanja

mogućnostima proračuna.

Mjerom potpore očuvanju izvornih i zaštićenih

pasmina uspjelo se očuvati od gubitka zatečeni fond

pasmina domaćih životinja, što je zaštita

Udio isplaćene potpore za mjere ruralnog razvoja po županijama u 2012. godini



Ukupno isplaćene potpore za izvorne i zaštićene pasmine od 2008. do 2012. godine


Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


nacionalnog, genetskog i kulturnog naslijeđa u

Republici Hrvatskoj. Ipak, sukladno klasifikaciji

Svjetske organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu

(FAO), šest je pasmina još kritično ugroženo:

međimurski konj, istarski magarac, sjevernojadranski

magarac, slavonsko-srijemsko podolsko govedo i

turopoljska svinja.

e. Potpora organizatorima manifestacija

Cilj je ove potpore poticanje promicanja domaćih

proizvoda, povezivanje proizvođača i unapređenje

poljoprivredne proizvodnje i prodaje transferom

znanja i u skladu sa svjetskim dostignućima.

Dugoročan učinak ovakve mjere ogleda se u

povezivanju proizvođača i unapređenju

poljoprivredne proizvodnje te povećanju

konkurentnosti i tržnosti hrvatskih poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda.

Mjera potpore definirana je Pravilnikom o provedbi

mjere potpore za organizaciju manifestacija


Ovom potporom za organizaciju manifestacija u

području poljoprivrede i ruralnog razvoja potiču se

znanstveno-stručni skupovi, sajmovi i izložbe vezane

uz poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj te lokalno-

tradicijske manifestacije vezane uz prezentaciju

kulturne baštine, tradicijskih obrta i lokalnih

proizvoda.

Korisnici ove potpore pravne su osobe sa sjedištem

u Republici Hrvatskoj koje su organizatori

manifestacija iz djelokruga rada ministarstva

nadležnog za poljoprivredu. Ministarstvo već

godinama objavljuje javne natječaje, a od 2010.

godine javni poziv za dodjelu financijske potpore

organizatorima manifestacija koji je otvoren cijele

godine.

Ukupan iznos isplaćenih potpora za

manifestacije od 2008. do 2012. godine

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio isplaćene potpore za izvorne i zaštićene

pasmine po županijama u 2012. godini


Broj korisnika potpore za izvorne i zaštićene pasmine od 2008. do 2012. godine



1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


1

f. Potpora osiguranju od šteta u proizvodnji

Od 2004. godine provodi se sustav potpore

osiguranju poljoprivredne proizvodnje na temelju

Pravilnika o ostvarivanju prava na potporu

osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u

poljoprivredi („Narodne novine“, broj 33/12) na

temelju kojeg je i ostvarivano pravo na potporu u

2012. godini.

Poljoprivrednim proizvođačima se omogućuje da za

osiguranje njihove proizvodnje ministarstvo nadležno

za poljoprivredu sudjeluje u pokriću dijela troška

premije osiguranja tako da osiguraniku po pojedinoj

polici osiguranja plaća potporu od 25 % troška

zaračunate ukupne premije osiguranja, odnosno

premije po skupnoj polici osiguranja, bez obzira na

osigurani rizik za koji je sklopljena polica osiguranja.

Maksimalan iznos potpore za osiguranje proizvodnje

u tijeku jedne godine po pojedinoj pravnoj ili fizičkoj

osobi, kada je ona osiguranik ili ugovaratelj

osiguranja po skupnoj polici, bio je 350.000,00 kuna.

Iako se tijekom godina povećao broj korisnika ove

potpore, svijest naših proizvođača o potrebi

osiguranja proizvodnje još nije dovoljno razvijena, ali

i modeli osiguravajućih kuća nisu najbolje

prilagođeni rizicima u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ukupan iznos isplaćenih potpora osiguranju od

šteta u proizvodnji od 2008. do 2012. godine


Broj korisnika potpora osiguranju od šteta u

proizvodnji od 2008. do 2012. godine


Udio isplaćene potpore za manifestacije po

županijama u 2012. godini

Udio isplaćenih potpora osiguranju od šteta u

proizvodnji po županijama u 2012. godini




1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


g. Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi

Prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i

ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10,

127/10 i 124/11), područja s težim uvjetima

gospodarenja u poljoprivredi imaju pravo na viši

iznos državne potpore u sklopu određenih

poljoprivrednih programa pomoći. Cilj je uvođenja

ove mjere potpore nadoknada proizvođačima za

umanjeni prinos i povećane troškove proizvodnje

uzrokovane prirodnim ograničenjima (tlo, reljef i

klima).

Pravilnikom o područjima s težim uvjetima

gospodarenja u poljoprivredi („Narodne novine“, broj

44/11) definirana su područja s težim uvjetima

gospodarenja, a na temelju kriterija:

1. brdsko-planinska područja prema sljedećim

kriterijima:

prosječna nadmorska visina od najmanje

600 m ili

prosječni nagib terena od najmanje 20 % ili

prosječna nadmorska visina od 500 do 600

m, uz prosječni nagib terena od najmanje

15 %.

Vrijednosti za katastarske općine koje su dobile

status područja s težim uvjetima gospodarenja u

poljoprivredi dobivene su temeljem digitalnog

modela reljefa Državne geodetske uprave.

2. Otoci i poluotok Pelješac (Zakon o otocima,

„Narodne novine“, broj 34/99, 149/99, 32/06 i

33/06) pod posebnom su zaštitom države zbog

specifična položaja i važnosti za nacionalni

razvoj.

3. Područja od posebne državne skrbi I. i II. skupine

primaju posebnu potporu prema Programu

posebne državne skrbi, a definirana su Zakonom

o područjima posebne državne skrbi („Narodne

novine“, broj 86/08 i 57/11).

Isplate na osnovi ove mjere potpore u 2012. godini

obavljene su uskladu s Pravilnikom o provedbi

izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja

za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 25/12).

h. Potpora ekološkoj proizvodnji

Ekološka je proizvodnja sustav poljoprivredne

proizvodnje definiran Zakonom o ekološkoj

proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda


Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom


124/11) propisuje mjere državne potpore

Udio isplaćene potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi po županijama u 2012. godini godini

Udio broja korisnika potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi po županijama u 2012. godini godini




1

Izvor: DZS


Izvor: DZS


poljoprivredi i ruralnom razvoju, a na temelju njega

uvjete za ostvarivanje državne potpore i korisnike

državne potpore u ekološkoj proizvodnji propisuje

Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih

mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu („Narodne

novine“, broj 25/12). Korisnici ove mjere moraju biti

upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi

te posjedovati potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim

zahtjevima za ekološku proizvodnju do kraja tekuće

godine.

Navedenim Zakonom definirani su i iznosi potpore

za pojedine načine korištenja poljoprivrednog

zemljišta u ekološkoj proizvodnji, kao i sustav

nadzora i kontrole.

Od 2007. do 2012. godine zamjetan je značajan

trend rasta broja korisnika potpore za ovu mjeru. U

2012. godini u ekološkoj proizvodnji bilo je 1 528

proizvođača, a ukupna površina pod ekološkom

proizvodnjom iznosila je 31 904 ha (prema podacima

iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji).

Nastavak rasta površina i korisnika potpore za

ekološku poljoprivredu u Republici Hrvatskoj očekuje

se i u idućim godinama.

i. Potpora integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda

U sklopu mjera potpore ruralnom razvoju u 2011.

godini uvedena je nova mjera potpore integriranoj

proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Integrirana

proizvodnja poljoprivrednih proizvoda temelji se na

čl. 15. st. 4. Zakona o poljoprivredi („Narodne

novine“, broj 149/09) te je propisana Pravilnikom o

integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda


Integrirana je poljoprivreda sustav poljoprivredne

proizvodnje koji predstavlja uravnoteženu primjenu

agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih,

ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod

jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki

i toksikološki prihvatljivim mjerama.

Sastavni su dio Pravilnika Tehnološke upute koje se

donose svake godine za četiri područja

poljoprivredne proizvodnje: ratarstvo, povrćarstvo,

voćarstvo i integriranu proizvodnju grožđa.

U 2011. godini nije bilo isplata korisnicima ove mjere

jer su prijave za nju prvi put podnesene tijekom

2011. godine. Prve potpore isplaćene su u 2012.

godini, i to 15.018.751,67 kuna.

Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja

U sklopu mjera potpore ruralnom razvoju u 2012.

godini uvedena je nova mjera potpore za očuvanje

izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog

bilja koja se temelji na čl. 34. st. 9. Zakona o potpori

poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“,

broj 120/12 i 136/12) te je propisana Pravilnikom o

provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog

razvoja („Narodne novine“, broj 145/12).

Udio isplaćene potpore za ekološku

proizvodnju po županijama u 2012. godini

Udio isplaćene potpore za integriranu

proizvodnju po županijama u 2012. godini



http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_145_3104.html




Potporom za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i

kultivara poljoprivrednog bilja nastoji se sačuvati

domaće vrste i kultivare koji potječu iz domaćih

biljnih genetskih izvora i koji nisu bile predmet

sustavnog oplemenjivanja, a kulturno su i tradicijsko

naslijeđe Republike Hrvatske. U 2012. godini nije

bilo isplata korisnicima ove mjere jer su prijave prvi

put podnesene tijekom 2012. godine. Prve potpore

korisnicima trebale bi biti isplaćene u 2013. godini.

B.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa

IPARD program službeno je odobrila Europska

komisija 25. veljače 2008. godine Odlukom EK-a C

(2008.) 690 (zadnja promjena ‒ Odluka EK-a C

(2012.) 7820 od 6. 11. 2012). Programom su

definirana tri strateška prioriteta djelovanja, a za

svako su prioritetno područje određeni specifični

ciljevi koji će se ostvariti odgovarajućim mjerama:

Prioritet 1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i

provedbe standarda Zajednice

Mjera 101. Ulaganje u poljoprivredna

gospodarstva radi restrukturiranja i

dostizanja standarda Zajednice

Mjera 103. Ulaganje u preradu i trženje

poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu

restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja

standarda Zajednice

Prioritet 2. Pripremne radnje za provedbu

poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija

ruralnog razvoja

Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i

krajolika

Mjera 202. Priprema i provedba lokalnih

strategija ruralnog razvoja

Prioritet 3. Razvoj ruralne ekonomije

Mjera 301. Poboljšanje i razvoj ruralne

infrastrukture

Mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih

gospodarskih aktivnosti

Na raspolaganju je i Mjera 501. Tehnička pomoć iz

čijih se sredstava mogu financirati brojne aktivnosti

vezane, u prvom redu, uz promidžbu programa,

troškove organiziranja sjednica Odbora za praćenje i

drugo.

Radi provedbe IPARD programa prema Zakonu o

potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike

Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima

za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske

komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u

sklopu komponente V. (IPARD) Instrumenta

pretpristupne pomoći (IPA) („Narodne novine“,

međunarodni ugovori, broj 10/08) uspostavljena je i

operativna struktura koju čine Nacionalni fond,

IPARD-ova Agencija i Upravna direkcija.

Upravna direkcija IPARD programa za RH jest

Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne

suradnje ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

Operativnu provedbu IPARD programa u Republici

Hrvatskoj, odnosno funkciju IPARD-ove Agencije,

obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi,

ribarstvu i ruralnom razvoju.

Sektor za poslove Nacionalnog fonda u Ministarstvu

financija tijelo je odgovorno za upravljanje

financijskim sredstvima namijenjenim provedbi

IPARD programa.

U skladu s obvezama Sektorskog sporazuma, 18.

prosinca 2007. godine osnovan je Odbor za

praćenje provedbe IPARD programa. Članovi

Odbora (s njihovim zamjenama) predstavnici su

državnih institucija, nevladinih organizacija, udruga

proizvođača i ostalih relevantnih partnera. Od

osnutka do 31. prosinca 2012. godine Odbor se

sastao jedanaest puta.

Uloga je Odbora praćenje učinkovitosti i kvalitete

provođenja programa, kao i napredak korištenja

alociranim sredstvima, a radi ostvarivanja specifičnih

ciljeva IPARD programa. Radi dostizanja ciljeva ili

poboljšanja u upravljanju sredstvima javne pomoći,

Odbor može predlagati izmjene IPARD programa.

Prije slanja Europskoj komisiji Odbor potvrđuje,

usklađuje i prihvaća sve predložene izmjene IPARD

programa.

Odlukom EK-a (2009/871/EC) od 30. studenog 2009.

godine dobiven je prijenos ovlasti za Mjeru 101 i

Mjeru 103. Za Mjeru 301 i Mjeru 302 dobiven je

prijenos ovlasti Odlukom EK-a (2011/C 85/04), 17.

ožujka 2011. godine. Mjere 201, 202 i 501 nisu

akreditirane u 2012. godini.

Ukupna predviđena sredstva EU-a za IPARD od

2007. do 2012. godine iznose 129.896.938,00 eura.

S obzirom na predviđenu dinamiku povlačenja

sredstava EU-a i obvezno sudjelovanje RH u

ostvarivanju programa IPA – komponenta V. –

Ruralni razvoj, što je definirano Sektorskim


sporazumom, RH treba osigurati 25 % ukupno

odobrenih sredstava Programa.

Do 31. prosinca 2012. godine APPRRR je ukupno

proveo 15 natječaja, osam za Mjere 101 i 103, tri za

Mjeru 301 i četiri natječaja za Mjeru 302. Isplaćena

su javna sredstva od 19.697.181,92 eura, od čega

sredstva EU-a iznose ukupno 14.772.886,41 eura, i

to u sklopu isplate za ukupno 71 projekt, od čega 47

iz Mjere 101, 19 projekata iz Mjere 103 te 5

projekata iz Mjere 302.

Ukupno je zaprimljeno 710 prijava na svih petnaest

natječaja u tri godine provedbe. Po broju

zaprimljenih prijava prednjači 2012. godina u kojoj je

zaprimljeno 320 prijava. Sve zaprimljene prijave u

2010. godini, tj. 76 prijava, obrađene su, a iz 2011.

godine, od ukupno 314 zaprimljenih prijava, još se

devet prijava obrađuje. Od ukupno 320 zaprimljenih

prijava u 2012. godini, njih 230 još se obrađuje.

Tablica 1.: Isplaćena potpora kroz IPARD program

do 31. prosinca 2012.


Mreža za ruralni razvoj

Sukladno Uredbi Vijeća (EZ-a) 1698/2005: čl.66., st.

3.; čl. 67.; čl. 68. i Uredbi Komisije (EU) 1974/2006,

a na temelju Strategije ruralnog razvoja RH 2008. −

2013. (Vlada RH 21. svibnja 2008.): pogl. 8., potpogl.

8.4., st. 8.4.2. i Zakona o državnoj potpori u

poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“,

broj 83/09, 153/09, 60/10 i 124/11): čl. 62.,

Republika Hrvatska dužna je uspostaviti Mrežu za

ruralni razvoj. Mreža će biti uspostavljena radi

pomoći ministarstvu nadležnom za poljoprivredu u

provedbi politike ruralnog razvoja i djelovat će na

cijelom ruralnom području Republike Hrvatske. U

studenom 2009. godine osnovano je povjerenstvo

koje je izradilo Pravilnik o Mreži za ruralni razvoj

(„Narodne novine“, broj 86/11, 114/11 i 96/12).

Mrežu čine članovi, jedinica za potporu Mreži

(Tajništvo mreže) i Upravljački odbor.

Zadaci Mreže jesu:

promicanje informacija o ruralnom razvoju,

razmjena ideja i dobre prakse u provedbi

programa ruralnog razvoja u Republici

Hrvatskoj i Europskoj uniji

promidžba mjera programa ruralnog razvoja

promicanje partnerstva i suradnje članova

Mreže

podizanje svijesti i kapaciteta svih članova

Mreže.

Jedinica za potporu Mreži (Tajništvo Mreže) djeluje u

Ministarstvu pri Upravi za ruralni razvoj, EU i

međunarodnu suradnju.

Članovi Mreže mogu biti predstavnici tijela državne

uprave, stručnih ustanova u poljoprivredi i ruralnom

razvoju, jedinice lokalne i regionalne (područne)

samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije,

poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i

znanstvene institucije iz poljoprivrede i ruralnog

razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i

ruralni razvoj te ostale fizičke i pravne osobe čije su

aktivnosti vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj.

Temeljem Pravilnika ministar je Rješenjem (KLASA:

011-02/09-01/285, URBROJ: 525-12-3-0478/11-78

od 15. studenog 2011. godine) imenovao Upravljački

odbor Mreže koji je prvu sjednicu održao 6. prosinca

2011. godine.

Sukladno zahtjevu EK-a, Ministarstvo poljoprivrede

imenovalo je osobe (djelatnici Uprave za ruralni

razvoj, EU i međunarodne suradnje) za kontakt i kao

promatrače u ime RH u Europskoj mreži za ruralni

razvoj.

Tijekom 2012. godine osobe koje su imenovane za

promatrače u Europskoj mreži za ruralni razvoj

sudjelovale su u radnim tijelima Europske mreže za

ruralni razvoj.

Ministarstvo poljoprivrede u kolovozu 2012. godine

objavilo je javni poziv za podnošenje prijava za

članstvo u Mreži. Do listopada 2012. godine ukupno

je pristiglo 196 prijava za članstvo.

Kako bi se sredstva za rad i aktivnosti Mreže mogla

iskoristiti, izrađen je Akcijski plan Mreže (rad i

aktivnosti Mreže financiraju se iz Mjere 501).

Tijekom 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede nije

dobilo prijenos ovlasti za Mjeru 501 od Europske

komisije te se nisu mogla koristiti sredstva iz Mjere

501 za rad i aktivnosti Mreže.


B. 3. Mjere zemljišne politike

Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem

U 2012. godini poljoprivrednim zemljištem u

vlasništvu Republike Hrvatske raspolagalo se u

skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu

(„Narodne novine“, broj 152/08, 25/09, 153/09, 21/10,

39/11 ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i

63/11).

Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o

poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj

63/11) stvorena je zakonska pretpostavka da se

nadležnost Ministarstva poljoprivrede u postupcima

raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu

Republike Hrvatske putem dugogodišnjeg zakupa

prenese na Agenciju za poljoprivredno zemljište.

Na temelju javnih natječaja za dugogodišnji zakup

poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike

Hrvatske, Agencija za poljoprivredno zemljište u

2012. godini sklopila je ugovore o dugogodišnjem

zakupu poljoprivrednog zemljišta na 2.874,11 ha i

ugovore o dugogodišnjem zakupu ribnjaka na

2.705,23 ha.

Agencija za poljoprivredno zemljište u 2012. godini

raspisala je javne natječaje za dugogodišnji zakup


Hrvatske u ukupnoj površini od 2 500 ha te javne

natječaje za dugogodišnji zakup poljoprivrednog

zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za

ribnjake u ukupnoj površini od 3.233,04 ha.

Na temelju javnih natječaja za zakup i prodaju


Hrvatske, koje su jedinice lokalne samouprave

raspisale do 31. prosinca 2011. godine, Agencija za

poljoprivredno zemljište dala je u 2012. godini

suglasnost na odluke o izboru najpovoljnijih ponuda

na javnim natječajima za zakup i prodaju


Hrvatske za ukupno 16 220 ha poljoprivrednog

zemljišta.

Donošenje novoga Zakona o poljoprivrednom

zemljištu

Primjena važećeg Zakona o poljoprivrednom

zemljištu pokazala je da postoje brojne zapreke koje

usporavaju raspolaganje poljoprivrednim zemljištem

u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju

Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u

vlasništvu Republike Hrvatske, a putem prodaje,

zakupa i dugogodišnjeg zakupa, pa je Ministarstvo

poljoprivrede započelo s izradom novoga Zakona o

poljoprivrednom zemljištu.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu

prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu trajalo

je od 19. srpnja 2012. do 19. kolovoza 2012. i

tijekom toga razdoblja svoja su očitovanja dostavile

zainteresirane fizičke i pravne osobe, jedinice

lokalne samouprave, jedinice regionalne

samouprave, javne ustanove i organizacije civilnoga

društva.

Da bi se ubrzali postupci raspolaganja

poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike

Hrvatske, Nacrtom prijedloga Zakona predloženo je

ukidanje Programa raspolaganja poljoprivrednim

zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske koji su

doneseni na temelju važećeg Zakona o

poljoprivrednom zemljištu. Umjesto jedinica lokalne

samouprave koje su donosile programe

raspolaganja na koje je suglasnost davalo

Ministarstvo poljoprivrede i raspisivale javne

natječaje za zakup i prodaju, poslove raspolaganja


Hrvatske preuzima Agencija za poljoprivredno

zemljište. Tako raspolaganje poljoprivrednim

zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi

ovisilo o aktivnosti jedinica lokalne samouprave u

primjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Predloženo je i ukidanje dosadašnjih oblika

raspolaganja: prodaje, dugogodišnjeg zakupa

poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnjeg zakupa za

ribnjake te raspolaganje putem zakupa i zakupa za

ribnjake na 50 godina, privremeno raspolaganje


Hrvatske, prodaja izravnom pogodbom i davanje


Hrvatske na korištenje bez javnog poziva.

Provedbom ovoga Zakona očekuje se uvođenje

veće discipline u prenamjeni poljoprivrednoga

zemljišta, osnivanje jezgre poljoprivrednih

gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu

poljoprivrednih proizvođača s obzirom na zemljišne

resurse. Uspostavom informacijskog sustava

poboljšalo bi se upravljanje poljoprivrednim

zemljištem. Ubrzavanje raspolaganja poljoprivrednim

zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske prioritet

je koji treba proisteći iz provedbe novoga Zakona o


poljoprivrednom zemljištu. Radom Agencije za

poljoprivredno zemljište ubrzali bi se procesi

okrupnjivanja i svi procesi raspolaganja

poljoprivrednim zemljištem.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi donijeti

okrupnjivanje poljoprivrednih gospodarstava,

povećanje korištenih poljoprivrednih površina te

obradu do sada ne korištenoga poljoprivrednoga

zemljišta.

Potkraj 2012. godine Nacrt prijedloga zakona o

poljoprivrednom zemljištu upućen je u zakonsku

proceduru donošenja.

B.4. Posebna potpora poljoprivredi

Plavi dizel ili plinsko ulje obojeno plavom bojom

Znatne potpore u poljoprivredi poljoprivrednici svake

godine ostvaruju i neizravnim mjerama potpore.

Jedna je od njih porezna olakšica koju korisnici

ostvaruju pri kupovini plinskog ulja obojenog plavom

bojom koje služi za pogon poljoprivrednih strojeva i

registriranih vozila za prijevoz pčela. Takvo

namjensko gorivo oslobođeno je plaćanja trošarine.

Do donošenja novog Zakona o trošarinama u 2009.

godini sustav potrošnje eurodizel − dizelskoga

goriva obojenog plavom bojom nije imao ograničenu

individualnu potrošnju niti su uvedene sankcije za

prekoračenja potrošnje iznad preporučene količine

za pojedine proizvodnje. Zbog toga su otvorene

mogućnosti za zlouporabu potrošnje. Stoga su od

2004. godine isporučivane mnogo veće količine

plavog dizela, pri čemu sve količine nisu bile

registrirane kao legalna potrošnja onih kojima je

gorivo bilo namijenjeno. Procijenjene zlouporabe

potrošnje od 2004. do 2008. godine dosegle su

zabrinjavajuće razmjere i prouzročile velike

negativne učinke na proračunske prihode. Izračun iz

tablice u prilogu pokazuje da je zbog tih zlouporaba

uplaćeno više od 500 milijuna kuna manje u državni

proračun za navedeno razdoblje na osnovi

subvencija za plavi dizel u poljoprivredi i ribarstvu.

Zbog toga se tijekom 2009. godine pripremao

prijedlog za promjenu sustava od 2010. godine.

Sredinom 2009. godine umjesto dotadašnjeg

Zakona o posebnom porezu na naftne derivate

donesen je Zakon o trošarinama („Narodne novine“,

broj 83/09 od 15. srpnja 2009.) kojim se uređuje

korištenje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi i

ribarstvu (dotadašnji tzv. plavi dizel). Odredbe tog

zakona stupile su na snagu 1. siječnja 2010. godine.

Zakon o trošarinama predviđa kartični sustav za

provedbu sustava potrošnje plavoga plinskog ulja

koji je uveden sredinom 2010. godine. Novi sustav

definira nove korisnike kojima se izračunavaju limiti

potrošnje. Plavo plinsko ulje od 2010. godine

upotrebljavaju poljoprivredna gospodarstva koja su

korisnici izravnih plaćanja, a svoje pravo ostvaruju

na temelju resursa za koje su u prethodnoj godini

podnijeli zahtjev za izravna plaćanja.

Osim određivanja individualnih prava na potrošnju

plinskog ulja obojenog plavom bojom, novi sustav

omogućuje praćenje korištenja dodijeljenih prava te

utvrđivanje točnog iznosa državne potpore na osnovi

poreznog oslobođenja za plinsko ulje koje je korisnik

kupio.

Porezno oslobođenje u 2012. godini iznosilo je 2,05

kn/l, uvećano za iznos PDV-a (25 %), odnosno

2,5625 kn/l.

Tablica 2.: Izračun proračunskih subvencija

(umanjenja poreznih prihoda) za potrošnju plavog

dizela u poljoprivredi i ribarstvu

2012

isporučene količine

porezno oslobođenje

(l) (kn)

poljoprivreda 124.098.759 318.003.069

ribarstvo 25.829.142 66.187.177

ukupno 149.927.901 384.190.246

Izvor: FINA - podaci o stvarno utrošenim količinama goriva u

poljoprivredi i ribarstvu

Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

U 2011. godini pravni temelj za ovu vrstu potpore u

poljoprivredi bili su Zakon o trošarinama („Narodne

novine“, broj 83/09 i 111/12) te Pravilnik o primjeni

Zakona o trošarinama koji se odnosi na plinsko ulje

obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi,

ribolovu i akvakulturi („Narodne novine“, broj 1/10,

44/10, 65/10, 78/10, 131/10, 144/10, 4/11, 134/11 i

134/12).

1

Izvor: DZS


C. HRVATSKA POLJOPRIVREDA

C.1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava

C.1.1. Poljoprivredna gospodarstva

Prema podacima istraživanja o strukturi

poljoprivrednih gospodarstava koje je u 2010. godini

proveo DZS, poljoprivredna proizvodnja u RH

odvijala se na ukupno 233 280 poljoprivrednih

gospodarstava koja su obrađivala 1 316 tisuća ha

poljoprivrednog zemljišta. Prema organizacijskom

obliku, od ukupnog broja poljoprivrednih

gospodarstava 99 % ili 231 070 gospodarstava

djeluje kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a

samo 1 % ili 2 210 gospodarstava djeluje kao pravna

osoba. U 2010. godini jedno poljoprivredno

gospodarstvo u prosjeku je koristilo 5,6 ha

poljoprivrednog zemljišta. U usporedbi s podacima o

strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2007.

godine, u 2010. godini broj poljoprivrednih

gospodarstava uvećan je 29 %, a prosječna je

veličina poljoprivrednog gospodarstva veća 0,2 ha,

što je iskazano relativnim pokazateljima povećanje

od 4 %.

U 2010. godini poljoprivredna aktivnost odvijala se i

na 141 403 malih poljoprivrednih gospodarstava koja

su ukupno koristila 14 517 ha poljoprivrednog

zemljišta. Prema definiciji DZS-a, malo

poljoprivredno gospodarstvo svako je obiteljsko

poljoprivredno gospodarstvo koje koristi manje od

0,4 ha poljoprivrednog zemljišta, ima manje od 0,5

stočnih jedinica (uvjetnih grla stoke) i proizvodi

uglavnom za vlastite potrebe.

U usporedbi s rezultatima istraživanja o strukturi

poljoprivrednih gospodarstva zemalja članica

Europske unije iz 2010. godine, prosječna je veličina

hrvatskoga poljoprivrednoga gospodarstva ispod

prosjeka EU-a, što znači da jedno poljoprivredno

gospodarstvo u RH koristi manje poljoprivrednog

zemljišta od prosječnoga gospodarstva u EU-u. U

2010. godini poljoprivredna su gospodarstva u EU-u

u prosjeku koristila 14,3 ha poljoprivrednog

zemljišta, a prosječna je veličina hrvatskoga

poljoprivrednoga gospodarstva 5,6 ha, što je samo

39,5 % prosječne veličine poljoprivrednoga

gospodarstva u EU-u.

Prema rezultatima istraživanja o strukturi

poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, u starim

zemljama članicama (EU 15) prosječna veličina

poljoprivrednih gospodarstava u 2010. godini bila je

23,6 ha, dok je u novim zemljama članicama (EU 12)

bila 7,1 ha.

Prema podacima ARKOD sustava u 2012. godini,

evidentirano je 192 365 poljoprivrednih

gospodarstava koja su koristila 1.019 tisuća ha

poljoprivrednog zemljišta. Prosječna je veličina

poljoprivrednih gospodarstva evidentiranih u ARKOD

sustavu 5,3 ha.

U odnosu na prethodnu godinu, broj gospodarstava

evidentiranih u ARKOD sustavu smanjen je 1,3 %, a

korištene su površine povećane 1,1 %.

Prema organizacijskom obliku poslovanja u 2012.

godini, najviše gospodarstava iz ARKOD sustava

djelovalo je kao obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo. Od ukupnog broja gospodarstava

evidentiranih u ARKOD sustav, 96,5 % djelovalo ih

je kao OPG, 1,7 % gospodarstava djelovalo je kao

obrt, 1,3 % gospodarstava djelovalo je kao

trgovačko društvo i 0,3 % gospodarstava djelovalo je

kao zadruga.

Gledano po županijama, najviše je gospodarstava

evidentiranih u ARKOD sustavu u Zagrebačkoj

županiji, njih 16 681, slijede Osječko-baranjska

županija s 15 840 gospodarstava, Splitsko-

dalmatinska županija s 15 149 gospodarstava,

Bjelovarsko-bilogorska županija s 13 606

gospodarstava, Koprivničko-križevačka županija s

Broj poljoprivrednih gospodarstava i korišteno

zemljište (ARKOD sustav) 2011. i 2012. godine



1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


1

11 921 gospodarstvom, Sisačko-moslavačka

županija s 10 351 gospodarstvom, Vukovarsko–

srijemska županija s 9 896 gospodarstava i

Varaždinska županija s 9 747 gospodarstava. U

navedenim županijama bilo je 54 % svih

gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu koja

su koristila 65 % poljoprivrednog zemljišta

evidentiranog u ARKOD sustavu.

Registar stočarskih farmi temeljna je baza podataka

o svim lokacijama na području RH na kojima se drže

domaće životinje. U 2012. godini u Registar farmi

upisano je 150 497 gospodarstava. Najviše

gospodarstava koja drže domaće životinje

registrirano je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj,

Krapinsko-zagorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i

Sisačko-moslavačkoj županiji.

Jedan od pokazatelja optimalnog korištenja

poljoprivrednog zemljišta jest i omjer broja uvjetnih

grla stoke (u daljnjem tekstu UG) po jedinici

korištenoga poljoprivrednog zemljišta. Prema broju

UG-a po jedinici korištenoga poljoprivrednog

zemljišta, naša je poljoprivreda srednje intenzivnosti.

U 2012. godini na 1 ha korištenoga poljoprivrednog

zemljišta dolazi 0,62 UG. U odnosu na prethodnu

2011. godinu, intenzivnost je ostala nepromijenjena.

Produktivnost hrvatske poljoprivrede mjerena

omjerom bruto dodane vrijednosti i uloženog rada,

kao prosjek razdoblja od 2007. do 2011. godine,

samo je 50,5 % produktivnosti poljoprivrede EU-a.

Promatrano u istom razdoblju, produktivnost

hrvatske poljoprivrede je u usporedbi sa starim

zemljama članicama, EU 15, još niža te čini 29,2 %

produktivnosti poljoprivrede starih zemalja članica, a

u usporedbi s novim zemljama članicama,

produktivnost hrvatske poljoprivrede znatno je veća

te čini 169,5 % produktivnosti poljoprivrede novih

zemalja članica, EU 12.

C.1.2. Poljoprivredno zemljište

Prema podacima DZS-a, u 2012. godini u RH

korišteno je 1 330 973 ha poljoprivrednog zemljišta.

U odnosu na prethodnu 2011. godinu, hrvatski su

poljoprivrednici obrađivali 4 890 ha više

poljoprivrednog zemljišta, odnosno, iskazano

relativnim pokazateljima, u 2012. godini hrvatski

poljoprivrednici koriste 0,4 % više poljoprivrednog

zemljišta. Prema načinu korištenja poljoprivrednog

zemljišta, najzastupljenije su oranice i vrtovi s 904

tisuće ha (oranice i vrtovi čine 67,9 % korištenoga

poljoprivrednog zemljišta), slijede livade i pašnjaci s

346 tisuća ha (livade i pašnjaci čine 26 %

korištenoga poljoprivrednog zemljišta), voćnjaci,

vinogradi i maslinici sa 78 tisuća ha (voćnjaci,

vinogradi i maslinici čine 5,8 % korištenoga

poljoprivrednog zemljišta).

Broj uvjetnih grla stoke i korišteno poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2012. godine

Izvor: DZS i Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Produktivnost poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012. godine


Struktura korištenoga poljoprivrednog

zemljišta u 2012. godini



1

Izvor: DZS


U odnosu na prethodnu 2011. godinu, u 2012. godini

smanjene su površine vinograda, voćnjaka,

povrtnjaka, trajnih travnjaka, rasadnika i košaračke

vrbe. Korištene površine vinograda smanjene su za

3 248 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 10 %,

korištene površine voćnjaka smanjene su za 1 714

ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 5,3 %,

korištene površine povrtnjaka smanjene su za 1 300

ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 30,7 %,

korištene površine trajnih travnjaka smanjene su za

842 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 0,2 %,

korištene površine rasadnika smanjene su za 141 ha

ili, iskazano relativnim pokazateljima, 36,2 %, dok su

korištene površine košaračke vrbe manje za 52 ha

ili, iskazano relativnim pokazateljima, 8,8 %.

U istom razdoblju povećane su korištene površine

oranica i vrtova, i to za 11 287 ha ili, iskazano

relativnim pokazateljima, 1,3 %, te maslinika za 900

ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 5,2 %.

C.1.3. Ekološka poljoprivreda

I u zemljama članicama EU-a i u RH ekološka

poljoprivredna proizvodnja sve je značajnija.

Ekološka proizvodnja poseban je sustav održivoga

gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji

obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane,

sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih

proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i

društveno opravdane proizvodno-tehnološke

metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći

plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva

biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i

otpornosti biljaka prirodnim silama i zakonima, uz

propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja

i životinja, sukladno međunarodno usvojenim

normama i načelima.

U 2012. godini u RH bilo je registrirano 1 528

poljoprivrednih gospodarstava koja su proizvodila

ekološke poljoprivredne proizvode. Za ekološku

proizvodnju u 2012. korišteno je 31 904 ha

poljoprivrednog zemljišta. Udio površina pod

ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom

poljoprivrednom zemljištu u 2012. godini iznosio je

2,4%.

Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, u

ekološkoj su proizvodnji najzastupljenije oranice (s

udjelom od 56 % u ukupnim površinama pod

ekološkom proizvodnjom), slijede livade i pašnjaci (s

udjelom od 24 % u ukupnim površinama pod

ekološkom proizvodnjom) i voćnjaci (s udjelom od 9

% u ukupnim površinama pod ekološkom

proizvodnjom).

U posljednjih su pet godina površine poljoprivrednog

zemljišta pod ekološkom proizvodnjom utrostručene.

U odnosu na 2008. godinu, površine poljoprivrednog

zemljišta pod ekološkom proizvodnjom uvećane su

za 21 894 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima,

219 % dok su površine poljoprivrednog zemljišta pod

ekološkom proizvodnjom u odnosu na prethodnu

2011. godinu smanjene za 132 ha, odnosno

iskazano relativnim pokazateljima, 0,4 %.

I u 27 zemalja članica EU-a bilježimo trend rasta

površina poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom

proizvodnjom. Prema podacima Eurostata, u 2011.

godini u EU-u je bilo 9,6 milijuna ha poljoprivrednog

zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, što je 4,7

posto više nego 2010. godine. U 2011. godini

površine pod ekološkom proizvodnjom u EU-u činile

su 5,4 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina.

Najveće površine pod ekološkom proizvodnjom,

prema podacima za 2011. godinu, imale su

Španjolska (1,80 milijuna ha), Italija (1,10 milijuna

ha), Njemačka (1,02 milijuna ha), Francuska (0,98

milijuna ha) i Ujedinjena Kraljevina (0,64 milijuna

ha). Promatrano u odnosu na ukupno korišteno

poljoprivredno zemljište, najveći udio površina pod

ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom

poljoprivrednom zemljištu imaju Austrija (18,9 %),

Švedska (15,7 %), Estonija (14,1 %), Češka (13,1

%) i Latvija (10,1 %).

Struktura korištenoga poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u 2012.

godini



1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


Korištene površine pod ekološkom proizvodnjom u

starim zemljama članicama (EU 15) prosječno u

razdoblju od 2007. do 2011. godine čine 5,3 %

ukupno korištenoga poljoprivrednog zemljišta, a u

novim zemljama članicama (EU 12) površine pod

ekološkom proizvodnjom u posljednjih pet godina u

prosjeku čine 3,3 % korištenoga poljoprivrednog

zemljišta.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u RH

promatrano u istom razdoblju, od 2007. do 2011.

godine, prosječno čine samo 1,4 % korištenih

poljoprivrednih površina.

U uzgoju stoke na ekološki način u RH u 2012.

godini rast proizvodnje bilježi se u svinjogojstvu,

pčelarstvu, kozarstvu i ovčarstvu. U odnosu na

prethodnu 2011. godinu, broj svinja u ekološkom

uzgoju veći je 204 %, broj pčelinjih košnica u

ekološkom uzgoju 36 %, broj koza u ekološkom

uzgoju veći je 22 %, a broj ovaca u ekološkom

uzgoju veći je 19 %. Pad broja stoke u ekološkom

uzgoju u 2012. godini, promatrano u odnosu na

prethodnu 2011. godinu, bilježi se u uzgoju kopitara

45 %, u uzgoju goveda 26 % i u uzgoju peradi 8 %.

C.2. Proizvodnja, tržište i potrošnja poljoprivrednih proizvoda

C.2.1. Proizvodnja

C.2.1.1. Biljna proizvodnja

Žitarice

Najveći udio u ukupnoj poljoprivrednoj biljnoj

proizvodnji ima proizvodnja žitarica. U ukupnoj

strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj

proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto.

Tijekom razdoblja od 2008. do 2012. godine pod

žitaricama je bilo prosječno 559 916 hektara, a

proizvodilo se prosječno 3 137 702 tona. U strukturi

proizvodnje žitarica dominanto mjesto ima kukuruz

sa 62,4 %, pšenica s 27,1 %, ječam sa 7,2 %, zob s

2,2 %, pšenoraž s 0,9 % te raž i ostale žitarice s 0,1

%.

Proizvodnja pšenice

U Hrvatskoj je u 2012. godini požnjeveno 186 949

hektara na kojima je proizvedeno 999 681 tona

pšenice, a prirod po hektaru bio je 5,3 tone.

Ostvarena proizvodnja pšenice u 2012. godini

povećana je u odnosu na 2011. godinu za 28%.

Godišnja potrošnja i potrebe za pšenicom u

Republici Hrvatskoj kreću se od 550 000 do 600 000

tona, a procjenjuje se da se mjesečno potroši oko

50 000 tona pšenice.

Proizvodnja kukuruza

U Hrvatskoj je u 2012. godini proizvedeno 1 297 590

tona kukuruza. Ostvareni prirod kukuruza u 2012.

godini smanjen je u odnosu na 2011. godinu za 25

%. U ukupnoj proizvodnji žitarica na kukuruz otpada

najveći udio, s tim da je na godišnjoj razini u 2008.

godini zabilježena najveća proizvodnja kukuruza od

2 504 940 tona.

Proizvodnja ječma

U Hrvatskoj je u 2012. godini proizvedeno 235 778

tona ječma, što je u odnosu na 2011. godinu

povećanje proizvodnje za 22 %.

Udio poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2007. do 2011.

godine


Proizvodnja žitarica od 2008. do 2012. godine



1

Proizvodnja raži

Žetvena površina za raž u 2012. godini iznosila je

846 hektara. Prirod po hektaru bio je 2,9 tona, a

ukupno je proizvedeno 2 426 tona.

Proizvodnja zobi

Žetvena površina za zob u 2012. godini bila je

28 514 hektara, prirod po hektaru 3,3 tone, dok je

ukupno proizvedeno 94 542 tona. Ukupna

proizvodnja zobi u 2012. godini povećana je u

odnosu na 2011. godinu za 22 %.

Prinosi kod svih žitarica variraju iz godine u godinu i

u pojedinim su godinama odraz nepovoljnih

agroklimatskih prilika koje su bile prisutne posljednjih

nekoliko godina. Hrvatska u cjelini ima vrlo dobre

uvjete za proizvodnju žitarica.

Uljarice

U strukturi proizvodnje uljarica dominantno mjesto

ima soja (46,8 %), a zatim slijede: suncokret (33,1

%), uljana repica (19 %) i ostale uljarice (1 %). U

razdoblju od 2008. godine do 2012. godine uljarice

su se u Hrvatskoj prosječno proizvodile na oko

102 500 hektara s prosječnom proizvodnjom od

264 914 t uljarica. U promatranom razdoblju u

strukturi proizvodnje najzastupljenija je soja koja se

u prosjeku proizvodila na 49 908 ha dok se

suncokret u prosjeku proizvodio na 31 197 ha i

uljana repica na 18 978 ha. Sjetvene površine pod

uljaricama variraju po godinama. U proteklom

razdoblju promjene u proizvodnji uglavnom su odraz

potreba tržišta za ovim proizvodima, a manjim

dijelom klimatskih uvjeta u promatranom razdoblju te

cijena samih uljarica.

Proizvodnja uljane repice

Žetvena površina za uljanu repicu u 2012. godini bila

je 9 893 hektara, prirod po hektaru 2,7 tona, dok je

ukupna proizvodnja iznosila 26 406 tona. Prirod po

hektaru uljane repice u 2012. godini smanjen je za

3,6 % u odnosu na 2011. godinu. U odnosu na 2011.

godinu zabilježeno je smanjenje žetvenih površina

za 43,7 %, a ukupna proizvodnja uljane repice

smanjena je za 46,6 %.Osim značaja u ishrani stoke

i proizvodnji ulja, uljana repica važna je i za

proizvodnju biodizela.

Proizvodnja suncokreta

Žetvena površina za suncokret u 2012. godini bila je

33 543 hektara, prirod po hektaru 2,7 tona dok je

ukupna proizvodnja iznosila 90 019 tona. Prirod po

hektaru suncokreta u 2012. godini smanjen je za 3,6

% u odnosu na 2011. godinu. Žetvene površine

povećane su za 11,6 % u odnosu na 2011. godinu, a

ukupna proizvodnja suncokreta u 2012. godini

povećana je za 6 %. Proizvodnja suncokreta, ovisno

o klimatskim uvjetima prvenstveno zbog potreba za

toplinom, u vegetaciji može jako oscilirati.

Osim za proizvodnju jestivog ulja, nusproizvod

prerade suncokreta (suncokretova pogača) koristi se

kao kvalitetna stočna hrana za tov junadi.

Proizvodnja soje

Žetvena površina za soju u 2012. godini iznosila je

54 109 hektara, prirod po hektaru iznosio je 1,8 tona,

a ukupna je proizvodnja bila 96 718 tona. Prirod po

hektaru u 2012. godini smanjen je za 28 % u odnosu

na 2011. godinu. Ukupna proizvodnja soje u 2012.

godini smanjena je za 34,3 %. Značaj soje kao

zrnate mahunarke prvenstveno je u proizvodnji

sačme, a potom ulja.

Proizvodnja uljarica mala je i nedostatna za vlastite

potrebe prerađivačke industrije. Prosječni su prinosi

upola manji od onih koji bi se suvremenom

tehnologijom proizvodnje mogli ostvariti. Postoje

značajne mogućnosti za povećanje sjetvenih

površina pod uljaricama zbog ukupnih potreba za

sirovim uljima, ali i u okviru proizvodnje

biodizelskoga goriva. Proizvodnja ulja, uključujući i

masti, kreće se na razini od oko 70 000 tona.

Povrće

Proizvodnja povrća za tržište u petogodišnjem

razdoblju pokazuje oscilacije u proizvodnji. Tako se

2008. godine povrće intenzivno uzgajalo na 12 670

hektara, a ukupno je za tržište proizvedeno 201 585

tona. Proizvodnja povrća s povrtnjaka iznosila je

Proizvodnja uljarica od 2008. do 2012. godine



1

1

106 551 tona pa je stoga ukupna proizvodnja povrća

u 2008. godini bila 308 136 tona.

Ako se usporedi 2012. s 2011. godinom, površine

intenzivnog uzgoja povrća u 2012. godini smanjene

su za čak 2 306 hektara. Ukupna proizvodnja povrća

u 2012. godini iznosila je 178 854 tone, od čega je

za tržište proizvedeno 133 408 tona, a s povrtnjaka

45 446 tona. Najzastupljenije vrste povrća u

domaćoj su proizvodnji luk i češnjak, rajčica, bijeli

kupus, dinje i lubenice s ukupnom proizvodnjom u

2012. godini od 96 764 tona, a paprike i mrkve

proizvedeno je 29 847 tona. Nabrojene vrste povrća

čine gotovo 71 % ukupne proizvodnje povrća u

2012. godini.

Povećan je prinos rajčice po jedinici površine, ali su

smanjene proizvodne površine, a time i ukupna

proizvodnja. Tako su u 2011. godini površine

intenzivne proizvodnje rajčice iznosile 595 hektara,

prosječni prinos bio je 39,6 t/ha, a ukupno je

proizvedeno 35 798 tona. U 2012. godini površine

intenzivne proizvodnje rajčice iznosile su 448

hektara, prosječni prinos 41,2 t/ha, a ukupno je

proizvedeno 25 418 tona.

Pozitivne su promjene zabilježene u intenzivnoj

proizvodnji mrkve, pa su tako u 2012. godini prema

2011. godini povećane površine intenzivne

proizvodnje za 105 hektara te se proizvodnja

odvijala na 402 hektara. Povećani su i prinosi za 8,5

t/ha, što je iznosilo 33,7 t/ha te je povećana

intenzivna proizvodnja za 6 038 tona. Suprotno

tome, u 2012. godini zabilježen je pad proizvodnje

mrkve na povrtnjacima za 1 511 tona pa je tako

proizvodnja mrkve na povrtnjacima iznosila 1 760

tona, a 2011. godine bila je 3 271 tonu.

Ukupna proizvodnja mrkve u 2012. godini iznosila je

15 294 tone.

Voće

U promatranom petogodišnjem razdoblju voćarska

proizvodnja oscilira. U 2012. godini zabilježen je

značajan pad proizvodnje u odnosu na 2011. godinu

što je posljedica elementarnih nepogoda (mraz i

suša). Tako se ukupna proizvodnja voća smanjila za

105 654 tone. U 2011. godini intenzivna proizvodnja

voća odvijala se na 28 389 hektara i ukupno je

proizvedeno 244 619 tona voća. U 2012. godini

intenzivna proizvodnja voća odvijala se na 26 886

hektara i ukupno je proizvedeno 138 965 tona.

Najzastupljenije voćne vrste koje su se proizvodile u

Republici Hrvatskoj tijekom 2012. godine bile su

jabuke, mandarine i šljive.

Proizvodnja jabuka

Tijekom 2012. godine intenzivna proizvodnja jabuka

odvijala se na površini od 5 980 hektara, što je 573

hektara manje nego u 2011. godini. Obzirom na

velike razmjere elementarnih nepogoda od mraza i

suše u 2012. godini, ukupna proizvodnja jabuka

iznosila je svega 44 765 tona i bitno je smanjena u

odnosu na 2011. godinu kada je iznosila 112 931

tonu.

Proizvodnja mandarina

Intenzivna proizvodnja mandarina u 2012. godini

odvijala se na ukupno 1 720 hektara, što je 507

hektara više nego u 2008. godini, a 40 hektara

manje nego 2011. godine.

Uspoređujući prinos u 2012. godini s onim u 2011.

godini, vidljiv je rast od 5,7 t/ha. Ukupna proizvodnja

u 2012. godini porasla je za 8 705 tona u odnosu na

2011. godinu, u kojoj je proizvodnja iznosila 42 375

tona.

Ukupna proizvodnja u 2012. godini iznosila je 51 080

tona.

Proizvodnja povrća od 2008. do 2012. godine


Proizvodnja voća od 2008. do 2012. godine



1

Izvor: DZS


1

Proizvodnja maslina i maslinovog ulja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod

maslinama je u 2012. godini bilo 18 100 ha. Prirod

maslina u 2012. godini iznosio je 2,8 t po hektaru pa

je ukupna proizvodnja ploda maslina bila znatno

veća i iznosila je 50 945 tona u odnosu na 2011.

godinu kada je prirod maslina po hektaru iznosio 1,8

t uz ukupnu proizvodnja ploda maslina od 31 423

tone. Proizvodnja maslinovog ulja u 2012. godini

iznosila je 55 000 hl.

Prerada maslinovog ulja postupno se povećava, a

hrvatsko maslinovo ulje sve više postaje

gospodarski važan potencijal u poljoprivrednoj

proizvodnji mediteranske Hrvatske, i to znatno

poboljšane kakvoće.

Jedan od bitnih nedostataka u poboljšanju

maslinarske proizvodnje i općenito organiziranju

sektora maslinarstva izostanak je poslovnog

organiziranja poljoprivrednika i neuređenost sektora

maslinarske proizvodnje, ali i prodaje i nastupa na

tržištu. U tom smislu poželjno je poticati udruživanje

maslinara, zajednički marketing i nastup na tržištu.

Vinogradarstvo i vinarstvo

Proizvodnja grožđa

Agroekološki uvjeti u Hrvatskoj omogućuju uzgoj

vinove loze i proizvodnju grožđa u različite svrhe, pa

i za proizvodnju vina razne kakvoće, od stolnih do

vrhunskih vina.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod

vinogradima je u 2012. godini bilo 29 237 hektara, a

broj rodnih trsova iznosio je 124 milijuna.

Proizvodnja grožđa u 2012. godini iznosila je

187 550 tona.

Proizvodnja vina

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,

proizvodnja vina u 2012. godini iznosila je 1 293 000

hektolitara vina, što predstavlja pad za oko 8 % u

odnosu na 2011. godinu.

Industrijsko bilje

Duhan

U 2012. godini proizvedeno je 11 787 tona duhana

na površini od 5 958 hektara što čini prinos od 2 t/ha

godišnje. U odnosu na prethodnu godinu proizvodnja

kao i prinos narasli su za 11 %, ali treba naglasiti da

je prinos u 2011. godini iznosio 1,8 t/ha i kao takav

bio najniži promatrano u razdoblju od 2005. do 2012.

godine.

Proizvodnja duhana kao i proizvodne površine u

porastu su u zadnje tri godine, pa je u 2012.

proizvodnja u odnosu na 2010. veća za 39 %. Uz

takav porast, proizvodnja još uvijek nije dosegla

razinu iz 2009. kad se duhan proizvodio na 6 062

hektara i imao najviši prinos od 2,2 t/ha.

U proizvodnji, najzastupljenija sorta duhana je

Virginia, a u manjim količinama Burley.

Šećerna repa

Proizvodnja šećerne repe odvija se uglavnom na

području Slavonije gdje su smješteni i prerađivački

kapaciteti.

U 2012. godini proizvodnja šećerne repe odvijala se

na 23 502 hektara, što je 8 % više u odnosu na

prethodnu godinu. Količinski je, međutim,

proizvodnja u odnosu na 2011. pala za čak 21 % te

2012. godina sa proizvodnjom od 919 230 tona

spada među najniže godišnje proizvodnje u

razdoblju od 2008. do 2012. godine. To je vidljivo i

na prinosu od svega 39,1 t/ha koji je čak za 32 %

niži od onog najvišeg, ostvarenog 2008. godine,

odnosno 27 % niži od prinosa ostvarenog u 2011.

godini kad se je iznosio 53,8 t/ha.

Proizvodnja duhana od 2008. do 2012. godine


Proizvodnja šećerne repe od 2008. do 2012.

godine



1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


SUHE MAHUNARKE

U promatranom se razdoblju od 2005. do 2012.

godine u proizvodnji suhih mahunarki bilježi veliki

pad zasijanih površina. Tako su površine pod suhim

mahunarkama od 2005. godine sa 6 924 hektara u

2012. godini smanjene na 1 736 hektara.

Proizvodnja suhih mahunarki u istom razdoblju od

2005. do 2012. godine također bilježi veliki pad.

Proizvodnja suhih mahunarki 2005. godine iznosila

je 6 934 tona, dok je u 2012. godini proizvedeno

svega 2 761 tona odnosno 60 % manje u odnosu na

2005. godinu. Najzastupljenije su mahunarke grah i

stočni grašak. Bilježi se velik pad površina pod

suhim grahom. Kod graška za suho zrno primjećuje

se također pad površina u odnosu na prijašnje

godine.

Proizvodnja graha za suho zrno

U promatranom razdoblju od 2005. do 2012. godine

u proizvodnji graha za suho zrno bilježi se veliki pad

zasijanih površina. Ukupna proizvodnja graha za

suho zrno 2005. godine odvijala se na 6 477

hektara, dok se 2012. godine odvijala na samo 788

hektara, odnosno bilježi se pad površina za 88 % u

odnosu na 2005. godinu. Količina proizvedenog

graha za suho zrno također je u velikom padu. U

2005. godini proizvedeno je 6 041 tona suhog graha,

dok je 2012. godine proizvedeno 472 tona. Ako se

uspoređuju žetvene površine u 2011. godini i 2012.

godini, u 2012. se godini bilježi pad od 36 % te je

količina proizvedenoga graha za suho zrno u odnosu

na 2011. godinu smanjena za 55 %.

Proizvodnja graška za suho zrno

U promatranom razdoblju od 2005. do 2012. godine

u proizvodnji graška za suho zrno bilježi se pad

zasijanih površina od 69 %. U 2012. godini žetvene

površine pod graškom za suho zrno iznosile su 139

hektara, a proizvedeno je 404 tona graška za suho

zrno, što je, u odnosu na 2011. godinu za 42 %

manje. Prosječni prinos po hektaru u 2012. godini

povećan je na rekordnih 2,9 tona u odnosu na sve

druge godine u promatranom razdoblju od 2005. do

2012. godine.

KORJENASTI I GOMOLJASTI USJEVI

Proizvodnja korjenastih i gomoljastih usjeva

(krumpir, stočna repa, stočni kelj i bundeva za krmu)

u sedmogodišnjem razdoblju ima tendenciju pada

zasijanih površina osim u 2007. godini kada se

površine u odnosu na 2006. godinu povećavaju s

18 097 hektara na 18 871 hekatra. Također, u

2007.godini porast proizvodnje u odnosu na 2006.

iznosi 9,2 %.Nadalje, i u razdoblju od 2007. do 2012.

godine zabilježeno je smanjenje zasijanih površina,

tako je 2012. godine zasijana površina iznosila

10 960 hektara što je u odnosu na 2011. godinu

smanjenje od 835 hektara.

Ukupna proizvodnja u 2012. godini iznosila je

158 102 tona, što je u odnosu na 2011. godinu kada

je proizvodnja iznosila 182 280 tona smanjenje

proizvodnje za 24 178 tone. Najzastupljeniji

gomoljasti usjev je krumpir.

Proizvodnja krumpira

Ukupna proizvodnja krumpira u 2012. godini odvijala

se na 10 232 hektara s prosječnim prinosom od 14,8

t/ha i ukupnom proizvodnjom od 151 278 tone.

U odnosu na 2011. godinu, proizvodnja ranog

krumpira u 2012. godini bilježi smanjenje proizvodne

površine za 461 hektara i smanjenje prinosa za 3,1

t/ha. Proizvodnja kasnog i sjemenskog krumpira

također bilježi smanjenje proizvodne površine za

188 hektara i smanjenje prinosa za 0,2 t/ha.

Proizvodnja suhih mahunarki od 2008. do 2012.

godine


Proizvodnja korjenastih i gomoljastih usjeva od

2008. do 2012. godine



1

Izvor: DZS

Dakle, u ukupnoj je proizvodnji krumpira (ranog,

kasnog i sjemenskog) u 2012. godini, u odnosu na

2011. godinu, zabilježeno smanjenje proizvodne

površine za 649 hektara i smanjenje prinosa za 0,6

t/ha.

Krmno bilje

Proizvodnja krmnog bilja (silažni kukuruz, ostala

jednogodišnja zelena krma, djetelina, lucerna, trave i

travno – djetelinske smjese, trajni travnjaci, livade i

pašnjaci) u 2012. godini iznosila je 1 824 403 tone

proizvedene na ukupno 464 813 hektara s

prosječnim prinosom od 3,9 t/ha. Promatrano u

odnosu na prethodnu 2011. godinu u 2012. godini

bilježimo pad prinosa krmnog bilja od 17,6 % i pad

požnjevenih površina za 1 % što je uzrok smanjenja

proizvodnje krmnog bilja u 2012. godini za 18,4%.

Najveću proizvodnju krmnog bilja bilježimo u 2008.

godini kada je prirod bio 5,8 t/ha, a ukupna

proizvodnja krmnog bilja iznosila je 2 674 065 tona.

U usporedbi s 2008. godinom proizvodnja krmnog

bilja u 2012. godini smanjena je za 32 %.

U proizvodnji krmnog bilja najzastupljenije su trave s

livada i pašnjaka i silažni kukuruz. U 2012. godini u

ukupnoj proizvodnji krmnog bilja proizvodnja s livada

i pašnjaka sudjeluje s 35,7 % dok silažni kukuruz

sudjeluje s 40,9 %.

Proizvodnja silažnog kukuruza

Proizvodnja silažnog kukuruza u 2012. godini

odvijala se na 28 945 hektara te je ukupno

proizvedeno 746 807 tona. U odnosu na prethodnu

godinu, razvidan je pad u proizvodnji od 23 %,

odnosno smanjenje proizvodnih površina za 12 %.

U posljednjih pet godina bilježimo trend opadanja

priroda silažnog kukuruza. Prirod silažnog kukuruza

u 2008. godini iznosio je 37,5 t/ha dok u 2012. godini

bilježimo najniži prirod u posljednjih osam godina od

svega 25,8 t/ha.

U ukupnoj proizvodnji silažnog kukuruza u 2012.

godini, silažni kukuruz kao glavni usjev sudjeluje sa

čak 99 %.

U 2012. pod silažnim kukuruzom kao glavnim

usjevom požnjeveno je 28 762 hektara, no uslijed

vrlo niskog prinosa od svega 25,1 t/ha bilježimo pad

proizvodnje koja je promatrano u odnosu na

prethodnu 2011. godinu manja za 20,2 % te

promatrano u odnosu na 2008. godinu manja za

30,9 %.

Kod silažnog kukuruza kao naknadnog usjeva u

2012. godini bilježimo značajno smanjenje

požnjevenih površina kao i same proizvodnje.

Proizvodnja silažnog kukuruza kao naknadnog

usjeva od 2 744 t pala je ispod jedne desetine

proizvodnje iz 2011. godine.

Sjeme i sadni materijal

Proizvodnja sjemena

U promatranom petogodišnjem razdoblju

zamjećujemo oscilacije u ukupnoj sjemenskoj

proizvodnji najzastupljenijih sjemenskih usjeva:

ozime pšenice, kukuruza, ozimog ječma i soje.

Najveća proizvodnja sjemena pšenice zabilježena je

u sezoni 2008./2009. godine kada je iznosila 53 973

tone. Sezona 2010./2011. bilježi pad proizvodnje s

ukupnom proizvodnjom od 41 027 tona, a u sezoni

2012./2013. godine proizvodnja je ponovno porasla i

iznosila je 45 872 tone.

Proizvodnja sjemena kukuruza u promatranom

razdoblju svoj je maksimum postigla u sezoni

2011./2012. godine, kada je iznosila 9 628 tona.

U sezoni 2012./2013. proizvodnja sjemena kukuruza

iznosila je 8 252 tone, što predstavlja pad od 1 376

tona u odnosu na sezonu 2011./2012.

U promatranom petogodišnjem razdoblju

proizvodnja sjemena ozimog ječma dosegla je svoj

maksimum u sezoni 2008./2009. kada je iznosila

7 941 tonu. U sezoni 2012./2013. proizvodnja

sjemena ozimog ječma iznosila je 6 515 tona, što je

porast od 1 627 tona u odnosu na sezonu

2011./2012. kada je iznosila 4 888 tona.

Promatrajući petogodišnje razdoblje, u proizvodnji

sjemena soje također su vidljive oscilacije pa je tako

najveća proizvodnja bila u sezoni 2011./2012. kada

je iznosila 5 432 tone. Uspoređujući sezonu

2012./2013. sa sezonom 2011./2012., vidljiv je pad

proizvodnje soje za 1 206 tona, što znači da je

Proizvodnja krmnog bilja od 2008. do 2012.

godine



1

Izvor: DZS


1

1

Izvor: DZS


1

proizvodnja u sezoni 2012./2013. iznosila 4 226

tona.

Sadni materijal u voćarstvu i vinogradarstvu

Proizvodnja voćnih sadnica u 2012. godini iznosila je

3 145 549 komada, što je pad u usporedbi s 2011.

godinom kada je proizvodnja iznosila 4 103 507

komada voćnih sadnica.

U 2012. godini proizvodnja loznih cijepova iznosila je

2 765 738 komada, što predstavlja pad u proizvodnji

u odnosu na 2011. godinu u kojoj je proizvedeno

3 870 157 komada loznih cijepova.

U sezoni 2012./2013. godina deklarirano je

2 606 582 komada voćnih sadnica te 1 884 290

komada loznih cijepova.

Od voćnih sadnica najzastupljenije su sadnice

jabuke s 37,09 % ili 1 166 878 proizvedenih sadnica,

sadnice masline s 10,35 % ili 325 792 proizvedenih

sadnica, sadnice kruške 8,39 % ili 264 022

proizvedenih sadnica, šljive 6,87 % ili 216 399

proizvedenih sadnica i trešnje 6,01 % ili 189 156

proizvedenih sadnica.

C.2.1.2. Stočarska proizvodnja

Uzgoj stoke

Vrijednosti stočarske proizvodnje mijenjaju se iz

godine u godinu. U odnosu na 2011. godinu, prema

prikupljenim i obrađenim rezultatima Državnog

zavoda za statistiku Republike Hrvatske o brojnom

stanju stoke i peradi u 2012. godini bilježi se

povećanje goveda od 1 %, te smanjenje broja

muznih krava za 2 %. Ukupan broj svinja manji je 4

%, a krmača 8 %. Prema 2011. godini, povećan je

ukupan broj ovaca 6 %, koza 3 % te peradi 7 %.

Govedarstvo Ukupno brojno stanje goveda u 2012. godini

povećalo se 1 % prema 2011. godini te je u

usporedbi s ukupnim brojem goveda u EU - 27 činilo

0,5 %. Broj se muznih krava u posljednjih sedam

godina stalno smanjuje te je do 2012. godine iznosio

22,5 %, a prema 2011. godini smanjen je 2,3 %.

U 2012. godini, promatrano prema 2011. godini, broj

goveda starijih od dvije godine opao je 1,6 %, a 13

% porastao je broj goveda starosti od 1 do 2 godine.

Proizvodnja sjemena od 2008. do 2012. godine

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala

od 2008. do 2012. godine

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Prikaz brojnog stanja stočnog fonda po vrstama i kategorijama od 2008. do 2012. godine


Pregled broja goveda od 2008. do 2012. godine



1

1

Gledajući pasminsku strukturu, najzastupljenije su

simentalska s oko 64 % i holstein s oko 25 %, a

preostali dio čine križanci i ostale pasmine

uključujući i izvorne te zaštićena goveda. Broj krava

po gospodarstvu s prosječno 3 krave prema

podacima iz 2004. porastao je na 6 krava u 2012.

godini, a to je posljedica smanjenja broja

gospodarstava. Broj registriranih posjednika goveda

u Republici Hrvatskoj smanjen je s 85 000, koliko ih

bilježimo u 2003. godini, na približno 35 000 u 2012.

godini, dok je broj isporučitelja mlijeka smanjen 14 %

u 2012. godini (14 874) prema 2011. godini (17 366).

Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi iznosi 5 779

kg mlijeka s 4,00 % mliječne masti i 3,29 % proteina

na 92 016 standardnih laktacija. Prema podacima

Državnog zavoda za statistiku, povećala se isporuka

mlijeka po isporučitelju 12 % u 2012. godini (40 497

kg mlijeka) prema 2011. godini (36 071 kg mlijeka).

Povećanje prosječne proizvodnje mlijeka po kravi

opravdava uložena sredstva u proizvodnju i bolju

konkurentnost na tržištu.

Svinjogojstvo Ukupno brojno stanje svinja u Republici Hrvatskoj u

2012. godini, promatrano prema 2011. godini,

smanjeno je 4 %. Broj grla smanjen je u sljedećim

kategorijama svinja: broj odojaka težine do 20 kg

smanjen je 15 %, broj svinja za tov smanjen je 4,7

%, broj svinja za rasplod tj. krmača smanjen je 8,4

%, a povećan je broj grla nerasta 35,1 %, nazimica

27,9 % i u kategoriji svinja težine od 20 do 50 kg

11,8 %. Navedene promjene pod utjecajem su veće

ili manje cikličnosti u svinjogojskoj proizvodnji.

Prema pasminskoj strukturi ukupnog broja uzgojno

valjanih krmača, prevladavaju krmače hibridnih

pasmina sa zastupljenošću od 78,04 %. U ukupnom

broju krmača hrvatski uzgojni program zastupljen je

sa 17,94 %.

Svinjogojska proizvodnja organizirana je dijelom na

malim proizvodnim jedinicama u sklopu obiteljskih

gospodarstava koja imaju do deset krmača (oko 94

%), a dijelom na velikim proizvodnim sustavima sa

zaokruženim ciklusom proizvodnje s više od 100

krmača (0,36 %) te je vrlo važna u stočarskoj

proizvodnji i proizvodnji mesa. Svinjetina je u

ukupnoj potrošnji mesa tradicionalno visoko

zastupljena u prehrani stanovništva Republike

Hrvatske te je najvažniji izvor animalnih

bjelančevina.

Ovčarstvo i kozarstvo Tijekom 2012., prema 2011. godini, broj ovaca

povećan je 6,4 %.

U 2012. godini opao je broj ovaca u kategoriji janjad

i mlade ovce do godinu dana u kojih, promatrano

prema 2011. godini bilježimo smanjene broja 10 %

te u kategoriji ostale ovce u kojoj je smanjenje 2,9

%, a porastao je broj ovaca u kategoriji janjene i prvi

put pripuštene ovce, i to 10,3 %.

U 2012. godini zaustavljen je negativan trend

smanjenja broja muznih ovaca. U toj se godini za

proizvodnju mlijeka koristilo 179 tisuća muznih

ovaca, koje u ukupnom broju ovaca sudjeluju s 26

%. Prema 2011. godini, broj muznih ovaca u 2012.

godini povećan je 18,1 %. Tradicionalno je uzgoj

ovaca najzastupljeniji u obalnom području. Tako je u

pet priobalnih županija, Primorsko-goranskoj, Ličko-

senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-

dalmatinskoj evidentirano 50,8 % od ukupnog broja

ovaca. Danas se najveći dio ovčarske proizvodnje u

Hrvatskoj temelji na uzgoju hrvatskih izvornih

pasmina ovaca (hrvatske izvorne pasmine ovaca u

ukupnom broju ovaca sudjeluju sa 68,60 %), što

omogućuje proizvodnju i plasman izvornih i

tradicionalnih proizvoda s dodanom vrijednošću.

U 2012. godini povećan je broj zaklanih grla ovaca

4,6 %.


Pregled broja ovaca od 2008. do 2012. godine


Pregled broja svinja od 2008. do 2012. godine


1

Izvor: DZS


1

1

Izvor: DZS


Koza je tijekom 2012. bilo 3 % više nego 2011.

godine. Gledajući po kategorijama, porastao je broj

jaradi i mladih koza do prve godine starosti 3,8 % te

koza (već jarenih) 7,2 %, a smanjio se broj prvi put

pripuštenih koza 20,7 %.

U 2012. godini proizvodnja kozjeg mlijeka porasla je

20 % u usporedbi s onom iz 2011. godine.

U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske

dominantnu ulogu imaju mliječne pasmine koza

(alpina u ukupnom broju koza čini 71,81 % i sanska

9,21 %), s tim da su Varaždinska i Međimurska

županija glavna područja mliječnog kozarstva (u tim

dvjema županijama evidentirano je 69 % od

ukupnog broja koza), što je ponajprije uvjetovano

otkupnim područjem, odnosno blizinom najvećeg

otkupljivača kozjeg mlijeka.

Peradarstvo Tijekom 2012. godine, peradi je bilo 7 % više nego

2011. godine, i to u kategoriji tovljenih pilića (brojleri)

12,6 %, kokoši 4,6 %, gusaka 17,4 % i pataka 21,9

%. Broj pura u 2012. godini smanjen je 22,7 %

prema 2011. godini. Od ukupnog broja peradi u

2012. godini, 49 % čini kategorija pilića (brojleri), a

43 % kokoši. U 2012. godini zaklano je 2,5 % manje

kljunova nego 2011. godine.

Peradarska proizvodnja uključuje uzgoj i držanje

rasplodnih kokoši nesilica hibrida lakih pasmina,

uzgoj pilenki za proizvodnju konzumnih jaja, uzgoj i

držanje kokoši nesilica hibrida teških pasmina,

proizvodnju jednodnevnog podmlatka, tov pilića,

purića, pačića i guščića i klaonice peradi.

Najveći dio proizvodnje konzumnih jaja odvija se u

neobogaćenim kavezima, a proizvodnja jaja u

obogaćenim kavezima zastupljena je manje. U

intenzivnom uzgoju za proizvodnju mesa služe teške

hibridne linije kokoši koje se drže podno na stelji, a

za uzgoj jaja lake linije koje se drže većinom u

kavezima dok se na obiteljskim gospodarstvima

perad drži uglavnom slobodno u ispustima. U

Republici Hrvatskoj zaštićene su pasmine kokoš

hrvatica koja bilježi porast 35 % u 2012. godini i

zagorski puran s 14 % prema 2011. godini, a koriste

se na obiteljskim gospodarstvima radi proizvodnje

mesa i jaja.

Konjogojstvo

U 2012. godini nastavljeni su pozitivni trendovi u

uzgoju kopitara. Zaključno s krajem 2012. godine,

ukupno je registrirano 24 162 kopitara, tj. 5,65 %

više nego godinu prije. Prema 2011. godini, ukupan

broj registriranih magaraca povećao se 999 grla, tj.

26,1 %, te je na kraju 2012. godine iznosio 3 827

registriranih grla. Porastao je i broj registriranih

konja, 294 grla, tj. 1,5 % prema 2011. godini, te je na

kraju 2012. godine iznosio 20 335 registriranih grla.

Kao i prethodnih godina, vodeće županije po broju

kopitara i dalje su Sisačko-moslavačka županija, sa

svojim velikim prirodnim bogatstvima pogodnima za

uzgoj hladnokrvnih konja te Zagrebačka županija s

Gradom Zagrebom kao središtem uzgoja sportskih

konja. Unatoč malom broju konja u Republici

Hrvatskoj, statistički pokazatelji svjedoče o stalnom

napretku i povećanju zanimanja za uzgoj i bavljenje

konjima.


Pregled broja kopitara od 2008. do 2012. godine

Izvor: HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Pregled broja koza od 2008. do 2012. godine

Pregled broja peradi od 2008. do 2012. godine



1

Izvor: DZS


1

1

Pčelarstvo Prema podacima iz Nacionalnog pčelarskog

programa, u 2012. godini porastao je broj pčelinjih

zajednica 21,5 %. Najzastupljeniji je broj pčelinjih

zajednica do 50 pčelinjaka koji čini 65,27 % u

ukupnom broju pčelinjih zajednica u Republici

Hrvatskoj u 2012. godini. Tijekom 2012. godine

evidentiran je 31 ekopčelar i 2 454 eko pčelinjih

zajednica, što je 36 % više nego 2011. godine.

Procijenjena proizvodnja meda u 2012. godini bila je

21 % veća nego 2011. godine. Stalan porast broja

pčelinjih zajednica može se pripisati državnim

potporama ovom sektoru, dobroj organiziranosti

pčelara, potrebama tržišta i velikim prirodnim

bogatstvima kojima Republika Hrvatska raspolaže, a

koja se iskazuju u velikim mogućnostima paše. Osim

proizvodnje meda važna je i proizvodnja voska,

peluda, propolisa, matične mliječi i pčelinjeg otrova

koji se upotrebljavaju kao hrana i dodatak prehrani

zbog svojih funkcionalnih svojstava pri uklanjanju

zdravstvenih problema. Upravo su zato pčelinji

proizvodi važni za proizvodnju i prehrambenih i

drugih proizvoda. Ukupna vrijednost svih pčelinjih

proizvoda mnogo je manja od značaja i koristi u

oprašivanju bilja.

Proizvodi stočarstva

Mlijeko Tijekom 2012. godine ukupno je proizvedeno 804

milijuna litara kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Od

ukupne proizvodnje mlijeka, kravlje mlijeko čini 97,8

%, ovčje mlijeko zastupljeno je s 0,7 %, a kozje s 1,5

%. Prema potrebama Republike Hrvatske, ne

proizvode se dovoljne količine mlijeka za

zadovoljenje vlastitih potreba.

Povećanje proizvodnje po grlu (prije svega mlijeka)

zbog selekcijskog napretka i potrebe za

održavanjem rentabilnosti proizvodnje smanjilo je

broj goveda u mnogim zemljama. Zamjetan je pad

broja mliječnih krava 2,3 % tijekom 2012. prema

2011. godini. Mliječno govedarstvo u posljednjih

nekoliko godina prolazi kroz razdoblje intenzivna

restrukturiranja sektora pokretanog nizom čimbenika

kao što su nezadovoljavajuća struktura

gospodarstava na kojima se odvija ova proizvodnja,

sveukupno stanje u poljoprivredi i govedarstvu

Republike Hrvatske te stanje u mliječnom sektoru

zemalja u okruženju. Ovaj proces ogleda se u

kretanju nekoliko važnih pokazatelja: značajnom

smanjenju broja proizvođača mlijeka, povećanju

broja grla na farmi, podizanju proizvodnje i po grlu i

po proizvođaču, podizanju kvalitete proizvedenog

mlijeka, ali i podizanju znanja i educiranosti

proizvođača, što je vidljivo iz podataka o uzgojno-

selekcijskom radu i sve široj primjeni suvremenih

znanja i tehnologija.

U 2012. godini otkupljeno je 602 356 733 kg mlijeka,

što je 3,8 % manje nego u 2011. godini. Ukupna

proizvodnja kravljeg mlijeka u 2012. godini povećala

se 0,7 % prema proizvedenim količinama mlijeka u

2011. godini.

Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu prema ukupnoj proizvodnji mlijeka od 2008. do 2012. godine


Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka i otkupa prema broju muznih krava od 1990. do 2012.

godine

Izvor: DZS i HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio pojedinih vrsta mlijeka u ukupnoj

proizvodnji u 2012. godini



1

Izvor: DZS


Broj isporučitelja mlijeka u 2012. godini smanjen je

14 % prema 2011. godini, a količina mlijeka

isporučena po pojedinom isporučitelju bila je viša

12,27 % i iznosila je 40 497 kg mlijeka. Udio mlijeka

I. razreda (mlijeko EU kvalitete) vrhunske kvalitete, u

skladu s europskim standardima, porastao je s 22,7

% iz 2003. godine na 93,4 % u 2012. godini.

Ovčje i kozje mlijeko najvećim dijelom prerađuje se u

sir, a otežavajući je čimbenik sezonsko obilježje

proizvodnje, što utječe na tržište ovih proizvoda.

Proizvodnja kozjeg mlijeka uglavnom je u

sjeverozapadnom i sjevernom dijelu Republike

Hrvatske, i to na području Međimurske, Varaždinske

i Koprivničko-križevačke županije u kojima je velik

broj gospodarstava specijaliziran za to. Na ovom je

području dobro organiziran i otkup, a u ostalim je

dijelovima zemlje, u kojima ne postoji interes

mljekara za otkup kozjeg mlijeka, proizvodnja

vezana za proizvodnju sireva na obiteljskim

gospodarstvima. Na tržištu je znatan interes

potrošača za kozje mlijeko i proizvode od njega pa je

proizvodnja mlijeka u 2012. godini bila 20 % veća

nego 2011. godine.

Najviše proizvođača ovčjeg mlijeka bavi se ovom

proizvodnjom na otocima i imaju hrvatske izvorne

pasmine, a u kontinentalnim dijelovima Hrvatske,

prije svega u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-

podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji drže strane

pasmine ovaca. Uz organiziran otkup mlijeka, gdje

dominantnu ulogu imaju registrirane sirane, velike

količine ovčjeg mlijeka prerađuju se i u siranama na

obiteljskim gospodarstvima. Iz podataka DZS-a o

ukupnoj godišnjoj proizvodnji ovčjeg mlijeka razvidno

je veliko smanjenje njegove proizvodnje od 50 % u

2012. godini, prema 2011. godini. Treba imati na

umu to da tržište iskazuje potrebu za povećavanjem

proizvodnje i ovčjeg i kozjeg mlijeka. Da se

proizvodne mogućnosti ni približno ne iskorištavaju

dovoljno pokazuje i iznimno dobra potražnja za

tvrdim autohtonim sirevima.

Meso

Promatrajući domaću proizvodnju mesa, ne

zadovoljavaju se potrebe stanovništva za svježim

mesom kao ni potrebe prerađivačke industrije za

kvalitetnom sirovinom. U govedarstvu se to može

dijelom pripisati činjenici da se zbog pada broja

krava smanjuje broj teladi za tov, a dodatno velik

broj teladi umjesto u daljnji tov šalje se na klanje te

se tako osjetno smanjuje broj grla u proizvodnji

govedine. Prema podacima Državnog zavoda za

statistiku za 2012. godinu, domaća proizvodnja

govedine bila je 14 % manja nego 2011. godine, a

prirast goveda za spomenuto razdoblje manji je 13

%. Tijekom 2012. godine u klaonicama je zaklano 15

% manje grla goveda nego 2011. godine.

Visok udio prasadi iz uvoza u tovu svinja rezultat je

nezadovoljavajuće strukture proizvodnih sustava,

odnosno činjenice da se ovaj dio svinjogojske

proizvodnje odvija na obiteljskim gospodarstvima s

malim proizvodnim kapacitetima bez primjene

suvremenih tehničkih, tehnoloških rješenja i

organiziranog pristupa tržištu. U 2012. godini

domaća proizvodnja svinjetine bila je 11,6 % manja

nego 2011. godine, a prirast svinja manji je 13 %.

Tijekom 2012. godine u klaonicama je zaklano 3,6 %

manje svinja nego 2011. godine, a prema podacima

Odjela za kontrolu ocjenjivanja na liniji klanja (KOLK)

prosječna mesnatost tovljenika T1 kategorije u 2012.

godini iznosila je 58,72 %.

Najvažniji je cilj u ovčarstvu i u kozarstvu

proizvodnja mesa, ponajviše janjetine i jaretine.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za

2012. godinu, domaća proizvodnja mesa ovaca i

koza iznosi 6 236 tona, što je 7,7 % više nego 2011.

godine. Prirast ovaca u 2012. godini povećan je 27

%, a prirast koza ostao je kao i 2011. godine, kada

je iznosio dvije tisuće tona. U 2012. godini smanjen

je broj zaklanih ovaca u klaonicama 16,6 % prema

2011. godini. Podaci o uvozu janjetine i jaretine idu u

prilog tomu da se u Hrvatskoj ne proizvode dovoljne

količine mesa ovaca i koza iako postoje značajne

pretpostavke za proizvodnju dovoljnih količina za

potrebe domaćeg stanovništva, kao i za potrebe

turističke ponude. Procjenjuje se kako se 93 %

rasplodnih ovaca uzgaja isključivo radi proizvodnje

Broj isporučitelja i isporučenih količina po isporučitelju u odnosu prema kvaliteti

isporučenog mlijeka od 2003. do 2012. godine

Izvor: HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


mesa, a preostalih 7 % uzgaja se za proizvodnju

mlijeka.

Proizvodnja mesa peradi u Republici Hrvatskoj

temelji se uglavnom na proizvodnji mesa pilića i

purana. Domaća proizvodnja mesa peradi u 2012.

godini iznosila je 74 448 tona, što je 2,6 % manje

nego 2011. godine. Prirast peradi isti je kao i 2011.

godine kada je iznosio 105 tisuća tona. Tijekom

2012. godine u klaonicama je zaklano 0,7 % više

peradi nego 2011. godine.

Jaja

Nakon 2009. godine u proizvodnji jaja osjetan je pad

proizvodnje te on do 2012. godine iznosi 27,35 %.

Prema 2011. godini, proizvodnja jaja smanjila se

15,44 % u 2012. godini.

Tijekom 2012. godine proizvodnja rasplodnih jaja u

Republici Hrvatskoj smanjila se 3,51 %. U

proizvodnji nedostaje oko 22 000 000 jaja teških

linija koja služe za proizvodnju brojlera, odnosno

pilećeg mesa.

Med Proizvodnja meda u 2012. godini, prema 2011.

godini, porasla je 21,5 %, što se može povezati s

povoljnim pašnim uvjetima u Republici Hrvatskoj.

Zbog različitih klimatskih zona (mediteranska,

kontinentalna, gorska) postoje različiti uvjeti za

razvoj pčelarstva, a različitost i bogatstvo biljnih

vrsta omogućuju proizvodnju mnogih vrsta meda

(kestenov, bagremov, kaduljin, lipov, vrijesov,

suncokretov, med od amorfe, cvjetni, livadni med te

crnogorični i bjelogorični medljikovci).

Vuna U 2012. godini proizvodnja vune bila je 7 % veća

nego 2011. godine.

C.2.2. Cijene poljoprivrednih proizvoda (TISUP)

Žive životinje

Cijene stoke na hrvatskom tržištu u 2012. godini bile

su među najvišima unatrag nekoliko godina. U

odnosu na godinu ranije, znatniji porast cijena bio je

u odojaka (do 50 posto), malo manji u svinja i junadi

(do 20 %), a neznatan u teladi.

TELAD Trend cijena teladi u 2012. godini nije odstupao od

onog proteklih godina. Kontinuiran rast cijena i

potražnje za teladi bio je sve do rujna, s najvišom

prosječnom cijenom od 26,21 kn/kg u 38. tjednu. Od

listopada do kraja godine cijene su pale do

uobičajenih vrijednosti od oko 24 kn/ kg. Prosječna

otkupna cijena teladi simentalske pasmine (80 do

160 kg) u 2012. godini iznosila je 25,03 kn/kg i u

odnosu na prosječnu cijenu u 2011. godini bila je

viša 1,17 posto.

ODOJCI Uobičajen trend cijena odojaka koji pratimo unatrag

nekoliko godina svojstven je i za 2012. godinu.

Porast potražnje i cijena odojaka bilježimo u proljeće

s najvišom prosječnom cijenom u svibnju od 22,24

kn/kg. Prosječne mjesečne cijene u prvih pet

mjeseci 2012. godine bile su više i do 50 posto nego

u istom razdoblju prethodne godine. U drugoj

polovici godine prosječne cijene odojaka znatno su

pale, do uobičajene gornje cjenovne razine. Otkupne

cijene odojaka u 2012. godini bile su među najvišima

u posljednjih deset godina. Prosječna cijena odojaka

iznosila je 16,63 kn/kg i viša je 26,7 posto u odnosu

na 2011. godinu.

Proizvodnja vune od 2008. do 2012. godine


Proizvodnja kokošjih jaja od 2008. do 2012.

godine



SVINJE Otkupne cijene živih svinja na stočnim sajmovima i u

otkupu u 2012. godini bile su među najvišima u

posljednjih deset godina. Prosječna cijena svinja

iznosila je 11,85 kn/kg i u odnosu na 2011. godinu

viša je 16,9 posto. Nakon uobičajena pada na

početku godine, cijene živih svinja od ožujka do

prosinca su rasle. Prosječne mjesečne cijene bile su

od 10,43 do 13,83 kn/kg.

Veleprodajne cijene svinjskog mesa pratile su

otkupne cijene živih svinja rastući tijekom 2012.

godine. U odnosu na cijene u 2011. godini cijene

svinjskih polovica i milanskog reza u 2012. godini

bile su više od 4,5 do 17 posto.

JUNAD Iako visoke cijene junadi nisu neuobičajene na

domaćem tržištu unatrag deset godina, u 2012.

godini zabilježene su najviše vrijednosti do sada.

Prosječna cijena živih bikova simentalske pasmine

(> 450 kg) u 2012. godini iznosila je 14,83 kn/kg i

viša je 7,5 posto u odnosu na 2011. godinu. Trend

cijena, iako suprotan godini prije, nije odstupao od

trenda većine proteklih godina. Porastom u prvoj

polovici godine cijene u svibnju dosežu prosječnu

vrijednost od 15,56 kn/kg i sve do rujna zadržavaju

najvišu razinu.

Veleprodajne cijene junećeg mesa pratile su

otkupne cijene junadi rastući tijekom 2012. godine. U

odnosu na cijene u 2011. godini, prosječne

mjesečne cijene junećih polovica i junećeg

milanskog reza u 2012.godini bile su više od 4 do 13

posto.

Žitarice

Cijene pšenice u prvih sedam mjeseci 2012. godine

stagniraju na srednjim razinama (niže su od istog

razdoblja 2008. i 2011. godine, a više od istog

razdoblja 2009. i 2010. godine). U drugom dijelu

godine cijene pšenice porasle su na najvišu razinu u

posljednjih pet godina. Trend porasta cijena u drugoj

polovici godine osim 2012. godine zabilježen je i

2010. godine. U prvoj polovici godine cijena pšenice

odraz je relativno dobrih početnih predviđanja

proizvodnje. U srpnju je došlo do blagog pada cijena

zbog povećane ponude u sezoni. Nadalje do kraja

godine cijene pšenice znatno rastu zbog njezina

nedostatka na svjetskom tržištu (proizvodnja znatno

manja nego što se predviđalo na početku godine).

Maksimalna cijena pšenice u 2012. godini

zabilježena je u prosincu, kada je iznosila 1,84

kn/kg. Godišnji prosjek cijena pšenice u 2012. godini

iznosio je 1,51 kn/kg.

Cijene kukuruza u prvih sedam mjeseci stabilne su,

na srednjim razinama. U kolovozu i rujnu dostižu

visoke razine iz 2008. i 2011. godine. Zadnje

tromjesečje 2012. godine donijelo je maksimalne

cijene kukuruza u petogodišnjem razdoblju. Godišnji

prosjek cijena kukuruza za 2012. godinu bio je 1,48

kn/kg, što je maksimalni godišnji prosjek od 2001.

godine.

Početkom nove tržišne godine 2012./13. (od 1.

srpnja 2012. godine) počinju i problemi na svjetskom

i europskom tržištu. Uzrok problema bila je loša

žetva i smanjeni prinosi, što je u kombinaciji sa

smanjenim zalihama na svjetskom tržištu rezultiralo

visokim cijenama.

Loši prinosi u Europi i svijetu posljedica su

golomrazica u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj,

suše u Španjolskoj te ekstremno loše žetve u Rusiji i

Ukrajini. Povrh svega val vrućine uzrokovao je

znatno smanjenje prinosa kukuruza na Balkanu i u

SAD-u.

Cijene kukuruza ipak su bile konkurentnije (manji

porast) u usporedbi sa pšenicom jer su smanjeni

prinosi kukuruza u SAD-u i na Balkanu bili ublaženi

rekordnim prinosima u Brazilu i Ukrajini.

Cijene brašna (tip 550 glatko) prate trend cijena

pšenice te su u prvih sedam mjeseci 2012. godine

stabilne na srednjim razinama. U kolovozu počinju

rasti te u rujnu i listopadu dostižu visoke razine iz

2008. i 2011. godine. Studeni i prosinac donose

maksimalne cijene brašna (tip 550 glatko) u

petogodišnjem razdoblju. Godišnji prosjek cijena

glatkog brašna u 2012. godini bio je niži od

petogodišnjeg prosjeka (od 2008. do 2011. godine).

Iznosio je 2,33 kn/kg.

Voće i povrće

Na domaćem tržištu voća tijekom 2012. nije bilo

većih promjena cijena u odnosu na godinu prije.

Do manjeg pomaka došlo je kod jabuka koje su u

2012. pretrpjele velike štete od kasnog mraza u

vrijeme cvatnje pa je urod bio znatno smanjen. Iako

su sve praćene sorte jabuka tijekom godine pratile

svoj uobičajen trend, uočljiv je porast cijena

dolaskom novog roda u rujnu kada su cijene bile na

višim cjenovnim razinama u odnosu na prethodne

godine, ali ipak manje nego 2008. Od listopada do

kraja godine cijene su im porasle i bile na najvišim

cjenovnim razinama uz izuzetak sorte Granny Smith

koja je kao kasna sorta vjerojatno izbjegla utjecaj

kasnog mraza te su joj cijene u istom razdoblju bile

na srednjim i višim cjenovnim razinama.


Kasni mraz i niske temperature negativno su se

odrazili i na urod breskvi, nektarina, marelica, šljiva i

trešanja, pa su im cijene od početka sezone bile na

višim i najvišim cjenovnim razinama no ipak

uglavnom nižim nego 2008. godine. Zbog velikih

količina snijega te niskih temperatura i mraza u

područjima koja su najveći proizvođači jagoda u RH,

cijene jagoda su u travnju bile na najvišim razinama

u odnosu na prethodne četiri godine kao i u vrijeme

sezone.

Mandarine su tijekom 2012. pratile svoj uobičajen

cjenovni trend. Dolaskom roda 2012. u rujnu cijene

su im bile na srednjim cjenovnim razinama, da bi u

mjesecima do kraja godine bile na najvišim

cjenovnim razinama u odnosu na prethodne četiri

godine.

Vremenske prilike su kod povrća, kao i kod voća,

uvelike utjecale na proizvodnju i smanjen urod.

Nakon mraza, snijega i hladnoće zbog kojih su

stradale rane povrtlarske kulture, u kontinentalnom

su, a osobito istočnom dijelu Hrvatske, dugotrajne

suše i velike vrućine prouzročile štetu na mnogim

povrtlarskim kulturama. Zbog toga su npr. rajčice,

iako su donekle pratile svoj uobičajen cjenovni trend,

imale cijene na višim, a u nekim mjesecima i

najvišim cijenovnim razinama u odnosu na

prethodne četiri godine. Zbog istih su razloga i kod

zelene salate zabilježene cijene na višim, a od

kolovoza do listopada i najvišim cjenovnim

razinama.

Od srpnja do rujna cijene cvjetače bile su više nego

prethodnih godina, a kod kupusa i kelja taj je trend

počeo u kolovozu i nastavio se do kraja godine.

Veliko povećanje cijene u 2012. bilježimo i kod

graha koji je od ožujka do kraja godine bio na

najvišim cjenovnim razinama dok kod mrkve najviše

cjenovne razine bilježimo od srpnja do kraja godine.

Agrarni inputi

Cijene poljoprivrednih inputa u 2012. godini u

prosjeku su bile više 5 % u odnosu na 2011. godinu.

Najveće poskupljenje u 2012., u odnosu prema

prethodnoj godini, primjetno je kod sjemena i sadnog

materijala (15,7 %), energija i maziva (12,7 %) i

gnojiva (8,7 %). Cijene sredstava za zaštitu bilja i

veterinarskih usluga neznatno su bile više u 2012.

nego u prethodnoj godini (0,4 %, odnosno 0,5 %

više). Stočna hrana u 2012. godini bila je skuplja 3,5

% nego 2011. godine. Cijene održavanja opreme

bile su više 2,2 %, a cijene održavanja zgrada 3,6 %

u 2012. godini nego u 2011. godini. Jedino su cijene

ostalih usluga u 2012. godini bile niže 2 % nego

godinu prije.

Analiza po pojedinim tromjesečjima pokazuje porast

cijena za gotovo sve kategorije inputa u odnosu

prema istom razdoblju 2011. godine. Neznatan pad

cijena veterinarskih usluga bio je jedino u trećem i

četvrtom tromjesečju i to 0,2 % u trećem i 0,7 % u

četvrtom tromjesečju. Također su cijene ostalih

usluga bile niže u prva tri tromjesečja 2012. godine

prema 2011. od 1 do 4,5 %. U četvrtom su

tromjesečju bile nešto više (0,2 %) prema istom

razdoblju prethodne godine. Najviše su porasle

cijene energija i maziva (22,4 %) u prvom

tromjesečju 2012. godine u odnosu prema istom

razdoblju prošle godine.

Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku,

bazni su indeksi za 2012. godinu izračunati na

temelju 2005. godine. U odnosu prema 2005. godini

(baznoj), cijene poljoprivrednih inputa bile su u

prosjeku u 2012. više 44 %. Cijene gnojiva bile su

više 99,8 %, stočne hrane 54,1 %, a energije i

maziva 49,8 % prema 2005. godini. Sredstva za

zaštitu bilja 2012. godine bila su 48,7 % skuplja, a

sjeme i sadni materijal 30,5 % nego 2005. godine.

Cijene održavanja opreme bile su više 26,2 %, a

zgrada 25,5 %. Veterinarske su usluge bile skuplje

15,6 % u odnosu prema baznoj godini, a ostale

usluge 6,6 %.

Promatrajući razdoblje od 2009. do 2012. godine,

uočljiv je blag porast cijena ukupnih inputa iz godine

u godinu. Također je uočljiv porast cijena svih

pojedinih skupina inputa uz izuzetak sjemena i

sadnog materijala koji su 2010. godine bile jeftiniji

4,7 % nego 2009. godine. Također su ostale usluge

bile jeftinije 0,6 % 2011. godine, a 2 % 2012. godine

u odnosu na prethodnu godinu.

C.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

U 2012. godini uvezeno je poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2.567,3

milijuna američkih dolara, a izvezeno je

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti

od 1.621,5 milijuna američkih dolara, čime je

ostvaren deficit od 945,8 milijuna američkih dolara.

U ukupnoj bilanci robne razmjene RH, bilanca

vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda u 2012. godini činila je 11,2

%. Premda nije riječ o visokom udjelu poljoprivrede

u ukupnoj vrijednosti robnog deficita, uočava se da


1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


je u 2012. godini nastavljen trend rasta udjela

deficita razmjene poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda u deficitu ukupne robne razmjene iz

prethodne godine te je zabilježen najveći godišnji

udio od 2000. godine.

Povećanje udjela deficita razmjene poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda u ukupnom deficitu

uzrokovano je smanjenjem uvoza industrijskih

proizvoda zbog gospodarske krize. Pokrivenost

uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda u 2012. godini iznosila je 63,2 % i veća je

od pokrivenosti uvoza izvozom za ostale proizvode

vanjskotrgovinske razmjene.

U odnosu na prethodnu 2011. godinu, u 2012. godini

izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,

iskazano količinski, porastao je 22 %, a vrijednosno

samo 2 %. Promatrano u istom razdoblju, uvoz

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iskazano

količinski manji je 10 %, a vrijednosno 2 %. Deficit

razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u

istom je razdoblju smanjen 8 %.

U 2012. godini u strukturi ukupne razmjene

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najviše se

trgovalo sa zemljama EU-a i CEFTA-e. Sa zemljama

EU-a ostvareno je 58 % ukupne vrijednosti razmjene

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je sa

zemljama CEFTA-e ostvareno 24 %. U razmjeni sa

zemljama CEFTA-e ostvaren je suficit od 420,3

milijuna američkih dolara, dok je u razmjeni sa

zemljama EU-a ostvaren deficit u iznosu od 1.045,2

milijuna američkih dolara.

U 2012. godini RH je izvozila poljoprivredno-

prehrambene proizvode u 109 zemalja. Najviše

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvezli smo u

Bosnu i Hercegovinu (vrijednost izvoza RH u Bosnu i

Hercegovinu tijekom 2012. godini iznosila je 464

milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini

28,6 %), Italiju (vrijednost izvoza RH u Italiju u 2012.

godini iznosila je 163 milijuna američkih dolara i u

ukupnom izvozu čini 10,1 %), Sloveniju (vrijednost

izvoza RH u Sloveniju u 2012. godini iznosila je 152

milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 9,4

%), Srbiju (vrijednost izvoza RH u Srbiju u 2012.

godini iznosila je 123 milijuna američkih dolara i u

ukupnom izvozu čini 7,6 %) i Mađarsku (vrijednost

izvoza RH u Mađarsku u 2012. godini iznosila je 101

milijun američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 6,2

%). Među deset najvažnijih izvoznih tržišta RH u

2012. godini bili su još Njemačka, Japan,

Makedonija, Austrija i Grčka. Vrijednost izvoza RH u

deset najvažnijih izvoznih zemalja čini 78,5 %

ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda.

U 2012. godini RH je uvozila poljoprivredno-

prehrambene proizvode iz 172 zemlje. U toj se

godini najviše poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda uvozilo iz: Njemačke (vrijednost uvoza iz

Njemačke u RH u 2012. godini iznosila je 337

milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini

13,1 %), Italije (vrijednost uvoza iz Italije u RH u

2012. godini iznosila je 277 milijuna američkih dolara

i u ukupnom uvozu čini 10,8 %), Nizozemske

(vrijednost uvoza iz Nizozemske u RH u 2012. godini

iznosila je 199 milijuna američkih dolara i u ukupnom

uvozu čini 7,8 %), Brazila (vrijednost uvoza iz Brazila

u RH u 2012. godini iznosila je 188 milijuna

američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 7,3 %) i

Mađarske (vrijednost uvoza iz Mađarske u RH u

2012. godini iznosila je 155 milijuna američkih dolara

i u ukupnom uvozu čini 6 %). Među deset najvažnijih

uvoznih tržišta poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda RH bili su Bosna i Hercegovina, Poljska,

Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske od 2008. do 2012. godine



Najznačajnija izvozna tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske u 2012. godini


1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


Srbija, Austrija i Slovenija. Vrijednost uvoza iz

navedenih zemalja činila je 67 % ukupne vrijednosti

uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u RH.

U 2012. godini najvažniji izvozni proizvodi RH,

promatrano na razini oznake carinske tarife hs 6,

jesu:

1. rafinirani šećer (vrijednost izvoza rafiniranog

šećera iz RH iznosi 188 milijuna američkih

dolara i čini 11,6 % ukupne vrijednosti

izvoza poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda iz RH),

2. pšenica i suražica, osim tvrde pšenice te

pšenice i suražice za sjetvu (vrijednost

izvoza pšenice i suražice, osim tvrde

pšenice te pšenice i suražice za sjetvu, iz

RH iznosi 109 milijuna američkih dolara i

čini 6,7 % ukupne vrijednosti izvoza

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz

RH),

3. cigarete (vrijednost izvoza cigareta iz RH

iznosi 74 milijuna američkih dolara i čini 4,6

% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda iz RH),

4. razni prehrambeni proizvodi1

(vrijednost

izvoza raznih prehrambenih proizvoda iz RH

iznosi 63 milijuna američkih dolara i čini 3,9

% ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda iz RH) te

5. tuna (vrijednost izvoza tune iz RH iznosi 59

milijuna američkih dolara i čini 3,7 %

1 Složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića,

aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5 % mliječne masti, 5 % saharoze, 5 % glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni, nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr.


prehrambenih proizvoda iz RH).

Navedeni proizvodi čine više od četvrtine vrijednosti

izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH.

Među deset najvažnijih izvoznih proizvoda ulaze i

umaci i pripravci za umake te miješana začinska

sredstva, vode s dodanim šećerom i aromama, živa

goveda, pivo i soja. Deset najvažnijih izvoznih

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini 43,5 %


prehrambenih proizvoda iz RH.

U 2012. godini u RH je, promatrano na razini

proizvoda oznake carinske tarife hs 6, najviše

uvezeno:

1. raznih prehrambenih proizvoda1 (RH je

uvezla raznih prehrambenih proizvoda u

vrijednosti 112 milijuna američkih dolara, što

čini 4,4 % ukupne vrijednosti uvoza

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda),

2. zamrznutog svinjskog mesa (RH je uvezla

zamrznutog svinjskog mesa u vrijednosti 99

milijuna američkih dolara, što je 3,9 %

ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda),

3. sirovog šećera (RH je uvezla sirovog šećera

u vrijednosti 96 milijuna američkih dolara,

što je 3,8 % ukupne vrijednosti uvoza

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda),

4. uljanih pogača i ostalih krutih ostataka

dobivenih pri ekstrakciji ulja od soje (RH je

uvezla uljanih pogača i ostalih krutih ostatka

dobivenih pri ekstrakciji ulja od soje u



poljoprivredno-prehrambenih proizvoda) te

Najvažnija uvozna tržišta Republike Hrvatske poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u 2012. godini


Najvažniji izvozni poljoprivredno- prehrambeni proizvodi Republike Hrvatske u 2012. godini



1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS


1

Izvor: DZS

5. živih goveda (RH je uvezla živih goveda u



poljoprivredno-prehrambenih proizvoda).

Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

heterogeniji je od izvoza te navedeni proizvodi čine

18,2 % vrijednosti uvoza poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda. Među deset najvažnijih

uvoznih proizvoda su i cigarete, pripravci za

prehranu životinja, hrana za pse i mačke, kava te

ulje uljane repice. Deset najvažnijih uvoznih

poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini 27,8 %

ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda u RH.

Gledano po skupinama proizvoda oznake carinske

tarife hs 2, najveći je suficit u 2012. godini ostvaren

izvozom žitarica (113,3 milijuna američkih dolara),

uljanog sjemenja i plodova te industrijskog bilja (44,1

milijun američkih dolara), prerađevina od mesa i riba

(41,3 milijuna američkih dolara), riba i rakova,

mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka (36,5

milijuna američkih dolara), šećera i proizvoda od

šećera (30,1 milijun američkih dolara), pića, alkohola

i octa (22,6 milijuna američkih dolara), sirove i

štavljene kože (15,5 milijuna američkih dolara) te

duhana i duhanskih prerađevina (12,7 milijuna

američkih dolara).

C.2.4. Proizvodno-potrošne bilance

Proizvodno-potrošne bilance daju sveobuhvatnu

sliku o stanju na tržištu poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda u nekoj zemlji odnosno na nekom

području tijekom određenog razdoblja.

Sve države članice Europske unije, pa tako i

Republika Hrvatska, izrađuju proizvodno-potrošne

bilance na temelju jedinstvenih metodoloških uputa

Statističkog ureda europskih zajednica

(EUROSTAT). Bilanca vina obvezna je za sve

države članice EU-a, a ostale se bilance izrađuju i

dostavljaju EUROSTAT-u na temelju zajedničkog

sporazuma.

Proizvodno-potrošne bilance izvor su informacija o

ponudi i potražnji poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda, potrošnji poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda po stanovniku te o stupnju

samodostatnosti. Ovi pokazatelji daju prikaz stanja

nacionalnog i europskog tržišta poljoprivredno-

prehrambenih proizvoda i važan su izvor informacija

za kreiranje mjera agrarne politike te omogućuju

bolje upravljanje tržištima pojedinih proizvoda.

Najvažniji uvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi Republike Hrvatske u 2012. godini

Trgovinska bilanca razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po najvažnijim skupinama u 2012. godini




1

Izvor: DZS

1

Izvor: DZS

1

Izvor: DZS

1

Izvor: DZS

Hrvatsko tržište poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda obilježava neuravnoteženost ponude i

potražnje.

Najčešće korišteni pokazatelj proizvodno-potrošnih

bilanci je samodostatnost. Samodostatnost pokazuje

koliko domaća proizvodnja pokriva domaću

potrošnju.

U 2010. i 2011. godini Republika Hrvatska

samodostatna je pšenicom, kukuruzom i zobi,

proizvodnja tritikala je vrlo blizu samodostatnosti dok

domaća proizvodnja ostalih žitarica ne podmiruje

ukupne potrebe.


2010. godinu, porasla je samodostatnost uljaricama

51 %. Iako je Hrvatska samodostatna uljaricama,

kod biljnih ulja samodostatna je jedino u proizvodnji

sojina ulja.

Domaća proizvodnja povrća i voća ne podmiruje

ukupne potrebe Republike Hrvatske. U proizvodnji

povrća jedino se proizvodnja kupusa i poriluka u

2010. i 2011. godini približila granici samodostatnosti

dok kod voća u navedenom razdoblju

samodostatnost bilježimo u proizvodnji trešanja i

višanja, jabuka te mandarina.

Samodostatnost Republike Hrvatske žitaricama 2011. godine

Samodostatnost Republike Hrvatske uljaricama i uljima u 2011. godini

Samodostatnost Republike Hrvatske povrćem u 2011. godini

Samodostatnost Republike Hrvatske voćem u 2011. godini

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede





1

Izvor: DZS

Hrvatska je manjkava i u proizvodnji mesa. Najveća

je samodostatnost kod mesa peradi, no u posljednje

četiri godine bilježimo negativan trend odnosno od

2008. godine prešli smo iz samodostatnosti u

nedostatnost.

Samodostatnost Republike Hrvatske mesom u 2011. godini

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;



D. Dohodak poljoprivrednih gospodarstava − FADN

D.1.1. Svrha i ciljevi provedbe FADN sustava u RH

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka

(engl. Farm Accountancy Data Network; u daljnjem

tekstu FADN) instrument je Europske komisije za

vrednovanje dohotka poljoprivrednih gospodarstava i

utjecaja zajedničke poljoprivredne politike (u

daljnjem tekstu ZPP). FADN sustav predstavlja

provedbu godišnjeg istraživanja o strukturi,

proizvodnji, prihodima i rashodima poljoprivrednih

gospodarstava. Provođenje godišnjeg istraživanja

obvezno je za sve države članice EU, a godišnja

istraživanja u RH provode se na razini pilot-

istraživanja od 2008. godine.

Opći je cilj FADN sustava praćenje dohotka

poljoprivrednih gospodarstava, ocjena gospodarske

učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i analiza

mjera poljoprivredne politike na temelju prikupljenih

kvalitetnih i dostupnih podataka s poljoprivrednih

gospodarstava te njihova obrada u skladu sa

zahtjevima EU-a.

Organizacija i provođenje godišnjih FADN

istraživanja provodi se na uzorku poljoprivrednih

gospodarstava prema propisanoj metodologiji. Puna

uspostava FADN sustava provodit će se na

reprezentativnom FADN uzorku za računovodstvenu

2013. godinu, odnosno godinu pristupanja RH u

punopravno članstvo EU-a, kako bi se ispunila

obveza dostave podataka Europskoj komisiji (EK-u).

D.1.2. Metodologija FADN istraživanja

Poljoprivredno gospodarstvo u FADN sustavu

gospodarstvo je koje ostvaruje dohodak od

poljoprivrednih i ostalih dohodovnih aktivnosti

(agroturizam, šumarstvo, uslužne djelatnosti i sl.),

dobrovoljno sudjeluje u FADN sustavu i daje

podatke koji se prikupljaju FADN istraživanjem.

Da bi određeno poljoprivredno gospodarstvo bilo

uključeno u godišnje FADN istraživanje, moraju ga

odabrati službenici Poljoprivredne savjetodavne

službe (PSS). U odabiru je potrebno ustanoviti

pripada li određeno poljoprivredno gospodarstvo

području FADN istraživanja, ovisno o kriterijima tipa

poljoprivredne proizvodnje i razreda ekonomske

veličine, a na temelju plana uzorkovanja

(selekcijskog plana) koji mora osigurati

reprezentativnost poljoprivrednih gospodarstava u

FADN uzorku.

Određivanje područja FADN istraživanja i okvira za

primjenu jedinstvene tipologije i klasifikaciju

gospodarstava osnovne su metodološke odrednice

FADN sustava, a temelje se na podacima

Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava

(Farm Structure Survey – FSS) te na Standard

output (SO) koeficijentima poljoprivrednih proizvoda.

Područje FADN istraživanja uključuje poljoprivredna

gospodarstva čija je ekonomska veličina jednaka ili

veća od praga koji odgovara donjoj granici razreda

ekonomske veličine, a iznosi 4.000 € (30.000,00 kn).

Da bi se osigurala reprezentativnost FADN uzorka,

on mora pokrivati najmanje 90 % ukupno korištenih

poljoprivrednih površina, najmanje 90 % ukupnih

uvjetnih grla stoke i najmanje 90 % ukupne

vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

Reprezentativni uzorak predstavlja broj

poljoprivrednih gospodarstava u FADN sustavu koji

se utvrđuje statističkom metodom stratifikacije,

odnosno raspoređivanjem unutar područja FADN

istraživanja u stratume. Veličina reprezentativnog

FADN uzorka u RH iznosi 1 251 poljoprivredno

gospodarstvo, a predstavlja 40 % od ukupnog broja

poljoprivrednih gospodarstava u RH, 85 % ukupno

korištenih poljoprivrednih površina (KPP), 86 %

ukupnog broja uvjetnih grla stoke (UG) te 89 %

ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

Od ukupnog broja od 233 276 gospodarstva, njih

141.000 (60 %) u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne

proizvodnje sudjeluje sa samo 11 % (240 mil. kn),

obrađuju manje od 15 % ukupno korištenih

poljoprivrednih površina, drže manje od 14 %

uvjetnih grla stoke, čime ne ulaze u područje FADN

istraživanja.


1

• Ukupan broj PG 233.276

Izvor: DZS

Prilikom provede FADN istraživanja potrebno je

osigurati da odabrani FADN uzorak odražava

različitost proizvodnje u pojedinom području. Zato se

područje FADN istraživanja definira prema tri

kriterija: ekonomskoj veličini, tipu poljoprivredne

proizvodnje i regionalnoj pripadnosti.

Ekonomska veličina PG-a određena je na temelju

ukupne vrijednosti proizvodnje gospodarstva

izražene kao ukupni Standard output (SO), koji je

zbroj vrijednosti svih proizvodnji dobiven množenjem

svake pojedine proizvodnje zastupljene na

gospodarstvu s odgovarajućim brojem jedinica.

Standard output (SO) predstavlja novčanu vrijednost

proizvodnje poljoprivrednog proizvoda po cijenama

na pragu gospodarstva (at farm-gate price), koje ne

uključuju potpore i poreze. U biljnoj proizvodnji SO

se odnosi na jedan hektar ili 100 m2 za gljive, a u

stočarskoj proizvodnji na grlo stoke, 100 kljunova

peradi ili pčelinju zajednicu.

Ovisno o ukupnoj novčanoj vrijednosti proizvodnje

na poljoprivrednom gospodarstvu, ona se

raspoređuju u razrede ekonomske veličine:

razred u eurima u kunama

I 4.000 – 8.000 30.000 – 60.000

II 8.000 – 25.000 60.000 – 183.000

III 25.000 – 100.000 183.000 – 733.000

IV 100.000 – 500.000 733.000 – 3.600.000

V > 500.000 > 3.600.000

Tip poljoprivrednog gospodarstva određuje se na

temelju udjela pojedinih SO-a različitih proizvodnih

aktivnosti u odnosu prema ukupnom SO-u

poljoprivrednoga gospodarstva, a postoje opći,

glavni i posebni tip poljoprivrednoga gospodarstva.

S aspekta jedinstvene klasifikacije EU-a po tipovima

(regulative EK-a 1242/2008 i 868/2009),

poljoprivredna gospodarstva u RH razvrstana su u

sljedeće tipove:

10 Ratarstvo

20 Povrćarstvo i cvjećarstvo

30 Trajni nasadi

40 Mliječno govedarstvo

50 Govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo

60 Svinjogojstvo i peradarstvo

70 Mješovita poljoprivredna gospodarstva.

Primjenom jedinstvene tipologije, u Hrvatskoj je

općenito najzastupljeniji tip mješovitih poljoprivrednih

gospodarstava (33 %), gdje se izdvaja kombinacija

biljne i stočarske proizvodnje. Sljedeći

prevladavajući tipovi odnose se na gospodarstva

koja se bave pretežno ratarskom proizvodnjom (18

%) i trajnim nasadima (15 %), a najmanje je

gospodarstava koja se bave proizvodnjom povrća,

cvijeća i ukrasnog bilja (0,52 %).

D.1.3. Sadržaj FADN istraživanja

Godišnjim FADN istraživanjem prikupljeno je više od

1 000 proizvodnih, ekonomskih i financijskih varijabli,

koje se odnose na:

opće podatke o poljoprivrednom

gospodarstvu

poljoprivredno zemljište u vlasništvu ili

najmu

objekte, trajne nasade, mehanizaciju i

opremu

broj i vrijednost stoke

biljnu proizvodnju, proizvode prerade i

nedovršenu proizvodnja

stočarsku proizvodnju

ostale dohodovne aktivnosti

specifične i režijske troškove

potpore, odštete i ostala prava

kredite i ostala zaduženja

novčane tokove.

Proizvodni, ekonomski i financijski podaci za

poljoprivredna gospodarstva, neovisno o obliku

registracije (obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo‒OPG, obrt, pravna osoba, zadruga i

dr.), prikupljeni su od službenika Poljoprivredne

savjetodavne službe korištenjem posebnom FADN

aplikacijom za unos, kontrolu i njihovu obradu.

Određivanje reprezentativnog FADN uzorka

Izvor: DZS; Obrada: Poljoprivredna savjetodavna služba


Podaci su prikupljani izravno metodom intervjua s

nositeljima/članovima poljoprivrednih gospodarstava

korištenjem podacima dostupnim iz njihovih vlastitih

evidencija ili uključivanjem knjigovodstvenih ureda,

koji vode poslovne knjige, uz prethodna odobrenja

nositelja poljoprivrednoga gospodarstva.

Sadržaj FADN istraživanja uključuje širok spektar

poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednom

gospodarstvu (poljoprivredna proizvodnja, prerada

poljoprivrednih proizvoda, šumarstvo, ribarstvo,

poljoprivredne usluge, seoski turizam i sl.), ali ne

uključuje industrijske, komercijalne i ostale

nepoljoprivredne aktivnosti (trgovina i sl.).

D.1.4. Provedba FADN istraživanja 2013.

Temelj za određivanje veličine FADN uzorka za

pilot-istraživanje za računovodstvenu 2012. godinu

bili su podaci Istraživanja o strukturi poljoprivrednih

gospodarstava (DZS, lipanj 2010.) i SO 2007.

koeficijenti poljoprivrednih proizvoda, koji su

računani za razdoblje od 2005. do 2009. proizvodne

godine (Agronomski fakultet Zagreb, siječanj 2011.).

Pilot FADN istraživanje u 2013. godini provedeno je

na planiranom (nereprezentativnom) uzorku od

1 002 poljoprivredna gospodarstva, a što je 80 % u

odnosu prema reprezentativnom FADN uzorku na

kojem će se provoditi sljedeća godišnja FADN

istraživanja.

Budući da su prikupljeni podaci od nedovoljnog broja

poljoprivrednih gospodarstava (nereprezentativni

uzorak), dobiveni rezultati, iako ponderirani, ne

mogu se smatrati relevantnima za primjenu na

cjelokupnom području FADN istraživanja i ne daju

pravu sliku stanja dohodovnog položaja

poljoprivrednih gospodarstava u RH.


E. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI

E.1. Godišnje izvješće o radu Sektora inspekcija u poljoprivredi u 2012. godini

Djelokrug rada pojedinih inspekcija u poljoprivredi

Poljoprivredna je inspekcija obavljala nadzor nad

primjenom deset zakona, i to: Zakona o

poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu,

Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom

razvoju, Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom

razvoju, Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih

proizvoda, Zakona o ekološkoj proizvodnji i

označavanju ekoloških proizvoda, Zakona o

duhanu, Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla,

Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i

priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i Zakona o

sredstvima za zaštitu te propisa donesenih na

temelju tih zakona.

Također, poljoprivredna inspekcija i inspekcija za

kakvoću hrane obavljale su nadzor nad primjenom

dijela odredbi Zakona o hrani, Zakona o genetski

modificiranim organizmima, Zakona o suzbijanju

zlouporabe opojnih droga te propisa donesenih na

temelju tih zakona.

Stočarska je inspekcija obavljala nadzor nad

primjenom Zakona o stočarstvu, Zakona o zaštiti

životinja, Zakona o hrani i Zakona o uređenju

tržišta poljoprivrednih proizvoda te propisa

donesenih na temelju tih zakona.

Vinarska je inspekcija obavljala nadzor nad

primjenom Zakona o vinu i Zakona o uređenju

tržišta poljoprivrednih proizvoda te propisa

donesenih na temelju navedenih zakona.

Aktivnosti i mjere inspekcija u poljoprivredi u

2012. godini

Aktivnosti inspekcija u poljoprivredi, tijekom 2012.

godine, bile su sustavne i sveobuhvatne.

Obavljeno je 14 268 inspekcijskih nadzora, pri

čemu 15 338 inspekcijskih pregleda i sastavljeno

više od 15 267 inspekcijskih zapisnika o očevidu.

Pri utvrđenim nepravilnostima inspektori su

donosili rješenja kojima su naređivali uklanjanje

nedostataka, povrat potpora te su poduzimali

mjere odgovornosti. Doneseno je 1 708

prvostupanjskih rješenja kojima je naređeno

uklanjanje različitih nepravilnosti.

Inspektori su podnijeli 977 optužnih prijedloga

nadležnim prekršajnim sudovima i donijeli 21

prekršajni nalog.

Prekršajni su sudovi u 2012. godini riješili 794

zahtjeva i izrekli 678 kazni.

Tijekom 2012. godine pripremljeno je i provedeno

17 ciljanih inspekcijskih nadzora.

Pregled najvažnijih aktivnosti inspekcija u

poljoprivredi na temelju pojedinih zakona u

2012. godini

Na temelju Zakona o državnoj potpori poljoprivredi

i ruralnom razvoju te propisa donesenih na

njegovoj osnovi, poljoprivredni su inspektori obavili

3 018 inspekcijskih pregleda i donijeli 71 rješenje.

Navedenim je inspekcijskim pregledima

obuhvaćeno 2 889 korisnika novčanih potpora, pri

čemu je njihova ukupna vrijednost iznosila

372.314.357,78 kn.

S obzirom na strukturu potpora, nadzorima je

obuhvaćeno:

- 2 338 korisnika mjera ruralnog razvoja

(1 306 korisnika potpore dohotku, 677 korisnika

potpore za kapitalna ulaganja u poljoprivredi i 355

korisnika potpora za integriranu poljoprivrednu

proizvodnju)

- 469 korisnika izravnih plaćanja u biljnoj

proizvodnji, stočarstvu i potpora za očuvanje

izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

(potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina

domaćih životinja još je jedna od mjera ruralnog

razvoja)

- 82 korisnika poticaja u slatkovodnom i

morskom ribarstvu (na temelju Zakona o državnoj

potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju „Narodne

novine“, broj 83/09, 153/09 i 60/10).

Kao što je navedeno, inspektori su donijeli 71

rješenje, i to:

- 50 rješenja kojima su pravnim i fizičkim

osobama rješenjima utvrdili da kao korisnici

potpore ne udovoljavaju uvjetima za isplatu


- 18 rješenja kojima su pravnim i fizičkim

osobama, korisnicima potpora, naređivali povrat

nezakonito ostvarenih novčanih sredstava na

posebni žiroračun Agencije za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

- 3 kombinirana rješenja (izreka

kombinacija prethodnih dvaju).

Navedenim je rješenjima spriječena isplata i

naređeno za povrat ukupno 1.824.485,46 kn.

Na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu

poljoprivredni su inspektori najviše nadzora obavili

vezano za obvezu ili na okolnost održavanja

poljoprivrednog zemljišta sposobnim za

poljoprivrednu proizvodnju (obveza korisnika).

Inspekcijski nadzori su se provodili u sklopu

ciljanih nadzora kao i na temelju brojnih predstavki

građana vezano za zakorovljenost (posebice

ambrozijom) i to kako privatnog tako i

poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Na temelju predstavki fizičkih i pravnih osoba o

bespravnom posjedu i korištenju državnog

poljoprivrednog zemljišta poljoprivredni su

inspektori utvrđivali činjenice na navedene

okolnosti te zapisnike o utvrđenom stanju

dostavljali nadležnim općinskim državnim

odvjetništvima radi pokretanja postupaka zbog

smetanja posjeda i nadoknade štete.

Na temelju Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i

priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u sklopu

provedene ciljane kontrole inspektori su uzeli 308

uzoraka sjemena za laboratorijske analize radi

utvrđivanja udovoljava li sjeme koje se stavlja na

tržište minimalnim zahtjevima kvalitete propisane

citiranim Zakonom i podzakonskim propisima.

Utvrđeno je da od 308 uzoraka sjemena, 26

uzoraka ne udovoljava minimalnim zahtjevima

kvalitete. Nadalje, na temelju Zakona o genetski

modificiranim organizmima inspektori su uzeli 45

uzoraka sjemena poljoprivrednog bilja radi

određivanja možebitnog sadržaja GMO-a. Ti su

uzorci poljoprivrednog sjemena uzeti u najvažnijih

domaćih i stranih selekcijskih tvrtki koje stavljaju u

promet sjeme na tržištu Republike Hrvatske.

Uzorci su dostavljeni na analizu Hrvatskom zavodu

za javno zdravstvo iz Zagreba, koji je svaki

ocijenio konačnom ocjenom: uzorak odgovara.

Na temelju Zakona o sredstvima za zaštitu bilja,

poljoprivredna je inspekcija obavila ukupno 2 737

inspekcijskih nadzora, 2 891 inspekcijski pregled i

sačinila 2 815 zapisnika o pregledu, donijela 477

prvostupanjskih rješenja te podnijela 154 optužna

prijedloga. Nadalje, na temelju Zakona o uređenju

tržišta poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredna je

inspekcija u 2012. godini obavila ukupno 928

inspekcijskih pregleda i sastavila 930 zapisnika o

inspekcijskom nadzoru. Donijela je 12

inspekcijskih rješenja od kojih je svih 12 izvršeno

bez izvršnog postupka. Podnesena su 3 optužna

prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka.

Inspekcija za kakvoću hrane na temelju Zakona o

hrani obavila je 145 inspekcijskih nadzora te

donijela 15 rješenja za uklanjanje nepravilnosti i

podnijela 5 optužnih prijedloga nadležnom

prekršajnom sudu.

Također, inspekcija za kakvoću hrane uzela je 48

uzoraka hrane za analizu kakvoće. U 8 slučajeva

utvrđena je nesukladnost uzoraka.

Stočarska inspekcija

Na temelju Zakona o stočarstvu, Zakona o zaštiti

životinja i Zakona o hrani, stočarski su inspektori

obavili 1 480 inspekcijskih nadzora i 1 560

inspekcijskih pregleda, o čemu su sastavili 1 602

zapisnika, donijeli su 151 rješenje za uklanjanje

uočenih povreda propisa te podnijeli 332 optužna

prijedloga za pokretanje prekršajnih postupka.

Vinarska inspekcija

Na temelju Zakona o vinu i Zakona o uređenju

tržišta poljoprivrednih proizvoda, vinarska je

inspekcija obavila ukupno 1 275 inspekcijskih

nadzora, obavila 1 510 inspekcijskih pregleda i

sastavila1 552 zapisnika o pregledu, donijela 162

prvostupanjska rješenja, podnijela 124 optužna

prijedloga i izdala 21 prekršajni nalog.

Inspektori su uzeli 130 uzorka vina od ukupno

3 286 440 litara vina. Ni za jedan uzorak nije

utvrđeno da ne udovoljava propisanim

parametrima kategorije kakvoće za koju vino

pretendira.

E.2. Godišnje izvješće o radu Sektora

veterinarske inspekcije u 2012. godini

Sektor veterinarske inspekcije Uprave

veterinarstva i sigurnosti hrane, unutar kojeg je

ustrojena Služba veterinarske inspekcije, u sklopu

svojih nadležnosti tijekom 2012. godine provodio je

nadzor nad provođenjem sljedećih zakona:

− Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, broj

41/07 i 55/11),

− Zakona o hrani („Narodne novine“, broj 46/07 i

55/11),


− Zakona o zaštiti životinja („Narodne novine“, broj

135/06)

− Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima


Na temelju navedenih zakona te provedenih

propisa navedenih zakona Služba veterinarske

inspekcije tijekom 2012. godine provodila je

inspekcijski nadzor i službene kontrole u skladu s

propisima iz veterinarstva, sigurnosti hrane, zaštite

životinja te drugim posebnim propisima. Službene

su kontrole provodili državni veterinarski

inspektori, službeni veterinari i drugi državni

službenici koje je za to ovlastio ministar

poljoprivrede. Službene kontrole podrazumijevaju

svaki oblik kontrole koja se provodi u odobrenim

objektima pod posebnim uvjetima i registriranim

objektima u poslovanju s hranom iz djelokruga

rada veterinarske inspekcije te u odobrenim i

registriranim objektima u poslovanju s hranom za

životinje; u odobrenim i registriranim objektima u

poslovanju s nusproizvodima životinjskog

podrijetla; nad proizvodnjom i prometom

veterinarsko-medicinskih proizvoda i laboratorija

koji provode ispitivanje i kontrolu veterinarsko-

medicinskih proizvoda; nad provođenjem svih

nadzora iz djelokruga rada veterinarske inspekcije,

nad provedbom mjera za otkrivanje, sprečavanje,

suzbijanje i iskorjenjivanje zoonoza te zaraznih i

nametničkih bolesti; nad radom kontrolnih tijela i

ovlaštenih veterinarskih organizacija; zaštite

životinja, prometa i označavanja životinja; nad

sredstvima za prijevoz i uvjetima prijevoza te

objektima, uvjetima i opremom za promet

životinjama; nad dobivanjem, proizvodnjom i

skladištenjem sjemena za umjetno osjemenjivanje

i oplođenih jajnih stanica te reprodukcijom i

farmskim uzgojem životinja; nad uvjetima za

držanje, uzgoj i proizvodnju životinja i hrane

životinjskog podrijetla; nad laboratorijima koji

obavljaju analize u veterinarstvu te nad svim

drugim objektima, sredstvima, predmetima i

opremom koji mogu biti prijenosnici zaraznih

bolesti životinja ili na drugi način ugrožavati

njihovo zdravlje, zdravlje ljudi i okoliš.

Godine 2012. Uprava je imala sveukupno 30 064

inspekcijska predmeta, provedeno je 25 665

inspekcijskih nadzora na kojima je uočeno 30 480

nepravilnosti te naložena 25 681 mjera i kazne od

11.563.500,00 kuna. Od sveukupno 1 300

optužnih prijedloga koliko ih je u 2012. godini

podignuto protiv fizičkih osoba najviše ih se odnosi

na držanje i uzgoj životinja te sustav provedbe

veterinarske djelatnosti. Protiv pravnih osoba u

2012. godini podignuto je 200 optužnih prijedloga,

od čega ih se najviše odnosi na hranu životinjskog

podrijetla i držanje i uzgoj životinja. Tijekom 2012.

godine inspekcijske poslove Službe veterinarske

inspekcije obavljali su sljedeći odjeli – veterinarski

ured u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Slavonskom

Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Zagrebu,

Gradu Zagrebu te Odjel za financiranje službenih

kontrola, s ukupno 89 veterinarskih inspektora i

104 službena veterinara. O nadzoru i radu

pojedinih odjela više se može pronaći u tablici 83.:

„Opći podaci nadzora i rada Uprave po odjelima od

1. 1. 2012. do 31. 12. 2012.“ i tablici 84.: „Opći

podaci nadzora i rada Uprave po pojedinoj vrsti

posla/kontrolnim listama u 2012. godini“.

E.3. Godišnje izvješće o radu Sektora fitosanitarne inspekcije u 2012. godini

1. Djelokrug rada Sektora fitosanitarne

inspekcije

Fitosanitarna inspekcija obavljala je tijekom 2012.

godine poslove na temelju Zakona o biljnom

zdravstvu („Narodne novine“, broj 75/05 i 55/11),

Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i

priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne

novine“, broj 140/05, 35/08 i 55/11), Zakona o

šumskom reprodukcijskom materijalu („Narodne

novine«, broj 75/09 i 61/11), Zakona o sredstvima

za zaštitu bilja („Narodne novine“, broj 70/05) i

Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih

proizvoda („Narodne novine“, broj 149/09, 22/11 i

120/12).

2. Ustroj Sektora fitosanitarne inspekcije s

pregledom broja državnih službenika koji su

obavljali poslove inspekcijskog nadzora

Fitosanitarna inspekcija djelovala je u 2012. godini

kao Sektor fitosanitarne inspekcije unutar Uprave

sigurnosti hrane i fitosanitarne politike Ministarstva

poljoprivrede.

Sektor fitosanitarne inspekcije imao je u svom

sastavu dvije službe: Službu fitosanitarne

inspekcije, bez unutarnjih ustrojstvenih jedinica, i

Službu za koordinaciju rada područnih jedinica

fitosanitarne inspekcije, koja je u svom sastavu

imala pet odjela – područnih jedinica fitosanitarne

inspekcije: Zagreb, Varaždin, Osijek, Rijeka i Split.

Tijekom 2012. godine u Sektoru fitosanitarne

inspekcije bilo je zaposleno 49 službenika.

Fitosanitarni inspektori u odjelima – područnim


jedinicama bili su raspoređeni u ukupno 23

ispostave, a djelovali su na cijelom teritoriju RH,

uključujući i 29 propisom određenih mjesta ulaska

u RH za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane

predmete.

3. Stručna osposobljenost i opremljenost

Sektora fitosanitarne inspekcije

Tijekom 2012. godine nastavljeno je stručno

osposobljavanje fitosanitarnih inspektora

sudjelovanjem na radionicama u zemlji i

inozemstvu. Vezano uz početak obavljanja

kontrole kvalitete uvoznih pošiljaka svježeg voća i

povrća od 1. siječnja 2012., nabavljena je potrebna

oprema, a fitosanitarni inspektori educirani su u

teorijskim i praktičnim radionicama u sklopu

projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta

hrvatskih inspekcija za kontrolu svježeg voća i

povrća“. Radi daljnje učinkovite primjene odredaba

propisa o kontroli usklađenosti svježeg voća i

povrća s tržišnim standardima, u 2012. godini

fitosanitarni su inspektori sudjelovali i na

međunarodnim radionicama u Sarajevu i

Podgorici. Također, u namjeri da se dodatno

unaprijedi znanje fitosanitarnih inspektora o

fitosanitarnom nadzoru za vrijeme premještanja

bilja na unutarnjem tržištu, u ožujku 2012. održana

je TAIEX radionica. Nastavljena je provedba

programa posebnog nadzora nad 23 organizma

štetna za bilje u skladu s prihvaćenim godišnjim

programom. S tim u vezi, na početku 2012.

stručnjaci Hrvatskoga centra za poljoprivredu,

hranu i selo – Zavoda za zaštitu bilja održali su

radionicu za fitosanitarne inspektore na kojoj je

prezentiran način obavljanja posebnog nadzora za

nove štetne organizme.

Radi poboljšanja uvjeta rada fitosanitarne

inspekcije u pogledu opreme i infrastrukture na

graničnim fitosanitarnim prijelazima koji ostaju

djelovati nakon pristupanja RH EU-u, u sklopu IPA

2008. projekta „Daljnje jačanje kapaciteta granične

veterinarske, fitosanitarne i sanitarne inspekcije“,

tijekom 2012. nastavljena je izgradnja objekta za

potrebe fitosanitarne, veterinarske i sanitarne

inspekcije u Zračnoj luci Zagreb, započeta potkraj

kolovoza 2011. Također, u sklopu IPA 2009.

projekta „Unapređenje četiri odabrana dugoročna

veterinarska i fitosanitarna granična inspekcijska

prijelaza“ nastavljena je gradnja objekta za

potrebe fitosanitarne i veterinarske inspekcije na

graničnom prijelazu Stara Gradiška, započeta

potkraj listopada 2011. Ugovor o izvođenju radova

za BIP-ove Metković, Ploče i Karasovići potpisan

je s novim ugovarateljem i radovi su započeli

potkraj listopada 2012. Nakon raskidanja ugovora

za izgradnju i nadzor izgradnje BIP-a Rijeka

potpisanih u sklopu IPA 2008. projekta, nastavak

gradnje BIP-a Rijeka preuzeo je koncesionar

Jadranska vrata d. d. koji je pripremio projektnu

dokumentaciju te u svibnju 2012. ishodio

lokacijsku dozvolu, a Lučka uprava Rijeka, kao

investitor, potkraj studenoga 2012. ishodila je

građevinsku dozvolu.

4. Analiza rada Sektora fitosanitarne inspekcije

– obavljene aktivnosti po pojedinim zakonima

u 2012. godini

– Zakon o biljnom zdravstvu

Obavljeno je ukupno 12 019 fitosanitarnih pregleda

pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih

predmeta pri unošenju u RH. Uz to je obavljeno i

8 189 pregleda drvenoga materijala za pakiranje

radi provjere udovoljavanja Međunarodnoj normi

za fitosanitarne mjere broj 15.

Pregledano je i 6 530 pošiljaka bilja, biljnih

proizvoda i drugih nadziranih predmeta

namijenjenih izvozu te 645 reeksportnih pošiljaka.

Za sve pregledane pošiljke u izvozu i reeksportu

izdani su fitosanitarni certifikati za izvoz ili

reeksport – ukupno 7 175 certifikata.

Od poslova u unutrašnjosti RH fitosanitarni pregled

u vezi s premještanjem obavljen je na 139 različitih

mjesta proizvodnje kod 62 posjednika bilja upisana

u Fitosanitarni upisnik, od toga pregled

standardnoga sadnog materijala voćaka i vinove

loze na 121 mjestu proizvodnje kod 44 posjednika,

a pregled sadnog materijala povrća i cvijeća na 18

mjesta proizvodnje kod 18 posjednika.

Fitosanitarna inspekcija bila je glavni nositelj

provedbe programa posebnog nadzora nad

pojedinim štetnim organizmima. U 2012. u RH su

se provodila 23 programa posebnog nadzora, od

kojih je fitosanitarna inspekcija bila provoditelj u 20

programa i pritom obavila 1 725 pregleda. Pri

provedbi programa posebnog nadzora

fitosanitarna je inspekcija uzela i poslala na

laboratorijsku analizu 1 799 uzoraka biljnog

materijala, tla, vode, štetnih organizama i drugog

materijala. Usto je postavila 666 mamaca ili lovki

za hvatanje štetnih organizama i vektora štetnih

organizama te u određenim vremenskim

razmacima pregledavala postavljene mamce i

lovke.

Obavljeno je i 214 pregleda radi utvrđivanja pojave

ili suzbijanja nekarantenskih štetnih organizama,

od čega se 164 pregleda odnose na korovsku


vrstu pelinolisnu ambroziju (Ambrosia

artemisiifolia), a 42 na smrdljivu snijet žitarica

(Tilletia spp.).

U okviru praćenja (monitoringa) pojedinih štetnih

organizama obavljeno je 128 pregleda.

U 2012. godini obavljen je i 321 fitosanitarni

pregled bilja tijekom premještanja (tzv. pregled na

tržištu).

Inspekcijski nadzor kod pravnih ili fizičkih osoba

koje primjenjuju postupke tretiranja i/ili

označavanja drvenog materijala za pakiranje u

međunarodnom prometu obavljen je kod 69

subjekata.

Na mjestima ulaska (ulaznim graničnim

prijelazima) izdano je 2 678 biljnih putovnica za

bilje iz uvoza koje pri premještanju u unutrašnjosti

zemlje mora pratiti biljna putovnica.

– Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i

priznavanju sorti poljoprivrednog bilja

Tijekom 2012. fitosanitarna inspekcija obavila je

3 771 pregled reprodukcijskog materijala

poljoprivrednog bilja pri uvozu u RH.

– Zakon o šumskom reprodukcijskom

materijalu

Obavljeno je 5 pregleda šumskoga

reprodukcijskog materijala pri uvozu.

– Zakon o sredstvima za zaštitu bilja

Tijekom 2012. fitosanitarna inspekcija obavila je

nadzor nad 464 uvozne pošiljke sredstava za

zaštitu bilja.

– Upravni predmeti

Fitosanitarni inspektori riješili su ukupno 229

upravnih predmeta, od toga 217 na temelju

Zakona o biljnom zdravstvu, 6 na temelju Zakona

o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti

poljoprivrednog bilja, 5 na temelju Zakona o

uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (kontrola

kvalitete voća i povrća) i 1 na temelju Zakona o

sredstvima za zaštitu bilja.


F. GOSPODARSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJA

F.1. EU

Redovita aktivnost u sklopu priprema za članstvo u

Europskoj uniji zakonodavno je i administrativno

usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. S obzirom

na opseg i kompleksnost zakonodavstva EU-a koje

uređuje pitanja poljoprivrede, sigurnosti hrane,

veterinarstva i fitosanitarne politike, usklađivanje je

već niz godina najintenzivnije upravo u ovim

područjima. U 2012. godini, u skladu s Programom

Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i

provedbu pravne stečevine Europske unije,

prihvaćen je jedan zakon kojim se hrvatsko

zakonodavstvo uskladilo s odredbama EU-a (Zakon

o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog

podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda) te 38

podzakonskih propisa iz nadležnosti Ministarstva

poljoprivrede.

Pošto je 9. prosinca 2011. godine potpisan Ugovor o

pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji,

predstavnici Republike Hrvatske stekli su pravo

sudjelovanja u radu radnih tijela Vijeća Europske

unije i Europske komisije u svojstvu promatrača, što

znači da su do punopravnog članstva RH u EU imali

pravo sudjelovanja u raspravama, ali ne i pravo

glasa. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede

uključili su se u rad Vijeća Europske unije u trenutku

kada se na razini EU-a počeo dogovarati reformski

paket Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke

ribarstvene politike koji će se primjenjivati u svim

zemljama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, od 2014.,

odnosno 2015. godine. O važnosti EU politika koje

su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede te o mjeri

u kojoj se Ministarstvo uključilo u rad tijela EU-a

govori podatak da je tijekom 2012. godine

Ministarstvo poljoprivrede putem svojih predstavnika

sudjelovalo na 208 sastanaka u sklopu Europske

komisije, 81 sastanku radnih skupina Vijeća

ministara poljoprivrede, 23 sastanka Posebnog

odbora za poljoprivredu koji djeluje u sklopu Vijeća

te na svim sastancima Vijeća ministara poljoprivrede

(ukupno 12).

U Zagrebu u travnju 2012. godine boravio je

povjerenik Europske unije za poljoprivredu i ruralni

razvoj g. Dacian Ciolos.

U povodu obilježavanja 50 godina od utemeljenja

Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja je

postala temelj europske integracije, Ured za

tehničku pomoć i razmjenu informacija Opće uprave

za proširenje Europske unije sa sjedištem u

Bruxellesu (TAIEX) u suradnji s Ministarstvom

poljoprivrede organizirali su od 10. do 15. listopada

2012. godine dvije regionalne radionice (u Vukovaru

i Šibeniku) za hrvatsku javnosti te jednu

međunarodnu konferenciju, održanu u Zagrebu pod

naslovom Zajednička poljoprivredna politika ‒ ukorak

s vremenom, na kojoj je bio nazočan glavni direktor

DG AGRI-ja Jose Manuel Silva Rodriguez te

predstavnici država kandidatkinja i potencijalnih

kandidatkinja.

F.2. WTO

Nakon VIII. Ministarske konferencije Svjetske

trgovinske organizacije (WTO) u prosincu 2011.

godine, kao najvišeg tijela WTO-a koje može donijeti

odluke o svim pitanjima vezanim uz multilateralni

trgovinski sustav, tijekom 2012. godine nastavljeno

je održavanje sastanaka zemalja članica WTO-a radi

traženja mogućnosti hoće li se o pojedinim

dijelovima znatno šireg nacrta Doha kruga

sporazuma u poljoprivredi moći postići dogovor prije

nego o ostatku nacrta i na vrijeme za sljedeću

Ministarsku konferenciju (Bali, prosinac 2013.

godine).

Održani sastanci bili su brojniji u drugom dijelu

godine, a konzultacije u različitim vrstama sastanaka

bile su usmjerene na dva prijedloga: upravljanje

carinskim kvotama (pregovaračka skupina G-20

zemalja u razvoju) i domaća potpora i prehrambena

sigurnost (pregovaračka skupina G-33 zemalja u

razvoju).

Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je pratiti tijek

pregovora Doha razvojnog kruga i pregovore o pristupanju članstvu u WTO-u novih zemalja.

Nadalje, u sklopu obveza preuzetih članstvom u

WTO-u izvršavale su se obveze vezane uz provedbu

trgovinskih mjera u poljoprivredi (izrada notifikacija


radi osiguranja transparentnosti postupaka koji se

primjenjuju u međunarodnoj trgovini i raspodjela

kvota) te se nastavilo pratiti izmjene u

zakonodavnom okviru drugih zemalja članica WTO-

a, a koje se tiču trgovinskih pitanja.

F.3. Ugovori o slobodnoj trgovini

Tijekom 2012. godine nije bilo pregovora o sklapanju

novih ugovora o slobodnoj trgovini već je nastavljeno

ispunjavanje obveza iz postojećih ugovora

raspodjelom uvoznih carinskih kvota, hrvatske

preferencijalne izvozne kvote za šećer za tržište EU-

a te sudjelovanjem predstavnika Ministarstva

poljoprivrede u radu radnih tijela iz

Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini

(CEFTA ugovor).

Očekivano pristupanje Republike Hrvatske u EU

donijelo je i promjene u trgovinskom režimu s drugim

zemljama, posebno u odnosu prema zemljama

CEFTA ugovora koji omogućuje veće izvozne

koncesije za hrvatske poljoprivredno-prehrambene

proizvode nego što to imaju istovrsni proizvodi

ostalih zemalja članica EU-a na tim tržištima putem

pojedinačnih sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju. Pristupanje EU-u donosi nove uvjete

izvoza u zemlje CEFTA-e za velik broj

poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda u

smislu povećanja carina za hrvatske proizvode koji

se izvoze u zemlje CEFTA-e jer sporazumi o

stabilizaciji i pridruživanju, koje je EU sklopio s tim

zemljama, u pravilu propisuju višu razinu carinske

zaštite za pristup EU proizvoda na njihovo tržište.

Ministarstvo poljoprivrede aktivno je rješavalo ovu

problematiku sudjelovanjem na sastancima na

visokoj razini s predstavnicima Europske komisije,

na sastancima radnih tijela između predstavnika RH

i EU održanim na temelju Sporazuma o stabilizaciji i

pridruživanju, na sastancima s predstavnicima

pojedinih zemalja CEFTA-e te s hrvatskim

gospodarstvenicima, a radi zadržavanja postojećih

trgovinskih tokova sa zemljama CEFTA-e.

F.4. Bilateralna suradnja

Tijekom 2012. godine održano je nekoliko važnih

susreta na ministarskoj razini, od kojih izdvajamo

susret s europskim povjerenikom za poljoprivredu i

ruralni razvoj, g. Dacianom Ciolosom u Zagrebu, za

vrijeme kojeg je održan sastanak s ministrom

Jakovinom vezano uz preostale aktivnosti

Ministarstva poljoprivrede u prilagodbi

zakonodavstva radi odgovarajuće pripreme za punu

provedbu Zajedničke poljoprivredne politike poslije

pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Organiziran je i sastanak povjerenika s

predstavnicima poljoprivrednih udruga.

Osim toga, održan je sastanak s delegacijom

Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i

sigurnost hrane (ENVI) u Zagrebu o provedbi pravila

u vezi s označavanjem hrane i sigurnosti hrane,

sustavom praćenja i inspekcije, kontrolnim mjerama

za rješavanje bolesti životinja, veterinarskim i

fitosanitarnim standardima i dr.

Organizirani su i bilateralni susreti s ministrima regije

koji su u Hrvatskoj boravili za održavanja

neformalnog susreta ministara u povodu održavanja

59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na

Moru.

Za posjeta austrijskog predsjednika Republici

Hrvatskoj, ministar Jakovina susreo se s austrijskim

ministrom poljoprivrede u Zagrebu.

Također su organizirani službeni posjeti

međunarodnim događajima kao što su priprema

sudjelovanja na konferencijama, panelima te

okruglim stolovima koji su bili prigoda za bilateralne

susrete sa stranim ministrima. Izdvajamo službene

posjete ministra Izraelu, Sloveniji, Srbiji i Poljskoj te

organiziranje posjeta pomoćnika ministra i zamjenice

ministra Njemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Crnoj

Gori, Maroku i Austriji.

Održane su konzultacije s francuskim, austrijskim i

njemačkim atašeima i dogovoreni programi suradnje

za 2012. g. koji su poslužili kao podloga za susrete

eksperata na tehničkoj razini.

Tijekom 2012. organizirano je nekoliko razmjena

stručnjaka u obliku studijskih putovanja za

predstavnike Ministarstva poljoprivrede putem

francuske, njemačke i austrijske suradnje te je

pružena pomoć naših stručnjaka delegacijama iz

BiH o temi poljoprivrednog savjetovanja te kineskoj

delegaciji o temi ribarstva. Predstavnici dviju

hrvatskih udruga sudjelovali su na konferenciji u

Maroku o temi seoskih žena.

Ministarstvo stalno organizira sudjelovanje hrvatskih

predstavnika na mješovitim gospodarsko-


trgovinskim odborima, a izdvajamo sudjelovanje

predstavnika Ministarstva poljoprivrede na Hrvatsko-

ukrajinskom odboru za trgovinsko-gospodarsku i

znanstveno-tehničku suradnju.

F.5. Suradnja s međunarodnim organizacijama

Hrvatski predstavnici sudjelovali su u nizu aktivnosti i

projekata koje je organizirala Organizacija za hranu i

poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Od FAO projekata koji su 2012. godine bili u

pripremi ili provedbi izdvajamo:

- FAO/EBRD projekt „Potpora kvalitetnim

prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj te

poboljšanje veza između poljoprivredno-

prehrambenih tvrtki i proizvođača“

- regionalni projekt oblikovanja poljoprivredne

politike i ruralnog razvoja u zemljama

jugoistočne Europe za pristup EU.

Izaslanstvo Ministarstva poljoprivrede sudjelovalo je

na 28. sjednici Regionalne FAO konferencije za

Europu koja je održana u Bakuu (Azerbajdžan) od

19. do 20. travnja 2012. godine.

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske

agencije za hranu i FAO-a u listopadu 2012. godine

obilježen je Svjetski dan hrane putem

međunarodnog stručnog skupa Hrvatska na putu u

EU – izazovi i očekivanja u području sigurnosti hrane

i poljoprivredne politike, koji je održan u Osijeku.

Ministarstvo poljoprivrede u 2012. godini koordiniralo

je aktivnosti i sudjelovanje hrvatskih predstavnika u

radu međunarodnih organizacija kao što su Vijeće i

Skupština Međunarodne organizacije za

vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), Međunarodno

vijeće za masline (IOC) i Međunarodne organizacije

za šećer (ISO) te Skupine za javno zdravstvo, hranu

i vodu (PHFWG) i sjednice NATO-a u Bruxellesu.

Ministarstvo poljoprivrede također sudjeluje u radu

regionalnih organizacija kao što su Stalna radna

skupina za ruralni razvoj (SWG), Unija za Mediteran,

Dunavska strategija i Srednjoeuropska inicijativa

(CEI). Vrlo je važan doprinos Ministarstva u radu

Stalne radne skupine (SWG) u sklopu koje je u rujnu

2012. godine u Biogradu na Moru, u sklopu 59.

Svjetskog natjecanja u oranju, održan Neformalni

sastanak ministara cijele regije.

F.6. Projekti financirani iz programa IPA – I. komponenta

Republika Hrvatska korisnica je većeg broja

projekata sufinanciranih iz pretpristupnog programa

IPA, namijenjenih jačanju administrativnih kapaciteta

u poljoprivredi.

U 2012. godini završeni su projekti:

- IPA 2007. „Upravljanje i nadzor poljoprivrednih

fondova“ (vrijednost: 6,022 milijuna eura) kojem

je cilj pomoći u uspostavi IAKS i LPIS sustava,

organizaciji kontrole na terenu i uspostavi

procedura vezanih uz plaćanja u poljoprivredi.

Tijekom 2012. godine započeli su, odnosno bili su u

fazi provedbe, sljedeći projekti:

- IPA 2008. „Jačanje tržišne komponente u

hrvatskom ribarskom sektoru“ vrijednosti 2,16

milijuna eura, a koji uključuje i izgradnju i

opremanje veletržnice ribom u Tribunju te

uspostavu sustava za prikupljanje i analizu

podataka u ribarstvu

- IPA 2008. „Nastavak potpore jačanju granične

veterinarske, fitosanitarne i sanitarne inspekcije“

vrijednosti 5,3 milijuna eura u sklopu kojeg se

grade i opremaju granične inspekcijske postaje

Bajakovo i Zračna luka Zagreb

- IPA 2008. „Podrška kontroli/iskorjenjivanju

bolesti životinja u Hrvatskoj“ vrijednosti 4,12

milijuna eura, kojim se financira oralno

cijepljenje lisica protiv bjesnoće te opremanje

nacionalnoga referentnog laboratorija za

bjesnoću i informiranje javnosti o bjesnoći i

kampanjama oralnog cijepljenja

- IPA 2008. „Potpora hrvatskoj ribarskoj

administraciji u razvoju Operativnog programa i

s tim povezane promidžbene strategije“,

vrijednosti 200 tisuća eura

- IPA 2008. „Jačanje hrvatske administracije

zadužene za akreditaciju agencije za plaćanja u

poljoprivredi“; ukupan je iznos projekta 222

tisuće eura; krajnji mu je korisnik Samostalna

služba za akreditaciju Agencije za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

- IPA 2008. „Daljnji razvoj hrvatskog FADN pilot-

sustava“; ukupan je iznos projekta 222 tisuće

eura; krajnji mu je korisnik Uprava poljoprivrede

i prehrambene industrije


- IPA 2009. „Unapređenje četiriju odabranih

dugoročnih veterinarskih i fitosanitarnih

graničnih prijelaza“, vrijednosti 8,6 milijuna eura

- IPA 2009. „Jačanje administrativnih kapaciteta u

području strukturne politike i državnih potpora u

ribarstvu“ vrijednosti 650 tisuća eura; krajnji je

korisnik projekta Uprava ribarstva

- IPA 2009. „Jačanje kapaciteta za

implementaciju Direktive o onečišćenju

uzrokovanom ispuštanjem opasnih tvari u vodni

okoliš i Okvirne direktive o vodama“ vrijednosti

1,1 milijun eura, krajnji mu je korisnik Uprava

vodnoga gospodarstva i Hrvatske vode.

Ujedno je veći broj projekata bio u pripremnoj fazi za

početak provedbe:

- IPA 2009. „Jačanje kapaciteta interne revizije za

provedbu revizija CAP“; ukupan je iznos

projekta 190 tisuća eura; krajnji mu je korisnik

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju

- IPA 2009. „Podrška pripremi plana ruralnog

razvoja za razdoblje 2014. ‒ 2020.“; ukupan je

iznos projekta 180 tisuća eura; krajnji mu je

korisnik Uprava ruralnog razvoja, EU i

međunarodne suradnje

- IPA 2010. „Nastavak podrške

kontroli/iskorjenjivanju životinjskih bolesti u

Hrvatskoj“; ukupan je iznos projekta 4,08

milijuna eura; krajnji mu je korisnik Uprava

veterinarstva;

IPA 2011. „Jačanje kapaciteta APPRRR-a i priprema

za razdoblje poslije 2013.“; ukupan je iznos projekta

4,8 milijuna eura; krajnji mu je korisnik Agencija za

plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

F.7.Sudjelovanje na izložbama, sajmovima i ostalim poljoprivrednim događanjima

Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska

komora zajednički su organizirali promociju hrvatskih

proizvoda, a u skladu sa Sporazumom o novčanoj

potpori radi poticanja i organiziranja nastupa na

međunarodnim sajmovima za poduzetnike iz

područja djelatnosti Ministarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja od 25. travnja 2008.

godine.

Također, Ministarstvo i HGK u 2012. godini

zajednički su sudjelovali u promociji hrvatskih vina

na stranim tržištima u skladu sa Sporazumom o

novčanoj potpori radi poticanja i organiziranja

promidžbe na inozemnim tržištima vina Hrvatske za

poduzetnike iz područja djelatnosti Ministarstva.

Godišnjim programom zajedničkog nastupa na

međunarodnim sajmovima za 2012. godinu bilo je

sufinancirano 14 nastupa na međunarodnim

sajmovima i manifestacijama u poljoprivredi i

prehrambenoj industriji i 19 sajmova u drvnoj

industriji. To je izravna potpora našim proizvođačima

u predstavljanju svojih proizvoda i upoznavanju s

kretanjima i novostima na međunarodnim tržištima.

Ujedno su sajmovi mjesta na kojima ministri

poljoprivrede održavaju političke konzultacije putem

konferencija, foruma i bilateralnih sastanaka.

Među najvažnijim sajmovima održanima 2012.

godine svakako treba istaknuti Međunarodni sajam,

prehrane, poljoprivrede i vrtlarstva – Zeleni tjedan,

koji se već 76 godina u siječnju održava u Berlinu, a

na kome se tradicionalno skupi 50-ak ministara

poljoprivrede iz cijelog svijeta te je to gospodarski i

politički važno mjesto na kome se održi niz

bilateralnih sastanaka na ministarskoj razini.


G. PLAN MJERA POLJOPRIVREDNE POLITIKE ZA 2013. GODINU

Tri su osnovna područja mjera poljoprivredne politike

u kojima se Republika Hrvatska uskladila sa

Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. To su

izravna plaćanja, mjere uređenja tržišta i mjere

potpore ruralnom razvoju. Proces prilagodbe odvijao

se intenzivno u sva tri područja, a jedno od

najzahtjevnijih jesu izravna plaćanja.

G.1. Mjere tržišno-cjenovne politike

IZRAVNA PLAĆANJA

Prelazak na europski model izravnih plaćanja

zahtijevao je postupnost u primjeni kako bi se

izbjegli negativni učinci naglog prelaska na novi

sustav. Stoga već unazad nekoliko godina svake

godine sustav izravnih plaćanja doživljava reformu.

Do 2008. godine u Hrvatskoj su sva izravna plaćanja

bila proizvodno vezana, a od 2011. godine,

Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom


124/11) uvedeno je osnovno plaćanje u biljnoj

proizvodnji kao oblik nevezanog plaćanja, a ujedno

se smanjio i broj razreda potpore čime je započeo

proces odvajanja plaćanja od proizvodnje u skladu

sa smjernicama Zajedničke poljoprivredne politike

Europske unije. Broj proizvodno vezanih potpora

smanjen je tako s više od dvjesto u 2008. godini na

samo devet u 2011. godini.

U 2012. godini sustav je usklađen tako da bude

uvelike sličan europskom. To je zadnja godina u

kojoj se izravna plaćanja isplaćuju iz vlastita

proračuna i u kojoj je učinjen još jedan korak

usklađivanja sustava izravnih plaćanja s europskim.

U toj je godini prvi put primijenjen regionalni model

jedinstvenih plaćanja koji podrazumijeva dodjelu

prava na plaćanja. Reforme se nastavljaju i u 2013.

godini kada će Hrvatska, kao članica Europske unije,

posve preuzeti postojeći europski model.

Nakon 2014. godine očekuje se relativno stabilan

okvir za provedbu izravnih plaćanja koji bi, prema

najavama iz Europske komisije, trebao biti

jednostavniji za primjenu od postojećeg. Izravna se

plaćanja „ozelenjavaju“, odnosno u mjere prvog

stupa potpore uvode se određene mjere za primjenu

standarda proizvodnje radi očuvanja okoliša.

U središtu je pozornosti nove reforme Zajedničke

poljoprivredne politike do 2020. godine novi sustav

izravnih plaćanja pod nazivom model osnovnog

plaćanja. Taj se model slično kao i do sada u

regionalnom modelu izravnih plaćanja sastoji od

dodjele prava na plaćanja po površini

poljoprivrednicima koji imaju prihvatljive hektare.

Sastavni su mu dio i plaćanja za poljoprivredno

djelovanje s povoljnim učinkom na klimu i okoliš te

za poljoprivrednike u područjima s težim uvjetima

gospodarenja. Predviđena su i dodatna plaćanja za

mlade poljoprivrednike koji se tek počinju baviti

poljoprivredom te paušalna plaćanja za male

poljoprivrednike. Zadržava se mogućnost zemljama

članicama da za sektore u teškoćama, koji su

posebno važni zbog ekonomskih, socijalnih ili

okolišnih razloga, u nacionalnim omotnicama za

izravna plaćanja zadrže određen postotak

proizvodno vezane potpore.

FINANCIJSKA SREDSTVA

Članstvo u EU Hrvatskoj donosi velike mogućnosti

korištenja značajnim financijskim sredstvima u

poljoprivredi, ali i obvezu prijenosa nacionalnih

sredstava u proračun EU-a.

U financijskom paketu za Hrvatsku očekuje se 373

milijuna eura godišnje za izravna plaćanja te 9,6

milijuna eura godišnje za izravna plaćanja

namijenjena razminiranom poljoprivrednom

zemljištu.

Ti su iznosi maksimalna sredstva koja će Hrvatska

moći potrošiti za određene namjene i neće biti u

cijelosti naplativa iz proračuna EU-a. Za to će nam

trebati još idućih deset godina. Međutim, Hrvatska je

dobila mogućnost sufinanciranja iz nacionalnog

proračuna do 100 % od predviđenih sredstava za

izravna plaćanja već od prve godine članstva.

G.2. Mjere ruralnog razvoja

G.2.1. Nacionalne mjere ruralnog razvoja

Nacionalne mjere ruralnog razvoja u 2013. godini

definirane su Zakonom o potpori poljoprivredi i


ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 120/12 i

136/12), a to su:

potpora za osiguranje od mogućih šteta

proizvodnji u poljoprivredi

potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih

pasmina domaćih životinja

potpora za ekološku poljoprivrednu

proizvodnju

potpora za integriranu poljoprivrednu

proizvodnju

potpora za područja s težim uvjetima

gospodarenja u poljoprivredi

potpora za organizaciju manifestacija

potpora za kapitalna ulaganja u poljoprivredi

potpora za proizvode s oznakom kvalitete

potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih

vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.

Način i uvjeti provedbe mjera potpore ruralnog

razvoja za 2013. godinu propisani su pravilnicima, a

to su:

- Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera

ruralnog razvoja („Narodne novine“, broj 145/12 i

29/13)

- Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu

osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u

poljoprivredi („Narodne novine“, broj 33/12)

- Pravilnik o provedbi mjere potpore za organizaciju

manifestacija („Narodne novine“, broj 20/13)

- Pravilnik o potpori za kapitalna ulaganja u

poljoprivredi („Narodne novine“, broj 46/11 i 103/11).

G.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa

U 2013. godini Republika Hrvatska koristit će

sredstva pretpristupne pomoći EU-a, i to za

akreditirane mjere u sklopu IPARD programa

ruralnog razvoja 2007. − 2013., prema Zakonu o

potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike

Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima

za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske

komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u

sklopu komponente V. (IPARD) instrumenta

pretpristupne pomoći (IPA) („Narodne novine“,

međunarodni ugovori, broj 10/08).

Pravilnicima o provedbi mjera IPARD programa te

njegovim izmjenama i dopunama utvrđeni su način i

postupci provedbe mjere, uključujući definiranu listu

dopuštenih troškova. Aktualni su pravilnici:

Pravilnik o provedbi Mjere 101 unutar

IPARD programa („Narodne novine“, broj

24/13)



24/13)



33/12 i 41/12)



72/12 i 93/12)



53/12 i 75/12).

Tijekom 2012. godine pokrenuta je akreditacija za

Mjere 202 i 501 u sklopu programa IPARD te je

prijenos ovlasti dobiven u travnju 2013. (odlukom

EK-a od 30. 4. 2013). U 2013. planirana je, nakon

dobivanja prijenosa ovlasti za Mjeru 202 i 501 od

Europske komisije, objava natječaja za Mjeru 202 i

financiranje rada i aktivnosti Mreže za ruralni razvoj.


Sadržaj – tablice

A. EKONOMSKI POKAZATELJI-POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU .................................................. 63

Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i ekonomski računi u poljoprivredi, 2007.-2012. ..................................... 63 Usporedba BDP-a RH i zemalja članica EU te udio u BDP-u EU, razdoblje 2007.-2012. ........................................... 64 Stope rasta BDP-a u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012. ............................................................................... 65 Usporedba bruto dodane vrijednosti poljoprivrede RH i zemalja članica EU, 2007.-2012. ......................................... 66 Struktura zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i industriji duhana, 2007.-2012. .................................... 67 Stope anketne nezaposlenosti u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012. ............................................................. 68 Prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama, RH 2007.-2012. ........................................... 68 Indeksi potrošačkih cijena, RH 2007.-2012. ................................................................................................................ 69 Input radne snage u poljoprivredi RH i EU, 2007.-2012. ............................................................................................. 70 Produktivnost poljoprivrede RH i EU, 2007.-2012. ...................................................................................................... 71 Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2007.-2012. ............................................................................... 72 Samodostatnost odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2010. i 2011. godine u % ............................... 73 Otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u RH, 2007.-2012. .................................................... 74 Otkupne cijene žive stoke u RH u kn/kg, bez PDV-a .................................................................................................. 75 Veleprodajne cijene žitarica, uljarica i njihovih prerađevina u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a ................................... 75 Veleprodajne cijene voća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a ...................................................................................... 75 Veleprodajne cijene povrća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a ................................................................................... 76 Veleprodajne cijene mesnih prerađevina, kn/kg, bez PDV-a ...................................................................................... 76 Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene i udio poljoprivredne u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, 1995. -2012. ................................................................................................................................................ 77 Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, 2000. - 2012. i četverogodišnji prosjeci od 1997.-2012. .................................................................................................................................................................................... 78 Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH, 2007.-2012. ............................................. 79 Pregled najznačajnijih izvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012............................................................. 80 Pregled najznačajnijih uvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012. ............................................................ 80 Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po zemljama, prosjek 2008.-2011. i 2012. ........................................................................................................................................................................... 81 Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po tržištima, prosjek 2008.-2012., 2012. .................................................................................................................................................................................... 82 Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice EU, 2012. godine ............................. 83 Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU u RH, 2012. godine ........................... 84 Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice CEFTA-e, 2012. godine ................... 85 Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica CEFTA-e u RH, 2012. godine ................. 86 B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE ....................................................................................................................................... 87

B1 Izravna plaćanja .................................................................................................................................................... 87 B2 Mjere ruralnog razvoja ........................................................................................................................................... 89 Sveukupno dodijeljena potpora ruralnom razvoju po županijama u RH, 2008.-2012. ................................................. 89 Isplaćena potpora dohotku poljoprivrednih gospodarstava po županijama u RH, 2008.-2012.................................... 90 Isplaćena potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012. ...................................... 91 Isplaćena potpora mjerama ruralnog razvoja 10x10 po županijama u RH, 2007.-2011. ............................................. 92 Isplaćena potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, 2008.-2012. .................................................................... 93 Isplaćena potpora organizatorima manifestacija po županijama u RH, 2008.-2012. .................................................. 94 Isplaćena potpora osiguranju od mogućih šteta u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012. ............................ 95 Ispaćena potpora za ekološku proizvodnju u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012. ................................... 96 B3 Posebna potpora poljoprivredi ............................................................................................................................... 97 Isporučene količine plavog dizela za potrebe poljoprivrede i ribarstva u razdoblju 2002.-2009. i procjena proračunskih subvencija (umanjenja poreznih prihoda) .............................................................................................. 97 C. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA ........................................................................................................................................... 98

Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta, 2007.-2012. ....................................................................................... 98 Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u RH i EU, u 2011. godini ............................................ 99 Korištena poljoprivredna površina i broj uvjetnih grla stoke u RH i zemljama članicama EU, 2010. godine ............. 100 Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011. i 2012., stanje 31. prosinca .................................................................................................................................................................... 101 Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u po županijama, 2012., stanje 31. prosinca .............................................................................................................................................................. 101 Način korištenja poljoprivrednog zemljišta aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011.i 2012., stanje 31.prosinca .......................................................................................................................................... 102 Broj goveda ............................................................................................................................................................... 103 Obrt goveda .............................................................................................................................................................. 103 Broj svinja ................................................................................................................................................................. 103 Obrt svinja ................................................................................................................................................................. 104 Broj ovaca ................................................................................................................................................................. 104 Obrt ovaca ................................................................................................................................................................ 104 Broj koza ................................................................................................................................................................... 104


Obrt koza .................................................................................................................................................................. 105 Broj peradi ................................................................................................................................................................ 105 Obrt peradi ................................................................................................................................................................ 105 Broj stoke u RH i zemljama članicama EU, 2012. godine ......................................................................................... 106 Prirast stoke .............................................................................................................................................................. 106 Proizvodnja mesa ..................................................................................................................................................... 107 Proizvodnja mlijeka ................................................................................................................................................... 107 Proizvodnja mlijeka ................................................................................................................................................... 107 Proizvodnja i otkup kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj........................................................................................ 107 Broj isporučitelja mlijeka i udjela mlijeka EU kvalitete ............................................................................................... 108 Proizvodnja vune, jaja i meda ................................................................................................................................... 108 Klanje stoke i peradi u klaonicama, 2007.-2012. ...................................................................................................... 108 Površine, prirodi i proizvodnja žitarica, 2007.-2012. ................................................................................................. 109 Površine, prirodi i proizvodnja suhih mahunarki i korjenastih usjeva, 2007.-2012. ................................................... 110 Površine, prirodi i proizvodnja industrijskog bilja, 2007.-2012. .................................................................................. 111 Površine, prirodi i proizvodnja krmnog bilja, 2007.-2012........................................................................................... 112 Površine, prirodi i proizvodnja povrća, 2007.-2012. .................................................................................................. 113 Površine, prirodi i proizvodnja voća, 2007.-2012. ..................................................................................................... 114 Površine, prirodi i proizvodnja grožđa te proizvodnja vina, 2007.-2012. ................................................................... 115 Površine, prirodi i proizvodnja maslina te proizvodnja maslinovog ulja, 2007.-2012. ................................................ 115 Usporedba proizvodnje odabranih proizvoda u RH i EU, 2012. godina .................................................................... 115 Površine u ekološkoj poljoprivredi ............................................................................................................................. 116 Udio površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu ....... 116 Površine poljoprivrednog zemljišta certificirane za ekološku proizvodnju, usporedba RH i zemalja članica EU ....... 117 Količina deklariranog sjemena po vrstama ............................................................................................................... 117 Broj deklariranih sadnica ........................................................................................................................................... 118 Proizvodnja odabranih proizvoda prehrambene industrije ........................................................................................ 118 D. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI .............................................................................................................................................. 119

Opći pregled predmeta Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane prema dosjeima i vrstama posla u 2012. godini .... 119 Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po Odjelima od 1.1.2012 do 31.12.2012 ......... 119 Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po pojedinoj vrsti posla/kontrolnim listama u 2012. godini .............................................................................................................................................................. 120 Pregled izrečenih inspekcijskih mjera od strane Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane od 1.1.2012. do 21.12.2012. godine ....................................................................................................................................................................... 121 Popis propisa donesenih u 2012. godini ................................................................................................................... 122 Popis kratica s objašnjenjima .................................................................................................................................... 128


IZVJEŠĆE O POLJOPRIVREDI REPUBLIKE HRVATSKE U 2012. GODINI

A. EKONOMSKI POKAZATELJI-POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM

GOSPODARSTVU

Tablica 1

Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i ekonomski računi u poljoprivredi, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

318.308 343.412 328.672 323.807 330.171 330.232

3,07 3,20 3,21 3,08 2,92 2,62

EKONOMSKI RAČUNI U POLJOPRIVREDI **

21.082 22.553 21.546 21.243 21.285 20.613

11.318 11.565 10.983 11.258 11.633 11.953

9.764 10.988 10.563 9.984 9.652 8.660

3.005 2.965 2.935 2.874 2.817 2.607

6.759 8.023 7.628 7.110 6.835 6.053

768 800 823 838 836 846

240 310 477 334 284 299

6.999 8.333 8.105 7.444 7.119 6.351

6.231 7.533 7.282 6.606 6.283 5.505

199 303 306 337 303 278

286 287 283 294 282 252

108 109 103 105 105 100

5.854 7.052 6.795 6.080 5.803 5.076

209 205 203 202 199 198

Naknada za zaposlene

Bruto dodana vrijednost

Potrošnja f iksnog kapitala

Neto dodana vrijednost

Uloženi rad (000 jedinica godišnjeg rada)

Poslovni višak/mješoviti dohodak

Plaćene rente

Ostale subvencije na proizvodnju

Dohodak

* Izvedeni podatak

** Podaci Ekonomskih računa u poljoprivredi za 2012. godinu su podaci druge prognoze

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Plaćene kamate

Primljene kamate

Poduzetnički dohodak

milijuni kuna

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD RH

Poljoprivredna proizvodnja

Međufazna potrošnja

Udio BDV poljoprivrede u BDP RH, % *


Tablica 2

Usporedba BDP-a RH i zemalja članica EU te udio u BDP-u EU, razdoblje 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Europska unija (27 zemalja) 12.406.299 12.473.092 11.754.457 12.278.744 12.642.399 12.899.150

Hrvatska 43.390 47.543 44.781 44.441 44.412 43.929

Hrvatska 0,3 0,4 0,4 0,4 0,4 0,3

Europska unija (15 zemalja) 93 92 93 92 92 92

Njemačka 19,6 19,8 20,2 20,3 20,5 20,5

Francuska 15,2 15,5 16,0 15,8 15,8 15,7

Ujedinjena Kraljevina 16,6 14,5 13,4 13,9 13,8 14,7

Italija 12,5 12,6 12,9 12,6 12,5 12,1

Španjolska 8,5 8,7 8,9 8,5 8,4 8,1

Nizozemska 4,6 4,8 4,9 4,8 4,8 4,7

Švedska 2,7 2,7 2,5 2,9 3,1 3,2

Belgija 2,7 2,8 2,9 2,9 2,9 2,9

Austrija 2,2 2,3 2,3 2,3 2,4 2,4

Danska 1,8 1,9 1,9 1,9 1,9 1,9

Grčka 1,8 1,9 2,0 1,8 1,6 1,5

Finska 1,4 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5

Irska 1,5 1,4 1,4 1,3 1,3 1,3

Portugal 1,4 1,4 1,4 1,4 1,4 1,3

Luksemburg 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3

Europska unija (12 zemalja) 7 8 7 8 8 8

Poljska 2,5 2,9 2,6 2,9 2,9 3,0

Češka 1,1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2

Rumunjska 1,0 1,1 1,0 1,0 1,0 1,0

Mađarska 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8

Slovačka 0,4 0,5 0,5 0,5 0,5 0,6

Bugarska 0,2 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3

Litva 0,2 0,3 0,2 0,2 0,2 0,3

Slovenija 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3

Latvija 0,2 0,2 0,2 0,1 0,2 0,2

Estonija 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Cipar 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Malta 0,0 0,0 0,1 0,1 0,1 0,1

Izvor: Eurostat (14.05.2013.) i Državni zavod za statistiku, Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio u BDP EU 27, %

Bruto domaći proizvod, milijun EUR


Tablica 3 Stope rasta BDP-a u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Hrvatska 5,1 2,1 -6,9 -2,3 0,0 -2,0

Europska unija (27 zemalja) 3,2 0,3 -4,3 2,1 1,6 -0,3

Latvija 9,6 -3,3 -17,7 -0,9 5,5 5,6

Litva 9,8 2,9 -14,8 1,5 5,9 3,7

Estonija 7,5 -4,2 -14,1 3,3 8,3 3,2

Slovačka 10,5 5,8 -4,9 4,4 3,2 2,0

Poljska 6,8 5,1 1,6 3,9 4,5 1,9

Irska 5,4 -2,1 -5,5 -0,8 1,4 0,9

Bugarska 6,4 6,2 -5,5 0,4 1,8 0,8

Malta 4,1 3,9 -2,6 2,9 1,7 0,8

Austrija 3,7 1,4 -3,8 2,1 2,7 0,8

Švedska 3,3 -0,6 -5,0 6,6 3,7 0,8

Njemačka 3,3 1,1 -5,1 4,2 3,0 0,7

Rumunjska 6,3 7,3 -6,6 -1,1 2,2 0,7

Luksemburg 6,6 -0,7 -4,1 2,9 1,7 0,3

Ujedinjena Kraljevina 3,6 -1,0 -4,0 1,8 1,0 0,3

Francuska 2,3 -0,1 -3,1 1,7 1,7 0,0

Finska 5,3 0,3 -8,5 3,3 2,8 -0,2

Belgija 2,9 1,0 -2,8 2,4 1,8 -0,3

Danska 1,6 -0,8 -5,7 1,6 1,1 -0,5

Nizozemska 3,9 1,8 -3,7 1,6 1,0 -1,0

Češka 5,7 3,1 -4,5 2,5 1,9 -1,3

Španjolska 3,5 0,9 -3,7 -0,3 0,4 -1,4

Mađarska 0,1 0,9 -6,8 1,3 1,6 -1,7

Slovenija 7,0 3,4 -7,8 1,2 0,6 -2,3

Italija 1,7 -1,2 -5,5 1,7 0,4 -2,4

Cipar 5,1 3,6 -1,9 1,3 0,5 -2,4

Portugal 2,4 0,0 -2,9 1,9 -1,6 -3,2

Grčka 3,5 -0,2 -3,1 -4,9 -7,1 -6,4

Izvor: Eurostat (15.05.2013.) i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 4 Usporedba bruto dodane vrijednosti poljoprivrede RH i zemalja članica EU, 2007.-2012.

mio. EUR

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.*

Stopa

promjene

2012/2011, %

Hrvatska 1.330,66 1.521,10 1.439,16 1.369,77 1.297,40 1.148,54 -11,47

Udio RH u EU 27, % 0,85 0,99 1,10 0,94 0,85 0,72

Europska unija (27 zemalja) 156.404,22 153.715,24 130.614,67 145.399,89 153.275,80 159.412,01 4,00


Francuska 29.009,98 26.760,90 22.639,02 27.840,33 28.832,40 30.955,30 7,36

Italija 25.795,50 26.229,96 23.607,42 23.607,01 25.160,52 25.500,44 1,35

Španjolska 25.169,36 22.847,54 20.953,54 22.366,06 21.402,22 21.903,36 2,34

Njemačka 16.031,21 16.974,81 13.163,00 13.949,00 15.265,00 17.468,00 14,43

Ujedinjena Kraljevina 7.963,52 8.815,66 7.701,77 8.062,96 9.862,71 10.528,63 6,75

Nizozemska 9.076,48 8.209,99 7.273,13 8.673,87 8.030,47 8.646,68 7,67

Grčka 6.035,59 5.491,50 5.567,29 5.486,14 5.292,32 5.058,60 -4,42

Danska 2.619,57 1.807,66 1.796,93 2.740,82 2.793,15 2.983,07 6,80

Austrija 2.762,50 2.752,46 2.235,48 2.565,45 2.955,72 2.846,45 -3,70

Belgija 2.591,96 2.116,00 1.947,52 2.411,43 1.925,16 2.541,58 32,02

Portugal 2.453,14 2.455,33 2.431,81 2.417,48 2.151,60 2.126,22 -1,18

Irska 1.750,46 1.442,72 826,10 1.357,37 1.779,02 1.732,20 -2,63

Finska 1.357,97 1.124,96 1.310,27 1.424,37 1.561,93 1.625,55 4,07

Švedska 1.694,40 1.419,43 986,51 1.476,71 1.556,49 1.569,18 0,82

Luksemburg 144,25 107,61 81,41 85,87 93,53 112,98 20,80

Europska unija (12 zemalja) 22.022,27 24.773,89 18.798,49 21.179,64 26.469,52 23.813,77 -10,03

Poljska 8.335,29 7.922,81 6.656,95 7.758,23 8.902,02 8.897,90 -0,05

Rumunjska 6.244,01 8.361,80 6.391,98 6.507,31 8.022,91 6.255,25 -22,03

Mađarska 2.273,05 2.687,20 1.678,86 1.979,42 2.925,87 2.596,69 -11,25

Bugarska 1.227,16 1.885,72 1.296,07 1.355,65 1.624,24 1.685,84 3,79

Češka 1.208,30 1.237,42 723,74 966,45 1.416,87 1.355,36 -4,34

Litva 768,77 740,33 592,33 650,75 900,72 1.044,83 16,00

Slovačka 525,88 644,75 290,10 361,48 534,41 460,59 -13,81

Slovenija 429,59 403,16 394,80 414,85 486,65 437,31 -10,14

Estonija 305,60 219,67 176,14 235,64 310,26 345,87 11,48

Latvija 352,03 297,38 216,39 236,23 255,27 344,12 34,81

Cipar 297,18 288,05 305,12 314,86 325,44 333,20 2,38

Malta 55,57 56,59 60,22 58,76 57,49 56,81 -1,18

* Podaci druge procjene.

Izvor: Eurostat (17.05.2013.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 5

Struktura zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i industriji duhana, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1.516.909 1.554.805 1.498.784 1.432.454 1.411.238 1.395.116

74.447 72.723 69.560 65.543 64.772 63.267

25.912 26.481 25.766 24.710 24.891 25.391

7.644 8.198 8.499 8.494 8.937 9.108

40.891 38.044 35.295 32.339 30.944 28.768

60.155 58.183 55.283 51.708 50.673 49.121

15.128 15.449 15.112 14.460 14.421 14.880

4.136 4.690 4.876 4.909 5.308 5.473

40.891 38.044 35.295 32.339 30.944 28.768

9.686 9.829 9.378 8.948 9.274 9.318

9.107 9.223 8.659 8.224 8.495 8.478

579 606 719 724 779 840

4.606 4.711 4.899 4.887 4.825 4.828

1.677 1.809 1.995 2.026 1.975 2.033

2.929 2.902 2.904 2.861 2.850 2.795

291.703 292.031 272.812 256.842 248.805 240.483

247.769 248.853 232.751 219.976 214.302 207.298

43.934 43.178 40.061 36.866 34.503 33.185

56.725 56.806 56.914 55.264 53.291 52.155

44.876 44.884 44.947 43.444 42.240 41.210

11.849 11.922 11.967 11.820 11.051 10.945

877 809 718 712 684 694

877 809 718 711 683 694

1 1

Ukupan broj zaposlenih

Po

ljo

pri

vre

da,

šu

mars

tvo

i

rib

ars

tvo

ukupno

Pravne osobe

Obrtnici i slobodne profesije

Zaposlenici osiguranici poljoprivrede

Šu

mars

tvo

i

sje

ča d

rva ukupno

Pravne osobe


Biljn

a i s

točars

ka

pro

izvo

dn

ja,

lovstv

o i u

slu

žn

e

dje

latn

osti

po

vezan

e s

njim

a ukupno

Pravne osobe


Zaposlenici osiguranici poljoprivrede

Pre

rađ

ivačka

ind

ustr

ija ukupno

Pravne osobe


Rib

ars

tvo ukupno

Pravne osobe



ukupno

Pravne osobe


Pro

izvo

dn

ja

hra

ne i p

ića ukupno

Pravne osobe


Pro

izvo

dn

ja

du

han

skih

pro

izvo

da


Tablica 6

Stope anketne nezaposlenosti u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012.

Tablica 7

Prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama, RH 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

4.841 5.178 5.311 5.343 5.441 5.478

4.409 4.688 4.712 4.692 4.858 5.020

3.648 3.989 4.040 4.088 4.191 4.303

5.282 5.583 5.578 5.571 5.775 5.918

3.895 3.978 4.256 4.264 4.366 4.623

4.326 4.569 4.625 4.670 4.749 4.829

4.468 4.655 4.702 4.663 4.680 4.733

5.548 5.791 5.765 5.931 6.136 6.211

6.467 6.939 7.098 7.446 7.309 7.106


Ribarstvo

Prerađivačka industrija

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

NKD 2007.

PROSJEČNA NETO PLAĆA

Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvo

Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo

Proizvodnja pića

Proizvodnja duhanskih proizvoda

Šumarstvo i sječa drva

% 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Hrvatska 9,6 8,4 9,1 11,8 13,5 15,8

Europska unija (27 zemalja) 7,2 7,1 9,0 9,7 9,7 10,5

Španjolska 8,3 11,3 18,0 20,1 21,7 25,0

Grčka 8,3 7,7 9,5 12,6 17,7 24,3

Portugal 8,9 8,5 10,6 12,0 12,9 15,9

Latvija 6,5 8,0 18,2 19,8 16,2 14,9

Irska 4,7 6,4 12,0 13,9 14,7 14,7

Slovačka 11,2 9,6 12,1 14,5 13,6 14,0

Litva 3,8 5,3 13,6 18,0 15,3 13,3

Bugarska 6,9 5,6 6,8 10,3 11,3 12,3

Cipar 3,9 3,7 5,4 6,3 7,9 11,9

Mađarska 7,4 7,8 10,0 11,2 10,9 10,9

Italija 6,1 6,7 7,8 8,4 8,4 10,7

Estonija 4,6 5,5 13,8 16,9 12,5 10,2

Francuska 8,4 7,8 9,5 9,7 9,6 10,2

Poljska 9,6 7,1 8,1 9,7 9,7 10,1

Slovenija 4,9 4,4 5,9 7,3 8,2 8,9

Švedska 6,1 6,2 8,3 8,6 7,8 8,0

Ujedinjena Kraljevina 5,3 5,6 7,6 7,8 8,0 7,9

Finska 6,9 6,4 8,2 8,4 7,8 7,7

Belgija 7,5 7,0 7,9 8,3 7,2 7,6

Danska 3,8 3,4 6,0 7,5 7,6 7,5

Češka 5,3 4,4 6,7 7,3 6,7 7,0

Rumunjska 6,4 5,8 6,9 7,3 7,4 7,0

Malta 6,5 6,0 6,9 6,9 6,5 6,4

Njemačka 8,7 7,5 7,8 7,1 5,9 5,5

Nizozemska 3,6 3,1 3,7 4,5 4,4 5,3

Luksemburg 4,2 4,9 5,1 4,6 4,8 5,1

Austrija 4,4 3,8 4,8 4,4 4,2 4,3

Izvor: Eurostat (14.05.2013.) i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 8

Indeksi potrošačkih cijena, RH 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

102,9 106,1 102,4 101,1 102,3 103,4

103,3 110,0 101,6 98,5 103,5 103,7

103,4 110,6 101,7 98,3 103,6 103,9

104,4 115,5 103,2 100,2 105,4 101,6

100,1 106,4 104,3 94,3 100,5 105,9

103,2 106,8 102,0 99,2 103,2 103,6

104,6 114,3 99,7 96,8 104,8 103,4

108,2 121,6 92,3 94,3 116,1 98,4

105,8 118,6 94,2 99,6 103,6 108,5

105,0 103,1 103,5 105,3 100,8 105,5

102,9 106,8 103,1 102,3 103,9 101,4

103,7 108,6 104,3 100,9 104,9 105,7

103,1 103,5 100,5 100,3 103,1 101,8

102,0 102,9 100,9 102,5 106,5 102,1

103,8 103,9 100,2 98,8 100,7 101,5

103,1 105,0 112,9 102,6 106,8 104,1

102,8 104,9 104,6 102,3 102,7 103,1

102,7 103,5 101,1 101,1 101,2 102,2

102,9 104,4 104,7 103,0 101,6 102,9

102,8 105,7 105,0 101,9 103,8 103,5

103,2 105,0 117,3 102,7 108,7 104,5

105,2 102,7 99,8 95,8 96,7 95,6

102,6 106,8 104,9 106,1 102,8 110,5

105,2 103,7 101,5 102,2 102,3 103,6

107,3 107,2 103,6 104,7 103,7 103,8

107,9 106,9 104,2 105,6 104,2 104,2

99,7 106,8 106,3 107,5 102,7 114,8

100,5 109,0 107,4 100,2 101,2 116,4

99,9 99,4 117,4 118,1 101,5 121,3

102,1 104,8 102,9 99,9 101,9 102,3

101,9 105,9 118,6 102,5 100,8 102,0

102,6 104,8 93,5 104,8 106,0 103,3

102,2 97,2 97,0 96,6 98,6 101,0

104,4 106,5 101,8 104,0 103,3 102,3

102,3 109,6 86,1 113,9 113,3 104,2

102,5 105,6 102,7 102,6 100,5 102,0

104,2 108,0 102,1 98,8 103,0 102,2

99,8 98,6 99,6 99,4 96,0 94,9

102,1 101,3 102,4 101,6 97,9 102,4

101,0 102,5 102,5 97,3 92,7 99,3

102,2 106,0 103,8 102,0 100,8 101,2

103,7 104,3 103,8 101,8 101,7 102,3

Komunikacije

Rekreacija i kultura

Obrazovanje

Ugostiteljske usluge

Ostala dobra i usluge


Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje

Zdravstvo

Promet

Prometna sredstva

Održavanje i popravci osobnih vozila

Prometne usluge

Održavanje i popravci stana

Opskrba vodom i različite komunalne usluge

Opskrba vodom

Goriva i energija

Električna energija

Plin

Kava, čaj i kakao

Mineralna voda, osvježavajuća pića i sokovi

Alkoholna pića i duhan

Alkoholna pića

Rezervni dijelovi i pribor

Goriva i maziva za osobna vozila

Pivo

Duhan

Odjeća i obuća

Stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva

Ulja i masti

Voće

Povrće

Šećer, džem, med, čokolada i konditorski proizvodi

Ostali prehrambeni proizvodi

Bezalkoholna pića

n-1=100

INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA UKUPNO

Prehrana i bezalkoholna pića

Prehrana

Žestoka pića

Vino

Kruh i žitarice

Meso

Ribe

Mlijeko, sir i jaja


Tablica 9

Input radne snage u poljoprivredi RH i EU, 2007.-2012.

000 jedinica godišnjeg rada

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.*

Stopa

promjene

2012/2011, %

Hrvatska 209,0 205,0 203,0 201,5 199,0 197,5 -0,75

Udio RH u EU 27, % 1,78 1,79 1,83 1,94 1,96 1,95



Italija 1.216,0 1.182,0 1.149,0 1.171,0 1.143,0 1.151,0 0,70

Španjolska 998,2 1.012,4 922,0 924,2 894,1 881,3 -1,43

Francuska 867,1 847,6 827,7 809,5 791,5 774,1 -2,20

Njemačka 554,2 545,0 536,0 537,5 533,0 525,0 -1,50

Grčka 574,8 499,5 434,0 420,8 408,0 395,7 -3,01

Portugal 416,1 409,8 403,5 369,9 356,8 352,2 -1,29

Ujedinjena Kraljevina 286,6 283,0 278,1 277,1 287,7 289,2 0,52

Nizozemska 185,8 181,7 179,7 177,7 175,2 169,5 -3,25

Irska 150,2 147,9 146,5 165,6 165,6 165,6 0,00

Austrija 137,3 133,0 131,7 129,5 126,4 123,9 -1,98

Finska 90,9 88,7 86,9 82,1 81,2 78,5 -3,33

Belgija 66,0 64,9 63,0 61,9 57,6 58,1 0,87

Švedska 68,6 65,8 63,2 59,5 56,7 54,1 -4,59

Danska 58,8 58,1 55,1 54,1 52,1 52,3 0,38

Luksemburg 3,8 3,7 3,6 3,6 3,7 3,8 2,70


Poljska 2.299,3 2.299,3 2.213,8 2.101,3 2.101,3 2.101,3 0,00

Rumunjska 2.205,0 2.152,0 2.152,0 1.639,0 1.565,0 1.598,0 2,11

Mađarska 459,3 430,1 442,3 440,0 431,8 440,4 1,99

Bugarska 494,4 465,1 435,8 406,5 406,5 406,5 0,00

Litva 158,0 150,9 147,1 143,4 142,2 141,5 -0,49

Češka 138,1 120,7 114,6 108,8 106,2 105,8 -0,38

Latvija 107,4 99,2 92,9 85,9 81,8 80,1 -2,08

Slovenija 84,0 83,2 80,2 77,0 78,0 77,8 -0,26

Slovačka 91,3 90,3 86,0 82,6 57,4 54,1 -5,75

Cipar 25,9 25,9 25,9 25,4 25,4 25,3 -0,39

Estonija 32,9 31,2 29,3 25,4 24,9 24,6 -1,20

Malta 4,2 4,2 4,2 4,9 4,9 4,9 0,00




Tablica 10

Produktivnost poljoprivrede RH i EU, 2007.-2012.

(omjer BDV i jedinice godišnjeg rada (AWU))

€/jedinica godišnjeg rada

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.*

Stopa

promjene

2012/2011, %

Hrvatska 6.367 7.420 7.089 6.798 6.520 5.815 -10,80

Udio RH u EU 27, % 47,91 55,54 59,95 48,58 42,90 36,99

Europska unija (27 zemalja) 13.290 13.359 11.825 13.993 15.202 15.723 3,43

Europska unija (15 zemalja) 23.695 23.276 21.311 23.735 25.068 26.710 6,55

Danska 44.551 31.113 32.612 50.662 53.611 57.038 6,39

Nizozemska 48.851 45.184 40.474 48.812 45.836 51.013 11,29

Belgija 39.272 32.604 30.913 38.957 33.423 43.745 30,88

Francuska 33.456 31.573 27.352 34.392 36.428 39.989 9,78

Ujedinjena Kraljevina 27.786 31.151 27.694 29.098 34.281 36.406 6,20

Njemačka 28.927 31.146 24.558 25.952 28.640 33.272 16,18

Luksemburg 37.961 29.084 22.614 23.853 25.278 29.732 17,62

Švedska 24.700 21.572 15.609 24.819 27.451 29.005 5,66

Španjolska 25.215 22.568 22.726 24.200 23.937 24.853 3,83

Austrija 20.120 20.695 16.974 19.811 23.381 22.468 -3,91

Italija 21.213 22.191 20.546 20.160 22.013 22.155 0,65

Finska 14.939 12.683 15.078 17.349 19.236 20.708 7,65

Grčka 10.500 10.994 12.828 13.037 12.971 12.784 -1,45

Irska 11.654 9.755 5.639 8.197 10.743 10.460 -2,63

Portugal 5.896 5.992 6.027 6.535 6.030 6.037 0,11

Europska unija (12 zemalja) 3.610 4.157 3.225 4.054 5.126 4.706 -8,20

Estonija 9.289 7.041 6.012 9.277 12.460 14.060 12,84

Cipar 11.474 11.122 11.781 12.396 12.813 13.170 2,79

Češka 8.749 10.252 6.315 8.883 13.342 12.811 -3,98

Malta 13.231 13.474 14.338 11.992 11.733 11.594 -1,18

Slovačka 5.760 7.140 3.373 4.376 9.310 8.514 -8,56

Litva 4.866 4.906 4.027 4.538 6.334 7.384 16,57

Mađarska 4.949 6.248 3.796 4.499 6.776 5.896 -12,98

Slovenija 5.114 4.846 4.923 5.388 6.239 5.621 -9,91

Latvija 3.278 2.998 2.329 2.750 3.121 4.296 37,67

Poljska 3.625 3.446 3.007 3.692 4.236 4.234 -0,05

Bugarska 2.482 4.054 2.974 3.335 3.996 4.147 3,79

Rumunjska 2.832 3.886 2.970 3.970 5.126 3.914 -23,64




Tablica 11

Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

INTENZIVNOST, UG/ha 0,77 0,66 0,68 0,64 0,62 0,62

Korištena poljoprivredna površina, ha 1.201.756 1.289.091 1.299.582 1.333.835 1.326.083 1.330.973

Površine pod krmnim biljem, ha * 375.334 459.584 463.350 471.686 475.882 468.335

Uvjetna grla, ukupno 924.341 854.711 882.414 847.191 820.817 831.486

Goveda, ukupno 354.519 343.312 339.647 336.612 327.226 330.447

Mlada goveda do 1 godine 58.117 56.289 53.807 52.118 58.364 57.046

Goveda od 1 do 2 godine 45.028 43.687 50.490 58.764 63.153 71.352

Goveda starija od 2 godine 251.374 243.336 235.350 225.730 205.710 202.049

Svinje, ukupno 342.156 285.732 314.513 298.924 290.225 290.014

Odojci težine do 20 kg 9.779 7.699 9.295 10.191 10.451 8.890

Svinje težine od 20 do 50 kg 114.397 84.812 88.423 69.799 80.228 89.687

Svinje za tov 126.663 112.190 132.971 136.957 134.859 128.454

Svinje za rasplod 91.318 81.032 83.825 81.978 64.688 62.983

Ovce, ukupno 64.599 64.338 61.904 62.944 63.861 67.931

Janjad i mlade ovce starosti do 1 godine 11.497 10.399 10.294 9.160 9.545 8.590

Janjene i prvi put pripuštene ovce 49.857 50.631 48.482 48.757 49.871 55.026

Ostale ovce ( ovnovi, jalove ovce ) 3.246 3.309 3.129 5.027 4.444 4.316

Koze, jarad i jarci, ukupno 9.190 8.388 7.612 7.522 7.003 7.198

Jarad i mlade koze starosti do 1 godine 1.727 1.393 877 1.202 939 975

Koze 6.878 6.505 6.350 5.801 5.453 5.594

Ostale koze ( jarci, jalove koze ) 585 491 385 519 611 629

Perad, ukupno 144.290 140.323 144.745 125.744 116.469 119.627

Tovljeni pilići (brojleri) 14.686 15.973 21.778 23.643 30.947 34.861

Kokoši 95.422 94.178 93.900 70.572 59.108 61.810

Pure 20.324 17.325 17.510 21.789 18.260 14.121

Guske 2.101 1.696 1.866 1.379 1.175 1.380

Patke 5.743 5.508 5.609 6.024 5.172 6.302

Ostala perad 6.014 5.643 4.082 2.337 1.807 1.153

Konji, ukupno 9.586 12.619 13.992 15.445 16.033 16.268

* Površine pod krminim biljem obuhvaćaju površine pod zelenom krmom s oranica i vrtova i površine pod trajnim

travnjacima

Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska poljoprivredna agencija; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 12

Samodostatnost odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2010. i 2011. godine u %

Proizvod 2010. 2011.

Žitarice, ukupno 105,46 106,26

Pšenica, obična 116,28 128,22

Pšenica, durum 15,63 25,14

Pšenica ukupno 109,72 120,48

Kukuruz 105,57 104,50

Ječam 95,47 84,68

Raž i suražica 34,94 40,47

Zob 100,38 99,28

Ostala žita 86,11 85,57

Tritikale 97,63 98,01

Uljarice, ukupno 117,50 177,01

Soja 104,33 152,69

Suncokret 178,18 284,96

Uljana repica 118,33 159,97

Ostale uljarice 82,37 69,91

Ulje, ukupno 44,30 35,87

Sojino ulje 141,24 114,18

Suncokretovo ulje 31,72 26,56

Ulje uljane repice 91,73 73,54

Maslinovo ulje 72,28 73,73

Ostala ulja 8,12 4,33

Stolne masline 94,70 93,69

Voće, ukupno 74,22 68,59

Šljiva 94,12 91,19

Trešnja i višnja 120,12 122,39

Jabuka 104,97 99,68

Kruška 60,27 58,86

Breskva 49,26 55,48

Orašasto voće 78,08 69,38

Stolno grožđe 32,37 30,29

Jagode 57,27 56,41

Naranče 0,47 0,69

Limuni 2,03 1,65

Mandarine 322,89 205,92

Citrusi ukupno 70,89 49,92

Povrće, ukupno 65,31 71,33

Rajčica, ukupno 41,80 45,18

Rajčica svježa 76,10 74,35

Rajčica prerađena 12,46 20,57

Cvjetača i brokula 59,79 47,64

Mahunarke svježe 49,04 54,63

Mahunarke suhe 38,09 36,81

Krumpir 69,56 72,99

Luk i češnjak 61,05 58,82

Kupus 90,96 98,48

Krastavci 57,02 56,71

Lubenice i dinje 70,42 75,56

Paprika 70,20 74,69

Mrkva 45,35 42,16

Salata 69,01 68,64

Poriluk 92,94 89,97

Ostalo povrće 81,05 82,50

Vino 90,88 93,55

Meso, ukupno 77,11 76,90

Peradsko 89,16 93,58

Goveđe 78,40 81,19

Svinjsko 69,60 66,56

Ovčje i kozje 73,34 78,58

Konjetina 699,63 1.378,65

Iznutrice 94,96 103,32

Ostalo meso 90,23 107,45

Jaja 94,47 95,27

Mliječni proizvodi 99,91 96,47

Vrhnje 91,82 85,32

Koncentrirano mlijeko 5,30 5,85

Punomasno mlijeko u

prahu 8,77 10,03

Obrano mlijeko u prahu 9,84 17,90

Maslac i mliječni

namazi 97,97 102,56

Sir 78,16 77,80

Prerađeni sir 87,85 86,73

Sir i prerađeni sir 78,63 78,24

Mlijeko u prahu 9,38 14,80

Šećerna repa 76,59 75,45

Šećer 129,57 136,45

Med 127,12 112,71

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu



Tablica 13

Otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u RH, 2007.-2012.

mio.kn 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Stopa promjene

2012/2011, %

UKUPNO,

PROIZVODI POLJOPRIVREDE,

RIBARSTVA I ŠUMARSTVA

7.841,1 9.044,2 8.063,9 7.926,7 9.391,0 9.594,5 2,17

PROIZVODI POLJOPRIVREDE I

RIBARSTVA6.354,9 7.547,3 6.775,5 6.659,6 7.930,6 8.178,1 3,12

Žitarice 1.168,9 1.476,1 1.036,1 1.060,4 1.534,0 1.854,2 20,87

Krumpir i suho mahunasto povrće 42,9 49,0 47,9 49,8 45,7 61,0 33,50

Uljano sjemenje i plodovi 332,7 615,4 405,8 497,8 682,2 691,5 1,37

Neprerađeni duhan 117,4 118,2 115,8 88,6 103,1 99,1 -3,92

Šećerna repa i sjemenje šećerne repe 354,2 302,1 330,0 215,6 235,2 183,4 -22,02

Krmni usjevi 32,8 37,7 43,2 32,6 46,3 47,3 2,12

Rezano cvijeće i cvjetni pupovi 4,7 3,7 2,2 1,0 0,5 0,4 -23,05

Bilje za uporabu u parfimeriji, farmaciji i

slične svrhe12,8 12,9 10,5 10,5 16,3 17,7 8,59

Ostalo povrće, svježe ili rashlađeno 129,2 157,9 180,6 244,0 201,1 198,7 -1,19

Sadni materijal 24,5 27,6 23,8 17,8 28,1 21,3 -24,44

Grožđe 145,1 169,6 151,0 114,5 64,2 43,0 -32,96

Ostalo voće, orasi i slično koštuničavo

voće173,9 201,6 142,4 230,6 193,5 174,4 -9,83

Vino 348,3 367,4 346,3 388,1 417,9 425,9 1,93

Maslinovo ulje 8,2 9,6 10,8 16,2 9,3 15,9 70,84

Goveda, živa 552,0 587,8 669,5 698,5 851,5 790,4 -7,17

Sirovo kravlje mlijeko 1.240,3 1.437,0 1.235,3 1.159,5 1.426,2 1.318,2 -7,57

Ovce, koze, konji , živi

Konji, magarci, mule i mazge,živi 3,0 1,4 1,4 2,6 4,1 4,6 12,09

Ovce i koze, žive 7,7 6,3 6,0 5,1 6,7 5,4 -19,48

Sirovo ovčje i kozje mlijeko 22,0 30,4 31,8 27,9 33,8 34,2 1,20

Sirova ovčja vuna 0,0

Svinje, žive 718,8 793,2 862,0 778,5 948,2 1.101,9 16,21

Perad, živa 416,7 537,3 533,1 484,9 521,8 505,0 -3,21

Kokošja jaja 172,0 200,6 240,1 232,9 227,3 265,7 16,90

Ostale životinje, žive 0,0 0,3 0,1 0,2 0,3 0,2 -38,98

Proizvodi od uzgojenih životinja 10,8 12,2 11,0 21,4 16,3 12,8 -21,43

Sirove kože s dlakom ili vunom, osim

janjeće kože1,3 0,9 0,5 1,9 1,6 0,9 -39,98

Ribe svježe i rashlađene 301,9 379,9 328,7 277,3 311,7 302,0 -3,10

Ljuskavci, kamenice i dr. 12,6 11,1 9,7 1,2 3,9 2,8 -26,60

Grubo obrađeno drvo 1.486,2 1.496,9 1.288,4 1.267,1 1.460,4 1.416,4 -3,01

Izvor: Državni zavod za statistiku, Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 14

Otkupne cijene žive stoke u RH u kn/kg, bez PDV-a

Tablica 15

Veleprodajne cijene žitarica, uljarica i njihovih prerađevina u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

Tablica 16

Veleprodajne cijene voća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

4,40 6,26 4,99 4,03 4,85 5,07

5,41 7,17 5,69 4,87 5,34 5,63

5,70 7,24 5,95 4,97 5,82 5,54

9,90 11,78 11,39 11,58 12,04 11,08

11,19 12,28 11,08 10,76 8,94 10,18

16,43 15,21 13,61 12,94 11,81 13,08

15,19 19,51 16,35 15,71 13,92 17,29

3,53 3,50 4,00 3,96 2,98 4,05

4,41 4,71 4,87 4,79 4,97 5,75

7,07 7,98 7,54 7,81 7,09 6,94

7,08 10,76 7,94 9,62 7,81 8,72

18,88 20,38 21,48 20,89 22,39 20,75

6,13 6,03 6,08 - 4,57 6,07šljiva

lubenica

mandarina

naranča

limun

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrde, TISUP

marelica

trešnja

jagoda

jabuka idared

jabuka jonagold

jabuka zlatni delišes

kruške

breskva

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

24,15 25,41 25,23 22,72 24,74 25,03

11,28 12,59 12,84 10,62 12,27 13,33

12,58 14,02 14,50 11,85 13,79 14,83

5,85 7,20 7,18 6,24 6,77 7,85

odojak (25-35 kg) 11,64 13,52 17,86 13,77 13,12 16,63

9,31 10,73 12,02 9,47 10,14 11,85

6,45 7,13 8,69 7,17 7,37 10,75

24,36 25,41 24,74 23,15 22,61 23,03


krmača (za klanje)

janjad

kn/kg

tele simental (80-160 kg)

junica simental (za klanje)

bik simental (>450kg)

krava simental (za klanje)

svinja (80-120 kg)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1,39 1,79 0,85 1,03 1,67 1,51

1,33 1,35 0,75 0,98 1,37 1,48

1,29 1,57 0,77 0,89 1,55 1,38

1,48 1,56 0,98 0,92 1,58 1,38

2,72 2,28 1,59 2,49 2,63 3,54

1,78 3,46 1,86 1,99 3,08 3,48

2,10 2,75 2,19 2,30 2,50 4,09

2,49 3,30 2,27 2,47 4,03 3,37

2,01 2,65 1,80 1,78 2,68 2,33

5,18 7,60 6,39 6,39 7,01 6,97

5,36 7,61 6,78 6,05 7,19 7,20

2,15 2,90 - 2,62 1,80 3,39

5,52 7,59 5,33 5,97 7,00 -

1,09 1,11 0,66 0,78 1,13 1,24

uljana repica

soja

sojina sačma (44 % SB)

pšenica (min. 74 -hL)

kukuruz (max. 14 % vlage)

ječam stočni

zob

suncokret zrno (min. 40 % ulja)


sirovo ulje uljane repice

pšenično krmno brašno

brašno T-550 oštro

brašno T-550 glatko

sirovo ulje-suncokretovo

sirovo ulje-sojino


Tablica 17

Veleprodajne cijene povrća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

Tablica 18

Veleprodajne cijene mesnih prerađevina, kn/kg, bez PDV-a

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

10,07 9,36 9,23 9,49 9,73 9,91

11,81 15,62 12,40 12,32 11,64 12,25

13,14 14,95 12,04 13,76 12,95 12,09

8,88 10,19 10,44 10,16 9,41 10,11

7,87 9,31 7,76 - 5,31 7,63

3,67 3,50 3,19 3,89 4,14 3,34

2,24 3,09 2,64 2,58 2,80 3,04

4,43 4,88 4,97 5,04 4,82 5,33

4,76 5,24 5,25 5,11 5,15 5,32

7,54 6,83 8,14 7,84 7,73 7,77

7,75 7,34 8,23 8,50 8,24 8,96

7,42 6,70 7,73 7,27 7,49 7,45

12,50 15,07 13,76 13,72 13,89 17,10

2,43 2,29 2,14 2,34 2,78 2,21

5,28 5,29 5,43 5,48 5,45 5,23

19,29 20,09 20,75 20,22 20,21 20,40

6,94 7,57 8,26 8,23 8,05 7,65

8,18 9,02 9,88 9,72 10,86 10,19


mladi krumpir

rajčica

paprika rog

paprika babura

patlidžan

krastavci kornišon

luk (crveni)

kupus zeleni

špinat

cvjetača

grah šareni

krumpir

kelj

mrkva

zelena salata kristalka

zelena salata puterica

šampinjoni

blitva

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

42,09 44,95 46,28 46,38 46,57 47,71

44,60 44,60 44,60 44,60 - -

29,34 31,48 34,18 30,52 32,50 35,58

33,40 35,41 38,31 33,83 35,39 38,83

21,75 21,92 23,55 22,04 20,68 23,70

25,92 26,57 28,62 26,70 25,03 28,87

28,71 28,88 29,93 26,86 27,27 29,14

17,47 18,47 19,61 17,17 17,39 19,47

48,59 50,03 53,46 52,38 52,81 54,42

30,02 31,14 32,47 27,20 28,09 28,78

32,51 32,46 34,14 30,16 30,47 32,87

28,29 28,55 29,94 26,44 26,99 28,95

34,92 35,62 36,57 37,80 36,90 40,06

79,82 81,80 84,65 88,97 86,61 88,71

47,42 52,79 53,71 56,40 52,02 50,69

58,21 59,12 60,41 64,32 64,01 69,13

44,53 45,45 47,98 48,28 46,72 49,69

goveđi milanski rez

svinjski milanski rez

svinjska polovica (komplet)

janjac

svinjski kare

svinjski but bez kostiju

teleća polovica

teleći milanski rez

juneća polovica (kompenzirana)

juneći milanski rez

goveđa polovica


hamburger slanina

svinjska vratina s kostima

hrenovke

pršut

šunka

panceta

G O D I Š N J E I Z V J E Š Ć E O S T A N J U P O L J O P R I V R E D E U 2 0 1 2 . G O D I N I 7 7

Robna razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske s inozemstvom

Tablica 19

Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene i udio poljoprivredne u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, 1995. -2012.

Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

1995. 4.517.252 7.351.513 -2.834.261 2,6 32,9 529.426 952.408 -422.982 11,7 13,0 7,8 54,8 3.987.826 6.399.105 -2.411.279 88,3 87,0 1,9 30,2

1996. 4.643.485 7.783.829 -3.140.344 2,8 5,9 547.280 946.098 -398.818 11,8 12,2 3,4 -0,7 4.096.205 6.837.731 -2.741.526 88,2 87,8 2,7 6,9

1997. 3.981.325 9.101.494 -5.120.169 -14,3 16,9 552.200 1.029.507 -477.307 13,9 11,3 0,9 8,8 3.429.125 8.071.987 -4.642.862 86,1 88,7 -16,3 18,1

1998. 4.517.189 8.275.582 -3.758.393 13,5 -9,1 536.087 864.207 -328.120 11,9 10,4 -2,9 -16,1 3.981.102 7.411.375 -3.430.273 88,1 89,6 16,1 -8,2

1999. 4.302.498 7.798.641 -3.496.143 -4,8 -5,8 431.141 706.234 -275.093 10,0 9,1 -19,6 -18,3 3.871.357 7.092.407 -3.221.050 90,0 90,9 -2,8 -4,3

2000. 4.431.308 7.886.039 -3.454.731 3,0 1,1 423.022 710.376 -287.354 9,5 9,0 -1,9 0,6 4.008.286 7.175.663 -3.167.377 90,5 91,0 3,5 1,2

2001. 4.665.908 9.147.110 -4.481.202 5,3 16,0 486.539 870.797 -384.258 10,4 9,5 15,0 22,6 4.179.369 8.276.313 -4.096.944 89,6 90,5 4,3 15,3

2002. 4.903.584 10.722.045 -5.818.461 5,1 17,2 581.433 1.034.997 -453.564 11,9 9,7 19,5 18,9 4.322.151 9.687.048 -5.364.897 88,1 90,3 3,4 17,0

2003. 6.186.630 14.209.035 -8.022.404 26,2 32,5 789.683 1.290.145 -500.462 12,8 9,1 35,8 24,7 5.396.947 12.918.890 -7.521.943 87,2 90,9 24,9 33,4

2004. 8.024.157 16.589.172 -8.565.016 29,7 16,8 765.254 1.491.887 -726.634 9,5 9,0 -3,1 15,6 7.258.903 15.097.285 -7.838.382 90,5 91,0 34,5 16,9

2005. 8.772.553 18.560.367 -9.787.814 9,3 11,9 953.582 1.655.817 -702.235 10,9 8,9 24,6 11,0 7.818.971 16.904.549 -9.085.579 89,1 91,1 7,7 12,0

2006. 10.376.964 21.502.494 -11.125.530 18,3 15,9 1.219.966 1.893.427 -673.461 11,8 8,8 27,9 14,3 9.156.998 19.609.067 -10.452.069 88,2 91,2 17,1 16,0

2007. 12.363.930 25.838.828 -13.474.898 19,1 20,2 1.341.638 2.184.263 -842.625 10,9 8,5 10,0 15,4 11.022.291 23.654.565 -12.632.274 89,1 91,5 20,4 20,6

2008. 14.123.675 30.726.987 -16.603.312 14,2 18,9 1.422.926 2.646.898 -1.223.972 10,1 8,6 6,1 21,2 12.700.749 28.080.089 -15.379.340 89,9 91,4 15,2 18,7

2009. 10.473.765 21.202.637 -10.728.872 -25,8 -31,0 1.376.017 2.255.977 -879.961 13,1 10,6 -3,3 -14,8 9.097.748 18.946.659 -9.848.911 86,9 89,4 -28,4 -32,5

2010. 11.810.676 20.067.005 -8.256.328 12,8 -5,4 1.381.004 2.190.835 -809.831 11,7 10,9 0,4 -2,9 10.429.672 17.876.169 -7.446.498 88,3 89,1 14,6 -5,7

2011. 13.364.022 22.714.694 -9.350.672 13,2 13,2 1.591.828 2.621.002 -1.029.174 11,9 11,5 15,3 19,6 11.772.194 20.093.692 -8.321.498 88,1 88,5 12,9 12,4

2012. 12.368.983 20.834.262 -8.465.279 -7,4 -8,3 1.621.514 2.567.265 -945.751 13,1 12,3 1,9 -2,1 10.747.470 18.266.998 -7.519.528 86,9 87,7 -8,7 -9,1

Udio nepoljoprivredne

razmjene u ukupnoj, (%)

Godišnja stopa

promjene, (%)Godina

Ukupna robna razmjena Poljoprivredna razmjena

Godišnja stopa

promjene, (%)


Nepoljoprivredna razmjena

(000. $)

Godišnja stopa

promjene, (%)(000. $)

Udio poljoprivredne

razmjene u ukupnoj, (%)(000. $)


Tablica 20

Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, 2000. - 2012. i četverogodišnji prosjeci od 1997.-2012.

Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Ø 1997.-2000. 4.308.080 8.265.439 -3.957.359 52,1 485.613 827.581 -341.968 58,7 3.822.467 7.437.858 -3.615.391 51,4 11,3 10,0 88,7 90,0 -5,7 12,0 -0,8 33,0

Ø 2001.-2004. 5.945.070 12.666.841 -6.721.771 46,9 655.727 1.171.957 -516.229 56,0 5.289.343 11.494.884 -6.205.541 46,0 11,0 9,3 89,0 90,7 35,0 41,6 38,4 54,5

Ø 2005.-2008. 11.409.280 24.157.169 -12.747.889 47,2 1.234.528 2.095.101 -860.573 58,9 10.174.752 22.062.068 -11.887.315 46,1 10,8 8,7 89,2 91,3 88,3 78,8 92,4 91,9

Ø 2009.-2012. 12.004.362 21.204.649 -9.200.288 56,6 1.492.591 2.408.770 -916.179 62,0 10.511.771 18.795.880 -8.284.109 55,9 12,4 11,4 87,6 88,6 20,9 15,0 3,3 -14,8

Indeks

Ø2009.-2012./

Ø2005.-2008.

105,2 87,8 72,2 120,9 115,0 106,5 103,3 85,2 69,7

2000. 4.431.308 7.886.039 -3.454.731 56,2 423.022 710.376 -287.354 59,5 4.008.286 7.175.663 -3.167.377 55,9 9,5 9,0 90,5 91,0 -1,9 0,6 3,5 1,2

2001. 4.665.908 9.147.110 -4.481.202 51,0 486.539 870.797 -384.258 55,9 4.179.369 8.276.313 -4.096.944 50,5 10,4 9,5 89,6 90,5 15,0 22,6 4,3 15,3

2002. 4.903.584 10.722.045 -5.818.461 45,7 581.433 1.034.997 -453.564 56,2 4.322.151 9.687.048 -5.364.897 44,6 11,9 9,7 88,1 90,3 19,5 18,9 3,4 17,0

2003. 6.186.630 14.209.035 -8.022.404 43,5 789.683 1.290.145 -500.462 61,2 5.396.947 12.918.890 -7.521.943 41,8 12,8 9,1 87,2 90,9 35,8 24,7 24,9 33,4

2004. 8.024.157 16.589.172 -8.565.016 48,4 765.254 1.491.887 -726.634 51,3 7.258.903 15.097.285 -7.838.382 48,1 9,5 9,0 90,5 91,0 -3,1 15,6 34,5 16,9

2005. 8.772.553 18.560.367 -9.787.814 47,3 953.582 1.655.817 -702.235 57,6 7.818.971 16.904.549 -9.085.579 46,3 10,9 8,9 89,1 91,1 24,6 11,0 7,7 12,0

2006. 10.376.964 21.502.494 -11.125.530 48,3 1.219.966 1.893.427 -673.461 64,4 9.156.998 19.609.067 -10.452.069 46,7 11,8 8,8 88,2 91,2 27,9 14,3 17,1 16,0

2007. 12.363.930 25.838.828 -13.474.898 47,9 1.341.638 2.184.263 -842.625 61,4 11.022.291 23.654.565 -12.632.274 46,6 10,9 8,5 89,1 91,5 10,0 15,4 20,4 20,6

2008. 14.123.675 30.726.987 -16.603.312 46,0 1.422.926 2.646.898 -1.223.972 53,8 12.700.749 28.080.089 -15.379.340 45,2 10,1 8,6 89,9 91,4 6,1 21,2 15,2 18,7

2009. 10.473.765 21.202.637 -10.728.872 49,4 1.376.017 2.255.977 -879.961 61,0 9.097.748 18.946.659 -9.848.911 48,0 13,1 10,6 86,9 89,4 -3,3 -14,8 -28,4 -32,5

2010. 11.810.676 20.067.005 -8.256.328 58,9 1.381.004 2.190.835 -809.831 63,0 10.429.672 17.876.169 -7.446.498 58,3 11,7 10,9 88,3 89,1 0,4 -2,9 14,6 -5,7

2011. 13.364.022 22.714.694 -9.350.672 58,8 1.591.828 2.621.002 -1.029.174 60,7 11.772.194 20.093.692 -8.321.498 58,6 11,9 11,5 88,1 88,5 15,3 19,6 12,9 12,4

2012. 12.368.983 20.834.262 -8.465.279 59,4 1.621.514 2.567.265 -945.751 63,2 10.747.470 18.266.998 -7.519.528 58,8 13,1 12,3 86,9 87,7 1,9 -2,1 -8,7 -9,1

Indeks

2012./2011.92,6 91,7 90,5 101,9 97,9 91,9 91,3 90,9 90,4

Pokrivenost

uvoza izvozom

Poljoprivredna

razmjena

Nepoljoprivredna

razmjena

Udio u ukupnoj razmjeni, (%)Stopa promjene u odnosu na

prethodno razdoblje, (%)

Poljoprivredna

razmjena

Nepoljoprivredna

razmjena


Godina

Ukupna robna razmjena Poljoprivredna razmjena Nepoljoprivredna razmjena

(000. $)Pokrivenost

uvoza izvozom(000. $)

Pokrivenost

uvoza izvozom(000. $)


Tablica 21

Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH, 2007.-2012.

GL.CT. Naziv skupine Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

01 Žive životinje 13,67 132,27 -118,60 18,33 164,19 -145,86 10,47 157,27 -146,79 20,95 138,05 -117,10 51,47 159,62 -108,15 59,52 126,84 -67,32 3,67 4,94 15,6 -20,5

02 Meso i jestivi kloanički proizvodi 19,08 159,74 -140,66 27,32 206,81 -179,49 31,02 225,12 -194,10 31,69 198,97 -167,27 34,10 229,11 -195,01 24,92 255,94 -231,02 1,54 9,97 -26,9 11,7

03Ribe i raci(rakovi), mekušci iostali

vodeni beskralješnjaci 131,60 98,57 33,03 123,77 112,90 10,87 135,59 79,72 55,87 113,12 78,54 34,58 152,68 98,80 53,89 127,59 91,11 36,49 7,87 3,55 -16,4 -7,8

04

Mliječni proizvodi; ptičja jaja; prirodni

med; jestivi proizvodi životinjskog

podrijetla što nisu spomenuti niti

uključeni na drugom mjestu

60,94 116,29 -55,35 69,02 138,30 -69,28 66,65 107,43 -40,78 62,69 130,78 -68,09 71,73 162,88 -91,15 68,14 151,78 -83,63 4,20 5,91 -5,0 -6,8

05

Proizvodi životinjskog podrijetla grugdje

nespomenuti i neuključeni na drugom

mjestu

6,42 13,19 -6,77 7,29 16,36 -9,06 7,19 13,53 -6,34 6,73 13,14 -6,41 13,18 17,95 -4,77 7,53 13,76 -6,23 0,46 0,54 -42,8 -23,3

06

Živo drveće i druge biljke, lukovice,

gomolji i tome nalik; rezano cvijeće i

ukrasno lišće

1,68 49,12 -47,44 2,05 58,59 -56,54 1,67 51,68 -50,02 1,29 45,63 -44,34 2,05 49,92 -47,87 1,77 43,98 -42,21 0,11 1,71 -13,6 -11,9

07Jestivo povrće i određene vrste korjenja

i gomolja8,86 88,80 -79,94 9,76 103,63 -93,87 6,73 91,12 -84,39 7,25 96,87 -89,63 10,10 102,89 -92,80 12,19 94,29 -82,10 0,75 3,67 20,7 -8,4

08Jestivo voće i orašasti plodovi; kore

agruma; dinja i lubenica 22,83 149,88 -127,05 25,72 183,22 -157,51 23,21 151,97 -128,77 36,47 146,00 -109,53 31,89 164,00 -132,11 32,46 164,77 -132,31 2,00 6,42 1,8 0,5

09 Kava, čaj, mate čaj i začini 7,49 67,99 -60,50 9,12 75,20 -66,07 8,31 64,84 -56,53 9,06 66,29 -57,23 10,51 86,11 -75,60 10,02 81,78 -71,75 0,62 3,19 -4,7 -5,0

10 Žitarice 114,33 57,44 56,88 56,10 83,37 -27,27 129,72 30,12 99,60 111,53 31,24 80,29 91,14 52,41 38,72 156,21 42,95 113,26 9,63 1,67 71,4 -18,1

11Proizvodi mlinske industrije; slad, škrob,

inulin i pšenični gluten 17,30 25,06 -7,77 27,22 33,57 -6,35 14,60 35,01 -20,40 14,21 23,38 -9,17 22,65 33,12 -10,47 23,87 28,84 -4,97 1,47 1,12 5,4 -12,9

12

Uuljano sjemenje i plodovi; razno zrnje,

sjemenje i plodovi; industrijsko i ljekovito

bilje; slama i stočna hrana

32,33 52,61 -20,28 52,19 67,60 -15,41 61,76 36,53 25,23 53,57 60,77 -7,20 89,79 59,77 30,02 85,19 41,13 44,06 5,25 1,60 -5,1 -31,2

13Šelak, gume, smole i ostali biljni sokovi i

ekstrakti 0,18 4,46 -4,28 0,08 5,53 -5,45 0,06 5,44 -5,38 0,08 5,53 -5,45 0,12 6,68 -6,55 0,18 5,57 -5,38 0,01 0,22 49,2 -16,6

14

Biljni materijali za pletarstvo, biljni

proizvodi drugdje nespomenuti i

neuključeni

0,07 0,57 -0,49 0,06 0,59 -0,53 0,07 0,65 -0,57 0,04 0,55 -0,50 0,06 0,62 -0,56 0,06 0,57 -0,51 0,00 0,02 1,6 -7,8

15

Masti i ulja životinjskog ili biljnog

podrijetla i proizvodi njihove razgradnje;

prerađene jestive masti; životinjski i biljni

voskovi

30,01 71,84 -41,83 44,86 126,23 -81,37 34,69 87,07 -52,38 36,90 81,35 -44,45 40,48 120,36 -79,88 38,90 161,86 -122,96 2,40 6,30 -3,9 34,5

16

Prerađevine od mesa, riba, rakova,

mekušaca ili drugih vodenih

beskralješnjaka

64,13 54,77 9,36 78,47 63,44 15,02 85,35 61,14 24,21 78,22 58,65 19,57 90,40 63,12 27,28 98,21 56,90 41,31 6,06 2,22 8,6 -9,9

17 Šećer i proizvodi od šećera 215,66 142,30 73,36 186,87 135,22 51,66 135,42 88,37 47,05 139,56 65,89 73,68 185,14 135,11 50,03 200,26 170,13 30,13 12,35 6,63 8,2 25,9

18 Kakao i proizvodi od kakaa 60,04 90,93 -30,89 61,37 114,17 -52,81 58,52 111,07 -52,55 57,78 117,17 -59,39 57,43 122,91 -65,48 49,23 114,25 -65,02 3,04 4,45 -14,3 -7,0

19Proizvodi na osnovi žitarica, škroba,

brašna ili mlijeka; slastičarski proizvodi67,77 162,59 -94,82 89,92 201,97 -112,05 92,76 185,97 -93,21 96,28 188,56 -92,29 103,63 213,69 -110,06 97,75 201,06 -103,31 6,03 7,83 -5,7 -5,9

20Proizvodi od povrća, voća, orašastih

plodova i ostalih dijelova biljaka24,38 115,45 -91,07 29,71 132,34 -102,64 24,88 113,45 -88,57 27,98 107,38 -79,40 36,15 111,23 -75,08 36,72 105,00 -68,28 2,26 4,09 1,6 -5,6

21 Razni prehrambeni proizvodi 152,20 176,07 -23,87 174,17 203,26 -29,09 164,93 177,16 -12,22 157,41 171,41 -14,01 165,61 193,27 -27,66 168,07 181,98 -13,91 10,36 7,09 1,5 -5,8

22 Pića, alkoholi i ocat 110,55 140,05 -29,50 139,12 145,39 -6,27 127,46 122,82 4,63 132,04 116,14 15,91 148,93 145,96 2,97 150,59 128,02 22,58 9,29 4,99 1,1 -12,3

23Ostaci i otpaci prehrambene industrije,

pripremljena životinjska hrana30,99 143,11 -112,12 52,22 199,97 -147,75 33,94 180,78 -146,84 36,67 158,01 -121,34 52,85 194,75 -141,91 54,61 202,99 -148,38 3,37 7,91 3,3 4,2

24 Duhan i prerađeni nadomjesci duhana 121,10 36,93 84,17 114,64 53,47 61,17 105,08 61,22 43,86 123,71 68,95 54,77 97,49 67,68 29,81 89,04 76,32 12,73 5,49 2,97 -8,7 12,8

1.313,63 2.150,05 -836,42 1.399,38 2.625,33 -1.225,95 1.360,07 2.239,46 -879,39 1.355,23 2.169,25 -814,02 1.559,57 2.591,95 -1.032,38 1.593,06 2.541,81 -948,75 98,25 99,01 2,1 -1,9

29 Organski kemijski proizvodi 0,00 0,45 -0,44 0,02 0,62 -0,60 0,01 0,51 -0,50 0,01 0,40 -0,39 0,00 0,32 -0,31 0,01 0,32 -0,31 0,00 0,01 137,8 0,9

33 Eterična ulja i rezinoidi 1,91 1,64 0,26 2,44 1,81 0,63 1,31 1,23 0,08 1,30 1,23 0,07 1,31 1,66 -0,35 1,58 1,77 -0,19 0,10 0,07 20,9 6,4

35Bjelančevinaste tvari; modif icirani

škrobovi; ljepila, enzimi0,71 9,64 -8,92 0,94 11,93 -10,99 0,82 9,36 -8,54 0,59 10,08 -9,49 0,65 11,22 -10,57 0,81 11,27 -10,46 0,05 0,44 23,7 0,4

38 Razni proizvodi kemijske industrije 0,01 0,57 -0,55 0,01 0,57 -0,56 0,02 0,71 -0,69 0,01 1,19 -1,18 0,00 0,94 -0,94 0,00 0,74 -0,74 0,00 0,03 -21,4

41Sirova koža s dlakom ili bez dlake (osim

krzna) i štavljena koža24,52 19,16 5,36 19,82 5,34 14,48 13,78 4,05 9,73 23,78 7,69 16,09 30,09 13,21 16,88 25,79 10,30 15,49 1,59 0,40 -14,3 -22,0

43Prirodno i umjetno krzno i proizvodi od

krzna0,00 0,78 -0,77 0,00 0,59 -0,59 0,00 0,12 -0,12 0,00 0,42 -0,42 0,00 0,43 -0,43 0,00 0,33 -0,33 0,00 0,01 -21,7

50 Svila 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -81,5

51Vuna, f ina ili gruba životinjska dlaka,

pređa0,31 0,10 0,22 0,29 0,05 0,24 0,01 0,00 0,01 0,06 0,00 0,06 0,18 0,00 0,18 0,23 0,00 0,23 0,01 0,00 28,3

52 Pamuk 0,53 1,81 -1,28 0,02 0,60 -0,58 0,01 0,50 -0,50 0,03 0,55 -0,52 0,02 1,26 -1,23 0,04 0,67 -0,64 0,00 0,03 62,5 -46,5

53 Ostala biljna tekstilna vlakna 0,00 0,07 -0,07 0,00 0,05 -0,05 0,00 0,05 -0,05 0,00 0,03 -0,03 0,00 0,02 -0,02 0,00 0,05 -0,05 0,00 0,00 118,7

28,01 34,21 -6,20 23,54 21,56 1,98 15,95 16,52 -0,57 25,78 21,59 4,19 32,26 29,05 3,20 28,45 25,45 3,00 1,75 0,99 -11,8 -12,4

1.341,64 2.184,26 -842,62 1.422,93 2.646,90 -1.223,97 1.376,02 2.255,98 -879,96 1.381,00 2.190,84 -809,83 1.591,83 2.621,00 -1.029,17 1.621,51 2.567,26 -945,75 100 100 1,9 -2,1

2011.

Vrijednost, milijun USDVrijednost, milijun USD

UKUPNO ( 1-24 )

Udio u ukupnoj

poljoprivrednoj

razmjeni, (%)

Vrijednost, milijun USDVrijednost, milijun USD

2008.Godišnja stopa

promjene

2012/2011, (%)

2009. 2010. 2012.

Vrijednost, milijun USD


2007.

Vrijednost, milijun USD

UKUPNO ( 29-53 )

UKUPNO


Tablica 22

Pregled najznačajnijih izvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012.

Tablica 23

Pregled najznačajnijih uvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012.

RBVrijednost,

USDKoličina, t

Udio u

ukupnoj

vrijednosti,

(%)

RBVrijednost,

USDKoličina, t

Udio u

ukupnoj

vrijednosti,

(%)

1701 99 Bijeli šećer 1. 147.352.613 193.244 10,21 1. 187.808.277 196.298 11,58

2402 20 Cigarete što sadrže duhan 2. 91.031.516 7.214 6,31 3. 74.403.538 6.725 4,59

2106 90

Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti niti uključeni na

drugom mjestu, osim koncentrata bjelančevina i teksturirane

bjelančevinaste tvari 2)

3. 60.737.413 26.430 4,21 4. 62.657.056 23.210 3,86

2103 90

Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana

začinska sredstva, osim soja umaka, ketchupa i umaka od

rajčice te gorušice

4. 57.710.800 17.004 4,00 6. 58.396.866 18.175 3,60

0302 35 Plavoperajna tuna, svježa ili rashlađena 5. 50.741.820 2.666 3,52 5. 59.422.535 2.120 3,66

1005 90 Kukuruz, osim sjemenskog 6. 44.103.287 229.847 3,06 14. 27.064.207 103.209 1,67

1001 90 Pšenica i suražica; ostala 7. 40.382.309 180.817 2,80 2. 109.142.204 384.120 6,73

2203 00 Pivo dobiveno od slada 8. 39.582.864 53.476 2,74 9. 38.689.094 55.102 2,39

1901 10Proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece, u pakiranjima za

pojedinačnu prodaju9. 29.586.255 5.913 2,05 12. 32.128.818 6.501 1,98

1806 32Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi što sadrže kakao

nepunjeni s dodanim žitaricama, voćem ili orašastim plodovima10. 27.243.220 4.741 1,89 21. 20.728.658 3.743 1,28

2202 10Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim

šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane11. 26.647.537 63.569 1,85 7. 41.229.033 96.528 2,54

0302 69 Slatkovodne i morske ribe, ostale, svježe ili rashlađene 12. 25.490.375 7.602 1,77 61. 5.854.784 1.525 0,36

1905 32 Vafl i i oblate 13. 23.344.560 7.858 1,62 15. 24.424.600 8.339 1,51

2104 10 Juhe, uključujući mesne i pripravke za njih 14. 22.732.773 4.986 1,58 18. 22.461.686 5.028 1,39

2309 90 Pripravci za prehranu životinja, ostali 15. 22.205.217 22.924 1,54 11. 32.156.270 50.585 1,98

0305 63 Inćuni, sušeni, soljeni ili u salamuri 16. 21.320.021 6.712 1,48 30. 12.573.002 4.125 0,78

2202 90 Bezalkoholna pića 17. 20.868.920 29.899 1,45 35. 11.634.396 13.679 0,72

0805 20Mandarine (uključujući tangerske i satsuma mandarine);

klementine, w ilking mandarine i slični hibridi agruma18. 20.750.826 30.592 1,44 16. 23.983.743 36.306 1,48

1604 13 Srdele, velika srdela i papaline, pripremljene ili konzervirane 19. 19.920.257 4.315 1,38 17. 22.650.171 4.965 1,40

1206 00 Suncokretovo sjeme, neovisno je li lomljeno ili ne 20. 18.943.454 41.857 1,31 13. 29.913.671 43.926 1,84

632.247.774 1.889.434 43,82 724.191.066 2.130.538 44,66

1.442.943.809 2.831.095 100 1.621.513.675 3.194.747 100

CT 1) Naziv

Ø 2008.-2011. 2012.

Ostali proizvodi

UKUPNO1)

Izmjene u Carinskoj tarifi za 2012. godinu, u odnosu na 2011. godinu, su značajne posebice u poljoprivredno-prehrambenom dijelu Carinske tarife, obzirom da su implementirani amandmani na nomenklaturu Harmoniziranog sustava, usvojeni u okviru

petog revizijskog ciklusa. 2)

složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5% mliječne masti, 5% saharoze, 5%

glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr.


RBVrijednost,

USDKoličina, t

Udio u

ukupnoj

vrijednosti,

(%)

RBVrijednost,

USDKoličina, t

Udio u

ukupnoj

vrijednosti,

(%)

2106 90

Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti niti uključeni na

drugom mjestu, osim koncentrata bjelančevina i teksturirane

bjelančevinaste tvari 2)

1. 116.821.638 24.602 4,81 1. 112.321.724 27.649 4,38

0102 90 Žive životinje vrste goveda, osim čistokrvnih rasplodnih 2. 82.717.838 24.035 3,41 5. 78.748.985 22.222 3,07

0203 29Svinjsko meso smrznuto, osim trupova i polovica, šunka,

plećki i komada od njih3. 79.198.139 26.706 3,26 2. 99.381.513 31.749 3,87

2304 00Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji ulja od

soje, nemljeveni, mljeveni ili peletirani4. 75.866.291 159.249 3,12 4. 80.364.586 151.733 3,13

2309 10 Hrana za pse i mačke 5. 48.150.264 37.447 1,98 8. 47.793.012 41.952 1,86

0901 11 Kava nepržena s kofeinom 6. 47.494.977 18.245 1,96 9. 47.355.755 15.976 1,84

0103 91 Žive svinje mase manje od 50 kg 7. 45.075.822 16.178 1,86 14. 39.825.585 13.890 1,55

1806 90 Čokolada i čokoladni proizvodi, ostali 8. 41.450.995 8.338 1,71 11. 46.001.691 9.170 1,79

0406 90 Sir ostali 9. 40.709.824 8.013 1,68 15. 39.164.787 8.463 1,53

0803 00 Banane, uključujući banane za kuhanje, svježe ili suhe 10. 40.076.238 51.797 1,65 16. 38.252.501 46.298 1,49

2309 90 Pripravci za prehranu životinja, ostali 11. 40.070.537 29.889 1,65 7. 48.029.701 37.202 1,87

2402 20 Cigarete što sadrže duhan 12. 39.628.753 2.117 1,63 6. 56.243.924 3.093 2,19

1905 90

Kruh, pecivo, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno

sadrže li kakao ili ne; hostije, prazne kapsule za farmaceutske

proizvode, oblate, rižin papir i slični proizvodi; ostalo

13. 39.166.250 14.760 1,61 12. 45.695.873 19.113 1,78

1701 11 Sirovi šećer od šećerne trske 14. 36.748.465 73.692 1,51 3. 96.397.573 167.098 3,75

1905 31 Keksi slatki 15. 33.773.623 11.614 1,39 18. 34.737.087 12.569 1,35

1512 19 Ulje od sjemena suncokreta ili šafranike 16. 29.496.692 25.818 1,21 17. 36.010.714 27.547 1,40

0401 20

Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani niti s dodanim šećerom ni

drugim sladilima s masenim udjelom masti većim od 1%, ali ne

većim od 6%

17. 29.097.471 47.598 1,20 13. 42.739.167 78.416 1,66

0602 90 Živo bilje ostalo (miceliji gljiva, sadnice jagoda, voća i povrća) 18. 28.427.172 28.125 1,17 22. 24.763.157 26.331 0,96

0203 19Svinjsko meso svježe ili rashlađeno, osim trupova i polovica,

šunka, plećki i komada od njih19. 27.269.813 9.723 1,12 19. 30.548.240 9.937 1,19

2203 00 Pivo dobiveno od slada 20. 26.031.380 39.152 1,07 28. 21.728.904 38.477 0,85

1.481.405.828 1.561.267 61,00 1.501.160.153 1.234.294 58,47

2.428.678.006 2.218.363 100 2.567.264.632 2.023.179 100UKUPNO

1) Izmjene u Carinskoj tarifi za 2012. godinu, u odnosu na 2011. godinu, su značajne posebice u poljoprivredno-prehrambenom dijelu Carinske tarife, obzirom da su implementirani amandmani na nomenklaturu Harmoniziranog sustava, usvojeni u okviru

petog revizijskog ciklusa.

2) složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5% mliječne masti, 5% saharoze, 5%

glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr.


CT 1) Naziv

Ø 2008.-2011. 2012.

Ostali proizvodi


Tablica 24

Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po zemljama, prosjek 2008.-2011. i 2012.

Tablica 25

RANG

Vrijednost,

USD

Udio u

vrijednosti,

(%) RANG

Vrijednost,

USD

Udio u

vrijednosti,

(%)

Bosna i Hercegovina 1. 457.527.622 31,71 1. 464.359.065 28,64

Italija 2. 153.923.622 10,67 2. 163.490.316 10,08

Slovenija 3. 139.831.995 9,69 3. 152.424.462 9,40

Srbija i Kosovo 1) 4. 125.510.742 8,70 4. 150.456.842 9,28

Njemačka 5. 64.951.583 4,50 6. 67.361.672 4,15

Mađarska 6. 61.185.653 4,24 5. 100.952.372 6,23

Japan 7. 56.418.026 3,91 7. 59.241.526 3,65

Austrija 8. 47.085.347 3,26 9. 48.478.737 2,99

Makedonija 9. 38.789.100 2,69 8. 52.217.020 3,22

Crna Gora 10. 27.879.135 1,93 11. 37.451.444 2,31

SAD 11. 21.156.261 1,47 13. 22.561.885 1,39

Slovačka 12. 20.023.299 1,39 16. 17.677.403 1,09

Grčka 13. 18.924.098 1,31 10. 40.377.890 2,49

Rusija 14. 17.176.438 1,19 12. 24.162.885 1,49

Češka 15. 16.506.446 1,14 20. 11.490.698 0,71

Poljska 16. 13.927.637 0,97 14. 18.495.458 1,14

Albanija 17. 12.343.939 0,86 17. 17.000.659 1,05

Rumunjska 18. 12.304.906 0,85 23. 9.256.014 0,57

Ujedinjena Kraljevina 19. 11.431.496 0,79 21. 11.303.096 0,70

Španjolska 20. 11.187.319 0,78 24. 9.043.506 0,56

Ostale zemlje 114.859.145 7,96 143.710.725 8,86

UKUPNO 1.442.943.809 100 1.621.513.675 100

IZVOZ

ZEMLJA

Ø 2008.-2011. 2012.


1) radi usporedivosti u navedenom razdoblju podaci se iskazuju zajedno za Srbiju i Kosovo. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine ali se podaci vanjskotrgovinske razmjene za Srbiju i Kosovo iskazuju

odvojeno tek od 2010. godine.

RANG

Vrijednost,

USD

Udio u

vrijednosti,

(%) RANG

Vrijednost,

USD

Udio u

vrijednosti,

(%)

Njemačka 1. 314.012.315 12,93 1. 337.489.638 13,15

Italija 2. 268.318.127 11,05 2. 276.621.905 10,77

Brazil 3. 185.398.094 7,63 4. 188.182.482 7,33

Nizozemska 4. 183.708.736 7,56 3. 199.059.459 7,75

Mađarska 5. 157.627.251 6,49 5. 154.758.656 6,03

Bosna i Hercegovina 6. 120.498.677 4,96 6. 135.655.548 5,28

Austrija 7. 116.511.398 4,80 9. 104.449.349 4,07

Poljska 8. 105.435.222 4,34 7. 118.363.708 4,61

Slovenija 9. 86.236.234 3,55 10. 92.186.965 3,59

Srbija i Kosovo 1) 10. 82.538.947 3,40 8. 115.507.949 4,50

Španjolska 11. 81.329.276 3,35 11. 89.719.599 3,49

Francuska 12. 57.769.057 2,38 12. 70.895.853 2,76

Rumunjska 13. 53.813.120 2,22 13. 61.959.331 2,41

Makedonija 14. 44.297.362 1,82 14. 45.456.345 1,77

Češka 15. 43.172.932 1,78 16. 37.428.701 1,46

Ekvador 16. 36.247.091 1,49 18. 35.537.920 1,38

Belgija 17. 35.972.069 1,48 17. 37.166.708 1,45

SAD 18. 33.892.287 1,40 22. 30.073.392 1,17

Danska 19. 29.561.458 1,22 26. 18.710.905 0,73

Turska 20. 28.710.873 1,18 25. 20.995.730 0,82

Ostale zemlje 363.627.483 14,97 397.044.489 15,47

UKUPNO 2.428.678.006 100 2.567.264.632 100

UVOZ

ZEMLJA

Ø 2008.-2011. 2012.


1) radi usporedivosti u navedenom razdoblju podaci se iskazuju zajedno za Srbiju i Kosovo. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine ali se podaci vanjskotrgovinske razmjene za Srbiju i Kosovo iskazuju

odvojeno tek od 2010. godine.


Tablica 26

Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po tržištima, prosjek 2008.-2012., 2012.

Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Austrija 47.085.347 116.511.398 -69.426.051 3,26 4,80 48.478.737 104.449.349 -55.970.612 2,99 4,07

Belgija 6.837.688 35.972.069 -29.134.381 0,47 1,48 3.376.579 37.166.708 -33.790.129 0,21 1,45

Danska 213.350 29.561.458 -29.348.108 0,01 1,22 366.294 18.710.905 -18.344.611 0,02 0,73

Finska 41.385 288.666 -247.282 0,003 0,01 4.522 324.392 -319.870 0,00 0,01

Francuska 6.429.437 57.769.057 -51.339.621 0,45 2,38 8.703.790 70.895.853 -62.192.063 0,54 2,76

Grčka 18.924.098 19.400.706 -476.608 1,31 0,80 40.377.890 17.108.829 23.269.061 2,49 0,67

Irska 25.256 4.097.731 -4.072.476 0,002 0,17 79.763 4.812.520 -4.732.757 0,005 0,19

Italija 153.923.622 268.318.127 -114.394.504 10,67 11,05 163.490.316 276.621.905 -113.131.589 10,08 10,77

Luksemburg 75.679 184.583 -108.904 0,01 0,01 13.200 379.389 -366.189 0,001 0,01

Nizozemska 3.373.206 183.708.736 -180.335.531 0,23 7,56 2.535.769 199.059.459 -196.523.690 0,16 7,75

Njemačka 64.951.583 314.012.315 -249.060.732 4,50 12,93 67.361.672 337.489.638 -270.127.966 4,15 13,15

Portugal 402.093 1.728.350 -1.326.257 0,03 0,07 1.066.005 2.822.557 -1.756.552 0,07 0,11

Španjolska 11.187.319 81.329.276 -70.141.958 0,78 3,35 9.043.506 89.719.599 -80.676.093 0,56 3,49

Švedska 5.857.269 15.011.133 -9.153.863 0,41 0,62 5.666.221 10.012.561 -4.346.340 0,35 0,39

Ujedinjena Kraljevina 11.431.496 19.709.783 -8.278.287 0,79 0,81 11.303.096 21.518.410 -10.215.314 0,70 0,84

EU 15 330.758.826 1.147.603.387 -816.844.561 22,92 47,25 361.867.360 1.191.092.074 -829.224.714 22,32 46,40

Bugarska 4.291.965 19.869.562 -15.577.597 0,30 0,82 2.922.773 22.632.148 -19.709.375 0,18 0,88

Cipar 670.839 1.748.970 -1.078.131 0,05 0,07 3.381.528 3.249.273 132.255 0,21 0,13

Češka 16.506.446 43.172.932 -26.666.486 1,14 1,78 11.490.698 37.428.701 -25.938.003 0,71 1,46

Estonija 893.706 2.808.488 -1.914.783 0,06 0,12 292.625 1.329.222 -1.036.597 0,02 0,05

Latvija 1.849.104 158.665 1.690.439 0,13 0,01 875.932 471.251 404.681 0,05 0,02

Litva 1.326.466 4.753.359 -3.426.893 0,09 0,20 638.800 3.778.723 -3.139.923 0,04 0,15

Mađarska 61.185.653 157.627.251 -96.441.598 4,24 6,49 100.952.372 154.758.656 -53.806.284 6,23 6,03

Malta 2.554.735 700 2.554.035 0,18 0,00003 2.882.874 3.175 2.879.699 0,18 0,0001

Poljska 13.927.637 105.435.222 -91.507.585 0,97 4,34 18.495.458 118.363.708 -99.868.250 1,14 4,61

Rumunjska 12.304.906 53.813.120 -41.508.214 0,85 2,22 9.256.014 61.959.331 -52.703.317 0,57 2,41

Slovačka 20.023.299 20.600.455 -577.156 1,39 0,85 17.677.403 41.114.601 -23.437.198 1,09 1,60

Slovenija 139.831.995 86.236.234 53.595.762 9,69 3,55 152.424.462 92.186.965 60.237.497 9,40 3,59

EU 12 275.366.751 496.224.956 -220.858.206 19,08 20,43 321.290.939 537.275.754 -215.984.815 19,81 20,93

EU 27 606.125.576 1.643.828.343 -1.037.702.767 42,01 67,68 683.158.299 1.728.367.828 -1.045.209.529 42,13 67,32

Albanija 12.343.938 1.330.722 11.013.217 0,86 0,05 17.000.659 2.083.016 14.917.643 1,05 0,08

Bosna i Hercegovina 457.527.622 120.498.677 337.028.945 31,71 4,96 464.359.065 135.655.548 328.703.517 28,64 5,28

Crna Gora 27.879.135 1.024.865 26.854.270 1,93 0,04 37.451.444 2.080.666 35.370.778 2,31 0,08

Makedonija 38.789.100 44.297.362 -5.508.262 2,69 1,82 52.217.020 45.456.345 6.760.675 3,22 1,77

Moldavija 93.157 188.354 -95.197 0,01 0,01 0 438.899 -438.899 0,00 0,02

Srbija i Kosovo 1)125.510.742 82.538.947 42.971.795 8,70 3,40 150.456.842 115.507.949 34.948.893 9,28 4,50

CEFTA 662.143.693 249.878.926 412.264.768 45,89 10,29 721.485.030 301.222.423 420.262.607 44,49 11,73

EFTA 5.546.754 19.395.482 -13.848.729 0,38 0,80 6.432.740 21.967.590 -15.534.850 0,40 0,86

a Brazil 1.019.708 185.398.094 -184.378.386 0,07 7,63 0 188.182.482 -188.182.482 0,00 7,33

b Japan 56.418.026 645.206 55.772.820 3,91 0,03 59.241.526 579.110 58.662.416 3,65 0,02

c Kina 705.497 27.857.980 -27.152.483 0,05 1,15 1.599.647 30.208.743 -28.609.096 0,10 1,18

d SAD 21.156.261 33.892.287 -12.736.026 1,47 1,40 22.561.885 30.073.392 -7.511.507 1,39 1,17

e Turska 2.908.356 28.710.873 -25.802.517 0,20 1,18 1.700.482 20.995.730 -19.295.248 0,10 0,82

UKUPNO a,b,c,d,e 82.207.848 276.504.440 -194.296.592 5,70 11,38 85.103.540 270.039.457 -184.935.917 5,25 10,52

OSTALA TRŽIŠTA 86.919.938 239.070.816 -152.150.878 6,02 9,84 125.334.066 245.667.334 -120.333.268 7,73 9,57

UKUPNA RAZMJENA

POLJOPRIVREDNO

PREHRAMBENIH PROIZVODA

1.442.943.809 2.428.678.006 -985.734.197 100 100 1.621.513.675 2.567.264.632 -945.750.957 100 100

Zemlje

Ø 2008.-2011. 2012.

vrijednost, USD


1) radi usporedivosti u navedenom razdoblju podaci se iskazuju zajedno za Srbiju i Kosovo. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine ali se podaci vanjskotrgovinske razmjene za Srbiju i Kosovo iskazuju odvojeno tek od 2010. godine.

Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca

Udio u ukupnoj

razmjeni

poljoprivredno

prehrambenih

proizvoda , %

vrijednost, USDUdio u ukupnoj

razmjeni

poljoprivredno

prehrambenih

proizvoda , %Izvoz Uvoz


Tablica 27

Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice EU, 2012. godine

vrijednost, USD

Europska unija

(27 zemalja)

Europska unija

(15 zemalja)Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grčka Irska Italija Luksemburg Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska Švedska

Ujedinjena

Kraljevina

Europska unija

(12 zemalja)Bugarska Cipar Češka Estonija Latvija Litva Mađarska Malta Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija

01 Žive životinje 2.090.407 1.125.080 7.879 0 763 123 1.540 922 0 1.103.307 0 261 8.747 0 631 907 0 965.327 0 451 0 0 0 0 158.856 131 0 0 0 805.889

02 Meso i jestivi klaonički proizvodi 8.994.396 8.411.062 1.131.482 26.943 41.072 0 21.091 0 0 6.776.158 0 31.120 344.807 0 0 38.389 0 583.334 70.463 0 0 0 0 0 53.550 0 0 0 0 459.321

03Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni

beskralježnjaci55.453.008 49.311.354 8.434 4.776 27.919 0 341.191 949.446 0 43.599.320 0 0 323.307 768.022 2.943.995 9.438 335.506 6.141.654 0 0 72.967 0 0 0 137.268 0 682.043 0 0 5.249.376

04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 8.222.822 2.196.390 730.288 14.214 0 0 135.782 224.896 0 253.046 0 73.283 601.646 0 0 141.096 22.139 6.026.432 32.675 0 143.844 0 0 0 87.548 0 3 35.064 28.372 5.698.926

05 Proizvodi životinjskog podrijetla 6.906.273 5.919.853 89.534 15.404 0 0 1.174.424 181.906 0 1.730.445 0 11.996 2.510.074 175.261 27.973 2.836 0 986.420 9.858 0 33.964 0 0 0 1.771 0 2.401 126.669 69.877 741.880

06 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće 617.673 433.523 13.080 11.250 0 0 0 0 0 129.438 0 150.984 115.977 0 0 31 12.763 184.150 0 0 0 0 0 16.472 32.925 0 14.032 0 1.545 119.176

07 Povrće 6.106.535 2.776.911 165.088 130.979 0 0 172.427 0 0 1.850.441 0 151.041 216.173 0 13.573 6.587 70.602 3.329.624 0 0 57.096 3.466 7.992 0 77.976 3.538 37.847 0 0 3.141.709

08 Voće 12.464.974 3.663.254 666.885 12.670 110.741 0 0 11.974 0 208.284 0 246.137 1.456.417 0 4.959 413.950 531.237 8.801.720 48.451 0 2.012.618 0 73.413 17.664 158.584 0 807.662 0 823.183 4.860.145

09 Kava, čaj i začini 2.226.322 246.371 69.979 19.952 0 0 10.076 19 0 7.073 0 29.794 70.540 0 0 38.933 5 1.979.951 0 0 45.118 0 0 0 27.629 0 0 0 0 1.907.204

10 Žitarice 78.341.501 63.202.763 1.787.058 0 0 0 507.141 3.009.406 0 55.013.255 0 0 12.133 96.034 2.777.730 0 6 15.138.738 51.088 3.272.201 98.963 0 0 0 336.755 2.768.942 7.158 6.321.479 6.521 2.275.631

11 Proizvodi mlinske industrije 3.077.741 83.886 57.770 0 0 0 2 318 0 107 0 985 1.023 0 0 23.681 0 2.993.855 485.222 0 166 0 0 0 0 0 0 0 0 2.508.467

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje 26.847.767 22.610.411 2.879.053 171 54.407 76 3.977.001 5.759.802 51 3.879.240 0 132.341 5.734.067 0 280 25.986 167.936 4.237.356 0 0 501.379 0 0 0 1.404.060 0 297.899 654.890 96.129 1.282.999

13 Šelak, gume i smole 93.045 59.381 0 0 0 0 1.722 18.147 0 5.742 0 0 4 0 33.766 0 0 33.664 1.174 0 0 0 0 0 0 92 6.905 3.994 0 21.499

14 Biljni materijali za pletarstvo 53.885 401 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 398 0 0 0 0 53.484 0 0 0 0 0 0 118 0 0 0 0 53.366

15 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla 15.991.090 7.979.387 5.145.844 33.470 452 0 47.734 2.021 192 492.973 0 1.625 2.168.739 0 0 54.947 31.390 8.011.703 326.373 0 115.466 0 0 0 460.467 0 2.005 6.682 2.553.511 4.547.199

16 Prerađevine od mesa i riba 30.037.503 19.919.401 9.359.601 1.407 0 0 42.177 46.201 0 2.347.015 0 10.290 1.655.472 0 109.526 1.087.805 5.259.907 10.118.102 0 0 53 0 0 0 785.728 0 586 0 429.028 8.902.707

17 Šećeri i proizvodi od šećera 188.112.304 61.486.302 47.331 35.502 0 0 1.308 27.586.375 0 32.175.410 0 19.034 183.822 0 54 81.615 1.355.851 126.626.002 1.488 0 200.452 2.874 0 0 83.619.793 0 0 0 6.637.530 36.163.865

18 Kakao i proizvodi od kakaa 10.957.193 3.240.153 1.834.716 12.049 0 39 25.057 0 0 7.120 0 59.457 834.581 0 114 161.330 305.690 7.717.040 217 0 680.394 1.232 23.615 0 139.826 0 0 853 844.831 6.026.072

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka 47.544.539 21.847.818 2.943.160 4.428 78 76 146.452 14 1.012 699.208 25 56.168 16.691.282 105 895 492.877 812.038 25.696.721 50.562 0 627.993 0 0 53 962.953 86.269 4.744.125 300 221.630 19.002.836

20 Proizvodi od povrća i voća 20.732.013 14.115.408 1.289.417 19.793 0 0 188.757 7.145 2.536 223.508 480 301.748 11.147.972 0 61.143 643.817 229.092 6.616.605 16.128 0 331.299 0 0 0 945.202 2.149 709.110 1.058.405 98.799 3.455.513

21 Razni prehrambeni proizvodi 55.880.788 22.690.806 11.501.317 0 39.768 131 261.374 22.236 75.946 523.156 0 72.344 7.685.339 0 293.064 1.685.126 531.005 33.189.982 426.164 107.539 2.161.185 285.053 770.912 550.386 2.599.401 4.983 6.179.542 650.768 2.153.696 17.300.353

22 Pića, alkoholi, ocat 48.652.231 15.644.961 5.308.235 199.595 90.990 4.077 87.520 105 26 2.136.456 10.850 235.375 6.122.315 26.570 156 754.378 668.313 33.007.270 633.114 1.337 1.632.356 0 0 54.225 8.023.852 4.489 1.426.881 134.869 1.375.355 19.720.792


životinjska hrana 15.542.421 9.727.496 356.217 0 0 0 0 2.556.957 0 5.438.614 0 114.552 1.261.156 0 0 0 0 5.814.925 21.388 0 1.228 0 0 0 880.007 0 927.369 0 2.335.484 1.649.449

24 Duhan i prerađevine duhana 22.993.310 16.589.092 414.843 2.780.481 0 0 1.161.940 0 0 290.897 1.820 836.981 7.777.372 0 2.378.172 2.112 944.474 6.404.218 748.408 0 2.774.023 0 0 0 0 12.281 481.175 15 1.860 2.386.456

UKUPNO ( 1-24 ) 667.939.741 353.281.464 45.807.214 3.323.084 366.190 4.522 8.304.716 40.377.890 79.763 158.890.213 13.175 2.535.516 66.923.363 1.065.992 8.646.031 5.665.841 11.277.954 314.658.277 2.922.773 3.381.528 11.490.564 292.625 875.932 638.800 100.894.269 2.882.874 16.326.743 8.993.988 17.677.351 148.280.830

29 Organski kemijski proizvodi 66 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 66 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 66

33 Eterična ulja i rezinoidi 1.084.122 779.723 32.695 456 104 0 354.157 0 0 294.555 25 253 71.575 13 368 380 25.142 304.399 0 0 0 0 0 0 42.841 0 229 0 52 261.277

35 Bjelančevinaste tvari 147.331 141.569 122.361 0 0 0 0 0 0 322 0 0 18.886 0 0 0 0 5.762 0 0 134 0 0 0 0 0 200 0 0 5.428

38 Proizvodi kemijske industrije 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

41 Sirova i štavljena koža 13.932.615 7.625.466 2.516.467 52.753 0 0 44.917 0 0 4.279.699 0 0 334.523 0 397.107 0 0 6.307.149 0 0 0 0 0 0 0 0 2.168.286 262.026 0 3.876.837

43 Krzno i proizvodi od krzna 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

50 Svila 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

51 Vuna 34.561 19.299 0 0 0 0 0 0 0 19.299 0 0 0 0 0 0 0 15.262 0 0 0 0 0 0 15.262 0 0 0 0 0

52 Pamuk 19.839 19.839 0 286 0 0 0 0 0 6.228 0 0 13.325 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

53 Ostala biljna tekstilna vlakna 24 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 24 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 24

UKUPNO ( 29-53 ) 15.218.558 8.585.896 2.671.523 53.495 104 0 399.074 0 0 4.600.103 25 253 438.309 13 397.475 380 25.142 6.632.662 0 0 134 0 0 0 58.103 0 2.168.715 262.026 52 4.143.632

683.158.299 361.867.360 48.478.737 3.376.579 366.294 4.522 8.703.790 40.377.890 79.763 163.490.316 13.200 2.535.769 67.361.672 1.066.005 9.043.506 5.666.221 11.303.096 321.290.939 2.922.773 3.381.528 11.490.698 292.625 875.932 638.800 100.952.372 2.882.874 18.495.458 9.256.014 17.677.403 152.424.462 UKUPNO

Napomene:

Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarife za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011



Tablica 28

Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU u RH, 2012. godine

vrijednost, USD

Europska unija

(27 zemalja)

Europska unija

(15 zemalja)Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grčka Irska Italija Luksemburg Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska Švedska

Ujedinjena

Kraljevina

Europska unija

(12 zemalja)Bugarska Cipar Češka Estonija Latvija Litva Mađarska Malta Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija

01 Žive životinje 126.522.917 43.582.049 1.687.249 340.313 1.009.627 0 961.186 0 4.737 1.167.956 63.237 19.824.781 18.405.163 0 114.808 0 2.992 82.940.868 221.127 0 11.389.693 0 0 0 8.627.409 0 12.031.429 44.651.459 5.682.966 336.785

02 Meso i jestivi klaonički proizvodi 210.251.968 184.361.073 21.658.439 3.395.489 8.956.858 0 1.954.627 0 1.951.421 13.644.903 0 51.121.459 59.661.413 0 21.997.312 19.152 0 25.890.895 3.603.694 0 56.048 0 0 0 12.793.601 0 5.240.814 2.098.668 0 2.098.070


beskralježnjaci43.926.881 42.585.405 3.279 6.738 1.068.887 176.886 5.260.612 1.043.579 319.266 5.336.985 0 317.207 558.090 1.182.089 16.507.791 5.244.458 5.559.538 1.341.476 11.258 0 37.122 83.595 31.306 121.349 32.564 339 820.771 0 11.378 191.794

04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 117.340.166 67.542.251 4.060.780 4.491.790 628.607 26.639 3.864.268 26.953 497.569 5.089.983 113.291 2.968.894 45.423.747 7.868 104.666 130.792 106.404 49.797.915 24.539 0 9.626.348 37.810 280.527 1.446.652 14.491.015 0 12.022.156 368.168 1.096.005 10.404.695

05 Proizvodi životinjskog podrijetla 6.292.976 4.973.316 406.163 11.877 190.367 0 764.744 353 8.494 1.059.168 0 1.279.310 1.030.956 0 103.878 109.638 8.368 1.319.660 140.413 0 4.070 0 0 713.160 53.159 0 32.536 0 0 376.322

06 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće 37.396.949 32.360.878 691.931 303.929 928.623 353 93.702 0 65 8.204.296 34 19.771.830 1.998.497 1.903 360.776 824 4.115 5.036.071 55 305 127.519 193 52.857 51 2.636.525 0 282.643 0 4.646 1.931.277

07 Povrće 65.783.093 53.236.197 2.415.623 4.137.143 17.236 0 1.853.584 354.651 0 16.661.225 37.094 15.004.194 3.361.967 17.094 9.319.640 2.524 54.222 12.546.896 3.174 2.736.246 671.028 0 0 0 2.940.600 0 5.754.705 20.089 89.199 331.855

08 Voće 77.769.460 66.801.968 3.400.762 86.653 0 0 261.658 11.178.843 2.861 31.413.623 0 133.609 784.242 10.346 19.398.325 125.589 5.457 10.967.492 507.699 512.399 14.898 0 0 1.047 638.769 0 1.726.137 4.845.845 119.398 2.601.300

09 Kava, čaj i začini 28.156.114 21.549.567 739.142 845 24 8.735 111.090 45 0 16.614.868 173 176.884 1.660.945 574 1.695.740 0 540.502 6.606.547 25.375 0 19.667 673 0 0 249.376 0 330.086 6.118 13.488 5.961.764

10 Žitarice 27.462.151 13.401.208 1.233.159 455 0 0 6.529.300 0 0 4.545.347 0 159.315 230.450 0 702.956 0 226 14.060.943 0 0 206.341 0 0 0 8.781.904 0 8.462 2.332.497 1.371.671 1.360.068

11 Proizvodi mlinske industrije 23.029.310 15.616.275 6.322.337 593.502 6.258 379 716.409 0 0 3.177.236 0 1.164.193 3.552.173 0 23.094 393 60.301 7.413.035 30.990 0 336.146 0 0 0 3.977.777 0 137.125 209.473 1.167.574 1.553.950

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje 29.322.614 12.528.256 713.574 382.734 277.430 6.900 1.743.640 1 31 3.449.988 0 1.942.645 3.815.127 0 124.944 8.632 62.610 16.794.358 992.124 0 1.410.106 0 0 1.731 12.701.274 0 219.321 55.889 28.498 1.385.415

13 Šelak, gume i smole 4.269.843 3.302.329 20.550 50.230 522.836 0 330.933 42 0 667.365 0 48 1.226.168 0 351.479 68 132.610 967.514 0 0 614.492 0 0 0 5.269 0 22.381 4.106 1.709 319.557

14 Biljni materijali za pletarstvo 133.521 101.490 6.088 190 0 0 1.829 0 0 83.292 0 3.018 7.070 0 0 0 3 32.031 0 0 0 0 0 0 7 0 30.470 0 0 1.554

15 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla 91.744.172 44.625.062 2.133.846 1.455.375 878.232 0 419.591 48.348 587 19.280.292 0 6.240.635 7.544.200 9.437 4.063.533 2.529.609 21.377 47.119.110 1.884.793 0 113.670 0 4 0 7.555.959 0 880.772 330.610 24.969.645 11.383.657

16 Prerađevine od mesa i riba 39.956.654 24.406.383 663.814 13.383 240.245 0 569.981 5.439 0 13.200.092 0 36.144 5.173.599 55.863 3.962.831 484.815 177 15.550.271 9.634 0 41.367 1.169.414 0 310.822 2.668.218 0 657.101 0 2.436 10.691.279

17 Šećeri i proizvodi od šećera 51.397.315 24.899.471 2.648.962 940.287 1.586 206 5.261.551 37.889 75.515 4.799.336 0 569.142 8.773.178 0 1.573.317 13.149 205.353 26.497.844 106.451 0 886.384 0 238 0 20.485.463 0 1.801.719 1.534.025 371.779 1.311.785

18 Kakao i proizvodi od kakaa 94.136.197 70.945.083 6.876.535 2.589.712 47.931 373 9.654.446 1.602 48.282 9.934.716 0 5.912.236 33.742.010 7.346 960.319 81.240 1.088.335 23.191.114 3.406.355 0 259.930 0 2.538 156.024 1.631.806 0 15.836.021 480.907 310.014 1.107.519

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka 161.442.081 119.978.635 10.067.198 4.564.091 141.916 31.577 5.850.372 184.991 0 39.743.942 34.831 1.960.671 55.085.275 70.334 1.112.022 137.121 994.294 41.463.446 7.784.099 0 2.121.265 6.410 749 23.240 6.806.842 0 15.018.640 1.640.129 966.682 7.095.390

20 Proizvodi od povrća i voća 76.560.441 57.833.580 8.166.248 4.904.575 193.882 48 707.223 2.090.838 540.202 20.890.919 117.527 9.093.835 7.648.197 98.483 3.273.321 644 107.638 18.726.861 128.843 0 999.798 19.840 4.325 3.113 5.507.927 0 7.331.242 219.337 53.775 4.458.661

21 Razni prehrambeni proizvodi 150.167.067 103.329.579 11.725.240 2.804.694 2.504.269 21 5.304.405 759.618 27.925 20.451.049 0 11.446.156 38.728.624 34.048 2.711.841 847.524 5.984.165 46.837.488 496.594 323 3.818.213 11.287 0 576.386 10.619.744 2.836 19.996.250 1.597.465 3.379.430 6.338.960

22 Pića, alkoholi, ocat 86.629.809 46.969.774 7.888.059 1.222.728 42.777 72.275 3.139.759 6.952 1.227.978 7.668.625 12.690 5.827.554 13.350.788 79.358 737.469 264.556 5.428.206 39.660.035 2.195.632 0 1.470.759 0 4.189 0 12.830.505 0 2.014.529 1.306.460 400.277 19.437.684


životinjska hrana 104.234.506 73.541.445 10.326.227 2.182.269 567.887 0 10.270.095 45.297 11.014 29.066.712 500 7.918.620 12.565.890 0 355.421 9.702 221.811 30.693.061 304.559 0 2.375.345 0 0 424.916 18.202.767 0 7.153.243 148.698 989.866 1.093.667

24 Duhan i prerađevine duhana 61.272.351 50.903.772 0 360.027 270.217 0 3.658.588 142.521 96.573 56.132 0 35.469.373 9.087.134 1.247.814 25 0 515.368 10.368.579 635.603 0 819.175 0 0 0 192.433 0 8.671.920 44.796 0 4.652

UKUPNO ( 1-24 ) 1.715.198.556 1.179.375.046 103.855.205 34.839.029 18.495.695 324.392 69.283.593 15.927.962 4.812.520 276.208.050 379.377 198.341.753 333.414.903 2.822.557 89.555.508 10.010.430 21.104.072 535.823.510 22.513.011 3.249.273 37.419.384 1.329.222 376.733 3.778.491 154.430.913 3.175 118.020.473 61.894.739 41.030.436 91.777.660

29 Organski kemijski proizvodi 313.168 300.582 0 1.330 0 0 220.634 0 0 1.718 0 2.431 73.861 0 608 0 0 12.586 0 0 0 0 0 0 126 0 0 0 0 12.460

33 Eterična ulja i rezinoidi 1.072.265 1.020.303 35.640 128.038 3.163 0 78.255 1.096 0 22.018 12 65 263.583 0 155.485 2.107 330.841 51.962 1.392 0 0 0 425 232 38.585 0 564 0 0 10.764

35 Bjelančevinaste tvari 9.016.814 7.975.768 556.716 1.871.431 212.047 0 1.312.698 0 0 239.598 0 712.285 2.981.427 0 6.045 24 83.497 1.041.046 0 0 9.235 0 94.093 0 276.566 0 206.848 0 84.165 370.139

38 Proizvodi kemijske industrije 738.469 738.387 1.630 614 0 0 673 0 0 41.229 0 2.925 691.316 0 0 0 0 82 0 0 82 0 0 0 0 0 0 0 0 0

41 Sirova i štavljena koža 1.701.692 1.369.367 0 326.266 0 0 0 931.688 0 51.661 0 0 58.161 0 1.591 0 0 332.325 117.745 0 0 0 0 0 0 0 135.823 64.592 0 14.165

43 Krzno i proizvodi od krzna 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

50 Svila 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

51 Vuna 67 67 0 0 0 0 0 0 0 24 0 0 0 0 43 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

52 Pamuk 291.808 290.629 158 0 0 0 0 248.083 0 41.791 0 0 278 0 319 0 0 1.179 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1.179

53 Ostala biljna tekstilna vlakna 34.989 21.925 0 0 0 0 0 0 0 15.816 0 0 6.109 0 0 0 0 13.064 0 0 0 0 0 0 12.466 0 0 0 0 598

UKUPNO ( 29-53 ) 13.169.272 11.717.028 594.144 2.327.679 215.210 0 1.612.260 1.180.867 0 413.855 12 717.706 4.074.735 0 164.091 2.131 414.338 1.452.244 119.137 0 9.317 0 94.518 232 327.743 0 343.235 64.592 84.165 409.305

1.728.367.828 1.191.092.074 104.449.349 37.166.708 18.710.905 324.392 70.895.853 17.108.829 4.812.520 276.621.905 379.389 199.059.459 337.489.638 2.822.557 89.719.599 10.012.561 21.518.410 537.275.754 22.632.148 3.249.273 37.428.701 1.329.222 471.251 3.778.723 154.758.656 3.175 118.363.708 61.959.331 41.114.601 92.186.965 UKUPNO

Napomene:

Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarife za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011



Tablica 29

Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice CEFTA-e, 2012. godine

vrijednost, USDCEFTA

Bosna i

HercegovinaCrna Gora Kosovo Srbija Makedonija Albanija Moldavija

01 Žive životinje 29.641.024 20.955.090 105.552 257.855 7.558.731 22.918 740.878 0

02 Meso i jestivi klaonički proizvodi 14.706.872 7.845.859 2.027.350 622.970 1.324.147 2.886.546 0 0


beskralježnjaci11.781.490 2.728.613 1.437.130 0 2.957.844 0 4.657.903 0

04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 59.287.666 43.993.152 3.282.446 999.276 4.450.749 5.772.135 789.908 0

05 Proizvodi životinjskog podrijetla 581.737 364.875 9.607 68.476 39.214 14.140 85.425 0

06 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće 1.030.934 354.677 86.161 9.107 578.792 2.197 0 0

07 Povrće 5.733.266 3.704.269 216.298 426.506 765.712 620.481 0 0

08 Voće 12.564.825 4.430.252 293.535 6.583 7.672.712 161.743 0 0

09 Kava, čaj i začini 7.056.881 4.218.761 70.012 522.973 43.902 1.416.166 785.067 0

10 Žitarice 62.127.599 40.088.077 5.312.028 1.053.121 672.793 8.405.290 6.596.290 0

11 Proizvodi mlinske industrije 19.600.450 10.064.284 1.494.286 1.715.795 1.891.024 2.469.411 1.965.650 0

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje 57.430.457 25.468.726 66.092 70.786 31.340.826 443.929 40.098 0

13 Šelak, gume i smole 83.154 67.388 2.773 0 12.993 0 0 0

14 Biljni materijali za pletarstvo 6.932 106 0 0 6.826 0 0 0

15 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla 21.691.657 19.019.979 576.253 769.621 511.978 813.826 0 0

16 Prerađevine od mesa i riba 63.255.990 37.197.420 4.771.371 3.684.747 14.008.223 3.523.450 70.779 0

17 Šećeri i proizvodi od šećera 11.595.777 7.498.367 703.387 351.456 1.943.036 1.090.128 9.403 0

18 Kakao i proizvodi od kakaa 34.608.899 20.325.428 3.009.549 1.916.793 4.903.699 4.371.104 82.326 0

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka 33.700.541 21.575.405 2.623.922 1.166.609 5.237.645 3.077.876 19.084 0

20 Proizvodi od povrća i voća 11.241.251 6.393.694 903.754 273.348 1.928.296 1.706.751 35.408 0

21 Razni prehrambeni proizvodi 81.897.722 39.895.596 6.557.739 7.975.294 18.607.454 7.980.858 880.781 0

22 Pića, alkoholi, ocat 94.749.798 79.282.941 2.697.295 890.989 7.710.260 4.151.154 17.159 0


životinjska hrana 22.190.802 19.279.192 38.460 617.615 1.569.473 507.328 178.734 0

24 Duhan i prerađevine duhana 52.899.550 39.147.829 1.143.126 3.714.975 6.201.246 2.692.374 0 0

UKUPNO ( 1-24 ) 709.465.274 453.899.980 37.428.126 27.114.895 121.937.575 52.129.805 16.954.893 0

29 Organski kemijski proizvodi 11.067 11.067 0 0 0 0 0 0

33 Eterična ulja i rezinoidi 318.323 159.141 14.394 40 142.647 2.101 0 0

35 Bjelančevinaste tvari 657.470 507.221 8.924 28.455 107.461 0 5.409 0

38 Proizvodi kemijske industrije 0 0 0 0 0 0 0 0

41 Sirova i štavljena koža 10.962.087 9.762.848 0 0 1.073.772 85.114 40.353 0

43 Krzno i proizvodi od krzna 0 0 0 0 0 0 0 0

50 Svila 0 0 0 0 0 0 0 0

51 Vuna 51.997 0 0 0 51.997 0 0 0

52 Pamuk 16.751 16.747 0 0 0 0 4 0

53 Ostala biljna tekstilna vlakna 2.061 2.061 0 0 0 0 0 0

UKUPNO ( 29-53 ) 12.019.756 10.459.085 23.318 28.495 1.375.877 87.215 45.766 0

721.485.030 464.359.065 37.451.444 27.143.390 123.313.452 52.217.020 17.000.659 0 UKUPNO

Napomene:

* Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarife za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011



Tablica 30

Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica CEFTA-e u RH, 2012. godine

vrijednost, USDCEFTA

Bosna i

HercegovinaCrna Gora Kosovo Srbija Makedonija Albanija Moldavija

01 Žive životinje 95.521 76.533 0 0 18.988 0 0 0

02 Meso i jestivi klaonički proizvodi 8.730.082 4.925.626 0 0 514.687 3.289.769 0 0


beskralježnjaci2.513.187 2.078.016 0 0 310.112 0 125.059 0

04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 32.298.175 30.632.519 0 0 851.544 486.896 327.216 0

05 Proizvodi životinjskog podrijetla 44.103 37.272 0 0 6.831 0 0 0

06 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće 1.378.591 550.341 0 0 564.186 264.064 0 0

07 Povrće 11.342.831 4.130.100 98.326 49.264 3.583.360 3.268.666 213.115 0

08 Voće 11.908.800 3.272.109 1.060.338 0 3.436.821 3.859.538 279.994 0

09 Kava, čaj i začini 836.117 57.975 567 0 690.121 63.777 23.677 0

10 Žitarice 9.850.803 803.511 0 0 9.046.647 645 0 0

11 Proizvodi mlinske industrije 3.988.228 75.142 0 1.069 3.912.017 0 0 0

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje 2.565.605 117.908 0 0 1.979.771 69.298 398.628 0

13 Šelak, gume i smole 2.323 2.323 0 0 0 0 0 0

14 Biljni materijali za pletarstvo 153.898 2.885 0 0 151.013 0 0 0

15 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla 57.784.146 31.607.582 0 0 26.039.010 0 0 137.554

16 Prerađevine od mesa i riba 5.857.775 5.687.110 0 0 66.599 0 104.066 0

17 Šećeri i proizvodi od šećera 4.701.784 1.950.036 0 0 1.537.037 1.114.042 0 100.669

18 Kakao i proizvodi od kakaa 6.477.126 1.672.596 0 64.382 2.811.378 1.899.879 0 28.891

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka 36.859.126 18.028.273 0 19.899 10.455.125 8.331.240 24.589 0

20 Proizvodi od povrća i voća 10.592.952 3.502.222 0 131.880 1.464.340 5.453.618 0 40.892

21 Razni prehrambeni proizvodi 9.507.105 4.280.394 12.030 24.306 3.552.670 1.637.705 0 0

22 Pića, alkoholi, ocat 34.148.264 15.920.342 233.008 1.610.480 7.142.988 9.192.311 10.851 38.284


životinjska hrana 32.587.113 2.009.931 0 0 30.577.182 0 0 0

24 Duhan i prerađevine duhana 8.235.466 1.308.666 0 0 1.589.343 5.337.390 0 67

UKUPNO ( 1-24 ) 292.459.121 132.729.412 1.404.269 1.901.280 110.301.770 44.268.838 1.507.195 346.357

29 Organski kemijski proizvodi 0 0 0 0 0 0 0 0

33 Eterična ulja i rezinoidi 58.499 3.914 37.947 0 254 15.816 568 0

35 Bjelančevinaste tvari 100.527 39.707 0 0 60.820 0 0 0

38 Proizvodi kemijske industrije 2.937 2.937 0 0 0 0 0 0

41 Sirova i štavljena koža 8.586.329 2.879.422 638.450 659.067 2.569.904 1.171.691 575.253 92.542

43 Krzno i proizvodi od krzna 11.545 0 0 0 11.545 0 0 0

50 Svila 0 0 0 0 0 0 0 0

51 Vuna 0 0 0 0 0 0 0 0

52 Pamuk 3.429 120 0 0 3.309 0 0 0

53 Ostala biljna tekstilna vlakna 36 36 0 0 0 0 0 0

UKUPNO ( 29-53 ) 8.763.302 2.926.136 676.397 659.067 2.645.832 1.187.507 575.821 92.542

301.222.423 135.655.548 2.080.666 2.560.347 112.947.602 45.456.345 2.083.016 438.899 UKUPNO

Napomene:

* Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarife za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011



B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE

B1 Izravna plaćanja

Tablica 31

Isplaćene potpore od 2009.do 2011. godine

2009.* 2010.* 2011.*

Osnovno plaćanje po površini – livade i pašnjaci ha 14.371.117 35.376.518 22.627.079

Osnovno plaćanje po površini – ostale vrste

korištenjaha 1.518.996.922 1.429.856.219 1.398.218.472

A. Ukupno - osnovna plaćanja po površini 1.533.368.039 1.465.232.737 1.420.845.551

B. Proizvodna potpora 88160903

B. 1. Biljna proizvodnja 209.413.467 208.411.928

Sjeme krumpira ha 982.039 322.071

Sjeme suncokreta i duhana ha 187.284 9.665

Sjeme kukuruza ha 10.592.444 1.954.441

Sjeme pšenice, pšenoraži, raži, ječma, zobi ha 3.803.855 2.486.852

Sjeme ostalih kultura ha 2.822.079 812.880

Povrće za industrijsku preradu ha 1.639.615 832.461

Šećerna repa ha 30.532.229 41.295.660 24.398.171

Višegod. nasadi - voćnjaci, maslinik, vinograd ha 4.101.233 7.194.250

Vinogradi, dodatno LFA plaćanje ha 6.379.735 3.951.507

Ostalo: povrće, ljekovito bilje, jagode, hmelj ha 1.850.879 2.145.111

Ekol. proizvodnja: oranice, višegodišnji nasadi ha 25.813.194 45.660.497

Ekološka proizvodnja – livade i pašnjaci ha 406.488 1.578.038

Prerada ploda maslina kg 17.561.303 16.398.830

Maslinovo ulje ekstra djevičansko l 2.924.521 3.383.926 2.100.261

Voćne i lozne sadnice – certif icirane kom

Voćne i lozne sadnice – standard kom

Sadnice maslina kom 1.734.927

Duhan kg 71.442.322 64.167.715 61.662.471

Biljna proizvodnja-ukupno 1.742.781.506 1.673.644.666 1.509.006.454

B. 2. Stočarstvo

Krave dojilje grlo 138.497.597 117.617.349 101.974.228

Krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju grlo 21.975.106 22.720.821

Ovce i koze grlo 54.656.832 55.330.340 65.030.226

Tov i držanje goveda (uklj. žen. grla) grlo 190.726.160 204.104.253 153.530.555

Klanje goveda grlo 44.868.424 49.639.549

Tov teladi grlo 1.298.008 821.200

Mliječne krave grlo 68.508.000 55.190.230 46.261.763

Mliječne krave - dodatno plaćanje grlo 15.866.500 14.358.776

Krmače grlo 17.146.755 22.648.253 27.402.602

Tov svinja grlo 17.885.170 19.141.950

Klanje utovljenih svinja grlo 37.667.704 33.969.892

Rasplodna perad kljun 1.830.573 2.632.318

Pčelinje zajednicekošnic

a12.965.290 9.200.127

Ovce i koze - dodatno plaćanje grlo 1.704.435 2.072.667

Krmače - dodatno plaćanje grlo 4.195.260 6.213.554

Mlijeko kravlje kg 281.545.418

Mlijeko kravlje - dodatno plaćanje (LFA) kg

Mlijeko ovčje i kozje kg 11.655.658 9.423.535 3.470.647

Med kg 4.871.053 2.588.212

Stočarstvo - ukupno 1.195.620.291 1.084.091.763 679.215.439

Izravna plaćanja (prije modulacije) - UKUPNO2.938.401.797 2.757.736.428 2.188.221.893

* proizv odna godina

Izv or: APPRRR; Obrada: Ministarstv o poljopriv rede

VRSTA IZRAVNOG PLAĆANJAJed.

mjere

456.418.737

Isplaćeni

iznos

26.639.32216.218.025

Isplaćeni

iznos

547.123.813

Isplaćeni

iznos


Tablica 32

Isplaćene potpore u 2012. godini

Isplaćeno [kn]

Regionalno plaćanje prava

Prava na plaćanja prava

Regionalna prava - LP prava

Regionalna prava - OVK prava

Posebna prava prava

Referentne količine za nacionalnu rezerve (dodatna i posebna prava)

Mlijeko kravlje kg

Mlijeko ovčje kg

Mlijeko kozje kg

Tov goveda grla

Ovce i koze grla

Duhan kg

Krave dojilje grla 69.748.941

Ovce i koze grla 20.051.773

Specifična plaćanja (6% omotnice za ZPP) grla

Tov goveda grla

Krave dojilje grla

Mliječne krave grla

1.625.198.295

Mliječne krave grla 28.457.479

Krmače grla 16.665.301

Šećerna repa ha 17.797.926

Maslinovo ulje l 3.248.631

Duhan kg 34.646.865

100.816.202

1.726.014.497

Ekološka poljoprivredna proizvodnja ha

Livade i pašnjaci ha

Oranica ha

Povrće ha

Višegodišnji nasadi ha

Integrirana poljopirvredna proizvodnja ha

Oranica ha

Povrće ha

Višegodišnji nasadi ha

Teži uvjeti gospodarenja u poljoprivredi ha

Brdsko-planinska područja ha

Otoci ha

Posebna državna skrb ha

Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja grla

Goveda grla

Kokoš hrvatica grla

Konji grla

Koze grla

Magarci grla

Ovce grla

Svinje grla

Zagorski puran grla

162.397.892

1.888.412.388 Izvor: APPRRR, rujan 2013; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

1.404.999.354

UKUPNO IZRAVNA POTPORA

Komponente Jedinica

130.398.227

Ukupno ZPP

Ukupno iznimno osjetljivi sektori

55.747.272

18.923.570

UKUPNO MJERE RURALNOG RAZVOJA

UKUPNO (izravna i ruralno)

69.905.406

17.821.643


B2 Mjere ruralnog razvoja

Tablica 33

Sveukupno dodijeljena potpora ruralnom razvoju po županijama u RH, 2008.-2012.

Broj

korisnikaIznos (kn)

Broj

korisnikaIznos (kn)

Broj

korisnikaIznos (kn)

Broj

korisnikaIznos (kn)

Broj

zahtjevaIznos (kn)

Broj

korisnikaIznos (kn)

Bjelovarsko - bilogorska 1.171 117.622.214,45 12.097 85.668.750,01 536 4.731.135,93 49 1.033.572,31 4.819 5.537.901,77 18.672 214.593.574,47

Brodsko - posavska 499 85.255.552,79 7.121 48.047.333,36 705 6.993.606,11 46 816.069,65 862 4.669.440,16 9.233 145.782.002,07

Dubrovačko - neretvanska 167 30.719.317,15 1.293 10.689.916,67 400 5.293.719,98 27 656.089,05 460 874.661,46 2.347 48.233.704,31

Grad Zagreb 331 88.287.954,59 832 6.403.000,00 184 2.932.116,35 126 3.924.119,85 401 3.721.454,98 1.874 105.268.645,77

Istarska 620 64.367.757,35 416 2.995.000,00 1.250 20.523.546,39 34 685.986,94 436 7.913.588,25 2.756 96.485.878,93

Karlovačka 314 42.274.125,05 682 7.434.000,00 110 1.778.265,15 18 203.526,22 236 1.960.495,84 1.360 53.650.412,26

Koprivničko - križevačka 1.054 120.300.425,12 11.188 89.787.500,02 252 1.806.481,57 48 1.158.981,85 1.456 7.795.587,45 13.998 220.848.976,01

Krapinsko - zagorska 299 20.398.017,41 2.971 21.489.916,67 1.080 4.114.615,49 33 451.815,81 435 1.442.362,47 4.818 47.896.727,85

Ličko - senjska 48 4.452.869,05 655 6.290.583,33 395 10.639.496,84 26 452.059,86 1.516 999.001,64 2.640 22.834.010,72

Međimurska 602 56.308.785,28 6.013 42.731.000,00 105 411.880,14 20 522.690,39 520 3.888.486,19 7.260 103.862.842,00

Osječko - baranjska 1.813 359.071.915,97 5.949 47.421.750,00 623 5.758.997,70 130 2.740.786,89 3.210 39.080.245,05 11.725 454.073.695,61

Požeško - slavonska 503 53.209.752,35 3.273 21.176.333,34 215 1.659.491,31 34 793.752,30 3.041 9.031.320,72 7.066 85.870.650,02

Primorsko - goranska 122 14.653.935,24 8 113.000,00 447 11.517.217,29 41 555.168,00 25 527.887,95 643 27.367.208,48

Sisačko - moslavačka 493 53.652.613,79 4.272 32.279.583,34 1.623 28.998.320,12 59 1.088.937,96 1.244 5.559.962,83 7.691 121.579.418,04

Splitsko- dalmatinska 192 35.785.605,25 1.146 10.620.000,00 1.158 4.074.821,86 65 1.494.275,45 307 2.999.087,73 2.868 54.973.790,29

Šibensko - kninska 75 18.608.179,28 181 1.776.000,00 1.017 10.936.950,58 19 304.764,55 32 68.226,41 1.324 31.694.120,82

Varaždinska županija 415 49.648.393,57 10.668 75.860.000,00 649 1.229.178,85 42 798.561,66 1.431 5.120.444,00 13.205 132.656.578,08

Virovitičko - podravska 688 80.215.884,08 7.031 57.922.916,68 218 1.463.815,77 23 635.886,20 4.453 23.771.979,19 12.413 164.010.481,92

Vukovarsko - srijemska 1.571 203.303.771,58 5.286 45.028.416,67 625 4.506.480,12 79 1.719.637,66 2.557 19.222.637,83 10.118 273.780.943,86

Zadarska 213 45.048.434,62 358 2.365.666,66 518 6.108.200,76 30 498.563,30 127 4.320.871,77 1.246 58.341.737,11

Zagrebačka 682 91.545.039,49 11.843 81.284.916,67 700 9.811.179,75 60 1.319.490,35 2.985 10.502.828,80 16.270 194.463.455,06

Ukupno 11.872 1.634.730.543,46 93.283 697.385.583,42 12.810 145.289.518,06 1.009 21.854.736,27 30.553 159.008.472,46 149.527 2.658.268.853,67

ukupno isplaćena potpora

2008.-2012.

Izvor: APPRRR; obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Županija

isplaćena investicijska potpora

kapitalnom ulaganju

2008.-2012.

isplaćena dohodovna potpora

2008.-2012.

isplaćena potpora za očuvanje

izvornih i zaštićenih pasmina

2008.-2012.

isplaćena potpora

organizatorima manifestacija

2008.-2012.

isplaćena potpore osiguranja

od šteta u proizvodnji

2008.-2012.


Tablica 34

Isplaćena potpora dohotku poljoprivrednih gospodarstava po županijama u RH, 2008.-2012.

korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn

Bjelovarsko-bilogorska 2.538 17.870.000,00 3.093 20.353.000,00 2.714 17.632.000,00 2.079 16.352.000,00 1.673 13.461.750,01 12.097 85.668.750,01

Brodsko-posavska 1.411 9.372.000,00 1.857 11.394.000,00 1.681 9.946.000,00 1.161 9.326.000,00 1.011 8.009.333,36 7.121 48.047.333,36

Dubrovačko-neretvanska 304 2.409.000,00 389 2.777.000,00 260 1.944.000,00 221 1.877.000,00 119 1.682.916,67 1293 10.689.916,67

Grad Zagreb 165 1.301.000,00 238 1.673.000,00 200 1.399.000,00 118 1.072.000,00 111 958.000,00 832 6.403.000,00

Istarska 88 671.000,00 110 775.000,00 91 625.000,00 74 536.000,00 53 388.000,00 416 2.995.000,00

Karlovačka 159 1.782.000,00 178 1.844.000,00 136 1.415.000,00 110 1.258.000,00 99 1.135.000,00 682 7.434.000,00

Koprivničko-križevačka 2.505 19.980.000,00 2.771 20.677.000,00 2.599 18.385.000,00 1.866 16.947.000,00 1.447 13.798.500,02 11.188 89.787.500,02

Krapinsko-zagorska 727 5.245.000,00 839 5.633.000,00 545 3.880.000,00 470 3.716.000,00 390 3.015.916,67 2971 21.489.916,67

Ličko-senjska 123 1.203.000,00 162 1.613.000,00 141 1.405.000,00 135 1.193.000,00 94 876.583,33 655 6.290.583,33

Međimurska 1.265 9.258.000,00 1.579 10.808.000,00 1.331 8.733.000,00 1.038 7.684.000,00 800 6.248.000,00 6.013 42.731.000,00

Osječko-baranjska 1.267 10.227.000,00 1.525 11.035.000,00 1.314 9.344.000,00 980 8.879.000,00 863 7.936.750,00 5.949 47.421.750,00

Požeško-slavonska 619 4.054.000,00 847 5.008.000,00 762 4.391.000,00 569 4.164.000,00 476 3.559.333,34 3273 21.176.333,34

Primorsko-goranska 2 17.000,00 2 24.000,00 2 24.000,00 1 24.000,00 1 24.000,00 8 113.000,00

Sisačko-moslavačka 827 6.515.000,00 1.231 8.462.000,00 902 6.463.000,00 754 6.053.000,00 558 4.786.583,34 4272 32.279.583,34

Splitsko-dalmatinska 213 2.136.000,00 265 2.473.000,00 268 2.326.000,00 220 1.959.000,00 180 1.726.000,00 1146 10.620.000,00

Šibensko-kninska 40 410.000,00 44 402.000,00 31 316.000,00 32 317.000,00 34 331.000,00 181 1.776.000,00

Varaždinska 2.458 17.225.000,00 3.117 20.303.000,00 2.090 14.216.000,00 1.622 13.065.000,00 1.381 11.051.000,00 10.668 75.860.000,00

Virovitičko-podravska 1.295 10.857.000,00 1.748 13.128.000,00 1.692 12.474.000,00 1.214 11.239.000,00 1.082 10.224.916,68 7.031 57.922.916,68

Vukovarsko-srijemska 1.055 9.286.000,00 1.378 11.500.000,00 1.160 9.237.000,00 941 8.165.000,00 752 6.840.416,67 5.286 45.028.416,67

Zadarska 87 575.000,00 128 773.000,00 60 384.000,00 44 342.000,00 39 291.666,66 358 2.365.666,66

Zagrebačka 2.397 16.556.000,00 2.984 19.377.000,00 2.754 16.967.000,00 2.098 15.816.000,00 1.610 12.568.916,67 11.843 81.284.916,67

UKUPNO 19.545 146.949.000,00 24.485 170.032.000,00 20.733 141.506.000,00 15.747 129.984.000,00 12.773 108.914.583,42 93.283 697.385.583,42

Ukupno SVEUKUPNO

2012.

Ukupno

Županija

2008. 2009. 2010.

Izv or: APPRRR; Obrada: Ministarstv o poljopriv rede

2011. 2008-2012.

Ukupno Ukupno Ukupno


Tablica 35

Isplaćena potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012.

korisnika iznos,kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn

Bjelovarsko-bilogorska 244 16.084.643,73 171 17.945.373,36 365 41.180.885,14 126 18.945.932,62 265 23.465.379,60 1.171 117.622.214

Brodsko-posavska 93 8.173.455,09 83 17.431.057,66 160 28.718.220,70 66 17.812.270,02 97 13.120.549,32 499 85.255.553

Dubrovačko-neretvanska 29 2.992.248,31 18 2.784.428,17 53 11.310.504,97 35 7.514.069,64 32 6.118.066,06 167 30.719.317

Grad Zagreb 28 2.906.025,85 31 4.403.895,42 112 31.991.316,55 67 21.057.113,75 93 27.929.603,02 331 88.287.955

Istarska 107 6.727.055,35 71 6.439.498,23 203 22.358.776,78 100 14.928.501,32 139 13.913.925,67 620 64.367.757

Karlovačka 73 4.002.601,48 39 3.764.432,65 87 14.888.968,14 39 10.512.848,05 76 9.105.274,73 314 42.274.125

Koprivničko-križevačka 258 16.476.241,69 148 21.752.538,68 324 38.063.892,60 105 20.602.108,48 219 23.405.643,67 1.054 120.300.425

Krapinsko-zagorska 48 2.265.762,37 50 3.778.212,34 96 6.781.063,65 48 4.135.115,05 57 3.437.864,00 299 20.398.017

Ličko-senjska 6 262.066,68 5 1.202.672,42 18 1.626.618,54 9 882.477,41 10 479.034,00 48 4.452.869

Međimurska 142 8.849.424,98 82 11.235.156,28 173 16.806.168,47 60 5.921.609,32 145 13.496.426,23 602 56.308.785

Osječko-baranjska 304 38.137.842,99 278 48.626.105,91 608 139.072.236,80 246 65.165.124,91 377 68.070.605,36 1.813 359.071.916

Požeško-slavonska 108 12.041.157,44 82 7.200.030,90 160 16.809.281,14 49 7.427.724,37 104 9.731.558,50 503 53.209.752

Primorsko-goranska 32 2.835.034,51 11 2.116.712,81 40 5.144.834,89 20 2.802.329,47 19 1.755.023,56 122 14.653.935

Sisačko-moslavačka 113 6.794.240,43 88 12.353.683,82 133 15.567.350,09 57 8.257.774,63 102 10.679.564,82 493 53.652.614

Splitsko-dalmatinska 38 2.836.655,49 31 3.699.933,93 60 11.710.667,21 33 9.476.704,58 30 8.061.644,04 192 35.785.605

Šibensko-kninska 9 808.800,00 7 915.585,24 21 6.529.003,32 11 4.604.407,03 27 5.750.383,69 75 18.608.179

Varaždinska 94 4.645.226,04 67 10.928.698,59 126 20.341.101,00 44 7.842.357,07 84 5.891.010,87 415 49.648.394

Virovitičko-podravska 160 11.229.932,05 136 18.516.062,34 194 26.768.317,52 64 10.153.004,80 134 13.548.567,37 688 80.215.884

Vukovarsko-srijemska 275 20.815.895,26 225 32.263.737,55 516 75.843.399,96 199 32.915.487,10 356 41.465.251,71 1.571 203.303.772

Zadarska 31 3.866.112,61 18 3.881.603,11 81 18.323.136,69 47 13.350.543,74 36 5.627.038,47 213 45.048.435

Zagrebačka 134 8.363.515,16 108 15.520.348,55 216 33.801.209,68 88 18.162.838,86 136 15.697.127,24 682 91.545.039

UKUPNO 2.326 181.113.937,51 1.749 246.759.767,96 3.746 583.636.953,84 1.513 302.470.342,22 2.538 320.749.541,93 11.872 1.634.730.543,46

Ukupno

Županija


2009. 2010. 2011. 2008-2012.


2008.

Ukupno SVEUKUPNO

2012


Tablica 36

Isplaćena potpora mjerama ruralnog razvoja 10x10 po županijama u RH, 2007.-2011.

broj

isplaćenih

projekata

iznos isplaćenih

sredstava (kn)

Bjelovarsko - bilogorska 149 18.162.621,50

Brodsko - posavska 158 21.801.529,33

Dubrovačko - neretvanska 67 12.105.702,13

Grad Zagreb 93 17.757.780,33

Istarska 96 15.106.244,19

Karlovačka 97 13.752.914,79

Koprivničko - križevačka 103 16.156.626,79

Krapinsko - zagorska 101 13.831.453,42

Ličko - senjska 45 7.197.081,95

Međimurska 108 15.591.378,73

Osječko - baranjska 220 28.914.060,90

Požeško - slavonska 98 13.004.653,20

Primorsko - goranska 54 7.517.133,11

Sisačko - moslavačka 248 30.972.856,12

Splitsko- dalmatinska 94 15.600.319,09

Šibensko - kninska 74 15.205.255,51

Varaždinska županija 157 19.870.576,57

Virovitičko - podravska 86 13.488.481,78

Vukovarsko - srijemska 214 36.189.006,92

Zadarska 65 13.693.155,49

Zagrebačka 230 35.686.420,99

Ukupno 2.557 381.605.252,83

Županija

mjere 10x10 ukupno

2007.-2011.



Tablica 37

Isplaćena potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, 2008.-2012.

Županija

korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn

Bjelovarsko-bilogorska 89 847.000,00 112 1.025.000,00 125 1.299.650,00 111 871.228,50 99 688.257,43 536 4.731.135,93

Brodsko-posavska 142 1.387.310,00 134 1.446.970,00 158 1.753.800,00 141 1.205.982,00 130 1.199.544,11 705 6.993.606,11

Dubrovačko-neretvanska 99 974.800,00 90 1.197.775,00 99 1.442.330,00 76 987.617,70 36 691.197,28 400 5.293.719,98

Grad Zagreb 42 556.680,00 39 642.690,00 48 742.450,00 36 498.490,50 19 491.805,85 184 2.932.116,35

Istarska 247 4.150.250,00 267 4.607.700,00 285 5.181.000,00 246 3.549.705,00 205 3.034.891,39 1250 20.523.546,39

Karlovačka 17 358.750,00 22 366.400,00 25 430.950,00 24 297.355,50 22 324.809,65 110 1.778.265,15

Koprivničko-križevačka 52 340.500,00 51 385.480,00 51 473.740,00 47 319.980,60 51 286.780,97 252 1.806.481,57

Krapinsko-zagorska 236 1.068.300,00 235 923.800,00 222 948.400,00 219 628.635,00 168 545.480,49 1080 4.114.615,49

Ličko-senjska 74 2.023.100,00 73 2.336.150,00 88 2.583.880,00 85 1.771.269,54 75 1.925.097,30 395 10.639.496,84

Međimurska 24 90.000,00 23 95.000,00 21 103.000,00 17 64.170,00 20 59.710,14 105 411.880,14

Osječko-baranjska 112 1.253.200,00 121 1.336.210,00 136 1.493.400,00 130 860.016,00 124 816.171,70 623 5.758.997,70

Požeško-slavonska 39 285.800,00 40 229.800,00 52 334.100,00 48 400.269,00 36 409.522,31 215 1.659.491,31

Primorsko-goranska 99 2.624.400,00 95 2.683.500,00 89 2.629.200,00 88 1.801.312,54 76 1.778.804,75 447 11.517.217,29

Sisačko-moslavačka 331 5.507.250,00 337 6.546.750,00 361 7.197.300,00 321 4.912.317,00 273 4.834.703,12 1623 28.998.320,12

Splitsko-dalmatinska 308 990.250,00 286 982.100,00 253 979.500,00 240 643.575,00 71 479.396,86 1158 4.074.821,86

Šibensko-Kninska 223 2.185.500,00 231 2.482.650,00 217 2.637.000,00 198 1.809.870,00 148 1.821.930,58 1017 10.936.950,58

Varaždinska 116 234.660,00 142 281.160,00 151 338.130,00 137 216.611,70 103 158.617,15 649 1.229.178,85

Virovitičko-podravska 45 317.450,00 42 343.600,00 42 323.150,00 41 222.973,50 48 256.642,27 218 1.463.815,77

Vukovarsko-srijemska 126 1.146.000,00 133 1.150.080,00 132 952.300,00 130 630.080,40 104 628.019,72 625 4.506.480,12

Zadarska 93 970.400,00 117 1.563.500,00 116 1.471.800,00 114 1.032.826,50 78 1.069.674,26 518 6.108.200,76

Zagrebačka 146 2.343.150,00 150 2.145.450,00 163 2.410.540,00 142 1.594.962,60 99 1.317.077,15 700 9.811.179,75

SVEUKUPNO 2660 29.654.750,00 2740 32.771.765,00 2834 35.725.620,00 2591 24.319.248,58 1985 22.818.134,48 12810 145.289.518,06

Ukupno

2012

Ukupno



2008 2009 2010 2008 - 2012

SVEUKUPNO

2011


Tablica 38

Isplaćena potpora organizatorima manifestacija po županijama u RH, 2008.-2012.

Županija korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn

Bjelovarsko-bilogorska 89 847.000,00 112 1.025.000,00 125 1.299.650,00 111 871.228,50 99 688.257,43 536 4.731.135,93

Brodsko-posavska 142 1.387.310,00 134 1.446.970,00 158 1.753.800,00 141 1.205.982,00 130 1.199.544,11 705 6.993.606,11

Dubrovačko-neretvanska 99 974.800,00 90 1.197.775,00 99 1.442.330,00 76 987.617,70 36 691.197,28 400 5.293.719,98

Grad Zagreb 42 556.680,00 39 642.690,00 48 742.450,00 36 498.490,50 19 491.805,85 184 2.932.116,35

Istarska 247 4.150.250,00 267 4.607.700,00 285 5.181.000,00 246 3.549.705,00 205 3.034.891,39 1.250 20.523.546,39

Karlovačka 17 358.750,00 22 366.400,00 25 430.950,00 24 297.355,50 22 324.809,65 110 1.778.265,15

Koprivničko-križevačka 52 340.500,00 51 385.480,00 51 473.740,00 47 319.980,60 51 286.780,97 252 1.806.481,57

Krapinsko-zagorska 236 1.068.300,00 235 923.800,00 222 948.400,00 219 628.635,00 168 545.480,49 1.080 4.114.615,49

Ličko-senjska 74 2.023.100,00 73 2.336.150,00 88 2.583.880,00 85 1.771.269,54 75 1.925.097,30 395 10.639.496,84

Međimurska 24 90.000,00 23 95.000,00 21 103.000,00 17 64.170,00 20 59.710,14 105 411.880,14

Osječko-baranjska 112 1.253.200,00 121 1.336.210,00 136 1.493.400,00 130 860.016,00 124 816.171,70 623 5.758.997,70

Požeško-slavonska 39 285.800,00 40 229.800,00 52 334.100,00 48 400.269,00 36 409.522,31 215 1.659.491,31

Primorsko-goranska 99 2.624.400,00 95 2.683.500,00 89 2.629.200,00 88 1.801.312,54 76 1.778.804,75 447 11.517.217,29

Sisačko-moslavačka 331 5.507.250,00 337 6.546.750,00 361 7.197.300,00 321 4.912.317,00 273 4.834.703,12 1.623 28.998.320,12

Splitsko-dalmatinska 308 990.250,00 286 982.100,00 253 979.500,00 240 643.575,00 71 479.396,86 1.158 4.074.821,86

Šibensko-kninska 223 2.185.500,00 231 2.482.650,00 217 2.637.000,00 198 1.809.870,00 148 1.821.930,58 1.017 10.936.950,58

Varaždinska 116 234.660,00 142 281.160,00 151 338.130,00 137 216.611,70 103 158.617,15 649 1.229.178,85

Virovitičko-podravska 45 317.450,00 42 343.600,00 42 323.150,00 41 222.973,50 48 256.642,27 218 1.463.815,77

Vukovarsko-srijemska 126 1.146.000,00 133 1.150.080,00 132 952.300,00 130 630.080,40 104 628.019,72 625 4.506.480,12

Zadarska 93 970.400,00 117 1.563.500,00 116 1.471.800,00 114 1.032.826,50 78 1.069.674,26 518 6.108.200,76

Zagrebačka 146 2.343.150,00 150 2.145.450,00 163 2.410.540,00 142 1.594.962,60 99 1.317.077,15 700 9.811.179,75

SVEUKUPNO 2.660 29.654.750,00 2.740 32.771.765,00 2.834 35.725.620,00 2.591 24.319.248,58 1.985 22.818.134,48 12.810 145.289.518,06


Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno SVEUKUPNO

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2008. - 2012.


Tablica 39

Isplaćena potpora osiguranju od mogućih šteta u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012.

korisnika iznos,kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn

Bjelovarsko-bilogorska 791 850.743,28 1.175 1.401.552,32 1.076 1.349.097,83 879 1.082.519,60 898 853.988,74 4.819 5.537.902

Brodsko-posavska 191 816.595,61 201 1.199.717,26 199 984.222,08 132 836.697,19 139 832.208,02 862 4.669.440

Dubrovačko-

neretvanska 79 111.175,40 82 143.809,89 81 139.244,53 97 222.838,49 121 257.593,15 460 874.661

Grad Zagreb 65 782.380,03 86 882.633,55 101 692.647,85 67 768.634,17 82 595.159,38 401 3.721.455

Istarska 84 1.195.092,83 93 2.239.388,97 114 2.149.469,93 77 1.256.834,36 68 1.072.802,16 436 7.913.588

Karlovačka 42 635.663,39 50 782.588,86 50 77.901,47 52 303.086,62 42 161.255,50 236 1.960.496

Koprivničko-križevačka 281 1.087.888,40 329 1.374.073,07 338 2.077.520,69 267 1.903.176,56 241 1.352.928,73 1.456 7.795.587

Krapinsko-zagorska 90 124.289,72 87 139.365,02 103 185.709,19 78 599.273,33 77 393.725,21 435 1.442.362

Ličko-senjska 536 338.274,12 401 266.789,02 281 189.595,48 158 128.126,91 140 76.216,11 1.516 999.002

Međimurska 84 701.883,40 91 771.207,71 135 985.005,98 125 424.487,66 85 1.005.901,44 520 3.888.486

Osječko-baranjska 511 6.762.494,78 668 8.531.055,76 716 7.803.055,67 617 8.894.786,52 698 7.088.852,32 3.210 39.080.245

Požeško-slavonska 632 1.408.718,48 691 1.883.703,02 644 2.010.021,58 542 2.091.007,82 532 1.637.869,82 3.041 9.031.321

Primorsko-goranska 2 14.081,58 4 79.073,36 8 10.044,84 4 97.374,13 7 327.314,04 25 527.888

Sisačko-moslavačka 218 992.118,12 311 1.343.978,72 264 1.192.919,48 215 1.176.818,90 236 854.127,61 1.244 5.559.963

Splitsko-dalmatinska 49 1.034.144,73 78 1.258.067,79 78 186.151,54 61 354.083,21 41 166.640,46 307 2.999.088

Šibensko-kninska 3 9.280,43 11 24.480,25 8 8.165,34 5 13.648,84 5 12.651,55 32 68.226

Varaždinska 66 620.870,31 150 881.939,08 504 1.187.375,82 385 1.542.350,79 326 887.908,00 1.431 5.120.444

Virovitičko-podravska 788 4.002.127,95 999 5.237.013,18 988 5.828.647,50 809 4.868.037,67 869 3.836.152,89 4.453 23.771.979

Vukovarsko-srijemska 428 2.928.937,75 546 4.243.868,47 556 4.001.460,95 472 3.983.441,06 555 4.064.929,60 2.557 19.222.638

Zadarska 27 1.062.992,74 23 1.391.183,27 31 458.901,69 20 868.068,22 26 539.725,85 127 4.320.872

Zagrebačka 507 1.750.932,85 601 2.337.651,93 782 2.733.556,42 542 2.136.831,74 553 1.543.855,86 2.985 10.502.829

UKUPNO 5.474 27.230.685,88 6.677 36.413.140,49 7.057 34.250.715,86 5.604 33.552.123,79 5.741 27.561.806,44 30.553 159.008.472

Ukupno SVEUKUPNO

2012

Ukupno

Izv or: APPRRR, obrada Ministarstv o poljopriv rede

Županija

2008. 2009. 2010. 2011. 2008-2012.



Tablica 40

Ispaćena potpora za ekološku proizvodnju u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012.

Županija Broj korisnikaIznos isplaćenih sredstava

u 2012. godini

Osječko-baranjska 194 15.170.264,05

Brodsko-posavska 75 5.934.717,82

Virovitičko-podravska 56 5.472.795,20

Sisačko-moslavačka 84 3.246.719,05

Požeško-slavonska 48 2.671.650,34

Grad Zagreb 52 2.468.494,04

Bjelovarsko-bilogorska 55 2.354.351,71

Vukovarsko-srijemska 39 2.056.450,74

Zadarska 40 1.819.968,69

Karlovačka 46 1.741.032,49

Ličko-senjska 6 1.489.114,13

Primorsko-goranska 25 1.160.470,15

Međimurska 14 1.122.047,22

Zagrebačka 39 871.276,14

Splitsko-dalmatinska 39 699.254,57

Istarska 28 627.713,95

Šibensko-kninska 14 497.104,63

Koprivničko-križevačka 16 401.901,74

Dubrovačko-neretvanska 11 339.048,12

Krapinsko-zagorska 13 162.268,35

Varaždinska 12 150.747,42

UKUPNO: 906 50.457.390,55



B3 Posebna potpora poljoprivredi

Tablica 41

Isporučene količine plavog dizela za potrebe poljoprivrede i ribarstva u razdoblju 2002.-2009. i procjena proračunskih subvencija

(umanjenja poreznih prihoda)

Tablica 41 a

sektor

2010 2011

utrošene količine porezno

oslobođenje utrošene količine

porezno

oslobođenje

(l) (kn) (l) (kn)

poljoprivreda 115.541.663 312.655.739 132.550.804 334.226.852

ribarstvo 25.653.338 69.417.932 28.247.427 71.225.887

ukupno 141.195.001 382.073.671 160.798.231 405.452.740 FINA - podaci o stvarno utrošenim količinama goriva u poljoprivredi i ribarstvu


Napomena: novi sustav obračuna poreznog oslobođenja nije metodološki usporediv s prethodnim razdobljem (2002.-

2009.)

Razlika mil. l

Gubitak

proračuna mil.

kuna

Poljoprivreda *** Ribarstvo

2002 73,2 196,5 73,2 0,0 0,0 - -

2003 125,5 336,8 116,0 9,5 25,5 96,0 20,0

2004 155,8 418,2 124,0 31,8 85,4 102,0 22,0

2005 167,6 449,8 125,0 42,6 114,3 102,0 23,0

2006 188,6 506,2 135,9 52,7 141,4 110,9 25,0

2007 195,2 524,0 149,6 45,6 122,5 121,6 28,0

2008 214,8 576,5 200,8 14,0 37,6 168,6 32,2

2009 195,9 525,8 180,7 15,2 40,8 146,9 33,8

Napomene:

* podaci INA-e; obrada CU

** parametar od 2,684 kn/l umanjena prihoda državnog proračuna korišten za cijelo razdoblje, to je iznos subvencije; bez dodat. subvencija za

razliku u cijeni u 2008. godini

*** detaljna analiza napravljena za 2005.; procjena za 2006. i 2007. na temelju daljnih promjena površina i stoke; za 2008 i 2009. izračun Agencije

za plaćanja

Godina

Ukupna

isporuka*

mil. l

Porezno

oslobođenje ** mil.

kn

Procjena

dozvoljene

potrošnje mil. l

Prekoračenje dozvoljene

potrošnjeUkupna dozvoljena potrošnja, mil. l


C. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

Tablica 42

Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1.201.756 1.289.091 1.299.582 1.333.835 1.326.083 1.330.973

846.730 855.416 863.023 899.594 892.221 903.508

558.590 562.470 563.132 584.663 575.938 611.212

4.843 2.958 3.016 2.889 2.534 2.759

53.311 38.306 38.105 38.260 35.299 35.062

94.055 107.668 111.310 125.209 127.343 112.048

12.399 12.942 12.965 9.374 9.132 7.433

105.589 117.154 120.044 126.297 129.479 122.774

128 167 168 220 158 221

16.895 12.715 13.074 11.633 11.200 11.152

106 300 300 300 409 300

814 736 909 749 729 547

5.275 5.337 5.315 4.902 4.233 2.933

269.745 342.430 343.262 345.389 346.403 345.561

159.935 159.961 160.089 162.464 163.733 162.891

109.810 182.348 183.173 182.925 182.670 182.670

79.520 84.645 86.343 82.694 82.245 78.183

32.720 35.933 36.659 32.889 32.560 30.846

32.454 33.741 34.380 32.709 32.485 29.237

14.346 14.971 15.304 17.096 17.200 18.100

210 346 579 429 389 248

276 917 1.016 827 592 540

Rasadnici

Povrtnjaci

Korjenasti i gomoljasti usjevi

Industrijsko bilje

Povrće

Zelena krma s oranica i vrtova

Ostali usjevi na oranicama i vrtovima

Ugari

ha

Korištena poljoprivredna površina

Oranice i vrtovi

Žitarice

Mahunarke za suho zrno

Vinogradi


Pašnjaci

Livade

Voćnjaci,vinogradi i maslinici

Košaračka vrba

Cvijeće i ukrasno bilje

Sjemenski usjevi i presadnice

Trajni travnjaci

Voćnjaci

Maslinici


Tablica 43

Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u RH i EU, u 2011. godini

Broj stanovnika

Korišteno

poljoprivredno

zemljište, .000 ha

Korišteno

poljoprivredno

zemljište po

stanovniku, ha

Hrvatska 4.405.144 1.326 0,30

Udio Hrvatske u Europskoj uniji, % 0,88 0,75

Europska unija (27 zemalja) 503.011.335 175.997 0,35


Irska 4.576.748 4.556 1,00

Španjolska 46.174.601 23.753 0,51

Danska 5.567.261 2.673 0,48

Francuska 65.161.316 28.853 0,44

Finska 5.388.272 2.293 0,43

Austrija 8.423.635 2.868 0,34

Portugal 10.557.278 3.590 0,34

Švedska 9.449.213 3.063 0,32

Grčka 11.299.976 3.478 0,31

Ujedinjena Kraljevina 62.752.472 17.172 0,27

Luksemburg 518.347 131 0,25

Italija 60.723.569 12.856 0,21

Njemačka 81.797.673 16.721 0,20

Belgija 11.047.744 1.358 0,12

Nizozemska 16.693.074 1.858 0,11


Litva 3.028.115 2.806 0,93

Latvija 2.058.184 1.816 0,88

Estonija 1.339.928 946 0,71

Bugarska 7.348.328 5.088 0,69

Rumunjska 21.384.832 13.982 0,65

Mađarska 9.971.727 5.337 0,54

Poljska 38.534.157 14.780 0,38

Slovačka 5.398.384 1.930 0,36

Češka 10.496.088 3.504 0,33

Slovenija 2.052.843 458 0,22

Cipar 850.881 116 0,14

Malta 416.689 11 0,03

Izvor: Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Podaci o korištenom poljoprivrednom zemljištu za Italiju, Belgiju, Grčku i Španjolsku su podaci FSS-a 2010.


Tablica 44

Korištena poljoprivredna površina i broj uvjetnih grla stoke u RH i zemljama članicama EU, 2010. godine

Korištena poljoprivredna

površina prema

podacima FSS, .000 ha

Korištena poljoprivredna površina

po gospodarstvu prema podacima

FSS, ha

Broj stoke, .000

uvjetnih grla

Hrvatska 1.316 5,6 1.020

Europska unija (27 zemalja) 171.604 14,3 134.192


Ujedinjena Kraljevina 15.686 84,0 13.308

Danska 2.647 62,9 4.919

Luksemburg 131 59,6 168

Njemačka 16.704 55,8 17.793

Francuska 27.837 53,9 22.674

Švedska 3.066 43,1 1.752

Finska 2.291 35,9 1.121

Irska 4.991 35,7 5.787

Belgija 1.358 31,7 3.799

Nizozemska 1.872 25,9 6.712

Španjolska 23.753 24,0 14.831

Austrija 2.878 19,2 2.517

Portugal 3.668 12,0 2.206

Italija 12.856 7,9 9.912

Grčka 3.478 4,8 2.407


Češka 3.484 152,4 1.722

Slovačka 1.896 77,5 668

Estonija 941 48,0 306

Latvija 1.796 21,5 475

Litva 2.743 13,7 900

Bugarska 4.476 12,1 1.149

Poljska 14.447 9,6 10.377

Mađarska 4.686 8,1 2.484

Slovenija 483 6,5 518

Rumunjska 13.306 3,4 5.444

Cipar 118 3,0 201

Malta 11 0,9 42

FSS Farm stracture survey - Istraživanje o strukturi gospodarstava



Tablica 45

Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011. i 2012., stanje 31. prosinca

Tablica 46

Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u po županijama, 2012., stanje 31. prosinca

bez zemlje

broj PG broj PG površina,ha broj PG površina,ha broj PG površina,ha broj PG površina,ha broj PG površina,ha

2011. 46.193 38.914 18.082 48.548 91.620 25.056 96.656 36.163 801.552 194.874 1.007.911

2012. 43.720 39.286 18.091 48.389 91.264 24.855 95.919 36.115 814.209 192.365 1.019.483

do 1 1 do 3 ha 3 do 5 ha Više od 5 ha Ukupno


broj % površina, ha %

Zagrebačka 16.681 8,67 65.932 6,47

Osječko-baranjska 15.840 8,23 206.314 20,24

Splitsko-dalmatinska 15.149 7,88 14.621 1,43

Bjelovarsko-bilogorska 13.606 7,07 88.982 8,73

Koprivničko-križevačka 11.921 6,20 70.373 6,90

Sisačko-moslavačka 10.351 5,38 58.063 5,70

Vukovarsko-srijemska 9.896 5,14 127.131 12,47

Varaždinska 9.747 5,07 29.343 2,88

Krapinsko-zagorska 9.109 4,74 19.145 1,88

Virovitičko-podravska 8.778 4,56 81.412 7,99

Dubrovačko-neretvanska 8.559 4,45 8.408 0,82

Brodsko-posavska 8.307 4,32 59.409 5,83

Zadarska 7.482 3,89 21.174 2,08

Istarska 6.944 3,61 20.691 2,03

Međimurska 6.711 3,49 29.416 2,89

Šibensko-kninska 6.637 3,45 6.224 0,61

Karlovačka 6.195 3,22 22.418 2,20

Požeško-slavonska 5.763 3,00 40.298 3,95

Grad Zagreb 5.752 2,99 14.691 1,44

Ličko-senjska 5.140 2,67 25.432 2,49

Primorsko-goranska 3.797 1,97 10.005 0,98

Ukupno 192.365 100,00 1.019.483 100,00

Gospodarstva Zemljište



Tablica 47

Način korištenja poljoprivrednog zemljišta aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011.i 2012., stanje

31.prosinca

državno i

privatno

državno,

privatno i

ostalo

Oranica 51.806 211.267 539.561 750.828 802.635

Plastenik 25 28 430 458 483

Livada 7.933 3.177 75.301 78.477 86.410

Pašnjak 4.235 14.872 32.951 47.823 52.058

Vinograd 1.664 5.762 13.407 19.169 20.832

Maslinik 1.340 1.608 12.978 14.587 15.927

Voćne vrste 2.387 2.096 15.595 17.691 20.077

Citrusi 10 694 774 1.468 1.477

Orašaste kulture 418 433 3.491 3.924 4.342

Mješani trajni nasadi 271 76 1.584 1.660 1.931

Mješovito korištenje zemljišta 1 0 0 0 1

Ostale vrste korištenja 45 703 989 1.692 1.737

Ukupno 70.134 240.716 697.061 937.777 1.007.911

Oranica 41.408 211.920 557.307 769.227 810.635

Plastenik 20 32 442 475 495

Livada 6.775 3.045 75.891 78.937 85.712

Pašnjak 3.260 16.160 35.394 51.554 54.814

Vinograd 1.444 5.765 13.483 19.248 20.692

Maslinik 1.174 1.770 13.319 15.090 16.264

Voćne vrste 2.044 2.080 16.370 18.451 20.495

Citrusi 9 707 800 1.507 1.516

Orašaste kulture 368 433 4.032 4.465 4.834

Mješani trajni nasadi 193 172 1.634 1.805 1.999

Mješovito korištenje zemljišta 4 0 0 0 4

Ostale vrste korištenja 39 777 1.200 1.977 2.016

Trajni travnjak 0 0 0 0 0

Krški pašnjak 0 0 9 9 9

Ukupno 56.739 242.861 719.883 962.744 1.019.483

zemljište u

državnom

vlasništvu

zemljište u

privatnom

vlasništvu

ukupno

2011.

2012.


katastarska kultura

površina, ha

zemljište osim

zemljišta u

državnom i

privatnom

vlasništvu


2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1.348.343 1.103.882 1.249.874 1.230.575 1.233.406 1.182.347

362.174 285.149 344.245 377.434 387.076 329.243

381.323 282.705 294.742 232.663 267.426 298.957

422.211 373.965 443.238 456.522 449.529 428.181

50 do 80 kg 197.876 165.379 241.304 200.183 168.798 220.011

80 do 110 kg 126.006 122.585 91.414 107.032 160.473 94.342

preko 110 kg 98.329 86.001 110.520 149.307 120.258 113.828

182.635 162.063 167.649 163.956 129.375 125.966

Nazimice 17.101 19.211 17.440 17.125 9.807 12.998

Suprasne nazimice 10.801 9.194 11.466 8.623 7.414 9.028

Krmače 112.182 96.309 95.620 92.824 77.045 74.915

Suprasne krmače 37.025 32.563 38.677 41.100 32.275 25.195

Nerasti 5.526 4.786 4.446 4.284 2.834 3.830

Svinje za tov, ukupno

Svinje, ukupno

Svinje za rasplod

Odojci do 20 kg

Svinje od 20 do 50 kg

Svinje za rasplod, ukupno

Svinje za tov


Tablica 48

Broj goveda

Tablica 49

Obrt goveda

Tablica 50

Broj svinja

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

482.905 467.077 453.555 447.151 444.313 446.555

Priplođeno tijekom godine 206.700 201.198 194.193 188.158 163.594 159.040

144.750 172.526 138.672 140.123 151.900 120.056

14.895 15.566 4.545 9.496 28.562 33.055

330.538 349.338 314.503 298.265 262.789 220.411

21.845 22.343 20.221 23.358 21.901 20.668

467.077 453.555 447.151 444.313 446.555 451.517Broj grla na kraju godine

Broj grla početkom godine

Uvoz

Izvoz

Uginulo


Zaklano

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

467.077 453.555 447.151 444.313 446.555 451.517

145.293 140.722 134.518 130.294 145.909 142.615

Telad za klanje 19.314 17.405 20.147 15.297 21.685 24.453

Ostala ženska 49.789 49.057 46.567 45.802 45.469 43.607

Ostala muška 76.190 74.260 67.804 69.195 78.755 74.555

64.325 62.410 72.129 83.949 90.218 101.932

Junice ostale 28.367 26.029 30.784 40.476 37.385 41.190

Junice za klanje 4.732 5.056 7.996 5.996 6.079 7.395

Muška goveda 31.226 31.325 33.349 37.477 46.754 53.347

257.459 250.423 240.504 230.070 210.428 206.970

Junice ostale 20.612 22.021 14.200 9.334 11.174 9.791

Junice za klanje 547 444 1.023 857 1.249 642

Krave muzne 225.407 212.623 212.220 206.536 184.745 180.555

Ostale krave 9.265 12.969 10.549 11.510 11.166 14.172

1.628 2.366 2.512 1.833 2.094 1.810

Krave

Goveda od 1 do 2 godine

Goveda starija od 2 godine, ukupno

Junice

Goveda od 1 do 2 godine, ukupno


Ostalo (bikovi, volovi)

Goveda starija

od 2 godine

Goveda, ukupno

Mlada goveda do 1 godine, ukupno

Mlada goveda do 1 godine


Tablica 51

Obrt svinja

Tablica 52

Broj ovaca

Tablica 53

Obrt ovaca

Tablica 54

Broj koza

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

645.992 643.384 619.044 629.437 638.608 679.313

114.967 103.986 102.936 91.602 95.454 85.896

498.567 506.306 484.817 487.569 498.713 550.261

Muzne 243.144 246.403 225.283 190.807 151.851 179.266

Ostale 255.423 259.903 259.534 296.762 346.862 370.995

32.458 33.092 31.291 50.266 44.441 43.156

Janjad i mlade ovce do 1 godine

Janjene i prvi put pripuštene ovce, ukupno

Janjene i prvi put pripuštene

ovce

Ostale ovce ( ovnovi, jalove ovce )

Ovce, ukupno


2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1.488.488 1.348.343 1.103.882 1.249.874 1.230.575 1.233.406

Priplođeno tijekom godine 2.317.396 1.979.293 2.022.528 1.784.246 1.418.142 1.340.181

497.572 537.209 656.067 626.126 610.886 557.680

810 12.688 13.783 23.818 49.029 74.105

2.645.189 2.492.134 2.288.561 2.158.609 1.775.277 1.684.035

309.114 256.142 230.258 247.244 201.891 190.780

1.348.343 1.103.882 1.249.874 1.230.575 1.233.406 1.182.347

Uginulo

Broj grla na kraju godine



Uvoz

Izvoz

Zaklano

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

679.839 645.992 643.384 619.044 629.437 638.609


92.644 93.687 76.480 55.796 18.155 6.974

331 5 510 348 1.428

559.734 536.424 537.440 481.668 422.083 441.537

30.063 37.490 37.358 51.450 42.484 48.838

645.992 643.384 619.044 629.437 638.609 679.313



Zaklano

Uginulo

Uvoz

Izvoz


2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

91.902 83.877 76.119 75.216 70.030 71.978

17.266 13.927 8.767 12.019 9.389 9.745

68.783 65.045 63.503 58.010 54.530 55.939

već jarene 60.046 57.971 55.890 49.972 45.561 48.827

pripuštene prvi put 8.737 7.074 7.613 8.038 8.969 7.112

5.853 4.905 3.850 5.187 6.111 6.293


Koze, jarad i jarci, ukupno

Jarad i mlade koze do 1 godine

Koze, ukupno

Koze

Ostale koze ( jarci, jalove koze)


Tablica 55

Obrt koza

Tablica 56

Broj peradi

Tablica 57

Obrt peradi

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

102.877 91.902 83.877 76.119 75.216 70.031


5 107 280 452 217

227 0 233

103.292 75.634 70.353 63.138 71.872 61.435

3.984 4.904 3.004 4.357 4.160 6.817

91.902 83.877 76.119 75.216 70.031 71.978

Zaklano


Uginulo



Uvoz

Izvoz

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

10.053.223 10.014.601 10.787.196 9.469.442 9.523.432 10.160.379

2.097.961 2.281.879 3.111.132 3.377.605 4.420.993 4.980.156

6.815.835 6.727.013 6.707.153 5.040.867 4.221.971 4.415.025

677.474 577.486 583.657 726.301 608.666 470.701

70.046 56.526 62.203 45.972 39.176 45.994

191.437 183.584 186.976 200.785 172.387 210.080

200.470 188.113 136.075 77.912 60.239 38.423


Kokoši

Tovljeni pilići (brojleri)

Perad, ukupno

Pure

Guske

Patke

Ostala perad

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

10.087.724 10.053.223 10.014.601 10.787.196 9.469.442 9.523.433

Priplođeno tijekom godine 51.248.863 50.817.391 52.398.354 47.259.402 47.236.723 48.104.581

954.090 1.019.431 1.105.232 1.180.118 1.495.063 2.670.895

619.608 566.743 2.456.735 2.036.030 3.026.671 5.708.683

48.339.086 48.954.087 48.104.269 45.813.414 43.738.045 42.631.140

3.278.760 2.671.103 2.169.986 1.907.830 1.913.079 1.798.707

10.053.223 10.014.601 10.787.196 9.469.442 9.523.433 10.160.379

Uginulo



Uvoz

Izvoz

Zaklano



Tablica 58

Broj stoke u RH i zemljama članicama EU, 2012. godine

Tablica 59

Prirast stoke

000 grla Goveda Svinje Ovce Koze

Hrvatska 452 1.182 679 72

Udio Hrvatske u EU 27, % 0,5 0,8 0,8 0,6

Europska unija (27 zemalja) 86.650 145.829 84.949 12.158


Francuska 19.052 13.778 7.453 1.306

Njemačka 12.507 28.331 1.641 162

Ujedinjena Kraljevina 9.726 4.221 22.913 0

Irska 6.253 1.493 3.430 :

Italija 6.092 8.662 7.016 892

Španjolska 5.813 25.250 16.339 2.637

Nizozemska 3.985 12.104 1.093 403

Belgija 2.438 6.448 : :

Austrija 1.956 2.983 365 73

Danska 1.607 12.281 : :

Portugal 1.498 2.024 2.092 404

Švedska 1.444 1.474 611 0

Finska 901 1.271 : :

Grčka 680 1.128 9.585 4.219

Luksemburg 188 89 : :


Poljska 5.520 11.132 219 90

Rumunjska 2.009 5.234 8.834 1.266

Češka 1.321 1.534 :

Mađarska 753 2.956 1.147 88

Litva 729 808 83 14

Bugarska 535 531 1.362 294

Slovačka 471 631 410 35

Slovenija 460 296 : :

Latvija 393 355 : :

Estonija 246 375 : :

Cipar 57 395 347 271

Malta 16 45 12 5

Izvor: Eurostat i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

: podaci nisu dostupni

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. *

399 394 418 387 389 357

75 80 87 82 98 86

180 168 197 178 172 150

10 11 11 13 11 14

2 2 1 1 2 2

133 133 122 113 105 105

Koze

Perad

.000 t

Ukupan prirast

Goveda

Svinje

Ovce


* podaci za 2012. g. su privremeni


Tablica 60

Proizvodnja mesa

Tablica 61

Proizvodnja mlijeka

Tablica 62

Proizvodnja mlijeka

Tablica 63

Proizvodnja i otkup kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

882 848 843 809 826 828

859 826 823 792 804 810

7 8 7 6 12 6

16 14 13 10 10 12

.000 t

Mlijeko, ukupno

Kravlje mlijeko

Ovčje mlijeko

Kozje mlijeko


2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

54.761 58.400 60.263 62.554 60.262 47.066

44.906 47.853 47.806 51.002 51.765 44.532

156.006 148.037 159.745 147.538 146.455 126.850

145.285 137.404 146.439 136.254 138.117 122.107

6.868 7.474 6.984 6.655 6.001 6.285

5.735 6.327 6.132 5.989 5.787 6.236

93.053 92.523 83.082 78.936 75.603 73.460

93.405 93.031 84.607 79.980 76.442 74.448


GovedaUkupno klanje, ( t )

Domaća proizvodnja mesa (GIP ),( t )

SvinjeUkupno klanje, ( t )


PeradUkupno klanje, ( t )


Ovce i kozeUkupno klanje, ( t )


2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

856 823 818 785 802 804

834 802 799 769 780 786

6 8 7 6 11 6

15 14 13 10 10 12Kozje mlijeko

mio. l

Mlijeko, ukupno

Kravlje mlijeko

Ovčje mlijeko


Ukupno

otkupljenoPo kravi

(.000 kg) kg

1990. 460.142 888.927 915.595 1.990 352.541 766 38,5

1995. 308.336 571.511 588.656 1.909 257.186 834 43,7

1998. 270.348 614.910 633.357 2.343 388.832 1.438 61,4

1999. 268.284 602.291 620.360 2.312 379.910 1.416 61,2

2000. 262.209 587.634 605.263 2.308 391.438 1.493 64,7

2001. 254.096 634.520 653.556 2.572 421.608 1.659 64,5

2002. 247.026 674.767 695.010 2.814 457.679 1.853 65,9

2003. 252.211 641.986 661.246 2.622 540.799 2.144 81,8

2004. 226.289 663.158 683.053 3.018 548.827 2.425 80,3

2005. 234.966 766.252 789.240 3.359 623.914 2.655 79,1

2006. 232.923 822.400 847.072 3.637 650.503 2.793 76,8

2007. 225.407 834.231 859.258 3.812 673.467 2.988 78,4

2008. 212.623 801.630 825.679 3.883 657.777 3.094 79,7

2009. 212.220 798.557 822.514 3.876 675.289 3.182 82,1

2010. 206.536 769.037 792.108 3.835 623.881 3.021 78,8

2011. 184.745 780.475 803.889 4.351 626.407 3.391 77,9

2012. 180.555 785.973 809.552 4.484 602.357 3.336 74,4

Podaci za 2012. g. su privremeni

Izvor: HPA, DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Otkupljene količine mlijeka

Tržnost

(%)

GodinaBroj muznih

krava

Ukupna

proizvodnja

(.000 l)

Prosječna

proizvodnja

po kravi (kg)

Ukupna

proizvodnja

(.000 kg)


Tablica 64

Broj isporučitelja mlijeka i udjela mlijeka EU kvalitete

Tablica 65

Proizvodnja vune, jaja i meda

Tablica 66

Klanje stoke i peradi u klaonicama, 2007.-2012.

2003. 540.798.806 58.815 9.195 22,7

2004. 548.827.100 50.814 10.801 37,2

2005. 623.913.775 44.566 14.000 49,3

2006. 650.503.424 38.145 17.053 57,5

2007. 673.466.516 31.959 21.073 62,9

2008. 657.777.094 27.449 23.964 72,1

2009. 675.289.053 23.690 28.505 79,9

2010. 623.881.162 19.937 31.293 83,2

2011. 626.407.108 17.366 36.071 91,9

2012. 602.356.733 14.874 40.497 93,4

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio EU

mlijeka (%)Godina Otkupljene količine mlijeka (kg)

Broj

isporučitelja

Isporuka po

isporučitelju, kg

broj grla težina, t broj grla težina, t broj grla težina, t broj grla težina, t broj grla težina, t

2007. 330.538 54.761 2.645.189 156.006 559.734 6.868 z z 48.339.086 93.052

2008. 349.338 58.399 2.492.134 148.037 536.424 6.529 z z 48.954.087 92.523

2009. 232.251 49.243 1.083.007 79.926 88.127 1.017 z z 35.779.923 61.867

2010. 241.160 55.035 1.192.764 88.430 71.325 820 z z 35.031.465 60.183

2011. 245.944 53.800 1.253.660 88.182 48.992 578 z z 35.348.892 60.878

2012. 216.641 46.674 1.208.215 85.708 39.361 461 z z 35.608.514 61.337

PERADGOVEDA SVINJE OVCE KOZE


z podatak zaštićen

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. *

610 575 659 849 1.000 1.067

803.765 787.305 805.166 704.119 691.791 584.962

2.638 2.714 2.858 2.088 2.832 :

Vuna, t

Jaja **, .000 kom

Med, t


* Prethodni rezultati** Kokošja jaja



Tablica 67

Površine, prirodi i proizvodnja žitarica, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

175.045 156.536 180.376 168.507 149.797 186.949

4,6 5,5 5,2 4,0 5,2 5,3

812.347 858.333 936.076 681.017 782.499 999.681

288.549 314.062 296.910 296.768 305.130 299.161

4,9 8,0 7,4 7,0 5,7 4,3

1.424.599 2.504.940 2.182.521 2.067.815 1.733.664 1.297.590

59.000 65.536 59.584 52.524 48.318 56.905

3,8 4,3 4,1 3,3 4,0 4,1

225.265 279.106 243.609 172.359 193.961 235.778

1.731 1.367 998 1.035 871 846

2,5 3,0 2,9 2,4 3,4 2,9

4.364 4.079 2.860 2.507 2.949 2.426

27.967 19.873 20.901 19.280 25.344 28.514

2,0 3,3 3,0 2,5 3,0 3,3

56.150 65.328 62.297 48.190 77.223 94.542

2.705 3.214 3.087 10.853 9.951 13.039

3,5 3,9 4,1 3,1 3,5 4,2

9.546 12.532 12.585 33.563 35.149 54.356

711 372 795 684 760 732

2,7 3,3 2,3 2,5 2,7 3,0

1.955 1.212 1.809 1.729 2.052 2.172

Zob

Pšenica

Žetvena površina, ha

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Kukuruz


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Ječam


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Raž


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t


Ostale žitarice


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Pšenoraž



Tablica 68

Površine, prirodi i proizvodnja suhih mahunarki i korjenastih usjeva, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Suhe mahunarke

374 351 372 221 252 139

1,8 2,5 2,6 1,5 2,8 2,9

670 870 955 340 696 404

371 656 577 614 798

3,1 2,2 2,1 3,2 2,3

1.149 1.468 1.197 1.939 1.863

4.451 2.147 1.947 1.276 1.232 788

0,6 1,5 1,3 1,3 0,9 0,6

2.503 3.263 2.460 1.641 1.059 472

41 41 16 56 11

1,0 1,8 1,8 1,5 2,0

41 74 29 82 22

Korjenasti usjevi

4.548 2.705 2.292 1.931 1.858 1.397

17,8 14,3 14,4 15,4 16,2 13,1

80.884 38.675 33.101 29.755 30.060 18.369

12.807 12.295 11.708 9.019 9.023 8.835

16,8 17,6 20,3 16,5 15,2 15,0

215.418 216.879 237.150 148.856 137.464 132.909

17.355 15.000 14.000 10.950 10.881 10.232

17,1 17,0 19,3 16,3 15,4 14,8

296.302 255.554 270.251 178.611 167.524 151.278

34.316 22.000 23.066 23.832 21.723 23.502

46,1 57,7 52,8 52,4 53,8 39,1

1.582.606 1.269.536 1.217.041 1.249.151 1.168.015 919.230

504 518 322 393 322 210

16,3 18,3 16,4 17,6 19,0 18,0

8.232 9.491 5.279 6.919 6.106 3.779

51 37 58 31 43 10

12,5 15,7 9,3 23,4 18,2 22,5

638 581 541 724 783 225

961 564 572 787 549 508

5,6 14,5 12,6 8,7 14,3 5,6

5.341 8.175 7.215 6.825 7.867 2.820


Bundeve za krmu


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Stočni kelj


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Stočna repa


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Šećerna repa


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Krumpir, rani


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Krumpir, ukupno


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Krumpir, kasni i

sjemenski


Grah, suho zrno


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Ostale

mahunarke, suho

zrno


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Grašak suho

zrno


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Stočni grašak


Tablica 69

Površine, prirodi i proizvodnja industrijskog bilja, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

46.506 35.789 44.292 56.456 58.896 54.109

1,9 3,0 2,6 2,7 2,5 1,8

90.637 107.558 115.159 153.580 147.271 96.718

20.615 38.631 27.366 26.412 30.041 33.534

2,6 3,1 3,0 2,3 2,8 2,7

54.303 119.872 82.098 61.789 84.960 90.019

13.069 22.372 28.723 16.339 17.563 9.893

3,0 2,8 2,8 2,0 2,8 2,7

39.330 62.942 80.424 33.047 49.483 26.406

1.903 1.211 1.642 3.479 3.492 2.263

1,3 1,4 2,0 1,3 0,6 0,7

2.435 1.710 3.349 4.421 2.256 1.509

6.005 5.897 6.062 4.119 5.905 5.958

2,1 2,2 2,2 2,1 1,8 2,0

12.639 12.866 13.348 8.491 10.643 11.787

3.095 2.797 2.773 2.508 3.157 3.201

0,7 0,5 0,6 0,5 0,8 0,6

2.207 1.462 1.605 1.344 2.617 1.923

2.857

3,0

8.571

690 449 97 104 72

3,6 4,9 3,5 1,9 4,1

2.513 2.191 343 202 297

Ostalo

industrijsko bilje


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Ostalo industrijsko bilje: uljana repica za bio diesel, cikorija i hmelj


Uljana repica za

bio-diesel


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Aromatsko,

začinsko i

ljekovito bilje


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Duhan


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Ostale uljarice


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Suncokret


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Uljana repica

Soja


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t



Tablica 70

Površine, prirodi i proizvodnja krmnog bilja, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

23.016 28.188 26.520 28.263 31.358 28.762

30,4 38,2 37,0 32,7 29,7 25,9

699.403 1.076.638 980.096 923.541 932.225 744.063

1.634 1.704 1.607 1.882 1.683 183

11,8 25,6 21,7 18,3 21,6 15,0

19.468 43.588 34.820 34.511 36.324 2.744

24.659 29.892 28.127 30.145 33.041 28.945

29,2 37,5 36,1 31,8 29,3 25,8

718.871 1.120.226 1.014.916 958.052 968.549 746.807

2.607 2.307 4.060 6.061 5.755 6.536

7,1 18,2 14,0 13,2 9,3 13,7

18.527 42.094 56.802 80.279 53.732 89.578

20.948 24.683 23.347 20.472 21.176 20.270

5,3 7,1 6,3 5,9 5,0 4,1

111.675 176.089 147.763 119.968 105.075 83.817

23.959 25.265 26.544 27.207 25.126 24.803

5,7 7,8 6,6 6,5 6,1 5,0

137.291 196.244 174.274 177.652 153.240 124.055

34.366 35.530 38.746 38.691 37.929 38.698

4,5 5,2 5,0 5,6 3,9 3,3

153.211 183.462 193.731 217.424 147.683 128.545

269.745 342.309 343.262 345.389 346.403 345.561

2,3 2,8 2,2 2,4 2,3 1,9

628.860 955.950 755.024 829.958 807.791 651.601

159.935 159.961 160.089 162.464 163.733 162.891

3,0 4,2 3,4 3,9 3,7 2,9

482.651 673.575 541.659 628.740 612.840 466.208

109.810 182.348 183.173 182.925 182.670 182.670

1,3 1,6 1,2 1,1 1,1 1,0

146.209 282.375 213.365 201.218 194.951 185.393


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Livade


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t


Trajni travnjaci


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Trave i travno

djetelinske

smjese


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Pašnjaci

Lucerna


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Djetelina


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Ostala

jednogodišnja

zelena krma


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Silažni kukuruz,

ukupno


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Silažni kukuruz,

glavni usjev


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Silažni kukuruz,

naknadni usjev


Prirod po ha, t

Proizvodnja, t


Tablica 71

Površine, prirodi i proizvodnja povrća, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Cvjetača i

brokula

za tržište

Površina, ha 168 247 212 146 152 145

Prirod po ha, t 11,9 15,2 16,2 13,5 12,6 13,2

Proizvodnja, t 1.999 3.749 3.427 1.977 1.914 1.908

2.645 1.300 1.225 1.023 846 648

4.644 5.049 4.652 3.000 2.760 2.556

Cvjetača i

brokula

za tržište

Proizvodnja s povrtnjaka, t

Ukupna proizvodnja, t

Kupus bijeli *

za tržište

Površina, ha 1.856 2.755 2.963 1.406 1.664 1.066

Prirod po ha, t 17,5 13,5 18,9 21,6 19,7 18,0

Proizvodnja, t 32.477 39.572 56.807 30.307 32.777 19.261

5.823 11.047 10.026 6.290 6.094 3.832

38.300 50.619 66.833 36.597 38.871 23.093

Salata

za tržište

Kupus bijeli *

za tržište



Površina, ha 428 170 229 193 270 143

Prirod po ha, t 15,3 19,0 14,8 19,4 18,1 22,4

Proizvodnja, t 6.536 3.236 3.392 3.747 4.882 3.200

6.581 4.404 4.462 4.505 4.233 2.017

13.117 7.640 7.854 8.252 9.115 5.217

Salata

za tržište



za tržište

Rajčica

Površina, ha 920 420 690 499 595 448

Prirod po ha, t 33,5 25,2 32,0 44,6 39,6 41,2

Proizvodnja, t 30.779 17.327 22.082 22.279 23.585 18.438

17.261 15.031 15.337 11.369 12.213 6.980

48.040 32.358 37.419 33.648 35.798 25.418

za tržište



Krastavci i

kornišoni

za tržište

Rajčica

Površina, ha 538 420 383 245 184 127

Prirod po ha, t 17,5 20,2 21,5 25,3 34,9 31,7

Proizvodnja, t 9.440 8.468 8.247 6.203 6.414 4.028

9.767 6.327 6.269 4.691 4.653 2.686

19.207 14.795 14.516 10.894 11.067 6.714


Krastavci i

kornišoni

za tržište


Dinje i lubenice

za tržište

Površina, ha 1.171 1.393 1.556 849 727 685

Prirod po ha, t 22,2 24,2 27,2 25,5 27,4 29,6

Proizvodnja, t 26.017 33.643 42.280 21.679 19.902 20.226

4.176 1.965 1.895 1.634 1.179 526

30.193 35.608 44.175 23.313 21.081 20.752

Paprika

za tržište

Dinje i lubenice

za tržište



Površina, ha 2.732 2.985 2.548 1.203 1.200 997

Prirod po ha, t 9,5 9,2 11,3 10,6 12,3 11,7

Proizvodnja, t 26.085 27.325 28.804 12.718 14.760 11.621

9.737 7.435 7.187 5.903 5.262 2.932

35.822 34.760 35.991 18.621 20.022 14.553

Paprika

za tržište



Mrkva

za tržište

Površina, ha 352 194 412 387 297 402

Prirod po ha, t 16,5 19,4 17,1 24,5 25,2 33,7

Proizvodnja, t 5.820 3.761 7.056 9.472 7.496 13.534

5.733 3.868 3.898 3.527 3.271 1.760

11.553 7.629 10.954 12.999 10.767 15.294

Luk i češnjak

za tržište

Mrkva

za tržište



Površina, ha 1.177 1.435 1.060 839 1.249 844

Prirod po ha, t 19,9 18,2 24,1 27,2 17,9 27,2

Proizvodnja, t 23.474 26.074 25.559 22.792 22.297 22.933

12.873 9.627 10.075 7.571 7.334 4.568

36.347 35.701 35.634 30.363 29.631 27.501

Luk i češnjak

za tržište



Cikla

za tržište

Površina, ha 211 103 192 127 154 88

Prirod po ha, t 17,1 15,2 18,4 22,5 16,1 20,8

Proizvodnja, t 3.614 1.560 3.538 2.858 2.480 1.834

5.446 3.162 3.257 2.458 2.176 1.294

9.060 4.722 6.795 5.316 4.656 3.128

Grašak

za tržište

Cikla

za tržište



Površina, ha 890 616 507 519 685 453

Prirod po ha, t 5,2 18,8 4,2 2,9 5,4 5,2

Proizvodnja, t 4.611 11.590 2.154 1.483 3.709 2.358

4.450 2.384 2.517 2.220 2.351 1.170

9.061 13.974 4.671 3.703 6.060 3.528

Grašak

za tržište



Grah

za tržište

Površina, ha 780 455 470 316 401 289

Prirod po ha, t 6,9 6,2 9,4 4,4 2,9 4,3

Proizvodnja, t 5.351 2.824 4.430 1.401 1.160 1.236

5.959 4.839 4.899 3.876 3.609 1.615

11.310 7.663 9.329 5.277 4.769 2.851

Poriluk

za tržište

Grah

za tržište



Površina, ha 147 112 85 31

Prirod po ha, t 17,0 20,3 14,1 18,6

Proizvodnja, t 1.924 2.498 2.279 1.198 577

632 677 550 561 309

2.556 3.175 2.829 1.759 886

Poriluk

za tržište



Ostalo lisnato

povrće

za tržište

Površina, ha 209 156 180 97

Prirod po ha, t 16,3 15,4 12,6 15,1

Proizvodnja, t 3.047 3.405 2.406 2.267 1.462

1.546 1.634 1.940 2.148 1.196

4.593 5.039 4.346 4.415 2.658

Ostalo plodovito

povrće

za tržište

Ostalo lisnato

povrće

za tržište



Površina, ha 188 168 176 144

Prirod po ha, t 20,5 20,4 15,5 23,7

Proizvodnja, t 5.445 3.857 3.421 2.733 3.419

1.512 1.749 1.880 1.864 1.143

6.957 5.606 5.301 4.597 4.562

Ostalo plodovito

povrće

za tržište



Ostalo korjenasto

povrće

za tržište

Površina, ha 162 192 92 135

Prirod po ha, t 7,5 9,0 7,6 7,9

Proizvodnja, t 1.653 1.210 1.724 699 1.060

613 670 563 546 415

2.266 1.880 2.287 1.245 1.475

za tržište

Ostalo korjenasto

povrće

za tržište



Ostale

kupusnjače

Površina, ha 160 165 142 121

Prirod po ha, t 15,0 21,4 15,4 15,2

Proizvodnja, t 3.920 2.401 3.532 2.186 1.845

2.651 2.577 1.801 1.816 1.110

6.571 4.978 5.333 4.002 2.955

za tržište



Ostalo povrće

za tržište

Ostale

kupusnjače

Površina, ha 1.176 1.477 866 413 879 611

Prirod po ha, t 8,7 4,4 12,8 9,1 5,0 7,3

Proizvodnja, t 10.220 6.467 11.118 3.775 4.433 4.468

28.208 26.040 16.981 24.381 11.245

34.675 37.158 20.756 28.814 15.713


* Podaci za kupus u razdoblju 2000.-2007. odnose se na kupus i kelj dok se od 2008. godine odnose na kupus bijeli

Ostalo povrće

za tržište




Tablica 72

Površine, prirodi i proizvodnja voća, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Površina, ha 5.993 6.404 6.515 6.599 6.553 5.980

Prirod po ha, t 10,5 9,9 11,3 13,5 15,2 6,3

Proizvodnja, t 62.991 57.341 73.924 89.124 99.676 37.414

17.183 22.860 19.431 17.741 13.255 7.351

80.174 80.201 93.355 106.865 112.931 44.765

Površina, ha 1.396 1.484 1.504 1.414 1.372 1.060

Prirod po ha, t 3,2 2,2 2,4 2,3 3,7 1,2

Proizvodnja, t 4.427 3.294 3.570 3.308 5.083 1.230

5.445 5.555 6.380 5.407 3.846 2.224

9.872 8.849 9.950 8.715 8.929 3.454

Površina, ha 1.098 1.225 1.291 1.749 1.660 1.615

Prirod po ha, t 3,4 4,3 6,0 3,6 5,4 2,9

Proizvodnja, t 3.696 5.315 7.806 6.356 8.940 4.618

2.439 2.033 2.304 2.558 2.884 1.512

6.135 7.348 10.110 8.914 11.824 6.130

Površina, ha 270 314 335 338 320 258

Prirod po ha, t 2,5 2,8 1,4 1,2 2,1 0,9

Proizvodnja, t 675 869 464 408 675 244

783 624 1.119 762 980 549

1.458 1.493 1.583 1.170 1.655 793

Površina, ha 1.627 2.430 2.655 3.011 3.223 2.691

Prirod po ha, t 2,0 1,6 1,2 1,3 2,2 1,5

Proizvodnja, t 3.207 3.791 3.127 3.879 6.961 4.127

3.407 2.874 3.850 2.902 3.778 1.844

6.614 6.665 6.977 6.781 10.739 5.971

Površina, ha 698 836 847 899 599 826

Prirod po ha, t 3,9 4,6 2,5 1,2 3,5 2,8

Proizvodnja, t 2.723 3.863 2.126 1.115 2.120 2.342

5.253 4.146 5.022 4.168 4.121 2.512

7.976 8.009 7.148 5.283 6.241 4.854

Proizvodnja ekstenzivnih nasada, t


Marelice

intenzivni nasad



Šljive

intenzivni nasad

Trešnje

intenzivni nasad

Jabuke

intenzivni nasad



Višnje

intenzivni nasad



Kruške

intenzivni nasad



Breskve i

nektarine

intenzivni nasad



Površina, ha 4.375 4.754 4.882 5.887 5.522 5.542

Prirod po ha, t 4,5 3,3 2,8 3,5 4,5 1,8

Proizvodnja, t 19.867 15.812 13.579 20.403 24.849 9.936

44.371 32.802 24.790 20.498 12.070 5.111

64.238 48.614 38.369 40.901 36.919 15.047

Orasi

intenzivni nasad

Šljive

intenzivni nasad



Površina, ha 6.327 6.945 7.062 4.034 4.402 3.749

Prirod po ha, t 1,2 0,3 0,3 1,1 0,6 0,2

Proizvodnja, t 7.510 1.966 1.964 4.279 2.641 861

718 4.862 5.262 4.372 3.156 1.278

8.228 6.828 7.226 8.651 5.797 2.139

Lješnjaci

intenzivni nasad

Orasi

intenzivni nasad



Površina, ha 1.246 1.877 1.918 2.389 2.400 2.776

Prirod po ha, t 0,8 0,5 0,5 1,2 0,6 0,1

Proizvodnja, t 957 911 1.016 2.964 1.548 344

283 378 368 369 312 106

1.240 1.289 1.384 3.333 1.860 450

Lješnjaci

intenzivni nasad



Površina, ha 378 394 389 342 330 376

Prirod po ha, t 2,9 3,5 3,1 2,7 3,9 3,4

Proizvodnja, t 1.093 1.388 1.221 908 1.287 1.266

1.142 1.072 1.269 1.215 750 239

2.235 2.460 2.490 2.123 2.037 1.505

Jagode

intenzivni nasad

Smokve

intenzivni nasad



Površina, ha 128 167 166 201 158 221

Prirod po ha, t 9,1 8,0 8,8 8,8 12,4 5,8

Proizvodnja, t 1.171 1.342 1.463 1.776 1.962 1.281

1.947 1.043 1.085 796 809 1.012

3.118 2.385 2.548 2.572 2.771 2.293

Naranče

intenzivni nasad

Jagode

intenzivni nasad



Površina, ha 158 159 160 51 50 43

Prirod po ha, t 3,4 2,6 3,3 4,0 6,3 6,3

Proizvodnja, t 531 416 524 202 315 269

23 48 35 14 18 15

554 464 559 216 333 284

Mandarine

intenzivni nasad

Naranče

intenzivni nasad



Površina, ha 1.201 1.213 1.223 1.792 1.760 1.720

Prirod po ha, t 34,7 39,8 29,4 30,7 23,8 29,5

Proizvodnja, t 41.655 48.297 35.907 55.000 41.870 50.786

1.484 1.841 1.593 486 505 294

43.139 50.138 37.500 55.486 42.375 51.080

Limuni

intenzivni nasad

Mandarine

intenzivni nasad



Površina, ha 109 109 109 47 40 29

Prirod po ha, t 4,2 2,3 2,2 2,9 5,0 6,7

Proizvodnja, t 459 247 236 138 200 195

27 13 13 88 8 5

486 260 249 226 208 200


Limuni

intenzivni nasad




Tablica 73

Površine, prirodi i proizvodnja grožđa te proizvodnja vina, 2007.-2012.

Tablica 74

Površine, prirodi i proizvodnja maslina te proizvodnja maslinovog ulja, 2007.-2012.

Tablica 75

Usporedba proizvodnje odabranih proizvoda u RH i EU, 2012. godina

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

32 34 34 33 32 29

6,1 5,4 6,0 6,4 6,3 6,4

197.979 185.256 206.437 207.743 204.373 187.550

120 122 133 145 133 124

1,7 1,5 1,5 1,4 1,5 1,5

Vino 1.365 1.278 1.424 1.433 1.409 1.293

1) Podaci obuhvaćaju industrijsku proizvodnju i proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.


Proizvodnja, tis.hl 1)

Grožđe

Površina, tis.ha

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Broj rodnih trseva, mil.

Prirod po trsu, kg

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

14.346 14.971 15.304 17.096 17.200 18.100

2,4 2,2 2,1 2,2 1,8 2,8

34.527 35.955 32.592 38.001 31.423 50.945

Maslinovo ulje 57.790 57.665 53.735 52.055 50.000 55.000

1) Podaci obuhvaćaju industrijsku proizvodnju i proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.


Proizvodnja, hl 1)

Masline

Površina, ha

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

.000 t

Žitarice,

ukupnoPšenica Raž Ječam Kukuruz Krumpir

Šećerna

repaSoja

Uljana

repica

Hrvatska 2.728,7 999,7 2,4 235,8 1.297,6 151,3 919,2 96,7 26,4

Udio Hrvatske u EU 27, % 1,1 0,8 0,03 0,4 2,2 0,3 0,9 11,3 0,2

Europska unija (27 zemalja) 255.113,9 127.056,7 9.329,5 54.665,8 58.591,7 45.438,9 102.408,8 852,9 17.314,9


Francuska 68.334,5 37.920,8 160,3 11.347,7 15.614,1 6.297,1 33.739,0 104,2 5.483,1

Njemačka 45.396,6 22.351,8 3.878,4 10.391,3 5.514,7 10.665,6 27.686,8 : 4.821,1

Ujedinjena Kraljevina 19.515,0 13.261,0 33,0 5.522,0 23,0 5.215,0 8.400,0 : 2.564,0

Španjolska 16.411,6 4.650,3 256,1 5.976,9 4.115,4 2.203,2 3.459,5 1,2 51,5

Danska 9.460,4 4.525,1 384,4 4.058,7 75,1 1.664,2 2.648,9 : 484,6

Italija : 3.498,0 312,4 959,9 8.194,6 1.491,3 2.501,2 422,1 25,2

Švedska 5.106,2 2.313,2 139,8 1.704,5 10,9 808,2 2.176,9 : 322,5

Belgija 3.011,5 1.834,6 2,6 363,6 733,6 2.811,5 4.830,4 : 48,4

Nizozemska 1.775,0 1.295,0 9,0 203,0 245,0 6.766,0 5.735,0 : 7,0

Austrija 4.875,9 1.231,8 218,8 662,5 2.351,4 665,4 3.114,4 104,1 148,9

Finska 3.686,5 908,5 65,8 1.577,5 : 489,6 398,7 : 73,2

Irska : 618,0 : 1.152,1 : 232,0 : : :

Grčka : 477,8 27,8 326,4 2.009,8 578,8 434,9 0,4 1,2

Luksemburg 153,4 79,2 5,7 37,9 1,6 20,6 : : 15,3

Portugal 991,1 54,7 14,8 21,0 848,7 445,6 18,9 : :


Poljska 28.543,8 8.607,6 3.162,6 4.180,2 3.995,9 : : : :

Rumunjska 12.563,0 5.095,6 18,6 971,3 5.949,3 2.463,9 739,2 102,3 159,3

Bugarska 6.940,6 4.404,9 22,0 661,9 1.717,8 151,3 : : 271,0

Mađarska 10.299,0 3.926,6 78,4 995,7 4.741,5 511,1 758,7 61,9 400,8

Češka 6.595,5 3.518,9 148,1 1.616,5 928,1 661,8 3.868,8 13,1 1.109,1

Litva 4.656,6 2.998,9 156,6 741,9 78,8 542,4 1.003,0 1,8 632,9

Latvija 2.124,5 1.539,8 124,2 248,6 : 238,8 : : 303,9

Slovačka 3.035,8 1.246,7 49,4 470,5 1.170,4 165,7 894,5 41,8 212,6

Estonija 993,8 485,0 57,3 341,5 : 148,2 : : 162,6

Slovenija 569,9 188,0 3,4 84,6 272,0 79,3 : : 16,7

Cipar 73,7 24,9 : 48,1 : 109,6 : : :

Malta : : : : : 12,7 : : :

Izvor: Eurostat i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede



Ekološka poljoprivreda

Tablica 76

Površine u ekološkoj poljoprivredi

Tablica 77

Udio površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu

ha 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Oranice 2.916 2.800 9.766 17.066 22.156 17.815

Voćnjaci 575 792 1.264 1.770 2.058 2.851

Vinogradi 75 212 191 400 614 634

Maslinici 83 100 228 322 600 860

Livade i pašnjaci 3.496 5.603 1.998 2.452 4.943 7.635

Ugar 40 100 84 156 452 720

Šume (neobrađeno zemljište) 87 82 315 444 352 69

Povrće 92 95 68 284 143 160

Ljekovito bilje 214 226 279 388 718 1.159

Broj gospodarstava 477 632 817 1.125 1.494 1.528

UKUPNE POVRŠINE 7.577 10.010 14.193 23.282 32.036 31.904

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2007.

2008.

2009.

2010.

2011. 1.326.083 32.036 2,42

2012. 2,40

Površine pod ekološkom

proizvodnjom

udio površina pod ekološkom

proizvodnjom u ukupno

korištenim poljoprivrednim

površinama, %ha

23.282

Korišteno

poljoprivredno

zemljište

1.299.582

1.289.091 10.010

14.193

haGODINA

Izvor: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

1,75

1,09

0,78

0,63

1.333.835

1.201.756 7.577

1.330.973 31.904


Tablica 78

Površine poljoprivrednog zemljišta certificirane za ekološku proizvodnju, usporedba RH i zemalja članica EU

Deklarirano sjeme i sadni materijal

Tablica 79

Količina deklariranog sjemena po vrstama

površine,

ha

udio u

ukupno

korištenim

poljoprivred

nim

površinama,

%

površine,

ha

udio u

ukupno

korištenim

poljoprivred

nim

površinama,

%

površine,

ha

udio u

ukupno

korištenim

poljoprivred

nim

površinama,

%

površine,

ha

udio u

ukupno

korištenim

poljoprivred

nim

površinama,

%

površine,

ha

udio u

ukupno

korištenim

poljoprivred

nim

površinama,

%

Republika Hrvatska 7.577 0,63 10.010 0,78 14.193 1,09 23.282 1,75 32.036 2,42

Udio u EU, % * 0,10 0,13 0,17 0,25 0,33

Europska unija (27 zemalja) 7.268.843 4,0 7.790.643 4,3 8.549.001 4,8 9.179.900 5,1 9.613.500 5,4

Španjolska 988.323 4,0 1.317.539 5,3 1.602.871 6,6 1.615.047 6,3 1.803.661 7,0

Italija 1.150.253 7,9 1.002.414 7,5 1.106.683 8,3 1.113.742 8,6 1.096.889 8,5

Njemačka 865.336 5,1 907.786 5,4 947.115 5,6 990.702 5,9 1.015.626 6,1

Francuska 557.133 1,9 583.799 2,0 677.513 2,3 845.442 2,9 977.234 3,3

Ujedinjena Kraljevina 660.200 3,7 726.381 4,1 721.726 4,2 699.638 4,1 638.528 3,7

Poljska 289.440 1,8 313.944 2,0 367.062 2,3 521.970 3,6 609.412 4,1

Austrija 482.337 14,9 492.632 15,5 518.757 16,4 543.605 17,2 542.553 18,9

Švedska 308.273 9,9 336.439 10,9 391.524 12,8 438.693 14,3 480.185 15,7

Češka 293.650 8,2 320.311 9,0 376.923 10,6 435.610 12,3 460.498 13,1

Rumunjska 131.456 1,0 140.132 1,0 168.288 1,2 182.706 1,3 229.946 1,6

Portugal 233.475 6,3 214.442 5,7 157.179 4,3 210.981 5,8 219.683 6,1

Grčka 279.895 7,0 317.824 7,8 326.252 8,5 309.823 7,8 213.276 5,4

Finska 148.760 6,6 150.374 6,5 166.172 7,2 169.168 7,4 188.189 8,2

Latvija 148.134 8,1 161.624 8,9 160.175 8,7 166.320 9,2 184.096 10,1

Slovačka 117.906 6,1 140.755 7,3 145.490 7,5 174.471 9,1 166.700 8,6

Danska 138.079 5,1 150.104 5,6 156.433 5,9 162.903 6,0 162.173 6,1

Litva 120.418 4,5 122.200 4,6 129.055 4,8 143.644 5,2 152.305 5,4

Estonija 79.531 8,7 87.346 9,6 102.305 11,0 121.569 15,2 133.779 14,1

Mađarska 106.785 1,8 122.817 2,1 140.292 2,4 127.605 2,4 124.402 2,3

Belgija 32.627 2,4 36.153 2,6 41.459 3,0 49.005 3,6 55.304 4,0

Irska 41.122 1,0 42.816 1,0 47.864 1,1 47.864 1,1 47.864 1,1

Nizozemska 47.019 2,5 50.434 2,6 49.330 2,6 46.233 2,5 47.205 2,5

Slovenija 29.322 5,9 29.836 6,1 29.388 6,3 30.689 6,4 32.149 7,0

Bugarska 13.646 0,3 16.663 0,3 12.321 0,2 25.648 0,5 25.022 0,5

Luksemburg 3.380 2,6 3.535 2,7 3.614 2,8 3.614 2,8 3.614 2,8

Cipar 2.323 1,5 2.323 1,6 3.184 2,6 3.184 2,8 3.184 2,7

Malta 20 0,2 20 0,2 26 0,3 24 0,2 23 0,2

2011.


Izvor: Eurostat, Državni zavod za statistiku i Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2010.2009.2007. 2008.

Sezona 2007/2008 2008/2009 2009/2010 2010/2011 2011/2012 2012/2013

Biljna vrsta Deklarirane

količine (t)

Deklarirane

količine (t)

Deklarirane

količine (t)

Deklarirane

količine (t)

Deklarirane

količine (t)

Deklarirane

količine (t)

Pšenica ozima 49.865 53.973 43.528 41.027 41.738 45.872

Ječam ozimi 8.418 7.941 6.059 4.101 4.888 6.515

Raž ozima 6 5 87 50 34 55

Tritikale 670 1.464 1.004 893 466 634

Ječam jari 1.656 1.137 1.093 1.165 1.423 1.225

Zob jara 695 1.089 565 919 743 582

Uljana repica 154 178 127 256 113 58

Kukuruz 7.993 9.285 8.606 8.484 9.628 8.252

Soja 4.932 4.976 4.762 5.273 5.432 4.226

Suncokret 185 170 199 212 278 380

Šećerna repa 38.866 s.j. 45.612 s.j. 33.033 s.j. 31.279 s.j. 30.083 s.j. 30.685 s.j.

Krumpir 8.555 7.269 8.666 6.739 5.758 6.000

Lučica luka 1.150 1.108 1.040 764 983 1.200

Ostalo povrće 470 326 484 335 402 500

Izvor. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 80.

Broj deklariranih sadnica

Tablica 81

Proizvodnja odabranih proizvoda prehrambene industrije

Mjerna

jedinica2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

000 t 26 27 30 31 32

000 t 55 61 58 65 64

000 t 48 55 52 49 52

000 t 45 59 57 57 58

000 t 16 14 16 16 17

000 t 10 9 12 10 18

000 t 13 12 13 10 10

000 hl 843 295 905 945 918

000 t 14 13 13 11 18

000 t 12 16 16 14 17

000 t 85 97 94 85 82

000 t 30 17 17 16 18

000 t 6 4 5 4 5

000 t 29 31 30 30 32

000 t 346 357 354 357 367

000 t 203 194 191 193 192

000 t 28 28 29 29 29

000 t 10 14 17 17 17

000 t 302 316 256 262 329

000 t 26 27 28 27 27

000 t 15 15 16 14 15

000 t 25 29 28 26 26

000 t 6 9 10 10 9

000 t 7 8 7 6 6

000 t 12 11 11 15 14

000 t 644 637 602 600 654

000 hl 50 53 49 56 51

000 hl 584 509 601 463 429

000 hl 3.810 3.880 3.674 3.439 3.738

000 hl 2.779 3.880 3.055 3.172 2.965

mil. kom. 14.415 15.586 11.382 13.365 11.828

1) Podaci se odnose na .000 hl 100 % alkohola


Sokovi od voća i povrća

Konzervirano povrće

Konzervirano povrće i voće u octu

Jestivo ulje

Dodaci jelima - umaci, pripravci umaka i začini

Dječja hrana

Tjestenina

Šećer

Naziv proizvoda

Govedina, svježa ili hlađena

Svinjetina, svježa ili hlađena

Svježe meso peradi

Kobasice

Mesne konzerve

Riblji proizvodi (zamrznuti i sušeni)

Riblje konzerve

Margarin

Maslac

Svježi kruh

Keksi i srodni proizvodi

Sirevi

Brašno od pšenice i suražice

Bomboni, čokolade i kakao proizvoda

Kava

Osvježavajuća bazalkoholna pića

Cigarete koje sadrže duhan

Koncentrirane juhe

Pekarski kvasac

Stočna hrana

Destilirana alkoholna pića 1)

Vina

Pivo

Sezona 2007/2008 2008/2009 2009/2010 2010/2011 2011/2012 2012/2013

Biljna vrsta Deklarirane

količine (kom)

Deklarirane

količine (kom)

Deklarirane

količine (kom)

Deklarirane

količine (kom)

Deklarirane

količine

(kom)

Deklarirane

količine

(kom)

Voćne sadnice 3.611.266 4.119.553 6.258.775 4.946.299 3.539.101 2.606.582

Vinova loza 8.896.275 9.420.249 3.199.610 2.397.120 2.612.977 1.884.290

Izvor. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

G O D I Š N J E I Z V J E Š Ć E O S T A N J U P O L J O P R I V R E D E U 2 0 1 2 . G O D I N I 1 1 9

D. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI

Tablica 82

Opći pregled predmeta Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane prema dosjeima i vrstama posla u 2012. godini

Tablica 83

Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po Odjelima od 1.1.2012 do 31.12.2012

Dosje / vrsta poslaInspekcijskih

predmeta

Inspekcijskih

nadzora

Nadzora sa

nepravilnostima

Uočenih

nepravilnosti

Naloženih

mjeraZapisnika Rješenja

Optužnih

prijedloga

Zapisnika o

kontroli

izvršenja

Kaznenih

prijava

Službenih

zabilješkiCertif ikata Potvrda

Naloženih

kazni, kn

Certif icirani veterinarski pregledi 1.009 209 0 0 0 194 0 0 0 0 32 1.165 12 0

Držanje i uzgoj životinja 8.623 8.505 4.144 11.722 10.287 8.540 4.021 854 3.431 10 935 0 20 5.129.000

Hrana životinjskog podrijetla 4.765 4.646 1.482 11.048 8.466 4.727 1.479 46 1.317 0 572 0 8 2.826.000

Nusproizvodi 210 209 47 99 81 217 42 2 31 0 14 0 0 0

Promet VMP i hrana životinja 2.512 2.338 646 3.277 3.176 2.490 645 16 575 0 99 0 15 2.135.000

Promet životinjama 1.100 1.006 155 438 358 1.055 146 26 103 2 46 0 312 194.000

Provedba veterinarske djelatnosti 1.196 1.187 232 719 656 1.230 210 39 174 1 38 0 7 800.000

Reprodukcija 10 10 0 0 0 11 0 0 0 0 0 0 0 0

Veterinarska inspekcija - općenito,

godišnji planovi rada, izviješća8.436 5.368 1.039 1.053 835 4.313 1.056 270 740 4 2.197 0 111 271.500

Zarazne i nametničke bolesti 2.203 2.187 1.745 2.124 1.822 2.221 2.165 66 1.888 2 277 0 3 208.000

30.064 25.665 9.490 30.480 25.681 24.998 9.764 1.319 8.259 19 4.210 1.165 488 11.563.500


OJ / inspektorInspekcijskih

predmeta

Inspekcijskih

nadzoraSurješavanja

Nadzora sa

nepravilnostima

Uočenih

nepravilnostiNaloženih mjera Zapisnika Rješenja

Optužnih

prijedloga

Zapisnika o

kontroli

izvršenja

Kaznenih

prijava

Zapisnika o

uzorkovanju

Službenih

zabilješkiCertif ikata Potvrda Naloženih kazni

SLUŽBA VETERINARSKE INSPEKCIJE 240 188 7 102 338 220 196 80 11 56 0 38 56 10 8 10.000

ODJEL – VETERINARSKI URED BJELOVAR 4.867 4.469 52 1.865 5.460 4.997 4.475 1.893 228 1.679 9 472 388 60 35 2.035.000

ODJEL – VETERINARSKI URED OSIJEK 4.439 4.130 82 1.405 4.229 3.432 4.079 1.463 144 1.418 1 274 491 0 57 720.000

ODJEL – VETERINARSKI URED RIJEKA 2.420 2.082 116 656 2.644 2.187 1.983 668 80 551 1 323 483 2 73 231.000

ODJEL – VETERINARSKI URED SLAVONSKI BROD 1.798 1.389 5 662 1.530 1.102 1.270 696 86 381 0 122 351 75 27 116.000

ODJEL – VETERINARSKI URED SPLIT 1.978 1.705 141 777 3.725 3.122 1.723 785 130 521 3 270 693 9 59 663.000

ODJEL – VETERINARSKI URED ŠIBENIK 1.933 1.506 58 505 2.272 1.731 1.431 481 168 433 1 206 238 4 29 2.795.500

ODJEL – VETERINARSKI URED VARAŽDIN 3.232 2.722 36 837 2.425 2.211 2.581 870 44 754 0 519 396 278 26 2.529.000

ODJEL – VETERINARSKI URED ZAGREB 6.793 6.015 102 2.121 5.579 4.777 5.788 2.214 324 2.000 4 553 961 26 31 2.277.000

ODJEL - VETERINARSKI URED GRADA ZAGREBA 2.364 1.459 113 560 2.278 1.902 1.472 614 104 466 0 158 153 701 143 187.000

Ukupno 30.064 25.665 712 9.490 30.480 25.681 24.998 9.764 1.319 8.259 19 3 4 1.165 488 11.563.500



Tablica 84

Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po pojedinoj vrsti posla/kontrolnim listama u 2012. godini

Vrsta posla UvjerenjaSlužbenih

zabilješkiCertifakata Zapisnika Rješenja Zaključaka

Zapisnika o

kontroli

izvršenja

Zapisnika o

uzorkovanju

Kaznenih

prijava

Žalbi na

rješenje

Optužnih

prijedloga

Dopisa

strankamaPotvrda

Certif icirani veterinarski pregledi* 32 1.164 194 10 8

Distribucija hrane za životinje 34 1.214 357 1 317 51 2 7 42 13

Djelatnost DDD* 4 90 18 9 1 23 5

DPMR 89 113 16 28 2.179 2 435 84

Držanje kućnih ljubimaca* 146 367 133 98 2 3 81 276 27

Farme - goveda 7 208 42 61 1 1 2 18 40 1

Farme - kokoši nesilice 2 117 27 22 1 3 10 4

Farme - muzna goveda 99 998 707 23 534 38 5 74 43

Farme - opći uvjeti 7 301 58 59 3 19 45 1

Farme - svinje 24 663 279 1 419 1 1 36 59 5

Karantenski objekti 1 3 199 61 38 1 49 2

Klaonice bijelog mesa 77 28 26 2 5

Klaonice crvenog mesa 285 1.523 207 1 212 23 92 4

Manifestacije životinjama 13 279 3 12 7 8 55 18

Mjere prema naredbi - OVO 23 727 77 66 1 31 61 2

Mjere prema naredbi – posjednici životinja 158 2.088 1.250 1 1.191 1 1 315 436 52

Objekti akvakulture* 1 32 16 9 8 1

Objekti pod nadzorom granične veterinarske

inspekcije2 1 1 1 94

Objekti za maloprodaju VMP 8 149 42 46 5 20 2

Objekti za obradu trupova odstrijeljene divljači 2 32 7 3 1 6

Objekti za preradu jestivih nusproizvoda 14 5 9 7

Objekti za preradu mlijeka 8 178 104 99 2 1 16 2

Objekti za preradu mlijeka na gospodarstvu 16 638 325 1 331 1 1 92 1

Objekti za preradu proizvoda ribarstva 7 137 28 30 1 2 15 2

Objekti za proizvodnju mesnih proizvoda na

gospodarstvu podrijetla1 66 27 23 9

Objekti za proizvodnju u sklopu maloprodaje ili za

potrebe vlastitog maloprodajnog objekta2 291 121 105 2 16

Objekti za rasijecanje i preradu mesa 23 438 130 139 3 76 1

Objekti za uskladištenje hrane u uvjetima

kontrolirane temprerature43 585 174 3 160 26 2 73 1

Objekti za veletrgovinu VMP 2 22 6 1 4 6

Odobrena plovila 8

Otpremni centri/centri za pročišćavanje školjki 4 36 6 4 6 1

Pakirni centri i objekti za preradu jaja 5 91 20 28 1 33 3

Područna veterinarska ambulanta 1 74 33 31 1 5

Preduvjetni programi i HACCP 3 90 20 32 2 14

Prerada NŽP 1 53 15 11 2

Prijevozna sredstva 13 287 69 3 64 15 29 8

Primarna proizvodnja meda 4

Proizvodna područja živih školjkaša 81 215 162 1 32 2 3 29

Proizvodnja hrane za životinje 29 1.105 239 200 277 2 43 134

Proizvodnja sjemena goveda 4

Registrirane farme 1 17 3

Reprodukcija životinja* 4 1 2

Ribarnice 6 300 101 88 4 60

Sabirališta mlijeka 16 4

Sabiranje i skladištenje NŽP 2 53 11 11 11 1

Sabirni centar 130 7 2 2 4 8

Sakupljanje prijevoz NŽP 1 95 12 10 2 14 1

Sirovine i hrana u prijevozu i tranzitu kroz RH 13 3 4

Skladištenje sjemena goveda 3

Skloništa za životinje* 5 35 16 16 4 2 9 1

Spalionica NŽP 1 5 2 2

Stavljanje na tržište NŽP 2 9 2 1 1

Stočni sajam 13 161 6 6 20

Uzorkovanje* 44 34 20 1 19 258 23 28

Veterinarska ambulanta 1 110 26 27 1 2 8

Veterinarska ambulanta u središtu stanice 56 13 17 1 2 1

Veterinarska bolnica 1 1

Veterinarska inspekcija (općenito) 1.980 4.174 1.034 119 808 84 4 4 286 2.647 212

Veterinarska klinika 2 1 1

Veterinarska praksa 1 84 28 1 22 2 10

Veterinarska služba 86 10 19 1 5

Veterinarske organizacije* 3

Veterinarske službe* 1

Veterinarski pregled gospodarstva 208 3.738 1.521 14 1.694 4 1 442 1.078 109

Zarazne bolesti opća 109 2.227 2.203 52 2.247 4 2 10 71 1.622 234

Zoološki vrtovi 8 2 2

Ukupno: 1 3.551 1.164 25.052 9.837 235 9.463 2.925 20 30 1.410 7.808 1.041


Tablica 85

Pregled izrečenih inspekcijskih mjera od strane Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane od 1.1.2012. do 21.12.2012. godine

KAZNA (kn)

BROJ

IZREČENIH

MJERA

0 24.189

Rješenje - HRŽIVP Hrana životinjskog podrijetla 0 8.614

Rješenje - DUŽIV Držanje i uzgoj životinja 0 7.245

Rješenje - PVHŽ Promet VMP, Hrana za životinje 0 2.882

Rješenje - SPVET Sustav provedbe veterinarske djelatnosti 0 2.508

Rješenje - ZNB Zarazne i nametničke bolesti 0 1.783

Rješenje - VINSP Veterinarska inspekcija 0 735

Rješenje - PŽ Promet životinjama 0 341

Rješenje - NUŽIV Nusproizvodi životinjskog podrijetla i kože 0 81

5.016.500 1.247

Optužni prijedlog (fizička) - DUŽIV Držanje i uzgoj životinja 1.967.000 785

Optužni prijedlog (fizička) - SPVET Sustav provedbe veterinarske djelatnosti 2.553.000 284

Optužni prijedlog (fizička) - VINSP Veterinarska inspekcija 109.500 73

Optužni prijedlog (fizička) - ZNB Zarazne i nametničke bolesti 166.000 40

Optužni prijedlog (fizička) - HRŽIVP Hrana životinjskog podrijetla 35.000 28

Optužni prijedlog (fizička) - PVHŽ Promet VMP, Hrana za životinje 130.000 27

Optužni prijedlog (fizička) - PŽ Promet životinjama 56.000 10

764.000 191

Optužni prijedlog (odgovorna) - HRŽIVP Hrana životinjskog podrijetla 366.000 79

Optužni prijedlog (odgovorna) - DUŽIV Držanje i uzgoj životinja 140.000 57

Optužni prijedlog (odgovorna) - SPVET Sustav provedbe veterinarske djelatnosti 156.000 26

Optužni prijedlog (odgovorna) - PVHŽ Promet VMP, Hrana za životinje 50.000 12

Optužni prijedlog (odgovorna) - VINSP Veterinarska inspekcija 22.000 10

Optužni prijedlog (odgovorna) - ZNB Zarazne i nametničke bolesti 12.000 4

Optužni prijedlog (odgovorna) - PŽ Promet životinjama 18.000 3

5.783.000 178

Optužni prijedlog (pravna) - HRŽIVP Hrana životinjskog podrijetla 3.780.000 83

Optužni prijedlog (pravna) - DUŽIV Držanje i uzgoj životinja 403.000 42

Optužni prijedlog (pravna) - SPVET Sustav provedbe veterinarske djelatnosti 710.000 24

Optužni prijedlog (pravna) - PVHŽ Promet VMP, Hrana za životinje 600.000 13

Optužni prijedlog (pravna) - VINSP Veterinarska inspekcija 140.000 8

Optužni prijedlog (pravna) - PŽ Promet životinjama 120.000 4

Optužni prijedlog (pravna) - ZNB Zarazne i nametničke bolesti 30.000 4

11.563.500 25.805

Optužni prijedlog (pravna)

Ukupno:Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede

TIP INSPEKCIJSKIH MJERA

Rješenje

Optužni prijedlog (fizička)

Optužni prijedlog (odgovorna)


Popis propisa donesenih u 2012. godini Broj NN Zakonski akt Broj

zakona

1/12 Pravilnik o postupku homologacije traktora za poljoprivredu i šumarstvo s obzirom na sprečavanje elektromagnetskih smetnja (elektromagnetska kompatibilnost) TPV 306 (izdanje 01)

1

12/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda radi sprječavanja unošenja afričke svinjske kuge

358

12/12 Naredba o popisu trećih zemalja, njihovih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz svježeg mesa u Republiku Hrvatsku

359

13/12 Popis institucija uključenih u sustav zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje obveznih na suradnju s Hrvatskom agencijom za hranu

378

17/12 Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini

490

18/12 Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu

505

18/12 Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja u Republiku Hrvatsku

507

18/12 Naredba o dopuni Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama 508

19/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus belone)

539

20/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru

544

21/12 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i kala u slatkovodnom uzgoju riba 566

25/12 Zakon o izmjeni Zakona o šumama 638

25/2 Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu

646

29/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o zdravstvenim zahtjevima za stavljanje u promet i uvoz životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu zahtjevima propisa iz Dodatka A Dijela I. Pravilnika o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama Europske unije

728

29/12 Naredba o izmjeni Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama 729

30/12 Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda 743

30/12 Naputak o načinu provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini

744

30/12 Odluka o kriterijima raspodjele trajne i godišnje izlovne kvote za ribolov tune (Thunnus thynnus) udičarskim alatima u gospodarskom ribolovu

745

33/12 Pravilnik o provedbi mjere 301 »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture« unutar IPARD programa

801

33/12 Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi

802

33/12 Pravilnik o zahtjevima sljedivosti za hranu životinjskog podrijetla 804

33/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus belone)

805

33/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon incidenta u nuklearnoj elektrani Fukushima

806

33/12 Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi u Republiku Hrvatsku

808

35/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske peradi i proizvoda od peradi radi sprječavanja unošenja influence ptica

909

36/12 Pravilnik o smjernicama i postupku elektroničkog označavanja ovaca i koza 932

36/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji goveda 933

38/12 Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o učestalosti uzorkovanja trupova, mljevenog mesa i mesnih pripravaka te uvjetima i načinu smanjenja broja elementarnih jedinica uzorka u objektima manjeg kapaciteta proizvodnje

970

38/12 Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o hitnim mjerama koje se primjenjuju na sjeme piskavice i određeno sjeme i mahunarke uvezene iz Egipta

971

38/12 Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju oznake izvornosti naziva »Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres«

972

38/12 Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju oznake izvornosti naziva »Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje«

973

39/12 Uredba o izmjeni i dopunama Uredbe o razini genetski modificiranih organizama u 1004


proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme

39/12 Pravilnik o vođenju matičnih knjiga i upisu uzgojno valjanih kopitara 1013

39/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma

1014

40/12 Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva »Dalmatinski pršut«

1045

41/12 Pravilnik o jestivim uljima i mastima 1052

41/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 301 »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture« unutar IPARD programa

1054

42/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o označavanju sredstava za zaštitu bilja

1073

42/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih preživača i genetskog materijala podrijetlom od preživača iz država članica Europske unije radi sprječavanja unošenja u Republiku Hrvatsku bolesti plavog jezika

1074

42/12 Naredba o mjerama za sprječavanje unošenja u Republiku Hrvatsku zarazne bolesti slinavke i šapa

1075

44/12 Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva »Baranjski kulen«

1102

47/12 Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće 1153

47/12 Pravilnik o shemi testiranja za smanjenje prisutnosti određenih serotipova salmonela u konzumnih nesilica vrste Gallus gallus

1154

47/12 Naredba o provedbi oralne vakcinacije lisica na području Republike Hrvatske 1155

47/12 Dopuna Popisa članova Povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina

1156

49/12 Odluka o uspostavi programa procjene broja i individualne mase živih tuna (Thunnus thynnus) prilikom stavljanja u uzgojne kaveze

1217

50/12 Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

1223

50/12 Zakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi 1224

50/12 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori 1225

51/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla

1258

51/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon incidenta u nuklearnoj elektrani Fukushima

1259

51/12 Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu

1260

51/12 Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje u ribarstvu

1261

51/12 Naredba o zabrani uvoza koža i proizvoda od kože mladunaca određenih vrsta tuljana

1262

51/12 Popis službenih laboratorija za hranu i hranu za životinje 1263

25/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o očevidniku o uzgoju ribe i drugih morskih organizama 1282

52/12 Izmjena Liste tradicionalnih izraza za vino 1283

53/12 Pravilnik o provedbi Mjere 202 »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja« unutar IPARD programa

1337

53/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru o izdanim povlasticama

1338

54/12 Pravilnik o provedbi mjere 101 »Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice « unutar IPARD programa

1353

54/12 Pravilnik o provedbi mjere 103 »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice« unutar IPARD programa

1354

55/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati

1361

55/12 Odluka o izmjeni Odluke o uspostavi programa procjene broja i individualne mase živih tuna (Thunnus thynnus) prilikom stavljanja u uzgojne kaveze

1362

56/12 Pravilnik o evidenciji zadruga, zadružnih saveza i ostalih članova Hrvatskog saveza zadruga

1392

56/12 Pravilnik o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama 1398

56/12 Odluka o provedbi programa nacionalnih promatrača i ICCAT programa regionalnih promatrača na plovilima koja obavljaju ribolov tuna (Thunnus thynnus) i plovilima za tegalj kaveza za transfer tuna

1399


58/12 Pravilnik o uvjetima karantene za akvatične životinje 1453

58/12 Pravilnik za kontrolu salmonela i drugih određenih uzročnika zoonoza koji se prenose hranom (»Narodne novine« br. 58);

1454

58/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o zahtjevima zdravlja životinja za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca

1455

59/12 Pravilnik o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama

1466

645/12 Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona

1521

65/12 Pravilnik o utvrđivanju pravila za izračunavanje potpore organizacijama proizvođača u sektoru ribarstva

1542

65/12 Pravilnik o posebnom priznavanju organizacija proizvođača u sektoru ribarstva čiji je cilj poboljšanje kakvoće njihovih proizvoda

1543

65/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda iz određenih država članica Europske unije radi sprječavanja unošenja klasične svinjske kuge

1544

67/12 Pravilnik o dopunama Pravilnika o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze 1576

67/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tržišnim standardima za meso peradi 1577

68/12 Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2012. godini prema Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2011. do 2013. godine

1594

68/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 101 »Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice« unutar IPARD programa

1595

68/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 103 »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice« unutar IPARD programa

1596

68/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o popisu predviđenih namjena korištenja hrane za životinje za posebne hranidbene namjene

1597

70/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje u ribarstvu

1674

71/12 Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja 1676

71/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani

1678


1678


1678

72/12 Pravilnik o dopunama Pravilnika o uvjetima i postupku izdavanja dopuštenja za stavljanje genetski modificirane hrane ili genetski modificirane hrane za životinje prvi puta na tržište Republike Hrvatske i zahtjevima koji se odnose na sljedivost, posebno označavanje genetski modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje

1681

72/12 Pravilnik o provedbi Mjere 302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« unutar IPARD programa

1682

74/12 Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze 1723

74/12 Pravilnik o uvjetima priznavanja uzgojnih organizacija koje vode ili uspostavljaju matičnu knjigu za uzgojno valjane svinje čistih pasmina

1724

75/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbi Mjere 202 »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja« unutar IPARD programa

1753


76/12 Pravilnik o katalogu krmiva 1770

76/12 Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz sufinanciranje troškova kupnje ribolovnih alata, opreme i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u 2012. godini

1771

76/12 Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu razvoju marikulture u 2012. godini

1772

76/12 Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu razvoju prerade proizvoda ribarstva u 2012. godini

1774

78/12 Pravilnik o uvjetima zdravlja životinja prilikom premještanja i uvoza kopitara iz trećih zemalja

1848

78/12 Pravilnik o prometu proizvodima od tuljana 1849

78/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbenim mjerama za određene proizvode na koje se primjenjuju propisi o hrani

1850

78/12 Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost Trichinella u mesu

1851


80/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknada za veterinarske preglede živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje

1877

80/12 Ispravak Pravilnika o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze 1885

82/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz sufinanciranje troškova kupnje ribolovnih alata, opreme i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u 2012. godini

1915

92/12 Pravilnik o dodjeli potpore ribarskim zadrugama u 2012. godini 1915

82/12 Popis aktivnih tvari odobrenih za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj

1916

86/12 Pravilnik o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje 1977

86/12 Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje Bruceloze svinje (B.suis) 1978

87/12 Odluka o preferencijalnim carinskim kvotama pri uvozu određenih poljoprivrednih proizvoda

2005

88/12 Pravilnik o hitnim mjerama u vezi s nedopuštenom genetski modificiranom rižom u proizvodima od riže podrijetlom iz Kine

2020

88/12 Pravilnik o posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon incidenta u nuklearnoj elektrani Fukushima

2021

92/12 Pravilnik o oznakama zdravstvene ispravnosti i identifikacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetla

2131

92/12 Naredba o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta živih životinja

2132

93/12 Pravilnik o obrascima veterinarskih certifikata za uvoz i nekomercijalno kretanje pasa, mačaka i pitomih vretica iz trećih zemalja

2137

93/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbi Mjere 302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« unutar IPARD programa

2139

93/12 Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi u Republici Hrvatskoj

2140

94/12 Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja 2150

95/12 Pravilnik o mjerama kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga 2151

96/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o mreži za ruralni razvoj 2156

96/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provenijencijama svojti šumskog drveća

2157

96/12 Naredba o izmjeni Naredbe o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta živih životinja

2158


2173


2181

100/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o Registru ribarske flote Republike Hrvatske 2217

100/12 Naredba o izmjenama Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini

2218

101/12 Pravilnik o dopunama Pravilnika o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze 2233

101/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne proizvode

2234

102/12 Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

2242

102/12 Pravilnik o sadržaju financijskog plana Hrvatskih voda 2244

102/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće 2245

102/12 Naredba o zabrani prometa sredstvima za zaštitu bilja koje sadrže aktivne tvari acetaklor, asulam, flufenoksuron, masne alkohole, novaluron i propizoklor

2246

105/12 Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2298

106/12 Uredba o izmjenama Uredbe o Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji 2303

106/12 Uredba o izmjenama Uredbe o Hrvatskom centru za konjogojstvo – Državne ergele Đakovo i Lipik

2304

107/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku proizvoda životinjskog podrijetla iz Kine

2356

107/12 Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi u Republiku Hrvatsku

2357

107/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku homologacije traktora za poljoprivredu i šumarstvo s obzirom na emisiju štetnih sastojaka iz njihovih motora TPV 323

2360

109/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o iskaznici i znaku fitosanitarnog inspektora 2373


110/12 Pravilnik o vođenju matičnih knjiga te upisu uzgojno valjanih svinja čistih pasmina 2387

111/12 Pravilnik o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Pravilnika o prometu proizvodima od tuljana

2407

111/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o popisu trećih zemalja i područja iz kojih je dozvoljen uvoz školjkaša, bodljikaša, morskih puževa i proizvoda ribarstva

2408

111/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o maksimalnim razinama ostatka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla

2409

111/12 Obavijest o zaprimljenom Zahtjevu za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva »Virovitička paprika«

2410


2446

114/12 Pravilnik o uvjetima priznavanja međustrukovnih organizacija u sektoru ribarstva i akvakulture

2488

114/12 Pravilnik o programu dokumentacije koja prati plavoperajnu tunu (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i velikooku tunu (Thunnus obesus) na tržištu

2489

118/12 Pravilnik o dopunama Pravilnika o jakim alkoholnim pićima 2566

118/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti sprječavanja širenja i otklanjanja posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra

2567

118/12 Naredba o izmjeni Naredbe o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku proizvoda životinjskog podrijetla iz Kine

2568

120/12 Zakon o potpori poljoprivrednom i ruralnom razvoju 2586

120/12 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi 2587

120/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina

2607

120/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne proizvode

2608

120/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o voćnim vinima 2609

121/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu

2637

123/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obilježavanju brašna evidencijskim markicama 2684


124/12 Pravilnik o prikupljanju i izvještavanju o cijenama uvezenih proizvoda ribarstva 2699

124/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje kojim se provode uredbe Europske komisije o izmjenama Direktive 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje

2700

126/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi sustava proizvodnih ograničenja u sektoru šećera

2708

126/12 Naputak o izmjeni Naputka o načinu provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini

2709

127/12 Odluka o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2012. godine

2719

128/12 Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim objektima radi smanjenja mikrobioloških i drugih onečišćenja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda životinjskoga podrijetla namijenjenih prehrani ljudi

2734

128/12 Naredba o izmjeni Naredbe o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta živih životinja

2735

130/12 Odluka o preferencijalnoj carinskoj kvoti pri uvozu određenog poljoprivrednog proizvoda

2770

131/12 Pravilnik o mesnim proizvodima 2801

131/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o troškovima za usluge i postupke koje provodi Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo

2802

131/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta 2803

132/12 Odluka o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. godinu

2815

133/12 Popis pravnih osoba koje imaju ovlaštenje za obavljanje stručnih poslova izrade procjene rizika u svrhu stavljanja na tržište genetski modificiranog organizama i/ili proizvoda koji sadrže i/ ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama

2829

136/12 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju 2884

137/12 Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda 2906

137/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknade troškova za obavljanje usluga u području vinogradarstva i vinarstva

2907

137/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) 2908


ocjenjivanju mošta i vina

138/12 Popis institucija uključenih u nacionalnu mrežu institucija u području sigurnosti hrane 2937

139/12 Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu

2939

140/12 Odluka o preferencijalnoj carinskoj kvoti pri uvozu određenog poljoprivrednog proizvoda

2947

141/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o higijeni hrane za životinja 2986

141/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2987

142/12 Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida 3012

142/12 Pravilnik o službenoj iskaznici, znački i odori ribarskog inspektora 3013

142/12 Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora 3014

142/12 Pravilnik o službenoj iskaznici i znački šumarskog inspektora 3015

142/12 Pravilnik o iskaznici poljoprivrednog inspektora, stočarskog inspektora, vinarskog inspektora i inspektora za kakvoću hrane te znaku poljoprivredne inspekcije

3016

142/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja

3017

142/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o pravilima službenog uzorkovanja u svrhu monitoringa određenih tvari i rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla

3019

14/12 Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja u Republiku Hrvatsku

3020


3021

145/12 Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja 3104

146/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o količini brašna utrošenog za proizvodnju pojedinih pekarskih proizvoda

3159

146/12 Pravilnik o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanta u hrani 3162

146/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina olova, kadmija, žive, anorganskog kositra, 3-monoklorpropandiola i bezno(a)pirena u hrani

3163

147/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredne i prehrambene proizvode

3173

147/12 Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2013. godinu

3174


Popis kratica s objašnjenjima

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih čestica

ARKOD je novi sustav evidencije zemljišnih parcela u RH. ARKOD će poljoprivrednicima omogućiti lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje. Samo upisom u ARKOD poljoprivrednici će moći ostvariti pravo na poticaje nakon ulaska u Europsku Uniju.

BDP Bruto domaći proizvod Bruto domaći proizvod je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

BDV Bruto dodana vrijednost Bruto dodana vrijednost kao povećanje vrijednosti proizvodnje jednaka je razlici između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje.

BIP Border Inspection Posts Granični prijelaz s veterinarskom i fitosanitarnom inspekcijom

CAP Common Agricultural Policy Zajednička poljoprivredna politika

CEFTA Central European Free Trade Agreement Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

CEI Central European Initiative Srednjoeuropska inicijativa

DG AGRI Directorate General for Agriculture and Rural Development Opća uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije

DZS Državni zavod za statistiku EBRD European Bank fo Reconstruction and Development

Europska banka za obnovu i razvoj EC European Commission EK Europska komisija ENVI Committee on the Environment, Public Health and Food Safety

Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane EU Europska unija EZ Europska zajednica FADN Farm Accountancy Data Network

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka FAO Food and Agriculture Organization

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda HGK Hrvatska gospodarska komora IAKS Integrirani administrativni i kontrolni sustav

Integrirani administrativni i kontrolni sustav je sustav pomoću kojeg se odobravaju, prate i kontroliraju plaćanja poljoprivrednicima.

IOC International Olive Council Međunarodno vijeće za masline

IPA Instrument for Pre Accession Assistance Program IPA je integrirani predpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007-2013. godine. Utemeljen je uredbom Vijeća Europe br. 1085/2006, a predstavlja svojevrstan nastavak prve generacije EU fondova: CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondova.

IPARD Instrument for Preaccession Assistance IPARD je predpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. godine. Sastavni je dio IPA-e (Instrument predpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.

ISO International Sugar Oraganization Međunarodna organizacija za šećer

LPIS Land Parcel Indentification System Sustav za identifikaciju zemljišnih čestica se uspostavlja na temelju karata, korištenjem metode računalnog geografskog informacijskog sustava. Navedeni sustav predstavlja


grafičku evidenciju svih zemljišnih površina koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju. NATO North Atlantic Treaty Organisation

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora OIV Organisation Internationale de la Vigne et du Vin

Međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo PHFWG Public Health and Food/Water Group

Skupina za javno zdravstvo, hranu i vodu RH Republika Hrvatska SAPARD Special Pre-accession Assistance for Agriculture and Rural Development

SAPARD je predpristupni program usmjeren na: ruralni razvoj, napredak u poljoprivredi i pripremu države kandidata za korištenje sredstava iz fondova Zajedničke poljoprivredne politike.

SWG Regional Rural Development Standing Working Group Stalna radna skupina za ruralni razvoj

TAIEX Technical Assistance Information Exchange Instrument za izgradnju institucija koji nudi kratkoročnu pomoć pri prihvaćanju, primjeni i provedbi pravne stečevine Zajednice (acquis-a).

UD Upravna direkcija UG Uvjetno grlo

Uvjetno grlo stoke je životinja ili skupina istovrsnih životinja težine 500 kg. UN Ujedinjeni narodi WTO World Trade Organization

Svjetska trgovinska organizacija ZPP Zajednička poljoprivredna politika

Godišnje izvješće · 2018-02-04 · Tržišno-cjenovna politika Mjerama tržišno-cjenovne politike koje su se provodile u proteklom razdoblju cilj je bio omogućiti stabilnost

Documents