Globalizacija i religija.docx
Globalizacija i religija
Edward Burnett Tylor (1832.-1917.) evolucionist 1855. putuje u
Srednju Ameriku te biljei obiaje, rituale i sve iz ivota domorodaca
koje je susreo. Pri povratku objavljuje knjige o Meksiku i ivotu
Meksikanaca Anahuac, or Mexico and the Mexicans, Ancient and
Modern, 1861. Djelo The Primitive Culture zato ljudi vjeruju u
postojanje duhovnih bia? Sve poinje u pretpovijesti kada primitivni
filozof poinje razmiljati o svijetu oko sebe Odbacuje religijske
knjige Uz ivot ovjek ima i drugo ja fantom, dua koja ga pokree i
usmjerava i koja ga moe jednog dana napustiti nakon doba divljaka
nastupa antika ili doba barbara, religija evoluira (iz duhova u
bogove) Judaizam i kranstvo jedan vrhovni Bog Danas je religija
preitak, neto to je ostalo iz primitivizma Znanost e zamijeniti
religijuJames George Frazer (1854.-1941.) Kompilacija The Golden
Bough/Zlatna grana (1890.-1915., 1920.) evolucionistiki prikaz
kultura, nastanak i razvoj razvojem civilizacije razvija se i
vjerski svjetonazor magiju zamijenjuje religija; ljudi se ne
obraaju magijom silama prirode ve molitvom svojim bogovima ili Bogu
EVOLUCIJSKO PRILAGOAVANJE stvarnom svijetu u kojem ivimoEmile
Durkheim (1858.-1917.) Drutvo i religija su dva meusobno neodvojiva
pojma magiju zamjenjuje religija ljudi se ne obraaju magijom silama
prirode ve molitvom svojim bogovima/Bogu EVOLUCIJSKO PRILAGOAVANJE
stvarnom svijetu u kojem ivimo Osnovni oblici religijskog ivota,
1912. Religija nije vjerovanje u duhovna bia ili bogove jer ne
vjeruju svi u njih. Ono to je univerzalno je da svi dijele svijet u
dvije sfere - profano i sakralno sveto je uzvieno, mono i
zabranjeno profano je sve drugo - svakodnevno i obino Sveto
proizlazi iz neega to je povezano sa zajednicom, dok je profano
neto to proizlazi iz osobnog i individualnog. I magija je
individualna i stoga nije slina religiji mogu supostojatiTOTEMSKO
NAELO Totem simbol (kao zastava, grb, logo) on je simbol
tajanstvene sile koju tuju sljedbenici u isto vrijeme totem je
simbol drutva, plemena Nisu li stoga tajanstvena sila (bog) i
drutvo jedno te isto? totem je ujedno simbol i boga i plemena
tovanjem boga sljedbenici ujedno tuju i pleme, svoje drutvo
rituali, obredi, ceremonije - raanje religijske idejeBranislaw
Kasper Malinowski (1884.-1942.) Ne smatra da religija odraava
drutvo u cjelini, niti smatra da je tovanje religije zapravo
tovanje drutva. Religija i magija zapravo slue drutvu pomaui mu
brojnim funkcijama kojima pomau pojedincu i njegovim emocijama
FUNKCIONALIZAM Magija izvoenje obreda i rituala kojima se eli
pridobiti naklonost mane (sveprisutna energija), nije bog, ali se
moe utjeloviti. Koristi se za postizanje nekih konkretnih stvari Od
religije se ne oekuju konkretni rezultati ili neto to se moe jasno
opisati. Njezina funkcija je da se pojedinci, a preko njih i cijela
zajednica, ustabile, tjee, rijee depresije i anksioznosti. Ona je
odraz drutvene solidarnosti koja reintegrira zajednicu I magija i
religija imaju jednaku funkciju - ublaavanje tjeskobe pred ivotnim
nesigurnostima. Zadovoljavaju osobne ovjekove potrebe unutar
prirodnog svijetaClifford Geertz (1926.-2006.) Religija je sistem
simbola koji djeluje tako da uspostavlja snana, proimajua i
dugotrajna raspoloenja i motivacije u ljudima religija daje konano
objanjenje o svijetu, znaenje i svrhu samog postojanja religija nam
svojim simbolima i ritualima prua ono to je nama zaista stvarno, to
je vanije od bilo ega drugoga stapanje naih svjetonazora (koncepata
o svijetu) i etosa (emocija i temeljnih moralnih vrijednosti nae
kulture) zbog religije smo raspoloeni i motivirani
Do 1965. postojalo je oko 800 poznatih religija u svijetu, a
danas ih je najmanje 1600. U zadnjih 100 000 godina ne postoji
drutvo bez religije! religija ispunjava brojne drutvene i psiholoke
potrebe ovjeka - to joj daje opstojnost! ne funkcionira religija
kod svih drutava jednako ljudi religijom pokuavaju ovladati
dijelovima svemira koji su inae izvan njihove kontrole
Stratifikacija: Bog aneli ljudi Potvruje stratifikaciju drutva u
koju je usaena. Na taj nain zapravo pogoduje drutvenim elitama jer
ublaava nezadovoljstvo niih klasaFunkcije religije Psiholoke prua
sreenu sliku svijeta, objanjava nepoznato pretvarajui ga u
razumljivo, umanjuje strahove pojedinaca, raznim radnjama moemo
utjecati na naravna bia koja nam mogu pomoi u naizgled bezizlaznim
situacijama Drutvene ima ulogu drutvene kontrole postavljanjem
jasnih drutvenih normi (sankcioniranje nadnaravnim posredovanjem),
prua primjere o moralnosti, odrava drutveni poredak, odrava
drutvenu solidarnost (obredi pojaavanja - npr. Sv. Misa za
bolesne), prua obrazovanje (obredi prijelaza - npr. Sveta Priest,
Sveta Potvrda) Nakon 1945. vladalo je popularno uvjerenje da e
svijet doivjeti razvoj jedinstvene svjetske kulture temelj:
komunikacija, transport, trgovina, svi narodi postaju sve
povezaniji; jednako se odijevaju, gledaju iste televizijske
programe, komuniciraju preko interneta Proteklih 5000 godina
postoji trend da politike jedinice postaju vee i manje brojne
Svoenje svih autohtonih jedinica na jednu koja bi obuhvaala cijeli
svijet Neki antropolozi predviaju da e se ta integracija dogoditi
do 23. st., a najkasnije do 4850. godine. Postoji zamjerka takvom
predvianju: tendencija raspada velikih carstava i drava poput
Rimskog Carstva, Makedonskog carstva, SSSR-a, Jugoslavije Postoji i
tendencija odcjepljenja danas: Tibet, Baskija, Katalonija, Francuzi
u Kanadi, Kurdi Danas postoji vie od 5000 nacionalnih grupa
nasuprot 193 priznate zemlje u svijetu. Pokuaj osamostaljenja moe
biti nasilan (uspjean - Banglade ili neuspjean - eeni) ili
nenasilan (kotska, Wales) Tko moe integrirati razjedinjene strane?
MULTINACIONALNE KOMPANIJE usprkos politikim neslaganjima prelaze
granice meu dravama - one su glavna snaga globalnog jedinstva unato
razlikama koje razdvajaju ljude javljaju se nakon 1950-tih, imaju
vei budet od mnogih drava, utjeu na dravnu politiku, funkcioniraju
kao neovisna drava rade samo u svom interesu - u interesu stjecanja
financijskog profita (pri emu ne spreu od unitavanja prirode i
ovjeka) radnik/ovjek postaje broj, zamjenjiv, suvian i nepotreban;
poinje raditi ono to mora, a ne ono to eli - odrie se dijela sebe
multinacionalne kompanije kontroliraju televiziju, novine, reklamnu
industriju, vladaju ljudima, a da ljudi toga nisu niti svjesni
Amerikanci u koli ue da svi ele postati ba kao oni. Zemlje koje
prate ameriki nain ivota postaju razoarane s njime 1975. osnovan je
Svjetski savez domorodakih naroda nevladina organizacija unutar
UN-a, ima 60 milijuna pripadnika (Argentina, Australija, Bolivija,
Kanada, Kolumbija, Ekvador, Finska, Grenland, Meksiko, Novi Zeland,
Nikaragva, Norveka, Panama, Paragvaj, Peru, vedska, SAD, Venezuela)
ravnopravna zajednica povezana s prirodom i to ele zadrati. ele
zaobii modernizacijuto je GLOBALIZAM? Globalizam/kapitalizam
Neologizam/novi koncept - javlja se 1960-tih, a od 1990-tih
opeprihvaen pojam Transnacionalni kapitalizam prerasta u globalni
kapitalizam Globalizacija je usavreni kapitalizam bez svoje opreke,
npr. institucionaliziranog socijalizma Globalizam/modernost
modernost vie nije regionalna ve globalna te prestaje biti singular
brojne modernosti mijenjaju socijalne strukture i temeljne
vrijednosti orijentacije svijeta postmoderno doba u takvom
pluralizmu modernosti globalizacija predlae samu sebe kao novi
singular, novi termin za univerzalni historijski proces u koji smo
svi upleteni modernost je inzistirala na procesu sekularizacije, na
odbacivanju boanskog i transcendentalnog u svjetovnim poslovima -
to je bio samo simptom Globalizacija/materijalizam afirmacije
ovosvjetovne moi - stvaralake moi koje su do tada bile u nadlenosti
neba sada su sputene na zemlju Globalizam/imperijalizam
imperijalizam je vezan uz moderne drave koje poivaju na strogim
granicama - ire svoj suverenitet izvan granica gdje nadziru istou
svojeg identiteta i iskljuuje svaku drugost Antonio Negri i Michael
Hardt - Imperij, 2000. kraj imperijalizma i poetak imperija
(globalizma) dogaa se zbog dekonstrukcije dosada vaeeg pojma
suvereniteta - zapoinje s UN-om 1945. priznata ogranienost pojma
meunarodnog poretka i naznaena je nunost novog poretka svjetskog
poretka Globalizacija poinje kolonizacijom svijeta katolike misije
(kao i budizam i helenizam) Traganje za univerzalnom slikom svijeta
koja se stvara kroz nacionalni partikularizam PRVI SVJETSKI RAT
sukob partikularizma DRUGI SVJETSKI RAT sukob dva univerzalizma
HLADNI RAT sukob snano polariziranih strana za dominaciju nad
svijetom Globalizacija Prvi, Drugi i Trei svijet? - nema postoje
centri, poluperiferije i periferije svi su dio sistema - OTUENI
SUSTAV
MMF - 2000. 4 glavna aspekta globalizacije:1.) Trgovina i
transakcije2.) Kapital i ulaganje3.) Migracija i pokretljivost
stanovnitva4.) Diseminacija (irenje) znanja 2000.: katalog ideja i
dogaaja koji su pospjeili stvaranje globalizacije: svjetski ratovi,
Hladni rat, televizija, meunarodne vladine i nevladine
organizacije, zrani promet, slijetanje na Mjesec, nuklearna
energija, putovanja i turizam, Japan ulazi u Prvi svijet, ernobil,
AIDS, Zaljevski rat 1991., Internet, Crni ponedjeljak 1987.,
komunikacija, azijski ekonomski tigrovi
Arijevske religije hinduizam, budizam dainizam, sikhizam
(odbacuju kastinski sistem, ne konzumiraju nita to samo nije umrlo)
zoroastrizamReligije Dalekog istoka konfucijanizam, taoizam,
intoizamSemitske religije judaizam, kranstvo, islam
Hinduizam Oko 2. tis. pr. Kr. Arijevci (neporoan, plemenit),
stoari, nomadi, Indoeuropljani - uli meu Dravide u Indiji i
Pakistanu nastaju HINDUSI (stanovnici iza rijeke Ind) zbirke 4
knjige Vede Rigveda (znanje i pjesme hvale) Samaveda (znanje o
melodijama) Jadurveda (znanje o pravilima rtvovanja) Athervaveda
(znanje o pravilima magije i arobnjatva) Rigveda je najstarija -
1500. g. pr. Kr. - hvalospjevi bogovima za plodnosti, nastala je
prije dolaska ArijevacaVEDSKO RAZDOBLJE Spominje se mnogo bogova, a
svaka pjesma posveena je jednom Bogu posljednje pjesme spominju
jednog boga, stvoritelja i gospodara svijeta Viva/Karma/Purua ili
Pradapati vidi sve i sveprisutan je Rigveda svuda je bila voda,
pojavila se elja (htijenje), prvo sjeme koje je stvorilo misao
postoji samo jedan ivot i jedna smrt - nakon smrti ovjek ostaje
vjean, samo tijelo nestaje RAJ obuhvaa ga vjena svjetlost, u njega
idu dobroinitelji PAKAO najnia tama, u njega idu oni koji ine zlo
nije bilo sveenika, ve se slavilo obiteljski (slavlje i rtvovanje)
u 1. tis. pr. Kr. pojavljuju se sveenici BRAHMANI posebna panja
odnosi se na rtvovanje koje moe utjecati na bogove; vrlo vano i
sloeno, samo brahmani to mogu izvesti spasenje se postie obredom
rtvovanja - brahmani - izvanjski i zakonski tumai VedaBrahmansko
razdoblje brahmanska religija Bramani sveenici Katrije vladari i
ratnici Vajije obini ljudi arijevskog podrijetla (obrtnici,
trgovci, zemljoradnici) udre sluge (Dravidi, starosjedioci) Parije
van kategorije, neistioko 600. g. pr. Kr UPANIADE prisutnost na
skupu uiteljevog asa nazivaju se i vedantama - kraj Veda zbirka
tekstova u kojoj je naglaeno okretanje nutrini i duhovnosti, a ne
samo izvanjski obred sastavljali ih i katrije! uenje o jedinstvenoj
egzistenciji koja obuhvaa univerzum svijetom egzistencije vlada
jedna vrsta jedinstva koja tee u mnotvu koje se ispreplie s
jedinstvom mnotvo nije nita nego privid i obmana - MAJA jedinstvena
stvarnost svijeta naziva se BRAHMAN zbilja malog svijeta i ovjekove
due naziva se ATMAN uzrok ovjekove nesree upravo je privid mnotva i
dvojnosti dva su puta pred ovjekom: put bogova i put predaka
reinkarnacija samsara vjeno vraanje, vjena patnja u ljudskom tijelu
karma nirvana spajanje s apsolutnom zbiljom vjerovanje u
reinkarnaciju vrlo je vjerojatno tradicija Dravida oko 500. g. pr.
Kr. sukob brahmana i katrija nastanak novih religija iz hinduizma -
dainizam i budizam (ne prihvaaju autoritet Veda niti kastinski
sustav) Nastaju dva velika epa: Mahabharata (Veliki rat Indije) 100
000 stihova. Rat meu ljudima uz pomo bogova koji pomau dobrima;
Ramajana (ivotopis boga Rame) utjelovljeni bog koji se bori protiv
neistine (zla) najvaniji dio Mahabharate je Bhagavat Gita,
poslanica koja privlai mnogo panje novi put ljubavi prema bogu i
istoe u slubi prema jednomu od bogova put djela Vede/brahmani put
znanja i spoznaje Upaniade put ljubavi i istoe Bhagavat Gita
Brahman utjelovljen u tri boga:1.) Brahma bog stvaranja i
stvoritelj cijeloga svijeta koji je sve doveo u postojanje2.) iva
bog smrti i usmrtitelj svega. Usmrivanje je uvod u ivot - on
obnavlja ivot biljaka, ljudi i ivotinja3.) Vinu bog ivota i uvar
svih stvorenja, bog njenosti i ljubavi, nadzire djelovanje i ivot
stvorenja te motri na njih svaki ima suprugu - podloga za stvaranje
sekti Vinu se moe utjeloviti meu ljudima - AVATAR, 9 puta se ve
utjelovio (Buda), pojavit e se i 10. put - jaha na bijelom konju s
maem - kaznit e bezbone, a uvesti e u blagodat vjerne i potene
500.-1000. nastaju mnoge kole unutar hinduizma koji jaa nakon
korupcija u budizmu kola Sankhija, kola joge, kola vedanta, ankara,
Ramanuda, Madhva itd. JOGA naglaava praktini put za pronalaenjem
spoznaje posebna pravila iji je rezultat usredotoenost osjetila
tako da se prekida osjetilni odnos s vanjskim svijetom disanje
postaje uroeno (vrlo tekim tehnikama) usredotoenjem na posebnu toku
i uz naporne vjebe postie se spoznaja razlika slubenog hinduizma i
prakticiranja obinih ljudi u raskoraku SATI spaljivanje udovice
(ukinuli Britanci u 19. st.) Hinduizam je 3. najmnogoljudnija
religija na svijetu 1, 1 mlrd. pripadnika (Indija, Nepal, Saudijska
Arabija, ri Lanka) Kranstvo 2, 2 mlrd. Islam 1, 5 mlrd. Budizam 500
mil.Budizam nastaje u sjevernoj Indiji oko 560. g. pr. Kr. Sidartha
Gathama, Buda (probueni, prosvjetljeni) legenda: bezgreno zaet,
postat e Prosvijeljen ili vladar svijeta Meditirao 6 godina bez
hrane i vode u nepokretnom poloaju. Pretvorio se u kost i kou,
probudio se i shvatio da to nije pravi put. Uenici su ga napustili
ri Maha Bodhi - drvo prosvjetljenja nije se htio maknuti ispod
drveta sve dok ne doivi prosvjetljenje. Demon alje zmiju da ga
odvrati od tog nauma Dva puta djelovanja:1.) vlastito izbavljenje i
dosezanje nirvane2.) irenje istine meu drugima petorica uenika su
ga srela i vratili mu se Oni koji ele vjeni ivot trebaju
izbjegavati dvije stvari:1.) ivot ovoga svijeta - uivanje,
veselje2.) put duhovne vjebe koji je neravan i nestvaran Buda se
udaljio od oba puta i krenuo sredinjim, treim, koji prosvjetljuje
oko, um i duh Sve na ovom svijetu je nestabilno, to izgleda
stabilno je privid. Poto je sve nestabilno, itav svijet je patnja i
bol. U ovjeku takoer nema nita postojanog to bi ulo u drugo tijelo,
ne postoji postojana dua to je zbilja patnje i koji je put
izbavljenja? 8 puteva spasenja:1.) Sve to postoji osueno je na
beskrajnu bol i patnju2.) Izvor te patnje je e za postojanjem3.)
Put izbavljenja postoji, a to je zatomljivanje svih elja4.) Put
izbavljenja je osmerostruk: a) ispravno vjerovanjeb) ispravna
namjerac) ispravni govord) ispravno djelovanjee) ispravno
ivljenjef) ispravna usredotoenostg) ispravno miljenjeh) ispravna
svjesnost uenje DHARMA - uenje o probuenju Tri stupa budizma: BUDA,
RELIGIJA, ZAJEDNICA etika je na prvom mjestu religijske prakse
portvovnost i opratanje Buda je ivio jo 45 godina nakon
prosvjetljenja. Nakon smrti pojavila su se razna tumaenja njegovih
govora i nauka - Pali kanon ili Tri koare Indijski kralj Aoka, 3.
st. pr. Kr. uzeo budizam za slubenu religiju (irio je budizam izvan
Indije) Izmeu 100. g. pr. Kr. i 100. g. javlja se novo uenje u
Mahajanski budizam (Velika kola) naspram Teravedskom budizmu (Mala
kola) Tantriki budizam (Tibet, Dalaj Lama) DRAVA I RELIGIJA Dravna
religija slubena religija neke drave, upisano u ustavu. Ta drava
moe biti sekularna (postoji vie stupnjeva sekularnosti) ne radi se
o teokraciji religija (njena crkva) dobiva povlastice ili olakice
od drave najee su prihvaene druge religije i postoji apsolutna
sloboda vjerskog prakticiranja (danas) Dravna religija neophodno u
razdoblju kolonizacije kada drava i crkva djeluju zajedno Crkva
nije pod upravom drave Drava nije pod upravom Crkve Drava moe
cenzurirati Crkvu jer ju financira Prva dravno sponzorirana kranska
Crkva - 301.(jedna od 6 orijentalnih ortodoksnih crkava - uz
Koptsku, Etiopsku, Eritrejsku, Sirijsku i Indijsku osnovali su je
sv. Bartolomej i sv. Tadej Armenska crkva Monofiziti (miafiziti)
odbijaju Kalcedonsko uenje o prirodi Boga/Sina
Stupanj potpore drave religiji/crkvi moe varirati - od
financijske potpore do zabrane djelovanja ostalih crkava/religija u
Europi su se katolici i protestanti nadmetali za supremaciju nad
dravnom potporom (novi vijek) eius regio, eius religio mir u
Augsburgu 1555. - prestanak krvavih vjerskih ratova u Svetom
Rimskom Carstvu izmeu katolika i protestanata u Engleskoj Henrik
VIII. prekida s Rimokatolikom crkvom 1534. i proglaava sebe
crkvenim vladarom - Katolika vjera nastavlja biti slubena engleska
religija, ali bez pape na elu katolicizam bez pape. Mary I. 1555.
vraa se Papi. Elizabeta se ponovno odvaja 1570. Anglikanska crkva
usvaja irok spektar uenja i praksi katolicizma, luteranstva i
liberalnog kranstva (razvijenog tijekom prosvjetiteljstva). Ne
priznaju autoritet pape. Priznaju razvod i ponovnu enidbu.
Dozvoljavaju kontracepciju. Abortus je dozvoljen kada je ena
silovana ili joj je ivot u opasnosti. Dozvoljavaju enama biti kler
(u novije vrijeme i homoseksualcima?). Ne inzistiraju na Bezgrenom
zaeu Marijinom i njenom Uznesenju Dananje socijalistike zemlje Kuba
i Sjeverna Koreja potpomau neke aktivnosti crkve. Druge aktivnosti
ne dozvoljavaju - izbjegavanje vanjskog autoriteta Religija je
jedan od najbitnijih problema dravne politikeDravna crkva dravna
religija/crkva formirana od strane drave kako bi bila slubena -
ulazi u ustav. Ovisna je od drave Danas imamo 7 dravnih crkvi:
Engleska crkva, kotska, Islandska, Danska, Finska, Norveka i vedska
crkva (sve luteranske)Dravne religije njenom Crkvom vlada eksterno
(vanjsko) tijelo Kranstvo odreeni oblik kranstva kao slubena
religija danas - unesen je u ustav, ali u svakoj zemlji potuju se
prava sloboda svim religijama i crkvama Katolicizam: Kostarika
(1949., slubena religija i crkva; kasnije slubena crkva ispala;
nisu se htjeli odrei pape), Alzace-Lorraine (Alsace-Moselle) - nije
prihvaen francuski zakon o separaciji drave i crkve iz 1905.,
Argentina (Katolika crkva moe predlagati zakone), Lihtentajn (ustav
1921.), Malta (98% katolika), Vatikan (teokracija), Andora,
Dominikanska Republika, El Salvador, Panama, Paragvaj, Peru,
Poljska, panjolska Istono pravoslavlje: Grka (Grka pravoslavna
crkva), Gruzija (Gruzijska pravoslavna crkva) gora Athos -
Autonomna monaka drava Gore Athos, Finska (Finska pravoslavna
crkva) Reformirani: Island, Danska, Farski Otoci, Norveka, vedska,
Finska, Engleska crkva, kotska Eva Brunne 2009. prva lezbijka
biskup na svijetu! Islam: bez istaknute denominacije Banglade (u
ustavu, ali i druge religije se potuju), Irak, Dibuti, Pakistani
Suniti nasljedstvo ide po Muhamedovom tastu Abu Bakru; Afganistan,
Alir, Bruneji, Komori, Egipat, Jordan, Libija, Maldivi, Malezija,
Mauritanija, Maroko, Katar, Saudijska Arabija, Somalija, Tunis, UAE
ijiti nasljedstvo ide po Muhamedovom zetu i roaku Aliju, smatraju
da se objava dogaa do smaka svijeta (Kuran); Iran Ibadi priznaju
Abu Bakra, ali su blii vjeri ijita; Oman, Zanzibar mijeano ijiti i
suniti: Kuvajt, Jemen i Bahrein Budistike zemlje: teravedski
budizam; Kamboda, ri Lanka, Tajland (budizam na najvanijem mjestu,
ali nije slubena religija) Izrael: idovska i demokratska republika
podupire religijske institucije i priznaje vjerske zajednice
prepisujui odnos prema manjinskim religijskim zajednicama od
Britanaca (za mandata nad Palestinom 1917.-1948.). idovi; Krani:
istono pravoslavlje, katolici, Gruzijsko-armenska crkva, armenski
katolici, sirijski katolici, kaldeanci (mijati), grkokatolici
melkiti. Muslimani i Evangelika episkopska crkva 1961. dobili
vlastite sudove u Izraelu. Priznata je i etnoreligijska skupina
Druza Indonezija: nema dravne religije, ali priznaje samo est:
islam, protestantizam, katolicizam, budizam, hinduizam i
konfucijanizam. Ateizam i agnosticizam nisu u skladu s Pantasilom -
pet principa - slubena filozofija indonezijske politike (1945.
predsjednik Sukarto)1.) Vjera u boanstvenost Boga2.) Pravedno i
civilizirano ovjeanstvo3.) Jedinstvo Indonezije4.) Demokracija
voena unutarnjom mudrou5.) Drutvena pravda za sve Po Ustavu,
Hrvatska je potpuno sekularna dravaOdvajanje drave od religije
Tijekom vremena mnoge zemlje svijeta preuzele su drutvenu ulogu
koju je obavljala crkva Sekularizacija od potpunog odvajanja
(Singapur i Indija) do slubene religije sa zabranom prakticiranja
drugih religija (Maldivi) Kroz povijest brojni primjeri
cezaropapizma utjelovljeni boanski namjesnici vladali ovozemaljskim
svjetovnim i crkvenim granicama1.) Vladari vladali pomilosti
bojoj2.) Papa - namjesnik Boji koji na ovom svijetu vlada direktno
Crkvom, a indirektno svijetom - Papa dodijeljuje krunu kraljevima i
carevima Wormski konkordat 1122. car se odrie prava da imenuje
prelate Martin Luther Doktrina o dva kraljevstva - poetak
separacije drave od crkve. Drava ne smije usmjeravati osobe na
vjeru, jer je takva vjera neispravna. Vjera mora biti dobrovoljna -
liberalna svijest. Drava je zaduena samo za provoenje reda i
ouvanje miraProsvjetiteljstvo John Locke (1632.-1704.) Drutveni
ugovor (filozofski koncept) - legitimnost drave da vlada nad
individuom1.) Svjesnost pojedinca ne moe biti prenijeta na dravu
iracionalan ovjek to ne moe dopustiti2.) Sloboda svjesnosti mora
biti osloboena autoriteta3.) Treba odvojiti crkvu od drave4.) Drava
- autoritet u ovjekovim svjetovnim stvarima5.) Crkva je zaduena za
razne oblike individualne svjesnosti6.) Prisiljavanje na religijsku
uniformnost stvara sukobe7.) Sloboda vjeroispovijesti - religijska
tolerancija
Thomas Jefferson (1743.-1826.) Povelja prava (Bill og Rights) -
dravni autoritet (legitimna mo) odnosi se samo na akcije ovjeka, a
ne na njegovo miljenje. Religija je stvar odnosa ovjeka i boga. Nee
biti nijednog zakona protiv slobodnog bogotovlja. Prvi amandman
separacija crkve i drave i sloboda prakticiranja religije Max Weber
(1864.-1920.) Entzauberung der Welt - odaravanje svijeta1.)
Kolektivna svijest se ukida2.) Zbog fragmentiranja komunalnih
aktivnosti religija postaje individualna stvar, a ne drutvena
obaveza3.) Religija je prepreka modernizaciji4.) Sekularizacija je
preduvjet za izgradnju modernih drava5.) Sekularizacija nastaje
zbog nemogunosti da uskladimo etike i duhovne vrijednosti
ovjeanstva zbog prebrzog porasta fizike znanostiReligija u
postkomunistikim zemljamaSSSR veljaa 1990. CKKPSS doputa
viestranaki sustav 11. oujka 1990. Litva proglaava neovisnost 30.
oujka 1990. Estonija najavljuje otcjepljenje 4. svibnja 1990.
Latvija najavljuje otjecpljenje Antisovjetski prosvjedi u Gruziji
17. oujka 1991. Armenija, Gruzija i Moldavija bojkotiraju
referendum o reformama 12. lipnja 1991. Jeljcin dolazi na vlast 1.
prosinca 1991. Ukrajina proglaava neovisnost 8. prosinca 1991.
elnici Rusije, Ukrajine i Bjelorusije u Minsku potpisuju raspad
SSSR-a i osnivanje ZND-a (Zajednica neovisnih drava, politiki i
ekonomski savez 12 bivih sovjetskih republika) Drava koja je navie
stradala raspadom SSSR-a bila je KUBA (85% ekonomije bilo je vezano
za SSSR) 2005. Azerbajdan, Gruzija, Ukrajina i Moldavija sklapaju
Savez demokratskih drava to se dogaa s religijom u tim zemljama?
Umjesto da se opredijele za jednu religiju, sovjeti su potisnuli
sve elei stvoriti sekularnu dravu temeljenu na ateizmu religijske
skupine postale su rtve ekstremnog nasilja Boljevici napadaju
crkve, manastire i redovnike koji su za njih mogui
proturevolucionari esta su meta odmetnutih boljevikih bandi, a ne
slubene vojske U 50 godina vladavine stvoreno je 47% ateista ili
agnostika - dominantne religije izgubile su do 30% vjernika
Islam iako su podupirali revoluciju, muslimane se podvrgava
ateizmu uvodi se irilica (umjesto arapskog pisma) mladi ne mogu
prouavati svete spise i kulturne klasike na arapskom Uzbekistan
(najmnogoljudnija centralnoazijska zemlja) 1917. 20 000 damija;
1929. 4000; 1935. samo 60 damija pod nazdorom Spiritualnog
Direktorija Muslimana Centralne Azije i Kazahstana (500 kola i
damija) muslimane se razjedinjuje - mnoge suprotstavljene grupe
djeluju u podzemlju naseljavaju se Rusi i donose svoju kulturu
(alkohol)Pravoslavlje eljelo ga se prvo usko vezati uz vlast s
idejom totalne eliminacije RPC od 1721. do 1917. bila je desna ruka
Cara (od Petra Velikog); do 1970. izgubila 40% vjernika Ukrajinska
Autokefalna PC 1919. otcjepljuje se od Ruske PC, ali Moskovski
Patrijarhat ju ne priznaje do 1990. - Ukrajinska Ortodoksna Crkva
Gruzijska APC 1917. proglaava se Gruzijskom Pravoslavnom Crkvom;
Moskovski Patrijarhat ju priznaje tek 1943. Armenska apostolska
crkvaProtestantizam Estonija i Latvija nemaju dominantnu religiju
Estonija luterani i pravoslavni (okupirana 1940.) Latvija luterani,
pravoslavni i katolici (okupirana 1939.) u 50 godina doseljava se
preko 30% Rusa Luteranska crkva ne uspijeva okupiti vei broj
vjernika
Katolicizam Litva 90% katolika (okupirana 1940., 1944.) katolici
imaju meunarodnu hijerarhiju i vanjsku financijsku pomo
Judaizam idovska autonomna oblast stvorena 1934. kako bi svaki
etnik mogao uvati i razvijati svoju posebnost; 30 000 nakon Drugog
svjetskog rata. 1953. umire Staljin; slabe beneficije i poetak
odseljavanja; danas ih ima 1500 obraunavanje s judaizmom suprotno
od ateizma obraunavanje s cionizmom - neeljeni nacionalizamDoktrina
znanstvenog ateizma Sovjeti su predstavili alternativu religiji s
monopolom nad religijskom ekonomijom uz pomo potiskivanja drugih
religija snana financijska pomo drave modernizacija i socijalizam
uguit e religijske aktivnosti novo drutvo nova religija Religija je
opijum za mase1.) Sve religijske aktivnosti moraju biti
kontrolirane; treba ugasiti crkve i promijeniti religijski pejza
(kroz dvije velike kampanje 30-tih i 60-tih godina)2.) Projekt
preodgoja kroz religijski ateizam - u kolama, na javnom mjestu,
poslu... LIGA MILITANTNIH ATEISTA irenje marksistiko-lenjinistikih
doktrina na mase (1925.-1947.); ukida se zato to su Nijemci
dopustili crkve na okupiranom teritoriju SSSR-a. Militantni ateisti
ili su na mise. Staljin je obeao religijske slobode Znanstveni
ateizam neznanost, marksistiki nadahnuta vjera pametni i educirani
e shvatiti da je religija barbarsko praznovjerje
Industrijalizacija, kolektivizacija i ateistiko slobodno
obrazovanje stvorit e novog sovjetskog ovjeka Kemija, fizika,
biologija i matematika bili su odskona daska od pogrenosti religija
vjerski blagdani zamjenjuju se svjetovnim; na starim obiajima grade
se novi; nudi se novi simbolizam, znaenje i moralnost Krtenje
pioniri Krizma omladinci Boi Nova godina (Djed Mraz) Uskrs Praznik
rada (meunarodni) Dan minera Dan radnika konstruktora itd.
ATEISTIKA ZEMLJA Albanija otila najdalje u represijama. 1967.
proglaena prva ateistika drava u svijetu nijee postojanje religije
u drutvu; religiju izjednauje s faizmom i rasizmom Enver Hoxha Jesu
li novi lanovi zaista vjerovali u znanstveni ateizam? poetkom 20.
st. svega 10 religijskih manjina: bahai, baptisti, budisti,
evangelici, flagelanti, menoniti, starovjerci, pentekostalci i
tolstojevci od 50-tih do 90-tih javljaju se Hare Krina, Jehovini
svjedoci, adventisti i druge sekte koje alju svoje misionare u
drave SSSR-a Komunizam je pomogao rastu manjinskih religijskih
zajednica! Borba za nevjernike i agnostike nakon raspada SSSR-a
Religijsko trite - religijska ekonomija Vlada vraa dominantnu
religiju tamo gdje je ona bila povijesno izraena prije komunizma
(nije dravna religija, ali ima veliku potporu drave) Nakon pada
SSSR-a ponovno se javlja religijski monopol i obnavlja se
religijska represijaIslamske zemlje dijele religije na
tradicionalne i netradicionalne tradicionalne titi ustav dok se ne
protive vladi Tadikistan islam se transformirao u fundamentalni
pokretPravoslavne zemlje zbog odljeva vjernika novim religijskim
pokretima trae zatitu vlade, pod izgovorom da novi religijski
pokreti unitavaju tradicionalnu kulturu i nacionalni identitet
1997. Rusija je donijela postroen zakon o vjerskim slobodama:1.)
Ako religija ne postoji 15 godina, ne moe djelovati2.) Osniva mora
biti Rus3.) Bogosluje moe obavljati samo Rus4.) Nema javnog
propovijedanja izvan crkve5.) Nema irenja dijeljenja religijskog
materijala na otvorenom itd. slino je napravljeno i u Moldaviji,
Bjelorusiji, Gruziji i Ukrajini pravoslavne crkve time jaaju;
smatraju da nove religije peru mozakKatolicizam u Litvi nije dravna
religija, nema ustavnu pomo katoliki radio, katolika televizija,
vojni kapelani, vjeronauk u koli, plaeni religijski seminari,
sufinanciranje vjerskih publikacija Litva profitirala od dogaaja u
Poljskoj gdje je katolicizam prerastao u jedinu idejnu opreku
komunizmu (1979. - posjet pape Ivana Pavla II.) doputene su velike
vjerske slobode jer si katolicizam to moe dopustiti Estonija i
Latvija najtolerantnije vjerske slobode jer nemaju izraenu
dominantnu religiju U bivim SSSR republikama dogaa se monopol na
ateiste, ali to se ne dogaa radi inovacije ili ivosti religije ve
zbog politikog favoriziranja veliki religijski rast bez religijskog
pluralizma
FUNDAMENTALIZAM Dallas Morning News, 2005. u iduih 35 godina
nestat e: svetost, monogamija, religijska hijerarhija, odlazak u
crkvu, iskazivanje religijskih simbola, celibat, autoritet crkvenih
osoba ovakvi pogledi tjeraju milijune ljudi diljem svijeta da se
organiziraju i bore protiv takvog naina razmiljanja Modernizam i
sekularizacija stvaraju fundamentalizam Max Weber odaravanje
svijeta traje dok Zapad (inteligencija) ne pone djelovati bez
ikakve povezanosti s religijom - praznovjerjem starih naroda i
drutava teoretiari sekularizacije nisu predvidjeli potrebu za
demistifikacijom svijeta. Odbijanjem demistifikacije nastaju
fundamentalisti fundamentaliste nalazimo u cijelom svijetu gledamo
ih na televiziji jer su povezani s nasiljem da bi shvatili
fundamentalizam moramo shvatiti vrijeme u kojem nastaje modernost
Max Weber:1.) Segmentiranje rada i segmentiranje ivota ivot vie
nije koherentna, homogena cjelina ve je parcijaliziran u odvojene
sfere2.) Racionalizacija svijeta moderni procesi upravljaju naom
svakodnevicom (procedure, birokracije, transakcije, novci) -
nevidljiva ruka koja nije boja ili nadnaravna3.) Industrijalizacija
i urbanizacija pluralizam, mijeanje rasa i kultura u ovjekovoj
svakodnevici religija ostaje uniformna i povezana s privatnim; sve
ostalo je javno (ekonomija, politika, obrazovanje, medicina) sve
javno nam govori da je religija relativna, da i ona mora, kao i
ivot, biti podijeljena na vie sfera neprirodno za vjernika religije
jednog boga modernizacija religiji oduzima svetost i mistinost
nameui sebe kao unaprijeenu formu ivota postmodernizam KULTURNI
RELATIVIZAM nema istine s velikim I; ono to se stalno namee je
tolerancija i prihvaanje drugih - temelj modernih sekularnih drava
upitnima postaju drutveni ugovori poput braka i monogamije, jer se
podrazumijeva, kroz toleranciju, da to nije normalnije od drugih
oblika ugovora (istospolne zajednice, poligamija) Modernizam
cijeni: promjenu vie nego kvalitetu; kvantitetu, a ne kvalitetu;
komercijalnu uinkovitost, a ne tradicionalne vrijednosti. Time
prijeti religiji svodei ju na individualna vjerovanja pojedinca -
religija nije drutvo (Durkheim) takav oblik ivota namee se
globalnoto je fundamentalizam?1.) Urbani pokret koji odbija
ponitenje personalnih i patrijarhalnih vrijednosti poretka i
drutvenih veza i stoga se odupiremo njihovom zamjenjivanju
depersonaliziranim principima2.) Obrazac religijske militantnosti
kojim samooblikovani pravovjernici pokuavaju zaustaviti eroziju
religijskog identiteta, utvrditi granice religijske zajednice i
stvoriti za ivot sposobne alternative sekularnim institucijama i
ponaanju3.) Religijski oblikovana, kognitivno te afektno utemeljena
orijentacija naspram svijeta s karakteristikom protesta prema
promjeni i ideolokoj orijentaciji modernizma Kako ih vide
modernisti? reakcionisti, radikali koji ele ugrabiti vlast, gurnuti
drutvo u mrano doba opresije, patrijarhalnosti i netolerancije, oni
su u zabludi, zli su i zastraujui Modernisti prema modernistima
dobri, razumni, potovatelji slobode i ljudskih prava, razmiljaju
jasnije, cijene empiriju i individualna prava i uviaju da su
fundamentalisti u krivu Fundamentalisti su racionalni odgovor na
politike i ekonomske promjene koje degradiraju ulogu religije u
javnoj sferi, bore se protiv moderne kulture koja prijeti onome to
je njima drago Prvi fundamentalisti? ameriki protestanti koji su u
periodu od 1870. do 1925. javno istupali za ouvanje religijskih
vrijednosti The Fundamentals: A Testimony of the Truth, tiskane
1910.-1915. Bible belt u SAD-u Monkey trial 1925. Fundamentalisti
su militantno nastrojeni prema tekovinama modernosti i kulturnim
promjenama grupa ujedinjena u opoziciji spram modernih pokuaja da
se kranstvo stavi uz bok modernoj misli 1925. suenje Johnu Scopesu,
Dayton, Tennessee. Srednjokolski profesor koji je poduavao
evoluciju proglaen je krivim i dobio je globu od 100$ koju nikad
nije platio jer je osloboen kazne zbog nekih propusta u sudskom
procesu fundamentalizam se pritajio do 1970!? naftna kriza 1973.
Vijetnamski rat irenje sekularizma i raspad privatnog ivota u SAD-u
1979. Iranska revolucija teokracija zamjenjuje monarhiju Ajatolah
Homeini zamjenjuje aha Rezu Pahlavija Bruce Lawrence, Defenders of
God: The Fundamentalist Revolt Against the Modern Age, 1989.
fundamentalizam smatra ideologijom, a ne teologijom stvoren je da
se sukobi s modernizmom fundamentalizam je transkulturalan fenomen
smjeten u historijskom okviru koji se razvija
Teorije fundamentalizma1.) Zbog snanog sekularizma dolazi do
posljednjeg trzaja religije diljem svijeta - posljednji uzaludni
napad religije na modernost2.) Modernizacija i sekularizacija
zapravo su plodno tlo za religijsko oivljavanje - gdje je
urbanizacija i modernizacija jaa, jai je i fundamentalizam primjer
libanonskih doktoranata koji su ispitivali zarobljene ISIL-ovce:
svi su maltretirani u djetinjstvu, dolaze iz disfunkcionalnih
obitelji; privlai ih obeanje o obitelji i dobro plaenom poslu
Karakteristike fundamentalizma IDEOLOKE1.) Reagiranje na
marginaliziranje religije2.) Selektivnost - bira i prilagoava
dijelove tradicije kako im odgovara - da bolje razlikuju sebe od
modernista. Koriste tekovine modernosti da bolje djeluju
(tehnologija)3.) Dualistiki svjetonazor - svijet je dobar (njihov)
i zao (onaj drugi)4.) Apsolutizam i nepogrjeivost (Kuran, Tora,
Sveto Pismo)5.) Milenijalizam i mesijanizam ORGANIZACIJE1.)
Izabrani/odabrani u lanstvo2.) Otre granice bivanja lanom3.)
Autoritarna organizacija - karizmatski voa odabran od Boga4.)
Fiksirana pravila ponaanja (govor, oblaenje, seksualnost,
konzumacija hrane i pia, formiranje obitelji, djeca, zabava) Jesu
li fundamentalisti nasilni?1.) Religijskom nasilju nisu uvijek
tvorci fundamentalisti. esto nereligiozni ine nasilje nad
religioznima2.) Nisu sve fundamentalistike grupe nasilne - veina ih
nije Postoji borba dobra i zla - cilj je vidjeti religiju u centru
javne svijesti Religija se esto politizira, a politika religiozira
Zbog milenijalizma i mesijanizma nema roka zavretka borbe - nema
kompromisa Religija terorizmu daje ogromnu mo, a terorizam religiji
Treba razumijeti kulturu i drutvo u kojem postoji1.) Ne poinje se
dogaati u pluralnim drutvima2.) Dogaa se u drutvima gdje je ta
religija u podinjenom poloaju3.) U vrijeme Hladnog rata poinje se
dogaati na periferijama4.) Slabljenjem globalne moi SAD-a i SSSR-a
nasilje se s periferije seli u centre moi lokalni problemi poinju
biti zloini protiv ovjenosti i civilizacije
2 tipa terorizma:1.) ISLAMSKI nasilje i pokuaji udara2.) AMERIKI
PROTESTANTI utjeu na politiku, mijenjaju kulturu i drutvo kroz
senatore, stranake kandidate i politiku
1960-tih i 1970-tih na Zapadu se etabliraju nove religijske
pojave promjenjivost u 2. pol. 20. st. dosegla nezapamene razmjere
drastine promjene prvi put u povijesti veina ljudi ivi u sekularnom
drutvu (nereligijski dominantnom drutvu) religijske institucije
primorane su na prilagodbu:1.) Suvremena religioznost postaje stvar
izbora, religioznost vie nije drutveni zahtjev, ovisi o sklonostima
pojedinca i nuklearne obitelji, religija postaje privatizirana, vie
ne podrava sustav znaenja koji je zajedniki svim lanovima drutva -
u suprotnosti s tradicionalnom ulogom religije2.) Religijske
institucije suoene su s pluralizmom - gubitkom dominacije, moraju
djelovati na religijskom tritu, moraju prodati svoju religiju
zainteresiranim kupcima. Natjecanje ima jake implikacije jer
izaziva racionalizaciju i birokratizaciju. Dovodi do sve vee
slinosti meu religijama - ali i slinosti sa sekularnim domenama.
Radikalizacija prema intimnom ivotu religijskih pripadnika.
Izgubivi monopol u drutvenim pitanjima, religija se okree privatnim
ivotima svojih lanova (seksualnost, brak, odgoj djece, obitelj);
cilj: utjecaj pa i kontroliranje svojih lanova Nova religioznost -
nove religijske skupine nastaju kao odgovor na sveobuhvatnu krizu
moralne sigurnosti Zapada vrijednosti srednje klase gube znaaj:
odbacuju se novac, mo, tehnika (izbalansirana kulturnim
pretakanjima) raste potranja za ljubavlju, samoosvjetenjem,
intimnosti s drugim i povezanosti s prirodom pripadnici
kontrakulture osjeaju se izgubljenima i u stanju anomije (stanje u
kojem dolazi do destabilizacije starih normi i pravila) nove
religijske organizacije ponudile su mogunost ostvarenja ideala
drutvene revolucije drugim putem konverzacija i transformacija
svijesti i savjesti pojedinca, poevi od samih sebe ekstatian odnos
s Bogom biti ponovno roen neokatekumen - ovom trendu odgovorilo i
katolianstvo Filozofska antropologija: rast novih religijskih
organizacija povezan:1.) Potraga za surogatnim obiteljima uslijed
nestanka posredujuih drutvenih strukturaa. izolacija nuklearnih
obitelji jedini davatelj socijalne i psiholoke podrke (nema vie
proirene obitelji, susjedstva, sela, crkve)b. danas mega-strukture
(kolstvo, socijalne ustanove, zdravstvo) potkopavaju legitimitet
obitelji i preuzimaju mnoge njene ulogec. nuklearna obitelj je
premala da ispuni sve socijalne i psiholoke potrebed. nove
religijske zajednice preuzimaju posredujuu ulogu - naglaava se
ljubav, zajednitvo, braa i sestre, Bog je otac, a Crkva majka,
lanovi su esto kao djeca, spremni beskompromisno potpomagati svoju
zajednicu i pokazivati poslunost autoritetu2.) Suvremena
deinstitucionalizacija mnogih aspekata privatnog ivota dovodi do
kognitivnih i emotivnih dezorijentacijaa. ljudi se raaju kao
nekompletnib. za preivljavanje trebaju kulturni poredak kao
kompenzaciju svoje nekompletnostic. odrastanjem usvajaju kulturni
poredak sredine - osmiljava im djelovanje i oslobaa anomije, a
rutinizacijom ovjek postaje posve institucionaliziran Suvremeno
vrijeme deinstitucionalizacija privatne sfere - u privatnom su
ivotu ljudi slobodni i bez strogih pravila (seksualnost, odgoj)
sloboda izaziva anomiju javna sfera institucionalizacija ne
jenjava, sve je birokratizirano, voeno formalnom racionalnou, sve
je podreeno sustavu, nema obzira prema individualnim eljama,
potrebama i karakteru lanova jedna pravila igre nameu se kod kue, a
druga u koli, vrtiu, fakultetu i poslu Novi religijski pokreti nude
ovjeku ono izgubljeno pravila ivotnog, privatnog vodstva - ljudi
iznova postaju sposobni dati uvjerljivu svrsishodnost vlastitim
egzistencijama - postavljanjem pravila Dolazilo je uvijek do onog
do ega dolazi i danas, a to su oivljavanje (formiranje sekti) i
inovacija (formiranje kultova/novih religijskih pokreta) Novi
religijski pokreti (rije koja zamjenjuje rije kult):a. religijska
grupa nedavnog podrijetla, razliita od postojeih religijab. moe
biti protumaena kao dio postojee religijec. zauzima periferno
mjesto unutar kulturnog sistema neke nacijed. nude inovacije u
uenjue. obino se ne odnosi na kranske pokrete iako se u njih
ubrajaju mormoni (19. st.), Jehovini svjedoci (19. st.), kranska
znanost (19. st.)f. Bahai (19. st.)g. u 19. st. raste zanimanje za
ezoteriju i mistikuh. 1965. procvat (Zakon o imigraciji i
nacionalnosti)Sekta Religijska grupa koja se odvaja od vee postojee
religije i poinje slijediti novu doktrinu. Postojea ju religija (od
koje se odvaja) tumai kao heretiku grupu sekta smatra da se vraa na
pravi put - oivljavanje izgubljenih vrijednosti esto su u
trzavicama s veinom lanova drutva u kojem djeluje Filipinska
nezavisna crkva Brazilska katolika apostolska crkva Pokret za
oivljavanje Deset Bojih zapovijediNew age religija remitologizacija
drutva pokazatelj ovjekovih potreba za mitskim, naizgled
imaginarnim, fantastinim, nadnaravnim objanjava neshvatljivo,
zadovoljava ovjekove tenje poklapa se s tzv. razdobljem vodenjaka
1970-tih traganje za stapanjem tijela, uma i due kombiniranje
filozofija i praksi kranstva, hinduizma, budizma, sofizma,
kabalizma, raznih ezoterizama, kiropraktike, spiritualizma,
gnosticizma, neopoganizma, tradicijskih mudrosti kombinira sve
religije i postavlja vlastitu duhovnost na prvo mjesto
NEDJELJOM U CRKVU ( 2004.) ide (od broja vjernika): 41%
Amerikanaca, 26% Brazilaca, 15% Francuza, 10% Britanaca, 7,5%
Australaca; najvie ide Nigerijaca (89%, a u zemlji ima 48,2% krana)
najmanje idu Rusi (3%) Europa: 18% Austrijanaca, 46% Iraca, 75%
Malteana; u Finskoj, Danskoj, Estoniji, Norvekoj i vedskoj odlazak
u crkvu je izrazito nizak Hrvati: 25-30% od kraja Drugog svjetskog
rata u zapadnim europskim zemljama opada broj vjernika i onih koji
odlaze u crkvu razlozi koje navode: DOSADA, NEKOMPATIBILNOST S
RELIGIJSKIM UVJERENJIMA i POMANJKANJE MOTIVACIJE broj protestanata
koji idu u crkvu ostaje isti od 1990. broj katolika opada od 1990.
do 1995. sa 75% n 45% od 1995. broj vjernika koji idu u crkvu
poinje se lagano poveavati Europa je sve starija i sve vie enska
stariji ljudi su religiozniji budui da raste broj starijih, raste i
broj vjernika ene su snaniji vjernici od mukaraca i meu mladim
vjernicima prednjae djevojke (npr. Taize) zbog drutvene obveze i
socijalizacije ene preuzimaju odgoj buduih narataja u privatnim
molitvama prednjae ene ene se nakon poroda vraaju religiji (ipak
manje nego prije) Prototip vjernika: starija nezaposlena supruga
majka Religiozniji: parovi s djecom (obitelj je vano mjesto uvanja
religijskog sjeanja), vjenani od nevjenanih, samci od onih s
partnerom Obrazovanje? u zapadnim europskim zemljama u crkvu idu
visokoobrazovani i oni s graanskim zanimanjima radnitvo i SSS ne
idu u crkvu jer smatraju da je to licemjerno u sekularnoj dravi u
srednjoj i istonoj Europi u crkvu vie idu oni s niim stupnjem
obrazovanja i pripadnici ruralnih zajednica nego graani i
visokoobrazovani7KRTENJE pada broj krtene djece u Europi u
Engleskoj se krsti tek 25% djece u katolikim i ostalim crkvama u
Francuskoj se krsti tek 58% djece, dok se 1958. krstilo 92%1.) Nema
vie visoke smrtnosti novoroenadi2.) ukinut je limb 2007. (papa
Benedikt XVI.)3.) Vjernici se sve vie krste kao odrasli sekularizam
- pojedincu se ostavlja odabir pripadnosti vjeri (vjera se vie ne
uzima zdravo za gotovo - time dobiva legitimitet)4.) Mijeani
brakoviSKLAPANJE BRAKA novi trend razvodi braka vjernici od svoje
crkve trae novi sakrament - rastavu! za sada nema naznake da e se
to uvestiPOKOP sakrament/obred - najzastupljeniji meu vjernicima (i
nevjernicima) neformalna religija ne moe biti bez institucije crkve
jer ona nudi liturgiju, in koji tumai obrede prijelaza u ljudskom
ivotu crkve su manje bitne za ranije dijelove ivota jer su se neke
stvari promijenile - ostaju kljune pri kraju ivotaCRKVENE KOLE I
FAKULTETI/SVEUILITA pod dravnom regulativom skrbi za uenike
Engleska i Wales 25% crkvenih kola (Engleska crkva i Katolika
crkva) Katolika idu preteito vjernici/katolici Engleska crkva idu
svi Sekularizacija, druge vjeroispovijesti? Francuska 1906. postaje
odvojena od crkve i religija postaje privatna stvar subvencije do
maksimalno 10% sekularizacija nastavnog kadra u kole se upisuju
djeca imunih i utjecajnih roditelja u Francuskoj za sada nema
islamskih kola roditelji ele da djeca idu u crkvene kole jer ele
dobru naobrazbu Zato se crkvene kole povezuju s dobrom
naobrazbom?1.) Dobri rezultati jer u crkvu ide srednja i via
klasa2.) Pastoralna skrb za ake i roditelje Crkvene kole imaju
svijetlu budunost!