glavnom - unizd.hr materijali... · 2016. 10. 18. · Uzgoj dudevne i tjelesne energiie po]edinaca i narcda putem skladnogarazvola uma, volje i tijela. 34. Sloboda i nezavisnost javne

trrs$Hm frild$*{ $tt{ s}$t**i $lr**t}t#:+i:r, il" Ll"!+idr sftii$a?J i!ei! ,iiiriirE : zje.4; +,.

PROGRAM HRVATSKE

NAPREDNE DEMOKRATSKE STRANKE

predloien na glavnom stranadkom zboru dri,anomtZagrebu dne 3. r4.Ltpnja1906.

(Zagreb,1906.)

Kad je "naprednjadka" omladina pode-la sazrijevati, nlezini su se predvodniciodiudili odvoiiii od l-lrvatske stranke pravai pokrenuti krajem 1904. vlastitu Hrvatskunaprednu skanku. Glavno glasilo strankebio je tjednik, zatim dnevnik Fokret, a nacelu stranke bili su lvan Lorkovic, DuroSurmin, Milan Heimrl i Veieslav Wilder."Naprednjaci" su se medu prvima odii-kovali po izostavljanju povijesnog prava,smalrajuci da ono negira moderno nacio-nalno nadelo, a s druge strane prednjadilisu u zagovaranju prirodnog prava.

Temeljna nafela.

emelina su nadela stranke ova:

I. Narod ie izvor svih prava u drL,avi.

II. Svaki narod ima pravo da se ujediru i da sam tpravljasvoiom sudbinom u svojoj dri.avi.

IIL Manji narodi prirodno tei.e za tim, da u savezu sa susjednim isrodnim narodima olak5aju uvjete svoje borbe zanarodni opstanaki driavnu neodvisnost.

IV Hrvati i Srbi jedan su narod sa dva ravnopnvn^ narodna ime-na.

V Opstanalq nzvojinapredak narodne drlave uvjetovane skladnimprivrednim i prosvjetnim podizanjem svih druiwenih ruzreda.

Izvor:"GodiSnji zbor'Hrvatskepudkenaprednesffanke"',Pokret,Zagreb,br128,5.hpnja1906.

Na sl-ici:

nas/ovnica

iTuora

ItFdi*r lr{rlr

s09

\lI. Svi ljudi imaju pra,yo trujednakost pred zakonom i drzavnom upravom i na jednakeuvjete za podmirenje Zivotnih potreba i za razvitak svojih sposobnosti.

\fII. Duievna sioboda najjati 1e pokretad napretka i slobode naroda.

WII. Crkva i driava imaiu biti medjusobno neodvisne. Ima se stoga crkva odiyeJiti oddri,ave.

IX. Konadna je tei,rja prosvijedjenoga dovjeianstva savez ravnopravnih narodnih dr-iava i svietski mir.

X. Podtenje u javnom iivotu ne moie se dijeliti od poitenja u privatnom Livor.t.

Na ovim osnovnim nadelima razvtjat 6e se ova

Narodna palitika.

1. Budienie hrvatske narodne svrjesti, obranaposjeda narodnih manjinaizaiatamalogadovjeka narodnoga u krajevima pomi)eianim, unutradnje sustavno naseljivanje, obranaprotiv odnarodJivanja hrvatske diece u ikolama s tudjim nastavnim jezikom; sustavnabriga za hrvatske iseljenike i koloniste.

2. Sirenje svijesti o jedinst u naroda hryatskoga i srpskoga;rijeienje spora hrvatsko-srp-skoga u smislu ravnopravnosti; slolna obranaugroi,enoganarodnoga iivlja hrvatskogai srpskoga u Bosni i Hercegoviru, prepuitaju6i pitanje o politiikoj pripadnosti ovih ze-malja odluci njihova pudanswa.

3. Prosvjetno i privredno zbltL,enle sa SlovencimaiBugaima;obranaprotiv osvajadkihtelnia poJiudkih iJi gospodarsrvenih bilo koje tudjinske politike i sporazum naroda hr-vatskoga i srpskoga sa narodima podunavskim i balkanskim u svrhu obrane protiv tihosrzjadkih telnja.

4. UdvrS6enje slavenske tzalamnostsupoznavanjem jezika slavenskih naroda, objainja-vanjem smisla i prayca njlhova ruzvoja,podri,avanjemvezaknjli,evnih, umietnitkrh, a

po mogu6nosti i gospodarstvenih.

Unatarnja politika.

5.Izgradn)a ustava osiguranjem i ptodirenjem svih ustavnih pnvai slobode narodito:potpunim osiguranjem slobode osobne, slobode savjesa i vjeroispovjesti, slobode mi-s1i, govora, itampe, sastalanja i udrulivanja, zaitttom ku6noga praga i listovne tajne;uvedeniem potpune sudadke nezavisnosti te upravnog sudi5ta i ukinu6em svih patena-ta iz apsolutistidke dobe.

6. uvedenje op6ega, jednakoga, tainogaiizravnogapravaglasazasvako zakonodavnoi samoupravno tijelo sa zastupsrvom manjina; najstroi,a disto6a i neogranidena slobo-daizbora; provedenje potpune gradjanske ravnopravnosti s ukinuiem svih poviastica, inasiova, 5to ih io5 imaju po)edini druiweni staleli.

7. Stroga odgovornost bana i vlade, ko;i imadu potlerati iz saborske ve6ine, saboru.

B. Proiirenje samouprave gradova, op6ina i Lupanjai uvedenje samouprave kotara; ruz-dijeljenje velikih op6ina nzmanje nu tako, da se uprava posala ve6ih: ikolskih, ubo(kih

sl0 Pnoena,u Hnv,qrsrr NApREDNE DEMoKMTsKE sTRANKE

i dr., povjeri savezu vi5e manjih opdina; rasteredenie optna od ubiranja driavnog pore-za; sttogl nadzor nad novdanim i imovinskim poslovanjem niZih oblasti; uvedenje au-

tonomnoga radunarskoga dvora.

9. Ukinu6e slnrtne kazne; porotno sudovanie za sve politidke zlodine i prestupke kao izaprcste zlodine.

10. Uredjenje poloi,aja upralrnoga dinovnidtva, da u driavnoi upravi mogu udestvova-

ti samo dinovnici sposobni, a nlkna da se osigura 5to ve6a samostalnost i redovito na-

predovanle.

D r{auoprau n a p o li ti ka.

11. Popuno provedenje nagode od g. 1868. kao prvi korak daljnjoj'lzgradn1i drLavne

samouprave Hruatske i napose zajam(.enje u nagodi sadrianih narodnih prava: namje-

5tanfem iskljudivo doma6ih sinova u zajednidkim uredima, podignu6em sttih za zajed-

nidke urede nuinih strukovnih Skola na teritoriiu Hrvatske, iskliudivim gospodstvomhrvatskoga jezikau svim javnim uredima i zvaniimauradunav5i orramo i vojsku, uzako-njenjem hrvatske zasta:l;e kao driavne na tedtoriju Hrvatske.

12. Sjedinjenie Dalmacije s Hrvatskom-Slavonijom; prodirenje drlavne autonomiie na

podrudju financijsko, poljodjelsko, trgovadko, obrtno i prometno; osobito u sludaju ca-

rinske rastave od zemalja zastupanih u car. vijeiu i potpuno osiguranje slobodnoga fi-nancijskoga i gospodarstvenoga razvoja Hrvatske.

13. Ravnopravno rjelavanje zajednidkih posala izmediu Hrvatske i Ugarske putem kra-

lj evinskih'aaslanstva.

l4.TeLnja za potpunom dtlavnom samostalno56u driavne zajednrce Hrvatske i Ugar-ske.

Cospodarstaena i socij alna po litika.

15. Usavrienje posebnoga poljodielskoga, tgovadkoga i obrtnoga Skolswa prcma fla-prednim zahge,rimaLivotai znanosti; uredjenje manjih uzornih gospodarstava uz stal-

nu gospodatsku poduku u Sirokim slojevima narcda;izobrazba dostatnog brofa strud-

niaka u inozemstvu i osnovanje tehnike.

16. Uredjenje samouptavnih strukovnih organzaclia radt zastupanja i promicanja poje-dinih gospodarskih grana i stalei,a te radi niihova obvezatnog sudjelovanja u driavnomzakonodavstvu i upravi.

17.Razvrjan1e jakoga samostalnog udrugatstva medju poljodielcima, obrtnicima i rad-

nicima, da ovi po nadelima samopomo6i i uzajamnosti , abez aravnoga zasizanja dri,av-ne vlasti, postignu pogodnosti velikoga kapitala i veleproizvodnje; naposeb prui,anjeizravne pomo6i sa strane drlave i druitva onim udruznim organzacljarra, koje osobitopromidu proizvodnu snagu naroda ili izjednadenje iivotnih uslova pojedinih staleia.

18. Prornicanie intenzivnoga gospodamtva i poveianje seljadkoga, narodnoga posjeda

posredstvom ptogresivnih poreza t sarazmjerruh op6inskih da6a, ukinu6em fideikomi-sa, uredjenjem subvencioniranlh zavoda zaparcelacliu i kolonizaciju, stojeiih pod nad-

511

zoromili upravom dri,ave; usporedo sa drobljenjem veleposjeda ruzvtjanie snaine po-ljodjelske industrije i swaranje jakoga srednieg posjeda.

19. Zaiata seljadkoga posjeda promjenom seljadkoga nasljednoga prava i neobve zatr'muvedenjem seljadkih porodidnih dobara (t. zv. domaja), povoljnim sklapanjem, konver-zljomi otkupljivanjem tereta uknjiienih na seliadkom posjedu uz pomoi drlavnu, stro-gim zakonom protiv lihvarstva: sloboda raspolaganja s imovinom porodidnih zadruga

preko stanovite naimanje izmjere.

20. Obvezatno osiguranje radnika i maloposjedntka za sludaj potpunoga osiromadenja

uslied nesreie na livotu i radnoj sposobnosti kao i starosti uz sudjelovanie interesiranihosoba a uz pripomo6 op6ine i dri,ave; osiguranje protiv iteta na imovini, napose ustro-

ienje fondova za sluiaj posvemainje nerodice i dri,avno osiguranje blaga proiv harz-ju6ih podasti.

21. Spredavanje iseljivanja pomodu novih vrela privrede i zasluibe te uredaba z^posre-dovanie posla; organizac4a isellivanja u pmvcu osiguranja najpovoljniiih uvjeta zandei povratka u domovinu.

22.Upnva zemlji5nih zajedntcai imovnih opdina prema mjesnim iivotnim potrebamaovlaitenika; promjena lovnoga zakona strogo prema interesima poljodjelswa.

23. Podupiranje industrije, maloobrta, trgovine i prometa brzimi strukovnim trgovad-

kim sudovanjem, gradnjom potrebitih ieljeznica, povoljnrni,ellezntkim tarifama, pret-postavljanfem kod iavnih dobava; napose podtzanie industrije takodjer privremenimoprostima od porcza, tzlirfalntffr pogodnostima, primjerenom carinskom politikom,unapredjivaniem'tzvoza, beskamatnim i1i jeftinim zajmottimq prinosima k trodkovimaosnutka; podupiranje malogobrta svim pomagalima 5kolstva, udruiivania,zajmova,raz-nih prednosti kao i prinosa za nabavu strojeva.

24.Uredienie samostalne i,eljezntkeuprave i Skolstva; ustojenje posebne stalne tarifal-ne komisije; vodjenje tadne samostalne statistike o svim granzrn gospodarswa.

25. Usuojenie posebnoga gospodarskoga odsjeka kod hrvatske zemaliske vlade.

26. Ravnopravno sudjelovanje Hrvatske kod ustanovliivanja svih carinskih stavaka iuredaba; osiguranje sustavnih i izdainih dri,avnhinvesticija radi osnutta snaine doma-

ie industrije, radi gradnie i,eljezncai luka, regulaci)e rlieka, razyltka trgovine i prometa,te radi opseZnih poljodjelskih amelioracija.

27. Poduanie gradova naprednom gospodarskom kulturnom i socijalnom politikom,narodito komunalizovanje iavnih gradskih poduze(a.

28. Uvedenje progresivnog porcza i inih da6a na dohodak, baltine i predmete luksusa;

osiguranje minimuma prostog odporeza; dokinu6e neizravnihporezai inih podavanja

na Livotne namirnice.

29. Zainta radnika, narodito i,ena i djece protiv prekom jena i zdravlju dkodljiva rada.

30. Rjeiavanje razmirirca medju poslodavcima te radnicima i namje5tenicima po obra-nidkim sudovima.

31. Ravnopravnost i,ena sa muikarcima.

519 Pnoena,r,r Hnvnrsrr NApREDNE DEMoKMTSKE sTRANKE

32. Ukinuie stalate vojske i uvedenie pudkog naorui,avaola; rjeiavanje medjunarodnih

zapletaja medjunarodrum obranidkim sudovima.

Pros{etna i ikolska politika.

33.tJzgoj narodnoga i svestrano razvitoga dovjeka, tjelesno jakai zdrava, duievno slo-

bodna i prosvijedjena, moralno i socijalno sposobna zasavremeriLivotdri.avnt, gospo-

darstveni, prosv)etni i druitveni. Uzgoj dudevne i tjelesne energiie po]edinaca i narcda

putem skladnogarazvola uma, volje i tijela.

34. Sloboda i nezavisnost javne nastave od presizanja ne samo crkvene nego i driavnevlasti, po primjeru neovisnosti sudovanja; obrazovanje samostalnog najviieg ikolsko-ga organa izborom iz redova nastavnika za pitanja disto nastavna i odgolna; atLna sa-

mostalnost iupanijskih i kotarskih Skolskih odbora za rukovodjenje nastave i uzgoja u

njihovu djelokugu.

35. Zbhi,enje 5ko1e i doma na nadin, da se obrazuju potodiina drultva s pravom sudje-

lovanja u stvarima Skolskrm; druitvena borba protiv lodega porodidnoga uzgoja; osni-

vanje siroriita za suoiad, a odgojnih zavoda za djec:u zapuitenu, sliepu, gluhonijemu iepileptidnu; duvaliSta za djecu, koje otac i mati borave cio dan tzvan doma; posebno po-

stupanje sa djecom duievno i1i tjelesno zaostalom.

36. Pristupainost iavne obuke najiirim slojevima putem dovoijnoga broja ikola, stro-

$m provadjanjem zakona o duinom polasku dkole, osnutkom Skola - selica u kraievi-

ma rjedje napudenim, besplatnim podavan)em udila i dkolskoga pribora djeci siroma5-

noi.

37. Besplatnost cjelokupne iavne obuke; sustavno podupiranje osobito nadarenih ude-

nika siromainih.

38. Jedinswo cjelokupne javne nastave, cjelokupna obuka iskljudivo po svjetovniaci-

ma; ukinu6e Skola vjeroispovjednih; izjednaienle ienske naobrazbe sa muikom; oso-

bita briga za zdravlje (kolske dlece putem naroduih Skolskih lijetnika i osobitih zdrav-

stvenih propisa za ikole.

39. Naobrazba u pudkim Skolama u pravcu 6udorednom i narodnom, poduka o pravi-

ma i duinostima dri,avljanskim i podeJima raztrmnoea gospodarstva; osnutak zimskih

tetaieva visokih pudkih 5kola, gospodarskih, klesarskih i polirskih ikola - selica sa udi-

teljima - seobenicima; viSa naobrazba pudkoga uiiteljstva i poviienje pla6a dostojno

oyoga staleLa; ukinu6e celibata uiitel)ica.

40. Usavrienje strukovnog ikolstva, narodito trgovaikih, obrtnih i iegrtskih ikola sa

posebnim obrtno-trgovatkim ikoiskim viie6em i strukovnim uditelistvom.

41. Preustrojstvo srednjega ikolswa u pravcu iedinswene 5kole sa op6om sa\rremenom

obukoml ukidanje klasicizma.

42. Autonomija sveuiili5ta, sloboda nauke;ustroienje medicinskoga fakulteta, viiih teh-

niikih Skola; sloboda udruiir,,anja za djaiwo, organizacila pomo6i za diaiwo oskudno.

s13

43. Sirenje znanjai nauke u narodnom drudtr,-u, druitvenim pobi)anjem nepismenosti,organzacljom puikih predavanja, pudkih ditaoruca r knJii,ruca; podupiranje znanosti,umjetnosti i knjiievnosti po druin'u i dri,avi.

44. Sloboda vjerskoga uyerenja i podtovanje svaiijega vjerskoga uvjerenja; ravnoprav-nost svih vjeroispovijesti i crkvi t dri,avi; ukinude konkordata, zastarjelth pateiata idvorskih dekreta; donoienje posebnih zakona o vjerskim udrugama, o uredjenju rnter-konfesionalrrih odnoiaja i odnodaja bradnih, te odnoiaja crkve i ikole.

45. za trajanje postojeieg odno5aia crkve prema drL,avi: ukinu6e lukna i redovita pla6au novcu, osiguranje eksistencije niiega sve6enstva, ukinu6e celibata i sekulerizacija crk-venih odbora na korist natoda, ne dfi,ave.

PROGRAM (r.[Aurg HRVATSKE pUir<sNAPREDNE STRANKE RASTUMAipx puru

(Split, 1908.)

Daimatinski politicar Josip Smodlaka(1869.-1356.) pokrenuo je u kolovozu1905. Hrvatsku demokratsku stranku, kojaje vei sljedeie godine dogovorila spajanjes banovinskom Naprednom strankom uHrvatsku pudku naprednu skanku. S obzi-rom na dualistidki ustroj Monarhi.le, objestranke su morale zadriati svoje samo-stalne organizacije zbog izlaska na izbo-re" U toj su se stranci okupili dalmatinski"naprednjaci". pripadnici mlade generacije(dr. lvo Tartaglia, dr. Prvislav Grisogono,lvan Meitrovii, Emanuel Vidovi6, dr. Vicelljadica, Antun Makale idr.), ko.li su bili ne-zadovoljni polilikom Hrvaiske stranke. Zanjih su slariji politiiari bili previ3e konzer-vativni. Glasilo "naprednjaka" bili su splitska S/oboda i dibenski Naprednjak.Poka-zivali su snaZnu sklonost prema ideologijijugoslavenskog nacionalizma"

I.Teme/jrua na{ela.

emeljna su naiela stranke ova:

I. Narod je iTuor swh praua u driaui.

Tim se kai,e ovo: narod je slobodan, on nije nidiji rob nisluga; narod nek daje sebi zakone; vlastima neka je koren u narodu;narcd poznaje nad sobom zakon i vladara, ah ne poznaje gospoda-ra; drL,ava je stvorena za narod i vilja da narodu sluii.

Jedan francuski kralj je govorio: Ja sam dri,ava. Turski car i danasho6e da su mu svi &i,avl1an pokorni kao robovi. pudka naprednasffanka to ne odobrava. Ona udi: Narod je gospodar svojega iivota.

Izvot:Pngmn (naak)Hruahke pulken@redne stranke

rasturuaien

puka,Spht,1908.

Na slici:nailornicaiquora

[sI ffi

Pnoenarr,l (N,o,uK) HnvnrsKr pucrr NRpnroNE sTRANKE nqstuluReeN put<u

Neki nadi politidari opet kaiu, da ie temeli nalem Pravu u starim ispravama (<artama).

Pudka napredna stranka ni s tim se ne slaie. Temeli ie naSem pfavu u narodu' Da ne-

-u-o bul nikakve starinske katte, opet bismo imali pravo da budemo svoii. Zivi smo,

i ho6emo daLiirno slobodno, pa dosta.

Eto ito znz.ti narcdie'avor svih ptava u drL,avi.

Popovci-natrainjaci kivo tumade ovu pr\nt todku nauka nade sffanke. Oni kaiu, da se

ona protivi rijedima sYetoga pisma: "Svaka ie vlast od Boga". To nije istina. NaIa stran-

ka nL udaraproti svetom pismu i ne miie5a Boga u politidke swari. Mi ho6emo da na-

rod bude trrol, d, ne bude nidiii rob. Drugo se ne kaie. A kako ie zapravoga kri6anina

svaka vlast od Bogr, tako i popovci-nataLniaci,ako su ki6ani, moraiu vierovati da fe i

vlast natodna od Boga.

Ali drugo neSto njima smeta. Niima niie drago duti, da narod ho6e da bude svoi i slo-

bodan. Oni bi htjeli da narod uviiek samo sluSa i mudi'

ll. Saaki ruarod imaprauo da w uledini i da sam apraula suojom sadbinom u suojoj dr{aui.

Ovo slijedi iz onogaprvoga, i svak moie lako razumiti 5to to znadi.

Narod taskomadan u vi6e dijela ima pravo da se zdrui,i u iedno, ako hoie. Narod, ko-

ji 1e pod tudjim jarmom, ima pravo da bude svoi. Narod, kofi nema svoie &iave, ima

pravo da uredi svoiu drlavu.

Ovdfe se ne govori, moie li to narod dobiti i kako ie modi da dobiie, ve6 se veli da na-

rod ima prr-ro d, to dobife. I to ptavo, ne kaiemo daima samo na5 nafod, nego sva-

ki narod.

Iz togaslijedi da, borei se za slobodu svoiega natoda,ne smiiemo gaziti tudiu slobodu'

III. Malji narodipirodno tefu ry tiru da u saueqw sa suyednim i srodnin narodirua okki@u uulete

suoje borbe 7a narodni opstanak i driaana neoduisno$.

Mi imamo mudru poslovicu, kojakai,e:Dva loia ubiSe Milo5a. Sto 6e mali nafod, ako

veliki na nj navali pu noe. damurazvahku6u i da mu otme baStinu? Kad mali ne moie

sam da se obrani, reda mu je tnilipomo6i, i to naipriie u susieda i u rodiaka.

To ie i ovdje redeno. Mali narodi valia da se slaiu izmedju sebe, e da lakle uzmognu odu-

vati svoiu slobodu, e da se lakie uzmognu obraniti od iade sile.

Bez togasklada maLi narodi propadaju. Medjusobni sklad ie priieka potreba malih naro-

da.Ta1epotreba nagnalaios davno nTodg nasega cafftuada se iedan uz drugoga pri-

slone. Magjari, iesi, Hrvati i drug izabralt su svi istoga kalia, samo da budu u savezu

iail,i dari lrks" obrane od niemadke i turske sile, koia )e na niih kidisala'

Iz ovogaslijedi da i nadem narodu, koii nije ni velik ni silan, valia uviiek duvati slogu sa

sosjedima itraLittniihovo priiatelisWo, samo da nam niko u nale ne kre6e.

IV. Hruati i Srbiydan su ruarod sa dua raanoprauna narndna imenl.

Jedan nam ieieztk,iste smo kvi i plemena, isti su nam obidaii, iednako iivimo, iste ia-

ie podnosimo, iste piesme pievamo, u isto| zemlii prebivamo: zato smo jedan narod,

a ne dva.

s69

Ali jedni se zovemo Hrvati, a drugi Srbi. Zaradtoga ne treba da se svadjamo. Cuvajmo

svaki svoje ime, i nemojmo se inaditi, koje je ime starije i slavnije. Ako smo bruia,kao5to jesmo, treba da ljubimo brata svoga, azarudbratattme niegovo. Oba narodna ime-

na,ffeba da su jednako da56ena i jednako ljubljena medju nama. Ko ne 6e tako, nek se

spomene: tko ne 6e bruta za brata, ho6e tudjina za gospodara.

Neprijatelji naiega narodnoga jedinstva htjeJi bi da se cijepamo i da se mrzimo zarad

vjere. Neka svak drii svoju vjeru, a neka tudju poituje, pa ne te biti svadje medju nama.

Neka svak sluii Bogu po svojemu zakonu, a svi sloino branimo svoj jezik, svoju zemlju

i svoju slobodu. Kr56ani, hrii6ani i turci, koji jednim ]ezikom govorimo, svi smo jedne

zemlje sinci, sva djeca jednoga natoda, jedne domovine.

V. Opstanak, raryoj i napredak narodne driaue uujetouan je skladnim piurednim i prosryetnin

podirynjeru sui h druituenih raTreda.

Ovim se kai.e, da dfi,ava nema biti jednim maJka, a drugim ma(eha: nema biti sve za

pope i grofe, kako se reie, a za mali narod ni5ta. Valja dati svakomu da Livt,valla da dr-

i.ava pravedno pomaie svaki stalei. Seljak i zanathia najviSe potrebuju prosvjete i po-

mo6i od driave,jer su oni do sad bili najviie zanemarcni. Tu pomo6 valja da im da-

de drL,ava. Kako majka najviie njeguje slabo i iznemoglo dijete, tako i drlava valja da

se najviSe stata za one koji su do sad bili najviie zapuSteni. Drugoj djeci, koja st zdra'

va i kojim ne fali ni5ta, time se ne dini krivo. Oni i tako primaju svoi dio, i joi viie ne-

go ih pritide.

W. Sai ljudi imaju jednako prauo na jednakon pred Takonom i dr{aunoru wprauom i na jednake

uajete ry podmireruje {uotnih potreba i 4a raquitak suEih sposobnosti.

Pred zakonom tebada smo svi jednakt, kako smo god svi iednaki od majke rodjeni.Je-

dar moi,e biti bogatiji, drugr siromainiji, jedan mudriji, drugi ludji, ah pravda valja da je

jednaka zasvakoga, kao 5to svadija duia jednako vrijedi,

I valja dat svakomu iir,'iti. Jadi ne smije da tladi slabijega, bogatai ne smije daviti siroma-

ha.Dfi,avavaIja da uzme u obranu maloga dovjeka protr deradini silnika. Svi ne moie-

mo biti bogati, ali nije ptavo da jedni crkavaju od gladi, dok drugi plivaju u raskoii. Neotimliemo tudfe, ali pitamo da svakomu, koga je volja radrti, bude osiguran barem kruh

svagdainji i dostojno ljudsko iivlienie.

Svaki dovjek nastoji da poboljia svoje iivljenje. I u tomu valja da dri.ava bude svakomu

na ruku. Treba da Skola bude jednako pristupna siromahu kao i bogataiu. Treba da se

dri,avabr:rne za prosvjetu seljaka kao i za prosv)etu gradjana. Treba da svakomu bude

otvoren put u svaki zanat,u svako zvanje, u svaku dti,avntt sluibu.

WI. Dakana sloboda naljaii je pokretal napretka i slobode naroda.

Svaki dovjek ima slobodnu volju, svaki neka je svoie duie gospodar. Duievno suianj-

stvo gore je od sulanjstva tjelesnoga. Iz ovoga se moied rzbavttt, ako ti je duia slobod-

na, jer ortablepi za slobodom. Ako li ie du(a zarobljen\ or'a viie ne zna ni cijenitr slo-

bodu.

570 Pnocna,u (Nr,ur) Hnvnrsre puere N,a.pneoNE sTRANKE RASTUMAaEN puKU

Gdje nema duievne slobode, ne moie biu prosvjete ni napretka. Kad nisi gospodarsvoje duie, kad ne smijei misliti svojom glavom, ne moiei primiti nikakav nauk, ne

smiiei se ni maknuti da poboljiai svoje stanie, osudjen si da iiviS cifeli iivot kao pas upriveinji.

WII. Crkua i driaua imaju biti medjusobruo neoduime.Ima se stoga crkua od/eliti od dryaue.

Isukst je prvi rekao: "Kraljestvo moje nije od ovoga sviieta", pa onda: "Dajte Bogu Ito

ieboLje, a caru 5to je carevo".

I vjera dakle udi da se svjetovne stvari ne smiju mi)edati sa duhovnim. Napose vjera, a

napose poJitika.

Viera se stara za spas duSa u drugom iivotu, a poJitika se brine zabolje i pravedniie iiv-ljenje na ovom svif etu. Jedno s drugim nema posia.

Danas je u nas crkva podlolna dri,avi. Popovi su kao i dinovnici. Mada ih imenuie, onath plah, ona im moi,e datr bolje mjesto i boliu sluibu: zato valja da oni slu5aju svakuvladu. Ako li je ne sluiaju, zlo po njih. Zato vedna pleie, kako vlada svira. I onda oniu ime vjere trai.e daih narod sluia. Mijeiaju vjeru s politikom i u crkvi i na oltaru. Stovlada ho6e, bilo dobro th zlo za narod,valia da oni vrle. Ili tako, ili da se zamjerc vladt.Malo ih je, koji te radt naroda prkositi vladi.

Ovo je zlo za narod i za vjeru.

IGd vlada hoie ito niie dobro za narod, a pop to preporuduje i u ime viere zalilnjenarod da ga sliiedi, jedni 6e ga posluiati, drugi ne 6e. I{o}i ga posluiaju, ti ie proti se-

bi raditl koji ga ne posluiaju, ti 6e izgubiti vjeru u popa, a malo po malo odaledit 6e se

i od crkve.

Zato je najbolje da popovi i fratn ne budu podloini vladi, i da se ne mije5a viera s po-litikom. Neka driava ne zapovljeda crkvi, neka crkva ne zapovijeda &i.avt. Svaka nekabude u svomu gospodarica.

A1i ve6ina popova i frataraje ovomu stralno protivna. Oni se misle: ako nas driarz ne

bude branila, niko nas ne 6e sluiati; ako nas dri,ava ne bude pla(ala, umrijet iemo odgladi. Eto ito ie njima na srcu.

IGji tako misle, zaboravljaiuizgledi nauk Isusov. Isukrsta dri,ava nije branila niti ga je

pla&la, nego ga je progonila i na l<ii, pravedna propela. I sasvim tim je niegov naukosvojio svijet. Neka oni slijede stope Uditeljeve, pa im se ne treba bojati. Ponizno5du,dobrim djelima i svetim iivotom predobit ie viSe duSa nego 1,i pomoiu bafuneta. A akobudu sveto Livth,i narodu dobro iinili, narod ih ne te zaboraviti: imat 6e svu svoju po-trebu i bit 6e im blagosloven sval<t zalogai.

Bit ie dakle i nfima bolje, nego Ji je danas. Narodu pak pogotovo.

Dd,avateba da se rastavi od crkve, jer dok ie ovako kako je danas, vlada 6e uvijek pre-ko popova zapovljedaa s narodom. Vlada ima u ruci popove, a veliki dio njih s prijernjama r proklestvima gone narod da na silu radi 5to oni ho6e, da glasuie kako oni hoie,daizabra koga oni hoie, t. j. u koga vlada ho6e.

571

Na taj nadin ne moie da bude slobode ni napretka.

Kad crkva bude rastavljena od drLave,popovi ne 6e vi5e biti podloini vladi. Tad 5to bu-du govorili, zwat Ce se da govore samo u ime vjere i radi vjere. Bit 6e tad bolje za narod,za vieru a t za itielo sveltenstvo.

IX. Konafna je te{nja prwu/etljenog iotjefanstua sdae< raannprdanih narodnih driaua i s{etski

mir

Neka niiedan narod ne dira u tudje, ako hoie da i drugi njegovo poltuiu. Svaki narod

neka bude slobodan. Niko neka ne gazi tudju slobodu. Kako su svi ljudi pted zakonomjednaki a dtLavr, neka tako i svi narodi na svijetu budu jednaki i ravnopravni izmedju

sebe. Neka nestane sile i nepmvde. Neka ne bude yi5e ratova. Nek svi narodi [wekaobrata, jedan drugoga brane6 ipomaLu(, u potebi.

Eto to ie zadnia i,elia i zzdnji cilj hrvatske pudke napredne stranke i svih po5tenih de-

mokratskih stranzkz na svi j etu.

X. Poitenje u jaanom {uotu ne mofu se d/eliti odpoitenja upiaatnom {uotu.

Dosad ie megju gospodskim strankama, bio obidai govoriti: "U politici nema poitenja".Drugi opet sude ovako: "Gledaj ti, je li zastupnik podten u saboru, je J,i nadelnik poitenu op6ini, a ne zabadai nos u njegove ku6ne, privatne posle. Neka on tu radi 5to ho6e,

nekaLivr,kako mu je drago. To su njegovi posli".

Pudka napredna stranka ne odobrava ni jedno ni drugo tako govorenje. Podten dovjekvalja dai u politidkom Zivotu poiteno postupa. Tko krade kodizboru, ko podmi6ufe,

ko vara narod, tai j.e nepolten isto kao i onaj, koji krade na mieri, koji dini kriva pisma,

koii otirnlfe tudie. Sto je nepolteno u privatnom iivotu, nepolteno je i u politici. Ova-ko udi pudka napredna stranka.

JoI udi ova stranka da ne moie biti podten upolitici, ko je nepolten u svojoj kuii ili usvome zaflatu. Zato nevalia ono goyorenie: "Sto se nas tide, kakav ie zastupnik ili nadel-

nik u privatnom iivotu?" Naprotiv, bai to valia najvi5e gledati. Ako li fe jedanvanhca,derad puka, kamatnik rhlai,ac u svome zaflatu, on nikako ne mole da bude pnjateli na-

roda u javnom iivotu. Takoga dovjeka puikanaprcdna sffanka ne smiie nikada staviti nina kah,u pudku upravu, jerbo djela kaLu iovjeka. a ne slatke ijeiiivarava obe&qa.

Narodna politika.

1. Budjenje hraatskt narodne suijuti,

t. j. stranka rudt da svakomu nalemu dovjeku owori odi, nekaupozna da nije sdm na

svijetu, da nif e od svakoga ostavlien, ve6 da ima na hiljade hiljada bra6e iste krvi i istoga

ieika,koJi 6e pomo6i njemu, ako on pomogne njima; neka svaki i najmanji na5 dovjek

upozna da nije ni kopile ni izgubljenik na svijetu, nego da je sin poltenoga i junadkoga

roda hwatskoga -obrana posjeda narodnih nanjina i ryitita maloga foujeka narodnoga u kr@eairna pon{eianiru,

r i. gdie su na5i u manjini, ne dati tudjincu da th zadaw; gdje su Hrvati pomije5ani s

&"g natodima, braniti svoju bra6u i doii im u pomo6 u svakoj potrebi -

519 Pnocnq,u (Nnur) HnvarsrE puirr NapnEoNE sTRANKE nasruru,qtEN puru

unutrainj e i u s tdafi 0 ru as e ! iaany,

t. j. ako je naSima tijesno na jednom kaju domovine (kako je na primjer izmedluZa-greba i Yani.dtna) nastojati da se presele na drugi kraj, gdje ima obilatife zemlie: nekje naiima mjesta, a ne da tudjinci dodju na nai kruh, pa da u zadnju bu6ani istjerajuku6ane -obranaprotia odnarodjiuanja ltraatske $ue u ikolama s tudjim nastauninjeskon;

t. j. ne dati da rarn Skola tudjega jeirka od nade mladosti udini izrode, ne dati da nammlade Hrvati6e odbiju od materinskogajezlkai da od njih udine janjliare,koji ne 6e po-znavai roditelja, koji 6e pljuvati na sve naie svetinje, i koji 6e raditi protiv svoga roda,bai kao poturice gori od Turaka -sustauna biga qa hraatske iseleruike i kokniste;

t. i. biti pri ruci nalem wiietu, kojemu je za nevolit da seli od ku6e, ne dati da upadneu dampre bezdu5nika, duvati ga i pomagati mu u svakoi potrebi -s ob{rom rua posebne pilike u Dalmacili piTnanjeleT/noga praua manjine Dalnatincima tafian-skoga je{ka arytjet podupiranja s njihoue strane hruat:kib narodno-politifkib n{nja.

t. j. neka gradjantalijanskoga iezl<aaDalmaciji pomognu hrvatskom narodu da dobi-je svoia ptava,ami 6emo im dati da se slobodno mogu sluiiti svojim iezikom, koliko jeto mogu6e i pravedno u jednoj hrvatskoj zemlji.

2. lirenje n/esti oydinstuu naroda hraatskoga i srpskoga;

t. f . raditi da svaki na5 dovjek vpozna da smo mi Hrvati i Srbi jedan narod, jedna kv,

iedan jezlk-ijekrye spora hruatsko-srpskoga u wislu raunopraunosti;

t. j. da se viSe ne svadjamo poradi toga 5to se jedni zovemo Hwztt,a drugr Srbi, ve6 daiivimo kao pravabnia,i da jedan drugomu pripoznamo jednakaprava,ida smo jedandrugomu ravni -th{na obrana agrofunoga narodnoga {utja hrua*koga i srpskoga a Bosni i Hercegouini, prepuitajaipitanje o politiikrl pripadnnti ouih rynalja odluci njiboua pufanstaa.

t. j. da slolno branimo nalu braiu u Bosni i Hercegovini i daim pomognemo odoliti nje-madkoj i magjarskoj nava)i,a da se ne pravdamo, dija ie biti Bosna i Hercegovina.Kadtastvar sazije, neka Bolnjaci i Hercegovci sami odlude, dijemu ie privoliti carsrvu.

3. Prosrletao i piuredno qblifunje sa Slouencima i Bugaima;

Hryati i Srbi, to smo rodjena bra6a; Slovenci i Bugari, to su flam stridevi6i; treba da se

iefui k drugim pribliiimq da se bolje upoznamo, da skladujemo, i da jedan drugogapomai,emo-

obrana protiu wualaikih teinja pokifkih i gorpodarstuenih bih kEe tufiinske politike i rporaqum

naroda hruatskoga i srpskoga sa narodina podunauskim i balkanskim u twhu obrane protia tihuuEaikih te{n1a.

t. j. ne dati se pod noge ni Nijemcu, ni Magiaru, ni Talijancu, ni nikomu; traZiti dogo-vor i prijateljstvo susjednih naroda, koji su na istoi pogrbiii kao i mi, da se sloinim sila-ma lakle obranimo od iade sile koia na nas kidiie.

573

4. Ufariienje slauenske u@amruwti wpoqnauafijem jeTika skaenskih naroda, objainjaaaryem smi-sla i prauca njihoua raquoja, podrTauanjem uery knjifuuruih, umytniikih, a po noguinosti i gogo-darstaenih.

t, j. reldi smo da su nam Slovenci i Bugari stridevi6i: malo dalji rod su nam Rusi, poljaci,

Cesi i Slovaci. To ie na5 veliki rod slavjanski. Sa svim tim naiim rcdjacimavatja da Livi-mo u ljubavi i prijatelf stvu, i da se bratski pazimo,kako se to dolikuje rodjacima.

IJnwtrainja politika.

5. Osiguranle i proiirenje suih ustaunih praua i skboda, naroiito: potpunin uigaranleru skbode osob-

ne, slobode sarjuti i rleroispo{utt, slobode misli, gouora, itampe, nst@an1a i udra{uanja, ryitinmkainogapraga i listoune tajne; uuedenjem potpane sudalke rueqauimosti te upraunogsadi{ta qaHruat-sku, i ukinucem suih patenata iq@solutistifke dobe.

t. i. da u svemu budemo slobodni dri,avljan a ne robovi; da nas ne mogovezatti za-tvoriti bez razloga, da moiemo misliti i vjerovati Sto i kako nam je drugo, da moi,e-mo slobodno govoriti i pisati kako mislimo, da se molemo sastajati i dogovarati kadi kako nas je volja, da nam i.andai i policija ne smjedu usrnuti u ku6u bez nzloga, danam na poiti ne smejdu ofrrarai listove; da suci imaju biti slobodni od pritiska vlade,da bude povrh svih poglavara i policiie jedan pravedni sud u Zagreba (zaDalmacljulma tal<t sud u Bedu), i da nas poglavarswo i policija ne budu vile mogJi globiti i hap-siti po tursku.

6. U uedenje opcega,ydnakoga lEnoga i iryaanoga praua glasa qa suako yakonodauno i samouprauno

tijek sa manjina, wqakinwie iqbornih kwija (iqborniitaua);

t. j. da u op6inskim abonma,uizborima za zastupntka. u svakim izbonma, svakomubude dato jednako pravo glasa, svakomu dovjeku jedan glas, ni viSe ni manje; da glaso-vanje bude taino;da se ukinu birani biradi, kako je sada,pada svak bude mogao odmahdati svoj glas zazastupnika koji mu je najdraLi da se dade i manjini nekoliko vijednika izastupnika, anedasveodneseveiina,kako je sada;dabiradinebuduvi5e rzzdrjeljerluizborniStva, kako je sad kod nas u Dalmaciji, gdje bogatiji izabku24vljetrukau opiin-sko vije6e, a velika ve6ina narodamoi,eizabrai samo 1.2vije6nika; mjesto toga neka svibiradi biraju zajedno, siromasi pomijedani s bogatalima, pa kud ve6ina pritegn q a m^-njini nek se dade onoliko koJiko |e zapada po broju glasova.

NEtho{a fistoia i nugraniiena sloboda iqbora;

t. j. da ne bude kod izbora nikakve prevare, ni sile, ni mita, nt zasttaiivanja, jednomrijedju da ne bude nikakove lopovdtine -prouedenje potpune graQanske raunopraunosti s ukinwcem suib poulastica i nasloua, ito ihloi imEapEedini druitueni ilale{.

t. j. da svi ljudi budu sasvim jednaki pred zakonom; da se ni jedna famillane drii veiaod druge; da popovi i grofovi ne budu imali fli milo pravaviSe od seljaka; da se ukinusvi titnli (naslovi); da svaki zanatbsde jednako da56en; da u tomu bude kao u Ameri-ct, gdje nema razhke izmedju gospode i maloga puka, nego su svi ljudi jednako da56e-ni i imadu iste pravice.

514 Pnoena,r,t (Nnur) Hnvarsrr puirr NnpneoNE sTRANKE nqsturr,t,airN puru

7. Stroga odgoaornost sabora bana i alade, koji imadu potluati iqsaborske aeiine.

t. j. da ban hrvatski i hrvatska vlada ne budu sluge magjarske gospode, kako su danas,

ve6 da budu odgovorni saboru hrvatskomu i da imadu onako orati kako narod ho6e;

ako narodni zastupnici ne budu s njima zadovolji,da se imadu promijeniti i banivlada,i da imadu doii na vladu ljudi, koii su ugodni narodu. Ovo pudka napredna stranka da-nas pita sarno zaHrvatsku, jerbo u Dalmaciji ne vlada ban. Ali kad se DalmacijazdrtLis Hrvatskom, ovo 6e za sve biti dobro.

8. Proiireny samoupraua gradoua, opiina i {upania u HruatskE,

t. j. {a gradovi i op6ine u Htvatskoj dobiiu ve6u slobodu nego imadu danas. Mi u Dal-maciji to imamo, ali ne znamo da se koristimo tom slobodom.

qatim auedenje samoupraue kotara,

t. j. da povth na5ih malih op6ina budu velike op6ine koje 6e obuhva6ati vas jedan ko-tar (n. pr. da vas Brad, ili sva Cetina, ili cijelo Dubrovadkq ili sva Boka budu jedna veli-ka op6ina); te bi se velike op6ine starale zaljekare, zakolne ptte, zz ve6e ikole i drugepomebe, kojima jedna mala opiina ne moZe sama doskodii; za manle stvari pak brinulabi se svaka opiina za se -raqd/elenje uelikih opiina na aanje;

t. j. kad velika op6ina cijeloga kotaratzme na se veie posle, da se zamanle stvari i mje-sne potrebe stara svako mjesto za se; zato da se razdijele prostrane op6ine ftao sinj-ska, imotska, zadarska, trogirska itd.) u manie op6inice, i da po mogu6nosti svako selo

dobije svoju op6inicu, svoju slobodicu -rastereienje opiina od prenuenog djekkruga;

t. j. da se oslobode opiine tolikih posala, 5to im je vladanatovarila,kao n. pr. soldadiju,

utierivanje porcza (u Hrvatskoj) itd.; radi tih posala op6ine troie silu noyaca za pisarc,rubade i druge radnike, avlada im nidta ne plaia; zato nje pravedno ni korisno naroduda op6ine nose tai teret -strogi nadqn nad noufanin i imouinskim poslouanlen nifih aatonomnih oblasti;

t. j. da se o5tro pazi, kako op6ine barataiu s pudkim novcem i kako upravlfaju s op6in-skom imovinom; do sad se u nas nije znalo nt ko piie ni ko pla6a; 5to je op6inskq biloje kao ukmdeno; sad se Stogod podelo stavljati u red, ali nije dosta; treba da se upraya

s opdinskim noycem srogo pregleda,pa da se viSe ne prosipliu ludo hiljade pudkoga

noYca -uuodenje autonomroga raianarskog duora 4z Hruatskw.

t. j. da Hrvatska bude imala t Zagrebu svoj naivi5i radunarski ured, 5to ga danas ne-

ma.

9. Ukinuce smrtne kaqne;

t. j. da se driimo zakonaboLjega: Ne ubijl - ubojicu i telkoga zlotncavalja obuzdati,da ne dine drugomu zla, ah ne treba ih zato smaknuti; moi,e ih se drukdije ukotiti;

?0r0tn0 sudouany qa suapolitilka qloiinstua ipratupke kao i Taprosta qlofinstua;

575

t. i. da nam porotnici (suci iz naroda) sude za svaki poJitidki prestupak i za svoko zlo-dinswo -reforma gradjanskoga sudouanja u Hruatskoj.

t. j. da se ukine u Hrvatskoj stari zakon, po komu se pravde rasteLado deset i dvadesetgodina, i da se uvede novi zakon, kakav imamo mi sad u Dalmaciji.

10. UreSeny polo{aja iinouniitua w tom praucu, da ma y osigurapotpuna grafianska sarulstalnllti re dorito n@redouanje,

t. i. da dinovnici ne budu vi5e robovi stareiina, i da ne moraju uviiek drh6ati pred njimakao Sibe na vodi, u strahu da ne izgube sluibu, vei da budu podloini svojim stareiina-ma u uredu, avanureda da budu i oni slobodni ljudi i da mogu napredovati u pla6i posvojim zashgama, a ne po hajtoru i preporuci -Tahtijeu@ui naroiito qa opiinske finoaruike u Dalmaciji poubno strwino uspoblenje.

t. i. da ne bude vi5e mogao biti kod nas op6inski tajnik kakvo god deljade, makar i biloistierano 'a drLavne sluibe ili bezlkakvanauka, ve6 da svaki koji ho6e da bude op6inskidinovnik, v$a daprodje Skole i ispite, da se vidi je li podoban zamjesto koje pita.

D r{auoprauna po liti ka.

11. Potpano prouedenje nagode od godine 1 868. kao prui korak k dainE iTgmdflJi drlaane sano-upraue Hruatske;

t. j. da bude u syemu i po svemu izvriivan zakon po kojemu se Hrvatska godine 1868.nagodila i zdruiila s Ungarijom - tE zakonne daje hrvatskoj sve Sto bi je po pravu iilqilt 1oj daje dosta, samo da bi se to vt5ilo - do sad su magiarske vlade uviiek gaztle tajzakon, a doma6e izdalice su im u tom iSle na ruku - druge su pak hrvatske stanke go-vorile: neka ide k vragu ita nagodba, Sto nam je stalo za nju - to nije bilo pametno go-vorenje, jerbo je ta nagodba, htio ili ne htio, zakon, pa nafi je danas jedina zakonskaobrana proti tudjoj sili - da nema njega, pod noge bi nas zgazilt- zato naia sftanka neudi, da nagodba ne valja niSta i da nevollahajai za nju, nego ona veli narodu: drii 5to tise daje, i dobto duvaj ono Sto si uhvatio u 5ake, a kad budel jati,gledaj da osvoii5 zako-nitim putem sve 5to je woje, i ono 5to i sada ja6 tudjinac uskraduje - tako 6eI malo pomaio postati sasvim svoj - tako rade i Magjari, koii su jadi i bogatiji od nas - kamen dokamena palata,veli se - tako 6e i narod korak po korak do6i do slobode -i n@ose TEamienje a nagodi sadr{anih narodnih praua: namleitanjem itk/uiiuo donaiih sinoua uqEedniikim uredirna, podignuien suih ry q@edniike urede na{nih strukoanih ikola na teinijuHruafikt, bkluiiuin goEodstuom hraatskogaje{ka u suim jaanim uredima i ryanjina, uraiunaa-fi oaamo i uojsku;

t. j. u sve driavne sluibe, koje pla6a nad narod, da dodju naii ljudi, a ne tudjinci - danam se dadu u naSoj zemlji i u naiem jeziku ikole zaizutenje inLinjera, oftctra, i,eljezrut-kih dinovnika i iavnih sluibenika svake struke, neka bude nalih ljudi vjeltih svakof slui-bi, da nam ne bi slali kao do sad tudjince, toboie jer da nema nalih ljudi vle5tih ovoj ilionoj struci - da, nas jezik bude gospodar po svoj na5oj kraljevini Hrvatskoj, u svakomuredu, u svakoj javnoj sluibi pa i u soldadili -

516 Pnocna,ra (Naur) Hnvnrsrr puirr NnpnroNE sTRANKE RASTUMAcEN puKU

uqakonjenjem hruatske qa$aue kao dr{aune na teritlrija Hruatske;

t. j. da se stvori zakon dana(a hrvatska z^staya (crveno-bi)elo-modra) i nikakva dru-ga ima bia poznata kao dri,avna zastava u kraljevini Hrvatskoj, i da se ne smije vija-ti niiija draga zastava kao gospodartca v na6oj ku6i, kako sad n. pr. magjarska vlada

hoie da se u nas vije magjarska zast^y\ kao da smo mi njihove sluge, a oru naii go-

spodari.

12. Sjedinjenje Dalmacle t Hruatskom-Slauonlom kao prui korak k narodnom aledrnlmjw;

t. I. da se Dalmactja sjedini s Hrvatskom i Slavonijom pa da budemo svi pod jednom

upravom i naiom narodnom vladom, a ne da u Dalrnaciji zapovljedaju Nijemci iz Be-

ia,kao sada - ovo je sjedinjenje vi(e puta obe6ao t nai kralj, i u zakonu stoji da smo

jedna kraljevinat da se imamo sjediniti - a kad to postignemo, treba zakorutim putem

raditi da se i osta[ Hrvati prikupe u naie kolo -proiirenje driaune autonomije na podrufja fnancijskq poljodjelska, trgouaiko, obrtno i prometno;

t. j. da Htvatska kraljevina dobije u svoje ruke upra\.u svoga novca, trgovine, fabrike,

i,ellezruca i narodne privrede, dime sada Magari upravljaju na svoju korist, a na naiupreveliku itetu -osobito u slufaju carinske rastaae od rymala ryrtupanih a careyinskom uijeiu i potpuno osigaranje

s lo b a dn oga fnanrilt kogn i gotpo dan tuen oga rary( a Hruafi ke.

t. i. ako bi se Ungarija posve rastavila od ostalih cesarovih zemalia ter bi udarila cari-

ne (dacije, gjumruke) na granice, da tad pogotovo i naSoj Hrvatskoj kaljevini budu

slobodne ruke pa da bude i ona mogla ruditt za svoj napredak 5to god iUrgarirja za

svoj.

1.3. Rnun@rauno rijeiauanje qEedniikih poula i<rrg, Hruatske i Ugarske puten kraleuimkih

iqaslanstaua.

t. j. da u svim onim poslima, koji se zajednidki upravljaju (kao Sto bi bilo n. pr. vojska ilitroikovi zaknllev dvor), da ne bude uvijek kako hoie Ungarija,vei da se ima dogovor-

no odludivati u odborima, i u njima da bude koJiko Ungaraca toliko na5ih.

14. Prema teneljnim naielima stranke nastEanje oko potpwne samostalnosti rauru.oprauno saueqnih

kralfeuina Hruatske i Ugarske

t. j. da Hrvatska i Ungarija budu u svemu i po svemu svoje; da nijedan drugi narod i ni-

iedna druga zerija nema nad njima zapovtj edati; i da Ltve u slozi kao savezrice, ni jedna

stania,nt mladja od druge, ve6 obje jednake, kao pravi i po5teru drugovi.

Cospodarstaena i nclalna pa litika.

15. Usawknle posebnoga pollodjelskoga, trgouafkoga i obxnoga ikolstua prema n@rednim ryhtleui-ma {uota i qnaruo$i;

t. j. da se osnuju dobre i korisne ikole za udenje iz tei.aikoga (ratarskoga), trgorzikogai svakoga drugoga zaflata, a gdje ima takih 5ko1a da se urede na natin, kako 6e iz njihizlazii 5to bolji poijodjelci, trgovci t zanathje -wredjenje manjih uqornib gorpodarstaua uqstalna gospadarskw poduka u iirokim slEeuima naroda;

5tl

t. i. da se po selima uredi ito vi5e uzornih dobaru, neka seljaci vide na svoje odi na-predak novoga, boljega rada, pa neka se tako i oni naude, kako valja radtrt zernlju, akoho6ei da i da)e najve(u konst; az to da se narodu i na drugi nadin daje taka poduka -iTobraqba dostatnoga brola strwlnjaka u inaTemstuw

t. i. dok nema u nas dobrih {kola za jednu i1i drugu struku, da se ialju rladtti na na-uk u druge zemlje, gdje su najbotie take dkoie, neka naude za se i zanarod, kad se ku6iYfate -i osnouanje tebnike.

t. j. da se osnuje hrvatska ikolazanLinjire,kakve joi nemamo.

16. Uredjenje ramoupraunih strukounih organirycla mdi qanupanla i promicanla poledinih gospo-

darskih grarua i stak{a te radi njihoua obueTatnag rudjekuanja w dQaunom Takoruodaustuu i wpraui.

t. j. da tei,aci, zanathie, trgovci, mornari, ribari itd. budu imah svaki svoja drudtm (poprilici kako su sada trgovatke komore), ah da ta druitva budu imala glas i kod vlade ikod stvaranja zakona.

17. Rarylanje jakoga samo$alnog wdrugarslua ruedju po[odjelcima, obrtnidna i radnicima, da onipo nafelu samopomoii i ury{amnosti, a beTiqraunog qasiTanja dr{aune ulatti, putigna pogodnoni ue-

likoga kapitala i uelike proiquodnje;

t. j. da se osnivaju zadruge tei,akd, zanadtla.i radnikd svake struke, u kojima 6e oni jedandrugoga pomagati, svoj rad i plod u jedno slagati, te sloino raditi i sloZno se braniti, datako budu mogli prodavati plodove svojih truda po istu cijenu po 5to tu robu prodafuvelikr trgovci, koji danas dobivaju na malom dovjeku, i da budu mogJi dobavlfati ito imteba za Livot po onu istu cijenu po ito to pladaju veliki trgovci:. a da te zadruge buduslobodne i da im vlada ne zanoyeta -napox pruTanje iqraune pomoii sa $rane dQaue i druitua onim udrufunim orgaruiqacijama kEe uo-bito promiiu proiquodnu snaga naroda ili iryednaferuje {uotnib wskuapoledinih stale{a

t.1. da drlava, i svi oni koji mogu, imaju davati pomoi takim zadrugama, osobito onimkoje ude narod kako 6e imati bolju i ve6u korist od svoga rada, i onim koje nastoje dapribave dto bolje i dostojnije iivijenje siromahu.

18. Promicanje intenqiunoga gospodarslua i paueianje vljalkoga narodnoga poyeda potredstuom pro-gruiunih porery i sara4njernih opiinskih daia,

t. i. nastojaa da zemliabude davala 5to ve6u korist onomu koji je radi i da 5to viie zem-lje dodje u ruke naiega seljaka, z za to da se urede iporeztiop6inske daie tako da, kakoje god tko bogatiji da ima plataaviSe poreza, i to na ovaj nadin: ako siromah daje svo-

]ega dohotka od sto dva u.1me porcza. da bogati]i, na priliku, ima davati od sto pet, jodbogatiji od sto deset i sve tako naprijed -narofito iTlednaknjem ularruika plemiikih dobara, s kojima je do godine 1848. bita skkpfanaluit-dikc/a, gkde opfrruskih tereta sa ostalim poreTounicima;

t. j. da vlastelaplataiu optinamaporez na svoje zemlje, kako ie pravedno, a ne da seljakp1a6a vide Porezana jedan ral svoje zemljenego li vlastelin na deset rali svof e, kako je tosada u Hrvatskoj (u Daknaciji nema vlastele , pa zato nema ni te nepravde) -

578 Pnoennu (Naur) Hnvarsrr puirE rapnroNE sTRANKE nRstu,r,tqeeN puru

n a d a lj e w kin u c e n fi de1 ko mi s a,

t. j. da se ukine zakon po kojemu zemlie velike gospode moraju prelazitt uvijek od oca

na sina te se ne mogu prodati ni darovati, i tako sva ta zemlja zaviieke vjekova ostaje

u iednoj famiJiii -arykonjenjem praua pruokupa driaue rua vjetoune uelEoyede,

t. ). kad vlastelin ho6e da proda svoje imanje, da ga tma najprije ponuditi dri,avii zko

ona ho6e da ga tma njoj prodati, neka tako zemlja ostane u rukama nadega naroda, a ne

da vlastela prodaiu zemlle tudjin cima pa da onda naseljavaju Svabe i Magare, kako se

to jo5 dini po Slavoniji, Srijemu i srednjoj Hrvatskoj -u r e dj e nj e ru s a b u e n ci o n ir a n i h qa u o d a qa p ar c e I a ci1 u i ko k n i 7a n1 u ;

t. j. neka se uredi tko ie se baviti dijelleniem velikih gospodskih posjeda na manie de-

sti i naseljavanjem na5ega naroda na te zemlje, a dri,ava neka daje pomoi onima, koii

se tim poslom bave -urporedo sa droblenlen ue kpoyeda rarylanje sna{ne polodj*ke indu$rije i staaranje jakog srednjeg

poyeda;

t. j. nastojati da se zemaljski plodovi i otpatci upotrebllavaiu korisno u fabrikama, da se

grade takve fabrike, i da se stvaraju srednji posjedi, gdie ie danas sve u rukama jednoga

vlastelina -napokon qa Dalmaciju akinuce kmetskog (te{aiko! odnoiaja, a dok r to ne po$ignq qakorusko are-

djenje toga odnoiala i rad oko pobo/ianja uujeta kmetske Qe{a;ke) pogudbe.

t. j. da u Dalmaciji nema biti vi5e kmeta (tei,aka na tudjoi zerrlji), dakle da se ukine

kmetija, a dok se to ne dobije, da se imaju urediti zakonom pravakmeta (teiaka) ipra-va gospodara zeml1e,5to danas niie uredieno, a vz to da se ima odmah nastojati da se

tei,aku oblakiaju uvjeti kmetske pogodbe, gdje su god ti uvjeti tedki i nepravedni za

teLaka.

19. Zaitita seljaikoga poyeda promjenom selafkoga naslednoga praua i neobueTatnim uuedenjem x-

lafkih porodifnih dobara (t. ry. domajQ,

t. j. urediti tako te stvari zakonom da se zapiieti prekomjetno cijepanie seljadkih baiti-na te da seljadka ku6a bude mogla lakie saduvati ditavu svoju djedovinu -pouolnim sklapanlem, konuerTlom i otkwpliuanjern dagoua uknjifunih na sefiafkon posjedu, uqpo-

ruoi dr{aunu;

t. j. da se uz pomo6 driave pomogne seljaku, da se otkupi od duga il,i barem da nadje

novac s manjom kamatom nego li sada plah -strogim Takonom protiu lihuarstua;

t. j. da se uvede zakon koji 6e tedko kazniu kamatniSwo (lihvarstvo) -fuboda raspolaganja sa inouinom porodiinih qadruga preko $anovite nEnanle mjere.

r j. gdie su zadruge (u Dahnaciji ih nema), da se uvede zakon da se bude moglo slo-

bodno raspolagati s imovinom njihovom, ali ne s ci)elom, ve6 s onim 5to prelazi fednunajmanju izmjeru -

519

20. Obuelatno litgtlrye radnika i nakpoyednika 7a sluiE potpunoga uiromaienja usljed nure-ce na {uotu i radnoj Euobnosti kao i staruti, wq sudjelouanle interenuanih osoba, a uqpripomoiopiine i dr{aue;

t. j. da mali dovjek, kad obnemogne, bilo od starosti ili od bolesti, bude siguran za svojzilogaj kruha, a tako isto i njegova neja(ad, ako bi on posnuq da im ne tera i6i u pto-sjake; i to ovako: da svi radnici i tei,aci platalu svake godine jednu malu twur, ,iird-nidku kasu, da u istu kasu neito daje op(ina, a nedto dri,ava,pa da se iz tekase dilemirovina dovjeku, kad viSe nje zarad sposoban, i1i njegovim sirotama -uigaranle protiu iteta na imoani, n@ou uttrEenje fondoua qa tlafE pwuena!,nje nerodice i dr{aunooiguranj e blaga protiu harEaiih poiasti.

r j. da se ima osigurati seljake proti Steti od krupe, groma,povodnja i druge nenadnje;kad sasvim izda godina, da se seljaku imade dati pomoi, barem toliko da moie prezlrd-ti; da se ima osigurati seljaka proti Steti koju mu moie nanijeti kulna bolest koja se po-javi u stoki; za to sve da se udine posebne kase, u kojei &i,avadoprinosi svoj dio.

21. Sprefauanje ise[iuanla pomoiu nouib urela priurefu i rystu{be te uredaba ry puredouanje puk;t. i. nastoiati da se na5emu svijetu dade radakod ku6e da mu ne bude potreba seliti u tu-gi-o - nastojati da se kod nas uvijek otvara novi rad - biti pri ruci naiemu svijetu nekalakie moie naiind,i upudivati ga, kud valja zato da se okrene -organiqacija ise/iaanla radi uiguranla n@pouoln/ih wtjeta Tarade ipouratka a domouinu.

t. i. biti pri ruci onima, koji baS ho6e ili im je zanevoliu da sele u tugjinu - ne dati im daidu kao muha bez glave u tugji svijet - upudivati ih na onu stranu gdje & naiibolji po-sao i gdje 6e ih bolje plataa- biti im pri ruci da se lakie mogu vratiti u domovinu.

22. Upraua Tgmllii'nih qEednica i imoanib opiinaprema njunim i imounin potrebama oulaltenika,i pmnjena lounoga Vzkona strogo prena interesina po[o$elstua, 7a Hruatsku:

t. j. da se seoskim zenljama upruvl1a, kako ie biti korisnije cijelomu selu, a da se pro-mijeni zakon o lovu, kako traLikorist poljodjeljstva, a ne gospodska zabava: olro se tra-ii.samo za Hrvatsku, jer u Dalmaciji nema zemljidnih zajednca ni imovnih op€na, aztkon o lovu nije nepravedan i itetan kao onaj u Hrvatskoj -|a Dalmaciju sanoupraaa sela u suim seoskim pukuima, narolito u imouinskin i a birariu uo:kih$arjeiina, po seoskom qboru potpuno neoduisnu od opiinskoga uijeia, u kEemu ie biti piryan pra-uo glasa sain punoletnin a[acima;

t. j. da svi seljaci, koji su do5li na godine, imadu imati pravo glasa u seoskom zbora, ane sami bogatali, kao sada; da taj veliki zbor seoski bude gospodar odredjivati po syo-joj

"olii sa seoskim zemTlama,a da se u to nema padati op6insko vije6e; da tajveliki seo-

ski zbor imaizabkan sve starjedine seoske, sve po veiini glasova svih sakupljenih se-ljaka, a ne da op6insko vije6e imenuje seoske starjeline iz trojke kao sada - ovo se pitasamo za Dalmaciju, jer u Hrvatskoj nema ovakih nepravda -uredjenje apraue seotkih painjaka a Dalmac/i i oblaklaruje rykonskih urjeta njihoue diobe;

t. j. da se stavi red u uprayu seoskih painjaka (mri$e) u Dalmaciji, gdje se danas ne znani ko pije ni ko pla6a: jatigrabei umidu, seljaci jedan drugomu preotimlju seoska zem-

Pnoena,r,r (N,lur) Hnvr.rsrE puaKE NAIREDNE sTRANKE RASTUMAaEN puKU

Ijiita, a sela imaju viSe Stete nego Ii koristi od svojih pa5njaka, plahiu( porcze i skupe

trolkove destih i dugotrajnih parntca- tome neredu treba stati naktaj i uz to promijeni-tt zakon o diobi opdinskih painjaka, jer po danainiem zakonu dioba preskupo zapadz,

a nikad s njom nakraj izati -promjenw iamskoga qakona i prewredjenje lagarcke slu{be w Dalmaciji prema gogodarstuenim po-

trebama naroda.

t. j. da se promijeni Sumski zakoni da se preuredi lugarska sluiba, kako ie narodu bi-ti lakie i korisnije: biva, da se goje i duvaiu 5ume, ali da i narod bude imao drva koliko

mu je potreba,l da ga se viie ne umide strainim iumskim giobama, koje su propast se-

Ijaka; drugim riledima da se bolje duva gora, da se pravednije dijele drva, a da se ma-

nje globi.

23. Podupiranle industrfe, maloga obrta, tugouine i prometa b@m i strukoanim trgouafkim sudo-

adnJem)

t. i. da u trgovadkim i obrtnim poslovima imaju suditi nabrzu ruku trgovadki suci od

zafiata-

gradnjom potrebitih fuleryica, osobito saeToru iVuedu Hruatske i Slauanle te Dalmac/e i Bosne,

t. j. da se izgrade i,eljeznce gdje ih nema, osobito izDalmaitje u Bosnu i u Hrvatsku,jer gdje nema i,eIjezruca, ne moi.e bitr napretka ni bogatstva -poao [nim ry llerytikim tarifama.

t. j. da prevozne cijene (vozarina) na *,eljezntcama budu tako odredjene, kako 6e se tr-govina moii 5to bolje razviti u naiim zemljama;

osniuanjem i sabuencioniranjem parobrodarckih druitaua i uuedenjem potrebnih parobrodankih sue-

qa, osobito iVnedju hruatskoga pimorla i Dalmac/e,

t. j. da se pomaiu doma6i parobrodi i da se dadu svim mjestima na moru potrebite

sveze -pretpwtaul anjem kod j aunih dobaua,

t. j. kad dri.ava, zerrlja ili opdina imaju kakr.-u potrebu, da radje dadu dobiti nademu

trgovcu, nademu zanatlJi i doma6oj fabrici, nego li tugjincu -napou podirynje industnje takodjerpnuremenim oprostima od poreqa, tarifalnim pogodnostima, pi-mjerenom carinskom politikom, wnapredjiuanjem i7ao7a, bukamatnim ili jeftinim q@mouima, pino-sima k troikouima osnutkay

t. i. da se podupire podtzanje fabirka kod nas, koliko je god mogu6e i pravedno, opra-

dtaju6 im u podetku porezq davajui im novaca u ime potpore th t zajam itd. -podupiranje maloga obrta suim pomagalima ikolstua, adra{uanja, Tajmoua, raTnih prednosti kao ipnnoru qa nabauu str(eua.

t. j. da se podiie doma6i zanatdobim zanathjsktm Skolama, udruiivanjem zanarlja,te

pomaLu(. zaoathie i nfihove zadruge i novcem.

24. [Jredleruje samostalne fuljeryifke upraue i lkolstua; ustrojenje posebne stalne taifalne komis/e; uo-

djeruje tafne samostalne statistike o suim granama gorpodarstua.

581

t. j. da hrvatske ielieznce dobiju svoju upravu, a hrvatski i,eljezniari svoju, hrvarsku5kolu, a ne da jedno i drugo bude u magjarskim rukama, kao 5to je sada; da Hrvatskabude imala svoje tarifne komisije i svoju gospodarsku statistiku, neka tadno znarno sva-ke godine kako naia zemrja napreduje u svakoj struci, kako narod Livi,kako mu se ispla-6uju njegovi trudi, koji mu se rad bolje ispla6uje, e da se po tim radunima uzmogne pri-skoiiti u pomo6 onamo gdje je najve(apotreba.

25. UstrEeny poubnoga goEodarskoga odseka kod hruatske rymalske ulade.

t. j. uz dana5nja tri odsjeka kod hrvatske vlade u Zagrebu (edan je zaupruyu zenlje,druglza prosvietu naroda,tre€l2a. sudovanje) neka se ustroji jo5 jedan odsjek, gospo-darski, pod koji 6e spadati sve Sto se tide narodnog gospodarswa (narodne privrede),dakle poljodjeljswo, stodarstvo, ribarstvo, zanai, fabrike, trgovina, promet itd.

26. Raunoprauno sudjelouanje Hraatske kod urtanouliuanja suih carinskih stauaka i uredaba;

t. j. da Ugatska ne moie bez Hrvatske daudaracarinu (dacije, gjumruke), ve6 da u tomeima Hrvatska imati rijed isto kao i Ugarska -utgurafiJe sustaanih i i$ainih driaunih inuestinja radt osnutka sna{ne donaie indastriy, radi grad-n1e fuleryica i luka, regilacije ijeka, raquitka trgouine i prometa, te radi pul1ndjehkih pobofiica.

t. j. daHrvatskoj bude osigurana priiidna pomo6 iz drLavne blagajne za velike potrebenaroda,kojima se ne moie doskoditi bez pomoii dri,ave,kao 5to su: gradnje ieljeznca,uredjenje rijeka, suSenje velikih blata, gradnie morskih luka, podizanie novih fabrika itd.

- a ne da se, kao do sada sve ulaie u Ugarsku, a Hrvatskoj da se ne daje nidta ili da iojse dobacuju mrvice kao prosjaku, kad je Magarevolja, a kad ih nije volia, ni5ta.

27. Podirynje gradoua n@rednom gotpodarskom, kulturnom i socijalnom politikom.

t. j. da gradske upralre nastoje kako 6e podignuti svaka svoi grad, da bude Sto prosvjet-ljeniji, 5to uredniji, Sto zdraviji i 5to bogatiji, te da se staraju zakoist svih gradjana, a

najvi5e siromadnijih, kojima je najveh potreba pomo6i.

28. Uuedenje progruiunogporeqa i inih daia na dohodak, baitine i predmete luksusa (raskoii);

t. j. da se bogataiu na svaku njegorrr 1000 kruna dohotka flamerne veii porez nego J-i

te ga platai siromalniji na onu svoju jedinu 1000; 5to je god tko bogatiji, da plaia nesamo veii nego i teii porez fla dohodak i na baltine; a da se udari visoki porez na sve

swari od raskoli bogatadke

osiguranle minimuma prostog od poreqa;

t. j. da siromah nema placatt nikakva poreza, ako mu dohodak godi5nji ne prelazi ne-ku najmanju mjeru; na primjer, akoitrru manje od 800 kuna godiSnjeg dohotka, da jeprost od svakog porezai a to ie pravo, jer mu ono nije dosta ni za Livlienie,pa otkle jo5

placaiporez.

dokinuie neiqraunih poreqa i inih podaaanla na {uotrue namirnice.

t. j. da budu ptoste od poreza sve stvari potrebite za Livllenje, dakle da se nema pobira-ti nikakav ?orez na kruh, na bradno, na meso, na cukar, na petrolej itd.; osim toga da se

imadu ukinuti wi tako zvati neizravnt porez:t, to jest oni porezi Sto ih pla6a5, kupujuisvaki dan raznu robu i mnogo skuplje je pla1aiui nego li bi te zapala, da nema roga po-

Pnoena,ra (Naur) Hnvr,rsre puirr N,qpnEorE sTRANKE ncsruMAirN puru

rcza; ovi porezi najviSe tidte sirotiniu, oni toliko poskupljuju iivotne namirnice, da na-

rod zand njih u velikoj mjeri strada, a desto i gladuie, pa zato ie najpravednila swar da

se ti porezi ukinu i da se prebace na druge swari koje nisu tako potrebite za Livot,i na

bogatije ljude, koji imadu sr,,u svoju potrebu, pa mogu placai i visoke poreze, od ono-

ga 5to rm pretide.

29. Zaitita radnika, naroiito funa i djece protia prekomjerna i $mulju ikodljiua rada.

t. j. ne dati da gospodari preko nadina mude svoie radnike i da im ubijaiu iivot, a osobi-

to uzeti u obranu iene i djecu, koii su slabiiega Livotapa im prekomjeranradmoi,elak-5e i pokvariti zdravlie.

30. Njeiauanje rapnirica medju pwkdaucinta te radnicina i namjeitenicima po obraniikim sudoui-

///4.

t. i. kad god nastane koia nzmiica izmedja gospodara posla i radnika, da th lmaju rtz-miriti dobri ljudi (obranici) imenovani od iedne i od druge strane, ane da se uvijek 5a1ju

na radnike L,andari t da dri,avna vlast bude uvijek na ruku gospodarima.

31,. Raunopraunost funa sa mwikarcima.

t. i. da iensko bude pred zakonom u svemu jednako muikarcu, pa da jednom svrii da-

naSn)a nepravda, po kojoj najludji muiki6 ima viie prava prid zakonom nego li najpa-

metnija L,ena na sviietu; naS prosti sellakpnznaje i danas viSe prava ieni nego li joi dr-

i.avnt zakon daje: udovica na selu ima na priliku, jednaka pravakao svaki drugi ku6ni

starjeiina; pfama tomu neka se dadu i,enama, i to ne samo udovicama,ve( svima i usvemu iednakapraYa kao muikima.

ProsaJetna i ikolska politika.

32. U qgol narodnoga i sue$rano raryuitoga kujeka, leksnojaka i rylraua, duieuno slobodna i prosuijet-

ljena, moralno i ncijalno rponbna qa sauremeni {aot dr{aun| gorpodarstuerui, prosujetni i druitueni.

[J7goj duieune i {eksne eruergle pojedinaca i naroda putem skladnoga raquoja wma, uole i tlek.

t. j. da nam Skole budu takove, kako 6e iz njlhizlazia poiteni, zdravt, slobodni i udeni

m1adi6i, koji 6e biti dobri Hrvati i svjesni dri,avljaru,vjeiti svomu zanatvi prilatelii sva-

koga napretka i prosvjete.

33. Skboda i neqauisnost jaune nastaue od presirynja ne saml rkuene nego i driaune ulasti, po pi-nj erw n eouis n o sti s udouanj a;

t. j. da nam u ikolama ne zapovijedaju ni popovi ni poJici)a, nego da Skole budu neza-

visne, kako su nezavisni sudovi -obraTouanje vmostalnognajuikg{kolsklglrgdnd iqborom iqredoua na$aaruika Tapitanja ihto na-

staana i odgojna;

t. i. da Skolama i naukom imaiu upravljatr ne poJitrdki dinovnici, kao sada, ve6 najbolji

uditelji, koje njihovi drugovi izaberui stave na to miesto -naqna samostalnwt qupanlskih i kotarckih ikokkih odbora 7a rakouodjenje ruastaue i a7go1a a n1i-

houu djelokrwgu.

t. j. da isto tako bude slobodna i nevezana vpruya ikola u kotarima i u Lupanjama.

583

34. Zblifunje ikole i doma na naiin, da se obraTwjw porodiirua drwltua s prauom sufielouanja u stua-

rima ikolskim;

t. i. da se uditelji pribliZe roditeljima, pa dairoditelji imadu glas u Skolskim srvarima -druitaena borba protiu kiega porodilnog uTgoja;

t. j. ako roditelji naopako odgajaju svoju djecu, da se nema nato zafroriioko i re6i: ne-ka svak iini sa svojom djecom 5to ga ie volja, nego davaljaustafl proti tomu i zapiietiirdjavim roditeljima da svoju djecu naopako odgajaju -wniuanje sirotiita qa siroiad, a odgojnih qauoda qa djecu qapuitenw, sliepu, gluhon/ema i epikptii-nw, iwualiita ?! huu, koje mati i otac boraae cio dan iTuan doma;poubno postupanje sa fiuoru du-ieuno ili {elesno qaostalom.

t. j. da se imadu otvoriti zakloniita za sirote, za djecu zapuitenu, za djeu bolesnu i zadjecu, koja po vas dan ostaju sama kod ku6e bez roditelja.

35. Pistupafnostjaune obuke nEiirim sloleuima putem douolnoga brola fkola, strogim prouaganjem

Takona o du{nom polatku ikole, osruutkom ikola-ylica u kraleuima rjedje napuienim, besplatnimpodauanjem uiila i ikohkogpribora djui siromalnE.

t. j' da svaka dkola ima biti otvorena svakomu iednako: siromahu isto kao i bogataiu -da se ima nastojati da se svako i svadije dijete izudi - za to da se imaju u svakom seiuotvoriti Skole - gdje su stanovi mnogo rastrkani, da uditeiji imadu i6i od stana do stanapouiavati djecu - siromadnoi djeci da se imaju darivati knjige i sve druge ikolske po-trebe.

36. B etp latn os t ie k kapne j aune o bu ke ;t. j. da se ni u jednoj ikoli nema niita pla6ati zanauk dakle da se imaju ukinuti upisnine,ikolarine i sve druge Skolske takse -sustauno po dupiranle osobito nadarenih ufeni ka sirom ainih.

t. j. da se imaju davati pnpomodi pametnoj djeci siromasnih roditelja, neka se mogu lak-5e izuditi, a ne da se daju Stipendiji po preporuci onima, koji nisu potrebni, i koji ne-madu glave.

37. ledinstuo iekkEne jaune nastaue,

t. j. da se u Skoli udi po jednoj osnovi, ane dajedan uditelj gradt,adrugi da nzgradjaje-qe kkupna sujetouna obuka iskluiiuo po sujetounjacina -t. j. da svi uditelii i uditeijice imadu biti svjetovnjaci, a ne popi, fratri i koludrice (opati-ce) - popi i frati da ude u Skolama samo nauk vjere, a svjetovni nauk neka daju djecisvjetovnjaci -u kin u f e iko la ty ero i sp ouj e dni h ;t. j. da se imaju ukinuti 5kole, koje su samo za djeujednoga vjerozakona ftao ito suna priliku pravoslavne, luteranske i iidovske), pa da svaka dkola bude otvorena svakomdjetetu, da se ne pita kojega je zakona dijete, koje ho6e da udje u Skolu -iTjednaienje funskt naobraqbe sa muikom;

Pnocna,r,n (N,qur) Hnvarsrr puire NnpnrorE sTRANKE nRsrumaieN puru

t. j. $to se ude muika dfeca, da se ude i ienska -osobita briga ry $mule ikolske djue pwteru ruarolitih lkohkih fieinika i osobitih qdraustuenih pro-

pisa ry ikole.

t. j. da se viSe pazi zdravlje djece u 5koJi, i zato da svaku dkolu ima driati pod okom lijed-

nik, i da se ima strogo pazia da ikola ne postane leglo bolesti za diecu.

38. Naobraqba u pufkirn ikolama xt prauca iudoredruom i narodnom, podaka o prauima i dw{nosti-

m a dr{au I a n t ki ru i p o k li m a ra<a m fi 0g g0 sp 0 d arc taa ;

t. j. da se u pudkoi Skoli imaju uditi dieca poitenju i ljubavi prama svom narodu, na se-

lu da se naude podetcima poljodjelskoga (teiadkog) zanata, a sva djeca da imadu nau-

diti u Skoli koia su pravzi duinosti dri.avlianna, Sto se danas ne udi u nijednof 5koli, a

svakomu je dovieku naipotrebitije -osnutak {mskih teiajeua uislkih paikih iklla;

t. j. da se zimi drii 5kola starijoj djeci koja su svr5ila pudku 5kolu, neka Stogod viSe

nauie -gospodarskih, kl.esarskih i polirskih ikola selica sa ufrteljima seobenicima -t. i. da putuju od sela do sela uditelji, koji 6e uditi narod gospodarstvu (tei,atkom zana-

tu), klesarstvu itd.

uiia naobraTba puikog wlitelstua i pouiienje plaia dostojno oaoga stale{a;

t. j. da pudki uiiteiji imadu pro6i vi(e 5kole i da im se ima dati bolia plata, kako ie do-

stojno da budu nagradjeni uzgoiitelJt naroda; zvanie .uiitelja je najvvtienije i oni su

najkorisniji drLavi, a najgorc su pla6eni; to je velika nepravda -ukinaie rclibala aiiteljica -t. j. da se dtgne zaltrana uditeljicama, da se ne smjedu udavati - gdie im je to joi zabra-

njeno.

39. Usaurfenje strukounoga ikolstua, narofito trgauafkih, obrtnih i lcgrtskih ikola sa posebnim obrt-

no-trgauafkim ikolskim ulecem i strakounin ufitelstuom.

t. j. da se bolje urede trgovadke i zanadiiske ikole, da se u te 5kole stavljaju za uttteljeizudeni ljudi toga zanata,i da u upravi takih ikola imadu glas trgovci i zanarJtje.

40. PreustrEstuo srednjega ikolstua wpraucu jedinstuene ikole sa opiom saurelllefllrll obukon; aki-

danje klaticiqma.

t. j. da se mjesto danaSnjih gqmnazrjaircalaka uvedu Skole jednoga kaiupa u kojima 6e

se uditi 5to je dandanas pomebito za Livot, a da se tzbace tz nauka sve stareline i mrrvijezici (latinski i grcki).

41.. Autononla sueuiiliita; sloboda nawke; wstrojenje medicinskogafakulnta, uiiih tehniikih ikola;

t. j. da sveudili5te (universitet, veJ,ika 5ko1a) bude slobodno; da se poituje sloboda nau-

ke; da se u zagrebadkom sveudiliStu zavede Skola za Jijednike i da se osnuju visoke ikolezatnLinjire, kakvih do sad nemamo ni iednih ni drugih -ilobada udrwfunja 7a djaino, organiqacqaporuoii 4a djaituo oskudno.

585

t. j. da uienicima velikih Skola bude prosto stvarati druitva izmedju sebe i da se ure-di, kako ie siromaini udenici visokih Skola primati sigurnu pripomo6 da mogu svrii-ti nauke.

42, lirenje qnanja i nauke u narodnom drwituu, draltaenim suqblanjem nepismenosti, organiqacijont

pwfkih predauanja, pufkih iitaonica i knji{nica;

t. j. raditi i vanka Skole da se narod prosvjedi, osruvaju6i drulwa koja ie poudavati ne-pismene u ditanju i pisaniu, drie6 narodu poudne razgoyore, o*atzrju( pudke ditaonice(Stionice) i kniiZnice;

podapiraruje qnano$| umjetuoni i knjifuuno$i po druituu i fu7aui.

t. j. da se daju pripomo6i udenjacima, umjetnicima i knjiievnicima te da se tako i na sva-

ki drugi nadin podupire nauk i prosvjeta.

43. S kboda ulerskoga uujaenja i poitouanja suafijega ujerukog uujerenja;

t. j. da je svak slobodan dri,ai vjeru, koju hoie, i da se svadiia vjeraima poitovari -rdanlprdanlrt swh tyeroiEouijesti i crkaua a drTaai;

t. j. da su sve viere i sve crkve pred zakonom jednake -ukinuie konkordata, qastaryelih patenata i duorskib odluka.

t. j. da se imaju ukinuti popovski sudovi i slidne uredbe u Hrvatskoj (u Dalmaciji je todavno ukinuto) -donoienje posebnih qakona o ujerskim udrugama, o aredjenju interkonfesionalnih odnoiqa i odnoiaja

brainih, te odnoiEa crkue i ikok - ye u skladw tofkom Wl. temeljnih nafela.

t.1. da zakon kojima se uredjuje poloi,aj vierskih udruga, odnoiaj izmediu ljudi jedno-

ga i drugoga zakona, odnodaji bradni (ienidbeni), crkveni i ikolski imaiu biti u skladus totkom \rIiI. temeljnih nadela, koja glasi: "Crkva i dri.ava imaju biti medjusobno ne-odvisne. Ima se s toga crkva odijeliti od driave". Dakle da dri.ava moi.e izdavai takezakone neodvisno od crkve, i da crkva nema u tome ni malo ni vele zapovijedai dri,a-vi; ali s druge strane da i svaka crkva ima biti neodvisna od dri,ave te da svojim vjernici-ma moi,e zapovliedai 5to i kako ho6e. U tomu, kao i u svemu ostaiomu, da dri,avaimasvjetovnu vlast, a crkva duhovnu: da se jedna ne paia u drugu, da se jedna ne nameiedrugoi, dalednane dini drugoj silu.Iz ovoga slijedi dajelai, ito govore protivnici pud-ke napredne stranke, da ova stranka rudi vjeru, Boga I sakramente. Stranka ne dira ni uvjeru, ni u Boga ni u sakamente; svaki katolik mole biti i ostati dobar katolik, i vrditi sve svoje vjerske duinosti, a isto biti dobar naprednjak, jer stranka nikoga ne nagonida ostavija vieru, a kamo li da svoju vjeru stavlja pod noge. To isto vrrjedt za sve osta-le vjerozakone.

44. Za trEanja pwtoleieg odnoiaja crkue prema drTaui: wkinuce lakna (redouine) i redouita plaia ufi04cil)

t. j. dok se crkva ne rastavi od dri,ave, da iupnici imadu biti pladeni u novcu, a da se imaukinuti lukno (iJiti redovina) -wtgaranje eksistencije niqega sueunstua,

Pnocna,u (N,o,ur) Hnvnrsre puCrr NRpmoNE sTRANKE nnsruuaeeN puru

t. j. da se niiem sve6enstvu imade dati tolika plah da mogu pristojno iiviti, jer danas

mnogi kapelani jadno Livotare, samo 5to nisu gladni, dok biskupi i kanonici plivaiu usvakoj rasko5i. Pudka napredna stranka trali, kako se vidi, da se i popovima dade damogu iiviti. Po tome se moie viditi da ova stranka nije uop6e proti sve6enstvu, kad etoustaje na obranu siromainih potrebnih sve6enika -i sekulairycija crkuenih dobara na kori$ naroda, a ne dr(aue.

t. j. da se podijele medju narod tmanja nadbiskupa, biskupa, kaptola, manastira itd. (ane da se otimlju crkve, kako neistinito govore protivnici pudke napredne stranke, ierboova sffanka ne kre6e u crkve ni u oltare); ta velika imanja biskupska i manastirska da se

dadu narodu, a ne drLai, jerbo su i bila narodna , a ako bi doila u ruke driavi, moglo bise lako dogoditi da ih prisvoie veJikaii, pa da narodu ne dadu ni5ta.

PROGRAM NACIONALISTI.KE GRUPE,..NARODN O UJEDINJENJE"

(Zagreb,191,2.)

S uvodenjem komesariiata u banskoi Hr-

vatskoj i neuspjehom vodeiih stranaka u

provedbi zacrtanih programa, potaknutoje sivaranje novih organizacija naciona-

listidke omladine. Skupina iz Dalmaciie,predvodena Oskarom Tartaglijom i Vla-

dimirom Cerinom {18S1.-1S32.), zagova-

rala je integralnu .iugoslavensku ideiu

izrazito boiovnog usmierenia. Na sastan-

ku u Rijeci napuitaju napredniadku omla-

dinu, koja ie podrZavala Hrvatsku napred-

nu stranku. jer ju drie nespremnom za

zagovaranje jugosiavenskog nacionaliz-

ma izvan legalnih okvira i pokreiu po-

sebnu skupinu.

A.Idrjna baTa klaba.

emelfna i centralna zadata kluba ieste ptopaganda filo-

zofrjenacionahzmau opdte, uz naroditu propagandu ra-

dikalno demokatskih poJitidkih doktrina: sae to u nrhu,

da bi se osrua{k srpsko-hruafika nacionalna duia i da bi ona, se-

be s{una, mogla ulprethodne wsloue, dati cijeli noj psihofi{fki iTra{aj' olifen

u pitpunom fidrndnuru uledrnjenlu narionalne kulture' iije je ostuarenje @odik-

tiikaf{ika nu{da i sueti moralni dag opitE ludskoj kultui.

U tu svrhu, klub "Narodno Uiedinienie" osvedtava6e, u naive6em

obimu svoje duievne i fizidke mogudnosti, one dlanove naSega ras-

ciiepkanoga i raznoimeno ga i raznokukurnoga natoda, kofi su ne-

svijesni ili nedovolino sviesni svoiih nacion akth prava,nacionalne Y,;i;;dulnosti i nacionalne vriiednosti: to 6e diniti izgraduiuiinaciona-lnu ierina

657

svijest i jatilutinacionalnu snagu najprije medu svojim dlanovima. Zaimhub te radtii u cielini i u dijelovima svofim i javno, dri,eti javnapredavanja,diskusije, zborove, mi-tinge u stilu svoga program^ svuda i uvijek radeii tendenciozno u smislu srpsko-hrvat-skog nacionalizma; klub G tako osim pojedin aine agltaclie raditi i pubJicistidki, izdava-ju6i svoje brodure, kniige i svoj organ poJitiiki-kulturno-sociialni.

"Natodno Ujedinjenje" smatra, da je ujedinjenje srpsko-hrvatskog naroda, zaledno sa

narodom slovenadkim, iznad svih dispozicija internacionalnih i istorijskih, uslovljeno,narodito dispozicijama samo nacionalne dude, vjerom narodau svoju snagu, prije svega

i njegovom svesnoiiu svoga nacionalnog zadatka. Zato te klub stvarati neoborivi kultsrpsko-hrvatske nacionalne energije, nacionalne religije i nacionalnog optimizma. U tusvrhu klub 1eizazivaai snaliti nacionalnu borbu srpsko-hrvatsku, i otuda 6e kao jedinusPasonosnu ideju nacionalistidku propagiran ideju koordinacije, kooperacije i koncen-tracije svih snaga narodnih; u prvom redu klub ie tu ideju bratski sloinog radapropa-gitati i izvoditi u djelo medu samom omladinom sqpsko-hrvatskom i slovenadkom, i tomedu cijelom omladinom destitom od Skoplia do Ljubljane i od Cetinja do Novog Sa-

da, ostaju6i fleprestano na terenu intelektualne agtaclje za fiozofiju sqpsko-hrvatskognacionakzmai za politidku doktrinu radikalnoga demokraizma.

B. Politifko shuatanje klaba.

1,.ldeja sqpsko-hrvatskog narodnog jedinstva u smislu etnopsihidko g{aktada su Hrva-ti i Srbi iedan dvoimeni narod ieste polazna tatka zaideju srpsko-hrvatskog ujedinjenjau smislu identifikacije nacionalnih orgatizama srpsko-hrvatskih.

2. Ideju jugoslavensku klub interpretira u smislu porpunog duhovnog izjednatenia iujedinjenia srpsko-hrvatskog i slovenadkog i u smislu da treba stvarati nor,.u i veliku,modernu i nacionalnu kulturu jugoslavensku; narodno jedinstvo Srbo-Hrvata sa Slo-vencima fakat je nedovoljno opai,en i naglalen i klub 6e radtn na potpunoj svjesnosritogafakta.

3. Centrdna nacionalistidka dogma kluba jeste ideia, daje jedna nacionalna kultura ne-mogu6a bez naciona)nog drultva, a nacionalno druiwo nemogu6e bez nacionalne dri,a-ve. Klub je uvjerenja, da je u danainjem stanju )ugoslavenske, srpsko-hrvatske i srpskedecentrahzacije i anacionalnosti, nemogude sworiti jedan modan nacionalni orgarizamsrpsko-hrvatski-slovenadki.

4. Klub stoji na neopozivom zahtjetu,da se zakonom santifikuje i oiivotvore politidkedoktrine radikalno-demokratske, apropagqra?ideju suvereniteta slpsko-hrvatskog na-roda u jednoj driavi osnovanoj na slobodnim principima.

5. Klub smafta besplodnom jednu padamentarnu borbu u nepadamentarnoj driavt, a

tazi pokoravanle izvrine vlasti volji narodnoga suvereniteta i mogu6nost, da narodnavolia u demokratskom padamentu dode do potpunog izrai,aja. TeiiSte nacionalne bor-be srpsko-hrvatske-slovenadke treba i mota da bude izvan paiamenta u jadanju nacio-nalne svijesti, nacionalne snage i volje, da se izvtduje nacionalna samoobrana: radom,trpl jen jem, irwovanjem.

Pnoem,r,l NRctoNRrrsrrixr erupr "NnnooNo uJEDtNJENJE"

C. Konkretni program kluba.

L Suzbijanie svega anacionalnog i antinacionalnog u materilalnom i duhovnom Zivo-

tu naiega naroda:

1. Radikalnim antiklerikalizmom.

2. Radrkalnim suzbijanjem destruktivruh tugiinskih uacajai slavizacijom naie kulture:

degermaruzaciiom, demagj arizacljom, detaljanizacliom.

3. Suzbijanjem itrebersrva, meku5wa i servilnosti, dtzanjem nacionalnoga ponosa i da-

sti.

4. Ekspropriacijom crkvenih i vlasteoskih dobara, ukinu6em svih prerogativa plemid-

kih i svih privilegija sociialnih: demokratizaciiom politidke svijesti i poJitidkim osl'je56i-

vanjem naroda.

II. Nacionalna de{anziva od duhovnih i materijalnih naxtala tugjinskih, nacionalnih

ofanziva na naie zarobljene i poluizgubljene diielove naroda sredstvima duhovnim imaterijahim.

III. Preduzimanj e inici j anve za propagandu osnivan j a:

1. Kooperacije srpsko-hrvatskih stranaka u monarhiii ausffo-ugarskoi.

2. Svesrpska i hryatska l)ga za Odbranu Natodnih Prava: "Natodno Viie6e".

3. Hrvatsko-srpskog Nacionalnog fonda za materijalnu bazu borbe:

a) u svrhu osnivanla druiwa za stipendife gacima u inostransrvu;

b) u svrhu osnivanja hrvatsko-stpske nacionalistidke propagande u Europi.

IY. Centrahzacija ekonomskih snaga u otadibini.

Preuzeto iz: Oskat Tattalja, VeleiTdajnik, Zagreb-Split, 1928., stt.

61,-64.