GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom-72-web.pdf · izvoza brašna, ulja, šećera i mesa pro-longira do 1. jula te da se ostavi

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 72 • GODINA XI • JULI / SRPANJ 2018.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA •

TRŽIŠTA • SAJMOVI • EDUKACIJA • EEN MREŽA •

• INTERVJU BH PRIVREDA

STANDARDI • PROJEKTI

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA BESPLATAN PRIMJERAK

2 INFOKOM – broj 72 – juli/srpanj 2018.

INFOKOM

Broj 72juli/srpanj 2018.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:Ahmet Egrlić, predsjednikIvan MandićZdravko Marinković Nihad Bajramović Enes AliškovićOgnjenka LalovićBoris MarkovićAida KapičijaEngin Mešanović

Kontakt:Danijela KovačTel: +387 33 566-267Fax: +387 33 214-292

E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

Sadržaj4 MEĐUNARODNA SARADNJA

Otvoreno predstavništvo VTKBiH u Istanbulu

6 Vanjskotrgovinska razmjena BiH za period januar - maj 2018/2017.

9 Neslužbeni prijevod Pravilnika o primjeni tarifnog kontigenta na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz BiH

12 CEFTA Trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu

14 Posjeta državno-privredne delegacije Bosne i Hercegovine Grčkoj

15 Poslovni forum BiH – Islamska Republika Iran

16 Posjeta državno-privredne delegacije Bosne i Hercegovine Kataru

18 INTERVJU U BiH su ispunjeni svi uslovi za upotrebu elektronskog potpisa

19 BH PRIVREDA Održana reizborna sjednica Skupštine Asocijacije grafičke i papirne industrije VTKBiH

20 Održan seminar „Kako unaprijediti kvalitet izvoza drvne industrije Bosne i Hercegovine“

24 Ogroman pad cijena uvoznog piva iz regiona

25 Unapređenje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU putem kontrole proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka u BiH

26 Analize vanjskotrgovinske razmjene 2013/17. godini u sektorima peradarstva, mljekarske industrije i voća i povrća

27 Prezentacija Analize uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda za 2017. godinu za sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda

28 INDUSTRIJA TEKSTILA, ODJEĆE, KOŽE I OBUĆE Planiran nastup bh. kompanija na sajmu „MUNICH APPAREL SOURCE“ 2018

29 Trenutno stanje u sektoru tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije BiH

30 Vanjskotrgovinska razmjena industrije tekstila, odjeće, kože i obuće

SAJMOVI32 Biofach 201833 Eurosatory 201834 Hannover Messe 201835 Prowein 201836 Mostar 2018.

37 Izlaganje na sajmovima - uspješan marketinški alat

40 Kako osnovati kompaniju ili predstavništvo u Njemačkoj

42 Smjernice za poslovne subjekte za stavljanje na tržište dječijih bicikla

44 Osnovni zadaci ekonomske diplomatije

46 Konzul i počasni konzul

48 PREDSTAVLJAMO Mesna industrija ZP KOMERC d.o.o.

49 A. D. „ALPRO“ VLASENICA

INFOKOM – broj 72 – juli/srpanj 2018. 3

UvodnikUvaženi čitatelji,

sa zadovoljstvom možemo reći da je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci 2018. godine uspješno realizirala planirane aktivnosti i sa novom energijom ulazi u drugo polugodište.

U fokusu prethodnog perioda svakako je otvaranje prvog predstavništva Komore u Republici Turskoj koje će imati veliku ulogu u jačanju i intenziviranju međusobne saradnje BiH i Republike Turske te će biti od pomoći privrednicima dviju zemalja u bržem i jednostavnijem uspostavljanju kontakata i ugovaranju poslova, kao i pri rješavanju nastalih problema. Predstavništvo su svečano otvorili predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. Pored brojnih visokih zvaničnika iz Bosne i Hercegovine i Republike Turske, svečanoj ceremoniji su, također, prisustvovali i zvaničnici Republike Srbije, među kojima je bio i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić.

Na poziv visokih zvaničnika Bosne i Hercegovine organizirali smo posjete privrednih delegacija Državi Katar i Grčkoj, a bili smo i domaćini delegaciji velikog broja privrednika iz Irana.

Kao i svake godine do sada, zabilježeni su značajni nastupi naših kompanija na Međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija Hannover Messe 2018, Sajmu vina i žestokih pića PROWEIN 2018, Svjetskom sajmu organskih proizvoda BIOFACH te Sajmu Eurosatory 2018.

Posebno nas raduje činjenica da se sve veći broj kompanija u Bosni i Hercegovini odlučuje na širenje proizvodnje i uvođenje novih tehnologija te dodatno investira, a samim tim i zapošljava veći broj radnika. U ovom broju Infokoma predstavit ćemo vam dvije takve kompanije.

Nezaobilazno je istaći da je Komora u proteklom periodu organizirala i značajan broj seminara, radionica, okruglih stolova i sličnih događaja s ciljem da se privrednim subjektima omogući usavršavanje postojećih, ali i stjecanje novih znanja i modernih kvalifikacija. Između ostalog, zbog velikog interesovanja i značaja, započeli smo novi ciklus Škole ekonomske diplomatije koji će biti realiziran u Banjoj Luci.

Pred vama je retrospektiva dijela realiziranih aktivnosti, a pred nama novi zadaci i ciljevi za koje vjerujemo da će biti i ostvareni.


Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je po-četkom januara 2018. godine

otvorila prvo privredno predstavništvo u inostranstvu. Predstavništvo su sveča-no otvorili predsjednik VTKBiH Ahmet Egrlić i ministar vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Pored brojnih visokih zvanični-ka iz Bosne i Hercegovine i Republike Turske, među kojima su bili ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, sveča-noj ceremoniji su, također, prisustvo-vali i zvaničnici Republike Srbije, među kojima je bio i ministar trgovine, turiz-ma i telekomunikacija Rasim Ljajić.

Svečanom otvaranju su prisustvova-li i eminentni privrednici iz Republike Turske koji već posluju ili planiraju po-slovati s bh. kompanijama.

Predstavništvo je rezultat trilate-ralne saradnje Bosne i Hercegovine, Republike Srbije i Republike Turske. Inicijativu i podršku otvaranju Predstavništva dala je Vlada Republike Turske, odnosno Ministarstvo eko-nomije Republike Turske, a podržana je od resornih ministarstava u Bosni i Hercegovini - Ministarstva vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa - i Republici Srbiji - Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Predstavništvo Komore će ima-ti veliku ulogu u jačanju i intenzi-viranju međusobne saradnje BiH i Republike Turske te će biti od po-

moći privrednicima dviju zemalja u bržem i jednostavnijem uspostavljanju kontakata i ugovaranju poslova, kao i pri rješavanju nastalih problema. S pravom se očekuje da uz pomoć otvorenog Predstavništva privrednici Bosne i Hercegovine uspiju plasirati svoje proizvode ne samo na tursko već i na nova tržišta. Pored plasmana pro-izvoda, Predstavništvo ima zadatak i da putem direktnih kontakata, kao i organiziranjem sastanaka, prezentacija, okruglih stolova i tome slično, na naj-bolji mogući način promoviše potenci-jale Bosne i Hercegovine i privuče veći broj investitora iz Republike Turske. Također, jedna od zanimljivih uloga Predstavništva je pribavljanje informa-cija o privrednim kretanjima u zemlji domaćina.

Predstavništvo je formirano sa na-mjerom da se putem usluga korištenja istog ostvari što je moguće bolja pozici-ja bh. kompanija na kompleksnom trži-štu Republike Turske.

U prvim mjesecima poslovanja Predstavništva ostvareni su kontakti sa velikim brojem turskih kompanija koje žele poslovati sa kompanija iz Bosne i Hercegovine. Veliki broj tih kompani-ja iskazuje zainteresovanost za produ-bljivanje poslovanje saradnje, slijedom čega imamo sve češće posjete privred-nih delegacija iz Republike Turske.

Rast turske ekonomije u 2017. godi-ni je bio blizu 7% te je nekoliko zadnjih godina u konstantom rastu, što se po-klapa sa ciljevima turske vlade da u što kraćem periodu ostvare ulazak među 10 najrazvijenijih zemalja svijeta te među prve tri ekonomije Evrope.

Uzimajući u obzir gore navede-ne faktore te tradicionalno prijatelj-ske veze Republike Turske i Bosne i Hercegovine, ekonomska saradnja u zadnjih dvadesetak godina nije bila na zadovoljavajućem nivou.

Tek u zadnjih nekoliko godina eko-nomska saradnja ide uzlaznom puta-njom, čemu svjedoče rezultati trgovin-ske razmjene.

Zbog specifičnosti turskog trži-šta, našim privrednicima otvaranjem Predstavništva dajemo podršku da svo-je gotove finalne proizvode plasiraju na tržište Republike Turske.

Bosanskohercegovačkim privredni-cima ne samo da pomažemo u plasma-nu svojih proizvoda na tursko tržište već stvaramo uslove njihovog plasmana na tržište zemalja trećeg svijeta sa koji-ma turski privrednici već imaju odličnu saradnju.

Uspješno se finalizira Sporazum o slobodnoj trgovini koji će doprinije-ti daljnjem usponu ukupne razmjene. Turska strana je izrazila spremnost da se najmanje na pet godina garanti-ra izvoz mesa iz Bosne i Hercegovine u Republiku Tursku, što omogućava dugoročne planove za ulaganje u taj sektor.

Također, želim napomenuti da ste-pen ulaganja turskih investitora ne prati „uzlazne trgovinske odnose“ te da akcenat u narednom periodu treba biti stavljen upravo na uklanjanje biro-kratskih barijera sa kojima naša država ima već duži niz godina problema. Na taj način ćemo stvoriti uslove za značaj-nija ulaganja turskih investitora, koja su u zadnjih dvadesetak godina iznosi-

Otvoreno predstavništvo Vanjskotrgovinske komore Bosne i

Hercegovine u IstanbuluPredstavništvo Komore će imati veliku ulogu u jačanju i intenziviranju međusobne saradnje BiH i Republike Turske te će biti od pomoći privrednicima dviju zemalja u bržem i jednostavnijem uspostavljanju kontakata i ugovaranju poslova

MEĐUNARODNA SARADNJA


la oko 400 miliona KM. Na nama je da pripremamo teren za strana ulaganja i napravimo izmjene u zakonodavstvu koje olakšavaju prijenos vlasništva i novčane transakcije. Turske kompanije su u privatnom vlasništvu, one investi-raju tamo gdje imaju poslovni interes te ne vode računa o nostalgičnom histo-rijskom naslijeđu. Turski kapital, kao i svaki drugi kapital, ide tamo gdje je si-gurno, gdje je politička klima stabilna, gdje je pravni okvir prijateljski nastro-jen prema stranim ulaganjima. A turske pare su, na kraju krajeva, samo pare i turski biznismeni samo biznismeni. Osim toga, kada vide naše političke od-nose i ustavno-pravno uređenje teško se odlučuju da ulažu u BiH. U Bosni i Hercegovini moramo početi mijenja-ti poslovnu klimu. Države u regionu marketinškim aktivnostima pokušavaju privući strane investicije i u tome po-vremeno uspijevaju.

Također, odnosi BiH i Republike Turske manifestiraju se međutrgovin-skom razmjenom od oko 1 milijarde konvertibilnih maraka na godišnje ni-vou. Gledajući na ova dva segmenta, Turska se nalazi daleko od vrha liste najznačajnijih ekonomskih partnera Bosne i Hercegovine te je evidentno da Predstavništvo Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine u Istanbulu može pridonijeti daljnjem napretku i ja-čanju međusobne ekonomske saradnje.

U 2017. godini je obim razmjene sa Turskom iznosio oko 1,08 milijardi KM i predstavlja najviši ostvaren obim u posljednje tri godine. Pokrivenost uvoza izvozom u posljednje tri godi-ne iznosi 65%. Izvoz u 2015. godini je iznosio oko 355.000.000 KM (porast od 15,2%), u 2016. godini 401.000.000 KM

(porast od 13,16%), a u 2017. godini 432.000.000 KM (porast od 7,67%).

U prva četiri mjeseca 2018. godi-ne na tržište Turske je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 114 miliona KM, što je za 8% manje u odnosu na prva četiri mjeseca 2017. godine.

Uvoz je porastao za 18,37% u po-ređenju sa istim periodom prethodne godine, tako da smo uvezenu robe iz Turske platili 228 miliona KM.

Ovakve promjene u vanjskotrgovin-skoj razmjeni rezultirale su povećanim obimom razmjene te vanjskotrgovin-skim deficitom od 114 miliona KM.

Razlog povećanog uvoza iz Republike Turske je usaglašavanje odredbi Sporazuma o slobodnoj trgovi-ni između Bosne i Hercegovine i Turske koje se odnose na trgovinu brašna, ulja, šećera i mesa. U trećem mjesecu 2018. godine je zbog neusaglašenosti ne-kih tačaka Sporazuma izvoz iz Bosne i Hercegovine gore spomenutih stavki bio obustavljen.

Ministar vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH Mirko Šarović postigao je dogovor sa ministrom eko-nomije Republike Turske Nihatom Zeybekcijem da se odluka Vlade Republike Turske o novom režimu izvoza brašna, ulja, šećera i mesa pro-longira do 1. jula te da se ostavi prijela-zni rok od 45 dana kako bi se na najbo-lji način usaglasile buduće procedure u trgovini te dogovorila najbolja rješenja za bh. privrednike.

Sprečavanje mogućih zloupotreba Sporazuma o slobodnoj trgovini će u svakojakoj mjeri doprinijeti daljnjem rastu ukupne razmjene. Koliko je va-žan ovaj Sporazum govori činjenica da smo ga potpisali 2003. godine. Tada je

robna razmjena između ovih dviju ze-malja iznosila oko 70 miliona dolara, a danas ona doseže cifru od oko 700 miliona dolara. Turski privrednici di-jele zajedničke ambicije za nastavak iz-gradnje saradnje Bosne i Hercegovine i Turske, pri čemu će, pored Sporazuma o slobodnoj trgovini, Predstavništvo inicirati potpisivanje sporazuma izme-đu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i drugih komora u Republici Turskoj.

Očekujemo da će obim robne raz-mjene do kraja godine dostići 1,5 mili-jardi KM, s posebnim fokusom na po-ljoprivredni izvoz, izvoz mesa i mesnih prerađevina.

Najviša vrijednost ostvarenog izvo-za je u agroindustrijskom sektoru i to je jedini sektor privrede u kojem smo ostvarili značajan suficit u vanjskotrgo-vinskoj razmjeni.

U Tursku smo u četiri mjeseca izve-zli prehrambenih proizvoda u vrijedno-sti od 54,9 miliona KM, što je manje za 37,86% kada usporedimo izvoz za isti period prethodne godine.

Suficit smo ostvarili i u drvnom sek-toru, gdje je izvoz iznosio 17,3 milio-na KM, a povećan je i izvoz u sektoru „Mašine, aparati i mehanički uređaji“ za 168,43%.

Iz Turske smo vrijednosno najvi-še uvozili proizvoda iz sektora „Koža, krzno, tekstil“, te smo u analizira-nom periodu istih proizvoda uvezli u ukupnoj vrijednosti od 70,9 miliona KM. Značajne su i uvezene vrijedno-sti proizvoda sektora „Mašine, aparati i uređaji“ i „Hemijski i farmaceutski proizvodi“.

Turska je jedan od najbitnijih partne-ra naše zemlje u sektoru poljoprivrede.

Naravno, proizvodi iz sektora “Meso i mesni proizvodi” nisu naš jedini po-tencijal. Kroz višegodišnja ulaganja, mljekarstvo je postalo jedan od najbolje razvijenih sektora prehrambene indu-strije u BiH koji može turskom tržištu ponuditi iznimno kvalitetne proizvo-de. U trgovinsku razmjenu u što većem obimu treba uključiti sireve i druge mli-ječne proizvode te, ujedno, rasteretiti našu mljekarsku industriju.

Izvoz bilo kojeg proizvoda na ve-liko tursko tržište može biti od veli-kog ekonomskog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Važno je da se stalno širi lepeza izvo-znih proizvoda te da smo, uz prehram-bene artikle, počeli izvoziti proizvode iz metalnog sektora.



U prvih pet mjeseci 2018. godine izvezeno je robe u ukupnoj vrijednosti od 4.920.938.000 KM, što je više za 489.998.000 KM ili 11,06% u odnosu na isti peri-

od prethodne godine.Uvezenu robu smo platili 7.815.036.000 KM, što je više za

672.593.000 KM ili 9,42%, kada usporedimo sa istim perio-dom 2017. godine.

Ovakve promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni rezul-tirale su povećanjem ukupnog obima razmjena za 10,05% u vrijednosti od 12.735.974.000 KM.

Vanjskotrgovinski deficit je povećan za 6,73% i iznosi 2.894.098.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 63%.

Vodeći partneri po pokrivenosti uvoza izvozom: – Austrija 100,29% – Njemačka 97,00% – Italija 78,48% – Holandija 70,53% – Slovenija 61,79%

Vodeći partneri u izvozu: – Njemačka 14,69% – Hrvatska 12,18% – Italija 11,08% – Srbija 10,14% – Slovenija 8,68%

Vodeći partneri u uvozu: – Hrvatska 15,51% – Srbija 13,36% – Njemačka 9,54% – Italija 8,89% – Slovenija 8,84%

Iz pobrojanih tržišta, zaključujemo da su naši najznačajniji partneri zemlje članice EU.

EU

Na tržište EU smo izvezli robe u ukupnoj vrijednosti od 3.576.517.000 KM, što je više za 398.113.000 KM ili 12,53% u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz je uvećan za 286.596.000 KM ili 5,88% te je ukupna izvezena vrijednost na tržište EU 5.163.388.000 KM.

Po obimu razmjene najznačajniji partner zemalja EU je Hrvatska, a po pokrivenosti uvoza izvozom Austrija.

U Hrvatsku je izvezeno robe u vrijednosti od 599.130.000 KM, što je više za 76.646.000 KM ili 16,67% u odnosu na isti period prethodne godine. Iz Hrvatske smo uvezli robe u vri-jednosti od 1.212.481.000 KM, što je više za 124.671.000 KM ili 11,46% u odnosu na isti period prethodne godine.

U Hrvatsku je najviše izvezeno:

Električna energija 121.407.821 KM

Sirovi aluminij 56.627.286 KM

Trupci, drvo obrađeno po dužini 26.794.379 KM

Sjedala 24.257.300 KM

Naftna ulja 21.161.894 KM

Iz Hrvatske smo najviše uvozili:


Kameni ugalj 43.785.423 KM

Čokolada 27.289.443 KM

Poluproizvodi od željeza 22.938.652 KM

Pivo 22.818.843 KM

CEFTA

Sa zemljama CEFTA-e je povećan ukupan obim vanjsko-trgovinske razmjene. Izvoz je porastao za 87.487.000 KM ili 12,24% te je ostvaren izvoz u ukupnoj vrijednosti od 802.514.000 KM.

U analiziranom periodu, uvoz je porastao za 60.608.000 KM ili 5,74%, a uvezenu robu iz CEFTA zemalja smo platili 1.153.542.000 KM.

Razmjena je rezultirala deficitom od 351.028.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 69,6%. U ukupnom obimu razmjene zemlje članice CEFTA regiona učestvuju sa 15,4%.

Najznačajniji partner iz CEFTA regiona je Srbija. U ana-liziranom periodu smo u Srbiju izvezli proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 498.815.000 KM, što je više za 70.370.000 KM ili 16,42%. Uvoz iz Srbije je povećan za 68.877.000 ili 7,06% te je ukupno uvezeno robe u vrijednosti od 1.044.286.000 KM.

Vanjskotrgovinska razmjena BiH za period januar - maj 2018/2017.

ANALIZA


U Srbiju smo najviše izvozili:

Koks i polukoks 105.229.102 KM

Električna energija 70.173.508 KM

Toplo valjana žica 34.295.480 KM

Trupci, drvo obrađeno po dužini 20.009.621 KM

Šipke od željeza 17.882.191 KM

Iz Srbije smo najviše uvozili:


Kukuruz 34.049.293 KM

Kruh, peciva, kolači 26.336.880 KM

Sjeme suncokreta 24.484.478 KM

Ulje od suncokreta i šafranike 24.064.882 KM

OSTALE ZEMLJEPrema „trećim tržištima“ je smanjen izvoz roba za 21.075.000 KM ili 4,53% te ukupna izvezena vrijednost roba iznosi 444.043.000 KM.

Uvoz u analiziranom periodu iznosi 1.259.787.000 KM i uvećan je za 293.479.000 KM ili 30,37% u odnosu na isti peri-od prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 35,2%, a u ukupnom obimu razmjene ove zemlje učestvuju sa 13,4%.

Najznačajniji partner je Turska. U analiziranom periodu je smanjen izvoz prema Turskoj za 2.927.000 KM ili 1,86% te je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 154.078.000 KM.

Uvoz prema Turskoj je porastao za 293.479.000 KM ili 21,86% u odnosu na isti period prethodne godine te je uku-pna izvezena vrijednost robe iz Turske 303.866.000 KM.

U Tursku smo najviše izvozili:

Ulje od sjemena suncokreta 37.623.104 KM

Goveđe meso 25.022.769 KM

Bombe, granate, mine, rakete 17.037.104 KM

Ostaci željeza i čelika 16.996.748 KM

Sjedala 15.453.075 KM

Iz Turske smo uvozili:

Majice, potkošulje 9.654.391 KM

Agrumi, suhi i svježi 8.802.122 KM

Kostimi, jakne, haljine, suknje 8.390.924 KM

Proizvodi od željeza 6.500.077 KM

Poslovna odijela 6.164.078 KM

U gotovo svim sektorima privrede je povećan obim vanj-skotrgovinske razmjene u odnosu na analizirani period pret-hodne godine.

U agroindustrijskom sektoru je smanjen izvoz za 53.350.621 KM ili 13,98% te je ukupna izvezena vrijednost roba agroindustrijskog sektora iznosila 328.333.754 KM.

Uvoz je uvećan za 0,09% u odnosu na isti period pret-hodne godine, tako da ukupna uvezena vrijednost iznosi 1.234.578.165 KM.

U analiziranom periodu je i dalje značajan izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, koji je povećan u odnosu na isti period prethodne godine, te je ukupna ostvarena izvezena vrijednost 25.614.872 KM. Kada posmatramo količinski, ovaj podsek-tor ostvaruje suficit u razmjeni, jer smo na svaki 1 kg uveze-nog proizvoda izvezli oko 1,5 kg. Međutim, deficit se javlja kada analiziramo vrijednost razmjene u KM. Zaključujemo

ANALIZA

SEKTOR IZVOZ I-V 2017. U KM

UVOZ I-V 2017. U KM

IZVOZ I-V 2018. U KM

UVOZ I-V 2018.U KM

porastizvoz (%)

porastuvoz (%)

Agroindustrijski sektor 381.684.375 1.233.445.448 328.333.754 1.234.578.165 -13,98 0,09

Min. goriva (ugalj, plin, nafta) i el. energija

350.596.786 979.679.856 485.461.498 1.077.150.759 38,47 9,95

Hem. farm. proizvodi đubriva, plastika, guma

529.734.479 1.148.204.613 558.851.949 1.248.863.539 5,50 8,77

Kamen, kreč, cement, beton, keramika

54.179.684 168.734.255 58.719.180 185.098.504 8,38 9,70

Koža, krzno, tekstil i proizvodi

621.234.130 838.098.513 679.730.353 881.221.763 9,42 5,15

Drvo, papir i namještaj 868.607.101 360.195.584 930.856.352 409.616.349 7,17 13,72

Rude, metali i proizvodi 793.305.777 740.826.616 936.691.354 919.187.893 18,07 24,08

Mašine, aparati, uređaji, kotlovi,

790.194.463 1.592.467.079 889.398.404 1.765.738.493 12,55 10,88

Ostali razni proizvodi 41.403.099 80.790.872 52.895.200 93.580.110 27,76 15,83

UKUPNO: 4.430.939.893 7.142.442.837 4.920.938.043 7.815.035.574 11,06 9,42


da je struktura razmjene nepovoljna jer naj-više izvozimo UHT sterilizirano mlijeko koje ima najnižu tržišnu vrijednost, a uvozimo proizvode koje imaju znatno veću cjenovnu vrijednost.

Razmjena piva i dalje bilježi deficit. Izvezli smo piva u vrijednosti od 1.080.114 KM, a uvezli u vrijednosti od 43.352.812 KM. Uočen je ogroman pad uvoznih cijena piva po hl, na prvom mjestu iz Srbije, zatim iz Hrvatske. U BiH se sa evropskog tržišta uvozi pivo čija je vrijednost po hl preko 200 KM. Dodatno, pro-sječna cijena hektolitra piva domaćih proizvo-đača iznosi 110 KM. Uvoz piva po nerealno ni-skim cijenama direktno oštećuje budžet BiH, jer je manja osnovica za plaćanje poreza.

Deficit se povećava i u vanjskotrgovinskoj razmjeni vode. Uvezli smo vode u vrijednosti od 60.180.279 KM, a izvezli u vrijednosti od 20.276.340 KM. Nastavlja se negativan trend uslijed povećanja uvoza iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Za razliku od deficita u vanjskotr-govinskoj razmjeni piva, kod razmjene vode nije problem u cjenovnoj vrijednosti, nego je potrebno jačati i pozicionirati domaću vodu, jačati svijest građana o kupovini domaćih proizvoda, posebno vode koja je na brojnim svjetskim takmičenjima odgovorila dobrim kvalitetom.

Suficit ostvaruju sektori Drvo, papir i na-mještaj i Rude, metali i proizvodi.

Drvna industrija je jedna od najperspek-tivnijih grana industrije BiH i ostvareni izvoz uglavnom je rezultat izvanrednih napora kompanija. Povećano je učešće izvoza final-nih proizvoda od drveta, posebno namještaja u ukupnom izvozu, a smanjeno učešće proi-zvoda drvne industrije (proizvoda šumarstva i rezane građe) u tekućoj godini. U posmatra-nom periodu je povećano učešće uvoza proi-zvoda od drveta i smanjen je uvoz namještaja. Pokrivenost uvoza izvozom u analiziranom periodu za drvo, papir i namještaj iznosi 227%, a suficit iznosi 521.240.003 KM.

Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće je značajan segment prerađivačkog sektora BiH. Sektor spada u radno intenzivne i nisko aku-mulativne grane. Ova grana bilježi povećanje učešća u finalnom proizvodu, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 77% i bilježi trend stal-nog povećanja.

U većini sektora se preporučuje supstitucija uvoza, jer je raspolaganje vlastitim sirovinama presudan element konkurentnosti, bilo kvali-teta ili kvantiteta. Prekomjeran uvoz finalnih proizvoda, kakve smo sami sposobni proizve-sti, je put ka sigurnom uništenju bh. privrede. Činjenica je da su većina vodećih izvoznika istovremeno i vodeći uvoznici, što potvrđuje neiskorištenost domaćih potencijala.

Sektor za makroekonomski sistem n


Službene novine, Obavještenje br. 30423 , 16. 5. 2018.

Od Ministarstva ekonomije:

Obavještenje za provođenje kvota na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz BiH

Svrha i obimČlan 1. Cilj ove Obavijesti je propis

provođenja kvota koje su donijete na uvoz određenih poljoprivrednih proi-zvoda iz BiH na osnovu odluka… (da-tumi, brojevi odluka).

OsnovaČlan 2. Ovo Obavještenje je donije-

to na osnovu Odluke o uvođenju kvota na određene poljoprivredne proizvode iz BiH na osnovu Odluke o istom, broj 2018/11512, datum 5. 3. 2018., kao i na osnovu Odluke o kvotama za uvoz, broj 2010/339, datum 14. 4. 2010.

DefinicijeČlan 3. (1) Pojmovi u ovom

Obavještenju imaju sljedeće značenje: a) Ministarstvo: Ministarstvo

ekonomije,b) Prema redu aplikacija metoda “rav-

nomjerne raspodjele“: Prijava u periodu tarifnih kvota, raspodjela prijavljenim firmama koje su kva-lificirane za to, vodeći računa o kriterijima raspodjele metoda rav-nomjerne raspodjele prijavljenim firmama,

c) Odjeljenja kontrole: Ministarstvo ekonomije, Predsjedništvo Usluga Kontrole i relevantno odjeljenje in-spekcije (kontrole) Ministarstva ca-rine i trgovine,

d) Firma: Prijavljeni za korištenje date kvote; fizička ili pravna lica, firme registrirane u privrednom registru i/ili registru trgovaca i zanatlija i/ili

sličnim trgovinskim i industrijskim komorama, kao i firme i institucije sa prednošću za raspodjelu,

e) Tradicionalni uvoznik: Firma koja ima u referentnom periodu perfor-mansu uvoza proizvoda za koji je data kvota,

f) Generalna direkcija: Generalna direkcija za uvoz Ministarstva ekonomije,

g) Metoda preče kupnje: Metoda u kojoj se aplikacija vrši u okviru pe-rioda tarifne kvote, a raspodjela vrši gledajući na red prijave uz pažnju na ograničenje iznosa predviđenog za uvoz, a nakon dolaska robe na carinu,

h) Dozvola za uvoz: Elektronski doku-ment koji izdaje Ministarstvo eko-nomije radi uvoza u okviru tarifnih kvota,

i) Performans uvoza: U toku prijave firme za dozvolu za važeće podatke će se koristiti informacioni sistem Ministarstva. Gledat će se količina uvoza u referentnom periodu za proizvod koji je u tarifnoj kvoti,

j) Referentni period: Zadnje dvije go-dine, ne računajući godinu u kojoj se vrši prijava,

k) Tarifna kvota: Određena količina koja se u datom periodu kod uvoza

oslobađa od carinskih stopa (pore-za) i/ili drugih finansijskih obaveza,

l) Period za prijave za tarifnu kvotu: Za tarifne kvote raspodijeljene po metodi skupljanja zahtjeva 1 mjesec prije početka perioda tarifne kvote, za tarifne kvote raspodijeljene po metodi ravnomjerne raspodjele i metodi preče kupnje u istom perio-du kad je i sam period tarifne kvote,

m) Period tarifnih kvota: Period kada se može vršiti uvoz na osnovu (u okviru) tarifnih kvota,

n) Metoda skupljanja zahtjeva: Metoda u kojoj se prijave vrše 1 mjesec prije otvaranja kvota te se nakon završet-ka prijava u tom mjesecu vrši raspo-djela tarifne kvote firmama koje su se prijavile i koje prema kriterijima ispunjavaju uslove za distribuciju,

o) Potrošačka performansa: Količina proizvoda iz okvira tarifne kvote koju je firma koristila kao sirovinu u proizvodnji u referentnom periodu (ne uključuje pakovanje, ambalažu, sortiranje, odvajanje),

p) Proizvodna performansa: Količina koju je firma proizvela za dati pro-izvod iz tarifne kvote u referentnom periodu (ne uključuje pakovanje, ambalažu, sortiranje, odvajanje),

q) Industrijalac: Firma koja je je imala

OBAVJEŠTENJE ZA PRIVREDNIKE (posebno za izvoznike ulja, brašna i šećera u Tursku)

Ministarstvo vanjskih poslova BiH dostavilo je Vanjskotrgovinskoj komori BiH Pravilnik o reguliranju tarifnog kontingenta koji će se primjenjivati na uvoz određenih poljoprivrednih i prerađevina porijeklom iz Bosne i Hercegovine, u skladu sa Odlukom o primjeni tarifnog kontingenta na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Podsjećanja radi, spomenuta Odluka se odnosi na Odluku Vijeća ministara Republike Turske da se primjena Aneksa Odluke br. 30388 od 11. aprila 2018. godine pomjera na 1. juli 2018. godine, kako je i objavljeno u Sl. glasniku Turske br. 30416 od 9. 5. 2018. godine.

Neslužbeni prijevod Pravilnika o primjeni tarifnog kontigenta na uvoz određenih

poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz BiH


potrošačke i/ili proizvodne perfor-manse u referentnom periodu (ne uključuje pakovanje, ambalažu, sor-tiranje, odvajanje).

Prijave i finalizacija prijava za ras-podjelu tarifne kvote

Član 4. 1) Firme koje zahtijevaju dozvolu se

trebaju prijaviti prema metodama prijave navedenim u EK1 tabeli.

2) Prijave će se vršiti na internetskoj stranici Ministarstva ekonomije na opcijama “E-potpis aplikacija”, pa dalje na “Ulaz na E-potpis aplika-ciju” u dijelu “Uvozne transakcije (operacije)” pomoću elektronskog potpisa.

3) Ovlaštenje licima koja će pu-tem elektronskog potpisa pred-stavljati firmu se vrši na osnovu “Obavještenja o elektronskim pri-javama kod procesa uvoza”, broj 30283, datum 27. 12. 2017.

4) Kod prijava napravljenih na osnovu ovog Obavještenja u opcijama na internetskoj stranici se izaberu na-vedeni brojevi i imena obavještenja i izabere se ovo Obavještenje. Prijava se elektronski popuni i ubaci u si-stem bez greške dokumenti traženi u EK2, te nakon provjere elektron-skog potpisa prijava se kompletira.

5) Firme koje se prijavljuju za više od jedne tarifne kvote moraju napraviti posebnu prijavu za svaku od njih.

6) Zbog mogućih problema u elek-tronskoj prijavi, prijave se mogu predati uz formular u EK3 i uz elektronski potpis poslati preko re-gistrirane elektronske e-mail adrese Ministarstvu.

7) Ministarstvo je nadležno za kon-trolu tačnosti informacija prijave i proizvoda koji se uvozi. Ukoliko se ukaže potreba, Ministarstvo može zahtijevati originale ovih dokume-nata ili dodatne dokumente.

8) Za tarifne kvote iz EK1, za firme koje imaju “prednost kod raspodje-le” se ne traži uslov da svi dokumen-ti iz EK2 budu poslati ili da se pri-java napravi u referentnom periodu.

9) Za prijave kod tarifnih kvota iz EK1 nedostajuća dokumentacija se ne može kompletirati u toku perioda tarifnih kvota i Generalna direkcija firmama ne šalje obavijest u vezi sa otklanjanjem nedostataka.

10) Za svaku tarifnu kvotu iz EK1 koja se dijeli po metodi “skupljanja za-htjeva” bitno je (važeća je) da se na-

pravi jedna prijava za jednu tarifnu kvotu za traženi period. Ukoliko se napravi više prijava, razmotrit će se ona zadnja koja je napravljena.

11) Za svaku tarifnu kvotu iz EK1 koja se dijeli po metodi “ravnomjerne raspodjele” važeća je jedna aplika-cija za raspodjelu tarifne kvote u tom periodu podnošenja zahtjeva za tarifnu kvotu. U suprotnom će se uzeti u obzir prva prijava koju je firma podnijela. Međutim, ukoliko je firma već dobila dozvolu za istu tarifnu kvotu u istom periodu da bi se dobila tražena dozvola prva već izdata dozvola se zatvara bez obzira koliko je količine iskorišteno od iste.

12) Za prijave po metodi “preče kupnje” iz EK1 (dodatak 1) važi uvjet da je roba prije prijave prijavljena carini. Za prijave Ministarstvu za navede-nu robu obavezno je priložiti doku-mente iz EK2.

13) U okviru ovog Obavještenja prijave će biti odbijene (neće se izdati do-zvole) svim firmama koje imaju za-branu uvoza, svim firmama koje ne pošalju tačne informacije i potpunu dokumentaciju, ukoliko je određe-na kvota potrošena zato što je data firmama sa prioritetom za raspo-djelu ili ukoliko je određena kvota već potrošena bez obzira na metodu raspodjele.

14) Ukoliko se za proizvode pod odre-đenim tarifnim brojem traži “po-tvrda o pogodnosti” (ovo je vezano za carinske procedure generalno), onda će se sa prilaganjem te ili tih potvrda izdati dozvola za uvoz za te proizvode, a ukoliko se ne prilo-ži potvrda o pogodnosti, onda će se dozvola izdati samo za tarifne broje-ve, tj. proizvode za koje se ta potvr-da ne traži.

15) Za dodjelu količina na osnovu ovog Obavještenja obavezno je da se ja-sno napiše u prijavi najviše tri broja dvanaesterocifrenih tarifnih brojeva (HS Code), ime proizvoda i količina koja će biti uvezena.

16) U dodatku 1 (EK1) su navedeni kodovi u koloni “Broj koda tarifne kvote“. Ukoliko će se tražiti količi-na za nekoliko tarifnih brojeva koji se nalaze unutar nekog od ovih ko-dova, ta količina ukupno ne može preći maksimalnu količinu koja se može uzeti iz jednog puta (tj. ge-neralno ne može preći maksimalnu datu količinu, odnosno kvotu za tu grupu). Prema metodi skupljanja

zahtjeva ili metodi ravnomjerne ras-podjele, a na osnovu člana 8, tačke 6, dio koji je firma dobila se podijeli na tražene tarifne brojeve.

Metoda raspodjele tarifne kvoteČlan 5. U EK1 kolona “Način ras-

podjele“ pokazuje metode za dodjelu kvota: a) TTY (metoda skupljanja zahtjeva),b) EOTY (metoda ravnomjerne raspo-

djele prema redu prijave), c) İGİAY (metoda preče kupnje).

Institucije koje imaju prednost kod raspodjele kvota:

Član 6. Institucije i firme koje imaju prednost kod raspodjele: a) ESK – Generalna direkcija Zavoda

za meso i mlijeko,b) TMO – Generalna direkcija Zavoda

za poljoprivredne proizvode (pšeni-ca i slično),

c) YTTSKB – Asocijacija poljopri-vrednih zadruga za proizvodnju je-stivih ulja,

d) TŞF – Generalna direkcija Turske fabrike šećera.

Firme kojima će se vrišti raspodjela kvota

Član 7. U koloni “Vrsta firme“ u EK1 firme kojima se može vršiti raspodjela kvota: a) Ü slovo – industrijalci sa proizvod-

nim performansama, b) T slovo – industrijalci sa potrošač-

kim performansama,c) İ slovo – tradicionalni uvoznici.

Kriteriju raspodjeleČlan 8. (1) U EK1 kolona

“Maksimalna količina koja se može tra-žiti odjednom“ prikazuje količinu, a ko-lona “Period tarifne kvote“ period kada se može vršiti raspodjela ili aplikacija za raspodjelu kvota po datim metodama raspodjele.

(2) Firmama se ne može dati veća količina od tražene u aplikaciji.

(3) Ukoliko se firme koje imaju pri-oritet jave sa potraživanjem količina za tarifnu kvotu, njima se može dati cijela količina ili dio koji je tražen, a ostatak nakon odluke Ministarstva o metodi raspodjele firmama koje se prijave za to.

(4) Ukoliko se na osnovu metoda raspodjele desi da firma dobije (može dobiti) veću količinu od onoga sto je tražila, toj firmi se da količina koju je tražila, a višak skuplja od svih takvih slučajeva i ponovo raspodijeli firmama


koje ne pripadaju ovoj grupi firmi koje su dobile već tražene količine.

(5) Ukoliko se od ukupne količine tarifne kvote podijeli manje na osnovu prijava firmi, Ministarstvo može novim obavještenjem donijeti odluku o podjeli i stanju preostale količine te iste tarifne kvote.

(6) Prijave za količine iz tabele EK1 po metodi ravnomjerne raspodjele će se finalizirati na osnovu maksimalnih količina navedenih u tarifnim kvotama, a uz datum e-prijave i dati redni broj. Ukoliko u prvih pet radnih dana bude traženo ukupno više od iznose tarifne kvote, samo će se ovim prijavama do visine tarifne kvote jednako izvršiti ras-podjela iste.

(7) Ukoliko se firma prijavi pod poj-mom industrijalac, a ne obezbijedi do-datne dokumente koji se traže u EK2, ta firma se neće ocijeniti pod opcijom in-dustrijalac. Ali ukoliko je ista firma već priložila dokumente koji je svrstavaju u opciju “sve prijave“ iz EK2, onda će se navedena firma ocijeniti kao i sve druge normalne prijave.

(8) Kod opcije “preče kupnje“ do-zvole će se izdavati prema redoslijedu za prijave i dovoženja robe na carinu. Izdate dozvole će umanjivati datu koli-činu za tarifnu kvotu. Ukoliko dođe do toga da izvršena prijava prebacuje datu kvotu, izdat će se dozvola samo još za onoliko koliko je ostalo količine u kvo-ti. Ukoliko se desi da u prvih 5 radnih dana prijave pređu datu kvotu, onda će se dati dozvole samo do maksimuma kvote za onu robu koja je već na carini i uz uslov proporcionalnosti.

Izdavanje dozvole za uvozČlan 9. Ministarstvo izdaje elek-

tronsku dozvolu na osnovu pravila iz ovog Obavještenja na ime firme kojoj je dodijeljena dozvola i obavještava je preko date e-mail adrese u aplikaciji. U obavještenju se nalazi broj od 23 cifre i datum dozvole. Vlasniku prijave se ne šalje pismeno obavještenje. Netačna ili nevažeća e-mail adresa u aplikaciji nije u odgovornosti Ministarstva, zato za moguće komplikacije na tom osnovu Ministarstvo neće odgovarati.

Korištenje dozvole za uvozČlan 10. (1) Date dozvole u okviru

ovog Obavještenja su validne do nji-hovog isteka i definitivno se ne mogu produžiti.

(2) Izdate dozvole se prilikom ovjere carinske deklaracije potražuju od strane

carine. Zato je bitno da se roba ocarini u roku važenja date dozvole.

(3) Samo se količina navedena u dozvoli za uvoz može ocariniti bez ca-rinskih stopa ili uz povoljnosti date zakonom.

(4) Dozvolu može iskoristiti samo firma na koju je izdata i ne može se pre-nijeti na treće lice.

(5) U okviru člana 9. ovog Obavještenja se broj i datum dozvo-le u deklaraciji prikazuju u polju broj 44: referentni broj dokumenta i datum dokumenta.

Sankcije Član 11. Ukoliko se otkrije bilo koja

vrsta falsificiranja ili nelegalnih radnji, ili davanje dozvola trećim licima, ili bilo šta što se kosi sa datim pravilima, dozvola će biti oduzeta i firmi izdata zabrana davanja dozvola za uvoz na 5 godina.

Druge odredbe zakonaČlan 12. Ovo Obavještenje ne može

poremetiti druge procedure koje su važeće za uvoz robe za koju je izdata dozvola.

Član 13. Ministarstvo je na osnovu odredbi ovog Obavještenja nadležno za izdavanje regulacija, dozvola i naloga, istragu, analizu i finaliziranje posebnih slučajeva kao rješavanje sporova.

Član 14. Obavještenje broj 29747 od 19. 6. 2016. o tarifnim kvotama na određene poljoprivredne proizvode uvezene iz BiH se stavlja van snage.

Privremeni član 1. Za korištenje ta-rifnih kvota koje će biti podijeljene po metodi prikupljanja zahtjeva, a isključi-vo za 2018. godinu, trebaju se napraviti prijave u roku od 15 dana od dana obja-ve ovog Obavještenja.

Član 15. Ovo Obavještenje stupa na snagu danom objave.

Član 16. Odredbe ovog Obavještenja provodi Ministarstvo ekonomije.

EK2: Traženi dokumenti kod prijava

A – Potrebni dokumenti kod “svih prijava”: 1) U okviru Obavještenja (pravilnika)

“Sistem elektronskih prijava u pro-cesu uvoza“ popuniti Prijavni for-mular koji je u EK3 od ovlaštenog lica (ukoliko se vrši prijava preko KEP e-mail adrese zbog mogućih problema u elektronskom sistemu potrebno je da popunjeni dokument

potpiše lice koje je zvanično ovla-šteno u kartonu ovlaštenih lica te firme).

2) Za robe koje su u EK1 tabeli u ko-loni “Broj koda tarifne kvote“ ozna-čene sa (*) potrebno je uzeti potvr-du o pogodnosti od Ministarstava prehrane, poljoprivrede i stočarstva na ime firme koja se prijavljuje za dozvolu.

3) Za prijave po sistemu “preče kup-nje” u tabeli EK1 potrebno je prika-zati dokumente na kojima jasno sto-ji da je roba dostavljena carini, kao i jasan naziv firme.

a) Ukoliko je roba dovezena morskim ili avionskim saobraćajem, potrebno je priložiti po jedan primjerak obavještenje o dolasku (arrival notice) ili otpremnicu (consignment note) uz ostale dokumente.

b) Ukoliko je roba dovezena ko-pnenim putem, potrebno je priložiti po jedan primjerak TIR karneta koji je procesuiran na ulaznoj carini ili tranzit-nu deklaraciju uz ostale dokumente.

B – Potrebni dokumenti za one koji se prijavljuju pod svojstvom “industrijalac”: 1) Izvještaj o kapacitetu u kojem će se

jasno navesti brojevi (količine) o proizvodnji/potrošnji robe tražene na osnovu tarifne kvote za čiji se uvoz prijavljuje.

2) Ispunjen dokument u EK4 (o ak-tivnosti) i potpisan od ovlaštenog/ih lica u firmi i ovlaštenog javnog knjigovođe.


Skup je organizovan u okviru Foruma za zajedničko tržište 2017/2018. kojim se širom Evrope

razmatra stanje zajedničkog tržišta, napredak u transponovanju i primjeni evropskih direktiva i razmjenjuje naj-bolja praksa.

Cilj konferencije je bio da ukaže na značaj unapređenja ekonomskih odno-sa u regionu, posebno u dijelu pojedno-stavljivanja i harmonizacije dokumena-ta i procedura na graničnim prelazima. Transparentne i jednostavne procedure u funkciji su unapređenja efikasnosti graničnih službi, što rezultira benefiti-ma za privatni sektor u vidu uštede vre-mena i smanjenja troškova.

Konferenciju su otvorili predsjednik Privredne komore, ministarka ekono-mije i direktor Sekretarijata CEFTA-e.

U okviru tri panela konferencije „Međunarodni pravni okvir za olakša-nje trgovine”, „Izazovi u prekogranič-noj trgovini u CEFTA regionu” i „Na putu ka zajedničkom EU tržištu” go-vorili su predstavnici Svjetske banke, Evropske komisije, privrednih komora regiona, Sekretarijata CEFTA-e, GIZ-a, Nacionalnog komiteta za olakšice Crne Gore, uprava carina CG, Moldavije, Srbije, uprava za bezbjednost hrane Crne Gore i Makedonije, EU SEED projekta, a moderatori su bili Džim Vilijams iz Svjetske banke, Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore, i prof. dr Gordana Đurović sa Univerziteta Crne Gore.

Rješavanje restrikcija u sektoru tr-govine je jedan od ciljeva definisanih Strategijom za zajedničko tržište kojim

Evropska komisija djeluje na ostvari-vanje potencijala slobodnog prometa ljudi, usluga i kapitala uz obezbjeđe-nje mogućnosti za rast poslovanja. Na skupu su prezentovane obaveze koje su propisane Sporazumom o trgovinskim olakšicama STO-a, Dodatnim proto-kolom 5 uz CEFTA 2006, kao i one iz procesa EU integracija. Iskazano je očekivanje da će sprovođenje mjera tr-govinskih olakšica značajno smanjiti netarifne barijere te doprinijeti intra-regionalnom povezivanju privrednika. Njihovom punom primjenom troškovi trgovine će biti smanjeni za 14,3%, što je veća ušteda nego kada bi se carinske stope između članica STO-a potpuno ukinule. U konačnici, rezultat bi trebalo da se ogleda u poboljšanju konkuren-tnosti i efikasnosti, kako privatnog tako

Trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu

Privredna komora Crne Gore je 25. aprila 2018. godine, u saradnji sa Evropskom komisijom i Vladom Crne Gore, organizovala konferenciju „Trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu”.

CEFTA


i javnog sektora, što znači i poboljšanje ukupnog kvaliteta života.

Imajući u vidu da člani-ce STO-a nisu na istom ni-vou razvijenosti, Sporazum je predvidio mogućnost da se pojedine odredbe primjenjuju danom stupanja na snagu, za pojedine je definisan tranzi-cioni period, dok je za odre-đeni broj tražena i pomoć donatora.

Prepoznajući potrebu olak-šanja trgovine, odnosno pro-meta roba preko granica, potpisnice sporazuma CEFTA 2006 su 26. maja 2017. godine usvojile Dodatni protokol 5. Njegova primjena znači da će odred-be Sporazuma o trgovinskim olakšica-ma biti obavezujuće i za one potpisnice CEFTA-e koje još nisu članice Svjetske trgovinske organizacije.

Tri su glavna stuba Dodatnog pro-tokola 5 koji su međusobno povezani. Riječ je o dvosmjernoj elektronskoj raz-mjeni podataka među carinama, kao i između carina i inspekcija (veterinar-ska, fitosanitarna i farmaceutska), una-pređenju sistema upravljanja rizikom na osnovu elektronske razmjene poda-taka, kreiranju regionalnih profila rizi-ka i olakšavanje trgovine za one koji su niskog rizika i konačno međusobnom priznavanju graničnih dokumenata.

Dodatni protokol 5 direktno ne za-htijeva regionalnu standardizaciju le-gislative ali ohrabruje njenu harmoni-zaciju sa EU acquisom kroz zajedničke programe priznavanja.

Tokom panela „Izazovi u preko-graničnoj trgovini u CEFTA regionu” govorili su potpredsjednica Privredne komore Moldavije, direktor Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, samostalni savjet-nik u Centru za regionalnu saradnju u Privrednoj komori Srbije, savjetnica u Privrednoj komori Kosova, menadžer-ka za projekte GIZ-a te predstavnik Hamofarma Florian Fijat i direktor Banjalučke pivare Penny Hon Nicolas. Predstavljene su aktivnosti privatnog sektora regiona u sprovođenju CEFTA 2006, učešće u sprovođenju trgovinskih olakšica, kao i izazovi i mogućnosti u realizaciji međusobne saradnje.

Panel „Na putu ka zajedničkom EU tržištu” okupio je predstavnike carin-skih i inspekcijskih organa iz regio-na. Predstavnici uprava carina iz Crne Gore, Srbije i Moldavije prezentova-

li su planove za primjenu obaveza iz Dodatnog protokola 5 i sprovođenje sistema ovlašćenih privrednih subjeka-ta. Vladimir Obućina, ekspert za ope-rativne poslove EU SEED projekta, je prezentovao aktivnosti na unapređenju elektronske razmjene podataka između carinskih i inspekcijskih organa, čemu su preduslovi harmonizacija sertifikata, korišćenje međunarodnih standarda u razmjeni podataka te nacionalna pove-zanost između nadležnih organa.

Zaključci i preporuke konferencije

– Punim sprovođenjem Sporazuma o trgovinskim olakšicama STO-a pro-cjenjuje se da će biti smanjeni troš-kovi trgovine za 14,3%.

– Crna Gora će sa završetkom tran-zicionog perioda do kraja 2022. go-dine otkloniti uska grla u prekogra-ničnom prometu robe koje utiču na njenu konkurentnost i na taj način smanjiti vrijeme potrebno za spro-vođenje procedura za uvoz, izvoz i tranzit robe za najmanje 50%, a pri-padajuće troškove za 20%.

– Usvajanje Dodatnog protokola 5 uz CEFTA 2006 faktički znači da će odredbe Sporazuma o trgovinskim olakšicama biti obavezujuće i za one potpisnice CEFTA-e koje još uvi-jek nisu članice Svjetske trgovinske organizacije.

– U cilju olakšanja regionalne trgo-vine i približavanja zajedničkom tržištu EU, zemlje regiona bi treba-le da ulože napore u realizaciji slje-dećih ciljeva, koji su od privatnog sektora prepoznati kao ključni: (1) Omogućavanje jednostavnog pristu-pa informacijama, (2) Skraćenje vre-mena carinjenja, (3) Harmonizacija podataka i sprovođenje bespapirne obrade podataka, (4) analize po-stojećih naknada u cilju smanjenja

njihovog broja i vrsta, (4) Povećanje efektivnosti i efika-snosti graničnih kontrola, (5) Proširenje saradnje među gra-ničnim organima.

– Privatni i javni sektor treba da rade zajedno kako bi promovisali i jačali regionalne trgovinske integracije i iden-tifikovali najbolje načine za uklanjanje izazova koji posku-pljuju prekogranični promet roba.

– Uzimajući u obzir realne mogućnosti i resurse

koji su na raspolaganju, potrebno je uložiti dodatne napore na unapređe-nju kapaciteta, kako infrastrukturnih tako i administrativnih.

– Sprovođenje Protokola 5 zahtijeva koordiniranu akciju svih strana pot-pisnica CEFTA sporazuma, posebno u dijelu automatizacije, razmjene po-dataka i harmonizacije propisa, pro-cedura i dokumentacije.

– Potrebno je djelovati u pravcu da-ljeg pojednostavljenja i integrisanog nadzora nad lancima snabdijevanja, uključujući jačanje saradnje i koor-dinacije između nadležnih državnih organa, zajednički pristup analizi rizika, s ciljem postizanja balansa iz-među olakšanja legitimne trgovine i potrebe da se osiguraju javno zdrav-lje i bezbjednost.

– Privatni sektor treba da djeluje pro-aktivno kada je u pitanju upotreba pojednostavljenih postupaka i sti-canje statusa ovlašćenog privrednog subjekta, kroz ispunjavanje zahtije-vanih standarda i kontinuirano una-pređivanje poslovanja.

– Potrebno je na nivou strana potpi-snica CEFTA-e unaprijediti mehani-zam za uklanjanje prijavljenih neta-rifnih barijera.

– Dalje usaglašavanje sa legislativom EU i standardima će dovesti do har-monizacije trgovinskih propisa, a sa-mim tim i do uklanjanja barijera.

– Privatni i javni sektor bi trebalo da kontinuirano rade na unapređenju sopstvenih kapaciteta u cilju ispunja-vanja obaveza i ostvarivanja benefita od primjene Dodatnog protokola 5.

Konferencija u Podgorici okupila je 100 učesnika.

Ognjenka Lalović n

CEFTA


Na poziv Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine, Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je učestvovala u pri-premi i realizaciji posjete državno-privredne delegacije Bosne i Herce-govine Grčkoj, u periodu od 21. do 23. 5. 2018. godine.

Bh. državno-privrednu delegaciju je predvodio Mirko Šarović, zamje-nik predsjedavajućeg Savjeta minista-ra BiH i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Državni dio delegacije su činili još i Igor Crnadak, ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine, i Gordan Milinić, di-rektor Agencije za promociju stra-nih investicija u BiH. Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić je predvodio privrednu delegaciju BiH koju su činili predstav-nici 9 bh. kompanija: Aerodromi RS, a. d. Alpro Vlasenica, Binas d. d. Bugojno, Blicdruk d. o. o., CTC d. o. o., Fora d. o. o. Srbac, HE na Vrbasu a. d. Mrkonjić Grad, Mikroelektronika a. d. i Ekvator d. o. o. Banja Luka.

Na inicijativu Ambasade BiH u Grčkoj, a u organizaciji same Ambasade, STK-a i SEV-a (Saveza preduzeća Grčke), drugi dan posjete je organizovan Poslovni forum: Grčka - Bosna i Hercegovina, s ciljem inten-ziviranja ekonomske saradnje i pove-ćanja spoljnotrgovinske razmjene dviju zemalja.

U okviru plenarnog dijela Poslovnog foruma, prisutnima su se obratili pot-predsjednik Saveza preduzeća Grčke Konstantinos Bitsios, ministri Šarović i Crnadak, kao i zamjenik ministra inve-sticija Grčke Stergios Pitsiorlas.

Prisutnima se takođe obratio i pot-predsjednik STKBiH Nemanja Vasić koji je istakao da je obim spoljnotrgo-vinske razmjene BiH i Grčke veoma nizak i da postoje realne mogućnosti da se ona značajno unaprijedi. Takođe, prisutne je upoznao sa najznačajnijim potencijalima i mogućnostima koje Bosna i Hercegovina može ponuditi

grčkom tržištu, kako kroz kvalitetne proizvode koji su već našli svoje mje-sto na zahtjevnom tržištu Evropske unije, ali i šire, tako i kroz investicije. Potpredsjednik Vasić je ukratko pred-stavio pojedinačno firme članice bh. privredne delegacije i zahvalio im se na odzivu te im poželio uspješne sastanke, izražavajući nadu da će upravo direktni kontakti kompanija i njihovo poveziva-nje i sklapanje poslovnih ugovora do-prinijeti ostvarenju postavljenog cilja - povećanja spoljnotrgovinske razmjene.

Pored potpredsjednika Vasića, na skupu je govorio i direktor FIPA-e Gordan Milinić. Održane su i prezen-tacije o investicionim prilikama u Bosni

i Hercegovini i Grčkoj, nakon čega se pristupilo potpisivanju Sporazuma o sa-radnji između SEV-a i STK-a.

Nakon plenarnog dijela Foruma odr-žani su bilateralni sastanci predstavnika 9 bh. i oko 40 grčkih firmi.

Predstavnici SEV-a su najavili mo-gućnost posjete privredne delegacije Grčke Bosni i Hercegovini u narednom periodu. Delegaciju bi činili predstav-nici proizvodnih i investicionih kom-panija. Na kraju su istakli da su grčke firme bile jako zadovoljne učešćem na Poslovnom forumu: BiH – Grčka, odr-žanom u Sarajevu 2016. godine.

Ivana Knežević n

Posjeta državno-privredne delegacije Bosne i Hercegovine Grčkoj




U Hotelu Bristol u Sarajevu je 2. marta 2018. godine održan Poslovni forum Bosna i Hercegovina – Islamska Republika Iran. Organizator foruma je Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Ambasadom Islamske Republike Iran.

Forum je organizovan u cilju una-pređenja privredne saradnje dvi-ju zemalja u pogledu trgovinske

razmjene i zajedničkih ulaganja, putem direktnog povezivanja privrednika i promocije investicionih prilika u Bosni i Hercegovini.

Tokom plenarnog dijela događaja istaknuto je da BiH i Iran imaju značaj-ne privredne potencijale i brojne mo-gućnosti za ekonomsku saradnju, po-sebno u oblastima energije, metalske i agroindustrije, građevinarstva, papirne industrije, ali i drugim sektorima.

Predsjednik Spoljnotrgovinske ko-more BiH Ahmet Egrlić je kazao da po-stoji velika zainteresovanost za poslov-nu saradnju te da je najvažnije dovršiti Sporazum o preferencijalnoj trgovini i obezbijediti da bh. proizvođači iz Irana povoljnije uvezu kvalitetne sirovine i materijal za proizvodnju. Posebno je

naglasio da je Iran jedno veliko trži-šte gdje se može plasirati veliki broj bh. proizvoda. Govoreći o trgovinskoj razmjeni između dviju zemalja, pred-sjednik je istakao da ona iznosi sve-ga šest miliona KM te da ne odražava pravo stanje i kapacitete kojima zemlje raspolažu.

Potpredsjednik Iranske komore za privredu, industriju, rudarstvo i poljo-privredu Masoud Khansari je izjavio da je Iran, od samog proglašenja ne-zavisnosti i priznanja BiH, sve vrijeme razvijao dobre odnose sa BiH. Takođe je istakao da se ekonomska saradnja na različitim poljima može daleko snažnije razvijati.

Ministar inostranih poslova Islamske Republike Iran Mohammad Javad Zarif je posebno istakao mogućnosti saradnje u energetskom sektoru te naglasio da će učiniti sve što je potrebno da bi se olak-šala saradnja privrednika dviju država.

Ministar spoljne trgovine i ekonom-skih odnosa BiH Mirko Šarović je naveo da je obim spoljnotrgovinske razmjene dviju zemalja skroman i da su moguć-nosti i BiH i Irana mnogo veće. On je ukazao na najznačajnije prepreke boljoj saradnji i istakao da je iste neophodno

što prije riješiti. Takođe je istakao da je Ministarstvo u završnoj fazi pregovo-ra sa Iranom u vezi sa Sporazumom o preferencijalnoj trgovini, kojim bi za je-dan broj proizvoda, odnosno jedan broj tarifnih linija, gdje BiH ima respekta-bilne izvozne kapacitete, u Iranu bile smanjene ili ukinute carine. Time bi se olakšala trgovina i bh. proizvod bi bio konkurentniji. Na isti način bi ustupci bili napravljeni iranskoj strani.

Predstavnici Agencije za unapređe-nje stranih ulaganja u BiH (FIPA) odr-žali su prezentaciju o investicionim pri-likama u BiH.

Nakon plenarnog dijela foruma odr-žani su bilateralni susreti 30 iranskih i više od 60 bosanskohercegovačkih kompanija.

Članovi iranske delegacije su bili pri-vrednici koji posluju u raznim oblasti-ma privrede: poljoprivredno- prehram-beni sektor, građevinarstvo, zdravstvo i zdravstveni turizam, medicinska opre-ma, inženjering, rudarstvo, IT, farma-ceutska industrija, petrohemija, a među članovima delegacije su bile i trgovačke kompanije i investitori.

Ivana Knežević n

Poslovni forum BiH – Islamska Republika Iran


Posjeta je realizovana u okviru zvanične posjete Kataru delegacije Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, na čelu sa predsjedavajućim Denisom Zvizdićem, a u cilju

unapređenja ekonomskih odnosa dviju zemalja.Privrednu delegaciju su činili predstavnici devet bh.

kompanija (ALMY d. o. o., AS HOLDING, BIMAL d. d., BOSNALIJEK, MLJEKARA LIVNO d. o. o., MS&WOOD d. d. SARAJEVO, PREVENT, RELAX TOURS, VS-TREND d. o. o.) iz oblasti građevinarstva, prehrambene industrije, drv-ne i farmaceutske industrije te turizma.

Delegaciju Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, po-red predsjedavajućeg Zvizdića, činili su zamjenik predsje-davajućeg i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović i ministar komunikacija i transporta BiH Ismir Jusko. U sasta-vu delegacije je bio i direktor Agencije za unapređenje stranih investicija BiH Gordan Milinić.

Prvog dana boravka je za predstavnike bh. kompanija upriličena posjeta najvećoj katarskoj kompaniji za nekret-nine - firmi Qatari Diar, kao i obilazak gradu u izgradnju - Lusail City. Centralni objekat ovog grada biće Lusail Iconic Stadium, koji će imati kapacitet od 86.250 mjesta. Ovaj sta-dion će biti domaćin otvaranja i finalnog meča Svjetskog pr-venstva u fudbalu 2022. godine. Značajno je spomenuti da je bh. kompanija VS-TREND d. o. o., sa svojih 200 radnika, već angažovana na izgradnji jednog od stadiona namijenjenih za održavanje Svjetskog prvenstva, te da su njeni predstavnici tokom boravka u Kataru pregovarali o novom projektu kojim bi se angažovao dodatni broj radnika iz Bosne i Hercegovine.

Bosanskohercegovački privrednici su održali sastanak i sa predstavnicima Udruženja poslodavaca Države Katar, na-kon kojeg je najavljena posjeta katarskih biznismena Bosni i Hercegovini.

Drugog dana posjete održan je Poslovni forum te B2B sa-stanci između 9 kompanija iz Bosne i Hercegovine i više od 30 katarskih kompanija.

Tokom posjete su ostvareni brojni kontakti i uspostavlje-na konkretna saradnja, te se s pravom može reći da su ovom posjetom otvorena vrata jačoj saradnji dviju zemalja. AS Holding je potpisao protokol za plasman proizvoda na tržište Katara. Uskoro će biti plasirana tuzlanska so, kao i proizvodi

Klasa i Vispaka, a očekuje se da će i drugi bh. proizvodi naći svoje mjesto na policama katarskih marketa, pored već pri-sutnih proizvoda.

Zahvaljujući dobroj reputaciji, bh. izvođači građevinskih radova očekuju produženje postojećih i sklapanje novih ugo-vora kojima će se, pored već prisutnih, angažovati veći broj bh. građana na realizaciji izuzetno značajnih projekata.

Ivana Knežević n

Posjeta državno-privredne delegacije Bosne i Hercegovine Kataru

Privredna delegacija Bosne i Hercegovine, predvođena predsjednikom Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmetom Egrlićem, posjetila je Državu Katar u periodu od 19. do 20. 2. 2018. godine.


U praćenom periodu ukupno je registrovano 1.514 obja-va. Najviše objava zabilježeno je u martu (1002 objave), a najmanje u maju (234 objave). Ispod se nalazi frekvencija objava za praćeni period.

U posmatranom periodu, najveći broj objava evidentiran je na internetskim portalima gdje je pronađeno 974 objava ili 65% od ukupnog broja prikupljenih objava. U printanim medijima registrovano je 365 relevantnih objava ili 24%, a u programu elektronskih medija zabilježeno je 175 pri-loga ili 11% (155 priloga na TV-u, 20 priloga u radijskom programu).

U tabeli ispod prikazana je lista top medija prema broju članaka objavljenih u analiziranom periodu.

Medij Broj objava

Poslovne novosti 97

Poslovnisvijet.ba 89

Akta.ba 87

Dnevni avaz 63

Capital.ba 59

U analiziranom periodu, ukupno je zabilježeno 365 obja-va u printanim medijima. Od toga broja, 319 članaka ili 87% pronađeno je u dnevnim novinama, 27 objava ili 7% u sedmičnim novinama, 15 objava ili 4% u dvosedmičnim novinama, 2 članka ili 1% u mjesečnim magazinima, kao i 2 članka ili 1% u periodičnim novinama.

Vanjskotrgovinska komora BiH zabilježila je 1.514 medijskih objava

u periodu mart-maj 2018

1002

Mart

155

974; 65%

; 10% 20; 1

27; 7%

2;

36

1%

3

1% 15; 4%

278

April

65; 24%

319; 87%

2; 1%

234

Ma

Printani m

Internet p

TV

Radio

Dnevne

Sedmič

Mjesečn

Dvosedm

Periodič

4

aj

mediji

ortali

e novine

ne novine

ni magazini

mične novine

čne novine

e

1002

Mart

155

974; 65%

; 10% 20; 1

27; 7%

2;

36

1%

3

1% 15; 4%

278

April

65; 24%

319; 87%

2; 1%

234

Ma

Printani m

Internet p

TV

Radio

Dnevne

Sedmič

Mjesečn

Dvosedm

Periodič

4

aj

mediji

ortali

e novine

ne novine

ni magazini

mične novine

čne novine

e

1002

Mart

155

974; 65%

; 10% 20; 1

27; 7%

2;

36

1%

3

1% 15; 4%

278

April

65; 24%

319; 87%

2; 1%

234

Ma

Printani m

Internet p

TV

Radio

Dnevne

Sedmič

Mjesečn

Dvosedm

Periodič

4

aj

mediji

ortali

e novine

ne novine

ni magazini

mične novine

čne novine

e

Agencija za praćenje i analizu medija „Kliping BH“ izvršila je statistički pregled medijskih objava za period mart-maj 2018. godine za ključnu riječ Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora u BiH. Analiza je obuhvatila sve objave u printanim medijima, internetskim portalima i elektronskim medijima sa prostora BiH koje agencija „Kliping BH“ ima na listi praćenja.

Agencija „Kliping BH“ već se 17 godina uspješno bavi pružanjem usluga praćenja i analize medija te istraži-vanja tržišta. Članica je regionalne grupacije press clip-ping agencija „Newton Media“, koja pokriva gotovo sve države srednje i jugoistočne Evrope. E-mail: [email protected] Telefon: 033/956-378


Gospodine Husakoviću, kada je počela da radi Kancelarija za nadzor i akreditaciju ovjeri-

laca pri Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine i šta je uloga ove Kancelarije?

‘’Kancelarija za nadzor i akreditaci-ju ovjerilaca počela je s radom 15. ja-nuara ove godine. Uloga Kancelarije je prvenstveno inspekcijski nadzor ovje-rilaca, odnosno provjera da li ovjerio-ci ispunjavaju sve potrebne zakonske i bezbjednosne uslove za izdavanje elek-tronskog potpisa.’’

Šta je posao ovjerilaca i ko može biti potpisnik, odnosno lice koje koristi elektronski potpis?

‘’Uloga ovjerilaca jeste izdavanje po-tvrda, vremenskog pečata ili obavlja-nje druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, ukoliko po-sjeduje potrebne certifikate o tehničkoj bezbjednosti i zadovoljava sve potrebne zakonske zahtjeve. Potpisnik je fizičko lice kojem su dodijeljeni podaci za for-miranje potpisa i odgovarajući podaci za provjeru potpisa (jedinstveni poda-ci, kao što su šifre ili posebni šifrirani ključevi) i kojem je, u njegovo ili u ime trećeg lica, formiran elektronski potpis. Za potvrdu identiteta potpisnika koriste se kvalifikovane potvrde.’’

Od usvajanja Zakona o elektronskom potpisu BiH prošlo je dosta vremena. Zašto elektronski potpis još uvijek nije zaživio u našoj zemlji?

‘’Bilo je potrebno donijeti odgova-rajuće podzakonske akte i uspostaviti Kancelariju za nadzor i akreditaciju ovjerilaca. Ministarstvo komunikacija i transporta BiH tokom prošle godine uradilo je taj posao i danas su ispunjeni svi zakonski uslovi za primjenu elek-tronskog potpisa u BiH. Puna imple-mentacija Zakona zavisiće od potenci-jalnih ovjerilaca, kojih u BiH trenutno nema i nisu evidentirani u Kancelariji za nadzor i akreditaciju ovjerilaca.’’

Šta je, zapravo, elektronski potpis i šta se njegovom primjenom omogućava?

‹›Pojam elektronskog potpisa pred-stavlja podatke u elektronskom obli-ku, koji prate druge podatke u elek-tronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika. Korištenjem elek-tronskog potpisa obezbjeđuje se auten-tičnost, odnosno da je potpisnik stvar-no onaj koji tvrdi da jest, i integritet, odnosno cjelovitost i nepromijenjenost potpisane poruke. Elektronskim potpi-som potpisnik potvrđuje svoj identitet, integritet i autentičnost u razmjeni elek-tronskih dokumenata, čime se smanjuje korištenje papirnih dokumenata te po-većava efikasnost i ubrzava sam pro-ces poslovanja. Ukoliko se vrši slanje određenih dokumenata van institucije u kojoj potpisnik radi, time se znatno smanjuju troškovi poslovanja i pove-ćava brzina razmjene informacija. To

se naročito može uočiti kada potpisnik (zaposlenik firme) ima poslovne odno-se sa firmama, odnosno poslovnim par-tnerima van granica države.››

Koje su još prednosti korišćenja elek-tronskog potpisa?

‘’Primjenom elektronskog potpisa u svakodnevnom radu korisnik, odnosno građanin, ima mogućnost da brže dođe do određenih usluga koje pruža javni ili privatni sektor putem svog internetskog servisa. Na taj način izbjegava se dugo-trajno zadržavanje u prostorijama gdje se izdaje traženi dokument, smanjuje se vrijeme dobijanja traženog dokumenta, a sve se može uraditi i od kuće, bez do-laska u instituciju gdje se izdaje traženi dokument. Time će se smanjiti vrijeme dobijanja potrebnih dokumenata i po-većati efikasnost rada institucija.’’

Razgovarala: Smiljka Žuža n

U BiH su ispunjeni svi uslovi za upotrebu elektronskog potpisa

Intervju: Salih Husaković, načelnik Kancelarije za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH

Donošenjem odgovarajućih podzakonskih akata u vezi sa Zakonom o elektronskom potpisu BiH te uspostavljanjem Kancelarije za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine, stvoreni su svi uslovi za upotrebu elektronskog potpisa u Bosni i Hercegovini, potvrdio je u intevjuu za „Infokom“ načelnik Kancelarije za nadzor i akreditaciju ovjerilaca Salih Husaković.

Prema riječima Husakovića, primjena Zakona o elektronskom potpisu BiH, koji je u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojen još 2006. godine, sada zavisi od potencijalnih ovjerilaca (izdavalaca elektronskog potpisa), kojih trenutno nema i nisu evidentirani u Kancelariji za nadzor i akreditaciju ovjerilaca.


Intervju: Salih Husaković, načelnik Kancelarije za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH

Na održanoj reizbornoj sjednici Skupštine Asocijacije grafičke i papirne industrije usvojena su godišnja dokumenta: Izvještaj o radu Asocijacije u 2017. i Plan rada Asocijacije za 2018. godinu.

Također, izabran je Odbor Asocijacije koji broji 11 čla-nova, kao i predsjedavajući

Asocijacije: Jasmin Muminović, di-rektor „UNIONINVESTPLASTKA“ Semizovac, Boško Borisavljević, direk-tor ”BORTON” Banja Luka, i Anto Bilić, direktor „2B MULTIMEDIAPRINT“ Nova Bila.

Na sastanku je razmatrana i Informacija o ostvarenoj proizvodnji, izvozu i uvozu grafičke i papirne indu-strije u 2017. godini, iz koje se vidjelo da je proizvodnja i prerada papira u 2017. godini ostvarila porast proizvod-nje od 16,6%, a grafička industrija od 5,8%.

Ukupan izvoz grafičke i papirne in-dustrije u 2017. iznosio je 283.856.099

KM, što je za 15,7% više nego 2016. go-dine. Uvoz je iznosio 419.078.801 KM ili 2,9% više nego 2016. godine, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 67,7%.

Papirna industrija je ostvarila izvoz od 236.824.006 KM ili 16,3% više nego u 2016., dok je grafičkih proizvoda izve-zeno u vrijednosti od 47.032.094 KM ili 21,5% više nego 2016. godine. Podaci govore u prilog činjenici da izvoz gra-fičke industrije raste iz godine u godi-nu, ali je papirna industrija nakon pada izvoza protekle dvije godine počela ostvarivati značajan porast izvoznih rezultata.

Uvoz papirne industrije iznosio je 368.466.801 KM ili 1,8% više nego 2016. godine, dok je uvoz proizvoda grafičke industrije iznosio 50.612.000 KM ili 1,2% više nego 2016.

Za prva tri mjeseca 2018. proi-zvodnja papirne industrije povećana je za 39,9%, dok je proizvodnja grafič-ke industrije smanjena za 3,3%. Izvoz grafičke i papirne industrije iznosio je 68.857.965 KM ili 45,7% više nego

u istom periodu 2017. U okviru toga, izvoz papirne industrije je činio 86,5%, a grafičke industrije 13,5%.

Uvoz grafičke i papirne industrije za tri mjeseca 2018. iznosio je 105.398.875 KM ili 1,0% više nego u istom periodu 2017. godine. Najveće učešće u uvozu su činili proizvodi papirne industrije.

Nakon prvog dijela sastanka, Derviš Čengić, DQS auditor kompanije DQSBH-BH cert, održao je prezenta-ciju na temu „Standardizacija i siste-mi upravljanja u grafičkoj industriji“ u kojoj je istaknut značaja uvođenja cer-tifikata ISO 9001, ISO 14 001, ISO 45 001, ISO 27 001 i HACCP, što je veoma bitno za kompanije koje izvoze svoje proizvode ili su njihovi proizvodi na-mijenjeni prehrambenoj, kozmetičkoj i sličnoj grani industrije. Iako je posje-dovanje navedenih standarda dobro-voljno, kompanije bi trebale da uvode navedene standarde zbog unapređenja poslovanja i podizanja kvaliteta proi-zvoda na viši nivo.

Osim standarda ISO 9001, za kom-panije grafičke industrije korisno je uvođenje standarda ISO 14 001 - uprav-ljanje okolinom, kojim se reguliše emi-sija štetnih čestica u zraku, krupni i sit-ni otpad, zbrinjavanje i reciklaža.

ISO 45 001- prepoznavanje rizika od povreda, naslijedio je standard 18 001 i sve se više uvodi u kompanije od marta 2018. godine, jer se na taj način preven-tivno utječe na smanjenje povreda na radu.

U posljednje vrijeme dosta se uvodi standard ISO 27 001 - upravljanje infor-macijama, što je veoma bitno za poslo-vanje kompanija. HCCP je više kodeks nego standard, sličan je kao higijenski paket, a važan je za proizvodne kompa-nije jer se njime reguliše zaštita od šte-točina, glodara, zaštita od štetnosti boja te je bitan za sve proizvode koji dolaze u dodir sa hranom.

Selma Bašagić n

Održana reizborna sjednica Skupštine Asocijacije grafičke i

papirne industrije VTKBiH

BH PRIVREDA


Seminar je konceptualno organi-ziran u dvije cjeline: Nova tehno-loška rješenja u drvnoj industriji i

pretpostavke za kvalitetniji izvoz drvne industrije.

U prvom dijelu seminara, prof. dr. Murčo Obučina sa Odsjeka za tehno-logije drveta Mašinskog fakulteta u Sarajevu je održao predavanje na temu „Održiva gradnja drvetom - nove teh-nologije gradnje“ i istakao prednosti gradnje na bazi drveta koje se, između ostalog, ogledaju u smanjenju emisija CO2 i racionalizaciji potrošnje energije. Kada bi se samo 10% povećala gradnja drvetom ispunili bi se uslovi propisani Kjoto protokolom. Također, u izlaga-nju je ukazano na razvoj proizvoda na bazi drveta od 1995. godine do danas, na primjenu Xlam sistema za građenje koji zamjenjuju građevinske proizvode na bazi minerala, poput zidova od ar-miranog betona, i druge prednosti kori-štenja drveta u građevinarstvu.

Docentica dr. Sanela Klarić, asi-stentica na Internacionalnom Burch univerzitetu, održala je prezentaciju „Percepcija drveta u svijetu arhitekture“ i istakla da je tradicionalna bosanska kuća predstavljala vrijednost jer je na-pravljena od prirodnih materijala i po-vezana je sa prirodom. Održivi stambe-ni objekti su niskoenergetske kuće koje štede energiju. Od 2012. godine postoji novi proces certificiranja, kako mate-rijala tako i arhitektonskih objekata i emisije CO2.

U posljednje vrijeme drvo se sve više koristi u enterijerima, sve je veća briga o građevinskom materijalu koji, također, treba da je održiv. Održivim korištenjem drveta pozitivno se utječe na rast šuma, njihovu obnovu i održa-vanje. Drvo čini 29,6% svih prirodnih resursa na zemlji, a svake godine evrop-ske šume, bez Rusije, porastu za 346 miliona m³.

Predstavnik kompanije BIESSE iz Italije Nenad Đurđević upoznao je uče-snike seminara sa „Savremenim tren-dovima u industrijalizaciji drvne indu-

strije 4.0“. Razvoj tehnologije i SMART uređaji su ključni pokretači četvrte industrijske revolucije, poznate kao „Internet stvari“ (Internet of Things). Kompanija BIESSE proizvodi i oprema fabrike “Ključ u ruke“, automatske lini-je integrira u proizvodni proces i uvodi nova tehnološka rješenja i inovacije u kompanijama srednje veličine.

Današnji trendovi su: specijalni arti-kli, raznovrsni materijali, male količine, skraćivanje roka isporuke i smanjenje broja zaposlenih u fabrikama zbog au-tomatizacije procesa.

Održan seminar „Kako unaprijediti kvalitet izvoza drvne industrije

Bosne i Hercegovine“Asocijacija drvne industrije i šumarstva, u saradnji sa Institutom za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, organizirala je u okviru sajma INTERIO stručni seminar ”Kako unaprijediti kvalitet izvoza drvne industrije Bosne i Hercegovine”. Već desetu godinu Vanjskotrgovinska komora organizira stručne seminare u okviru sajma INTERIO sa aktuelnim temama i iskusnim predavačima kako bi obogatila stručni sadržaj sajma.


Inteligentna proizvodnja podrazu-mijeva da se informacije potrebne za proizvodnju generiraju programskim paketima bSolid, bNest, bCabinet i

mogu biti automatski poslati u proi-zvodnju izbjegavajući greške i nepo-trebnu papirologiju.

U fabrici koja radi po principu

Industrije 4.0 svaki panel se može pra-titi i identificirvati u proizvodnji, ali i u vertikalno povezanim službama. Generira se povratna informacija o proizvedenim panelima. WINSTORE, automatski magacin, je najpopularniji uređaj korišten u procesu automatizaci-je u posljednje 3 godine.

U izlaganju su izneseni primjeri inte-ligentne proizvodnje sa povezanim rad-nim jedinicama, sa linijom za masivnu proizvodnju, linijom za fleksibilnu pro-izvodnju, kao i primjeri integracije pro-izvodnih linija.

Na kraju prvog dijela, Elvin Okugić sa Tehnološkog fakulteta u Bihaću go-vorio je o „Unapređenju tehnološkog procesa masivnih ploča sa osvrtom na kompaniju Sani Global iz Bihaća“. U predavanju su posebno istaknute mjere za unapređenje proizvodnog procesa: uvođenje novih tehnologija u pogon ili sistem, zamjena zastarjelih mašina i proširivanje postojećeg proizvodnog pogona.

Uvođenjem novih tehnologija bilo bi moguće povećati vrijeme proizvodnje i smanjiti vrijeme rada na stroju po je-dinici proizvoda. To se posebno odnosi na primjenu CNC tehnologije. Uz to, CNC tehnologija omogućava automat-sko upravljanje procesom obrade po-moću upravljačkog računara.

Primjer iz prakse „Kako je nastao brend MS&WOOD“Na kraju seminara, Muhamed Pilav, di-rektor i vlasnik kompanije MS&Wood iz Fojnice, u svom izlaganju pokazao je jedan pozitivan primjer iz prakse „Kako je nastao brend MS&WOOD“.

Ključna ideologija kompanije podra-zumijeva ključne vrijednosti: pošte-nje, znanje, zalaganje, održivi razvoj i odgovornost.

Misija kompanije MS&Wood je posta-ti brend prepoznatljiv širom svijeta u proizvodnji namještaja do 2025. godine, što podrazumijeva posta-ti brend prepoznatljiv u svijetu u inovativnoj proizvodnji kvalitetnog namještaja izrađenog od prirodnih materijala koji pozitivno utječu na zdravlje. Održivim razvojem i ino-vacijama kompanija će ojačati po-ziciju industrije namještaja u Bosni i Hercegovini na svjetskom tržištu i unaprijediti imidž kompanije i BiH. Sa jakim brendom osigurat će se plasman proizvoda u svim svjetskim

metropolama. Kroz nesebično dije-ljenje ključnih vrijednosti kompanije osigurat će se prepoznatljivost bren-da u svijetu i na taj način kroz „brand as business“ princip učiniti da brend bude vodilja ka bržem rastu i jačanju korporativne kulture, promovirajući individualnu, organizacijsku i druš-tvenu odgovornost.

Kompanija je dobitnik više prestižnih nagrada za dizajn, među kojima su dvije nagrade „German Design Award Winner 2018“.


U okviru drugog dijela seminar, Milena Davidović, stručna savjetnica Odsjeka za carinske postupke Uprave za indirektno oporezivanje BiH, govori-la je na temu: „Pojednostavljeni carin-ski postupak po fakturi i lokalno izvo-zno carinjenje“.

Pojednostavljeni postupak po fakturi provodi se predočavanjem robe i pod-nošenjem originalne fakture u tri pri-mjerka i ostalih potrebnih dokumenata koji su potrebni za carinski postupak za koji se roba prijavljuje. Nakon prove-denog pojednostavljenog postupka po fakturi, roba se pušta deklarantu, tj. u odnosni carinski postupak na samom graničnom prijelazu.

Nosilac odobrenja dužan je, u roku određenom u odobrenju, nadzornoj carinskoj ispostavi podnijeti dodatnu prijavu koja mora obuhvatiti sve ovje-rene fakture za odnosni carinski postu-pak na osnovu kojih je carinski granični ured proveo pojednostavljeni postupak.

Lokalno izvozno carinjenje je pojed-nostavljeni postupak prijavljivanja robe za odobreni carinski postupak u izvozu zavođenjem u evidenciju korisnika po-stupka, koji se vrši u vlastitom prostoru korisnika postupka ili na drugom mje-stu navedenom u odobrenju. Lokalno izvozno carinjenje omogućava njego-vom korisniku pojednostavljeno pušta-nje robe u odobreni carinski postupak u izvozu bez neposrednog podnošenja robe nadzornoj carinskoj ispostavi. Kod lokalnog izvoznog carinjenja roba se iz odobrenog prostora korisnika pušta u postupak izvoza i direktno upuću-je izlaznom carinskom uredu, s tim da roba mora biti na raspolaganju nadzor-

noj carinskoj ispostavi za određeno vri-jeme radi omogućavanja eventualnog pregleda.

Najnoviji trendovi u dizajnu namještaja

Predavanje „Najnoviji trendo-vi u dizajnu namještaja“ održala je Denisa Šećerbajtarević, asistentica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. U prezentaciji je ukazala na to šta diktira trendove u dizajnu namješta-ja/enterijera i šta odlikuje savršen dom: jednostavnost, savršen balans, forma postaje sadržaj, prostor koji stimulira isključenje iz vanjskog svijeta. Također, novi materijali i tehnologije su pokreta-či novih pravaca u oblikovanju i uređe-nju enterijera.

Kako napraviti prepoznatljivi brend proizvoda

Prof. dr. Nenad Brkić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, govorio je na temu „Kako napraviti prepoznatljivi brend proizvoda“ i ista-kao da su ključni problemi u brendingu kompanija:

– Nepotpuno razumijevanje uloge i značaja brendiranja

– Izostanak segmentacije i izbora cilj-nih tržišta

– Neadekvatno pozicioniranje brenda – Neadekvatna isporuka vrijednosti

brenda – Nepotpuna marketing podrška

brendu – Organizacija upravljanja brendo-

vima (brend manadžment/beand

manadžer) – Izostanak evaluacije brenda i korek-

tivnih akcija – Slabi pokušaji repozicioniranja, lan-

siranja novih i odbacivanja neuspje-lih brendova

U prezentaciji su naglašeni prin-cipi po kojima se vode najuspješniji brendovi:1. Prepoznatljivost 2. Konzistentnost (vizuelna - verbalna,

fizička - emocionalna itd.) 3. Emocije (brend mora simbolizirati

obećanje kojem će ljudi vjerovati da će ispuniti i koje žele biti dio - vri-jednosti i težnje. Cilj je lojalnost potrošača)

4. Jedinstvenost (“Veliki brendovi predstavljaju velike ideje”)

5. Adaptibilnost (Globalni brendovi moraju respektirati lokalne potrebe, želje i ukuse)

6. Vodstvo/Menadžment (Menadžment kompanije mora razvijati korporacij-sku kulturu tako da brend bude vid-ljiv u svemu što radi)

7. Vrhunski proizvodi, procesi i ljudi 8. Fokusiranost na potrošača 9. Beskompromisna etična praksa 10. Kontinuirani fokus na kreativnost i

inovacije.

Seminar je pokazao punu oprav-danost, jer su učesnici dobili dosta ko-risnih i aktuelnih informacija, a bili su veoma zadovoljni izborom tema i predavača.

Selma Bašagić n


Na 200 stranica teksta, autorica, naučno utemeljenim argumentima o upotrebi građevnih materijala u gradnji obiteljskih kuća, prikazuje kako je mo-guće bitno povećati efikasnost građenja, kvalitetu stanovanja, zdravlje, uštedjeti energiju, očuvati okoliš, podržati odr-živi razvoj i zaustaviti globalno zagri-javanje. Pri iznošenju stavova autorica se referira na smjernice Europske unije, Vijeća Europe te prakse najrazvijenijih zemlja svijeta. U knjizi se obrazlažu predložena izvorna rješenja za smanje-nje potrošnje energije te za povećanje energetske efikasnosti u novogradnji i obnovi, što rezultira znatnijim smanje-njem emisija i utječe na zaštitu od kli-matskih promjena. Ističe se neizbježno uvažavanje uporabnog vijeka materi-jala i ugrađenih sistema te nužnost re-cikliranja materijala kao sirovine odnosno kao komponenata ino-vativnih materijala. Sinergija krite-rija održivosti garancija je kvalitete arhitekture i njezine ekološke inte-rakcije s okolišem.

Autorica ne zaboravlja arhi-tektonsko oblikovanje i funkci-onalnost pa tekst prate pažljivo odabrani i obrađeni primjeri arhi-tektonskih i urbanističkih projeka-ta i ostvarenja koje interpretira kao poticaje kreativnosti i mogućeg dostizanja najvećeg oblikovnog nivoa.

Današnje ljudske aktivnosti (poljoprivreda, transport, indu-strija, građevinarstvo i drugo) imaju štetan utjecaj na prirodu. Građevinarstvo je odgovorno za više od 40 posto potrošnje uku-

pne energije i emisije karbon dioksida. Dvije trećine energije koja se utroši u građevinarstvu u Europi odnosi se na stanovanje. S porastom broja stanovni-ka rastu i zahtjevi za novim stambenim građevinama, što uzrokuje dodatno po-većanje potrošnje energija i emisije za potrebe izgradnje, održavanja, rasvjete, ventilacije, hlađenja i grijanja prostora. Stoga danas osnovna zadaća građevin-ske industrije, posebno one stambene, mora biti usmjerena na pronalaženje rješenja kojima će se smanjivati zahtjevi za energijom i emisija karbon dioksida.

Analize trajanja materijala od koji su izgrađene građevine pokazuju da oni imaju najveći utjecaj na potroš-nju energije i emisiju karbon dioksida. Upravo materijali, od trenutka njihove prerade, transporta i ugradnje, a po-

sebno u razdoblju upotrebe građevina, mogu pridonijeti smanjenju potreba za energijom, odnosno dovesti do sma-njenja ukupnih onečišćenja. Zbog toga su u fokusu knjige prirodni materijali - drvo, ovčja vuna i slama. Spomenuti materijali utkani su u našu tradiciju. Pri odabiru materijala postoje suvremeni kriteriji održivosti koje je neophodno poštovati: ušteda energije, zdravlje čo-vjeka, raspoloživost resursa, jednostav-nost proizvodnje, vremensko razdoblje, stabilnost, otpornost na požar, estetika, sigurnost, mogućnost prefabrikacije, fleksibilnost, jednostavnost održava-nja, dugotrajnost, mogućnost reciklira-nja i ponovnog korištenja te utjecaj na okoliš.

Provedene su analize kroz razra-du dvaju scenarija. Kroz oba scenarija

analizirani su učinci na broj novih radnih mjesta, utjecaj korištenih građevnih materijala na okoliš kao i ekobalans lokalnih proizvoda. Utvrđeno je to da su učinci scenari-ja BAU (uobičajene prakse) štetniji za okoliš i zdravlje ljudi, da nemaju traženi učinak na stvaranje novih radnih mjesta te da se u predmet-nome scenariju koriste materijali koji uglavnom nisu proizvedeni lokalno. S druge strane, ECO sce-narij na sva tri analizirana učinka pokazuje rezultate koji optimizira-ju građevinsku industriju, pospje-šuju ekonomski razvoj stvaranjem većeg broja novih radnih mjesta i, kao najvažnije, smanjuju potrebe za energijom i doprinose velikom smanjenju emisija karbon dioksida.

“Održivo stanovanje”(drvo, ovčja vuna i slama - izazovi i potencijali tradicionalnih prirodnih

materijala)

PRIKAZ KNJIGE

Autor: doc. dr. sci. Sanela Klarić[email protected]


Na sjednici Grupacije proizvođača piva u BiH detaljno su razmatrani podaci o vanjskotrgovinskom prome-tu piva za posljednjih pet godina. Na temelju posma-

tranih analiza, uočen je ogroman pad uvoznih cijena piva po hl, na prvom mjestu iz Republike Srbije te iz Republike Hrvatske. Cijena piva po hl iz Srbije pala je u 2017. godini na 47,47 KM (manje za 55,5% u odnosu na 2013.), a iz Hrvatske na 102,94 KM (manje za 8,6% u odnosu na 2013.). Poređenja radi, u Bosnu i Hercegovinu se sa evropskog tržišta uvozi pivo čija je vrijednost po hl preko 200 KM. Dodatno, prosječna cijena hektolitra piva domaćih proizvođača iznosi 110 KM.

Osim toga, cijena sirovine za proizvodnju piva posljednjih godina bilježi rast te bi situacija sa uvoznom cijenom piva tre-bala biti suprotna padu. Stoga iz Grupacije proizvođača piva BiH pozivaju nadležne institucije da se pozabave ovim pro-blemom, jer uvoz piva po nerealno niskim cijenama direktno oštećuje budžet BiH zbog manje osnovice za plaćanje poreza.

Činjenica je da uvoz posljednjih 5 godina kontinuirano raste. U 2017. godini uvezeno je preko 1.531 hiljada hl piva u vrijednosti od preko 121 milion KM. U odnosu na 2013. godinu, uvoz je povećan za 170 hiljada hl. Ovakvo stanje sa uvoznom cijenom piva iz okruženja, posebno iz Srbije, do-

vodi u pitanje legalnost fakturisanja uvoza piva na granicama. Domaći proizvođači smatraju da ovako niske cijene uvoznog piva prelaze sve granice nelo-jalne konkurencije te pozivaju nadležne institucije da po hitnom postupku ispitaju legalnost fakturisanja uvoznog piva u BiH.

Izvoz piva iz BiH u periodu od 2013. do 2017. go-dine skromno se povećavao za oko 3 hiljade hl i u 2017. godini je količinski iznosio 29 hiljada hl u vri-jednosti od oko 2,8 miliona KM.

U Bosni i Hercegovini posluje samo pet pivara koje, zbog loše poslovne klime te uvoza koji se koli-činski povećava svake godine a cjenovno smanjuje, proizvode sa 50-60% kapaciteta. Kada je u pitanju izvoz, ne smiju se zaboraviti ni necarinske barijere koje se s vremena na vrijeme plasiraju na susjednim nam granicama, što dodatno otežava poslovanje do-maćih kompanija.

Osim gore navedenih problema, da stvar bude teža, za privrednike država ne čini mnogo kako bi olakšala i omogućila napredak poslovanja bh. pivara.

Podrška bh. vlasti treba ići u smjeru punog provo-đenja postojećih zakonskih odredaba, insistiranja na tome da uvozna piva budu predmetom istih pravila kao i domaće pivare, praćenja postojećih bilateralnih trgovinskih propisa, poreznih propisa, kao i propisa u vezi sa sigurnošću hrane te naročito praćenja uspo-stavljene prakse na drugim tržištima. Sve ovo do sada nije bio slučaj. Kao rezultat toga uvoznici imaju “slo-bodan prolaz” i daleko niže troškove na bh. tržištu, na štetu domaćih proizvođača i na kraju sigurnosti samog potrošača.

Tijana Muhamedagić n

Ogroman pad cijena uvoznog piva iz regiona


Unapređenje izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU putem kontrole proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka u BiH

Iako mljekarska industrija proteklih godina drži pozitivan trend izvo-za te je izvoz u odnosu na 2016.

godinu povećan za 12% (76 miliona KM), naglašen je izvoz UH sterilizo-vanog mlijeka, vrhnja i fermentisanih napitaka (89%), odnosno proizvoda sa nižom dodanom vrijednosti, dok sir, puter i mliječni namazi čine svega 11% ukupnog izvoza. Vodeće izvozno trži-šte je i dalje Crna Gora, a značajno je spomenuti i skok izvoza u Republiku Hrvatsku, i to za čak 200% u odnosu na 2016. godinu, iako je to još uvijek nedo-

voljno za dostizanje izvoza iz 2012. go-dine. U BiH najviše uvozimo sir, i to u vrijednosti od 73 miliona KM (52% od ukupnog uvoza). U 2017. godini uvezli smo ovih proizvoda u vrijednosti od 142 miliona KM. Najviše mlijeka i mli-ječnih proizvoda uvozimo iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Sastanku su, pored predstavnika mljekarske industrije BiH, prisustvo-vali predstavnici relevantnih bh. i enti-tetskih institucija. S obzirom na to da je sektor mljekarstva jedan od vodećih izvoznih sektora u okviru prehram-

bene industrije, posebna pažnja na sa-stanku posvećena je unapređenju po-stojećih proizvoda na ino tržišta, kao i unapređenju ponude palete mliječnih proizvoda.

Osim toga, diskutovalo se i o proble-mima koji koče razvoj mljekarske indu-strije a tu se, prije svega, ubrajaju nepo-stojanje robnih rezervi, neprilagođena poreska politika, nepostojanje kreditnih linija banaka u svojstvu podrške poljo-privrednoj proizvodnji te nedostatak nepovratnih EU sredstava. Na sastan-ku je naglašena i stavka obilježavanja životinja kao esencijalna za stvaranje registra, te potreba za pojačanom kon-trolom uvoza proizvoda mljekarske industrije. Još jednom je potcrtan apel realnog sektora za donošenje zakonskih i podzakonskih akata s ciljem jačanja cjelokupnog sistema u BiH, želeći da se osnaži primjena sistemskih uslova kako bi se, između ostalog, otvorio prostor za jače pozicioniranje mljekarske indu-strije. Naglašen je značaj razmjene in-formacija i zajedničkog djelovanja svih aktera u lancu spomenute privredne grane.

Tijana Muhamedagić n

U Vanjskotrgovinskoj komori BiH održan je okrugli sto


Sektor peradarstva 2013/17.

Povećanjem izvoza na tržišta Crne Gore, Makedonije i Kosova*, u prošloj godini nastavljen je trend rasta u sek-toru peradarstva BiH. Usprkos deficitu u razmjeni od 1.000 tona, zahvaljujući izvozu proizvoda sa dodatom vrijedno-šću u ovom sektoru bilježimo rekordan suficit od 21 milion KM, što je još jedna potvrda kvaliteta bh. proizvoda!

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. godini iz sektora pe-radarstva je izvezeno proizvoda u vri-jednosti od 55,5 miliona KM, što je za 2,6 miliona KM ili 5% više nego u 2016. godini. Nešto manje rastao je i uvoz (1 milion KM ili 3%) tako da je pokrive-nost uvoza izvozom sada skočila na 165%! Poređenja radi, prije 10 godina u ovom sektoru smo imali deficit i pokri-venost uvoza izvozom od svega 68%.

Kompanijama iz sektora peradar-stva svakako treba čestitati na odličnoj strukturi razmjene, jer prerađevine od mesa peradi sada u ukupnom izvozu

učestvuju sa 72% vrijednosti, praćene mesom peradi (19%), jajima (7%) i ži-vom peradi (2%). Na strani uvoza do-minira meso peradi sa 56%, a zatim sli-jede prerađevine od mesa peradi (20%), živa perad (13%) i jaja (11%).

Analiza podataka za zadnjih de-set godina otkriva da još nije dosti-gnut izvoz iz 2012. godine prije ulaska Hrvatske u EU, kada je ta zemlja bila naše drugo izvozno tržište sa 14,3 mili-ona KM ostvarenog izvoza. Izvoznici se stoga nadaju i skorom formalnom odo-brenju Evropske unije za izvoz peradar-skih proizvoda iz BiH na ovo tržište, što bi trebalo dati podstrek daljnjem razvo-ju ovog sektora.

Top 5 izvoznih tržišta (Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Albanija) zaslužno je za 98% vrijednosti izvoza, ali u ovoj godini treba primije-titi i skok u broju tržišta, koji je pora-stao sa 10 na 21! To svakako potvrđuje konkurentnost i kvalitet bh. proizvoda, koji se danas mogu kupiti na tržištima Evrope, Azije i Australije.

Sektor mljekarstva 2013/17.

Sa izvozom koji je u 2017. godini bio za oko 23.000 tona veći od uvoza, mljekar-ska industrija BiH zabilježila je rekor-dan suficit u vanjskotrgovinskoj raz-mjeni (na 1 kg uvoza izvezli smo 1,5 kg mliječnih proizvoda). Međutim, struk-tura razmjene je nepovoljna, jer izvozi-mo mlijeko i pavlaku a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo defi-cit od 66,5 miliona KM.

Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. godini izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je iznos od 76 miliona KM, što je za 12% (8,2 miliona KM) više u odnosu na prethod-nu godinu. Ipak, istovremeno je u slič-nom iznosu porastao i uvoz koji sada iznosi oko 142 miliona KM, tako da de-ficit ostaje nepromijenjen.

Većina izvoza u 2017. godini odno-si se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78%). Fermentirani mliječni proizvodi, uklju-čujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine

Analize vanjskotrgovinske razmjene 2013/17. godine u sektorima peradarstva, mljekarske industrije i voća i povrća


11% ukupnog izvoza, sir 9%, a maslac i mliječni namazi 2%. U strukturi uvoza dominira sir sa 52%, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20%, jogurt i kefir sa 18% te maslac i namazi sa 10%.

Crna Gora je sa 24 miliona KM izvoza i dalje naše prvo izvozno tržište, dok je Hrvatska zahvaljujući rastu izvoza od 200% u odnosu na 2016. godinu i izvozom od 16 mili-ona KM sada naše drugo najvažnije tržište. Ostatak izvo-za realizovan je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa tržišta EU (Njemačka, Hrvatska, Slovenija) te iz Srbije.

Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. godini zabilje-žili znatno povećanje izvoza (rast od 33%), i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozi-mo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 miliona KM, uvoz 73,5 miliona KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 miliona KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4.89 KM. Zabrinjava i podatak da smo uvezli i preko 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti od gotovo 7 miliona KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.

Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet pa bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju na-grade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH.

Sektor voća i povrća 2013/17.

Izvoz iz sektora voća i povrća raste i u 2017. godini do-stigao je vrijednost od 214 miliona KM, što je 24% više u odnosu na 2016. i više nego duplo u odnosu na 2013. go-dinu (101 miliona KM). Uvoz zadnjih godina raste spori-jim tempom od izvoza pa je pokrivenost uvoza izvozom porasla na 62% (u odnosu na 41% 2013. godine).

Pet naših najkonkurentnijih proizvoda nosi oko 64% vrijednosti ukupnog izvoza. Tu spadaju smrznute maline, svježe kruške, jabuke i šljive te kornišoni.

Usprkos značajnom padu cijene maline na međuna-rodnom tržištu, izvoz maline je porastao u odnosu na prethodnu godinu za 28% vrijednosno i 88% količinski. Nakon pet godina intenzivnog rasta, izvoz na tržište Ruske Federacije porastao je sa 1,2 miliona na 47,4 mili-ona KM. Sa 22% ukupnog izvoza u sektoru to je u 2017. godini vodeće izvozno tržište.

Od ostalih izvoznih tržišta treba izdvojiti Srbiju (18%), Njemačku (17%), Hrvatsku (9%) i Švedsku (5%), kao i Austriju, Italiju, Sloveniju, Švicarsku i Crnu Goru.

Uvozimo velike količine voća i povrća po jako niskim cijenama, što dovodi u pitanje kvalitet takvih proizvoda. Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, na čije usvajanje se čeka već nekoliko godina, zaštitio bi domaće potrošače i proizvođače.

Analize izradili VTKBiH i USAID/Sweden FARMA II projekt.

Prezentacije možete pronaći na internetskoj stranici: http://farmabih.ba/bs/biblioteka/prezentacije

Tijana Muhamedagic n

Prezentacija Analize uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda za 2017. godinu za sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden projekat razvoja tržišne poljoprivrede II (FARMA II) predstavili su Analizu uvoza i izvoza poljoprivrednih proi-zvoda za 2017. godinu za sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda.

Predstavljene su promjene u trendovima za ključne kate-gorije proizvoda ili ključna tržišta. Posebno raduje činjeni-ca da je nastavljen trend odličnih rezultata koji se odlikuju ostvarenim iznosom od 36 miliona KM izvoza u 2017. godi-ni. Ukupan izvoz ovog bh. sektora porastao je 11% u odno-su na 2016. godinu, dok je uvoz u 2017. iznosio 11 miliona KM i manji je za 4% u odnosu na prethodnu godinu.

U strukturi izvoza dominiraju gljive koje nose gotovo po-lovinu ukupnog izvoza, a značajan rast u odnosu na pret-hodnu godinu nastavlja da bilježi kategorija eteričnih ulja. Izvoz gljiva dostigao je vrijednost od 17 miliona KM, dok izvoz eteričnih ulja iznosi 10 miliona KM.

Tržište EU ostaje ključno za ove proizvode, što govori o nji-hovoj konkurentnosti, uz najveći izvoz zabilježen u Italiju, Njemačku i Francusku, a robe su plasirane u preko 40 ze-malja širom svijeta.

Također je održana i sjednica Grupacije proizvođača, pre-rađivača i sakupljača ljekovitog bilja i šumskih plodova VTKBiH na kojoj su dogovorene aktivnosti za 2018. godinu.

Mirko Bošković n


Pored brojnih aktivnosti koje Komora realizira kako bi zajedno sa svojim članicama ali i nadlež-

nim državnim institucijama pomogla u kreiranju boljeg poslovnog ambijenta za bh. kompanije (kao primjer navest ćemo samo «Odluku o privremenoj suspenzi-ji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba“, razne seminare, B2B poslovne susrete sa ino kompanijama, edukacije i sl.), prvi put ove godine Vanjskotrgovinska komo-ra Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Švicarskim programom za promociju izvoza (SIPPO) i drugim partnerima, organizira zajednički nastup bosansko-hercegovačkih firmi na specijalizira-nom B2B sajmu odjeće i gotovih tekstil-nih proizvoda „MUNICH APPAREL SOURCE“, koji će se održati od 4. do 6. septembra 2018. godine u Minhenu i koji je od ove godine direktno pove-zan terminom i lokacijom sa poznatim sajmom „MUNICH FABRIC START“, jednim od najuspješnijih međunarod-nih sajmova za tkanine i dodatke.

Preko 200 međunarodnih proizvod-nih kompanija predstavit će svoj proi-zvodni i servisni portfolio za proizvod-nju, Cut-Make-Trim (CMT) rješenja, vrhunsku proizvodnju, kao i jednokrat-na procesna rješenja i procese nabavke (finalni proizvod) za tekstilnu i mod-nu industriju. Međunarodni dobav-ljači prezentirat će svoje nove usluge, metode proizvodnje, kao i kompletna rješenja u sklopu „MUNICH FABRIC START“ - sajma za izvore nabavke tka-nina i pribora. Naravno, ekskluzivni pristup i fokus na sinergijama na logi-stički složenom tržištu nabavki tekstil-ne i modne industrije usko vežu ova dva sajamska formata.

Na sajmu će se predstaviti i sedam izlagača iz Bosne i Hercegovine sa pro-izvodnim programom koji obuhvata mušku i žensku modnu konfekciju, ča-rape, donji veš i korporativnu odjeću (osim zaštitne i radne odjeće).

Neki od ključnih kriterija za izbor domaćih preduzeća za nastup na sajmu bili su slijedeći:

da su preduzeća spremna za među-narodno tržište i imaju visoku komer-cijalnu pouzdanost; da imaju iskustva u izvozu; da su proaktivna i zainteresi-rana za širenje daljnjih poslovnih veza; da proizvode prema međunarodnim standardima kvaliteta i CSR-u; da mogu ponuditi proizvode u traženom tržiš-nom kvalitetu za švicarsko i evropsko tržište; da imaju predstavnika u izvo-znom odjeljenju koji dobro poznaje engleski jezik (govor, čitanje, pisanje); da su visoko motivirana i spremna da se stalno prilagođavaju i razvijaju svoje proizvodne linije, te da su motivirana i posvećena bavljenju novim tržištima.

Pored ovih, cijenjeni su i dodatni kriteriji koji su utjecali na finalnu odlu-ku o učešću na sajmu:

da preduzeća nude CM/CMT (cut/make; cut/make/trim), kao i potpune poslovne usluge u traženom asortima-nu proizvoda na sajmu; da su u većin-skom domaćem vlasništvu; da su aktiv-ni članovi Vanjskotrgovinske komore BiH (i redovno plaćaju članarinu); da su spremna pokriti troškove vlastitog učešća; da mogu poslati najmanje jed-nog predstavnika sa dovoljnim pozna-vanjem engleskog i/ili njemačkog jezika da bude prisutan na sajmu, uključujući i pripremni period.

Nakon obilaska svih bh. kompani-ja koje su poslale prijavu za nastup na ovom sajmu te evaluacije istih na bazi navedenih kriterija, kao i njihovih stvarnih mogućnosti i opredjeljenja za izvoz na EU tržište, u okviru zajed-ničkog bh. štanda od 60 m², za nastup na sajmu odabrane su kompanije koje ispunjavaju tražene uvjete i već imaju svoje prepoznatljive brendove: Alma Ras d. o. o. (Olovo), Bontex d. o. o. (Maglaj), Exclusive Lingerie d. o. o. (Banja Luka), Kismet d. o. o. (Doboj Jug - Mala Brijesnica), Prevent Travnik

d. o. o. (Travnik), Sana Linea d. o. o. (Kostajnica) i Zenko d. o. o. (Zenica). Sa odabranim kompanijama već traju pripreme za nastup na sajmu.

Navedene kompanije zapošljava-ju oko 2.000 radnika, a zemlje gdje se njihovi finalni proizvodi već izvo-ze i prodaju su Albanija, Austrija, Crna Gora, Danska, Hrvatska, Italija, Kosovo, Makedonija, Njemačka, Srbija, Holandija, Slovenija, Švicarska, Švedska, Norveška, Južna Koreja, Francuska, Rusija itd.

Sigurni smo da će reprezentativ-ni eksponati koje će naše kompanije predstaviti na sajmu u Minhenu, kao i znanje, iskustvo, kvalitet izrade, po-štivanje rokova, konkurentna cijena, certifikati koje posjeduju, ali i njihova ostala uslužna ponuda sigurno privući potencijalne nove kupce i partnere ta da ćemo nakon sajma biti u prilici da izvi-jestimo o novim sklopljenim poslovnim aranžmanima ili osvajanju nekih novih tržišta.

O sajmu „MUNICH APPAREL SOURCE“ (MAS)

„MUNICH APPAREL SOURCE“ po-vezuje evropske brendove i trgovce na malo sa odabranim i pouzdanim par-tnerima za proizvodnju odjeće koji pra-te visokokvalitetnu standardnu politiku.

Strateški i budući orijentirani novi koncept usaglašavanja navedena dva sajamska događaja, u smislu lokaci-je i sadržaja, rezultat je intenzivnog istraživanja trenutnih potreba tržišta, kao i očekivanja izlagača i posjetitelja. Sajamska lokacija u Minhenu nudi op-timalne preduvjete da se posjetiteljima omogući sveobuhvatan uvid u cijeli tek-stilni proizvodni lanac a, samim tim, i njegove stvarne sinergijske efekte.

Cilj sajma „MUNICH APPAREL SOURCE“ je ponuditi pouzdanu me-đunarodnu mrežnu platformu i sveo-buhvatno i praktično znanje na svim

Planiran nastup bh. kompanija na sajmu „MUNICH APPAREL SOURCE“ 2018

INDUSTRIJA TEKSTILA, ODJEĆE, KOŽE I OBUĆE

INDUSTRIJA TEKSTILA, ODJEĆE, KOŽE I OBUĆE

tržištima ključnih izvora re-promaterijala i proizvoda. Iz tog razloga, sveobuhvatni profili firmi izlagača će pru-žiti informacije o komplet-nom asortimanu proizvoda i usluga, kao i dostupnim certifikatima.

Mjere koje promoviraju oš-triji profil uključuju testiranje i prisustvo relevantnih zema-lja snabdijevanja i njihovih kompanija u smislu usklađe-nosti sa evropskim standar-dima proizvoda. Pored toga, analiza proizvodnih procesa i rješenja je u skladu sa naj-novijim zahtjevima tržišta. Također, specijalna stručna predavanja će detaljno prika-zati performanse pojedinih zemalja i regija, što uključuje proizvodne kapacitete, foku-siranje proizvodnje, vrijeme isporuke, uvjete i strukturu troškova, kao i uvjete uvoza i izvoza koji mogu odigrati odlučujuću ulogu za globalne modne igrače.

Globalna tržišta i dalje pokazuju veliku dinamiku i kretanje sa brzim promje-nama, što svakako ide ruku pod ruku sa mogućim obe-ćavajućim prilikama. Na sajmu „MUNICH FABRIC START“, s integriranim saj-mom „MUNICH APPAREL SOURCE“, posjetitelji i izla-gači će moći prikupiti in-formacije o svim najnovijim dostignućima i trendovima kako bi unapredili razvoj i proizvodnju svojih proizvo-da u budućnosti. To su neki od razloga zašto je baš ovaj sajam odabran za kolektivni nastup i prezentaciju domaćih kompanija.

Muris Pozderac n

Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće važan je dio evropske prerađivačke in-dustrije i pripada jednoj od najvažnijih globalnih industrija u svijetu.Bez obzira što predstavlja značajan segment prerađivačkog sektora Bosne i Hercegovine, sa prošlogodišnjom tr-govinskom razmjenom od preko 3,5 milijarde KM te konstantnim rastom pro-izvodnje i izvoza u posljednjih 10 godina, veoma mali broj domaćih kompanija se odlučuje da napravi vlastiti proizvod („brend“) kojim mogu biti konkurentni na tržištu i tako ostvariti dodanu vrijed-nost, što bi im omogućilo nova ulaganja i zaposlenja.Pošto je ovo radno intenzivna i nisko akumulativna grana industrije koja za-pošljava pretežno žensku radnu snagu te iako na taj način doprinosi ublažavanju problema nezaposlenosti, nažalost, još uvijek su prosječne plate u ovom sektoru najniže u odnosu na ostale prerađivačke grane industrije, što svakako ne mo-tivira mlade da se bave ovim poslom. Dodatni problem predstavlja činjenica da u formalnom sistemu obrazovanja u BiH nedostaje praksa pa i oni malobrojni učenici završavaju školu sa nedovoljno praktičnih znanja. Kada je riječ o sektoru tekstilne i kožar-sko-prerađivačke industrije, poznato je da Bosna i Hercegovina ima dugu tra-diciju, još uvijek iskusnu i kvalificiranu radnu snagu, dobar međunarodni ugled, ali i mogućnost daljnjeg proširenja pro-izvodnih kapaciteta i dovoljno prostora za unapređenje na proizvodnom planu. Uz naprijed pobrojano, blizina tržišta zapadne i istočne Evrope, kratki rokovi isporuke, duga tradicija, „know how“, ali i povlačenje proizvodnje velikih kompani-ja sa istoka u Evropu, a posebno u zemlje Mediterana, predstavljaju snažne poten-cijale koji privlače međunarodne kompa-nije i investitore da dio svog poslovanja direktno prebace i u našu zemlju i povje-re proizvodnju domaćim kompanijama. To su neki od razloga zašto već dugi niz godina bh. kompanije ostvaruju uspješ-nu poslovnu saradnju i proizvode za najpoznatije svjetske brendove, kao što su Armani, Bugatti, Burberry, Calzedonia, Hugo Boss, Paul Gross, Pier Carden, Salamander, Addidas, Nike, Prada, Triump...

Iako se kod nas najviše rade „lohn“ poslo-vi dorade za poznatog kupca (preko 85-90%), to ipak otvara mogućnost i rijetkim domaćim investitorima za proširenje postojećih i otvaranje novih proizvodnih pogona, kao i daljnji razvoj domaćih i već prepoznatljivih i cijenjenih brendova (pogotovo u tekstilnoj industriji). U bh. tekstilnoj industriji struktura pro-izvoda ima široku lepezu od muške i ženske teške konfekcije, lake modne konfekcije, sportske opreme, autopres-vlaka, donjeg rublja, zaštitne odjeće i opreme, medicinskog i kuharskog pro-grama, do kućnog tekstila, tepiha i dru-gih proizvoda. U industriji kože i obuće strukturalno najviše su zastupljeni prerada sirove kože (koja zahtijeva poseban proces i tretman), šivanje kožne muške i ženske konfekcije, galanterijskih dodataka i ostalih kožnih proizvoda, a svakako najznačajnije mjesto u izvozu cijele in-dustrijske grane zauzima proizvodnja obuće svih vrsta. Otvaranje novih pogona, povećanje pro-izvodnje i konstantno povećanje izvoza, što posljedično dovodi i do povećanja zaposlenosti (sa preko 40.000 zaposlenih u ovoj oblasti), ali i mnogobrojni proble-mi sa kojima se bh. proizvođači susreću, danas su dovoljan pokazatelj da država ovoj industrijskoj grani mora posvetiti daleko veću pažnju nego što je to trenut-no slučaj. Tu bi odgovarajuća zakonska rješenja u domenu doprinosa, poreza, carina, tari-fa, garancija, poticaja i dr. mogla znatno utjecati na pozitivno ili negativno poslo-vanje firmi iz branše. U tom smislu, ključ-ni zadatak svih bh. institucija koje pru-žaju podršku domaćoj privredi je stalno iznalaženje mogućnosti za olakšanje poslovanja i jačanje njene konkurentske pozicije.Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine svake poslovne godine sumira rezultate poslovanja cjelokupne privrede Bosne i Hercegovine, pa tako i industrije tekstila, odjeće, kože i obuće, analizira prepreke sa kojima se proizvo-đači susreću te putem svojih strukovnih asocijacija od nadležnih državnih organa traži mogućnosti za prevazilaženje ili ublažavanje tih barijera.

M.P.

Trenutno stanje u sektoru tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije BiH



Iako se najveći dio repromaterijala koji se koriste u proizvodnji tekstila, kože i obuće mora uvoziti iz Evrope

i sa istoka, jer je prijeratna domaća pro-izvodnja istih potpuno uništena i još uvijek nema znakova njenog oporavka, te iako dominantno mjesto zauzima unutrašnja dorada i obrada, odnosno “lohn” poslovi, ova grana privrede od 2009. godine do danas u kontinuitetu bilježi veoma dobre izvozne rezultate pa je u ukupnoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni BiH industrija tekstila, odjeće, kože i u prvih pet mjeseci ove godine obuće značajno zastupljena. To je po-tvrđeno i statističkim analizama vanj-skotrgovinske razmjene u periodu I–V 2017/2018. godine.

U periodu januar - maj 2018/2017. godine pokrivenost uvoza izvozom in-dustrije T.O.K.O. je sa 74,12% u 2017. godini porasla na 77,13% u 2018., dok je u istom periodu na nivou Bosne i Hercegovine pokrivenost uvoza izvo-zom neznatno porasla sa 62,04% u 2017. na 62,97% u 2018. godini.

U periodu januar – maj 2018. godine ukupan obim vanjskotrgovinske raz-mjene cjelokupne domaće bh. privrede iznosio je 12.735.973.617 KM i veći je za 1.162.590.887 KM nego u istom peri-odu 2017. godine kada je ostvaren obim od 11.573.382.730 KM.

U sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće u periodu januar – maj 2018. go-dine ostvaren je ukupni obim vanjsko-trgovinske razmjene od 1.560.952.115 KM i veći je za 101.619.472 KM nego u istom periodu 2017. godine kada je ostvaren obim od 1.459.332.643 KM.

– Ukupan UVOZ domaće privre-de za prvih 5 mjeseci 2018. izno-sio je 7.815.035.574 KM i veći je za 672.592.737 KM nego u istom pe-riodu 2017. godine (7.142.442.837 KM).

– Od toga, UVOZ industrije tek-stila, odjeće, kože i obuće u na-

vedenom periodu 2018. godine bio je 881.221.763 KM i veći je za 43.123.250 KM nego u istom peri-odu 2017. godine kada je iznosio 838.098.513 KM.

– Ukupan IZVOZ domaće privre-de za prvih 5 mjeseci 2018. izno-sio je 4.920.938.043 KM i veći je za 489.998.150 KM nego u istom pe-riodu 2017. godine (4.430.939.893 KM).

– Od toga, IZVOZ industrije teksti-la, odjeće, kože i obuće u navede-nom periodu 2018. godine izno-sio je 679.730.353 KM i veći je za 58.496.223 KM nego u istom peri-odu 2017. godine kada je iznosio 621.234.130 KM.

Pokrivenost uvoza izvozom u ukupnoj razmjeni države Bosne i Hercegovine sa svijetom u prvih 5 mje-seci 2017. godine iznosila je 62,04%, a u 2018. godini minimalno povećana je na 62,97%.

Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom samo industrije tekstila, odje-će, kože i obuće u prvih 5 mjeseci 2017. godine iznosila je 74,12%, a u 2018. go-dini povećana je čak na 77,13%.

Najznačajniji UVOZNI proizvodi u 2017. su bili:

– TG 41 - sirova, sitna i krupna koža - 159,31 milion KM

– TG 64 - obuća - 141,09 miliona KM – TG 62 - odjeća i pribor za odjeću -

91,72 miliona KM – TG 59 - tekstilne tkanine - 68,50 mi-

liona KM – TG 61 - odjeća i pribor za odjeću,

pleteni ili kukičani - 61,71miliona KM

Najznačajniji UVOZNI proizvodi u 2018. su bili:

– TG 41 - sirova, sitna i krupna koža - 151,17 miliona KM

– TG 64 - obuća - 145,66 miliona KM – TG 62 - odjeća i pribor za odjeću

osim pletenih ili kukičanih- 99,19 miliona KM

– TG 61 - odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani - 71,50 miliona KM

– TG 59 - tekstilne tkanine - 68,20 mi-liona KM

Najznačajniji IZVOZNI proizvodi u 2017. su bili:

– TG 64 - obuća - 290,96 miliona KM

Vanjskotrgovinska razmjena industrije tekstila, odjeće,

kože i obuće

INFOKOM – broj 72 – juli/srpanj 2018.

– TG 62 - odjeća i pribor za odjeću osim pletenih ili kukičanih - 124,42 miliona KM



– TG 42 - proizvodi od kože - 34,83 miliona KM

Najznačajniji IZVOZNI proizvodi u 2018. su bili:

– TG 64 - obuća - 318,53 miliona KM – TG 62 - odjeća i pribor za odjeću osim

pletenih ili kukičanih - 146,29 miliona KM



– TG 42 - proizvodi od kože - 40,32 miliona KMNajznačajnije zemlje partneri u IZVOZU

i dalje su zemlje Evropske unije (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Francuska, Slovačka, Poljska) te Turska i Srbija.

Najznačajnije zemlje partneri u UVOZU su Italija, Njemačka, Srbija, Turska, Slovenija, Austrija, Hrvatska, Kina, Mađarska i Poljska.

Kad govorimo o najznačajnijim izvoznim oblastima, pokrivenost uvoza izvozom najve-ća je kod TG 43-prirodno i vještačko krzno i proizvodi od krzna (480,06%), zatim sli-jedi TG 64 – obuća, kamašne i sl. proizvodi (218,68%) te TG 62 - odjeća i pribor za odje-ću (147,48%).

Istovremeno, ukupni uvoz industrijske grane u periodu januar - maj 2018. godine povećan je za 0,25%, ali je također i izvoz po-većan za 0,11% u odnosu na isti period 2017. godine.

Ovi statistički podaci ponovo potvrđuju da industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH, iako u velikim problemima i nedo-voljno podržana i potpomognuta od države te uglavnom bazirana na uvozu sirovina i repromaterijala i „lohn“ poslovima dorade, može itekako biti konkurentna. Stoga je ne-ophodno da i nadležne državne institucije posvete mnogo više pažnje u osiguranju da-leko povoljnijih uvjeta i stvaranje boljeg po-slovnog ambijenta kako bi naše kompanije i dalje ostale konkurentne na ino tržištima, ali i kako bismo privukli nove strane investici-je, što bi doprinijelo novim zapošljavanjima i daljnjem razvoju ove industrijske grane.

Muris Pozderac n

Sastanci predstavnika Kingfisher grupacije i bosanskohercegovačkih proizvođača

Početkom 2018. godine Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je or-

ganizovala kupovnu misiju u BiH jedne od najvećih maloprodajnih grupacija u Evropi “Kingfisher Group”.

“Kingfisher Group” je britanska multinacionalna kompanija sa sje-dištem u Londonu koja se bavi prodajom proizvoda za domaćinstva u preko 1.200 prodajnih mjesta u 10 zemalja Evrope, Rusiji i Turskoj. Snabdijevanje svih prodavnica se vrši iz 7 izvornih kancelarija (istoč-na Evropa, južna Evropa, sjeverna Evropa, Balkan, Bliski istok, Šangaj i Hong Kong).

Balkanska kancelarija Kingfisher grupacije (iz Bukurešta) je organizova-la kupovnu misiju u BiH u okviru aktivnosti traženja dobavljača i pove-zivanja sa partnerima sa cijelog Balkana koji mogu izvoziti proizvode na međunarodna tržišta Kingfisher grupacije.

Predstavnici Kingfishera su zainteresovani za saradnju sa bh. firmama iz različitih privrednih sektora, odnosno proizvođačima proizvoda kao što su oni industrije plastike (plastične kante, saksije, razne kutije, cijevi, utičnice, prekidači i dr.), metalne industrije (police, paneli, ALU i PVC vrata i prozori, merdevine i sl.), drvne industrije (kuhinjski namještaj, stepeništa i dr.), hemijske industrije (boje), te mnogi drugi proizvodi za opremanje domaćinstava.

Prijave bosanskohercegovačkih proizvođača zainteresovanih sa sarad-nju sa britanskom firmom proslijeđene su predstavnicima Kingfisher grupacije, nakon čega su oni, na osnovu univerzalnih kriterija za izbor dobavljača, izvršili selekciju potencijalnih dobavljača. Izabrane bh. kompanije su pozvane na sastanke sa predstavnicima Kingfisher gru-pacije. Individualni sastanci 18 bh. kompanija (Bosnaplast, Izvor-Plast, Plastoflex, Rattan Sedia, Vis, Zoka Plastika, Arox proizvodnja, Interclima, Alpro, Kuna export-import, Koteks, Ekva, TEM Mandeks, Braća Karić, Atlas-D, Lović&CO, Vigmelt, Winer) i predstavnika britanske kompanije su održani 20. marta 2018. godine, u prostorijama Spoljnotrgovinske komore BiH.

Nakon razgovora u Sarajevu, Kingfisher će potencijalnim dobavljačima, koji su prošli drugi krug selekcije, redovno slati informacije o tenderima i pozivati ih da se prijave na iste. Konkurencija je jaka jer se na jedan tender javljaju kompanije iz svih zemalja sa kojima Kingfisher grupacija sarađuje, ali kompanija čija ponuda bude najpovoljnija i koja potpiše ugovor sa Kingfisherom će plasirati svoje proizvode na tržište svih ze-malja u kojima Kingfisher ima svoja predstavništva.

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će u narednom periodu izvršiti evaluaciju rezultata aktivnosti, odnosno kontaktirati Kingfisher grupaciju i privrednike koji su učestvovali na sastancima, te prikupiti informacije o eventualnim tenderima na koje su bh. kompanije pozva-ne i na koje su se prijavile, kao i o eventualnim potpisanim ugovorima o isporukama robe.

Ivana Knežević n

31


Otežan pristup međunarodnim tržištima je jedan od ključnih faktora niskog nivoa konku-

rentnosti poljoprivredno-prehram-benog sektora u cjelini i visokog vanj-skotrgovinskog deficita od kojeg ovaj privredni sektor producira. Osim toga, bh. proizvođači nisu dovoljno upozna-ti sa mogućnostima koje im pružaju određena međunarodna tržišta, niti su im poznati uslovi trgovine u tim ze-mljama. S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj kompa-nija iz poljoprivredno-prehrambenog sektora manjeg kapaciteta koje nemaju dovoljno resursa da bi samostalno na-stupale na značajnim međunarodnim sajmovima, neophodna je koordinira-na intervencija koja bi im omogućila da uspostave kontakte na tim tržištima i koja bi im, uz znatno niže troškove, olakšala izlaganje na značajnim svjet-skim sajmovima kao jednom od efika-snih načina međunarodne promocije.

Jedan od manjih ali brzorastućih podsektora u poljoprivredno-pre-hrambenoj industriji koji posljednjih godina dobija kontinuiranu podršku Vanjskotrgovinske komore BiH i dru-gih institucija i donatorskih organiza-cija je sektor ljekovitog bilja, šumskih plodova i meda (tzv. MAP sektor). Posljednje analize VTKBiH i USAID/Sweden FARMA II projekta govore

da MAP sektor nastavlja sa odličnim rezultatima.

Ovim sektorom dominiraju proi-zvodnja i prerada gljiva kojih je u 2017. godini izvezeno 17 miliona KM, što čini 48% ukupnog izvoza ovog sektora, a najviše se izvoz suhe, svježe i smrznu-te gljive. Glavna tržišta za gljive su ze-mlje zapadne Evrope (Italija, Švicarska, Slovenija). Izvoz eteričnih ulja također nastavlja sa rastom i dostigao je gotovo 10 miliona KM.

Spomenuta analiza koju su zajednič-ki izradili VTKBiH i USAID/Sweden FARMA II projekat ukazuje na izraziti vanjskotrgovinski suficit ovog sekto-ra gdje je pokrivenost uvoza izvozom dosegla procenat od čak 338% u 2017. godini. Ukupan izvoz ovog sektora u

toj godini je iznosio 36 miliona KM sa rastom od 11% u odnosu na prethodnu godinu, dok je ukupan uvoz bio 11 mi-liona KM i manji je za oko 4% u odnosu na prethodnu godinu. U izvozu sekto-ra su dominirale gljive i eterična ulja sa preko 75% ukupne vrijednosti, a izvozi se u čak 41 zemlju širom svijeta. Najviše se izvozilo u zemlje EU (oko 80%), i to Italiju, Njemačku, Hrvatsku, Francusku, Belgiju i Sloveniju, ali su značajna trži-šta i Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Izvoz je čak realiziran i na tr-žišta Kanade, Čilea, Australije, Kine, UAE-a, Kuvajta, pa čak i zemlje po-put Francuske Polinezije. S obzirom na to da je sektor izvozno orijentiran te da postoji veliki potencijal za proši-renje proizvodnje i palete proizvoda,

Bh. proizvođači organskih proizvoda na najvećem svjetskom sajmu organskih

proizvoda BIOFACH

SAJMOVI

INFOKOM – broj 72 – juli/srpanj 2018.

Sajam Eurosatory se održava svake druge godine u Parizu još od 1967. godine i bilježi konstantan rast. Prethodni sajam je održan 2016. godine na površini od 167.217 m2 i privukao je 1.571 izlaga-

ča iz 57 zemalja, a posjetilo ga je 57.024 poslovnih posjetilaca.

Primjetno je da je ovogodišnji Eurosatory nastavio trend rasta. Već je poznato da je okupio 1.802 izlagača iz 63 zemlje svijeta. Sajam je ove godine obišlo 57.056 posjetilaca iz 153 zemlje.

Ove godine su na sajmu učešće uzele i bh. kompanije iz namjenske in-dustrije, u organizaciji Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a uz finansijsku podršku Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Neke bh. kompanije su bile na sajmu i prethodnih godina, ali samo kao posjetioci, tako da je ove godine organizovano prvo zajed-ničko izlaganje bh. kompanija na ovom događaju.

Na nacionalnom paviljonu Bosne i Hercegovine, na izložbenom prostoru površine 75 m2, predstavilo se šest kompanija: Igman Konjic, Unis Ginex Goražde, Tehnički remont Bratunac, Pretis Vogošća, Pobjeda Technology Goražde i Binas Bugojno. Štand je koncipiran na način da predstavlja cjelokupnu industriju BiH pod motom „Defense Industry of Bosnia and Herzegovina“.

Proizvodni asortiman izlagača obuhvata proizvode kao što su upalja-či, detonatori, inicijalne kapisle za civilnu i vojnu upotrebu, pištoljska, puščana, protivavionska i artiljerijska municija, granate, bombe, pištolji, razne vrste metaka, mašine za deminiranje, mobilne stražarske kućice… U ponudi su i usluge remonta streljačkog i artiljerijskog naoružanja i borbenih vozila. Bh. firme su predstavile svoje proizvode u vidu ekspo-nata, ali i kataloški. Na štandu su se mogli vidjeti izloženi razni tipovi municije, ali i drugi eksponati iz ove oblasti industrije.

Štand je bio izuzetno posjećen, kako od predstavnika pojedinačnih firmi tako i zvaničnih državnih delegacija mnogih zemalja. Na osnovu broja ostvarenih sastanaka može se s pravom reći da postoji značajan interes za proizvodima koje nude bh. kompanije, ali će rezultati sastanaka biti poznati tek u narednom periodu.

Ivana Knežević n

33

SAJMOVI

Nastup bh. kompanija na sajmu Eurosatory 2018

U Parizu (Francuska), u periodu od 11. do 15. juna 2018. godine, održan je Eurosatory 2018 – jedan od vodećih međunarodnih sajmova iz oblasti namjenske industrije i bezbjednosti.

Vanjskotrgovinska komora BiH nastavlja raditi na otvaranju novih tržišta (Azija, SAD) na kojima su kompanije iz ovog sektora manje ili nikako zastupljene.

Budući da veliki broj bh. kompani-ja u ovom sektoru posjeduje certifikat o organskoj proizvodnji, jedna od najbo-ljih prilika za međunarodnu promociju ovog sektora je sajam organskih proi-zvoda BIOFACH koji se svake godine u februaru održava u Ninbergu. Ove godi-ne sajam je održan u periodu od 14. do 17. februara. Na sajmu je izlagalo 3.200 kompanija iz 93 zemalja. Oko 50.000 posjetilaca imalo je priliku vidjeti po-nudu bh. izlagača, kao i razgovarati o mogućnostima saradnje sa predstavnici-ma firmi koji su izlagale i/ili boravile u poslovnoj posjeti sajmu. Spomenuti sa-jam je vodeći svjetski sajam za organske proizvode a već godinama se organizira zajedno sa sajmom organske kozmetike VIVANESSE.

Prema istraživanjima Njemačke fe-deracije proizvođača organske hrane BÖWL, tržište organskih proizvoda je prošle godine samo u Njemačkoj dostiglo vrijednost od 10 milijardi EUR i svaka deseta farma preorijentirana je sada na organsku proizvodnju. Vrijednost svjet-skog tržišta organskih proizvoda prema istraživanjima IFOAM-a je u 2016. godi-ni iznosila preko 90 milijardi američkih dolara.

Ove godine se na zajedničkom štan-du predstavilo 7 proizvođača iz Bosne i Hercegovine, i to: Anđelić d. o. o. Trebinje (organska proizvodnja eteričnih ulja i začina), Bosnaplod d. o. o. Brčko (organska proizvodnja sokova i džemo-va), Elmar d. o. o. Trebinje (organska proizvodnja eteričnih ulja), Halilović d. o. o. Ilijaš (organska proizvodnja eterič-nih ulja, hidrolata i čajeva), Heko d. o. o. Bugojno (organska proizvodnja jago-dičastog voća, prerada gljiva i šumskih plodova), Malo sunce d. o. o. Mostar (or-ganska proizvodnja eteričnih ulja i hidro-lata) i Sphere d. o. o. Sarajevo (organska proizvodnja povrća).

Naši izlagači su u toku sajma održali preko 250 poslovnih sastanaka sa novim i postojećim kupcima, distributerima i veleprodavcima, a kupci su podjednako interesovanje pokazali za sve izložene proizvode (jagodičasto voće, povrće, glji-ve, eterična ulja, sokovi i džemovi).

mr. Tarik Kovač n


Hanoverski sajam je tokom više od šezdeset godina izra-stao u vodeći svjetski sajam

industrijskih tehnologija i materijala, a nastup na istom je imperativ za sve koji žele predstaviti tehnološka rješe-nja, materijale ili proizvode, ali i one koji tragaju za kvalitetnim kontaktima i partnerima. Ove godine je 5.800 izla-gača privuklo 210.000 posjetilaca, od čega je čak 70.000 došlo iz inozemstva. Najviše inostranih poslovnih posjeti-laca bilo je iz Kine (6.500), Holandije (5.300), Poljske (2.700) i SAD-a (1.700). Meksiko, kao zemlja partner sajma, se sa preko 160 kompanija predstavio kao atraktivna industrijska lokacija i inova-tivni poslovni partner.

Središnji trendovi koji su isticani

u Hanoveru ove godine uključivali su kontinuiranu konvergenciju između IT i mašinstva, industrijskih IT platformi i drugih novih poslovnih modela, te ne-posrednog utjecaja umjetne inteligen-cije na tvorničko okruženje. Izlagači u automatiziranim dvoranama profilirali su pogonsku tehnologiju i fluidnu ener-giju kao ključni pokretač digitalizirane i integrirane proizvodnje.

Privreda BiH je po deseti put uče-stvovala na sajmu na odvojenom štandu površine 64 m2 koji se nalazio u Hali 4, namijenjenoj za podugovaranje. Firme koje su nastupile na bh. štandu su: TTO Sarajevo, Zinkteknik Mostar, SIK Mostar, TIKT Manufaktura Gradiška, TEM Mandeks Široki Brijeg, Medena Commerce Tešanj i Novi Jelšingrad

Banja Luka.Generalni konzul BiH u Frankfurtu

Lučiano Kaluža i konzulica BiH u Frankfurtu Maja Dimitrijević su posje-tili bh. štand i održali sastanke sa pred-stavnicima bh. kompanija.

Naše firme su ostvarile veliki broj kontakata na sajmu (njih oko 220) te je, prema mišljenju svih učesnika, nastup bosanskohercegovačkih firmi ocijenjen kao uspješan. Kompanije koje izlažu svoje proizvode na sajmu više od dva puta navele su da im je sajam pomogao da ostvare pozitivne pomake u poslova-nju i povećanju prodaje.

Posebni treba istaći uspjeh koji su ostvarile kompanije koje prvi put izlažu na sajmu. Zaključak je da se i ubuduće prilikom organizacije nastupa na ovom sajmu prednost daje promociji novih kompanija.

Predstavnici bh. kompanija koje su nastupile na zajedničkom štandu su se zahvalili Vanjskotrgovinskoj komori BiH na angažmanu i uspješnoj organi-zaciji te izrazili želju za učešćem na saj-mu Hannover i naredne godine.

Aida Vidimlić n

Zajednički nastup bh. kompanija na Međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija Hannover Messe 2018

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, uz finansijsku podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i USAID/WHAM projekta, po deseti put, organizirala zajednički nastup bh. kompanija iz oblasti metalne industrije na najvećem Međunarodnom sajmu industrijskih tehnologija Hannover Messe 2018, koji je održan u periodu od 23. do 27. 4. 2018. godine u Hanoveru, Njemačka.


Sajam vina i žestokih pića pod nazivom PROWEIN održava se svake godine u Dizeldorfu

(Njemačka), a sajam je ove godine organiziran u periodu od 18. do 20. 3. 2018. godine.

Na spomenutom sajmu, u organizaci-ji VTKBiH, izlagalo je šest kompanija iz Bosne i Hercegovine: Podrumi Andrija d. o. o. – Čitluk, Komrad d. o. o. (Vinski podrum Anđelić) – Trebinje, Hepok d. d. – Mostar, Podrumi Manastira Tvrdoš d. o. o. – Trebinje, Vinogradi Nuić d. o. o. – Ljubuški te Podrumi Vukoje 1982 d. o. o. – Trebinje.

Navedene kompanije su, u periodu trajanja sajma, imale priliku da na pro-storu uređenog štanda od 36 m2 pred-stave svoje proizvode zainteresiranim kupcima, prezentiraju „Vinsku regiju Hercegovina“, kao i bosanskohercego-vačke sorte i brendirane proizvode u ovom segmentu proizvodnje.

Također, ovaj sajam pruža šansu za organiziranje nacionalnih štandova ze-malja u sklopu kojih je moguće promo-virati i pojedine regije određene zemlje prepoznatljive po svojim sortama, što pojedinim zemljama otvara mogućnost za promociju većeg broja regija na naci-onalnom štandu.

Tokom prošlogodišnjeg nastupa bh. vinara na sajmu u Dizeldorfu poseb-na pažnja je posvećena promoviranju i brendiranju regije Hercegovina, kao po-dručja prepoznatljivog po uzgoju grožđa od kojeg se proizvode kvalitetna vina.

S tim u vezi, VTKBiH je i ove godi-ne pružila neophodnu logističku i teh-ničku pomoć bh. kompanijama koje su bile zainteresirane za nastup na sajmu PROWEIN 2018, a u skladu sa svojim mogućnostima i aktivnostima planira-nim za 2018. godinu.

Izlagači iz Bosne i Hercegovine, jed-nako kao i organizatori njihovog uče-šća na sajmu, zadovoljni su posjećeno-šću i degustacijom njihovih proizvoda

na PROWEIN-u, kao i organiziranom promocijom.

Prve rezultate učešća na sajmu PROWEIN 2018 kompanije očekuju tek u drugoj polovini godine, kada bi mogli imati prve rezultate održanih sastanaka sa posjetiocima ove manifestacije.

Štand izlagača iz Bosne i Hercegovine posjetio je znatan broj agencija za ocjenjivanje kvaliteta proizvoda, organizatora inozemnih sajmova žestokih pića i vina iz Poljske, Češke Republike, Narodne Republike Kine, Velike Britanije, Belgije, Njemačke i sl., kao i predstavnici privrednih komora i granskih udruženja iz zemalja okruženja, EU i šire, te marketing agencija i pred-stavnika sajma Messe Dusseldorf.

Bosanskohercegovački izlagači svjesni su obaveza koje trebaju ispuniti kada je u pitanju izvoz vina iz Bosne i Hercegovine na inozemno tržište. Domaći proizvođa-či i izvoznici, kako sirovine za proizvod-nju tako i finalnih proizvoda, očekuju pomoć svih nadležnih institucija i tije-la u Bosni i Hercegovini u cilju razvoja proizvodnje kvalitetnih finalnih pro-izvoda, što bi olakšalo i podržalo do-maću proizvodnju vina i žestokih pića. Istovremeno, bh. izvoznici očekuju po-dršku nadležnih institucija u našoj zemlji u promociji njihovih proizvoda na inoze-mnom tržištu na kojem postoji šansa za plasman ovih proizvoda kada je u pitanju

zakonska regulativa i uslovi tržišta koje je neophodno ispuniti za izvoz na željeno tržište, ali i potražnja potrošača na tom tržištu za ovim proizvodima porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

VTKBiH radi i na uspostavljanju sa-radnje sa institucijama u zemlji, ali i međunarodnim organizacijama i aso-cijacijama koje su spremne uključiti se u projekte s ciljem osiguravanja što je moguće povoljnijih uslova za bh. kompa-nije koje žele razviti svoje izvozne poten-cijale, ali i povećati izvoz svojih brendi-ranih proizvoda na inozemnom tržištu. Pri tome je neophodno voditi računa da se prilikom donošenja odluke o nastupu na nekom sajmu analiziraju rezultati os-tvareni učešćem na prethodnom sajmu u smislu povećanja proizvodnih kapaci-teta, povećanja izvoza, povećanja broja zaposlenih, podizanja dodane vrijedno-sti proizvoda kroz primjenu novih proi-zvodnih praksi i tehnologija, usvajanja i primjene novih standarda, unapređenja marketinga i promocije određenih proi-zvoda, a u skladu sa njihovom svrhom i namjenom na tržištu.

Sajam PROWEIN spada u najveće saj-move ovog tipa u svijetu, a namijenjen je isključivo biznismenima u spomenutom sektoru, te ga godišnje posjeti više od 58.500 predstavnika trgovačkih kompa-nija iz više od 130 zemalja svijeta.

Eldina Begović n

Nastup kompanija iz Bosne i Hercegovine na sajmu vina i

žestokih pića – Prowein 2018


Dvadeset prvi Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2018. održao se u razdoblju

od 10. do 14. travnja 2018. godine. Na ovogodišnjem sajmu se pred-stavilo više od 750 izlagača iz 20 zemalja. Tradicionalno, i ove godi-ne na sajmu su bili i predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnja zemlja partner Međunarodnog sajma gospodarstva bila je Republika Srbija koja je na sajmu u Mostaru predstavila najbolje od svoga gospodarstva. Osim promocije gospo-darstva, Srbija je za građane Mostara i posjetitelje sajma organizirala niz kultur-nih događaja.

Na ceremoniji otvorenja Mostarskog sajma sudjelovali su visoki izaslanici iz brojnih zemalja svijeta i čelnici zemalja iz okruženja, među kojima su bili pred-sjednik Srbije Aleksandar Vučić, pred-sjednik Crne Gore Filip Vujanović, pre-mijer Bugarske Boyko Borisov, premijer Hrvatske Andrej Plenković i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. S govornice Mostarskog sajma poslane su poruke mira, stabilnosti i međusob-ne suradnje zemalja regije. Na svečanom otvorenju bili su prisutni potpredsjednici Vanjskotrgovinske komore doc. dr. sc. Bruno Bojić i Nemanja Vasić te generalni tajnik Ivan Mandić i zamjenik general-nog tajnika Nihad Bajramović.

Tijekom sajma održani su brojni stručni skupovi, značajne konferencije, radionice i okrugli stolovi. Svi navedeni događaji zabilježili su iznimnu posjeće-nost, a posebno su se izdvojili konferen-cija „Oprema i investicije u poljoprivredi zemalja Inicijative 16+1 NR Kine i 16 ze-malja jugoistočne Europe“, Međunarodni B2B susreti i Forum gospodarskih ko-mora jadransko-jonskog područja.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. sc. Bruno Bojić prvog dana sajma u Mostaru sudjelovao je na Poslovnom forumu „Oprema i investicije u poljoprivredi ze-malja 16+1“ u organizaciji Ministarstva

vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinske komore BiH. Potpredsjednik Bojić je održao pre-zentaciju na temu „Vanjskotrgovinska suradnja BiH i zemalja članica inicija-tive ‘16+1’“, tijekom koje je predstavio najznačajnije podatke vanjskotrgovin-ske razmjene u okviru Platforme 16+1. Posebno je istaknuo značaj kineskog tr-žišta i da je cilj zemlja članica Platforme „16+1“ jačanje i proširenje suradnje u širokom spektru oblasti, koje obuhva-ćaju trgovinu i investicije, povezivanje, financije, poljoprivredu, znanost i tehno-logiju, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, odnose između ljudi. Pored potpredsjed-nika Bojića, prisutnima su se obratili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede Narodne Republike Kine i Privredne ko-more Srbije.

U popodnevnim satima održani su i Međunarodni poslovni susreti u or-ganizaciji INTERA Tehnološkog parka Mostar, suorganizaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Privredne komore Srbije, Hrvatske gospodarske komore, Privredne komore Crne Gore i Privredne komore Makedonije.

Na poslovnim susretima sudjelova-li su predstavnici oko 64 kompanije iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Njemačke i Norveške, a odr-žano je preko 50 B2B sastanaka. U ple-narnom dijelu poslovnih susreta održana je prezentacija usluga Europske podu-zetničke mreže (EEN) te je predstavlje-na mogućnost financiranja EU linije

“SME instrumenta” u okviru programa HORIZONT 2020.

Glavni cilj poslovnih susreta je bio povezivanje kompanija iz regije i šire.

Također, na sajmu se govorilo o ula-ganjima u BiH, korištenju europskih fondova, prekograničnoj suradnji, ma-slinarstvu, turizmu, gastronomiji, novim tehnološkim otkrićima…

Drugog dana sajma, potpredsjed-nik Bojić je obišao izlagače te održao niz sastanaka s predstavnicima Indije, Mađarske, Poljske i drugih zemalja. Pored navedenog, potpredsjednik Bojić je sudje-lovao na Poslovnoj konferenciji Foruma gospodarskih komora jadransko-jonskog područja „Regionalni razvoj - izazovi bu-dućnosti“, u okviru kojega je sudjelovao na panelu „Turizam i trgovina“.

Tijekom sajma dodijeljene su nagrade najboljim vinarima i priznanja za naju-spješniji nastup na sajmu.

Više od 400 akreditiranih novina-ra pratilo je događaje sa i oko sajma, te su na taj način slali pozitivnu sliku iz Mostara o našim poduzetnicima u cijeli svijet.

Sajam je bio mjesto izravnih susreta ljudi iz gospodarstva koji su iskazali jak poduzetnički duh, što je rezultiralo broj-nim poslovnim dogovorima. Kroz razgo-vor s izlagačima moglo se zaključiti da su zadovoljni jer su sudionici sajma. Mnoge kompanije su zabilježile dobre poslovne rezultate u prodaji, ali i u plasmanu svo-jih roba na ovo tržište.

Anđela Rajič n

Međunarodni sajam gospodarstva - Mostar 2018.


Izvršni donositelji odluka dosljedno rangiraju sajmove kao njihov prvi izbor (Number One) za dobivanje

informacija o kupovini, pobjeđujući time 12 drugih medijskih poslovnih mogućnosti, što uključuje i direktnu poštu, oglašavanje, telemarketing itd.

Sajmovi/izložbe su jedini prodajni i marketinški medij koji unaprijed obe-zbjeđuje kvalificirane posjetitelje na štandu vaše kompanije u direktnom (face-to-face) prodajnom okruženju. Ti posjetitelji investiraju svoje dragocjeno vrijeme i novac da bi bili na sajmu i zato predstavljaju izvanrednu marketinšku priliku za vašu kompaniju.

Kako početi?

Korak 1: odabir pravog sajma/izlož-be za vašu kompaniju

Korak 2: postavljanje ciljevaKorak 3: ciljani marketingKorak 4: predsajamska (Pre-Show)

komunikacija sa novim posjetiteljimaKorak 5: predsajamska (Pre-Show)

komunikacija sa dugogodišnjim posjetiteljima

Korak 6: upravljanje mogućnostima

Korak 1: Odabir pravog sajma/izložbe za vašu kompaniju

Odabir sajma koji najbolje odgovara prodajnim, marketinškim, brending ili drugim ciljevima vaše kompanije je vaš prvi korak prema uspjehu. Međutim, to je veliki izazov uzme li se u obzir procje-na da se godišnje u cijelom svijetu održi 30.000 business-to-business sajmova/izložbi.

Ovdje su neke ideje koje vam mogu

olakšati proces odabira sajma: – Fokusirajte se na one globalne saj-

move koji se nude u industrijskom sek-toru prikladnom za vaše preduzeće.

– Procijenite ove sajmove prema nji-hovoj važnosti u tom sektoru, kao i nji-hov lokalni, nacionalni ili međunarodni utjecaj (naprimjer, koliko dugo su oni bili aktivni, odnosno operativni?).

– Ako vaša konkurencija izlaže na ovim događajima, to može biti dobar pokazatelj da i vi trebate razmotriti mo-gućnost izlaganja.

– Pažljivo pregledajte demografski pregled, objavljenu statistiku ili podatke o posjetiteljima, izlagačima, medijima, VIP gostima i sl. Profil posjetitelja saj-ma treba ponuditi vašoj kompaniji do-bar potencijal za realizaciju prodaje ili vođenje pregovora o prodaji (da li vaši kupci prisustvuju sajmu?).

– Ako se fokusirate na brendiranje kompanije, ovi pokazatelji o posjetitelji-ma bi vam trebali pomoći te odredite da li postoji mogućnost da se to postigne.

– Budite sigurni da kompanija koja organizira sajam ima dobar finansijski ugled. Saznajte koliko dugo su u poslu.

– Ukupno geografsko područje koje pokriva sajam bi trebalo odgovarati va-šim marketinškim potrebama.

– Objekat ili prostor u kojem će se održati sajam treba procijeniti i vredno-vati posebno s aspekta njihove tehno-loške ponude.

– Procijenite grad u kojem će se održa-ti sajam (naprimjer, da li postoje dobri hoteli u blizini sajmišta, parking, wi-fi konekcija, gastro, turistička, sportska i kulturna ponuda, kakve su mogućno-sti zabave za susrete s vašim trenutnim kupcima?).

– Razmotrite kakve su mogućnosti pristupa sajmištu (avion, željeznica, au-tomobil, metro...) jer će to sigurno ima-ti utjecaj na posjećenost. Da li su dostu-pne i druge opcije prijevoza?

– Procijenite ponuđenu podršku uslužnih djelatnosti koje se nude na saj-mu (naprimjer, hostese na štandu, uslu-ge prevođenja koje su obično potrebne i sl.).

– Doba godine kada se sajam održava i politički razlozi također mogu biti vrlo važni faktori.

– Nakon temeljite i detaljne ana-lize, kontaktirajte one sajmove koji su prikladni za ostvarenje potreba i marketinških ciljeva vaše kompanije. Zapamtite da je jedan od ciljeva sajma (naravno, zavisno od tipa sajma) proda-ja odmah ili značajno skraćenje budu-ćeg prodajnog procesa.

Korak 2: Postavljanje ciljeva

Drugi korak za uspješno izlaganje je po-stavljanje i utvrđivanje ciljeva vaše kom-panije za učešće na sajmu. Nažalost, neka istraživanja su pokazala da čak 71% kompanija izlagača ne postavi svoje ciljeve ili ne planira strategiju za svoj nastup na sajmu. Što je još i gore, samo pola kompanija s utvrđenim cilje-vima ih uopće slijedi na svome štandu. Međutim, one kompanije koje usposta-ve i mjere svoje ciljeve posljedično po-stižu i veliki uspjeh.

Ciljevi daju pravac za svaki aspekt učešća vaše kompanije na sajmu/izlož-bi, kao naprimjer: vaše marketinške strategije, brending planove, proraču-ne, arhitekturu i dizajn štanda, način izlaganja, grafiku, proizvode, potrebnu

Izlaganje na sajmovima - uspješan marketinški alat

SAJMOVI

Sajmovi/izložbe (Fairs & Exhibitions) su najbolja marketinška prilika za susret licem u lice za kompanije širom svijeta. Oni pružaju izvanredne prodajne, marketinške, istraživačke, brending, finansijske i druge nagrade za kompanije koje razumiju neke važne osnove sajamskog marketinga.


promotivnu literaturu, IT podršku, po-trebno osoblje i sl.

Ciljevi i prodajaCiljevi također potiču i prodajne

mogućnosti na štandu, osobito ako su mjereni količinom i kvalitetom ostva-renih kontakata osoblja na štandu. To znači da biste trebali okrenuti ciljeve vaše kompanije u lične ciljeve za svakog vašeg člana, kako bi ih oni i ostvarili na sajmu. Istraživanja su dokazala da uspješni izlagači kompanije ostvaruju prodaju u zavisnosti i u skladu sa svo-jim prioritetnim ciljevima.

Osnovni ciljeviDa biste postavili ciljeve morate de-

finirati ono što vaša kompanija želi pro-dati, promovirati na tržištu, brendirati ili komunicirati na sajmu/izložbi i za koga.

Tipični ciljevi mogu biti bilo koja kombinacija sljedećih: 1. Povećanje prodaje putem novih na-

rudžbi ili kvalificiranih vodećih sajmova

2. Uvođenje novih proizvoda ili usluga3. Poboljšanje i obogaćivanje vašeg od-

nosa sa trenutnim kupcima 4. Provođenje istraživanja tržišta 5. Dobivanje novih imena i kontakata

za vašu e-mail listu 6. Otvaranje novih tržišta ili područja 7. Privlačenje medijske pažnje8. Provjeravanje konkurencije i njiho-

vih aktivnosti na tržištu9. Poboljšanje slike o vašoj kompaniji ili

brendu10. Organizacija i realizacija prodajnih

sastanaka u vezi s vašim eksponati-ma (proizvodima/uslugama)

11. Edukacija za posjetitelje o vašim proizvodima, uslugama, brendu

12. Angažiranje novih zaposlenika...

Prema tome, adekvatno i realno po-stavljanje ciljeva je prvi korak u bilo kojoj uspješnoj sajamskoj marketinškoj aktivnosti.

Kao što je i marketing guru Lawrence J. Peter napisao:

“Ako ne znate kuda idete, vjerovat-no ćete završiti negdje drugdje“!

Korak 3: Ciljani marketing

Ciljani marketing je sljedeći važan ko-rak u procesu sajamskog marketinga.

U teoriji, to je prilično jednostavno: kontaktirajte potencijalne posjetitelje, kažite da ih želite vidjeti na sajmu i reci-te im gdje se nalazi vaš štand, kao i ono što izlažete, brendirate ili pokazujete.

Kategorije posjetiteljaNa većini sajmova, grupe posjetitelja

se obično sastoje od sljedećih kategorija1. Kupci i/ili specifikatori nabavke (do-

bavljači), od kojih će neki sajmu prisustvovati prvi put, dok su ostali lojalni posjetitelji koji se vraćaju iz godine u godinu

2. Predstavnici medija - PRESS (štam-pani, elektronski, web)

3. Vrlo važne osobe, VIP gosti ili dono-sitelji odluka

4. Međunarodni posjetitelji 5. Učenici, koji mogu biti utjecajni kup-

ci u budućnosti 6. Ostali koji su uključeni u industriju

Aktuelna ciljana publikaVažno je u ovom trenutku biti re-

alan o broju posjetitelja koje možete očekivati da će doći na bilo koji sajam. Vi i vaš tim morate razumjeti da svaki posjetitelj nema interes za ono što vaša

kompanija izlaže. Ustvari, istraživanja pokazuju da oko 15% posjetitelja saj-ma ima opći interes za bilo koju proi-zvodnu ili uslužnu kategoriju. Da biste bili sigurni u svoje sajamsko planiranje, morate razmišljati i o 10% vaših speci-fičnih ciljanih posjetitelja.

Korak 4: Predsajamska komunikacija sa novim posjetiteljima

Kontaktiranje ciljanih posjetitelja je stvar izbora između mnogih moguć-nosti komunikacije, ali treba imati na umu: posjetitelji će potrošiti vlastiti no-vac i odvojiti dragocjeno vrijeme da se nađu na sajmu, soga morate učiniti sve što je moguće kako bi im ta investicija bila vrijedna truda. Također, treba obra-titi pažnju na korištenje odgovarajućeg jezika ili dijalekta u vašoj komunikaciji s njima.

Na tipičnom sajmu najčešće 40% posjetitelja dolazi prvi put. Također, više od 50% tih važnih kupaca i/ili spe-cifikatora kupovine (dobavljača) neće prisustvovati drugom sajmu u narednoj godini. To stvara ogromnu marketinš-ku priliku za vašu kompaniju. Ustvari, istraživanje pokazuje da 88% njih vje-rojatno nisu kontaktirali jedno od vaših prodajnih polja u prethodnoj godini. Zbog toga trebate dopustiti i omogućiti ovim novim posjetiteljima da saznaju sve o vašem učešću na sajmu.

Evo nekoliko prijedloga o tome kako to učiniti:

1. Oglašavanje u predsajamskim publikacijama (štampanim, elektron-skim, web) - kroz posebno obrađena pitanja prikazati svoju trgovinsku indu-striju u istima. Ne zaboravite spomenuti važne mogućnosti od prodaje na vašem štandu, gdje se on nalazi, ko će biti na štandu itd. Predsajamsko oglašavanje može više nego dvostruko povećati po-sjetu vašem štandu tokom sajma, budući da 83% posjetitelja koristi pregled sa-jamskih dešavanja (show preview) kako bi im pomogao u planiranju njihove posjete.

2. Show specials ponude ili druge slične promocije su dobrodošle da po-boljšaju položaj vaše kompanije i pro-izvoda. Trebate personalizirati vašu marketinšku poruku za svaki segment posjetitelja. Naprimjer, neka znaju da ako posluju s vama, život će im biti bolji i uštedjet će novac...

3. Iskoristite sve nove mogućnosti promocije na internetu - Većina sajam-


skih organizatora pruža direktne veze sa internetskom stranicom vaše kom-panije, kao i odlične online mogućno-sti oglašavanja. Banner oglašavanje ili web-logovi, pod nazivom blogovi mogu učinkovito upozoriti na vaš štand, nje-govu lokaciju, program izlaganja i sl. Ne zaboravite pri tome koristiti i odgovara-juće jezike.

Korak 5: Predsajamska komunikacija sa dugogodišnjim posjetiteljima

Važna evaluacija Centra za istraživanje i razvoj u sajamskoj industriji (CEIR) kaže da 60% tipičnih sajamskih posjeti-telja posjećuju sajam dvije ili više uzasto-pnih godina.

Organizator sajma može vam po-moći da učinkovitije dođete do ovih grupa posjetitelja dajući vam mailing liste i druge baze podataka ili postav-ljajući iste na svoju internetsku strani-cu. Nakon toga možete koristiti ciljano usmjerenu poštu i reći ovim važnim kupcima i/ili specifikatorima kupovine da se nadate da ćete ih vidjeti na odre-đenom sajmu u toj godini.

Učinkovita direktna pošta može po-većati broj posjetitelja vašem štandu i do 53%.

Direktna pošta Personalizirana direktna pošta je

visoko učinkovit motivator i trebalo bi pokušati poslati najmanje tri e-po-šte svakom iz vaše baze kontakata. Istraživanje pokazuje da svaka poslana pošta (e-mail) povećava procenat od-govora na vaš zahtjev: na jedan odgo-vor putem e-pošte dobivate mogućnost 25% posjetitelja, dva odgovora generi-raju 50%, a tri oko 75% mogućnosti po-većanja posjete. Dakle, percepcija kupa-ca prema prisutnosti vaše kompanije na sajmu pozitivno se povećava sa svakim odgovorom koji vam pošalju.

Posebni predmeti Davanje prospekata, što je inače

specijalitet svih izlagača, kreativno se koristi u sprezi sa direktnom poštom i također je vrlo učinkovito. Odaberite jedinstveni predmet - ako je mogu-će onaj koji se lako pamti i ekološki je prihvatljiv.

Razmotrite ovaj pristup: pošaljite polovicu posebnih predmeta (promo-tivnih materijala) potencijalnim po-sjetiteljima i pozovite ih da posjete vaš štand na sajmu te dođu po drugu polo-

vicu tih predmeta.

Oglašavanje – reklamaOglašavanje za ovu grupu je tako-

đer važno jer ojačava i pokazuje vašu prisutnost te poboljšava status vaše kompanije.

Treba vrednovati razne mogućnosti oglašavanja jer svaka od njih može biti učinkovita, u zavisnosti o vašim potre-bama: internetska stranica, štampano oglašavanje u sajamskoj publikaciji, industrijskim časopisima, lokalnom i regionalnom izdanju novina, plaka-tiranje, radio i televizija, hotelski vi-deo program, multimedijalni kiosk ili banneri/zastave postavljeni kroz sajam, oglašavanja u shuttle busu i još mnogo toga.

Newsletter Štampani ili elektronski bilteni su još

jedan učinkovit način promoviranja va-šeg učešća na sajmu /izložbi. Oni treba-ju biti jednostavni za čitanje i puni vri-jednih informacija koje ciljaju na vaše trenutne kupce i klijente. Oni se mogu uraditi na nekoliko jezika, prema profi-lu posjetitelja, ali i biti usmjereni na teh-nike kojima povećavate profitabilnost.

Newsletter vam omogućava da pre-zentirate ukratko položaj vaše kompa-nije u specijalnoj branši. Učinkovitiji je kada ga pošaljete prije sajma, ali dobra je ideja poslati ga i poslije sajma, kao konačnu promociju vaše kompanije.

Sponzorstva Sponzorstva su posebno učinkovita

u demonstriranju vaše podrške sajmu. Budite sigurni da sponzorski paket nudi mogućnosti za povećani interes za vašu kompaniju i provjerite da li vaša ciljana publika zna da ste sponzor sajma, kao što naglašavate kroz svoju opredijelje-nost za određenu industrijsku granu.

Konačno, ne prepustite ništa slučaju: Sajmovi čine sastavni dio ukupnog

marketing miksa vaše kompanije.Istraživanja su pokazala da su oni

izlagači koji su pažljivo planirali i inte-grirali druge medije u svoj marketinški sajamski program bili daleko uspješniji u privlačenju njihove ciljane publike.

Korak 6: Upravljanje mogućnostima

Nikada nemojte sumnjati da predsajam-ske aktivnosti nisu vrijedne truda, jer 75% svih posjetitelja će doći na sajam sa

unaprijed određenim programom u ko-jem su najčešće predvidjeli da vide ono što planiraju procijeniti i/ili kupiti. Ako želite da vaša kompanija bude jedna od njih, predsajamske promocije su najbo-lji način za to.

Također, kod većih mega prezenta-cija morate vrlo efikasno upravljati svo-jim vremenom, jer su posjetitelji u ve-likoj mjeri pod utjecajem onoga što su ranije već vidjeli ili čuli.

CEO studije Incomm International (sa sjedištem

u Chicagu, IL) je u jednoj anketi pitao glavne menadžere kompanija zašto su prisustvovali sajmu i dobili su ove odgovore:

– 84% je reklo da prisustvuje zbog ličnog kontakta sa svojim kupcima

– 78% je željelo procijeniti tržište, a sajam je najbolji način za to

– 69% je htjelo vidjeti što njihova konkurencija radi

– 66% je došlo podržati svoje osoblje na sajmu

Također, istraživanje među glavnim

izvršnim direktorima nekih kompanija je utvrdilo da je 18% njih prisustvovalo sajmu jer su im pojedine kompanije koje izlažu poslale pozivnice.

Ako organizator sajma nudi besplat-nu sajamsku prijavu i posjetu sajmu, svim sredstvima to iskoristite da dodat-no pojačate svoje učešće kod ove skupi-ne menadžera.

Konačno, jednim od nedavnih istra-živanja među najuspješnijim kompa-nijama na međunarodnim sajmovima je utvrđeno da su imali jednu zajed-ničku stvar: ...svi se bave predsajam-skom promocijom, odnosno ciljanim marketingom...

– Neke kompanije pogrešno misle da je organizator sajma isključivo odgo-voran za dovođenje kvalitetnih posjeti-telja na manifestaciju.

– Međutim, pametni izlagači znaju da oni dijele odgovornost sa organiza-torom sajma i da je tu njihova kvalitet-na promocija ključni faktor.

Na kraju, sve one pripreme i planira-nja koja stvarno učinite unaprijed vra-ćaju vam i omogućavaju povrat investi-cije na sajmu.

Muris Pozderac n


Njemačka je jedan od glavnih trgovinskih partnera BiH. Sve više kompanija iz BiH razma-

tra mogućnost otvaranja kompanije u Njemačkoj ili su pak to već i uradi-le. Jedan od glavnih razloga otvaranja kompanije jeste namjera približavanja njemačkim kupcima ili dobavljačima i želja za stvaranjem boljeg imidža sop-stvene kompanije.

Ovaj članak daje pregled različitih mogućnosti.

Njemački zakon poznaje nekoliko oblika pravnih lica. Iz pravne perspek-tive, njemački zakon poznaje:

– pojedinačne kompanije – je-dan vlasnik, potpuna odgovornost (Einzelunternehmen)

– partnerstva - više od jed-nog vlasnika, puna odgovornost (Personengesellschaften)

– korporativne kompanije - jedan ili više vlasnika, ograničena odgovor-nost (Kapitalgesellschaften)

Osim toga, ukoliko se radi o određe-nom obliku zavisnog preduzeća ili fili-jale, takvi oblici se često u praksi nazi-vaju predstavništvima (Unselbestandige betrebsstate).

Pojedinačna kompanija ili samostalni preduzetnik

Poslovna struktura samostalnog predu-zetnika uglavnom je namijenjena poje-dincima koji rade sami. Bolja je opcija ako samostalni preduzetnik zapošljava i druga lica, jer predstavlja različite vr-ste korporativnih poslovnih subjekata. Samostalni preduzetnik snosi punu lič-nu odgovornost za poslovne aktivnosti, a snosi i lični i poslovni porez zajedno kao jedan poslovni subjekt.

Ovaj model je izvodljiv samo za po-jedince sa prebivalištem u Njemačkoj (za strance je potrebna radna i boraviš-na dozvola).

Partnerstva

Model partnerstva postoji kao opšte partnerstvo, u kojem su partneri odgo-vorni za sve obaveze preduzeća, ili mo-del ograničene odgovornosti. Takođe je moguće imati partnerstvo u kojem je jedan partner „generalni partner“ a drugi ograničava svoje obaveze prema iznosu koji u početku investira u kom-paniju. Partneri mogu biti pojedinci ili kompanije koje su već uspostavljene samostalno.

Partnerstva su, na primjer, OHGs (Offene Handelsgesellschaften) sa punom odgovornošću ili GmbHs & Co. KG koji predstavlja kombinaci-ju partnera sa punim i ograničenim obavezama.

Ovaj model je moguć samo za poje-dince sa prebivalištem u Njemačkoj (za strance je potrebna radna i boravišna dozvola) ili za preduzeća koja su već re-gistrovana u Njemačkoj.

Kako osnovati kompaniju ili predstavništvo u Njemačkoj


Akcionarska društva/ Korporacije (Aktiengesellschaften)

Korporacija takođe predstav-lja društvo sa ograničenom odgovornošću, ali je najmanje pet lica mora formirati zajed-no. Pravila koja važe za ovu poslovnu strukturu zahtijeva-ju veću početnu investicionu sumu.

Kompanija sa ograničenom odgovornošću (GmbH)

Kompanija sa ograničenom odgovorno-šću znači da se preduzeće smatra poseb-nim poslovnim subjektom za pojedince koji ga formiraju. Obaveze (kao što je porez i slično) poslovanja su odvojene ličnim poslovima osnivača. Osnivač kompanije GmbH može biti jedno ili više fizičkih ili pravnih lica.

Ne postoje ograničenja za strance koji uspostavljaju GmbH. Kompanijom GmbH upravlja i za kompaniju je odgo-voran izvršni direktor. Ako je direktor stranac, on mora imati njemačku do-zvolu za boravak i rad.

U slučajevima kada stranci osnivaju GmbH sa željom da dobiju rezidentnu i radnu dozvolu postoje određeni pre-duslovi. Ovi zahtjevi uključuju detaljne poslovne planove (obično ih provjera-vaju njemačke privredne komore), zna-čajne investicije i zapošljavanje lica koja već imaju njemačku dozvolu za boravak i rad.

Početni akcijski kapital kompanije je 25.000,00 EUR, od čega 50% mora biti deponovano u gotovini. Preostali akcij-ski kapital može biti novac ili osnovna sredstva, kao što su mašine. Do trenut-ka kada se deponuje kompletan osnovni kapital (50.000,00 EUR) odgovornosti i obaveze nisu u potpunosti isključene.

Kompanija GmbH, čak i ako je u pot-punosti u vlasništvu stranaca, smatra se složenim njemačkim poslovnim su-bjektom sa svim obavezama i pravima u skladu sa njemačkim zakonodavstvom.

Ovaj model kompanije je izvodljiv za sve strane osobe ili kompanije.

Mini GmbH (UG-Unternehmergesellschaft) je izmišljen prije nekoliko godina i ovaj oblik nije izvodljiv za strance.

Osnivanje i registrovanje kompanije GmbH je slično postupcima osnivanja i registrovanja kompanije u BiH.

Postupak formiranja kompanije GmbH je prilično jednostavan, jer osni-vači akcionari izvršavaju akt o osniva-nju i statuta u prisustvu notara.

Postoje i nekomplikovani standardi-zovani oblici statuta kompanije GmbH (za osnivanja oblika kompanije putem gotovinske pretplate, sa najviše tri ak-cionara i jednog generalnog direktora). Ovakvi osnivački akti uvijek moraju biti notarski ovjereni, ali se za njih primje-njuju niže naknade.

Ovakvi obrasci navedenih osni-vačkih akata kompanija postoje u pri-vrednim i industrijskim komorama (Industrie- und Handelskammer, IHK).

Idealno, vremenski period potreban za formiranje kompanije GmbH je dvije do tri nedjelje. Procijenjeni ukupni troš-kovi za formiranje standardne GmbH kompanije su oko 700 do 800 EUR plus troškovi za pravne savjete, ukoliko je za pravnički dio i izradu osnivačkih akata angažovan advokat.

Predstavništvo (Unselbständige Betriebsstätte)

Predstavništva ili kancelarije koje slu-že da posmatraju tržište i otvore put za inicijalne kontakte sa klijentima često se opisuju kao „predstavništva“. Međutim, ovaj pojam ne postoji u njemačkom pri-vrednom pravu. Predstavništvo je obič-no registrovano kao predstavništvo u Njemačkoj.

Samo kancelarija kojom rukovodi samostalno zaposleno lice (na primjer, trgovinski agent ovlašćen od kompa-nije) može se smatrati slučajem u ko-jem se ne vodi samostalna poslovna aktivnost u ime strane kompanije. U ovom konkretnom slučaju, registra-cija u lokalnoj trgovinskoj kancelariji (Gewerbeamt) nije potrebna.

Zavisna filijala (unselb-ständige Zweigniederlassung) je podređeno odjeljenje glavne kancelarije i od nje nema auto-nomije. Fokusira se na održa-vanje kontakata i započinjanje poslovanja u Njemačkoj.

Zavisna filijala nije u mo-gućnosti samostalno da uče-stvuje u opštim poslovnim transakcijama glavnog ureda. Ona vrši zadatke podrške i implementacije bez ikakve po-jedinačne poslovne samostal-

nosti i potpuno zavisi od glavne kance-larije. Računi moraju biti izdati na ime glavne kancelarije. Ne može se koristiti pojedinačno ime kompanije.

Kako zavisna filijala nema autono-miju u odnosu na sjedište kompanije, ona se ne upisuje u trgovački registar. Jedini formalni zahtjev za ovlašćeno predstavnišvo je registracija kod lokal-ne kancelarije za trgovinu, za koju je potrebna i određena dokumentacija o stranoj kompaniji.

U praksi neke lokalne kancelarije za trgovinu u opštinama mogu tražiti re-gistraciju u službenom registru njemač-kih kompanija (Handelsregister).

Osnivanje i registraciju mora završiti njemački notar. Notar takođe treba da registruje kancelariju i objasni lokal-noj trgovinskoj kancelariji da filijala ne podliježe registraciji u službenom regi-stru preduzeća.

Filijale (unselbständige Zweigniederlassung) mogu iznajmiti kancelarije za svoj rad i zaposliti oso-be sa dozvolama za boravak i rad u Njemačkoj.

Preduslov koji većina lokanih trgo-vinskih ureda traži jeste da se osoba koja vodi poslovnicu trajno nalazi u filijali. Zbog toga je dozvola boravka preduslov.

Ovaj model kompanije je izvodljiv za sve strane kompanije. Administrativno rukovodstvo filijale je prilično nekom-plikovano. U slučaju da filijala zapo-šljava pojedince, primjenjuju se pravila njemačkog zakona o zapošljavanju (re-gistracija zaposlenog i plaćanje poreza na dohodak i socijalni doprinos).

Za dalju pomoć i pitanja obratiti se: Ljubica Petričević i

Alexander Märdian


Da bi se dječiji bicikli mo-gli staviti na tržište Bosne i Hercegovine, oni moraju biti

sigurni sukladno Zakonu o općoj si-gurnosti proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 102/09). Dječiji bicikli se smatraju sigurnim ukoliko ispunjavaju sve sigurnosne zahtjeve propisane u bo-sanskohercegovačkom standardu BAS EN ISO 8098:2015 – Bicikli: Sigurnosni zahtjevi za bicikla za malu djecu, kojim je preuzet međunarodni standard ISO 8098:2014. Ovaj standard propisuje si-gurnosne i funkcionalne zahtjeve i me-tode ispitivanja za bicikle za malu djecu, a odnosi se na bicikle sa maksimalnom visinom sjedala u rasponu između 435 i 635 mm (za uobičajenu masu djeteta od 30 kg). Najčešći rizik kojem su izlo-žena djeca pri vožnji bicikla je rizik od povrede.

Kako bi bili sigurni za korištenje, dječiji bicikli moraju ispunjavati sigur-nosne zahtjeve koji se odnose na sljede-će aspekte:

– označavanje dječijeg bicikla, – uputstvo za upotrebu, – funkcionalne sigurnosne zahtjeve.

Označavanje dječijeg bicikla

Ram dječijeg bicikla mora biti označen trajno, vidljivo i čitljivo sa sljedećim informacijama:

– broj rama na vidljivom mjestu, – naziv proizvođača ili njegovog

predstavnika, – oznaka standarda (BAS EN ISO

8098:2015).

Uputstvo za upotrebu Uputstvo za upotrebu mora biti prilože-no uz svaki bicikl koji se prodaje i mora biti napisano na jednom od službenih jezika u BiH.

Generalno, uputstvo za upotrebu mora sadržavati informacije o: predvi-đenoj namjeni bicikla sa upozorenjima o opasnostima od nepravilne upotre-be, pripremi za vožnju, ispravnom po-stupku montaže svih dijelova, podma-zivanju dijelova bicikla, podešavanju određenih dijelova bicikla, postavljanju, podešavanju i skidanju pomoćnih toč-kova te upute za sigurno korištenje bi-cikla i upozorenja o rizicima prilikom njihovog korištenja.

Funkcionalni sigurnosni zahtjevi

Funkcionalni sigurnosni zahtjevi se pro-vjeravaju laboratorijskim ispitivanjem. Vizuelno se mogu provjeriti određeni funkcionalni sigurnosni zahtjevi (koji su navedeni ispod) kako bi se utvrdilo da li je bicikl siguran za upotrebu. Ovi zahtjevi će biti razmatrani u daljnjem tekstu:

1. Dijelovi bicikla koji dolaze u kontakt sa dijelovima tijela korisnika ne smiju biti oštri

Dijelovi bicikla koji dolaze u kontakt sa rukama, nogama i drugim dijelovima tijela korisnika tokom vožnje na biciklu ili tokom održavanja ne smiju biti oštri. Na sljedećim slikama su prikazani bici-kli na kojima je tokom ispitivanja utvr-

đeno da imaju oštre dijelove koji pred-stavljaju rizik od posjekotina za dijete.

Smjernice za poslovne subjekte za stavljanje na tržište dječijih bicikla

AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIšTEM BIH

Rezultati nadzora na tržištu Bosne i Hercegovine su pokazali da nijedno od 26 ispitanih različitih modela dječijih bicikla nisu ispunjavali propisane sigurnosne zahtjeve. Osnovni cilj ovog teksta je informirati poslovne subjekte koji se bave uvozom, distribucijom i prodajom dječijih bicikla sa sigurnosnim zahtjevima kako bi mogli na tržište stavljati bicikle koji će biti sigurni za djecu.


AGENCIJA ZA NADZOR NAD TRŽIšTEM BIH

2. Na pedalama bicikla ne smiju postojati nikakvi kaiševi ili kopče za držanje stopala

Na pedalama bicikla ne smiju posto-jati nikakvi kaiševi ili kopče za držanje stopala kako bi dijete moglo neometano da izvuče nogu u slučaju neke nepredvi-đene situacije.

3. Na biciklu moraju biti dvije koč-nice, prednja ručna kočnica i kočnica za zadnji točak

Bicikl treba imati najmanje dvije ne-ovisne kočnice - jednu koja djeluje na prednji točak (prednja ručna kočnica) i kočnicu za zadnji točak. Kočnica za zadnji točak može biti ručna ili nožna koja se aktivira okretanjem pedala u smjeru suprotnom od smjera vožnje. Na sljedećoj slici je prikazan bicikl koji nema prednje ručne kočnice.

4. Promjer ručki na krajevima ru-kohvata upravljača bicikla mora biti najmanje 40 mm

Na krajevima rukohvata upravljača trebaju biti ručke koje moraju imati mi-nimalan promjer od 40 mm. Na sljede-ćim slikama su prikazani krajevi ručki

koji su manji od 40 mm što može dove-sti do toga da dijete ne može potpuno obuhvatiti ručku i stoga može izgubiti kontrolu nad biciklom.

5. Na gumi bicikla mora postojati

oznaka maksimalnog tlaka koji pre-poručuje proizvođač

Na gumi bicikla treba postojati ozna-ka maksimalnog tlaka pumpanja koji preporučuje proizvođač a koja mora biti vidljiva i jasno čitljiva na gumama bicikla.

6. Na nosaču sjedala bicikla mora postojati trajna oznaka maksimalne visine izvlačenja nosača

Na nosaču sjedala treba biti trajna poprečna oznaka dubine umetanja u ram, koja označava do koje visine se može maksimalno izvući nosač sjedala ili mora biti trajni graničnik za spreča-vanje izvlačenja nosača iz rama.

7. Na biciklu mora biti zaštitnik lanca

Bicikl mora imati zaštitnik oko lanca koji u potpunosti prekriva vanjsku stra-nu i rubove lanca, prednji i zadnji lan-čanik, unutarnju stranu prednjeg lanča-nika i kontakte između lanca i prednjeg lančanika. Na slici su prikazani bicikli koji nemaju potpunu zaštitu oko lanca.

8. Rastojanje između pomoćnih točkova i zadnjeg točka mora biti naj-manje 175 mm

U skladu sa zahtjevima iz standarda, osno rastojanje između pomoćnih toč-kova i zadnjeg točka mora biti najma-nje 175 mm kako bi bicikl bio stabilan kada dijete upravlja biciklom. Na slje-dećoj slici su prikazani bicikli na kojima je ovo rastojanje kraće od 175 mm što može utjecati na stabilnost kada dijete vozi bicikl.

Tekst pripremio: Mićo Drljo, dipl. ing. maš.

Šef odsjeka,Agencija za nadzor nad tržištem BiH


Uticaj ekonomskih interesa u međunarodnim odnosima je odavno prisutan, ali je nji-

hov značaj u diplomatiji u ranijem periodu najčešće bivao potiskivan u odnosu na političko-bezbjednosne interese. Vremenom, uticaj ekono-mije postaje sve izraženiji, što pri-siljava na ubrzan razvoj ekonomske diplomatije.

Različitost političkih i ekonom-skih sistema zemalja, njihove veličine i ekonomske snage, sistem regulacije tržišta, kao i druge karakteristike uti-ču na to da svaka od njih razvija ra-zličit koncept ekonomske diplomatije.

Odsjek za ekonomsku diplomatiju Ministarstva inostranih poslova BiH (MIP) uspostavljen je 2003. godine kao dio Sektora za bilateralne odno-se. Ovaj Odsjek koordinira aktivnosti diplomatsko-konzularnih predstav-ništava (DKP) Bosne i Hercegovine u pogledu prezentacije privrednih mo-gućnosti Bosne i Hercegovine u svije-tu. Ekonomska diplomatija zauzima veoma značajno mjesto u aktivnostima Ministarstva inostranih poslova Bosne i Hercegovine, koje je dalo prioritet promotivno-marketinškoj ulozi diplo-matije BiH, sa zadatkom stvaranja nove slike o Bosni i Hercegovini te animira-nja poslovnih partnera i potencijalnih ulagača u BiH. Ekonomska diplomatija je svakako povezana sa ukupnom eko-nomskom politikom zemlje. Za posti-zanje značajnijeg ekonomskog napretka neminovno je unutar same države stvo-riti adekvatne zakonske, organizacione i tržišne preduslove.

Strana ulaganja predstavljaju jedan od prioriteta jačanja ekonomije BiH. Strani investitori traže bezbjednost lju-di i kapitala, jasne i provodljive zakone i transparentnost u njihovoj primjeni i u tržišnoj utakmici, pojednostavljenje uslova poslovanja u BiH i stimulativnu poreznu politiku. Bosna i Hercegovina predstavlja relativno malo tržište koje broji manje od 4 miliona potrošača i

preporuka bi bila da se gradi model izvozno orijentisane privrede.

DKP mreža BiH nesumnjivo pruža velike mogućnosti za promociju pri-vrede BiH, koje nisu u potpunosti isko-rištene. Ekonomska promocija može dati vrlo dobre rezultate ukoliko se vrši putem Ministarstva inostranih poslova, odnosno DKP mreže (u spoju diploma-tije, politike i ekonomije).

Odsjek za ekonomsku diplomatiju prema Pravilniku o unutrašnjoj orga-nizaciji Ministarstva inostranih poslova BiH prati, analizira i predlaže mjere za unapređenje privredne saradnje sa po-jedinim državama. Odsjek učestvuje u pripremama i pregovorima za zaklju-čenje međunarodnih bilateralnih ugo-vora, u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom i prati njihovu realizaci-ju. Brine se o zaštiti ekonomskih intere-sa pravnih osoba iz BiH u odnosima sa pojedinim državama i obavlja poslove operativnog i informativnog karaktera. Koordinira rad na informisanju odgo-varajućih državnih organa i institucija o privrednim kretanjima u pojedinim zemljama i njihovim spoljno-ekonom-skim orijentacijama i aktivnostima.

Prema organizaciji Savjeta mini-stara BiH, aktivnosti Ministarstva inostranih poslova na planu ekonom-ske diplomatije odnose se prvenstve-no na koordinaciju i unapređenje međunarodne ekonomske saradnje, promociju i valorizaciju ekonomskih interesa u inostranstvu, koordinaci-ju promocije spoljne trgovine i pre-zentacije ekonomskih interesa radi privlačenja direktnih stranih inve-sticija, davanje preporuka i učestvo-vanje u zaključivanju bilateralnih i multilateralnih sporazuma iz oblasti ekonomije (sporazuma o ekonom-skoj/trgovinskoj saradnji, ugovora za promociju i zaštitu investicija, ugo-vora o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja), učešće u radu mješovitih komisija za ekonomsku saradnju, koordinaciju saradnje sa resornim ministarstvima i ostalim domaćim

i inostranim subjektima, državnim, entitetskim i organima lokalne samo-uprave, asocijacijama, udruženjima i privrednim subjektima u cilju zaštite, valorizacije i promocije ekonomskih in-teresa u inostranstvu.

Navedeno ukazuje na poziciju Ministarstva, koje je samo jedan od su-bjekata unutar ekonomske diplomati-je pa se samo zajedno sa svim drugim institucijama mogu se očekivati od-govarajući rezultati. S obzirom na to, Ministarstvo, odnosno DKP-i su često prva stanica, prvi dodir sa potencijal-nim investitorima ili predstavnicima kompanija zainteresovanim za proi-zvode i usluge iz Bosne i Hercegovine. Ipak, često se dešava da nakon što se obezbijede potrebne osnovne infor-macije i kontakti sa nadležnim mini-starstvima, institucijama, komorama, Ministarstvo ne dobija povratne infor-macije na osnovu kojih bi moglo pratiti dalju realizaciju. Istovremeno, kompa-nije smatraju određene informacije po-slovnim tajnama i ne žele ih dijeliti ni sa Ministarstvom, ni sa drugima. Slična je situacija i kod realizacije investicio-

Osnovni zadaci ekonomske diplomatije

Osnovni zadatak ekonomske diplomatije je jačanje ekonomske konkurentnosti jedne zemlje putem diplomatske službe, odnosno korištenje diplomatije za ostvarivanje ekonomskih interesa. Pod tim se prvenstveno podrazumijevaju diplomatske aktivnosti usmjerene prema unapređenju izvoza i privlačenju stranih investicija.


nih ulaganja. MIP dobija informacije o nekim realizovanim investicijama ili eventualno sporovima nastalim tokom realizacije, ali ne i o samom procesu, koji je u nadležnosti drugih institucija.

Aktivnosti ekonomske diplomatije

Redovne aktivnosti Odsjeka za eko-nomsku diplomatiju se odvijaju, s jedne strane, kroz komunikaciju sa DKP-ima Bosne i Hercegovine, a, s druge strane, sa institucijama, organizacijama i privred-nim subjektima u Bosni i Hercegovini. Posebna pažnja je posvećena saradnji sa nosiocima ekonomskih aktivnosti na nivou BiH - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MSTEOBiH), Agencija za promociju investicija (FIPA), Spoljnotrgovinska komora (VTKBiH), entitetske institu-cije i dr.

U pogledu povećanja trgovinske razmjene, uočeno je da su strateška tr-žišta za Bosnu i Hercegovinu tržišta susjednih zemalja, tržište EU i “tre-ćih zemalja”. Ekonomska diplomatija Bosne i Hercegovine, u okvirima ak-tivnosti MIP-a, nastoji biti vrlo aktiv-na prema zemljama sa kojima Bosna i Hercegovina već ima značajnu tr-govinsku razmjenu, dakle najvećim trgovinskim partnerima (Hrvatska, Njemačka, Srbija, Italija, Slovenija, Austrija, Švajcarska, Mađarska, Turska, Poljska, Holandija, Crna Gora i dr.). Posebnu pažnju zaslužuju tržišta sa ko-jima Bosna i Hercegovina ima potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini. To su zemlje CEFTA-e (Albanija, Crna Gora, Makedonija, Moldavija i Srbija), kao i Turska. Od zemalja sa kojim postoji preferencijalni trgovinski režim intere-santna tržišta za izvoznike BiH su pri-je svih EU, SAD i Australija, dok je sa Ruskom Federacijom potpisan Protokol o saradnji u vezi sa izvozom voća i po-vrća na rusko tržište.

Praćenje aktivnosti tokom godina pokazalo je, međutim, da formiranje Odsjeka za ekonomsku diplomatiju samo po sebi nije dovoljno da bi se mo-glo govoriti o jednom etabliranom si-stemu ekonomske diplomatije, odnosno da ne postoje efikasni mehanizmi za sprovođenje tako prihvaćenog koncep-ta ekonomske diplomatije. Nedostaje sistemski pristup svih nadležnih insti-tucija u BiH čiji zajednički rad je po-trebno podignuti na viši nivo. Dodatan otežavajući faktor za efikasan rad eko-

nomske diplomatije u okviru MIP-a je nepostojanje budžeta u Ministarstvu i DKP-ima u svijetu koji bi isključivo bio namijenjen za aktivnosti ekonom-ske diplomatije. Dodatni nedostaci su posebno evidentni u diplomatsko-kon-zularnim predstavništvima gdje je mali broj zaposlenih zadužen za aktivnosti ekonomske diplomatije, koje uobičaje-no prati uz čitav niz drugih zaduženja. Značajnije promjene podrazumijevale bi svakako i veće finansijske izdatke i proširenje sadašnje sistematizacije rad-nih mjesta.

Razvoj koncepta ekonomske diplomatije u BiH

Za podizanje efikasnosti svih subjekata uključenih u ekonomsku diplomaciju BiH potrebno je najprije riješiti nekoli-ko važnih pitanja i problema.

Realizacija postavljenih zadataka iz Reformske agende 2015-2018. treba da donese novine i poboljšanja, posebno u oblastima bitnim za uspješnu realiza-ciju zadataka ekonomske diplomatije. To se prvenstveno odnosi na segment poslovne klime i konkurentnosti. Dalji rast i prosperitet moraju biti zasnovani na privlačenju investicija, unapređenju konkurentnosti i eliminisanju već do-bro poznatih i dokumentovanih prepre-ka investicijama. Postoje nedosljednosti i zamršenosti u regulatornim okvirima i poreskim sistemima koji predstavljaju glavne probleme potencijalnim investi-torima u privredu BiH.

Za poboljšanje poslovne klime u BiH neophodno je pojednostaviti i automa-tizovati proces registracije poslovnih subjekata, ubrzati procedure za pribav-ljanje građevinskih dozvola i raznih pri-ključaka. Olakšanje izvoznih procedura se planira nastavkom reformi inspekcija i jačanjem kontrole kvaliteta usklađene sa zahtjevima EU. Potrebni su, ipak, bo-lji zakoni i prakse za zaštitu investitora.

Što se tiče ekonomske diplomatije, neophodno je uspostavljanje sistem-skog pristupa razvoju ekonomske di-plomatije i normativnog okvira za ko-ordinaciju i saradnju institucija BiH.

Već postojeća praksa organizovanja privrednih delegacija koje prate visoke zvaničnike BiH prilikom njihovih po-sjeta drugim državama treba da postane nezaobilazna komponenta u posjetama bh. dužnosnika na visokom i najvišem nivou drugim državama.

U državama koje su od posebnog interesa za Bosnu i Hercegovinu u po-

gledu ekonomske saradnje treba po-tencirati imenovanje počasnih konzula koji bi trebali biti uspješni privrednici u zemlji prijema sa izgrađenom mrežom dobrih kontakata. Njihova uloga je, prije svega, lobiranje, a postojeći način rada treba redizajnirati tako da budu u stalnom kontaktu sa Ministarstvom.

Redovno održavanje sastanaka me-đudržavnih komisija za ekonomsku sa-radnju i učešće u njihovom radu je vrlo važno za unapređenje poslovne sarad-nji. Takođe je važna zajednička institu-cionalna podrška promociji bh. privre-de na sajmovima i drugim privrednim manifestacijama u svijetu. Promotivne aktivnosti ovakvog tipa, u smislu stva-ranja nove slike o Bosni i Hercegovini, animiraju poslovne partnere i potenci-jalne ulagače u BiH.

Vrlo korisno se pokazalo i organizo-vanje studijskih posjeta stranih novina-ra, biznismena i diplomatskog kora u BiH s ciljem približavanja mogućnosti izvoza iz BiH i investiranja u BiH. Za ove aktivnosti neophodno je planirati i budžetska sredstva.

Neophodno je efikasnije iskoristi-ti potencijal bh. dijaspore za podrš-ku konceptu ekonomske diplomatije i ohrabrivanje bh. dijaspore da ulaže u Bosnu i Hercegovinu. U tom kontek-stu je važno snažnije podržati osniva-nje business klubova, poslovnih vijeća i drugih udruženja, čiji bi članovi bili uspješni bh. privrednici u zemlji pri-jema, ali i uspješni privrednici zemlje prijema. Ovi klubovi bi bili i mjesta u kojima bi se bh. privrednici, koji na-mjeravaju poslovati u zemlji prijema, mogli informisati i ostvariti potrebne kontakte.

Nizom naprijed navedenih mjera, koncept ekonomske diplomatije bi bio snažnije sistemski podržan u sprovo-đenju aktivnosti svih institucija u BiH uključenih u ekonomsku diplomatiju. Takav pristup, jasno je, ne rješava sve prepreke u privlačenju stranih direktnih investicija u BiH i promociji izvoza kao najvažnijim aktivnostima ekonomske diplomatije, ali svakako može postati jedan od osnovnih elemenata u postiza-nju strateških interesa BiH i doprinijeti stabilnom ekonomskom i socijalnom razvoju države i prosperitetu društva zasnovanog na znanju i poduzetništvu.

Dr Tanja Milašinović Martinović, šefica Odsjeka za ekonomsku diplomati-ju Ministarstva inostranih poslova BiH


Prema Bečkoj konvenciji o konzular-nim odnosima definisan je status kon-zula i počasnog konzula:

‘’Konzul je dužnosnik poslan u una-prijed određenu stranu zemlju u kojoj predstavlja autoritet državljanima svo-je države koji u njoj borave. Njegov je zadatak pomoći državljanima svoje ze-mlje, osigurati im zaštitu te bdjeti nad poštivanjem trgovačkih, ekonomskih, kulturnih i drugih sporazuma. Konzul je administrator i promatrač.’’

Šta je diplomatija/ekonomska diplomatija?

Diplomatija je grana politike koja se bavi odnosima između država; vještina zastupanja interesa jedne države, vlade, vladara ili društvene grupe u inostran-stvu, u međunarodnim pregovorima, u vanjskoj politici uopšte. Bitno je razu-mjeti da diplomatija i diplomate ne kre-iraju politiku već je provode!

Diplomatija je, prije svega, oblik dr-žavnih aktivnosti usmjerenih na odno-

se s drugim zemljama i međunarodnim učesnicima. Isti pojam označava i cjelo-kupnu državnu strukturu koja služi za predstavljanje vlastite zemlje u svijetu i za održavanje službenih odnosa s dru-gim subjektima međunarodnih odnosa. Sastavni su dijelovi te strukture, gotovo u svakoj zemlji, Ministarstvo vanjskih poslova te diplomatsko-konzularna predstavništva.

Sam diplomat treba da ima opšte i tehničko znanje, kao i posebne vještine u komunikaciji, za postizanje postavlje-nih ciljeva, za vođenje pregovora i po-nekada rješavanje konfliktnih situacija.

Termin ekonomska diplomatija je francuskog porijekla (La diplomatie economique). Imajući u vidu tradicio-nalne veze francuske i ruske škole kla-sične diplomatije, taj termin se ustalio i u ruskoj terminologiji (ekonomičeskaja diplomatia). Za razliku od njih, američ-ka, odnosno anglosaksonska termino-logija koristi izraz međunarodna biznis ili trgovinska diplomatija (International business or trade diplomacy).

Snažan diplomatski ekonomski an-ganžman je postao bitna odlika di-plomatija mnogih država, ne samo najrazvijenijih nego i onih koje to žele postati. Njihova glavna preokupacija je kako i na koji način obezbijediti što po-voljniju poziciju za svoju ekonomiju na svjetskim tržištima, na kojima vladaju zakoni bespoštedne konkurencije, ne samo ekonomske nego i neekonomske prirode, zaštititi svoje nacionalne inte-rese, ostvariti što viši udio u raspodjeli svjetskog bruto nacionalnog dohotka. Radi ostvarenja ovakvih ciljeva sve dr-žave podredile su i podređuju različite mehanizme kojima utiču, uključujući i diplomatiju. Diplomatski ekonomski angažman - ekonomska diplomatija - postala je najvažnija aktivnost u diplo-matijama nacionalnih država, među-narodnih organizacija i integracija, čak štaviše, moglo bi se reći da je ekonom-ska diplomatija postala osnovno sred-stvo prodora na svjetsko tržište.

U današnjem svijetu u kome među-narodni i ekonomski odnosi predstav-ljaju sistem odnosa moći, političke i ekonomske, postepeno se oformljuje sistem koji sve više globalizuje pri-vredne subjekte. Privrede postaju sve manje nacionalne, a sve više globalne, pretvarajući se tako u transnacionalni sistem proizvodnje koji se temelji na međunarodnoj podjeli rada. Međutim, bez obzira na ovaj evidentan trend u međunarodnim političkim i ekonom-skim odnosima, uloga država i diplo-matija, kao instrumentarija promovi-sanja i zaštite interesa država, ostaje vrlo značajna, a posebno ona u oblasti ekonomskih odnosa, tzv. ekonomska diplomatija.

Konzul i počasni konzul


Kako su regulisani diplomatski i konzularni odnosi?

Međunarodni propisi o konzu-larnim odnosima razvijali su se počevši od srednjeg vijeka putem običajnog prava, a dopunjavali su se mnogobrojnim dvostranim ugovorima u kojima su države ugovornice mogle sporazumno odrediti te odnose prema svojim željama i potrebama i tako izmi-jeniti propise opšteg običajnog prava. Tek u najnovije doba pri-stupilo se izradi međunarodnih propisa, pod okriljem Ujedinjenih nacija i kodifikaciji propisa o kon-zularnim odnosima.

Diplomatske odnose danas uređuju međunarodni pravni dokumenti:

– Bečka konvencija o diplo-matskim odnosima od 18. aprila 1961. godine,

– Bečka konvencija o konzu-larnim odnosima od 24. aprila 1963. godine.

Umjesto zaključka!

Dakle, ustanova konzula nasta-la je u ranom srednjem vijeku u trgovačkim gradovima Italije, Španije i Francuske. Tamo su tr-govci između sebe birali jednog ili više „konzula sudija“ ili „konzula trgovaca“ koji su u svojstvu arbi-tara presuđivali njihove trgovačke sporove. Dakle, konzuli su važni u funkcionisanju svake države i sva-ka država ima pravo da ima svog konzula.

Od trenutka kad je službeno priznala njegov status, država primateljica dužna je konzulu osigurati potrebne imunitete ne-ophodne za puno obavljanje nje-govih dužnosti. Bečka konvencija učvrstila je, u nekim tačkama i proširila, povlastice koje se daju karijernim konzulima i time ih razlikuju od počasnih konzula. Istovremeno je uvela načelo ne-diskriminacije među državama.

Slaven Grbić n

Počeo drugi ciklus“Škole ekonomske diplomatije”

Edukacija je održana 10. i 11.05.2018. godine u prostorijama Privredne komore RS u Banja Luci, a istoj je prisustvovalo 35 učesnika koji su edukaciju ocijenili kao vrlo uspješnu.

Nakon uvodnog obraćanja u okviru kojeg su se prisutnima obratili gdin. Nemanja Vasić (potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH), gdin. Josip Brkić (zamjenik ministra vanjskih poslova BiH), gdin. Mato Franjičević (zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), gdin. Goran Račić (predsjednik Područne privredne komore Banja Luka), te predstavnici Agencije za državnu službu BiH i Predstavništva fondacije Konrad Adenauer u BiH, polaznici škole su imali priliku da se upoznaju sa sljedećim temama:

� Ekonomski potencijali BiH, struktura privrede i vanjskotrgovinska razmjena BiH sa svijetom (Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH)

� Značaj i uloga počasnih konzula u ekonomskoj diplomatiji (Slaven Grbić, poča-sni konzul Mađarske u BiH)

� Globalni izazovi diplomatije, uloga ekonomske diplomatije (Ahmet Halilović, P.O. pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za bilateralne odnose)

� Stanje i perspektive unapređenja spoljnotrgovinske razmjene BiH (Zoran Latinović, MVTEO)

� Multilateralni aspekt ekonomske diplomatije (Almir Šahović, pomoćnik mini-stra vanjskih poslova BiH za multilateralne odnose)

� Strana ulaganja u BiH, zakonski okvir, problemi i prednosti (Slavica Korica, ru-kovodilac Sektora za promociju i analizu, pomoćnik direktora FIPA)

� Osnivanje stranih kompanija i predstavništava u BiH, zakonski okvir (Dika Mustafić-Cokoja, šef Odjela za podršku investitorima, FIPA)

� Ekonomska diplomatija BiH, organizaciona struktura u MVP (Dr.sci. Tanja Milašinović-Martinović, šefica Odsjeka za ekonomsku diplomatiju MVP BiH)

� Zakonska regulativa BiH, značaj za unaprjeđenje izvoznih mogućnosti (Elna Gavrankapetanović, Ured za veterinarstvo, MVTEO BiH)

� Model ekonomske diplomatije (Mirza Pašić, savjetnik MVP BiH) � Infrastrukturni projekti u BiH i potencijali za strana ulaganja (Vera Blagojević,

stručna savjetnica za financijska i ekonomska pitanja u Sektoru za prometnu infrastrukturu, pripremu i implementaciju projekata, MKT BiH)

Program edukacije se realizira uz saglasnost Agencije za državnu službu BiH, koja je izvršila certificiranje Vanjskotrgovinske komore BiH kao izvođača obuke za navedenu temu. Prvi ciklus škole je uspješno realiziran u 2016. i 2017. godini u Sarajevu uz prisustvo više od 300 polaznika.

Cilj škole je pružiti konkretne informacije i neophodna znanja državnim službeni-cima koji se bave ekonomskam diplomatijom i predstavnicima preduzeća iz BiH, kako bi što kvalitetnije obavljali svoj posao, a samim time dali doprinos unapređe-nju međunarodne ekonomske saradnje.

Pored ostalog, na obuci je bilo riječi o osnovama i akterima ekonomske diplo-matije, međunarodnim ekonomskim odnosima, pogodnostima bilateralnih spo-razuma, konkurentnim prednostima privrede BiH, potencijalima za ekonomsku saradnju i investiranje, načinima međunarodne komunikacije, te osnovama eko-nomskog pregovaranja što je conditio sine qua non za uspješno bavljenje poslom ekonomskog diplomate.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u saradnji s Agencijom za dr-žavnu službu BiH, Privrednom komorom RS, Predstavništvom fondacije Konrad Adenauer u BiH i nadležnim ministarstvima organizirala je prvi modul drugog ciklusa „Škole ekonomske diplomatije“.


Sjedište kompanije je u mjestu Vršani (opština Bijeljina), pored rijeke Save, na magistralnom putu Bijeljina - Brčko.

Danas, u oblasti selekcije, uzgoja, proizvodnje i prerade mesa, spada u red vodećih kompanija u Bosni i Hercegovini i ima zapaženu ulogu u regionu jugoistočne Evrope u ovoj oblasti.

Upravna zgrada i proizvodni pogoni kompanije su mo-derno urađeni i raspolažu sa preko 3.000 metara kvadrat-nih korisnog prostora. U kompaniji radi preko 160 stručnih mladih radnika, a putem kooperativnih odnosa na terenu je angažovan veći broj seoskih farmera.

U poslovnom razvoju firma ZP KOMERC d. o. o. Vršani ima stabilan uzlazni razvoj tako da je u 2017. godini klasifi-kovana kao veliki privredni subjekat sa godišnjim ukupnim prihodom preko dvadeset miliona maraka.

Vlasnik kompanije, koja posluje sa isključivo vlastitim privatnim kapitalom, je Ljubiša Rosić, koji ZP KOMERC izgrađuje na bazi porodičnog biznisa, sa misijom stabilnog, naučno fundiranog i dugoročnog bavljenja ovim poslom. Pored naglašenih rukovodnih predispozicija, izuzetnih je organizacionih sposobnosti i snažnog uticaja na radno okruženje.

ZP KOMERC je organizovan kao mesna industrija i u svom sastavu posjeduje repro-centar za proizvodnju svinja, farmu za proizvodnju junadi, proizvodni pogon za proizvod-nju mesa i mesnih prerađevina te ratarsku proizvodnju na

poljoprivrednom kon-cesionom zemljištu.

Z a o k r u ž u j u ć i proizvodni ciklus, Mesna industrija ZP KOMERC je orijenti-sana na domaću pro-izvodnju iz vlastitog tova i na domaću koo-perativnu proizvodnju. Visokokvalitetne siro-vine, iz vlastite domaće proizvodnje, prerađuju se korišćenjem tradi-cionalnih recepata, a kao krajnji rezultat proizvod-nje je paleta od 90 suvomesnatih proizvoda koji se distribui-raju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Asortiman u proizvodnji i preradi mesa čine proizvodi od pilećeg, junećeg i svinjskog mesa, pri čemu se na tržište ispo-ručuju kvalitetni polutrajni i trajni proizvodi robnih marki pilis, junis i sembis.

Cjelokupni proizvodni pogon prati sopstvena transportna služba, koja raspolaže vozilima za prevoz stočne hrane, stoke i gotovih proizvoda. Mesna industrija ZP KOMERC, koriste-ći najsavremeniju tehnologiju, posluje u skladu sa najstro-žijim evropskim standardima. Na planu razvoja tehnologije

Mesna industrija ZP KOMERC d. o. o.

PREDSTAVLJAMO

Mesna industrija ZP KOMERC d. o. o. je u poslovnom svijetu prisutna od 1996. godine, a sa osnovnom djelatnošću u oblasti mesne industrije od 2000. godine.

Ljubiša Rosić, direktor


PREDSTAVLJAMO

i kvaliteta provode se mjere organizacije u smislu HACCP sistema analize rizika i kritičnih kontrolnih tačaka.

Mesna industrija ZP KOMERC je opremljena sa auto-matizovanom procesnom opremom i koristi najsavremeni-je mašine sa proizvodnim kapacitetom od 20 tona prerade dnevno.

Posebnu vrijednost kompaniji daje činjenica da je ostva-rena uspješna saradnja sa poznatim institutom PEN AR LAN iz Francuske, što je omogućilo primjenu vrhunskog selekcijskog genetskog materijala u vlastitom repro-centru. Posredstvom instituta PEN AR LAN, ova kompanija jedina u BiH posjeduje Certifikat za selekciju, što joj je omogućilo registraciju u Institutu za porijeklo životinja u Briselu i sta-tus PEN AR LAN-ovog distributera. U sve uzgojne i proi-zvodne linije u kompaniji uvedena je najsavremenija oprema BIGDEUTCHMAN-a, POLY-KLIP-a i FREY-a iz Njemačke te drugih poznatih evropskih firmi.

Proces praćenja uzgoja i prerade je kompjuterizo-van po standardima EU, dok je proizvodnja u potpunosti automatizovana.

Značajna pažnja u kompaniji se poklanja i ekološkom as-pektu pa se redovno provode i usklađuju standardi EU u vezi sa zaštitom vode, vazduha i drugog okoliša. Takođe, blago-vremeno je urađena i realizacija Studije izvodljivosti rekon-strukcije i modernizacije pogona prehrambene industrije.

Nedavno je ZP KOMERC otvorio novi proizvodni pro-gram, a u pitanju je klaonica sa rasjekaonicom. Objekat je, uz prisustvo velikog broja visokih zvaničnika i brojne goste iz društvenog i političkog života svih nivoa vlasti, svečano otvoren 3. jula 2018. godine. Svečanost su svojim prisustvom uveličali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović, predsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Nemanja Vasić, gradonačelnici Bijeljine i Brčko distrikta Mićo Mićić i Siniša Milić, te mnogi drugi.

Novi objekat se prostire na površini od 5.400 kvadratnih metara i radovi na njemu su počeli 2012. godine. U sam pro-ces izgradnje bilo je uključeno više od 50 izvođača radova uz njihove podizvođače. Zbog specifičnosti opreme i tehnolo-gije koja je ugrađena, veliki broj dobavljača te opreme kao i firmi koje su radile montažu je bio angažovan iz zemalja Evropske unije.

U objekat je investirano oko 12 miliona konvertibilnih maraka i sav iznos je finansiran djelom iz sopstvenih sred-stava a djelom putem kreditnih aranžmana.

Sam objekat ispunjava se evropske standarde, kao i stan-darde koje propisuje domaće zakonodavstvo za objekte ovog

tipa. Shodno tome, objekat je u završnoj fazi implementacije 3 najbitnija standarda kada su u pitanju mesne industrije - ISO, HACCP i HALAL.

Unutar novog proizvodnog pogona instalirane su 2 linije za klanje, i to linija za klanje kopitara i preživara, kao i linija za klanje papkara. Kapaciteti samih linija su vrlo respektabil-ni i iznose 120 svinja po satu ili 30 junadi po satu.

U okviru novog objekta je instalirana i spalionica za spa-ljivanje klaoničkog otpada i prečistač otpadnih voda putem biološkog tretmana, tako da je to jedina klaonica u BiH za koju se može utvrditi da nema nikakvih negativnih posljedi-ca na prirodno okruženje i ekosistem.

Pokretanje ovakvog jednog objekta uslovilo je zapošljava-nje dodatnih 50 radnika.

Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina je otvaranjem novog pogona dobila jedan mo-

deran evropski proizvodni pogon koji is-punjava sve uslove za izlazak ne samo na evropsko tržište nego i tržišta islamskih zemalja ali i druga tržišta. Kao takav, obje-kat bi trebao biti generator privrednih ak-tivnosti i pravi primjer uspješne porodične

kompanije.


„Alpro“ je osnovan 1977. godine, kada počinju aktivnosti na izgradnji objekata i instalaciji proizvodnih postrojenja, da bi krajem 1982. godine krenulo ekstudiranje prvih profila. Od osnivanja do danas, kompanija je stalno investirala u opremu i nova znanja iz oblasti proizvodnje i upotrebe aluminijumskih profila.

U toku 2004. godine, u procesu pri-vatizacije, većinski vlasnik „Alpra“ po-staje ALUMIL grupacija, najveći proi-zvođač arhitektonskih aluminijumskih profila na području jugoistočne Evrope. U svom razvojnom putu, kompanija je prošla kroz nekoliko faza, od uslužnog ekstrudiranja profila, do dizajniranja vlastitih sistema arhitektonskih profila. Proces razvoja je u stalnom pokretu, tako da se proizvodni program stalno usavršava i proširuje novim profilima i sistemima.

Danas „Alpro“ u svom proizvodnom programu ima široku lepezu različitih

profila, kao što su: standardni profili, profili za vrata i prozore sa i bez termič-kog prekida, profili za ograde, profili za klizna vrata i prozore, profili za fasade, profili za pregradne zidove, profili za elektro, mašinsku i autoindustriju.

Tehnološki proces u „Alpru“ je po-dijeljen u četiri cjeline: ekstruzija, pla-stifikacija, anodizacija i pogon za izradu pribora i profila sa termičkim preki-dom. U saradnji sa matičnom kompani-jom, svakodnevno se radi na uvođenju novih sistema profila i na unapređe-nju postojećih. Proces proizvodnje se obavlja po tehnološkim standardima ALUMIL grupacije, što omogućava plasiranje proizvoda sertifikovanih od instituta priznatih na evropskom i svjetskom nivou: IFT Rosenhaim, PHI, ATG, CSTB, GSB, AAMA i drugih.

Prethodni period u „Alpru“ je obi-lježio rad na modernizaciji dijela pro-izvodnih pogona i drugih kapaciteta. U junu je sa radom počeo novi pogon za plastifikaciju aluminijumskih profi-la, nakon što je prethodni demontiran poslije tačno 20 godina od instalaci-je. Investicija je bila vrlo kompleksna i podrazumijevala je dosta mašinskih i elektroradova, kao i ovladavanje novim tehnologijama i znanjima. Nova teh-nologija za pogon koristi plin umjesto električne energije tako da će, uz uštedu

na energentima, i proizvod biti jeftiniji. Krajnji cilj je poboljšanje kvaliteta pro-izvoda, veća produktivnost, ali i sma-njenje rokova isporuke. Kapacitet proi-zvodnje je do 1.200 kilograma po satu, a vrijeme promjene boje maksimalno 10 minuta. U poređenju sa ranijim pogo-nom, ovo predstavlja ogromno pobolj-šanje: ranije je period promjene boje trajao do tri sata, a kapacitet bio od 200 do 300 kilograma po satu. Vrijednost investicije je veća od 1.000.000 KM.

Povodom početka rada novog pogo-na, organizovan je prijem za poslovne partnere koji su, uz novi pogon, imali priliku da se upoznaju sa cjelokupnim procesom proizvodnje u fabrici.

Ciklus investiranja i modernizacije u “Alpru” biće nastavljen nabavkom nove opreme za proizvodnju profila sa ter-mičkim prekidom a u funkciju će usko-ro biti stavljen i novi, moderniji i veći centralni magacin. Uz modernizaciju proizvodnih pogona, kompanija radi i na planu kadrovskog jačanja mladim inženjerima iz svih oblasti, stipendira studente i pruža im priliku da u toku semestralnih pauza usavrše znanja i vje-štine kroz obavljanje praktične obuke.

Postizanje visokih standarda u kvali-tetu proizvoda i usluga obavlja se uz ak-cenat na svijest o zaštiti životne sredine.

A. D. „ALPRO“ VLASENICA

CENTRALA Vlasenica PJ Sarajevo PJ Banja Luka bhmarketing alumil.com

Njegoševa bb Halilovići 6 Glamočani bb [email protected]

056 733 750 033 766 275 051 508 630 www.alpro-vl.com

056 733 720 033 766 276 051 508 631 www.alumil.com

PREDSTAVLJAMO


PREDSTAVLJAMO

INFOKOM – broj 69 – novembar/studeni 2017. 57

Poštovani čitaoci, Vanjskotrgovinska / Spoljnotrgovinska komora Bosne i

Hercegovine, kao koordinator Evropske preduzetničke mreže (EEN) u Federaciji Bosne i Hercegovine, u saradnji sa par-tnerima iz konzorcija (Sarajevska regionalna razvojna agen-cija, Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu, INTERA Tehnološki Park, Mostar, BIT Centar, Tuzla, Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, Bihać i Zenička razvojna agencija, Zenica), u ovom broju INFOKOMA, pored odabranih ponuda ino-stranih kompanija iz baze koja evidentira EEN PROFILE POSLOVNE SARADNJE, objavljuje i ponude iz baze koja evidentira EEN PROFILE IZ OBLASTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA, kao i ponude iz baze koja evidentira EEN TEHNOLOŠKE PROFILE onih privrednih i istraživačko-tehnoloških subjekata koji su iskazali interes za saradnju sa kompanijama iz Bosne i Hercegovine.

Sve ponude koje su prezentirane iz baze poslovne saradnje EEN mreže su odabrane po kriterijima koji su prihvatljivi za izvozno orijentirane kompanije iz Bosne i Hercegovine, od-

nosno Federacije Bosne i Hercegovine, što znači da se uzi-maju u obzir samo one poslovne ponude (profi li) koje pove-ćavaju izvozni kapacitet malih i srednjih preduzeća iz Bosne i Hercegovine.

Ako želite stupiti u kontakt s preduzećima čije ponude su objavljene ili ako želite da se ponuda / profi l Vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, kontaktirajte nas putem e-maila koji je naveden na svakoj ponudi/profi lu. Procedura je vrlo jednostavna:

– Ispunite obrazac / profi l za poslovnu / istraživačku / teh-nološku saradnju;

– Ponuda / profi l Vašeg preduzeća se unosi u EEN bazu podataka;

– Vaš ponuda / profi l se dalje objavljuje u poslovnim maga-zinima / internet stranicama EEN centara / kontakt tačaka u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne.

Usluge EEN mreže su provjerene, brze i besplatne

Partneri BITNET konzorcija u Federaciji Bosne i Hercegovine

Putem dolje datog linka možete SAMI pronaći opciju search (Partnering opportunities) i pregledati sve ponude / zahtjeve inostranih privrednih entiteta (business entities):

http://een.ec.europa.eu/tools/services/SearchCenter/Search/Profi leSimpleSearch?shid=32db25cb-726f-43b0-8b5f-7742d0935799

GLASNIKVANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE …komorabih.ba/wp-content/uploads/2018/12/Infokom-72-web.pdf · izvoza brašna, ulja, šećera i mesa pro-longira do 1. jula te da se ostavi

Documents