8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.] http://slidepdf.com/reader/full/glasnik-zemaljskog-muzeja-kraljevine-jugoslavije-u-sarajevu-godina-51-sveska 1/100 r AACHYIK BEMAIbC({Or MYBEJA KPA.lbEBHHE JYfOCAABHJE YPEllHHK: ):(P MMXOBMJI MAH):(Hl1 GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA KRALjEVINE jUGOSLAVIJE UREDN1K: DR MIHOVIL MANDIe fOA. LI -- 1939 DR U GAS VESK A. (Z A. P R I ROD NE N A. U}{E) YPEJIIH1WlBO H A~M"'HHCTPAU.HJA: CAP A J E B 0, 3EMA Jb C K]I! MY3E J UHJEHA JE OBOJ CBECUM 30 ,IlHH, .QonHCM 11 HO B411 .HS nOWMJbKE or nOrJlE)lY ITPETllJIATE HEXA CE ynrABE HA EI1BJn1.OTEJ(Y 3EMAJbClWr MY3EJA KAO AJJ.MHHHCTPAIJ,I1JY rJlACHl1KA URED NISTV O I ADMINISTRACIJA:. SA R. A J E V 0, Z E MAL J S I< J MUZEJ CIJENA JE OVOJ SVESC[ 30 DIN . DOrIS! I NOVCANE POSILJKE U POGtEDU PRETPLATE NEKI\. S6 UPRAVE Nil. BIBLIOTEKU ZEM ALJ SK0 G M U Z EJ A KAO ADMINISTRACIJU GLASNIKA CAPAJEBO - SAR.AJEVO lI.PJKABHA WTAMnAPHJA - DRZAVNA $TAMPAR1JA 194 0
100
Embed
Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
r ] A G H K H 3 E M A J h G H O r M Y 3 E J AR P A J h E B H H E J Y r D C J f A B H J E Y C A P A J E B Y
G L A S N 1 K Z E M A L J 8 K O G M U Z E J A
K R A L J E V I N E J U G O S L A V I J E I T S A H A J E Y U
P ecina H rustovaca kod Sanskog M osta
Napisao
Dr. Ahmed Polit
D ie H ohle von H rustovo be i S ansk i M ost
Dr. Ahmed Polit
UVOD
U predjelima bosansko-hercegovackog krsa nalazi se veliki broj pecina, od kojihje samo nekoliko do danas ispitano. Ove pecine ne sarno da daju dragocjen mate-
rijal za proucavanje krsa, nego su u isti cas vrlo zanirnljivo izahvalno podrucje za
zoologe, Rad u njirna .je katkada skopcan sa velikim apasnostima, radi cega iziskuju
narocitu opremu iozbiljnu pratnju.
Jedna od vecih na'sih pecina, u bosanskom dijelu krsa, nalazi sejugozapadno od
Sanskog Mosta, kod seta Hrustova, koju sam na poticaj ipotporu direktora naseg
muzeja gospodina Dr. M.. MandiCa ispitao u junu 1939 god., na cernu mu se najljepse
zahvaljujern. Do rezultata mojih opazanja u toj pecini, koje ovdje iznosim, dosao
sam uz svesrdnu po moe muzejskih preparatora gg. I. Tornetinovica iA. Kucana,koji je ujedno napravio prilozene fotografske snimke, na cemu im obadvojici izricem
najtopliju zahvalnost,
Geoloski odnosajt
Geoloske prilike jUZT lO od Sanskog Mosta srazmjerno su jednostavne. Glavnu
ulogu u tom kraju igraju trijaske naslage koje sa sjever oistocne strane nalijezu na
paleozojske pjescenjake iskriljavce, a sa jugozapada su ogranicena krednim vapnen-
cima Grmec planine, Don]i dio njihov [e uglavnom od skriljavaca (werfen), a gornjt
dio sacinjavaju vapnenci idolorniti.
Medu ovim trijadicklm naslagama javljaju se u Iorrnl izolovanih partija kredni
vapnenc; itercijarne tvorevine. Ove posljednje se oizu uz tok rijeka Sanice iSane,
pocevsi na jugu od Gornjeg Kamicka do iznad Sanskog Mosta. Odavde zakreeu prema
zapadu islijede tok rijeke Blihe, u Cijem se podrucju nalazi njihovo glavno ras-
prostranjenje, Kredni pak vapnenci koji se tarno javljaju na spomenutim trijadiCldm
vapnencima idolomitima, nalaze se jugozapadno od Sanskog Mosta na podrueju
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
!j ll,l~1 I' IIIIt.. ()I'::;I III iZl!kdll 1111.1 pi ("I nl Ij~ illhlll r,lh·~~ti dllL:',li'kl I I1/'1 II
IIlIli 11ik, sa mjcstirn i(11 i11 1 [)["(lsi rcnjirn a. Po pril ici pri kraju njegove dfU g treci ne,
OU \"! '1 ju se od ujega jeuan vr 1 0 uski i 1 \ ri vuda vi hodnik koj 1 izuzev 1 1 Jlocdlw I p ri
I , ra ju , gdje pre lazi1I
ot vureuu pu koti nu, presta vlja podzemn 1 ka nat Duzi na g lavneujene prostorijc, orl Jll);:.110 hudll ika, iznosi aka 650 motara, a sporedne t. j. kanala
cc a .4:25 me L ara, Siri no II gl avuoj presto riji krece Sf' od 6,5 do 41.6 meta r a, a Ii 11 ajveci
dio njen :;irol;: je iZlllcdu 6 i t : l rnetara. Sporedua prostorija, izuzev u pocetku, gdje
joj je prosjecna sirin11 4 do 5 metara, gotovo je sva jednaka i :;irlnom nigdje ne
prelazi 2 metra.Ulaz U ovu pecinu (sl, 2) , koji je okrenu t prerna sjeve ru , ualazt se u b ankovitim
trijad ick im vapnencirna , kao i najveci d io njene g lavne prosto rije . S arno zavrsn] dio
Slika 2
glavne prostorije, pocevsi ad zadnjeg njenog prosirenja i gotovo sva sporedna
prostorija, osirn njenog pocetnog dijeIa, leze U opisanim krednim vapnencima.
Njena unutrasnjost U odnosu spram njezinih dirnenzija, vrlo je jednostavna. Na
sernatskom tlocrtu (sl. 3) prestavljena je u razmjeri sirina iprotezanje svih njenih
dijelova, a na profilu je prikazana sarno glavna prostorija. Profil sporedne prostorije
u pocetku, po prilici do sedmog zavoja, gotovo je jednak profilu glavne prostorije.
Od ovoga zavoja pa do pred sam zavrsetak, gdje ova sporedna prostorija prelazi u
pukotinu, imade uglavnom oblik uskog iniskog tunela, Iijepo izgladenih strana,
Osim toga razlike u visini tavanice u ovaj sporednoj prostoriji mnogo vise var irajunego Ii u glavno], tako da se na nekim mjestirna niena visina spusta na 1,5-0,5 m,
iaace se krece od 3,5-14,5 metara.
Tio cijele ave pecine je neravrio, ali se od ulaza prema kraju postepeno uzdize,
Iznimku U ovome ciol sporedna prostorija koja je nageta prerna glavnoj sve do svog
jedanaestog zavoja, odakle se spusta na protivnu stranu do trinaeste zavojnice.
Odavde pa do kraja pad njenog tla je opet norrnalan, t. j. prema 'glavnoj prostoriji,
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Pri k raju prve polovine ave sporedne prostorije postoje u njenom zidu jedan
run Iji kanal u l'nrml "rio uskog hodnika ijedno ovece prosirenje ovalnog oblika,
\J~' II) da ljc nalaze se s lijeve strane opet isto tako dva manja slicua prosirerrja. Sva
III 11\a pro~i renja su uzdignuta iznad dna pecine do preko dva metra ina gornjo]
:-;\ujoj sl.rani prclaze u uske kanale. Njihova tlo je posve izgladeno djelovanjem
\ !)!iL', 1,<10 i zidovi, i nagero [e prerna izlazu, ali talco da pre lazni dio pada pod vrloslllllllil llg:liJ!11.
ci tavn tlo 11 obadvije eve pecinsks prostor ije prekriveno je crvenosrnedirn
1 1 1 1 1 1 II.!II , izuzev u rnalocas opisanim pr osirenjima, Ispod ovoga mulja ukazuje se na
IH.'I , IIII mjestirn a ka le i tna kora, koja [e narocito Iijepo vidljiva ri a mjestima gdje je
tllll) pecine p rovaljeno.
Slii,a 4
Cirkulacija pcdzernne vode U ovoj pecrru zapafa se sarno na nekolllro mjesta ..
Zlwp: porn anjk auja p roejed ue vade nije doslo do stvaranja stalaktita istalagmita
II veco] rnjer! i po citavo] duzini. Samo za vrijeme kiSa u njoj se stvaraju u veco]
rujcri rnanjc ill vece lokve ad prokapale vade. N a oni:m rijetkirn mjestirna gdje
vorla stalno kapa sa tavanice, stvorill su se citavi stubovi od srastenih stalaktita i
sl<llagmita (~1. 4) oko kojih se nalaze stalno manje ili vece Iokve vode. U zadnjem
prosirenju glavne prostorije nastalo je, pored vrlo lijepih stubova ijedno pecinsko
jcze tee 0 , 1 . 5).
Pored ovih tvorevina, na mjestima stalnog prokapavanja vode, doslo je i dopostanka kalcitrtih kupa na kojirna se nalaze mali bazenl terasasto poredani jedan
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
dl'I' l'ditkil Kosa, Baljkovac Ul L l I )~[ri \.rh, kann maf1 l{n'i del, alke \ ermerkeu iJit'
ost liche Grenze der Kreidekalkc \ crl iiu1'1nebeu den fjlirrer II \ r hpolj, Lliid II ru- t,}\ ( .
Auf Grund rlieser Ausdehnung der tertiiireu Ablagerungen, welche sich dcr
Li.iI1g-e nach der b e lden F lnsse streckt, schliesst Katzer, dass ihre B ette ill Verbindung
mit einem Bruche stehcn, neben welchen sich die Seukungen del' triadischea Ablager-ungen volz ozen und dann de l" tert iare Basin b ilde te . D er zweite Bruch, welcher quer
auf den ersten steht, hiuft parallel mit dem Flusse K ozica , welcher zu gleicher Zeit
die Grenze zwischen Trias und Palaeozoicum bildet.
Die erwahnten triadischen Kalksteine gehoren auf Grund ihrer Ausdehnung dem
Ober, Trias.
Sie sind in ihren oberen Teilen bankig, in den unteren schichtenf6rmig mit
Einfallen NWN 34°.
Von den Karstbildungen in diesen triadischen Kalksteinen, neben einigen trichter-
Iormigen Vertiefungen, kornmt aueh eine Hohle vor.
Diese Hohle befindet sich sildlich von der Eisenbahnstation Bas. Vrhpolje, ander Streeke Prijedor-Knin, oberhalb des Baches Glibaja. Ihr inrreres Aussehen gleicht
einem unterirdischen, gabeJf6rmigen Gang mit stellenweisen Erweiterungen. Ungefahr
am Ende des zweiten Drittels des Hauptgaoges, zweigt sich ein sehr schmaler und
kriimrniger G.ang in der Form eines Kanals abo Die Lange der Hanptraumlichkeit
d. h. des Hauptganges betragt eca. 650 rn, und des Nebenganges (Kanals) cca. 425 m.
Die Breite des Hauptgaoges betragt 6,5-41,6 rn, aber der grosste TeiJ nur 6-8 lTI.
Die mittlere Breite des Kanals betragt 4-5 m.
Der Eingang der Hohle ist gegen Norden gedreht, und liegt in den bankigen
triadischen Kalksteinen, wie auch der grosste Teil derselben. Die aussersten Teile
dagegen im Kreidekalke.
Der schernatische Plan bietet ein Bild von der Breite und Richtung der ganzen
Hohle, das Profil dagegen nur des Hauptganges. Das Profil des Nebenganges lst im
Anf'angeahnlich dem Profil des Hauptganges, weiterhin hat er das Aussehen eines
schmalen und niedrigen Tunnels, welcher zum Schlusse in eine Spaltung ubergeht,
Die Wande der erweiterten Teilen des Nebenganges sind ganz glatt und tiber.
gehen in oberen Teilen in sehr schmale Kanale,
Die Zirkulation des unterirdischen Wassers in der Hohle wie auch im Terrain
oberhalb derselben ist gering, so zwar, dass es nur steIJenweise zur Bildung von
Stalaktiten und Stalakmiten vorkommt.
Die Entstehung der Hohle ist in enger Verbindung mit tektouischern Bruche
in dieser Gegend, aber die endgiltige Form bildete das Wasser,
Das Vernaltniss, dass sich die Houle oberhalb der obersten Quelle des Baches
CUbaja befindet, spricht deutJich, dass sie der aufgegebene unterirdische Lauf des-
selben war. Die Spure.n, dass die Hohle das Wasser durchf'Ioss, sind rnehrf'ach: konkav
erweiterte Wande, Gerolle im Schlamm am Grunde der Hohle u. S. w.
Das Wasser welche.s einst diesen unterirdischen Lauf hatte, versank so, dass es
jetzt als drei Quellen unterhalb des Einganges in die Hohle zurn Vorschein tritt,
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
hll l l1 gelegt und feucht, nachts uelleilllni"\·nll leuchtet. A n dell Sliilll1ne!1", 'I ,",11 i 11\-
fiirmige Polster von Ldcherpilzen (Fames, »guba« und Poty porus spec.), \ ersrhiedeu-
I'tirbig lind verschieden ge form till allen G r ij r .l en" ) . Die noch lebenden sowie bereits
abgestorbenen Zweige besiedeln Moospolster, oft abwechselnd mit I aub-, I{ rusten-
und »straucha rtigen« FIechten. Von den A.sten hangen kurze, se t tener meterlangegraue, verzweigte Faden verschiedener Bartflechten (Usnea dasypoga, Jongissima)
und die dunklen Haa rbiischel der Aleciorie jubata herab, Nach warmen Regen zeigen
sich zahlreiche Pilze am Grunde des Waldes, darunter als die bekanntesten essbaren
Reizker (Lactaria de/iciosa, rujnica) und Ziegenbart (Clavarla flava u, a., prstici),
Bei den Landleuten steht der Pfefferling (Lectetie piperete, mlijecnica) in Verwendung
und auch der Bratling (Lactaria voleme, sirovljiva) wird zuweilen und zwar roh ge-
gessen. Wenn man im Waldeinen auffallend widerlichen, aasartigen Duft verspiirt, so
verrat sich dadurch die Giftmorchel (Ithyphallus impudicus, knjeginja)"). Im Nadelwalde
(Picea, Abies) breiten sich am Boden schwellendgrune Moosteppiehe aus, Die haufig-
sten unter den groBen, auffallenden Monsen sind das Kranzmoos (Hylocomium tri-
quetrum, dann H. splenden«, Schreberi, Hy pnutn cupressiforme, Dicrsnum scoperiutn
u. s. w. Es ist nicht moglich im Rahmen der vorliegenden Arbeit eine auch nur halb-
wegs erschopfende Ubersicht der zahlreiehen Kryptogamen zu bieten und zwar auch
schon deshalh nieht, wei! das umfangreiche gesamrnelte Material bisher nur zum- ge·
ringsten Teil bearbeitet werden konnte. Irn tibrigen wurde auch schon von berufener
Seite teilweise dariiber berichtet").
Nunmehr sei der s e hat ten e r t rag end e n B IUte n- und Far n pf Jan ze n
im N ie d e r w u c h s der Walder gedacht,
1m Laub- und Nadelhurnus tiefschattiger Walder leben als Faulnisbewohner
(S apr 0p by ten) bleiche, schuppige Bliltenpflanzen. Da Ihnen die Fahigkeit abgeht
Blattgrun (Chlorophyll) zu bilden, ki:innen sie ihre organische Nahrung (Kohlehydrate)
nicht, wie ihre lebhaft gefarbten Kameraden aus der Luft entnehmen. lhre unterir-
dischen reichverzweigten Organe stehen aber mit Pilzen in Verbindung, die Ihnen
durch ihre Lebenstatigkeit die notwendige Nahrung aus der Erde zur weiteren Ver-
arbeitung bieten. Sie werden daher nicht saprophytisch, vom Humus ernahrt, sondern
von Mycorrhizapilzen, sind also eigentlich als Parasiten anzusehen. Derartige Pflanzen
sind die zu den Orchideen gehorende haufige Nestwurz (Neottia nidus avis) und der
recht seltene Widerbart (£pipogium aphyUum). Wahrend aber bel diesen zwei Artendie Pilzhyphen in das Innere der Pflanzengewebe eindringen, bilden sie bel dem zu
den Pirolaceen geh6renden Fichtenspargel (N.1onotropa multiflora, kukavicki hljeb)
in der Regel einen dichten Mantel urn die Wurzeln, dringen aber nicht in diese
selbst ein.
3 ) Exidia umbtlnelle .zeigt sich als gliinzende schwarae Flecken am Fichtenstam:me (29. vm1937),
') Auf noc~ welchen grilnlichen Kuhfladen fand ich am 26 . IX. 1937 die ziegeroten kleinen
Fruchtschelnen von Lachnea stercotes oder Ascophanes carneus? (Pezizaceae) und am 14. V. 1939
auf alten, trockenen roten Rindermist die schwarzen Perithecien von Spotormis pascua (Sotdati-
aeeae). Irn Juni 1936 zeigten sich auf nacktem Boden unter Fichten in der Bistricaschluch! bel ca
1300 m die innen blassvioletten flelschigen Erdbecher von Sarcosphaera cotonet ie (PeziZBceae) ,5)K u ~ a n F., Additamenta ad fJoram lichenurn Bosnae et Hercegovinae. In Acta botanlca
instituti batao. unlversir, Zagrebensis VI (1931); - Pic b a u e rR, Fungi jllgoslavici in Glasnik
zero. muzo XXXIX (1927); do., Additamenta ad floram Jugoslaviae mycologicam l~V im Glasnik
1929----1936 (1II in Acta saC.R nat. Moravicae VII 1932).
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
A u !{rli nell schatteuiieb endcn H a I b s c h Ina ro t z e rn, das ,he iB t P fl anzen d ie
n,~ ruilieren abei lhren Bedarf an mineralischen Substanzen von der Wirtspf'lanze
IlL u hcu, nut wclcher ihre Wurzeln durch Haustorien in Verbindung stehen, ist nur
l'lll \\' acluclweixen (M elampyrum silvaticum) t ruppweise zu sehen.
Zahlreiche I - ' < I r 1 1 k r aut e r leben am Grunde schattiger Walder. S ie bedecken
1 1 1 1 \ illreu ,~ ru I . \ ( C II , za rten, gruneu Wedeln d ie feuchten E insch nitte und Mulden, den1<,1II 1IIId Grund der Walddolinen. Hier wuchern del' Frauenf'arn (Athyrfum tili»
h:I!I;n;J), Wurrnfurn (Nephrodium tili» mas, navala) und Schi!dfarn (Dryopteris lobata),
k 1z lc r e I' rni t dunkelgrtlnern, glanzenden tlbe rw inte rnden L aub , Wenig-er verbrei tet
siud Dryopteris setigera (D, eculeeie) und Nephrodium eusitiecum (N. dila ta tum),
das in den Holzschlagen massenhaft wuchernde schmalblattrige Weidenroschen
(Chamaenerion angustifolium, kiprovina), das mit zunehrnender Bewaldung wieder
verschwindst. 8) Ab und zu zeigt sich wohl auch schon cine Sommerwurzart (Oro-
banche spec., volovod),
Moehringia tnuscoss,
Myosotis siivetica O-~,
Poa nemoralis,
Saxifraga totundiiotie,
Senecio rupestris,
Valeriana tripteris var, l1eterophyJIa
und Veronica ietitotie.
") Es Ist nicht irnrner g erade angenehrn und ungefahr!ich sich weglos du rch das unuberslcht-liebe, hohe Dickicht aus Himbeerstrauchern, Weidenroschen u. s. w, zu winden. Man karin da plotztich{l'teister Petz begegnen, wie dies z, B. meinem Trager Edhern Cerlcez VOr einigen Jahren ergangen1St und muss dann froh sein wenn die Sache gut ablauft,
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
re ie , dem onnenlichte au ze etzte e in ig e B ergabharige , Fe I par lie II
und . c II L L t t II a Ide n aus Kalk tein unterbrechen zuweilen den eintdnigen dunklen
Nadelwald, Fe 1s wan de und Felskronen, deren Spalten u. Bande r grtlne Straucher
und Krau ter bergen, b ilden zurn B eispie l de l' H odza, Hum, die L isina und der K ala-
idzin K amen, dessen F lora w ir b e re its kennen und de sen A rten w ir aus R aumer-
sparnis n ic 11 t we i t e re r wah 11 en (S iehe Se ite 62) . D ie b isher noch nicht anze-
fuhrten G ewachse solcher L andschaften sind:
Aethionema saxatile,
Anthy/lis vulnererie ad var, subdinaricavergens (Veliki Javor),
Arabis corymbillora val'. gJabrata,
- hirsuta 0 - 2 1 - ,
Arenaria serpyllifo!ia 0 - O,
Cerduus eandicans,
Cerastium moesiaeum,
Cerinthe gJabra,
+ Ceterach officina rum,
Cirsiutn erisitbeles,
+ Crepis alpestris var .Dianthus cruentus,
Doronicum Columnae,
Draba muralis e,Edraianthus graminifoJius,
Euphrasia saiisburgensis 0,
- teteiice 0,
,'eronica LlliJllIdL'dl \~,
- olticinslis,
- serpvllilotie,
Vicia treece,
- oroboides.
Leontodon esper,
Unum hologynum 2 1 - - O,Melica ciliata,
Minuartia bosniaca,
- verna,
Myosotis sua.veoJens,
Peucedanum austriaeum,
Poa alpina sp . pumila,
Potygele ctoetice,
Satureja acinos 0 - 2 1 - ,
- alpina (auch eine f. albiflora),
- thymifolia,Saxifraga BJavii 0,
- tridactylites 0,
Senecio tupestris,
Silene nemorelis,
- quadridentata ssp. Vier hap peri
Neum. (1935),
Gasparrinia peueedanoides, Taraxacum Jaevigatum,
Gentiana ciliata, Teuerium chemeedt ys,
- lutea ssp. symphyandra, Thymus lankae var. flos cueuli, var,
Geranium sanguineum, oreophi!us m., var.pantotrichus, var .Helianthemum nummuJarium, setbicus,
Heliosperma s. Silene, - pu/egioides ssp. montanus,
Hieracium scorzonerifolium (bupJeuroi- Urtica dioics (auf Schuttha!den u. s. w.),
des - vilJosum) ssp. hodzae M Z (1925) Va/eriana montana,
Von den Farnkrsutern is t auch besonder der Kalkfarn (Pbegopteris Roberti-
ana) zu e rwahnen, der sich aus FeJsspalten und zwischen G eroll zurn L ichte drangt,
nter besonders gunstigen Verhaltnissen entwickeln sich an gewissen SteUen,
zumeist im H a I b s c hat te n de r Wa 1d e r auffallend iippige, oft mehr oder
weniger h y g r 0phi I e P flanzengese llschaften, de ren E lernente das niedrige Gek -
raute zumeist weit iiberragen. An Ieuchten Waldstellen bilden sie Hors te , Scbarenoder groBe Herden und in den D olinen ftillen sie oft G rund und Hang mit ihrem
B lattwerk aus.
2*
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
N ie sind aile auf'gezahlten Pflanzen an ein und demselben O rt vereint vorhanden,
Manche derselb en die dart waren sind wleder verschwunden, wie ic h dies zuweilen
von Orchis bosniaca f. subtriloba und Va/eriana simplicifolia feststellen kounte.
Auf der Ravna Planina ist nur ein Gebirgsbach, die B is t ric a mit ihren
Quellbachen G n j iI e Bar e und Rep u s i1 1
a von Bedeutung. Die Hochebene istziernlich w asserarrn, denn die Rimsale der wenigen Quellen verschw inden schnell
wieder in triehterf6rmigen K arstschlunden oder verursaehen kleine versumpfte Orte.
Quellfluren und Sumpfstellen gibt es auch an der Bistrica. Das kuhle, oft mit Polstern,Zotten und Strangen dunkler Wassermoose (Fontinalis antipyretica, Rhynchostegium
rusciforme u. s. w.) bewohnte Bachbett sehneidet tief in das Gebirgsmassiv ein und
des Wasser rauscht w iederholt zwischen und uber weifle Kalkfelsen dahin. A n sol-
chen Stellen wird der Wildbaeh vom 'Blatterwerk zwei verschiedener Pestwurzartenbegleitet, von Petasites hybridus1U3) unci P, Kab/ikianus20). Letztere Art galt lange Zeit
als ein Endemisrnus der Sudeten, bis sie auch in den Karpathen und zuletzt auf der
Balkanhalbinsel gefunderi wurde, wo 'sie in kUhlen Schluchten nod an Gebirgsquellen
wahl aueh ihre Heimat hat. 1m ersten Frtlhjahre entwiekelt jede von dlesen Arten
zweierlei gesehlechtlich und im Aussehen versehiedene Blutenstande. Seltener gesellt
sich zu diesen zwei Pestwurzarten noch eine dritte, Petssi tes a/bus hiezu, die sonst
f'euchte Waldstellen bevorzugt. Dart, wo die Bistrica beim gleichnamigen Ort den
Fichtenwald durcheilt, ist auch die schneeweiflbluhende dinarische Naehtviole (Hesper is
dinarica) verbreitet, findet sich aber aueh sonst hie und da an lichten WaldsteUen.
G e b ir g s b a c he. sind ahnlich den Schutthalden und Runsen die von den Gebirgs-
kammen bis in's Tal hinabreichen, gIeichsam Stufenleitern fur die Wanderung von
Oreophyten nach abwarts, wo sie in clen Schluchten ahnliche Vegetationsbedingungen
vorfinden wie an ihren viel hoher gelegenen natiirlichen Standorten, Als solche
Fin d 1in g e aus hoheren Vegetationsstufen erweisen sich folgende A rten:
I'alcrialla t upivri« vur, hcteronh» 1/'1
\1e ro nic s b ec ce bo uu »,
- tetitotie,
- serpyllifoiia uno eine Form ad var
beicenics (Vel . ) vergens (B liiten dun-
ke Iblau, 81atter fast ;,;-allzra!ldig, die
unte rstcn e i r und, 1 1 ic h t kreisrund. P o-
ljice 1520 m), Ferner
Viola biflora.
Lonicera aipigena, Salix silesiscs, Ferner
Bsrberee btecteose,
Herscleum Orsini und var, hypoJeucum
m .. (1919U),
Rumex a/pinus,
Satureja a/pjna2~),
Silene quadridentata ssp. Vierhapperi,
Tblsspi Goesingense u. a.
iDa) Var. mecrodonius m. in Glasnik XUU (1931) 109 von dem mir s. Zt, nUT Grundblatter
vorIagen, gehort zu Adenosly/es alliariae.
2 0 ) Verglelche Maly, Heimat und Herkunft des Peissiies Ksbltkisaus. In Glasnik XLlJl (l931)
S. 99-120.
~i)H. Pollinianum Bertol. hat weiBe Bltiten, die des Randes strahlend, H. Orsini grtinliehe odergrtinlich gelbe Bluten .
•~ ) In den Gnjile B are such ein weiBbluhender Rasen.
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
i{iei!l£' ~umrwiesen sind in den interessanten Gnjile B are ,. lm Re p u f nl
I1, I ir u P () I J iLebel ca. 1440-1530 m und hierher gehort auch die Bar a un t e r
d l ,\1,1 II [J r a hei ca. 1600 m nschst Vukelina Vada. fill weichen schwarzen Boden
- ;1 1 1 1 I man cia auf Schritt und Tritt ein lind die Lacher der schlfirfenden FuBtr i t te : fullen
"il.:l -.;ufort wieder mit Wasser . Nicht irnmer zeigen sich Rasenschmielen (Deschamp-
sia c ue so ito s» }, Silllsen (Juncus)- oder S eggen (Ceres), P olste r d ie e inen vertrauens-\\111di~ell l la lt hieten wi.irden. E intO niga rm ist d ie Flora de!" Bara unte r der M andra,
pll:lll)'I'nrcicher und daher interessante r, abwechslungre icher sind die Gnji le Bare
IIIII dell} Repusni Do, einern Seitentalchen dessen Rinnsal von der Gola Jahorina her-
< I ill, nmm t. Den G rund all' d ieser Gewasser bildet dunkler, rotbrauner Sandstein. Die
Gcwdchse die uns hier begegnen sind zumeist solche die wir berei ts von den Quell-
llu reu her kennen, nul' finden sie sich hier ofter in grolie re r A nzahl, w ie die zwei
priichtig-en ro tb liihenden S te ride ln Orchis bosniaca f. subtrioba unci O. mascula ssp ..
si{;;nifera. E i n woge ndes Weif rnalen die B ltitenscharen des Wollgrases (Ertopborum
lali[o/ium) in die matlgri.inen, stillen, vorn dunklen Fichtenwald begrenzten Sumpf'-
wicse n. 1m BliitenlIor welcher die Landschaft voriibergehend be!ebt, herrscht die gelbeund weilre Farbe vor. Die erstere, vertreten durch Dotterblumen (Caltha palustris, ko-
pitu c) , R anunk eln (Ranuneulus ecei, R. repens, R. sardo us), Barba rakeaut (Betberes
len/il/a erects, srcerijak) Wiesenplatterbsen (Latllyrus pratensis)/2a im Fruhlingser-
wacheri der H ufla ttich (Tussilago teriere, podbjel), die Ie tztere BW tenfarb e (weIB )
durch Wollgras, Cerdemine savensis, Ranunculus econitilotius, Studentenroschen (Par-
na~~ia ra/us/ris), Surnpt-Labkraut (Galium palustre), M1ldes i iEl (Filipendula uhtuuie).
U k rote B lu te n I 'a rb e ist aufle r ob igen Stendeln noch der Kuckucksnelke (Lychnis
tto« cuculi), Cirsium pelustre, dem Sauerampf'er (Rumexacetosa, ljutika, kiseljak)
uurl M6nchsrhabarber (Rumex a/pinus, .scavljak) eigen. Blau bWhen Gtinsel (AjugagCIIl'l'ensis und replans), im Hoehsommer und Herbst Mirlzen (Mentha spec.), Teufel-
sahhiss (Succis« pretensis) und e in prachtiger Enzian (Gentlsns ascJepiadea). Lila-
Bliilcll sind durch das W iesenschaumkraut (Cardamine pratensis) vertreten,
Was s e r I a c h e 11 und kleine Wei her in G n j j Ie Bar e und im Rep us-
II i I) n enthaltcn Sumpf- und Winter-Schachtelhalm (E quise tum paJustre und E, hie-
nutl«, prcslica), Sumpfriet (Heleoctteris palustris), Seggen (Carex paniculata u. a.),
W<-lldsimscil (Scit ous silveticus}, Binsen (Juncus et iusus u. a.), SiiBgras (G/yceria
/ J l i c ' / I i : J ) . Sumpf-Lahk raut (Ga/ium palustre), Moose (Acrocladium cuspidetum f. fallax,
IJr" 'J1i !/ lQch!(Ju~ eX<lflflu/atus) lind vom Grunde emporstrebend den Wasserstern (Cetli i-
ric ll t· Fer nil). W u S s e r I ills e 11 (Letans, socivica) f e 11len. Am Uf'er stehen die Pur-pur« cule (Salix purpure«, rakita), sehr se lten auch die Bruchweide Salix fragilis, k r ta
\ rh.r), ~Ilwil.' i lPpi.!.(E', groJJblattrige Preisselbeerstraucher (v eccinium vitis idaca, »rne-
dll' ),l Jicsc hcrascn wie auch Heidelbeereri (Vaeeinium myrtillus, borovnice, vrisinje)
ZII'I'"ciICII Tcppichcn lion Astmoosen unci Widerton (Polytrichum commune) in dich-
kll "';Llliuss klcinc Sandsteinterrassen und E rdhuge l und sind durch die f'o rtschrei-
!cIl\ll' LiciJtllllg des Nadelwaldes (Picee, seltner Abies) dem Untergange gewelht. In
rcichc M o[)spolsie ]" cingebettet streb t Va/eriana simplicifo/ia mit ihren Blutentrieben
1 1 1 1 < 1 A uslii u tc rn C rupor .. Neben dern hau figen gelapp ten Schildfarn (Dryopteris lobete)
~I rcrk! wuh I a L J c J I ein Stock des Rippen l'arns (Bleelmum spicsnt} seine schmalen, dop-
, " , O J Eilidri.llKli'Ii-:"e aus der Umgebung.
[14]
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
wuu.lene unrl rneist rnenschenleere stille Gegend. Da und dart zeigt ein felsiger
h~lr,r~chllllld (Ponor) oder ein kurzer Wiesengraben der in ein Erdloch, miindet die
Steil·' all, wo das sich ansamrnelnde Regenwasser gleich wieder verschwindet. An tiefer
.~ell· ccncn Orten begegnet man wohl auch einern einsamen Was se r t iiillpel in dem
del' \\ .isserstern (Callitriche verna) mit einem Sumpfmoos (Drepenocledus exsruiu-
1 i ; J 1
us , kb! uud aus dern sich ein etwas hechtgrau bereiftes Gras, die Rasenschmiele(Dl'~lllilmp~ii1 ceespitose), ferner Binsen (Juncus)- und Seggen (Carex)- arten erheben.
111\ "~elaLioll"lusell Wasserlachen treibt del' rotliche Bachwurm (Tubifex spec...} sein
:->pi\"1. I l a s . Skelet l des Felsbodens ist derzeit noch gr6Btenteils VOIl grunen W iesen
\ c rdcckt D ie Mulden und Einschnitte fulien stauende Werfenerschichten sus, denen
vcr-umpf'te Wiesen und seltene QuelJen illr Dasein verdanken.") Die hier gemeinten
Polj l'II si nd das S a rae e v 0 lind das Dug 0 P o [j e. Das erstere ist das grossere
und sIehl mit niehreren kle ineren (Paljika, Malo Polje)") in Verbindung. Eine kleine
WahlbliifJe zieht etwa nacbst del' Hohenkote 1410 vorn Ubojiste als ein breiter Wie-
scnsrre i fen su dostlich hinab. H ier seien nur die belden gr68eren P olje naher beschrieben:
Das Sa r a c ev o Polje
Das Saracevo Polje'") liegt in beilaufig 1327-1380 m Seehohe und hat die Form
eiues fast gleichseitigen Dreieckes, in dessen nordiichern Winkel eine Quelle entspringt,
uehcu dere.in Steig libel' die C r v e n e S tije 11 e (R ate Felsen) zurn Jahorina Potok
hinuhhihrt. Die l1uchste Stelle des Polje liegt sudostlich davon, wo am Waldrand
Saudstci nb l(ici<.emit dunklen Krustenf'lechten (Lecidea crustulata etc.) besetzt anstehen
1I1l(.1 I Ieidclbeeren (Vaccinium myrtillus, borovnica), Heidekraut (Cal/una vulgaris,
crnava) uud K atzenp f6 tchen (Antenn8:ria dioica), den mageren, kalkf re ien B oden
ve r hi nden.Die Wiesen werden nul' einmal im Jahre und zwar gewohnlich urn Petrov dan
(Peter und Paul, 12. Juli) b is Ende JuE oder Mitte August gernaht und dann beweidet.
[lie Malld wird zurn Tell von den Leuten der Familie Pavlovic in MarisoviCi-Raci-
uovici, ZUIl1 Teil von rnuhamedanischen Schnittern aus der Gegend von Foca auf
Kosten del' Siigewerl<sbesitzer Bruder H. Sabanovic in Zavidovac-Koran besorgt.
All den wenigen Que 1Iflu r e n des Saracevo Polje gedeihen u. a.
A tc ncm itte coria ce a,*
Celth« pelusitis, *-
Cermimin« tlexuoss,
Ceres J ' l m . . a , *Ie/lorina, *
- pillJescens,-'"
- sll'lhllata,*
Cll<!croplJyllum cicutaria,*
Cirsium pslustre, *Ctepis paJudosa,*
Deschampsia csespitos«, *
+ Drepanocladus exsnnuletus,Epilobiutn pelustre,
+ Equisetum silveticum, *Glyceria plicst«,
Hypericum scutum,
") Es ist nach Fr. l<atzer s e i c h t e r K a r s t, S. dessert Werle Karst und Karsthydrographie
IS:ml.kvo 1909) s. ! ' J .
"") Besitzer: Peru Ci,ca in Vrh Praca,
'~) Das Polje war Iruher lrn Besitz der Famllie Sarae in Sarajevo (Hrid), davon angeblieh
de I' : ' \ 1 : 1 J 11C. 1 . 1 1 del' llltcsten mi r ZUI : Verf'iigung' stshenden Spezialkarte heiSt es »Hslinje Poliee,
»Ponnr« und l>B ara«. D er FHicheninha!t be t ragt 44'138 Hekter = 4 41 ·38 d unu rn (l dunnrn =IO l l U 111'1.
[16]
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
D ie P llanzengenossenscha fte 1 1 welche d ie verrnu tlich du rch B ra nd , Windwurf'e.
K ah lsc h Iag unci darauf fo lgende B ewe idu Ilg" au" dem W alde entsta n deneu W iese 11 des
Saracevo Po Ij e zusarn mensetze 11 , en tsp rechen gr6f:1ten tells dern, was G. Beck (1901)
a ls »V o ralpenw iesen« verstand und heu te soeio log ischi n meh rere noch zu stud ierende
Pfl anzengese l lscnaf 'ten (Assoc i a t ioue 1 1 ) zerfallt. Wah rend sich von einigen derse lb en
nur Fragmente vorfinden (Molinietum u . s, w.), sind ande re w ie die G rashe ide , 'I") Mijch~
krautweide") (Leontodon-Matte) und die Que I If J u r en m it Drepanociadus ex-
annufatus und Sphagnum spec . gu t entw ickelt. D ie Flo ra de l' ste inigen T riften und
der Felsen ste llt gJe ichfa lls nichts E inheitliches vor, sonde rn sie enthalt E lemente des
P U 11 g en tum S8<) ir n S inne L H orvats und de l' Felsspaitengesellschaften (Edreisnthus,
Myosotis- und Poe sp.).
\ 'join Ck;":'dlJlllld II r III I
1 '. lutee»
- saxa tilis (pof.rc/lroma),
D a s Dug 0 P 0 J j e S O)
Y om Saracevo P olje fiihrt e in P fad in sudostlicher R ichtung dutch e inen
schonen Fichtenwald m it e inze lnen Tannen und B uchen dereri Zweige u .. a . m it Anti-
tricbie pristioides G low . (1914) be rnoost sind , zum D ugo P olje (L angfe ld ) . A oeiner
schattigen W a I d que 1 1 e (»M aJi P onor«) m it kaltem W asser das tib e r ro tb raune
Sandsteine rieselt, gedeihen U. 8.
Agrostis csnitte, typica und var. pudica,
Epilobium adnatum, und
Circaea elpine. Oppige Moospoister aus
+ Sphagnum auticule tum,
dberziehen F leckenweise den B oden. A uf b egrastem W aldboden ze igt sieh b e re its e in
zierlicher alpiner, acid iphile r B rand lattich (Homogyne elpine), B ald Iichte t sich der
d iiste re W ald und vor uns J ieg t das D ugo P olje , allse its von Fichten b egrenzt.
D as G elande senkt sich von de l' hochstge legeneri S te lle b e i ca 1387 m . von N ord
gegen S ud auf 1359 m ., wo sich ein T iimpeJ geb ilde t hat m it Csllitriche vema,
+ Drepanocladus exennulstus, Eleocheris pelusiris und Juncus eitusus.D ie B odenunter lage des D ugo P olje ist ilb erall W erfener S andste ln, de l' hie nod
da am sonnigen W aldrande durch H eidekrau t (Calluna vulgaris) verktmdet wird,
Nutzniefser des H eues ist wieder die uns schon bekannte Familie P a v I a v ic, welche
die spat re if 'enden nassen W iesen irn A ugust mahen lasst. W egen des im Walde weiden-
,'1111 diesem sind Chenopodium bonus Hetuicus, Polygonum bistorta, Rumex a/pi-
/IUs III'<Jprl anze 11 und als »Dungerzeiger« bekannt.
\ok! iliiuril1 :e r sind derartige Unkraut- und Ruderalpflanzen im nord-l ir lH' I \ «rtau .l de r R avna P lanina ab er ihre Anfi..ihrung wiirde den mir z ur V e rfi.ig un g
~j l'Il~ IIIh.'11R<HIIn bet ruchtl ich uberschreiten. Es m6gen daher nu r die seltensten davon
.'l'w:iIIIIL scin, w ie
n'UbMl'() bosniscs (Teuchte Ackerrander,
Wiese 1 1 ) ,
Can/dina alyssum V <1 I' .. pinnatifida 0
([:1:ldl~rel(i ill 88 re),
Citsium candelabrum e (Schutthalden),
Gniinm pedemontenum (:) (Brachen),
.Malva ctispe 0 (Bare, Fluchtling aus
Bauergarten),
Rumex Kerner; (bei Vardici),
ScJeranthus uncinatus e (ErdbI6Ben,
auch auf de!" Gola Jahorina),
Spergu/aria rubra (campestris) 8-21.
(Koran, Luella).
SchlieBlich rnochte ich noch einiger K IIIt u r beg lei t e r (A d v e n t i v P flan-
'I . e 1 1 ) gt:denken die sich in unserern Gebiet angesiedelt haben und ein gr6Beres Inte-
n.!SSC verdienen, Es sind dies zwei Compositen und eine Crucifere, alles einjahrige
CC 'w iic ilse , line ! zwar:
Matricaria sueveolen: (discoidea) aus
NI) I'\lt .siasicn uud Nordwestamerika,
wei cl re sich liillgs der Eisenbahn bei
Pale, Koran, Starnbulcic und Sjetlina
\'(11 l'indct LIIld
GalillSo,e:a petvitlore, eine Wanderpflanze
ails Sudamerika, die ich irn G arten in
Bistrica (1280 m) 13. IX 1936 als UI1-
kraut sah, inzwischen abel' wieder
verschwunden is t und zuietzt der me-
d iterra ne Sen I k o 1 1 1 :
Erucs sativa, den ich seit Jahren in den
Gersten- und Haferfeldern von Bare
bei Pale beobachte.
*lch babe versucht die Vegetationsverhaltnisse und die Flora der Ravna Planina
so {hi rzustellen wie sie mi r erschienen und ich freue rnich noch Reste des einstigen Ur-
wahk s gesellen und erlebt zu haben, In dieser Beziehung gibt rneine Schi!derung
cin !. e i t b j I d der sich rasch und stark verandernden L andschaft; Die Entwaldung
schrcil et rastlos und unerbittlich fo rt, selbst auf de!" Jahorina fallen Fichten an der
\/,,'<11d~I'CIIZeunci daruber, ja sagar das bei geordneter Wirtschaft als Bannwald ge-schu Izle [{ru rnrn hal z der Zeit zurn Opfer. Es sei weniger bedauert was durch den
Ball des Touristenhauses Dom Kralja Petra II (1682 m., 1934), del' militarischen Ski-
leurs- unci Unterkunftshauser mit dem Offiziersgebaude (1937), sowie durch die
ueucu Zu lahr tstrallen (1938) an Naturschatzen vernichtet wurde, Vor diesen Bauten
.~ab t'::> I1l1r eine Kulturoase neben den, dem Verfall preisgegebenen Wegen und Ba-
rakeu der ehemaligen Holzfirmen, die durch auff allende Reinlichkeit und Pf lege
Clilgellehm scharf von del' Umgebung abstach, das Que I! en h au s B i t rica mit
Insekten u. s. \V.) habe jell fa llweise unscren beiden zoologischen A b teiluugen am
hie sige n L ande srnu se um Libergeben.
FUr die Bewilligung von Auf'enthalt und Unterkunft in Bistrica und Pracko
V relo, sowie H i r rneteo ro logisch e D aten b i 11 ich del' S tadtzemei nde Sa rajevo i lS -
besondere dern Verwalter del" stsdtischen Wasserleitungsanlagen, H. Ingenieur Nikola
M a k al e , dann H . Ingen. Jaroslav C e.r n y sowie auch den Familien Josip M as ten
(B istrica) und D ragutin A ni C (P racxo V relo) , Fur rneteorologische D aten tiber P ale
und Starnbulcic dem Vorstand de l' meteorologischen Station Sarajevo, H . M iJan
V e m ic, besonderen Dank schul dig. Der Forstdirektion Sarajevo und Forstverwal-
tung Sjetlina bin ich fiir den Schutz den sie iiber meine Bitte zwei seltenen Baumert
dureh Anbringung von Zaunen gewiihrten, verbunden. Ich bin welters den nachstehend
angefuhrten Herren Iiir die Bestimmung kritischer Formenkreise u. s. w. zu graBem
Dank verpf'lichtet, und zwar: Dr. E. B au d y 15,Brno (Zooeecidien); Dr. Georg Cu-fa d 0n tis, Wien-e-Genova (Senecio etc.); D r. A. v. De g en, Budapest (Rosa) (ge-
storben); Dr. Stjepan H 0r vat ic, Ljubljana (Chrysanthemum); Dr. Johann H rub y,
Brno (Campanula, Rubus); Wilh, K irs c h s t e in , Berlln=Pankow (Ascomyceten)J'
Dr. Franjo K usa n, Zagreb (Lichenes); Dr. Svante M u r bee k, Lund (Verbascwn);
Or. Richard Pic b au e r, Brno (Fungi); D r. A lfred Pic h l e r, Zagreb (Sphagnum
p. p.); Karl Ron n ig e r, Wien (Buphrssi» etc. und wichtige Literaturauskunfte):
Alb . S c hum a c 11e r, Waldbrol (Musci); Dr. G. Sir j a e v, Brno (Ononis); Dr. Felix
Wid de r, Graz, (Po a); Hermann Za h n, Hajgerloch (Hierscinm); etc. etc.
Ich schlieB e rneine Arbeit indem ich noch der Direktion des Landesmuseums
(Direktor Dr. Mihovil Man die) und meinem Nachfolger, Kustas Dr. SvetislavP I a v s i c , fur die Bewilligungeines Arbeitsplatzes und die Benutzung von Bibliothek
und Herbar den gebuhrenden Dank ausspreche. Das von mir gesarnrnelte Pflanzen-
material habe ieh dem Museum gewidmet.
~ ") Von Herm Karl Z a Ie s It y in W ien bestimmt.
3
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Die erste Beschreibung der Folgeblatter von Picea omorica riihrt von Pane i
(1876 u. 1887) her. Dann gaben ausfuhrliche Beschreibungen dieser Blatter He m-
pe 1 -Wi I he 1 m 1889) und spater We tts t e in (1890). Alles was spa ter tiber diese
Gebilde geschrieben wurde (z. B. von F ia I a, 1893) stiitzt sich auf die Angaben der
eben erwahnten Autoren. Mit diesen Beschreibungen konnen wir uns aber heute nicht
mehr zufriedeo steUen, angesichts der neueu Anforderungen der allgemeinen Mor-
phologie auf diesem Gebiete. Wah rend von Pan c ic (1887) nur in allgerneinen fiber
die Blatter von Picea omotice geschrieben wurde, machen bereits Hem p e I-W i1-
he lm (1889) einen Unterschied zwischen den Blattern junger und alter Aste; Wet t-s t e in (1890) beschrieb ferner noch ausfiihrlich die Blatter des Stammes. Heute
aber macht die allgemeine Morphologie einen Unterschied zwischen den Blattf'ormen
der orthotropen und plagiotropen A.ste, zwischen den epi- und amphistomatischeu
Blattformen, zwischen den Blattern an der Ober- und Unterseite, am Grunde, in der
Mitte und an der Spitze des Astes. Heute widrnen wir auch aus phylogenetischen
Grunden den Blattiormen an der Stammspitze, sowie in der Zapf'ennahe eine grosse
Bedeutung. Alle diese Umstande di.irften eine neue Untersuchung der Felgebiatter
dieser interessanten Konifere rechtfertigen. Diesen Anforderungen konnte ich leider
in meiner vor drei Jahren erschienenen Arbeit »A.n a tom is c h e Un t e r sue h.u n-
g e n« nur teilweise zu entsprechen, da eine solehe Aufgabe auch eioe besondere
Arbeit verlangt. Das tue ich nun hier. Hierrnit beginne ich zugleich tei!weise eine
Morphologie von Picee amorica zu schreiben,
3*
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
En: "ll'llllll~ des kie lartigcn R tlckcn- nil del" U uter- und durch die \ l'nu""~ -ruru; ,k"
<:ch()11 \ urhandcnen ill! dl'r ()ber:;cite zU:;UIIHie. \\ ir scheu ~lll dell Llll'IHt clicu I II
l~ u e rs ch nrttcn, wie sich die Q u e r < l c l t 5 e , die bei tie 1 1 Bib Itern \ urn G I'llnrle des 1 1 1i rB!iittern bceetzten ~ta11l11lab$chnit(es schr lang ist, allmahlich hci den Blatter lL au.'; dern
mittleren lind oberen Teile des Starmnabschnlt tes verkurzt und wie sich die Seiten-
rander der B latte r. cntwcdcr nur der e ine cder zuglcich die b elden, verkurzen. D iese
Abb. J.
J. . ( 3
Abb, 2. Abb, 3.
Abb.4. Abb.5 .. ADb.1,
Abb, 8.
.Abb, 6.
Abb. 1, Ein SHick des Starnrnes mit den Blattkissen. Vergr, 2. Abb, 2, Ein Blatt vorn Gipfe!·
trieb, a = von der Unter-, f i = von der Oberseite. Vergr. 2. Abb. 3. Querschnitt durch dss Blatt
ein es Gipf elt ri eb es. Plattged riickte Fa rm. Ve rgr, 31. Abb. 4. Querschnitt du rcn das Bla tteines
Gipfeltriebes. fine Ubergangsforrn. Vergr.31. Abb. 5. Ein Blatt vern Cipfeltrieb .. a=von der
Unter-, 6 = von der Oberseite. Ve rgr. 2. Abb, G . Querschnitt durch ein Blatt elnes Glpfe1triebes.
Genau rhombtsche Form. Vergr. 31. Abb, 7. Das junge Blatt eines Gipfeltriebes mit den Haaren,
Unterseite. Verg r, 2. Abb. 8. Querschnitte du reh eln jung es Blatt eines Gipfeltriebes mit denHaaren, Verg r. 33.
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
ObergangsbHitter sind anfangs noch immer plattgedruckt und epistomatisch (Abb ..4),
spater nehmen sie am Querschnitte eine mehr rhornbische Form an und sind dann
amphistomatisch. Die Blatter in der Nahe der Starnrnspitze sindkurz, breit und sehr
dick (Abb. 5), sie besitzen eine echt rhornbische, selten viereckige Form und sind
immer amphistomatisch (Ab. 6). Die Zahl der Spaltof'Inungsreihen ist
~ti't;,6 ! ; '~!,urz l~ ~3. Ihr von den Spaitoff'nungen freier Mittelstreif an der Ober-
seite des Blattes betragt 23-34 epiderrnale Zellenreihen,
lch erwahne noch, dass die jungen Blatter des Stammes, die bis zur Mitte mit
Knospenschuppen bedeckt sind, ao ihren Randern Haare tragen (Abb. 7) .. Sie sind
auch von oben nach unten plattgedruckt, besitzen einen sehr schwach angedeuteten
Kiel an der Oberseite, wah rend ihre Unterseite rund ist (Abb. 8). Die Haare bestehen
aus 2-3 Zellen. Auch diese Blatter sind epistornatisch und besitzen 3-5 Spalt-
offnungsreihen [ederseits des Kieles.
2. Die Blatter der orthotropen Xste
P a nc i c (1887) erwahnt nur die Blatter der jungen Aste, spricht sich aber
darube r nl cht naher aus. Hem pel und Wi I he 1in (1889) dri.lcken sich tiber diese
Blatter folgenderweise aus (p. 83): »Auch die Aste, wenigstens diejenigen der oberen
Krone, zeigen sich beim alteren Baume ringsum ziernlich gleichmasslg benadelt,
wobei die einzelnen Nadeln ihre blaulichweisse Oberseite dem Zweige zukehren,
gerade gestreckt oder gekriimmt sind und entweder sich gegen die Zweigspitze
neigen oder fast rechtwink1ig abstehen«, Noch ktirzer driickt sich dariiber
Wet t s t e i0 (1890) aus (p. 13): »An jiingeren Aste.n stehen die Blatter aufwarts
gekrtimmt, sie sind unterseits gew61bt, gri.lu und glatt, oberseits mit zwei weissenStreif'en rechts und links vom M1ttelnerv. Dieser ist gewolbt, die Rander sind etwas
wi.ilstig. Dabei stehen die Blatter ringsum den Ast mit der morphologischen
Oberseite nach oben«. Dabel bringen diese Autoren, wie auch F ial a (1893), die
Abbi1dungen der orthotropen li..ste mit den Blattern, die aber oft nieht genau der
Natur entsprechen ..
Die Blatter der orthotropen Aste sind ringsum den A st angeordnet, sie drehen
ihre Unterseite nach aussen, ihre morphologische Oberseite gegen den Ast, An der
Oberseite des Astes sind sie gerade oder gekriimmt und stehen urn einen bis 80°
gr ossen Winkel voin Aste ab, an der Unterseite sind sie immer gekrilm.mt und stehen
\10m Aste in einern bis 40° grossen Winkel ab. Besonders auff'allend gekrhmrnt sinddie Blatter in der Nahe der Astspitze. Die Blatter der jungen orthotrooen l\ste,
z. B. von den A.sten des ersten Quiries, stehen vom Aste nur urn einen bls 25° grossen
Winke1 ab und sind wenig gekrtimmt.
Diese Blatter enden gewohnlich mit einer kurzen gelben Spitze, und zwar haben
rlie Blatter JungeTer oberer Aste eine lanzere und scharfe, die der unteren alteren
Aste eine kurzere und nicht so scharfe Spitze, Aueh was ihre Dimensionen anlangt,
rsnterscheiden sich die Blatter der oberen jungeren von den untererralteren Asten.
So fand ich, dass die Blatter am ersten Quirlaste: 9.5~13.5 mm lang, 1.8-2.1 mm
breit, 1.1-1.4 rnrn dick sind, und zwar sind sie an der Astbasis 9.5-12 mm, in der
Mitte des Astes 13-13.5 mrn, am oberen Astteile 12-12.5 rom lang. An den unterenslteren orthotropen .Asten fand ieh, dass sie 9.5-16 rnm lang, 1.8-2.7 mm brett
und 1.2-1.5 mm dick sind. Auch bier errelchen die Blatter in der Mitte des Astes
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
die grosste, an der Astbasis di~ kurzeste Lange. Ferner haben die Blatter der alteren
Aste erne dunklere, die jtingerer Aste eine rnehr lichtere Farbe. Die Blattkissen dieser
Blatter sind lang und in der Richtung des Astes gestreckt (Abb, 9). Ihr kappen-
f6rmiger oberer Teil ist etwas schief gestellt, vom Aste abstehend und besitzt am
Querschnltte eine ausgesprochen rhombische Form.
Die Querschnittsform dieser Blatter ist verschieden, je nachdern ietztere vonder Astbasis, der AstmiUe oder vom oberen Astteile herrtihren. Die Blatter vom
Abb.9.Abb. 10.
J.. ~
Abb. 11.
Ahb. 12.
Ahb. 14.0 1 . . - (!
Abb. 15.
Abb. 13.
Ahh. Hi.
Ii&.:Abb. 9. Ein SWelt eines 0 rthotropen Astes m it den BJattkissen, Verg r. 3. Abb.1 O. Querscb.nitt
durclt ein Blatt vom Grande eines orthotropen Astes, Plattgedruckte Form. Vergr, 33. Abb. 11.
Ein Blatt aus dem mittleren Teileeines orthotropen AMes. !l=von der Unter-, ~=von der Ober-
selte. Ve rgr. 2. Abb. 12. Querschnitt dUTCh ein Blatt aus dern mittleren Teile eines o rthotropen
Astes. Vergr. 31. Abb. 13. Querschnitt dUTCh ein Blatt eines orthctropen Astes. Eine Obergangs'
Form aus dem mi ttleren Teile eines Astes, Vergr. 33. .Abb. 14. Querschnitt du rch ein Blatt von der
Spitzeeines orthotropen Astes, Dreieckig e Blattf'o rrn, Vergr. 33. Abb, 15. Das »abnorme« Blatteines orthotropen Astes, u = von der Uneter-, ~ = von der Oberseite. Vergr. 2. Abb. 16. Quer·
schnitt durch das ..abnorme« Blatt eines orthotropeu Astes, Verg r. 31.
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Grunde der Aste sind von oben nach unten plattgedruckt und besitzen einen rnassig
gewolbten Kiel an der morphologischen Oberseite, wah rend ihre Unterseite abge-
rundet ist (Abb. .. 10). Die Blatter, die mehr aus dem mittleren Astteile herruhren
(Abb .. 11), sind auch plattgedruckt, haben aber einen wenn auch rnassig gewolbten
Kie! an ihrer Unterseite (Abb. 12). Die meisten Blatter im mittleren Astteiie haben
beiderseits in der Mitte einen ziernlich stark entwickelten Kiel und sind nebstbeiauch plattgedruckt (Abb, 13). AIle diese Blattformen sind epistomatisch. Die Blatter
aber, die aus dem oberen, der Spitze nahen Astteile herrilhren, haben anihrer
Unterseite einen sehr stark ausgepragten Kiel, wahrend ihre Oberseite mehr flach
ist. Sie zeigen am Querschnitte eine mehr dreieckige Form (Abb.. 14) und sind
amphistomatisch. Ich fand diese Blattform bei jungen orthotropen Asten durch den
ganzen oberen Astteil, bei alteren dagegen nur in der Nahe der Astspitze,
Ich muss aber noch eine Blattform der orthotropen Aste erwahnen, die fur
Picee omorica sehr charakteristisch ist. Sie ist besonders bei den Blattern an der
Oberseite des Astes vertreten, gewohnlich im mittleren Teile des Astes, so dass sie
hier stark auff'allt, Diese Blatter hat zuerst Pan i' : ic (1887) abgebildet, aber nichtbesoriders erwahnt. Sie wurden zuerst von Wet t s t e in (1890) erwahnt und als
»sehr oft vorkornmende aber abnorrne Blattform« (p. 54) bezeichnet. Sie haben an
der Unterseite einen sehr stark ausgebildeten Kiel, der aber in der Nahe der Blatt-
spitze verschwindet, und das Blatt erscheint hier wie abgeschnitten (Abb. 15). Am
Querschnittezeigen sie eineausgesprochen dreieckige Form (Abb. 16), sie sind
epistornatisch und besitzen eine kurze und scharfe Spitze.
Die Zahl der SpalWffnungsreihen betragt bei den epistornatischen Formen dieser
Blatter: 5 + 6, 5 + 7, 6 + 6, 6+7, 7+ 8, 8 + 8, kurz 11~16;. ihr Yon den Spalt-
6ffnungen Freier Mittelstreif an der Blattoberseite besteht aus 23-28 epidermalen
Zellen:reihen. Bei den amphistomatischen formen dieser Blatter betragt sie: ~t~,3+4 3+4 4+ 5 5+ 5 I .. 6 - 10S ·1""f·f reih Ih de: S 1" ff .1+1' 0+1' 1+0' 1+1' curz 1-2 .pato .. nengsreinerr.unr Yon en .pato .. nungen
Freier Mittelstreif an der Oberseite des Blattes betragt hier 32 epiderrnale ZelJen-
reihen.
Wie aus den bisherigen DarJegungen hervorgeht, sind die Blatter der ortho-
tropen Aste denjenigen des Stammes sehr ahnlich. Die Blatter des Stammes sind
kurzer, breiter und mehr gerade, wahrend die der orthotr open Aste Ianger, schrnaler
und mehr gekrtimrnt sind. Was ihre Form anbelangt, so sind die Unterschiede noch
kleiner. Sowohl beim Starn me, wie auch bei den orthotropen Asten unterscheiden
sich die Blatter in Bezug auf die Form, je nachdem sie der Basis, der Mitte des
Triebes oder der Nahe der Triebspitze angehoren, Nur finden wir belm Stammekeine »abnorme« Blattform, wie wir sie bei den orthotropen Asten fe~tgesteJlt haben,
Auch sind die kleineren Unterscbiede, die hier bestehen, verstandlich, da die ortho-
tropen Aste nicht wirklich orthotrop, wie der Stamm, sind, sondern nur die Seiten-
triebe des Stammes in der Gipfelkrone vorstellen,
3. Die Blatter aus der Zapfennabe
Diese Blatter sind bisher von niemandem besonders beschrieben worden, obwohl
sie durch ihre starke Kri.immung ausserlich auff allen. Sie sind ringsnrn den Ast ange-
ordnet, zahlreicher aber an der Oberseite des Astes, Sie stehen gewohnlich in einem
45-70<) grossen Winkel vom Aste ab, sind abel" an seiner Unterseite diesem rnehrgenahert , Dabei wenden sie ihre mit den SpaJtoffnungen bedeckte Oberseite immer
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
dem Aste zu. Wie erwahnt wurde, sind diese Blatter star], gekri.immt, besonders die
Blatter in der unrnittelbaren Zapfennahe und die an der Unterseite des Astes, Sie
enden gew6hnlich mit ei ner stumpfen Spi tze, sind 11$-16 mm lang, 1.4~2.5 mm
breit und 1.1-1.5 mrn dick.
Am Querschnitte konnte ich eine mehr von oben nach unten plattgedrtickte
Form (Abb. 18) bei den von den Zap fen entf'ernten Slattern (Abb. 17) unterscheidenund eine genau dreieckige Form (Abb, 19) bei den Slattern aus unmittelbarer Zapf'en-
uahe, Zum Unterschied von shnlichen Blattformen steriler orthotroper Aste, sind diese
Blatter immer amphistomatisch. Die Zahl der Spalt6ffnungsreihen, gezahlt in der
M'tt d BI tt b t .. t 5+5 5+6 6+6 5+7 7+7 ·1·.. 10-140, ." te Z II1 e es a es, e rag :2+3' 2+2' 2-12' 1+1' 0+1' curz 1-5 .r e gross e 1 3 . 1
der Spaltoff nungsreihen an der Unterseite (2 + 3) fand ich gerade bel den Blattern,
die aus der unmittelbaren Zapfennahe stammen. Der von den SpaltOffnungen Ireie
M.ittelstreif an der Oberseite des Blattes betrazt 20~24 epiderrnale Zelle nre ihen.
4. D ie BJ iitte r in der Koospenniihe
Auch diese Blatter sind bisher yon niernandern genauer beschrieben worden ..
Sie unterscheiden sich voneinander, je nachdem sie jung oder alt und erwachsen sind.
Junge Blatter in der Knospermahe sind immer kurz, gerade und gewohnlich episto-
matisch; wenn sie alt und erwachsen sind, werden sie langer, stark gekr iirnrnt und
!
j
f
Abb . 17. Ahh. 18.Abh. 19.
Ahh. 2D. Ahh.21.
Abb. l1. Ein Blatraus der Zapfennahe. a = von der Unter-, ~ = von der Oberseite, Vergr. 2.
Abb. 18. Querschnit! dll rch 'eil1 B latt aus der Z ap fennahe, Mehr plattgedr!.iekte Form. Vergr. 33.
Abb, 19. Querschnitt durcll tin Blatt aus der Zapfennahe. Dreieckige Form. Vergr. 33. Abb. 20.
Ein Blatt aus de r I{nospennahe cines Seiten triebes aus der Gipfelzone. a =von der Unter-, ~ =von der Oberseite. Vergr. 2. Abb. 21. Querschoitt durch ein Blatt aus de r Knospnaheeines Seiten-
tr ieb es aus der Gipfelzune. Ceuau rhornblsche Form. Verrrr. 33.
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
amphistornatisch. So fand ich, dass die jungen Blatter 4.5-6 mm lang, 1.1-1.5 mm
breit und 1 .1 mm dick sind, wahrend die alteren 9-l2 mm lang, 1.5------1.9mm breit
und 1.1-1.2 mm dick sind.
Die jungen Blatter in der Knospennahe sind stark von oben nach unteu
plattgedruckt; ihre Unterseite ist rund und flaeh, an der Blattbasis mit etwas ent-
wickelten Kie!, nahe der Blattspitze wie abgeschnitten. Sie sind, wieerwahnt wurde,
gewtihnlieh epistomatisch und zwar mit foJgender Zahl der Sp altoffnungsrei hen:
4+5, 5+5, 5+6, 6+6, 5+7, kurz 9-12. Jhr von den Spa.lt6ffnungen freier Mittel-
streif an der Oberseite betragt 21-24 epiderrnale Zellenreihen. Wenn diese Blatter
amphistomatisch sind, kommen die Spalttifnungen der Unterseite (1+0) gewohnlich
an der Blattbasis vor, dort wo der Kieletwas entwickelt ist.
Die alteren Blatter in der Knospennahe sind links oder rechts, selten naeh
aussen gekriimmt (Abb.20). Der vordere Teil des Blattes scheint etwas breiter zu
sein und endet mit einer kurzen, sehr stumpfen Spitze: seine Unterseite ist nahe
der Spitze wie abgeschnitteri, Da der Riel beiderseits des Blattes, besonders an der
Unterseite, stark entwickelt ist, ist die QuersehntUsfonn genau rhombisch (Abb.21) ..
Diese Blatter- sind immer amphistornatisch: lhre an .der Unterseite befindlichen Spalt-
offnurrgen liegen gewohnlich im der Spitze nahen Blattdrittel. Die Zahl clef Spalt-··ff '. b .'.. hi 5+45+6 6+6 6+-76 +7 k 9-13 Io urmgsreihen etragt ner: 1-+.1' 1+1' 2+2' 1+1' 2+\' urz 2 4' hr von den
Spaltoffnungen freier Mittelstreif an der Oberseite des Blattes betdigt20-25 epider-
male Zellenreihen.
n DIE BLXTTER DER PLAGIOTROPEN XSTE
Pan c i (1887) erwa hut nur, dass die BH i tter an den [ungen Ji.sten von oben
nach unten plattgedrtrckt und gescheitelt sind. Hem pel und W iI he 1m (1889)
besprec:hen diese Blatter ausdriicklich nur bei [unzen Pflanzen und sagen (p. 83):
»Bei [unaen Pflanzen erscheinen die Nadeln der Seitentriebe grosstenteils nach rechts
und nach links gescheitelt und nur die an der Oberseite der Triebe entspringenden
sindzerade vorzestreckt und dabei dem Zweige .s~~r:genahert; die seitlich abstehenden
Nadeln kehren ihre bereifte Oberseite nach abwarts«, Wet t s t e in (1890) drtickt sich
iiber diese Blatter folgenderweise. aus (p, 13): »An alteren Asten sind die Blatter
flacher, g-erade L5-2 mm breit, 8-17 mm lang, ihre Stelluna wird eine streng zwei-
seltige, sie drehen sich detart, dass die welssstreifjze Oberseite nach abwarts zekehrt
ist. In diesem Stadium .g-leiehen die Zweige voltkommen ienender Tanne«. Aueh brtngt
Wet t s t e in die Abbildung des plagiotronen Astes mit den Btattern in Farberr, .
Ich untersuehte diese Blatter an mehreren aus dem Drinagebiet stammenden
Exemplaren. Dabei fand ich, dass die Blatter an der Oberseite des Astes gerade oder
etwas nach aussen gekrtimmt sind; sie stehen an dies- und vorjahrigen Trieben in
einem 45-850 zrossen Winkel vom Aste ab, bei den mehrjahtizen sind sie mehr
dem Aste zenahert, fast an diesen anzedruckt. Immer aber wenden sieihre mit
den Soaltoff'nungen bedeekte Oberseite dern Aste zu. Auch ihre Rlattkissen sind in
der Astrichtung vorgestreckt, Die Nadeln vom Astrande sind dagegen irnrner
zescheitelt und gerade, dabei wenden sie inf'olge der besonderen Krlimmung ihrer
Blattkissen, ihre mit den Spalt6ffnungen bedeckte Oberseite nach unten (Abb. 22).Die Blatter von der Unterseite des plagiotropen Astes, stehen stark vom Aste ab,
sind zu 'i1lnl etwas gekrummt, wenden dabei ihre mit den Spaltoff'nungen bedeckte
[ 8 J
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
14-18 mm lang, 1.4-1.6 mm breit und 0.6-0.8 rnrn dick sind; ich konnte nicht fest-
stellen, dass sie anisophyll sind. Die Blatter aber der vorjahrigen schwarzlich gef'arbten
und mit dunkJen Haaren bedeckten Triebe sind an der Oberseite des Astes:
12--18 mm lang, 1.4-1."6 rnrn breit und 0.7-0.8 mm dick, die an der Unterseite des
Astes: 17-20 mm lang, 1.3-1.7 mm breit und 0.8 rnm dick; sie sind also anisophyll.
Die Anisophyllie komrnt zurn Ausdruck auch bei den Blattern der mehrjahrigenpiagiotropen Triebe. So fand ich bei einem schwarzlich gef'arbten und mit Haaren
nicht bedeckten mehrjahrigen Aste, dass die Blatter an dec Oberseite: 13-19 rum
lang, 1.4-1.8 mm breit und 0.9-1 mm dick sin,d, die an der Unterseite: 15-21 mm
lane, 1.f.t.--.2.1mrn breit und 0.8-1 mm dick.
Diese Blatter aber unterseheiden sich, was ihre Lange anbelangt, auch je
naehdem sie aus dem unteren, mittleren oder oberen Astteile herriihren, Die aus
dem mittleren Astteile stamrnenden Blatter sind die langsten, die aus dem obereo und
unteren Astteile sind kiirzer. Diese Erschelnung wurde zuerst vom K u g I e r (1928)
fiir Picee ajanensis angegeben, leb konnte sie aber auch bel P. omorics feststellen,
So fand ieh bei einern diesjahrigen Triebe, dass die Blatter aus dem mittleren Astteil
12.5-14.5 mm, aus dern oberen 11-11.5 mm und aus dem unteren 9.5-11 mm lang
sind. Bel einem vorjahrigen Triebe rand ich, dass sie aus dem mittleren Astteile
13.5--16.5 mm, aus dem oberen 11-15 mm und aus dem unteren 11-13 mm lang
sind. Endlich waren sie bel einem mehr [ahrigen Triebe im mittleren Asttteile 1f.t.--.17.5
mm, im oberen 15-16 mm und im unteren 12-13.5 mm lang.
lch mochte, was die Lange dieser Blatter anlangt, noch das folgende hinzufugen.
Naeh We b e r (1898) messen die Blatter von Pic ea. amorica in der Lange5.J-18 ..5 mm,
wobei er auch die Blatter der orthotr open Aste berucksichtigte. Nach meinen
Messuogen, die ieh an mehreren aus dem Drinagebiet starnmenden Exemplarendurchgefilhrt habe, wie dies erwahnt wurde, messen die langsten Blatter von Pices
omorita 21 mrn, und zwar diejenige von der Unterseite des piagiotropen Astes, leh
fand aber bei einem irn Garten des Landesmuseums befindlichen Omorikabaum, dass
die Blatter des pJagiotropen Astes, und zwar an der Unterseite des mittleren Teiles,
aueh 22-24 mm lang sein l<.onoen, wahrend an der Oberseite 19-21 mm lang sind.
Es scheint also, dass die alteren vorn natilrlichen Standorte starnmenden Omorilca-
Exernplare etwas ktrrzere Blatter besitzen, als die jungen im Garten kultivierten.
Der plagiotrope Ast selbst ist gefurcht, von braun-schwarzlicher Farbe und
mit etwas dunklen Haaren bedeckt, Die Blattkissen sind braun geiarbt und besitzen
keine Haare; sie sind am Grunde verbreitet, wahrend ihr kappenformiger Oberteilvorn Aste absteht. An der Oberseite des Astes sind sie zuerst nach rtrckwarts, dano
naeh verne gekrummt, infolgedessen stehen die Blatter ab oder sie sind nach vorne
gerichtet. Am Rande des Astes sind die Blattkissen schief seitwarts gekrummt und
iaf'olgedesseu nehmen hier die Blatter eine seitliche Stellung ein, sie sind gescheitelt,
An der Unterseite des Astes sind sie. zuerst riickwarts gebogen, dann seitwarts
gekrumrnt und dabe.i gedreht (Abb. 22), wodurch die Blatter gewohnlich geseheiteU
sind. An der Astspitze, und zwar in der Nahe der Endknospe, sind die Blattkissen
irnrner nach verne gestreckt und an die Knospe angedrilekt. Sie stehen da rund urn
den Ast, und zeigen keinen Unterschied an der Ober- und Unterseite des Astes, da
die Astspitze rnehr orthotrop ist, Hier stehen die Blatter aufrecht und sind mehr an
die Knospe angedruckt, Am Querschnitte zeigt der kappenforrnige Oberteil des Blatt-
[10]
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
kissens cine flache rhornbische Form, die del' Querschnittsforrn der entsprechenden
Blatter ganz entspricht: ihre Querachse ist immer grosser als die vertikaJe Achse
(Abb. 22).
Was die Form del' Blatter an den plagiotropen Xsten anbeiangt,. konnte icb
das folgende Feststellen. Die Blatter am Grunde des Astes, wie auch einige Blatter
ir n ubrigen Astteile, sind kurz, von oben nach unten plattgedruckt und besitzenkeinen Kiei an ihrer Unterseite (dieser ist nul' an del' Blattbasis angedeutet) (Abb .. 23).
Sie sindepistomatisch (Abb. 24). Die Blatter von der Ober-, Rand- und Unterseite
(Abb. 25) des ubrlgen Astteiles sind auch von oben nach unten plattgedruckt, besitzen
abel' beiderseits einen ziernlich stark entwickelten Kiel (Abb .. 26,. 27). Auch diese
Blatter sind epistomatiscn. Die Scheitelung del' Blatter ist hier nicht imstande gewesen
eine Anderung in der Blattform hervorzurufen. Die Blatter der Oberseite einerseits
und die der Rand- und Unterseite anderseits sind fast glelch (Abb. 26, 27). Die Zah l
der Spaltoffnuagsreihen dieser Blatter betragt: 6+8, 6+9, 7+8, 8+8, 8+9, 9+9,
8+ 10, 8+ 12, kurt 14-20. Ihr von den Spaltoffriungen freier Mittelstreifan der
Blattoberseite besteht aus 12-21 epidermalen Zellenreihen. Am Ende des plagiotropenAstes kommen aber schrnale ziemlich lange und spitze Blatter, die aufrecht stehen
und die Endknospe urnhullen (Abb.. 28). Am QuerschniUe besitzen diese Blatter
eine dreieckige Form, da ihr Kiel an del' Oberseite schwach, an del' Unterseite stark
entwickelt ist (Abb. 24). Sie sind amphistomatisch und besitzen: 6 + ioder ~t~Sp altoff nungsre ihen.
. Wie wir sehen, onterscheiden sich, ahnlich wie beim Stamme und dem ortho-
tropen Aste, auch die Blatter des plagiotropen Astes, je nachdern sie Yom Grunde,
aus del' Mitte oder aus dern oberen Teile des Triebes herruhren. Die Ursache darin
konnen wir nach den Angaben der allgemeinen Physiologie in den verschiedenen
Nahrungsverhaltnissen suchen, die in den betreffenden Triebteilen herrschen, Es
bestehen abet gewisse Unterschiede auch zwischen den Blattformen del' entsprechen-
den Triebteile, wie es del' Vergleich ihrer Querschnittsformen sofort klar macht.
Wiihrend die Blatter vom Grunde (Abb. 3, 10, 24) dieser Tr iebe fast gleich sind,
unterscheiden sich jene aus del' Mitte (Abb. 4, 13,.26, 27), wie auch jene aus dern
der Spitze nahen Triebteile (Abb. 6, 14,. 29) ziernlich voneinander. Diese Unterschiede
die deutlich ' auffallen, mochte ich durch die verschieden starke Transpiration
(P 1a v s i c , 1938) und durch die verschieden starke Einwirkung der Erdschwere
erklaren, Die letztere wirkt am starksten auf die plagiotropen horizontalen Xste,
etwas schwacher auf die orthotropen schiefstehenden Aste, und fast nieht auf den
senkrechten Stamm. Deshalb bestehen auch die grossten Unterschiede zwischen denBlaUformen des Stammes und der plagiotropen Aste , wahrend die Blattformen del'
orthotropen Aste eineMittelsteliung einnehmen.
I I
45
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
F i a Ia F r.: Zwei interessante NadelhOlzer des bosnisehen Waldes. Wissensehaftliehe
Mitteilungen aus B. H. Bd. I 1893.
Hem pel G. u. W iI h elm K.: Die Baume und Straucher des Waldes. Bd. I 1889.Ku g 1e r H.: iJber invers-dorsiventrale Blatter. Planta, Ed. V. 1928.
Pan is ic J.: Eine neue Conifere in den ostlichen Alpen. Belgrad, 1876.
Pan c ic J.: Omorika, nova fela celina ra u Srbiji. Prestarnpano iz .» T e z a k ae ..-Beograd, 1887.
PI v s i c S v.: Anatomische Untersuchungen iiber Picea omorica. Beih. zum Bot.
Centralbl. Bd. LIV, Abt. A. 1936. .
P I a v sit S v.: Phylogenetische Untersuchungen fiber die Gattung Picea auf Grund
der Blattanatornie. Planta, 8d. 28. Heft 3. 1938.
Web e r C. A.: Ober eine omorika-artige Fiehte auseiner dem alteren Quartare
Sachsens angehorenden Moorbildung. Englers Bot. Jahrbiicher, Ed. XXIV. 1898.Wet t s t ein R.: Die Omorika-Fichte, Picea otnotice (Panc.). Eine monographische
Studie. Wien, 1890.
Zie g ens pee k H.: Die Nade In der erwa chsene n und keimenden Ko oi f eren u nd die
Phylogenie dieser Klasse. Eine phylogenet isch-anatomische Studie. Botanisches
Archiv. Bd. 26. 1929..
Ca. l l .pmaj
JIHCTOBM OPTOTPonHHX H3JlAHAKA
1 J1aefoBD eu6na
CT86J lo [e OMopHKe Tel{ npH CS O M spxy, Ha.uYJIU iHH o.u 1 M; oopacxo
J lHw li. eM . . Ty cy . nHCTOBH nopeaaan CSY .ll.8 OKOJ IO , croje ycrrpaarro Ii cspmaaajy ca
. lI :O CTa KpaTKHM H OWT pHM S pXO M. Oaa cy THM l{pahH IiWHpH, uno je craezo BHeo-
QHje , .u e6 Jb e Iicrapuje. Ko.l l , crapnx 0 .u e6 e Ju :lx c T a 6a JI8 jecy .lI:OMeH3Hje J 1HCTOS 8 OBe ·
. l l ,Y) I<HHa: 8-13 mm , WHpHHa: 2-2'8 mm H .ue6JbHH8: 1-1·5 mm; KO ,D ; MJI8.L\HX H
T8HKI1X cradaaa: ; lzy) f{HHa: 1-15 mm, nmprraa: 2-2'5 rnrn H ,n,e6Jblf lfa: 1'2-1'4 mm.
J1HCHH jacT Yl.m tu l jecy BMrue ya craono npHC JlO l± >e HH , ,lI;O K HM je roptsa ITJ laB1P' laCTH
.l l ,eo 0)1; craoaa oAM8KHy r (CJ l. 1).
J IHCT O BH ca )l;Ha J lH CH8 TO r .ueJ Ia crafina jecy nJ lOCH8TH ( C J r . 2) H HMa .u :y sa MOp-
P o kusa] b io hemijsk og iseroloskog diferenciranja izrnedu b co li
aerogenes poreklom iz raznih pijacih voda i b coli Jekalis-a(Rad iz Higljensko~epidem. odelienla Stalne vojne bolnice II Armiske oblasti, Sarajevo ..
sef sanitetski pukovnik Dr. Mibailo M. Radojicic)
U liter aturl po pitanju serolosko-biohernijskog dif'erenciranja izmedu b coli-
aerogenes poreklom iz raznih pijacih voda s jedne strane ib coli fekalis s druge
strane nailazlmo na razne pokusa]e ijos vJSe na razne rezultate, koji joil nisu, prerna
dosadanjem stanju ovoga pitanja, pruztle neka odredena gledista pokojima bismo
rnogli pravilno se orijentisati za donosenje misljenja a higijensko· bakterioloskomznadaju kod bakterioloskih pregleda pijacih voda.
Ranije (vidi Glasnik Centralnog higijenskog zavoda iz 1933knj. XV str. 133-144)
i sami srno pokusali na osnovu biohernijskog dif'erenciranja ovih dveju vrsta
bakter1ja - b coli aerogenes i b coli commune - da ukazerno na mogucnost
biohemijskog diferenciranja, e da hi pornocu njih dosH do neke vodilje za ocenu
pijacih voda,
Neosporno je de svaki bakteriolog prilikom bakterioloskog pregleda voda za
pice cesto nailazi na tako visoki titr. ovih bakterija u pijacoj vodi, a medutim pri
uzimanju epidemioloskih podataka, nijedna takva voda nikad mu nije pruzila razloga,
ipored visokog titre b coli, da posumnja rn a na kakvu mogucnost hidricnog poreklakakve tifo-dizenterii'ne infekcije.
Nasa stara epidemioloska skola, - da se kod svih pojava tifusnih epidemija
posumnja na vodu, - izgubi\a je u mnogome ad svoga efekta iznacaja kada je
dublje prostudirana epidemiologija tifusa. Pa i sam kao dugogodisnjt bakteriolog
mogao sam svega u jednorn slucaju da zabelezim u svojirn mnogobrojno vodenim
anketama, da je voda bila bitni uzrok eksplozivne provale tifusne epidemije. Radilo
se 0 epiderniji tifusa u jednom pesadijskorn bataljonu, gde je oko 50 % vojnika
inficirano tifusorn, sa teskorn klinickorn infekcijom ivisokim letalitetom , . " U
svima drugim anketama po pitanju izvora inf'ekci]e, putevi infekcije hili su drugi:
nedovoljna licna predohrana, rdave higijenske prilike po kasarnama sa prljavim inezasticenim vojnickim nuznicima i rojevima muva, koje su u pojedinim slucajevima
nesrnetano nailazile na mogucnost za sirenje tifusnih epidemija! . , ,
4
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
lz ovih razloga nas je Interesovalo pitanje bakterroloskog dif 'e renc i r anja b coli
u pijacirn vodama.
Radovi drug ih aurora . - U bioloskorn srnislu Silberstein, Rappaport iKolmer
pornocu Sorbit-a pokusali su da b coli u covecljern organizmu podele na 2 grupe:
jedne sa sorbit negativnim osobinarna j druge sa sorbit pozitivnirn osobinarna, Ovimautorima narocito je palo U oci, da bolesnici oboleli ad carcirnorna pokazuju u svome
intestinalnom traktu b coli sa sorbit negativnim osobinarna.
Egger je k ultiv isao opet b coli iz reke Dnjestra, nasavsi medu n jir na c oli-s oje va
358 na , broju - ad kojih su 75 rasle na Simmond-ovorn hranilistu, iz.cega je izveo
zakljucak, da, i pored indol negativnih osobina, proglasi iste za b coli fekalis.
Minkewitz je klasif'icirao razne coli aerogenes poreklom iz mleka prerna nji-
\:}sa duldt negativnim osobinama, a saino 5 kultura ov.h bakterija sa njihovom
pozitivnom sposobnoscu raspadanja ovog secera, dok su mu svih 14 kultura rasle
na Simrnond-ovo] podIozi iKoser citratovorn hranilistu,
Obzirom na ponasanje coli-aerogenes bakterija prerna salicin-u Minkewitz je
i ovde nasao sojeve raznoga ponasanja: jedne koji su atakirali salicin idruge J{oji
ova nisu bili u stanju.
Minning je jzgleda na osnovu svojih eksperirnenata rnisljenja da bioloska po-
nasanja b coli nisu neke njegove stalne osobine, koje se ne daju menjati, Taka je
ovaj autor uspeo da cestim presadivanjern b coli sa lactose negativnim osobinarna
prevede u b coli sa sposobnoscu previranje lactose.
MHiet isto tako na slican nacin modificira ponasanje b coli prerna njegovoj
sposobnosti ijacini fermentacije glukoze, kada ova] bakterijurn zasaduje sa izvesnim
vrstama enter okoka,
Jos su i:nteresantnije seroloske studije razruh b coli iklasifikacija na osnovu
antigene - aglutinacne, precipitacne idr .. - seroloske razlike, U tom su pravcu
pokusali Lehmann, Hans i Jusatz da diferenciraju coli fek. covecijeg porekla ad
cotl fek . .zivotinjskog porekla uz pripomoe precipitacnog seruma, Ovde su takode
radili na diferenciranjn b coli vodnog porekla, Ovom prilikom nisu uocili neke oa-
recite precipitacne razlike izmedu coli fekalis coveCijeg izivotinjskog porekla, Po
njihovom navodu kod b coli vodnag porekla nisu dobili za ovu vrstu bakterija u
opste precipitacne serume, iz cega su izveli zakljucak, da b coli poreklorn iz vode
nema odgovarajucega antigena za precipitaciju.Prj aglutinacnirn opitima sa istim trima vrstarna b coli (covecjeg; Zivotinjskog
i vodnog porekla) pomenuti autori takode su rnisljenja, da ne postoje nikakve sera-
losko-aglutinacne razlike, po kojima bi se mogle diferencirati ove tri vrste b coli ..
Medutim izgleda po radovima Magherna c., Magherna A., Mesroleam-a i
Boivin-a, da pitanje uniteta iii pluraliteta b coli treba posrnatrati na osnovu njegove
dublje antigene strukture: tako su ovi autori nasli , da »puni antigens b coli sadrz;
u sebi - analogno ostalim bakterijarna iz grupe Salmonella-Dysenterie - secerno-
lipoidn! komplex te skriva u sebi potpuni Ovantigen ipravi endotoksin. Endotoksin
b coli je toksican za experimentalne zivotinje te inficirane Eivotinje ovakim punim,
kompletnim coli antigenorn pruzaju sliku enterotropizma prema coli-endotoksinu.Ovakvu antigenu strukturu , ovi autori nasli su sarno kod b coli sa glatkim
izgledom kolonija, (Svforrne), dok Rvobt ic i b coli ne skrivaju u sebi kompletni
O-antigen. , ...
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
U svojim licnim bioloskc-seroloskirn opitima imali smo nameru da prostudi-
ramo kod 21 b coli sojeva raznoga porekla biohemijske iseroloske razlike,
-Nasi 21 b coli sojevi prerna svome poreklu hili su rasporedeni ovako: 13 sojeva
b coli bili su covecjeg f 'ekalnog porekla, te smo ill licno izolirali iz coprokulturaraznih ljudskih Iekalija, ne vodeci racuna, da li su f'ekalije bile porekla zdravih osoba
Hi raznih bolesnika (vecina su to b il i ma la rlc ni) , sto nam je za namenjenu svrhu bilo
indif'erentno. Jedino smo obratili paznju, da su narn prilikorn izolacije ovih 13 b coli
sojeva sa prirnarne Endo-podloge. izolirani sojevi odgovarali morf'oloskom izgledu
coli-kolonija.
Ostalih 7 b coli sojeva po poreklu redale su se ovako:
a) »Coli hr. 6« kultivisan [e iz vade sa reke Miljacke;
b) »Coli br. 8« izoliran je iz pijace vode iz sarajevskog vodovoda sa jedne
cesrne iz 10 pesadiskog puka. Ovaj soj kultivisan je 28-VI-J939;c) »Coli br. 9« vadi poreklo Iz pijace vode sa cesme pekarske jiete; poreklo
sarajevski vodovod, vrelo i kaptaza Moscanlca. Datum kultivisanja 28-Vl-1939;
d) »Coli br. 10« opet je vodnog porekla sa druge vodovodne cesme iz kruga
kasarne 10 pesadiskog puka (ista vodovodna vada kao kod coli br. 8). I ovaj je soj
kulti visan dan a 28-VI -1939.
Prerna tome skupa im arno cetiri b coli soja vodnoga porekla, od kojih tri soja
poticu iz sarajevskog vodovoda (sColi br. 8«, »coli hr. 9« i»coli br. 10«), dok je
jedan so] direktno kultivisan iz reke Miljacke (»Coli br. 6«).
Poslednja cetiri b coli soja su ovakog porekla:1) »Coli br. 19« kultivisan je iz konjskog izmeta
2) »Coli br .. 20« izoliran je isto iz konjskih f'ekalija
3) »Coli br. 21« je poreklom iz kravlje baJege
4) »Coli br. 23« kultivisan je iz crevnog sadrzaja jedne zabe.
Prema tome za nasu biolosko-serolosku studiju imali smo na raspolozen]u
13 b coli sojeva Ijudskog porelda,3 b coli poreklom iz pijacih voda, 1 b coli recnoga
porekla, 3 zivotinjskog porekla, a poslednji je poreklorn hladnokrvne zivotinje.
A BIOLOSK A K LA SIFIK AC IJA POJED lN lH SOJEVA
Za biohemijsko posmatranje idiferenciranje nasih 21 coli sojeva raznog porekla
binose i ram nose (isodulcit). Sve secerne podloge bile su pripremljene iz 1% od-
govarajuceg secera u 1%-tnom mekanorn agaru sa dodatkom brorntimol-plavetnila,
kao indikatora.
Svaka je kolonija b coli posmatrana ubodom na raznim secerirna pri kultivacijl
24 h na 37° C.
Pored toga svaki coli soj ispitan [e na indol osobini, na hernoli t tcno svojstvona krvnom agaru (krv ljudskog porekla). Zatirn ponasanje svih coli-sojeva na Koser-cit rat -hranilistu,
Eva kako nam je izgledao rezultat bioloskih osobina za svaki b coli so]:
4*
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
8 Coli broj 13 Fekalije covetij. + + + + + + Ne r aste
-- ---- ---- --9 Coli broj 14 Fekalije toveCijc + + + ± + Ne raste
-- ---- -- --10 CoU bro] 15 Feka!i je luvecije + + + + + + N e raste
-_-- ---- -- _-11 Coli bra] 16 fek.lije <ove~ije + + + + + + N . raste
-- ---- - --12 Coli bro] 17 Fel(a.llje<oveli;jc + + + + + + Ne raste
-- --
·13 Coli bro] 18 Fekalije cove~ije + + + - - = - _ ! _ I - - = - - + Ne raste
-- --
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Pored gornjih biohernijskih osobina ispitane su sve citirane kulture b coli u
svom ponasanju na ramnose-agaru, gde srno za ove kulture dobili ovakav rezultatobzirorn na njihovo ponasanje: od 13 b coli kultura ferrnentisale su ramnozu: »coli
13«,»co!i 15«i »coli 16«, ostali sojevi su izrazito ramnoze negativni.
U pogledu sposobnosti hemolize nasih 13 b coli fekalnog ljudskog porekla
prema krvnorn covecjern agaru bile su potpuno ahernoiiticne.
Da pregledarno biohernijske osobine b coli vodnog porekla. Njih smo posma-
trali pod istirn uslovima, kao icoli sojeve fekalnog Ijudskog porekla, sa ovako
dobivenim biohemijskim rezultatima:
b) Biohemijske osobiue b colt sojeva vodenog porekla
Cetiri ispitane kulture vodnog porekla u pogledu bioloske osobine pruzaju namovaj pregled:
Redoil Oznaka sola Poreklc Glyk. I Mann. I Mall. I s a c h a r . , Lackt, Dulc. I Mabin·1 Koser. Indol.broj
~I, Coli broj 6 Voda iz Miljack.e + + + + + + Rasle ±----- -- ~ --
2 Coli braj 8 Voda vod. 10 p, p, + + + ± + + N e raste
Osta]e narn da pckazemo bioehmijske osobine ostalih cetiri sojeva poreklom
dornacih zivotinja i jedan so] zabljeg porekla.
c) Biohemtjske osobine beoU Iekalis poreklom dornacta zivotinja
jedan zabljeg porekla
Porekl o lndol.I Y k · 1 M ~ n n . 1 M,Il. Sacha'. Lackt. DlIl~. Ar.bin. Koser.edni
Omaka sojabroj
Coli broj 19
2 Coli broj20
3 CoLi bro] 21
4 Coli broj 23
+ + + + + +o r aste+
+ +
-----1------ -_- --- --- -_- --------- ----
+ Ne taste +-----1------1-- -_ -- ------- -- ---r------
+
++ + + Ne raste+
____ I~ + +. + + - +. -N-i.-r.-s-t~-r---;-
Poriasan]e ovih cetiriju b coli soieva na rarnnozi agaru bilo je sa negativn:imrezultatorn U pogledu sposobnosti fermentacije ovoga ~ecera. Hemolitiene osobine:
negativnahemoliza kolonija na krvnom agaru.
Kakav zakljucak mozerno izvestt iz bioloskih posmatranja b coli feka1isa i
b coli vodenog porekla pri uporedivanju ova tri rezultata biohernijsklh osobina?
Da vidimo najpre, mozerno li povuci neke biohemijske razlike medu b coli fekalisa
ljudslcog po rekla, coli fekalisa z.ivotinjskog porekla icoli so jeva kultivisanih iz vade?
lz pregleda a) »Biohemijske osobine coli fekalisa ljudskoga porekla« pads nam
U Dci potpuno identiene osobine svih 13 coli sojeva u pog\edu njihovog ponasauja
na secernim hranilistima rnannit, maltosa, glykosa, arabinosa idulcitu .. Svih 13 coli
fekalis atakiraju mannit, maltose, glykose iarabinose, Ferrnentisuci DVe . secere jakoi prornptno u toku 24 h sa stvaranjern gaga ikiselina, a na dulcit agaru SV ( se po-
nasaju podjednako: one nemaju sposobnost f'errnentactje dulcita. Ovo su irn svima
zajednidse bioloske osobine.
Bioloske razlike postoje samo u njihovom bioloskom ponasanju prema secerime
[aldose, saharose i ramnose.
Prerna ponasanju na laktosl agaru vidimo, da nernaju sposohnost redukcije
laktose coli sojevl: »Coli br. 4«, »Coli br. 5« i »Coli br. 6«. Ostali coli sojevi iz
grupe fekaInoga porekla sacuvali su sposobnost promptne ferrnentacije laktose.
U pogiedu ponasanja na saharose hranilistu izdvajaju se iz ovoga reda sojevi
»CoIi 14« i»CoH 18({ sa svojim izrazito negativnirn osobinarna prema ovom uglje-nom hidratu. Da naglasim iponasan]e soja »col] br. 5«, gde je sposobnost ferrnen-
tacije saharoze slabo razvijena, dole ostali coli sojevi iz reda coli fekalis-a ljudskog
porekla su saharose pozitivni.
Obzirom na sposobnost stvaranja indola, zapazamo opet u ovorne redu b coli
fekalis-a, da sa svi sojevi indolo-pozitivni sem soja coli 3, koji je indolo-negativan
soj. Ovaj soj, kao sto se vidi iz pomenute tabele, istodobno je i laktose negativnicoli soj.
Pada nam pak u oei osobina ovoga reda coli-bakterija, da svih 13 coli sojeva
u 0p s t e n era s ttl n a K 0s e r - cit rat h ran iI is t u, sto je njihova zajednicka
imarkantna osobina. Ova nesposobnost - nernogucnost rasta na Koser-citrat hrani-listu treba da [e po nekirn autorima karakteristika svih pravih sojeva iz reda b colicommune ..
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Malocas srno ista kli osobi nil ponasanja na R a mnozi-agaru, gde vidirno coli
sojeve iz ovoga reda koji nisu ima\i sposobnost fermentacije ovoga secera,
Iz pregleda c) »Bioloske osobine coli Fekal zivotinjskoga porekla« zapazicemo
ista bioloska svojstva kao ib coli fekalis Ijudskoga porekla. r ovde, kao i tamo,
promptno ibrzo svi citirani sojevi ovoga reda f'ermentisu secere: glykose, rnarmit,
maltose, arabinose, saharose, laktose, dok su prema dulcitu izr azito negativnih dulcit-osobina, t. j. svi sojevi ovoga reda nernaju sposobnost redukclje ovoga secera,
Obzirom na sposobnost stvaranja indola, isto tako svi citirani iispitani sojevi
zivotinjskog porekla su Indol-pozitivnl, sem soja »Coli b 21«, koji je indol-negativan ..
Takode iosobine i pouasanje na Koser-cttrat-ovorn hranilistusu slicne: i ovaj
redb coli zivotinjskog porekla ne raste ria Koser-ovom hranilistu.
Iz dosadanjeg posrnatranja b coli Iekalis ljudskoga i zivotinjskog· porekla i
prerna nasirn dob ivenirn rezultatima mozerno reci , dan e rn a up a d I jive b j o-
l o s k e razlike izrnedu o vih b a k t e r ij a, U stvari postoje samo varijante sa
indol-negativnim osobinama, varijante coli sa laktose negativnim osobinama, kao
i varijante b coli u pogledu fermentaclje saharose, Prema dobivenim rezultatima na
rarnonse-agaru, ne mozerno izvuci zakljucak, da hi postojale biohernijske razlike
prerna ovome ugljenom hidratu obzirorn na lako raspadanje izodulcita prilikom
priprerne same podloge, sto maze da navede na pogresan zakljucak a stecenom
iskustvu 11a ovom hranilistu,
Za nas je karakteristicna biohernijska osobina: nernogucnost rasta svih svezih
coli sojeva fekalis bilo covecijih il i zivotinjskih na K 0s e roc i t r a t-o va m h ran j.
lis t u, i neg a t i v n a 0sob ina n a d u lei t u. Ova dva momenta bioloskog pro-
matranja karakteristicna su za abe vrste bakterija inemamo u tom pogledu nikakvih
izuzetaka.
Prema tome, za b co l i I j u d s k a gap 0 r e 1<1a ib col i z iv 0tin j s k 0g
par e k I a mozerno izvuci ovakav zakljucak oa osnovu nasih promatranja:
a) ne postoje nikakve upadljive bioloske razlike izrnedu ave 2 vrste bakterlja;
b) iu jednorn idrugome redu imamo b coli-varijante, kao: b coli (b paracoli)
indol negativne, b coli-varijanta lactose negativnih, coli varijante saharose nega-
tivnih;
c) za obe vrste b coli fekalis karakteristicna je zajednicka osobina nemoguc-
nost rasta na Koser-citrat-hranilistu inesposobnost fermentacije dulcita.
Da li nam citirane bioloske osobine b coli f'ekalis-a pruzaju pravo, da ih bio-
loski raztikujemo ad b coli vodnoga porekla, mozerno se uveriti iz pregleda b
(Bioloske osobine b coli vodnoga porekla), gde od prilike vidimo sledece:
4) P ada nam L 1 oe i markant ua r azlika u mogucuosti rasta ua K ose r-ci tr at hra-
nilistu : »C oli b r . 6« (poreklorn iz reke Miljacke) j »C oli b r. 9« (poreklom IZ sara-
jevskog vodovoda M oscanica ) , jako rastu na K cser-c itra t hranilistu , dok opet »C oli
b r. 8« (porek lo rn iz sara jevskog vodovoda) i »C oli b r . 10« (porek lo rn iz sarajevskog
vodovoda ) ne rastu na Koser-citrat-hranilistu,
P rema M inkev ic-ovoj podeli i amer ikanske standard metode »C oli b r. 9« i
»C oli b r . 6« t reb a da spadaju u grupu co li-aerogenes, »C oli b r. 8« i »C oli b r. 10«
treb a , da su prav i b co li commune Iekalis.
O psti zak lju cak za sv e vrste b co li - cavecjeg, zivotinjskog ivodnog pore-
Ida - b io bi na osnovu nasih b io loskih posrriatranja od prilike ovakav : posto ji
jedino upadljiva razlika u sposobnost: razrnnozavanja ovih bakterija na Koser-citrat
hranilistu: b coli commune fekalis ne raste na Koser-citrat hranilistu, pa bilo da [e
on covecjeg, zivotin_iskog iii zab J jeg porek la, dok b co li vode u pojed inim sluc .a je ·
v irna jako raste, na K oser-citratu (»C oH b r. 6« i »C oli hr. 9«) , u drug im sluca jev itna
se ponasaju isto kao b coli Iekalis, to jest ne rastu na Koser-citratu (s-Coli hr. 9« i»C oli b r. 10«) . P re rna osta lirn b io losk irn osob inama na gJykosi, rnannitu, maltosi ,
saharosi, laktosi. arabioosi i du1citu te ramnosi, osobinama indologenim i hernoli-
ticnim , ne rna b io loske raz like rnedu b co li fekaU s b ilo ljudskog iii zivo tinjskog po-
rekla s jedne strane i b coli vodnog porekla s druge strane.
r u jednoj i u drugoj grupi posto je varijante obzirom na ponasanje prerna
laktosi, sacharosi inesposobnosti stvarania indola, ali ova nisu nikakve stalne oso-bine pornocu kojih bismo mogl i razlikovati b co li vodenog porek la od b co li co ve cje g
iii z ivot in j s k o : 1 ? : po r e k l a .
Isto take nerna b io loske razlike obzirom na b coli vodnog norekla i c oli h la dn o-
krvnih zi\lotinja, sem citirane raz like na K ose r-citra tovoj pod lozi,
B SEROLOsK A ISP ITIVA NJA
Nas je jo s vise interesovao pokusaj se ro-ag lu tinacnih raz lika b coll raznoga
porek la , b uduci da se ove razlike isticu u lite ra tur i, a malo ih je ko Heno proverio
i pokusao da primeni u d ijagnostic i eo li-sojeva hid r icnog porek la . C itira li srno
ranije u kratlco radove drug ih au to ra po ovorne pitanju , te da v id irno nase rezu ltate .
Z a se r olosko-agjutinacna ispitivanja nasib co li-so jeva izr ad ili smo u prvo] serijiopita 3 ag lu tinacna seru rna sa sledecirn titrom :
pripornoc ovih seruma dobiti sareni red pozitivnih aglutinacija sa svirna ispitaniru
sojevirna. Medutim vidimo, da narn aglutinacija serumorn coli 6, koji je dobiven
ad homologog vodnog soja coli 6, aglutinira sarno svoj homologi soj coli 6 i to do
konacnog titra 1 : 3200, kao ida pokazuje parcijelne ag!itinine za coli soj 8 do titra
1 : 400. Kod svih ostalih sojeva, s kojima je radena ova aglutinacija, pa bilo da sucoli sojevi fekalnog ljudskog, fekalnog zrvotinjskog' iii vodnog porekla ~ agtutina-
cija je hila potpuno negativna .. S ta vise vid irno, da se cak ovim serumom ne agluti-
niraju ni 2 soja vodnoga porekla (soj coli 9 isoj coli 10).
Aka upored.imo bioloske osobine sojeva koji su se agJutinirali serumorn coli
6, zapazicemo iovde razlike: homologi so] coli 6 raste na Koser-citrat bujonu, dok
so] coli 8, koji se takode aglutinira serumom 6, ne raste na Koser-citrat hranilistu.
Obrnuto, so] coli 9, koji se bioloski ponasa isto kao ihomologi soj coli 6, tj, raste
jako na Koser-citrat hranilistu, ovaj soj dakle ipored istih bioloskih osobi.na nije
se dao aglutinirati serurnom 6.
Drugim recima, sojevi coli 6 i9 su b io l o s k i id e n t icni,' a s e r o-l o s k r a z n i.
Iz tab ele b) 0 rezultatu agIutinacije »serurnom coli 9«(, vidirno, da ie ova] se-
rum dao pozitivnu aglutinaciju samo sa svojim homologim sojem coli 9 do titra
1 : 1600, a svi ostali sojevi bilo vodnoga iii fekalnoga porekla nisu se mogh aglu-
tinirati serumom 9.
Isto tako iz kretanja ag!utinacije sa»serumoni coli 19«, (homologi soj krav-
lieg porekla) zapazlcemo iz tabele c), da je i ovaj serum aglutinirao sarno svoj
homologi so] coli 19, mada smo ocekivali, da ce narn ova] serum pruziti pozitlvnu
aglutinaciju barem sa svima coli sojevirna feklanog porekla, buduci da je serum 19
Dosadanja nasa zapazanja 0 kretaniu H-aglutinacijeizmedu coli sojeva vodnog
porekla icoli-sojeva fekalnog porekla daju narn prava da zakljucimo: .
a) coli-sojevi vodnoga porekla izmedu sebe uporedeni u pogJedu svoje antigene
strukture ponasaju se, prerna nasim iskustvirna, take da serum jednoga coli soja
vodnoga porekla nije u stanju da aglutinira istodobno idruge coli sojeve istoga
porekla cak I u slucajevima kada se bioloski ne razlikuju.
b) H - a g 1u t in in ik 0d po jed ini h c 01 i-o j e v a v 0do 0gap 0 r e k I a
n e idu paralelno sa b io los k t rn osobinama o v ih: tako H-serum coli
vodnog porekla izraden imunizacijorn zeea sa sojern koji pokazuje pozitivne osobineu pogledu rasta na Koser-citratovom hranilistu aglutinira isoj coli vodnog porekla
koji ne raste na Koserovom hranilistu. Obrnuto, isti ova] serum nema iste ill slicne
agJutinlne sa sojem koji se bioloski isto ponasa.
c) v 0 d n i col i s e rum n i e u s tan j u n i u jed nom slue a j u d a
a g 1 uti n ira n i jed a n s 0 j col i f e k a 1 n 0gpo r e k I a b i1 a e 0v e c i-j e gil i z j vat in j s k 0g, sto bi drugim recirna znacilo, d a s u H - ant ig e n i
coli v o d n o g i coli fekalnog p o r e k l a potpuno r a z l ic i i.
d) uporedujuci rezultate sa coli serumom 19 moglo bi se naslutiti, da ipo
pitanju uniteta iii pluraliteta coli f'ekaliis covecijeg izivotinjskog porekla postoje
h-aglutinacne razlike, no ovime cerno se opsirnije pozabaviti ...
Na kraju da iznesemo nase pokusaje agrutinacnih uporedivanja sa O-serumima.
Za sada sma uspeJi da izradirno ovakva 2 o-coli seru ma: a-coli serum 19 i
Dans ce travail I' auteur s' occupe de trouver la base de la classification
biochirnique et serologique entre Ie b coli commun et b coli aerogene d'orig ine de
l'eau potable.En sens biochimique, avec J'ettude des cultures de b coli d'origIne differents,
que. I'auteur aetudie dans les milieux de gelose glykose, mannite, maltose, sachs-
rose, lactose, ram nose et sur 1a gelose-dulcit-il a pu constate, que les 21 cultures de
bac. coli d'origine differrents, se different biochimiquement seulement en Koser-
citrat-rnilieu, tandisque dans tous les autres milieux avec les hydrats carbones existe
entre ces differreots eolia-cultures seulement les bacteries des coli-variants. Ces colis-
variants soot les bacteries de coli-grouppe qui n'ont pas 1a capacite de reduction de
la lactose, ou de 103acharose et aussi ceux qui ne so£It pas indologeines.
La differrence en milieu citrate de Koser est tres caracteristique: ce sont les
colis fecales communs qui ne se developpent en ce milieu, tandisque les bacteriesde colis aerogenes d'origine de I'eau potable se developpent en Koser citrat-rnilieu
bien et forternent.
Les bacteries de colis-grouppe fecales communs, qui pouvait aussi se laisser
cultiver de l'eau potable; en sens biochirnique sont completement les memes comme
les colis fecales cornmuns fraichernent isoles des f'ecales de l'homrne au des betes
domestique, cornme aussi celues d'origine de la gratnouille.
Pour les etudes serologiques des 21 colis de grouppe Iecale ou de grouppe
colis-aerogenes, l'auteur a prepare Ies serums aggluttinants qui ataient les H et 0
serums ..
En se servant des resultats obtenus par Ies H serums-aggluttinant l'auteurpouvait constater une differrence de structure antigenique entre les grouppes des
colis fecales et de colis aerogenes d'origine d'eau potable, ainci que Ie H-serum de
coli aerogene ne pouvait agglutiner les colis fecales en aucun cas, et ausst dans
le sens contraire.
C'est pour cela, qu'il faut serologiqtrement toujours identifier les bacteries de
coli-grouppe cultives des acux potables en tout cas quand nous desirous de donner
Ies resultats bacteriologique precis en questions si I'eau, que oous examinons bacterio-
logiquement, est potable ou non, II est necessair d'exarniner ces resultats de coli-.e:rouppe auss] bioJogiquement.
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Ljetni stano vi (n aselja) na plan in ama H rbljin i i Krugu
ad ing, J . Pepovica
D ie Sa ison sansied lungen au f d en G eb irgen Hrb ljina und Krug
Von Ing, Jovo Popovic
Opst] prikaz planina i terena.
Autobusna linija Bugojno-Livno-SpJit ide banovinskirn drumom ad Bugojnapreko Kupreskog Polja do Splita, Ona spaja Srednju Bosnu sa Jadranskim morem,
Od Bugojaoske ze!jeznii':i(e stan ice sa nadrnorskom visinom 569 m put se postepeno
dize ispod sumovitih istrrnih kosa Stozera i Plazenice sve do Velikih KupIeskihVrata (1384 m). To su po zlu glasu poznata Kupreska Vrata, na kojima je usred
Ijeta jak udarac vjetra, a kada zirni pukne jug, tuda je nemoguce proci zbog zestine
vjetra izbog velikih snijeznih narneta.
Prosavsi Kupreska Vrata drum zaobilazi pJaninu Stozer sa zapadnog boka,
mijenja pravac iod sjeverozapada okrece r avno k jugu pa se spusti u Kupresko
polje) (lIOO------1l90 m).
Na istocno] strani gornjega polja nalaze se naselja: Kupres, Begovo Selo, Ga-
ravel, Otinovci, Batun, Vri.\a, Kute i Kukavica, I fa su sela grupisana sa istirn oaei·
nom gradnje kuca j zgrada kao prvopomenuta, Zive vade nerna u selima nego se
') Dosta dugal:ko ali usko Kup resko Polje p ruza se od sieverozanada P rerna jugoistoku od-va] ajuci se sa malrm k rakorn p rema sjeverolstoku. Duzin a Kup re~kog Polja od semanovaca njego-
vog najsievernijeg aaselja pa do najjuznije tacke - Zanegline - iznosi do 24.5 km. U go rnjem
sjeverozaoadnom dijelu polie .ie prostraniie - 5i re - nego u jugoistocnom sa najvecorn ~irinom,
izrnedu .grebena Ku rleia isela Otinovaca 11.5 krn. Gornji sjeverozapadni dio polja prosjeca poncr-
rrica Mrtvka, Po njegovom sjeveruistocriom rubu nalaze se sela: Osmanlije, Z!oselo, Bill Potok,
Strazbenlca, Mrdjebara, Suhova, Rasticevo, Blaga], Mrdanovc], Novo Selo, isemanovcc (u sleverc-
zapadnom kutu pol]a), Ciiela sjeverozapadna strana polja, ispod planine Malovana. nema stalnih
nasela, Ja nijesam ulazio u proucavanje ovih sela, jer sam drugim poslom cosao ovarno, ali
sam prolazeci mimo njih zapazio 0',10: Sva pomenuta sela nalaze se u podnoiju planlne Plazeniee,
Razmaknura su jedno od drugog po jedan do dva kilometre. Sela su grupisana, sa zgradama
gradenim pretezno od drveta i pokrivenim drvenim krovorn. Daaas ima skoro u svakom selu pokoja kuca gradena otl karnena lli ad betona po krivena crijeporn. Kup res, Osrnanlije iBili Potck
irnaju t! raj onu sela zivih vrela, koja izbijaju u p odnozju Plazen ice. Sva ostala sela nernaju zivib
vrela. Ta sela piju vcdu iz cat rnja, lokava, s krovova, koju drze u koritime, ili je donose sa
ponornice Mrtvlce,
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
stire se visoka isurnovita Osjecenica .. Ime joj je doslo po njenom odvojenom polo-
zaju, jer je sa svih strana dubokirn dolovirna odsjecena od okolnih planina igre-
bena .Nesto zapadnije u pravcu sjeverozapadnom na Osjecenicu se nastavlja planina
Kujaca sa velikorn j pretezno zrelom crnogoricnorn sumom. Juzni dio grebena K u-
jace dostize znatnu visinu sa Velikorn Gredom (1851 m) iCrnim Vrhom (1815 m).Dalje u sjeverozapadnorn pravcu nastavlja se greben Siovina, koji se pruza cijelom
duzinorn Glarnockog Polja sve do pod jugozapadne ogranke Velike Vitoroge.
Izmedu ovih mocnih planinskih grebena koje cini od jugozapada isjevero-
istoka Malovan, sa sjeverozapada Kujaca iSlavin, a sa sjevera Vitoroga prostire
se prostrana cetver ougla visoravan Hrbljina. Ona obuh va ta upravo cijeJi prostor
izmedu dva velika poJja sa istoka Kupreskog isa zapada Glamockog isluzt stanov-
nistvu brojnih naselja sto su posijana po rubovirna ovih polja za planinsko gazdo-
vanje iza ishranu njihove stoke. Ona cmi blizu jednu trecinu povrsine Glamockog
sreza i oko jednu dvanaestinu povrsine bugojanskog sreza j obuhvata u SVem\1
prostor od kojih 637 km",
OpisHrbljine planine. Say prostor sto ga geografski oznacavaju Hrbljina pri-
pada krecnjaku gornje krede, On nosi na sebi ona karakteristicna obiljezja nasih
krsevitih predjela: prostrane uvale izmedu pojedinih grebena ivisova, mnogobrojne
vrtace razne velicine, ali pretezno siroke iplitke, skoro posve bez zive vade (bez
vrela ipotoka)") sa malom zgodom da bi ga stanovnistvo maglo intenzivnije pri-
vredno iskoriscavati, te prerna tome pretstavlja u glavnom surnski i pasnjacki
predio.
Kamens krecnjacka podloga pokrivena je tankim slojem plodne zernlje, Sarno
u dubokim uvalama i u vrtacarna nalaze se deblje nasl age crvenice, Takva mjestasluze za sakupljanje povrsinske vade (lokve) ili ih zasijavaju sa povrcem (krom-
pirom ikupusorn), ako se nalaze u blizini staja. lz prostranog krecnjackog masiva
izbija po gdjegdje greda kame nag skriljca, koji u polozajima suncu okrenutim ad-
sjeva poput stakla u raznim bojama. Drzeci da se u tim gredama krije neka pleme-
nita ruda rneni su planinci narocito pokazivali takva mjesta (oa Boriku kod staje
Tome Dumancica, na Vrscini jugoistocno od staja Mihaljevica, u blizini Slanag
Dola kod povrsinskog vrela Trtice idr.) ocekujuci da e l l im ja znati kazati sta se
krije u tom svijetlom kamenu. Prema jugu ijugoistoku sid se taj masiv krecnjaka
gornje krede sve do grebena Velikog Malovana ido onog lanca njegovih grebena
sto cine zapadnu ivicu Kupreskog polja, jer taj lanac zajedno sa Velikim Malava-nom pripada mladom jurskam krecnjaku .. Sjeverna granica Hrbljinske visoravni,
koju Cine Velika iMala Vitoroga sa svojirn ograncima prema Glarnockom polju pri-
pacta takoder krecnjaku gornje krede, a take isto ivisoki i sumom obrasii gre-
beni Osjedenice, Kujace iSlovina").
Flora ifauna. Cijela Hrbljina planina dandanas je pretezno bez surne. Njezinajuzna ijugozapadna meda, koju cine visovi Cantica vrh, Runjavi vrh, Stinetni vrh,
Kozjak, Kuruzeb iOsjecenica, obrasli su gustom crnogoricnern sumorn, To su sje-
veru okrenute kose tih visova, Kao sto sam skoro redovno zapazao, sjeveru
okrenute strane l1a5i11krecnjackih planina redovno su pod surnorn, dok su jugu
okrenute kose ili sa oskudnom sumom iii potpuno bez some. Ovde nam dobar pri-
") Pri posebnom opisivanju po.iedinih predjela navescu u svakom slucaju gde ima ziva. voda.
~) Vidi geolo!:I,e karte Bcsns iHerceg ovine od Dr. Fridriha Katzera.
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
rnjer za to daje sjeverna graniea Hrbljine: Vitcroga planina, Cijela njezma prema
Hrbljini - prerna jugu - okrenuta strana potpuno je gala. Posmatrana sa ove stra-
ne - od Hrbljine - Vitoroga .i.ma interesantan izgled i po razvoju svoga glavnog
grebena i po smjeru pruzanja, Najvisi greben Velike Vitoroge pruza se u jugo-
Istocnom pravcu sa nekoliko nizih visova sve do Male Vitoroge. Od Male Vitorogespustaju se kose u ravnoj liniji prema [ugoistoku sve do Osredaka gde ima malo
bukove sume, a odaUe u istom praveu kose se spustaiu sve do Slane Kose koja se
nalazi sjeverozapadno iznad Kupreskog polja. Kose gJavnog grebena Vitoroge
prerna jugu ijugoistoku posve su bez sume, one se spustaju dosta blago, ali ne u
cjelovito] koso] ravnini, nego u vise pragova (terasa). U tom lagauom spustanju
ona prelazi u visoravan Hrbljinu, Greben Vitoroge proteze se dalje sjeverozapadno
i nesto povucen u sjever tako da se taj dio koji je nizi od glavnog grebena ne
vidi posrnatrajuci ga iz rayne Hrbljine. U tom dijelu najvisi je Crill vrh (1761 m)
iVitoroga kosa (1563 m), Dalje prema sjeveru Vitoroga prelazi u [ednolicno krse-
vit teren ko]l se zove Duled s nadmorskom visinom 1300 rn, koji postepeno opadaprerna dolini Pive cioed Pivske Podove 800-900 m nad morem. Say prostor Du-
leda nalazi se pod visokorn crnogortcnom sumom,
Na samoj Hrbljini nalaze se pojedini gajevi iomanje sume po visirn kosama i
visovima tako: ispod Jarrna iJarmica, po Berberiji, suma OpaJjenica (u specijalnoj
Simlenica, Hamzin vrh, Durbasa, Malicka, Medugorje i t. d, Te sume su dijelom u
privatnom posjedu, dijelorn drzavno vlasnistvo, ali na njirna se dobro opaza blizina
Ijudskih naselja, jer su osjetno prorijedene. U pojedinirn polozajirna ima dosta
jasike (Populus tremula) n. pr., na Berberiji, po Siano] kosi, aka Zubica kosara,
na Durbasi idr. U Berberiji jasika ima taka snazan i bujan podmladak da bi si-gurno osvojila pasnjacki teren kada ne b i bila unistavana kosom istokom. Pored
jasike ima dosta bukve ispod Kujace, po Slovinu, po Durbasivali je vrlo kdljava.
Od cmogcrrcne surne najvise je prosirena omara, za njom dolazi [ela (Jelovaca
surna), pa bijeli bor po Hamzinu Vrhu, Po privatnim sumama bora je skoro ne-
stalo. Od surnskog niskog grrnlja irna dosta ljeske, pasije ljeske iii smrdljike, sa-
purike (pasije ruze) isporadicno mukinje, ribizla (po narodnom pitorni smanjci) i
ogrozda (po narodnorn runjavi smanjci), kupine imaline. Medu travarna po nifim
polozajima preovladuje pirika (Agropirum repens), ali ima ilisi·cijeg repa, ljulja, sto-
klase i festuke. Mjestimicno je znatno prosirenscemenka a jOs vise capljuzika
(cepJijeZ, Asphodelusalbus). Po visim kosama eijele strane pokriva smetljika (Genistaradiata). Po dubljim uvalama i raznim polczajima raste crvena ibijela djetelina,
zvijezdan, grahorica, risak, zvoncac inaroeito mnogo prist (Genista sagittalis).
Od divljezvijeradi imade: medjeda, vukova, kuna ilisica.
Plemenitu divljac prestavlja: srna, zee, jarebiea i mali tetrijeb (ruzevac)").
Do prije nekoliko deeenija lov je po Hrbljini bio veoma bogat, narocitc na
srne i ruzevce. Ali sa osvajanjem surnskog terena i pretvaranjem u privatne zir ate
piemenita divljac iscezava. Vukova medutim ima jos uvijek dosta i po kazlvanju
stocara oni cine ceste napade na stoku narocito zimi.
Voda. Veama tesko stan]e vlada na hrbljinskoj visoravni zbog nestasice pitke
vode. Na prostoru ad preko 600 km2 nalaze se sarno nekolika slaba .Ziva vrela i
.) Ruzevil.c (Petrao tetrix) nalazl se 1 .1 sumam a H arnzina vrha, Tu je sagradena lovaeka
kuca za levee kraljevske porodice).
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
to aka surne Kujace, Stanovnici naselja sluze se za svoje potrebe kao iza napoj
stoke povrsinskom vodom koju skupljaju na razne nacine,
Povrsinska veda skuplja se najvise u Iokvama, Vee po prirodi svojoj voda se
sJijeva u nize iudubljene polozaje. Aka dna tih udubljenja cini gusta izbijena
zernlja onda se sakupljena voda zadrzava dulje na tom polozaju, To je prvi pri-
rodni postanak lokve, Taj prirodni i najprostiji nacin sakupljanja povrsinske vode
primjenili su pastiri i stanovnici bezvodnih pianinskih predjela za svoje potrebe, Za
to traze plitke, ali dostasiroke vrtace sa debe!om naslagom crvenice. Kada prave
lokvu Ijudi dobro zbiju malj ima zemlju u izdubljenom pr ostoru iii po nekoliko puta
natjeruju stoku u udubljenje da ona gazi izbije zernlju. Sa strane s koje je naj-
b!azi nagib ostavi se pristup lokvi dok se ostali zidovi lokve naprave malo izvise-
niji istrrniji da bi se mogla sakupiti veta kolicina vode. Aka se lokva nalazi u pod-
uozju kosiria ili jos vise ako je sa svih strana okruzena padinama, a dno joj je
gusto i zbijeno, onda se u njoj moze da prikupi znatna kolicina vode. Takve lokve
ne presuse ni za najtezih Ijetnih vrucina,
cesto se imedu stocarima nade po koji agilni]i covjek koji nagovori i ostalestocare da sa kosina nap rave [arke prerna lokvl, aabacaju u njih kamenja, da ih ne
hi stoka ivrijeme zatrpalo ipornocu tih jaraka privode u proljece, kada se topi
snijeg i Ijeti kada bude kiSe, povrsinsku vodu u lokve. Ima vecih opstih lokava
koje se nalaze izvan naselja po pasama ina koje dogone stoku na napoj sa svih
strana. Takvih lokava ima ria Berberiji, Ljuhodolu, Zurinovcu, Skademovcu, Medu-
gorju idr. Pored tih opstih Iokava postoje rnanje lokve u neposrednoj blizini staja
(kosara). One sluse De samo za napoj vlastite stoke nego j za pice ljudirna, narocito
ako zbog duge suse ponestane druge vode. Ponegdje su te lokve ogradene tako da u
njih ne moze neposredno zaci stoka, U lokvarna je voda posve necista .. Ne samo
zatosto u toj vodi zive iabe i sva sila krupnijih isitnijih vodenih insekata irnili-joni mikroorganizama, nego zbog toga sto u tu vodu obicno gazt stoka i zaga-
dava je. U ovoj godini vladala je u tom kraju kod goveda, ovaca i koza bolest:
slinavka i sap (po narodnom balavac). Ista bolest pojaviJa se kod Ijudi, odnosno
kod djece, koja su pila vodu iz lokava.
OSiID 11 Iokve sakuplja se povrsinska voda jos u korita. U tu svrhu traze se de-
bela stabla jelova ili bukova, ad kojih stocari napravekorita, Njih postave pod
krov, pod strehe sviju zgrada, da prikupljaju kisnicu, koju zovu kisovaca i~nijcg.
Voda s krovova pada ili ueposredno u k0rita iii je hvataju U oluke takoder drveae
i razvode u korita, U nekim stanovima vidio sam vrlo spretno postavljenu rnedu-
sobnu vezu oluka i korita, da ne bi izrnakla ni kap kisovace. Sa zgrada u kojimase ne loz.l vatra dobiva se cistija isvjezija kisovaca, Sa kuca u kojima se obicno 102.i
vatra kisovaea udara dimom iobojena je (zuta), lako ova voda danirna stoji u
otvorenim koritima ipak jeCistija ad vade iz lokava, Nju cuvaju od stoke, pa je izbog toga bolja za ljudsku upotrebu. U ovim planinskim predjelima ova je najpro-
sireniji nacin skupljanja povrsinske vode i to ne sarno gdje su povremena, Ijetna
naselja nego i gdje su sta!.na naselja.
Kao sto skupljaju povrsinsku vodu u vrtace tako skupJjaju isnijeg. U vrtace
ko]e su u osojnorn potosaju, dovoijno duboke a nalaze se u blizini stana natrpaju
sto mogu vise sniiega iugaze ga. Povrh snijega nabace debelu naslagu slarne kojupritisnu daskama i pol uticarna").
6) Polutlcorn zovu oblo stablo dufinorn rasciieolieno. Od jednog stabla dobiiu se tako dvljepolutice,
5
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Taka utrapljen snijeg vade ljeti iz jarne, tope ga ipiju snijeznicu. Kod nekih
koliba vidio sam za to topljenje snijega pasebno korito jedan ipo metar dugacko
i 30-40 em duboka. Korito je izdignuto pored krova da bi bilo jace izrozeno
suneu ida ga ne dohvaca stoka, inesto malo je nageto da bi snijeznica mogla
atjecati i kapati u podmetnuto bure za vodu ili u vuciju, Snijeznicu pije sarno
kucna ce\jad. Rijetko kada da je daju i stoci,Pastiri kao iradnici po surni poznaju jos dva nacina sakup\janja kisnice j sni-
jega: u pauje ikamenice.
Panji su visoko otsjeeena debela stabla. Panj se postepeno dube pomocu vatre
isjekire .. Supljina koja tako nastane mora biti napaljena (nagorena) da duze traje i
da sakupljena veda bude cista.
Kamenice su prirodne izdubine u stijenama u koje se skuplja povrsinska voda:
kisnica iii snijeznica. Tu vodu nazivaju kamenica,
Panji kao ikarnenice pres use odnosno ispare se za vrijeme Ijetnih vrucina,aim dugo ne pada kisa,
Za sakupljanje povrsinske vade postoje jos ieatrnje (cisterne, pogresno ibunar). Ovaj nacin sakupljanja vode prosiren je dandanas vrlo slabo. Na Hrbljini
sam saznao za njih sarno na tri mjesta: na Zurinovcu kod Malica kosara, na Ham-
zinu vrnu kod dvorske Iovacke kuce ikod kosare Jove Pivaca, Gradnja catrnja je
dosta skupa, jer je neophodna upotreba cementa .. Stoga [e grade sarno bogati sto-
cari. Za ovu vrstu rezervoara za vodu trebale bi se vise interesirati ivise doprinositibanovina idrzava.')
Po kazivanju stocara s kojima sam se sastajao, po stalnim naseljlma irnaju
catrnje imucniji stocari, narocito oni koji se bave sirarstvom (Duvnjaci, Zubici, Vulete,
2dere, Ercezi i dr.).
U catrnje se skuplja kisnica isnijeznica sa zgrada. Ako je krov od cigle ondaje voda ne sarno ukusnija nego icistija, jer je s drvenih krovova cadava i udara
dimom.
Vrlo rijetko se nade na planini bunar") (Babita bunar, Petrica bunar, Suvi
bunar). Bunari se kopaju u dubini po 3-5-8 m, dok se dode do podzemne vode,
Privrednl odnost, Hrbljina daje vrlo lijep primjer kako stocari pritjesujeni
tjeskobom oko svojih sta1.nih naseija, prelaze u vise polozaje na kojima postepeno
otirnaju sumsko tlo ipretvaraju ga u pasnjake i privatnezirate. Po svojo] nad-
morskoj visini koja se krece izrnedu 1100-1600 m, cijeia Hrbijinska visoravan moze
da nosi visoku surnu. To svjedoce idanas grebeni kojl okruzuju visoravan ikoji su
skoro potpuno pokriveoi sumom: Malovan Veliki iMali, Cantica vrh, Stinetni vrh,Osjecenica, Kujaca, Medugorje iVitoraga. Nije davno bilo da je znatan dio njezine
- jl
7) Na Prenj planini na Stajskorn iJasenskorn gvozdu stoca ri zuvu bunarirna iskopane ika-
menom ozidane jedan ipo do dva metra duboke jarne u kcje se skuplja povrsins!ta voda. Ti
god. 1935 Sveska za p rirodne nauke), Na cijeJoj Hrbljini irna malo izgleda da bi se kopanjem bu-
nara moglo dati do pcdzernne vade, stoga se to i ne radi, U stalnirn naseliima po Glarnockom
pol]u [fila dosta bunara. Na ovoj planini, kaoi na svirna drugima gde Je bezvodan tenon uvijek je
te:ie pcdmirivati stolen s vodom ne.go ljude. Stoka treba znatno vece kolicine vade nego Ijudi, [er
na planini borave deset ine biljada sitne i krupne stoke. I gdje se nalazi ziva voda, ona ne moze
da podrniri potrebu stoke, alco je nema u velikirn rezervoarirna (jezerima, stalnim lokvarna iIi pla-
ninskim potocima i rijecicama). Zato i na ovoj planini kao i na svims drugirn zavisi od raspo-lozive vode dcklece stocari ostati na planini, odnosno dokle ce napasati stoku, Ako presuse lokve,
ako nestane idruge sakupljerre vode, oni se mo raju povratlti u svoja sela,
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
danasnje pasnjacke i livadske povrsine bio pod visokorn gorom. Zato ima i danas
zivih svjedoka medu stocarirna, a to pokazuju irnnogi nazivi pojedinih polozaja kao:
M.ala i Velika Opaljenica, Borik, Bukovik, Opaljena glava, Jelovaca kasa, Crna kosa,
Gola kosa, i t. d. Pod udarom privrednih i socijainih odnosa U ovim planinskirn
predjelima nestaie sume s dana na dan .. Nje nestaje doduse ne sarno pod udarom
stocarske siekire, nego .los vi~e j u daleko vecirn razrnjerarna pod udarom sumskih i
industrijskih preduzeca, koja mnogo brze i daleko radikalnije dizu velike komplekse
sume.Sva je Hrbljina za turske vladavine hila begovska Xuma. Posjednici su bili
begovi iz Kupresa i Glarnoca. U to vrijeme imali su njihovi krneti iz Kupreskog i
Glamockog polja pravo servituta u tim surname t. j. pravo sjece drveta za ogr[ev i
gradu. Surna je bila begovska, ali je zemljiste bilo drzavno (mirije. Vidi c l . 1 Zakonaad sedmog Ramazana 1.274god. t. j. 3 maja 1858 god.). Suma nije ima!a nikakvu
vrijednost za bega, jer je nije niko tr afio osim za gorivo iza podmirivanje dornace
potrebe krnetskih naselja. Medutim zernljiste oCisceno od surne donosilo je koriati
ibegu ikrnetu. Krnetu jer je mogao na njemu gajiti livadu, iii ga obraditi izasijatiusjevom; begu jer je dobijao sa tog zernljista onakav isti dio prihoda kakav je
dobivao isa ostalog zemljista svoga kmeta. Po pravnim odnosima izmedu bega i
kmeta svaka nanovo obradena zernljisna povrsina srnatrala se je sastavnim dijelom
kmetsiwg posjeda (ciflul<a) i kmet je bio duzan da od dobivenog prihoda s takve
povrsine daje begu jednu trecinu iii jednu polovinu. (Vidi c 1 . . 2 Zakoria ad 14 Sefera
1272 god L j, 10 f'ebruara 1856 god.). U pitanju obaranja ikrcenja sume potpuno
su se podudarali interesi bega ikrneta, stoga su obojica jednako tezili da uklone
»bezvrijednu« sumu. Kada im je izgledalo da se ta teznja presporo ostvariva sarno
sjekirorn, onda su se pomagali vatrom i palilisumu koja im je staiala na putu.
Tako su nastale danasnje Paljike, Opaljeniee, OgarjeIi kukovi, Ogorjele kose it. d.U koliko je koja kmetska parodiea bila zadruzno .iaca, u toliko je mogla vise
zernljista da prisvoji i ocisti. Tako su pojedine porodicne zadruge prihvacale od
sumskog zernljista po 200, 300-500 ha ipravi!e Citave velike posjede. Tih prirnjera
ima na Hrbljini dosta: porodica Turalija, Duvnjaka, Popovica, Durnancica, Zubica,
Dokica, Durkovica idr. Kasnijorn diobom porodicnih zadruga nastale su diobe i u
zemljistu, Pored stare zajednicke zadruzne kosare ikolibe gradile su se nove kosare
na odijeljenirn parcelama. One su gradene jedna do druge, tako da su dugim vrerne-
nom za posljednih 150 do 100 g odina nastala po Hrbljini citava porodicna naselja.
Razvojern i mijenjanjern privrednih odnosa t ekonomskog stanja medu pojedinim
posjednicima nastaiale su vremenom velike izmjene u vlasnistvu, Tako su medujednoimena naselja poceli upadati novi clanovi drugih porodicnih zajednica, kupu-
juCi iii zamjenjujuci zemlju sa statim vlasnicima. 1 aka .Ie .ios idanas moguce pratiti
razvoj tih porodicnih naselja u pojedinim predjelima, ipak su ona vee donekle po-
remecena sticajem prilika.
Za vrijeme kmetskog stanja tih seljaka heg ili aga kao zajednicki posjednici
zernalja, koje su porodicne zadruge otirnale ad suma, dozvoljavali su diobu zadruge
a s tim idiobu zadruzno obradivanog zernljista. Dok je cjelokupno irnanje ostajalo
kao svojina na porodicnorn imenu, dot!e su pojedini clanovi, udionici, imal] svaki
svo] udio i samostalno ga obradivali iprihod s niega za se uzimali , To je bilo
moguce ne sarno za vriierne turske nego i za vrijeme austrijske uprave Bosnom.Takve porodicne diobe nijesu ni za vrijeme Austrije unesene u zernljisne knjige,
nego ie svo zernljiste ostajalo uknjizeno na por odicnorn imenu.
5*
s:
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Zivo t i zivotne potreb e se ljaka rnije ujale su i izmijenile mnogo nekadasnju
posjedovnu strukturu Hrbljinske povrsine, zbog toga se danasnje stanje mnogo
razlikuje od onega stanja koje je osamdesetih godina proslog stoljeca zatekla
austrijska uprava i koje su njezini kartografi unijeli u gener alstabne karte odman
iza okupacije Bosne. Porodicna imena sta vljena za oznaku vlasnika kosare, kako se
nalazi u tim kartama, ne odgovaraju vise pravom stanju stvari, jer su u vrlo mnogo
slucajeva dosli novi vlasnici i nova por odicna imena. Jos vise iceste izmjene nastale
su posle stvaranja nase zajednicke drzave, pocevsi od 1918 do danas, Oslobodivsi se
kmetstva, stavili su seljaci svu svoju zernlju u slobodan promet jos prije nego je ona
presla u njihova vlasnistvo putem redovnih sudskih odluka i upisa u zemlj, knjige.
Stoga su Iakticni posjedovni odnosi koji su nastali diobom, kupovinom, tramporn
j uzurpacijom u mnogom drukciji nego st o to stoji zabiljezeno i u danasnjim sluz-
benim spisirna iknjigama. Zbog prenosnih taksa seljaei bjeze od upisa promjena u
posjedu, koji treba provesti u zemljisnim knjigama, ani vode racuna sarno 0 uzivanju
i iskoriscavanju zernlje. Potpuno su s toga zadovoljni i mimi ako medusobno naprave
kupoprodajni ugovor, pred prijateljima ikornsijama ijedan se naplati, a drug] pre-uzme prodanu zernlju, Da Ii je ta zemlja uistinu j u zernljisnim knjigama na onome
ko je prodaje, oni ne vode racuna, samo aka znaju da je doticni prodavac vise
godina drzao i obradivao to zernljiste, iii aim to kornsrje potvrde kao istinita
stanje. Tako isto rade isa uzurpiranim zernljarna L j. bez znanja vlasti prisvojenim
drzavnim zemljistern, I to zemljiste ani medusobno prodaju i kupuju ne vodeci racuna
a tome, da li je to zernljiste uistinu preslo u vlasnistvo onaga koji ga prodaje. Za
njih je dovoljno ako izade civilni iii drzavni geornetar, pa to zernljiste vuplani« t. j.
unese ga u katastarsku kartu i pod brojem upise na onog koji ga uzirna U obradu.
Najobicniji nacin isko risca vanj a zern ljista na Hrbljini p Iani ni jeste ispasa sa
stokom ikosidba. Vecina stocara, koji imaju svoje posjede na Hrbljini bogatiji suseljaci, Svaki ad njih pored svog posjeda u svom stalnom naselju, bilo u Kupreskorn
ii i Glamockom polju ima iposjed na planin] i to po povrsini znatno veci, Ziratna
zernljista u poljirna slcze im za zasijavanje 2itima: [ecmom, razl izobi, Posta se oba
polja nalaze iznad 800 m to je gojenje kukuruza nemoguce, agojenje ozirnih usjeva
prtllcno nesigurno. Pored zirata u polju, oni imaju isvoje ekonornske zgrade isvoju
stalnu kucu u kojoj sa ukupnom celjadi provode nsjveci dio godine. Ttl. im se nalazi
isva stoka.
Planinsko imanje sluzi u glavnom za Ijetno prebivanje stoke iizvjesnog broja
kucne celjadi, koja skuplja stocnu hranu i stocne proizvode. Taj posao vrsi se na
ovaj nacin, Sa stokorn krupnom isitnorn, ostaju s proljeca u svojim selima sve dokne abrade ziratno zernljiste i ne zasiju gao Krupnu stoku dizu poslije toga na planin-
ska irnanja ipustaju je u ogranicenoj rnjeri u pasu na arum parcelarna, koje se nalaze
neposredno oka kosara i koliba. I ovo ne rade svi stocari nego samo pojedinci;'
narocito oni ko]i imaju mnogo glava krupne stoke i koj] imaju velike povrsine
pasnjaka i livada. Vecina ih ostane i sa sitnorn iSa krupnorn stokom iposJije zasi-
javanja ziratnih povrsina u selu iiskoriscuje opste pasnjake koji se nalaze oko sela.
Stoka izlazi preko dana na pasu, a pod not se vraca u selo. Tako traje sve dok ne
dade vrijerne da se livade (ukosi) po Hrbljini pocnu kositi. Ta kosnja pocinje obicno
u prvoj polovini jula pa traje sve do polovine avgusta, iii kako stocari sami ozna-
cuju vrijeme ad katolickog Petrova dana po do Male .Gospe, Cesto kod pojedinihvlasnika pasnjaka ilivada traje kosidba cijeli mjesec dana. Ne zato -sto se povrsina
koju posjeduju De bi rnogl a i u kracern vrernenu svrsiti, nego zbog taga sto se
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
po dufini kosnje cijeni velicina posjeda i bogatstva, s cime se porodica ponosi,
Irnade istina ijedan pray! razlog zbog koga se ne maze brzo kositi: teren ukosa
(livada) veorna je krsevit. Svuda po povrsini izbija stijenje, koje Je cesto puts taka
gusto, da kosac ne maze zarnahnuti kosorn u svoj njezino] sirini, nego mora da je
vrlo kratko ddi da bi rnogao pokositi travu, koja se nalazi izmedu stiiena. Zbog
takvog terena i prihodi su sa njihovih livada vrlo mali. U mnogim posjedima koj:iznose po lOO~200 ha jedva da se dobije 2~5 vagana sijeria, istina najboljeg kva-
liteta, Za cijelo vrijeme kosnje na planini se u svim kolibarna nalazi sarno odrasla
musks celjad: kosci ipo koji djecak, ko ji irn iz sela donosi hran u.
Cirn se zavrsi kosidba pocnu pojedini vlasnlci istjerivati stoku iz sela na pla-
ninske ispase. Svakl vlasnik tjera svoju sitnu ikrupnu stoku najprije na svoj posjed,
a kada je kosidba svuda svrsena, onda je cijela HrbJjina opsti, zajednickl pasnjak,
Tada izlazi na planinu i zenska celjad da sabire mlijeko i bijeli mrs. Sa sitnom
stokom ostaju stocari na planini sve do tie dok ima mogucnosti da napasaju stoku
po slobodnim ispasarna. Kada pocnu padati snijegovi . i prestaje slobodna ispasa, tada
se upotrebljava prikupljena steens hrana za hranu sitne iIcrupne stoke. Sitna stoka
ostane na planini najdalje do Bozica. Poslije toga vremena sitnu stoku vraca]u u selo,
a krupna atoka ostane i dalje na planini sve dotle dok potpuno ne potrose svu sakup-
Ijenu stocnu hranu, Ima vlasnika koji zadrze ciielu zimu icijelo proljece svoju krupnu
stoku na planlni ipovracaju je u selo tek kada im bude potrebna za obradivanje
zernljista u polju, Za cuvanje stoke preko .zirne ostavljaju se s njorne jedan iii dvo-
jica muskih cabana. Njirna donose hranu iz stalnog naselja za cijelo vrijerne dok
borave na planini, Hrana se sastoji pretezno iz mliiecnih proizvoda ikukuruzna bra-
8na (pure). Dok se nalaze zenska celjad ria planini, IIkolibarna se prikupija bijeli
mrs: .sir, kajmak imaslo za kucnu potrebu. Pripremanje toga mrsa vrlo je primi-
tivno ... Pornuzeno rnlijeko uzvaruje se odmah, a potom razlijeva u skipove da se
ukajrnaci. Poslije 24 sata skupljaju kajmak iz skipova pa ga ostavljaju u drvene
kacice. Kada se kacica napuni kajmakorn, onda metu maslo. MUjeko koje ostane u
skipovsna po sakupljanju kajmaka urnlace ponovo u kotlu . i sire. Za sirenje upotreb-
ljavaju vjestacko siriste, ali ne prave nikakve narocite vrste sira, nego obicni seljaclti
sir, koji upotrebljavaju U sarnorn domazluku (kuci). Racunaju da od jedne ovce mogu
dobiti % kile masla i 5 do 6 kila sira. Pored toga imaju kao prihod od ovaca: janjce
j vunu, Od jedne ovce dobiju 1~1,5 kg neoprane vune.
Zgrade. Svaki posjed na visoravni Hrbljine irna od zgrada jednu kolibu ikosaru
ali ako je porodica jaka ibrojna mogu da budu ipo dvije kolibe ikosare, Oko
zgrada se nalazi prostarno dvoriste, koje je od ostalog posjeda ili djelornicno iii
potpuno ogradeno vrljikama, Obicno su potpuno ograden! odnosno od ostalog pro-
stora odvojeni arman (guvno) j vrt, u kame Je zasaden krornpir ikupus, onda irna
jos po koji kornad zemlje zasijan jarim jecmom, zobi ili kudeljorn.
Zgradatr kojo] stanuje celjad zove se: koliba. Izgradena je potpuno od drvene
grade, sarno ima kameni podzid .. Taj karneni podzid visok je oko 20 em igradeu
je ad tesariog i malterom vezanog kamena. Na taj kameni podzid dolazi cijela
drvena grada ito: najprije drveni zidovi od debelih dasaka koje se zovu protese,
Protese su u uglov.ima sastavljene usjeccirna iii certovima. Drveni zid ad kamenog
podzida do pod krov visok je 2 m. Koliba stoj] otvorena sa svih strana na ravnom
zernljistu inije ni s jedne str ane prislonjena niti na kakav brezuljak niti je vjestac·
kim zidom iii nabacanom zernljorn ma s koje strane zatvorena izastlcena. Po pod-
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
zidu polaae se najprije debela greda koja se zove podumenta, zatim dolaze protese
koje se polazu jedna po drugoj cijelom svojorn duzinom, a povrh protesa dade
opet debela greda koja se zove vincanlca, Na vincanicu postavljaju se glave koje se
vezu za slime. I na vincariice ina slim e glave S 11 prikovane k lincim a iii brokvarna.
O vde kao i u planinskim nase liirna u zapadno bosanskirn planinarna: Muharnici,
Vranu, Radusi i Ljubusi prave razliku izmedu glava i rogova. Akokazu da jekrov sastavlien ad glava, onda znaei da cijelu konstrukciju krova srezu isastave
na zernlji, pa onda izdizu na postavljenu kucnu osnovu tako konstruisani krov,
Aka kazu da .ie krov sastavljen od rogova, onda znaci da grede koje cine rogove
pojedinacno podizu i ucvrscuju na vincanici, a sve skupa veZu uz slime .. G lave su
medusobno vezane sa po jed nom pantom, a po glavama prisivaju se s polja baskije,
Baskije nernaju odredenu sirinu imogu biti od S-R em siroke. Po baskijama dade
krov. Krov prave od simle .. Simla je daska koja je s- jedne strane prostrugana
(proolucena), a s druge strane zatesana odnosno zaklisena. Zaklisena strana daske
uklapa se u prostrugani dio i taka se veze cije.1i krov. Osimsimle imaiu .ios i
sindru ili ~indaru. To [e samo zaklisena daska koja nije prostrugana i ona se sarnopodvlaci pod susjednu dasku, Sindrll upotrebljavaju obicno kad zavrsava]u [ednu
stranu krova, a ria sastavcima krova, gdje se sastavliaiu dvije strane, sto zovu
sasije, upotrebljavaju paklamu. Na kr ovu se nalazi is prednje isa zadnje strane
badza koja se moze spustati idizati. Badza se dize dugackorn motkom koja se zove
ostan,Koliba se dijeli na kucu isobu. Kuca je dio g c l _ i e se nalazi ogniiste, a drugi
pregradak zgrade koji se veze s kucorn zove se soba.
U kuci je ognjiste koje je obicno poplocano iogradeno drvenim pragovlma,
K uca nerna tavana, Tlo kuce nije popodeno nego je nabijeno zemliom, ali imade
kuca ked kojih je udaren pod od daske. Na kuci nerna prozora. Preko kuce ispod
krova pruzajn se dvije debele grede ko]e nernaju nikakav posebni naziv. Ognjiste
ie prislonjeno uz duvar kO.B ie ozidan od karnena, S druge strane, u sobi, na ta] isti
duvar naslanja se velika zemljana pee sa lonciclma. Qna se loii od strane ognjista
iz kuce. Pored og njlsta u kuci se nalazi trap. To je jedan { po do dva metra u
ze rnlju u ko pana jama u koiu se preko zime ostavlja kromnir idrugo povrce, cia bi
se zastitilo od mr aza. Imade koliba ked kojih se trapovi nalaze osim kuce iprave
se na taj nacin, da se iznad zemlje na ostavlieno povrce (pretezno krornpir) metne
na iprije slarna. onda daske, pa zern lia. Trap ie graden u obliku krova .. Aka je trap
11 kuci, onda [e pokriven debelim i sirokim daskarna. O sirn trapa u kuci se nalazi
harnbaric (drveni sanduk za b rasno} , onda imade u [ednom uglu jedan manji sud za
brasno koji se zove badanj. U jednom cosku izrnedu zidova naiazi se orrnaric(dolap) u korne se cuvaju razne sitne stvarl kao: kavenjaci, dzezve, vildzani itd, U
zidu irna jedna siroka daska koja se zove polica na kojoj se nalaze takoder razne'
sitne stvari potrebne u kuci,
Za donosenje vode imaju fueiju, velik valjkast sud ibucat, rnanji drveni sud.
N a ognjistu se nalazl sadzak, priklad, saksija, masa, rnasice, a viSe o,gnjista
vise kornastre (verige) ..U nekim kucarna su kornastre od drveta, jedna ili dvije drvene
kuke vezane su za poprecnu gredu imedusobno, ina njima obicno visi koto, U
drugirn kucarna su opet komastre od gvozdenih karika.
Na kuci se nalaze samo jedna gJavna vrata, Iz kuce ulazi se na posebna vrata
u sobu. Soba je uska itijesna prostorlja, koja ima tavan i popodena je. Na sobise nalaze mali prozcri bez stakta ilj zalijepljeni papirom iii su prosti otvori pro-
[10]
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
sjeceni u drvenoj gradi sa sirinom od 25-30 ern", Visina sobe je 180 ern, Sir ina i
duzina gradi se prema broju celjadi koja stanuje. Obicno je duzina 5 ru, a sirina
2,5 do 3 m. U sobi se nalazi zernljana furuna (pee), inace nerna nikakvog drugog
narnjestaja. Soba sluzi iskljucivo za spavanje, Po podu je bacena slama ipreko
slarne ponjave, to je sva pr ostirka za lezanje. Pokrivaci su vuneni gunjd - biljci,
Sobe su vrlo neclste, skoro zapustenije i manje ciscene nego kuca. Sa spoljne strane
do sobe nalazi se afat u korn drze svo posude potrebno za proizvodnju bijelog rnrsaisvo posude u korn drze bijeli mrs. Tu su skipovi, kablici, kacice, canci stap i
c1rugo potrebno sude za preradu mlijeka. Svuda po ovim kolibama imade narocita
sprava na kojoj stoji lu e da im svijetli dok sjede oko ognjista, dok veceraju, iii
neki posao rade .. Ta sprava zove se mlada. U svoje vrijerne bila je duznost najrnlade
!tene u kuei da u vece kada padne mrak zapali lu e i neprestano ga drzi j svijetli
svima kojima je svijetlo potrebno pr! radu. U tom poslu zamjenjuje mladu sada
ta sprava, koja je primila sa duznoscu i njezino irne,
Osirn kolibe od zgrada nalazi se . i o s kosara, Kosara je gradena od vrlo cvrste
drvene grade, zidovi su kao ikod kuca sastavljeni od protesa, koje su u uglovirna
sastavljene usjeccima, Krov je ad simle ivisok je. Kosare irnaju tavan, ali u njemu
drze vise ovce nego li sijerio. Samo neki dornacini d r z e u tavanu sijeno. Unutras-
njost staje uredena je tako da sredinorn ide kana! za osoku, a desno ilijevo od
njega su lezista za goveda iii konje, Lezista su popodena debelom daskom Lezista
su dobro udesena sa malim padom prema kanalu, taka da s njih maze otjecati
osoka i voda u kanal, Duzinorn i jednog i drugcg lezista gradene su jasle od
debele daske sa rupama u prednjoj dasci jasala, da se taka mogu vezati uz [asle
goveda iii kanji. Tavan je dosta nizak, otprilike 1.80-2 m iznad poda. Po le.ziStima
se nista ne prostire, jer nemaju dovoljno slarne ni sijena ni za hranu stoke a karnoli
za prostirku.Elubre koje se skuplia od goveda ikonja ne izbacuju odmah Iz staje,
nezo za stiska iu u kanalkoji se nalazi posredini sta]e izmedu lezista i tek kada se
potpuno isouni kana I ikruzovi isjecerii u leziSta i s [edne j druae strane kanala,
onda ga izbacuju napolje. Ja drEim da je dobar nacin ovakvog drZanja duhreta u
kosarl, narocito S obzirorn na cinjenicu, da nemaju slame niti ikakve prostirke sa
kojorn bi vezall dubre i na taj nacin ga bolje cuvali. Ako ga drze unutar stale,
onda je zasticeno i ad sunca iod kise iod vjetra, a eim ga izbace ored staju ono
se potnuno sasusi i ukori, Pred stajama nema iu uredenih dubrista. NiH imaju iamu
za osoku, niti Jamu za dubre. stoga posli le Iezanja ad nekoliko mjeseci dubre kole
ie pred sta jam nema oi polovicu svoje vri iednosti za upotrebu po njivama. Na njive
ito koie ce zasijavatl titom izbacu [u dubre u [esen iii ranije u p rol iece.
I kuca ista ia-koaara gradene su na dumu, Prednia strana kolibe ikosare zove
se dumenska strana, a oostrane zidove 20VU lastavice iako to nijesu lastavice, jer je
i ta strana pokrivena krovorn kao iprednia strana ..Uz kosaru s [edne strane nalazi
se kao uz kucu alat u korn drze obtcno telad, ali po potrebi zgone u njega goveda
ikonje, narocito ljeti kada vladaju velike vrucine ikad je potrebna da se gaveda
zasttte u staji od vrucine iod obada.
Prirodna podjela terena planine Hrblllne. Hrbljinska visoravan podijeljena je
terenski prirodnim granicama ipo narodnirn pr ivatno-pravnirn odnosima pocev, od
jugoistoka prema sjeverozapadu u ave odjele: Be rbe ri]a", Ziibine, Ljubovdo (Lju-
bodo), Borik, Opaljenica, Zurinovac, Skademovac, Voloder, ~imlenica, Bojina, Ham-zin vrh, Slana kosa (u specijalnoj karti Gavran kosa) i prema zapadu ispred Ku-
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
jace ptanine: Veliki iMali Slani Do, Durbasa, Bukvik (Babies bunar ili Petrica bunar),
Vaganae, Matraei i Police. Po cijelom ovom prostoru posijana Sll rrmoga privre-
rnena naselja, Jjetna planinska naselja, iz sela koja se nalaze IIKupreskom, Glamoc-
kom iVukovskom polju.
NaseIja
Berbertla, Ispod sjeverozapadnih kosa Velikog i Malog Malavana, zatirn ispod
visa Jarrna, surne Pehuljske kose i Jelincg gaja, nalazi se dio visoravni, koji se
zove Berberija. Taj die ima otprilike u duljinu do 2 km, a u sirinu 400-500 rn.
Gledajuci sa okolnih visova u pravcu sjeverozapadnom, ta visoravan pruza se prema
sjeverozapadu do Vrseljaka i Jelina gaja, odatle okrece u pravcu sjevernorn, ali
okolni brezuljci sprecavaju dalji preg\ed prerna sjeveru. Po Berberiji nalaze se pre-
tezno kosanice, kaje imaju dosta povaljan razvo] busena narocito u prostoru ispod
sumovitih kosa koje se ad istoka spustaju od visa Jarrna. U tim kosarna ima pored
niske jasikove sume i visokesume dijelom listaca (jasika), a dijelorn crnogorice(omora j bor),Suma ulazi duboko u kosanice, ali [e znatno prorijedena, stabla stoje
pojedinacno. Od bilja preovladuje u tim ukosirna crvena ibijela djetelina, zvjezdan,
planinska djetelina, grahorica, rnlecika, zvoncac inaroeito mnogo ima biljke zvane
prist (Genista sagittalis), za koju kazu da je vrlo rado jedu ovee.
Nino Turalija posjeduje u Berbert]i oko 500 dunurna ukosa, dijelom pasnjaka,
a dijelorn §lImovitog gaja. Na tom posjedu on drzi 26 goveda i 4 konja. Ostali
clanovi porodice Turalija imadu jos oko 2000 dunuma povrsiae u Berberiji. Tri
puta toliko nalazi se u posjedu ostalih stanara koje nize sporninjem. Jedan ad
najjacih posjednika u tom dijelu je Marko Dumancic-Topalovic iz Zlasela, koga
svijet zove »Bis Marko« sto znaCi bijesni Marko,. jer je kao mlad covjek bio na-prasit i ljutica, taka da rnu niko nije mcg ao biti takmac ni u igri ni u poslu. On
imade sada oko 70 godina, ali je jos isada zdrav i krepak, Zenio se 4 puta, a sa
zadnjom zenom ima dijete ukolijevci. On irna sarno jednog sina, koji je sada u
30·toj godini. Njih dva, otac isin, irnaju 23 djece, a od toga sarno 4 muskarca.
Po Serberiji nalaze se kolibe ikosare tezaka ito: parodiee Turalija iz Beg-ova
Berberija nema zive vade, Imaju sarno lokve i ldsovacll (u koritirna). Stanovi
nijesu grupisani nego razmjesteni sa velikim razmacima po cijelorn prostoru Ber-
berije ..
Naselje Zlibine. Zlibine se nastavljaju sjeverozapadno od Berberije, i omed.ene
su sa zapada Osjecenlcom, sa sjeverozapada Ljubodolom, sa sjevera i sjeveroistoka
Berberijorn j sa juga og rancima Runjavog vrha. lone pretstavljaju krsevit vrtacast
teren po kame se nalaze pasnjaci iukosi. Surne imade sarno po rubu i to sa za·
padne .ijugozapadne strane. Zive vade nem a. Irnajn same lokve. Naselja nisu grupi-
sana. Pojedine kosare i kolibe su postavljene u razrnacima od 15-20 rninuta, Tu
senalaze ljetni stanovi ovih porodica: Jove iLake Ivaza, Milutina Vavana i ACima
Duvnjaka iz Gornjeg Malovana.
Naselle Ljubovdo (Ljubodo). Nastavlja se sjeverozapadno ad Zlibina ilezi sje-
veroistoeno u podnozju sume Osjecenice. Prostor pretstavlja dugacku usku uvale
izmedu Osjecenice, Borika iHajducke Grude. To je jedan od najpovoljnijih pred-
jeJa Hrbljine planine, jer mu je zernljiste plodno sa vrlo dobrim ukosima, allni tu nerna zive vade nego imaju sarno lokve. Na tom prostoru nalaze se kolibe
j kosare: Grge iGabrijela Lovrica, Dragutina iMije Dumancica, svi su iz Osman-
lija, Zatim Andrije iAnte MihalJevica, Jandre Zulja, Ilije Cosica, Mila Cosica, Boze
Cosica, svi su iz Zlasela, Dorda Duvnjaka iz Donjeg Malovana, Luke Popovica iz
Donjeg Vukovskog i Marka Popovica, svestenika iz Kupresa. Ni avo naselje nije
grupisano, Kolibe su razdaleko jedna od druge po deset do 15 minuta ..
Naselle Borlk, Lezi sjeverno ad Ljubodola. Sarno je nesto vise polozajern nego
Ii Ljubodol (oko 1350 m nad morem). Tu se nalazi sarno jedna koliba Tome Duman-
eica, koji na tom polczaju ima svoje zgrade isvoje ukose.
Naselje ~kademovac pruza se od jugoistoka prema sjeverozapadu izaezirnau duliinu po prilici 10 km, a u sirinu 2,5~3 km. Sa svih strana omedeno je
dosta blagirn kosarna, koje se spusta]u prema sredini uvale, Po sredini je razdije-
ljena u dva dijela uzvisom Vrdolje. Jedan krak Skadernovca pruza se prerna juga-
istoku u pravcu Osjecenice. On zahvata cijeli prostor izmedu Osjecenice i surne
Kujace i tu se nalaze oosjedi stocne stanice i:z Livna koji su ranije pripadali drzavi
a sada pripadaju Hrvatskoj banovini. Sa juga i jugozapada granici Sicademo-V8c
sumom Kujacorn, sa sjevera Ivovorn Glavom i Radinom kosom, a sa istoka sumom
Jelovacom iOpaljenicom. Uvala nije jednoliko ravna. Teren joj je pun vrtaca, koje
su prilicno velike, siroke ali plitke. Say prostor iskoriscuje se preteznc kao ukosi,
Samo u neposrednoj blizini koliba nalaze se zemljista zasijana zitima i povrcern,Na pojedinim polozajima tako n. pro pod Ivovom Glavorn, na Klopotniku, kolibe
sa grupisane kao sto je slucaj u stalnim naseljirna ovdasnjih planinsklh sela. Ali
kako je Skademovac veoma prostran, veei broj koliba ikosara razbacane su po ei-
jelom prostoru a izmedu njih postoji cas manja cas vera udaljenost: negdje sarno
po pet minura, a negdje L pocetvrt do pola sata. Najbolji ukosi nalaze se sa [ugo-
zapadne strane ispod sume Kujace. Tu se nalaze i ukosi Livanjske stocne stanice koje
dije lo rn su iz G lamockog a dije lom Iz Bugojanskog sreza. Iz B ug ojanskog sreza i
to iz sela koja pripada]u Kupreskorn polju irnaju svo]e kolrbe i kosare ovi
stocari: Marko Duma nelc, Mate lui.i, Ante lulj i Iva n lulj, svi su iz Z iase la . Z atirn
Rajko Popovic i Acirn Tomic iz Donieg Vukovskog, Marko Popovic i Branko
Popovic iz K upresa; Stojan Jankovic, Vojislav Jankovic, Stojan Kurtovic i Nikola
Kovac iz Donjeg Malovana. Kolibe pornenutih stocara zrupisane su inalaze se ujugozapadoom dijelu Skademovca ispod sume Kujace, Istocno ad tih koliba, odno-
sno ad tog naselja ivise prerna sredini Skademovca, nalaze se kolibe ikosare ovih
norodica: Marka. Nikole iMatka Kusica iz Gornjez Kuoresa (iz Otinovaca), zatim
Marka, Dane iMarka Stojkina Spreme, Mila Trivunovica i Ilije Spreme, svi iz
O tinovaca, Ilije R ornica i Marijana Rornica iz Bilog Potoka, Ove zadnje ko lib e na-
laze se u blizini sume Jelovace .. U Klokotniku, dijeluSkadernovca, koji se nalazi iz-
medu Osjecenice iKujace, nalaze se kolibe j kosare: Boze Pavica, Antuke Pavica.
Pere Pavica iz Zlasela. Pere Kune iz Osrnnalija, Ante Romitai Pere Romica iz
Strazbenice, TIe Garanica iMatuke Lozancica iz Otinovaca. .Iuzno od Radine
kose nalaze se ave kolibe kosare: Nikole Bazarica iz Bilog Potoka, AnteDumancica iPere D urnancica iz Z lase la, Dane S prerne iz O tinovaca . te Anti~e Erce -
.eovca iMatuse Ercegovca, koji su tu stalno nastanjeni. Istocno i iuzoistocno ad
sume Jelovace 1 .1 prostoru Skademovca imaiu svo ie kolibe ikosare: MihaljeviCi: Perc,
Tva. Ante. Marko, Stipe, lvica j Niko .. Oni su svi iz Zlasela isvaki ima zasebno svoju
vijenice i(moe: vrha nalaze se kolibe ikosare ovih porodica: Ivana Lozica, Mate
Lozica, Joze Bulota. Marka Ivica, Pilip a Ilica, Luke Jarnana, Cvi:t.ka Jarnana, Miie
Jarnana. Marka Grbese pok . Joze, Marka Ivanova Grbese, Blah Grbese, Pere Grbe-
se. Stanka Matica, svi iz sela Rasticeva. zatirn Ivana Grbica iz Zlasela. Drazana Lov-
rica, Drazomira Lovrica. Joze Lovrica iNike Stinica. svi iz Blazaia. lstocno odsume Jelovace nalaze 5e kolibe ikosare ovih porodica: Fran]e Nikolica iz Rasti-
bica, Mitra Zubica, Mice Sebeza iPiiipa Jarcevica, svi su iz sela Blagaja. Cijeli
prostor koji se nalazi oko sume Jelovace kola se izdize' u sjeveroistocnorn dijelu
Skademovca upravo na granici izrnedu Bugojanskog iGlamockog sreza, prestavlja
krsevit vrtacast teren kcji se polako dite ad juga prerna sjeveru i najvisu visinu
dostize ked visa Kruznjace (pogresno oznaceno u specijalnoj karti Krunjac). Istocno
izapadno od te linije teren se spusta ito istocno prerna Kupreskom polju, a za-
padno prerna podnozju Ve1ikog Slovins. Say taj teren izdijeljen je u privatne po-
sjede medu kojirna 9Sro, pripada ukosima (livadama) .. Vrijednost tih livada po kva-litetu trava velika je, ali po kvantumu prihodi su vrlo neznatni ine prelaze po hek-
taru 5 mtc, sijena, Ovaj slab prihod svojih ukosa vlasnici nadoknaduju njiho ....m
velikirn prostranstvom. Skora svaki posjednik irna najmanje po 300-400 dunuma
povrsine,
Naselje Zurinovac. Sjeverozapadno od sume Jelovace okocetvrtine sata pjesac·
koga hoda nalazi se predio Zurinovac. Taj oredio okruzen .ie sa sjeverozapada
Radinom kosorn, sa sjevera surnorn Bojinom, a prerna istoku ogranicavaju ga gre-
beni koji se spustaju prerna Kupreskorn polju. Cijeli polozaj pretstavlja vrtacast
teren sa preteznirn dijelom povrsine od ukosa. Neznatan dio zemlje nalazl se pod
ziratima izasijava se ;titima ikrompirom. Po samome Zurinovcu nernasume, ali je
ima dosta po kosama koje ga okruzuju taka surna Bojina iSimlenica. live vade
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
nerna ria ciielorn tom prostoru, te se sluze iskljucivo kisnicorn, koju skupljaju u
korita ilokve. Kod nekin stanara vidio sam na ovom polozaju ograderie lokve,
to je· svakako dobro, jer na taj nacin ne rnoze stoka neposredno zalazitl u vodu i
zagadivati je. Na Zurinovcu nalaze se kolibe ovih porodica: Ilije Bagarica, Boze Baga-
rica, Jokana Bagarica, svi su iz Rasticeva, Mate Bagarica iz Bi!og Potoka, Boze
Kune iPere Kune iz Osmanlija. Kolibe nijesu grnpisane, ali su ublizu jedna druge.
Naselle Voloder. Ovaj poloza] omeden je sa istocne strane Crnim vrhom, sa
sjeverne Hamzinirn vrhorn, sa zapadne dijelom Skademovca koji lezi ispod Velikog
Slovina i sa juzne odnosno jugozapadne naslanja se na Zurinovac. I ova] poloza],
kao j Zurinovac, sastoji se pretezrio od ukosa sa vrtacastim terenom. Na njemu su
nastanjene sarno dvije porodice Grbesa i'Jamana. Prije 30----40 godina bile su samo
dvije kolibe ovih dviju porodica, danas ih imade 10. Kolibe su ovih vlaseika: Pere
Jamana, Ivana Jamana, Dragana Jamana j .landre Jamana, svi su iz sela Rasticeva,
Te porodice Jamana, ko]e u narodu zovu iBarisicima, drze istocnu stranu Volodera.
Zapadnu stranu Volodera drzi porodica Grbesa ito: Pero Grbesa, Pasko Grbesa, Bid
Grbesa, Jandre Grbesa, Ivan Grbesa i Bozo Grbesa, svi su iz sela Rasticeva, Kolibe
porodice Grbesa, kao i one porodice .Jamana grupisane suo Po Voloderu imade
takoder rnjestimicno sume. Zive vade nema nigdje, te se sluze sarno lokvarna i
kisovacom. lduci ad Zurinovca iVolodera u pravcu sjeverozapadnom prema pianini
Vitorozi dolazi se u predio potpuno slican po terenu do sada prikazanim polozajirna
planine Hrbljine. Sarno je vise posut izdignutim polozajima po kojirna imade po
nesto sume, ali pretefno sa ukosirna ipasnjacirua. Taj predio omedava sa jugo-
istoka surna Bojina, sa jugozapada Pavlova kosa, sa zapada Hamzin vrh, a prerna
sjeveru ogranci Velike iMale Vitoroge. Po kosarna spornenut ih grebena im a po
nesto borove i jasikove sume. Borove surne ima narocito po I-Iamzinom vrhu;to su zadnji ostatci borove surne po Hrbtjini planini, Nju danas brizljivocuvaju cuvari
sums koii su u isto vrijerne i euvari zadnjih ostataka rnalog tetrijeba (ruzevca) i
lovacke kuce Kraljevske porodice .. Cia taj polozaj nema zive vode .. Na njernu su
nastanjene ove porodice: Krstan Trivunovic, Marko Trivunovic, Dordiia Trivanovic,
Trivun Trivurrovic, svl iz Rasticeva, zatirn Sava Crnogorac, takoder iz Rasticeva,
Kikan Lovric, Blaz Lovric, Marko Lovric, Jozo Lovric i Stipan Lovric, svi su iz
Blagaja. 1 civunovici imaju svoje kolibe koje su grupisane u zapadnom dijelu ovog
polozaja. I .ovrici su istocnije ad njih, a po sredini prostora rialaze se kollbe Vaje
Crnogorce i Manojla Crnogorca. Zatim oko Pavlove kose kolibe Mihajla Zdere,
Spire Zdr .e, Tane Zdere i Luke Zdere, svi su iz Blagaja. Sjeverno od some Simlenicena tom polozaju nalaze se porodice Barisica iii Dikana iz Bilog Potoka ito: Marka
Barisif., lve Barisrca i \lije Barisica. Nesta sjevernije od njinovih koliba nalaze se
kolibe por odice Terkalija Ivana i Pere iz Kupresa, zatim koliba Ivana Svallna
(Jaklca) iz Rasticeva, onda koliba Ilije Kavura, Frane Kavura isimuna Kavura , svi
iz Rastieeva. Ove Kavure zovu iNikolici. Dalje prerna sjeveru nalaze se kolibe Blaza
Svalina (Jakica) Mrdebara, a pod sumorn Bojinorn kolibe Mate i Marka Ragala
iz Rasticeva, Oko sume Bojine nalaze se jos ave kolibe: Pere Kune iz Osrnanlija,
Nikole Simiea iMarka simica iz Rasticeva, Mate Jurica iz Suhove, BozeSimica i
Joze Sirnica iz Plazenice, Zatim kolibe Luke Zubica , Vojka Zubica , Pavia Zubica ,
Nike Zubit:a iPere Zubica iz Blagaja. Kolibe pojedinih porodica po ovorn polozajugrupisane su.Zive vode nema ni ovde, ali se po ovom polozaju nalaze catr nje kod
Zubica ikod Zdera. Na ovom polozaju narocito sam primjetio znatne izrnjene u
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
posjedima i u oznaci koliba prema ranijim oznakarna, narocito prerna zabiljeskarna
u austrijskim specijalnirn geografskim kartama koje su pravljene 1887-1890 god.
U prvorn redu ovde veorna jako izbija na vidjelo proces raspadanja velikih porodi-
cnih zadruga u rnnoge inokosne porodice, a zatim i prelaz pojedinih por odicnih
imanja iz ruku stare porodicne zajednice u ruke druge por odice. To je takoder
jedan prirnjer kako zadruga cuva posjed odnosno ejelinu zadruznoga posjeda od
prodaje, dok ga inokosna porodica nije kadra ocuvati iu rnedusobnoj konkurenciji
Iakse ga ispusta ipredaje tudinu,
Pod kosama Vitoroge nalaze se ukosi ikolibe porodice Milisica i to Krstaua
MilEHca i Save Milisica iz Novog sela. Zatirn Dusaua Trivunovica iPere Nikolica iz
Rasticeva, Riste Kuvelusica iSime Kuvelusica, oba Iz Rasticeva, Nesta zapadnije od
tih koHba nalaze se koJibe Bogdana Zubica i Marka Zubica, zatim Pere Karana iz
Novog sela, Mije Vile iMate Vile iz Kupresa iTome Daica Jz Novog sela.
Neposredno pod t. zv. Slanom kosom (na specijalnoj karti oznaceno Gavran
kosom) nalazi se vise koliba porodice Zubica iz BIagaja, ito: Nikole Zubica, Sirne
Zubica, Koste Zubica, Vida Zubica , Jevte Zubica, Vukana Zubica i Mate Zubica. Sve
su te ko!ibe Zubica na izvisitom, veorna lijepom i zIvopisnom polozaju sa
jasikovirn gajevima ibujnim ukosirna. Taj poloza] je jedan od najljepsih i najboljih
polozaja na Hrbljini planini. U koliko zernljiste nije pod ukosima, 0[10 je obradeno
izasijano zitima, pretezno jarim jecmom. Neste podalic i.iuznije od njih nalaze se
kolibe porodiee Bosnica ito: Marka Bosnica, Luke Bosnica, Gojka Bosnica i Sime
Bosnica, svi iz Novog sela. Neposredno pod samom Vitorogom nalaze se kolibe:
Jove Pivaca, Steve Marica, Marka Marica, svi iz Novog sela, Say ovaj ooloza], koji
se proteze odsume Bojine iSimlenice prema sjeveru sve do Vitoroge, nerna zive
vode. Planinci se sluze pretezno klsovacom za pice kucne celjadi, a stoku napajajuoa Iokvama- Naselje Zubica ima catrnju. Isto tako naselje Marica ima catrnju, a
saznao sam da iJovo Pivac ima catrnju. Medu pomenutim porodicarna najbolje
materijalno stoji porodiea Zubica, koji su nekada zivjeli zadruzno iu svojim rukama
irnal] najveci dio ave povrsine koia se nalazi ispod Vitoroge. Danas su ioni izdje-
Ijeni u mnogo udionika, tako da na pojedinu inokosnu porodieu otpada na ovorn
planinskorn 'polozaju po 200-250 dunuma ukosa. Ali Zubici su jos uvjek veorna jaki
sa stokom ito kako sa krupnorn stokorn, gavedima, tako isa ovcama, Stoga su u
stanju da svo]e zernlje tore, te irnaju s njih dobre prihode.
Jugoistocno ad Adica Pleca nalazi se koliba i kosara Laze Milisica j GJige
Pivaca iz Novog sela, zatim Krstana Velje, ~pire Milisica, Laze Kuzrnanova Mili~ica,Pane Zdere, svi su iz sela Mrdanovaca. U pravcu Lisicijaka nalaze se kolibe i kosare
Dure Knezica, Milo~a Knezica iMice Knezica iz sela Semanovaca, Cvije Milisicai
Rade Pivaca iz Novog sela, Dure Zubica, Drage Zubica iPere Zubica iz Mrdanovaca.
Ovo je najsjeverniji dio visoravni Hrbljine inalazi se pod samom Vitorogom.
N ase lje V ag an J. Nalazi se u zapadnom dijelu Hrbljine planine ispod Velikog
Slovina. Njegove prirodne graniee su ove: sa sievera Karnenita Glava, sa istoka
ogranci Slovina, sa juga Mali Slevin isa zap ada Glamocko Polje. Vaganj je velika
uvala oivicena sa svih strana golim kosarna po kojirna se nalazi niska suma, po-
najvise ljeskovina. U praveu juznorn uvala se otvara sa [ednom dragom prema Gla-
mockom polju iprema selima koja se nalaze po istocnom rubu Glamockog polja.
To su Zajaruga, Skucani, Karlovae iStaro Selo. Na tom Vagnju irnaju svoje kolibe
i kosa re seljaci fz sela Zajaruge i to: porodiea Ninkovica, Ma rko, Savo i Dusa n irnaju
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
tri kolibe. Porodiea Dukica ima dvije kolibe: Pavo Duktc iMUo Dukic; zatim po-
rodica Dokica: Lazo, Vasa i Tode imaju takoder svaki svoju kolibu ikosaru- Zatim
Stevan Cosic, Petal' iRisto Cvijetic i I!e Radle iz sela Skucana imaju svoje kolibe
ikosare. Medu ovim stocarima najboljeg je stanja Tode Dokic iz Zajaruge, koji
imade preko 300 ovaca i oko 30 glava goveda. Sv i koji su naseljeni na Vagnju imaju
po tom polozaju svoje ukose, a irnaiu iobradene zemlje, koje zasijavaju jarim
zitom. Oak ne dignu Zita ine pokose ukose napasaju stoku po drzavnim pasama, a
kada srede svoje zuate, onda napasaju stoku po cijelom prostoru Vagnja,
Naselle Slant Do. I to je duboka uvala koja se nalazi izmedu dvije visoke sume:
sa istoka surna Kujaca isa zapada surna Medugorje. Izrnedu te dvije sume Slani Do se
proteze od sjeverozapada prema jugoistoku. Nekako po sredini uvale usao je jedan
krak Medugorj.a duboko u uvalu, taka da je presjeca u dva po p,rostoru skoro jed-
naka dola, u Veliki Slani Do i Mali Slani Do. U Velikom Slanom Dolu imaju svoje
kosare ovi vlasnici: Dusan i Marko Ninkovic iz Raskove Glavice, zatirn {rust!' Vidimlic,
Mesan Vidimlic iSalko Vidirnlic, Manojlo Dobrijevic iAleksandar Kalinic, svi su izVidimlija; Krstan Ustic iPero Vuleta iz Kopica, Jako Kozomora iz Starog Sela I
Ilija .Zlljko iz Doea. U Malom Sianom Dolu imaju svoje kolibe ikosare: Juso Dedic
iz Karazovaea, Luka Cavar , Jovo Vuleta, Pero Vuleta, Meho Mastalic iBesir Mastalic,
svi iz Kopica; Ante Caval' i llija Cavar iz Dr agica, Stevan Erceg, Ilija Erceg,. Lazo
Erceg, Vaso Radle, Danilo Radic, Stevan Radle iMitar Duran svi su iz Doca. Kolibe
ikosare u oba ova Dola srnjestene su IIpravcu sjever-jug vise ispod kosa sume
Kujafe u razrnaku 50 do 100 rnetara [edna ad druge. Svo zemljiste koje se nalazi
na prostoru Velikog iMalog Slanog Dola privatno je vlasnistvo, Pretezan dio zau-
zirnaju ukosi, ali ima iponesto obradene zemije. Porodiea Erceg, ito sva trojiea,
zatim Pero Vuleta iBesir Mastalic irnaju svoje sirare. Oni su ovde stalno nastanjenit. j. ostaju i zimi iIjeti na tom polozaju radi proizvodnje sira .. Kako u Slanorn Dolu
nema zive vode vecina nastanjenih stocara imaju svoje catrnje. U prvom redu ani
koji imaju sirare, a osirn njih I porodicaCavara ima svoje catrnje. Na polozaju se
nalaze dvije velike lokve u kojima se nalazi uvijek vade, ljeti izimi. Jedna se zove
lokva Suvi Bunar, a druga Durbasa, Ova drug a lokva se nalazi u sumi Durbasl, u
sjeverozapadnom dijelu sume Kujace. U taj surni se nalazi jedno malo zivo vrelo,
ali nije stalno, U udaljenosti otprilike pola sata U sjeverozapadnom pravcu od Sianag
Dola nalazi se zivo vrelo zvano Trtica na visini 1604 m. Iaka je vrlo malo u ojemu
ima vode j kad su najvece vrucine,
Poeevs] ad polozaja Bukvika pa do Hamzina Vrha u korn se nalaze KaradJn
Pod, Babica Bunar, Bukvik iDuborci, nalaze se kolibe ikosare avih stocara: Pavica
&-6 m. Moji vidici sa vrha Velikog Cincere nijesu dostizali daleko jer je i bliza i
daljna okolina bila u surnagtici (iii cadini, kako tarnosnji seljaei kazu), Osim Kruga
planine vidila se je Golija i Grbica planina, Obje se nalaze u neposrednoj blizini, sje-
verozapadno od Kruga iGlarnockog Polja. Zatirn se je vidjela visoravan Hrbljine sa
Malovanom i u daljini ravno prema sjeveru Vitoroga planina. Slabo se je zamje-civao Troglav kao dio Dinare planine i jugoistocno Idovac, glavni vrh Raduse pla-
nine. Ljubisa planina, Vran i druge visoke planine Basne i Hereegovine, nijesu se
zbog eadine mogle vidjeti,
Spustao sam se juznom stranom Velikog Cincer a na kojoj je takoder veoma
gust porast vrisine, metljike, festuke i brka. Ta strana ie bez klekovine U visini ot-prilike 1800 m izmedu glavnog grebena Velikog Cineera i Psenicnice nalazi se
sedlo zvano Vislo. Preko tog sedla idu stanovnici sela, koja se nalaze okolo Livna,
kao :Zabljak, Zastinje, Potlcani, u drva jer nemaju blizih surna pa moraju cak ovamo
doci,Kada sam posmatrao greben Velikog Cincera iz polozaja Begovace, od zgrade
Banovinske stocne stanice, koja se nalszi u njegovorn jugozapadnom podnozju
onda sam dobio ovu sliku: Veliki Cincer izgJeda sa svoje jugoistoene, juzne i[ugo-
zapadne strane kao da je bez ikakva bilja. Iz daleka se vidi samo po koji kameni
blok isura povrsina, Medutim kao sto sam vee napred rekao po tim stranama [e
svuda veoma bujan porast bilja. Posmatran odozdo, iz visoravni, Veliki Cincer iz-
gleda kao kakav ogroman odsjeceni cun, Jugozapadna i sjeveroistocna strana su
mu sire a juzna isjeverna strana su mu uze, 00 se rnocno izdize iz visoravni Kruga
koja 1 1 1 U Iezi u podnozju, Kao sto sam vee spomenuo sjeveroistocna iistocna strana
obrasle su gustom klekovlnom idosta su strme. Juina ijugozapadna strana rnanje
su strmeinernaju po sebi klekovine. Na glavni greben Velikog Cincera prema [ugo-istoku veze se Sernesnica (u specijainoj denerastabnoj karti pise Sebetnica). Se-
mesnica se po cijeloj svojoj jugoistocno] strani spusta koso prerna Krugu. S te stra-
ne nema same ali je obrasla gustim busenjem raznoga bilja, Sa sjeveroistocne strane
obrasla je cetinjastom sumom koja se zove Velika Dreznica. Dalje a praveu jugo-
istoka na Sernesnicu se veze Mali Cincer, zatim dolazi Kozjak, Osin Glavica, pa
posle na istoku Brljusa, Svi su ti grebeni sa sjeverne strane potpuno posurnljeni
sarno su vrhovi goli, dok su juzne strane posve bez same iii sa djelornicnim malim
gajevima, kao sto se ispod Osin Glavice nalaze gajevi oko stocarskih naselja iz
Donjeg Malovana iSujiee. Rekao sam da se izmedu grebena VeHkog Cincera iSe-
mesnice nalazi sedlo Vista. S juzne strane ispod Visla nalazi se druga prostranapoljana koja se zove poljana lspod Vista iii Ravno na visini 1700 m. Zatim jos nize,
na visini od 1500 m nalazi se treca poljana koja se zove Krivi Puti, a zatim dolazi
samo podnozje u kome se nalazi Beg ovaca i ostali polozaji visoravni Kruga,
Posmatrana sa p.lanine Velikog Cincera ispod koga se Krug (iii po narodnom
Krugovi) pruza sve do povise Livna i Livanjskog Polja, Krug planina se pokazuje
kao veorna prostrana visoravan, Od krajnjih dijelova Glamockog Polja odvaja je
dugaelti greben Blagodija koji se izdize juzno i pruza od sjeverozapada prema
jugoistoku. Sa sjeverne i sjeveroistocne strane obuhvata Krug planinu visoki
greben Velikog Cincera, koji se u jugolstocnom pravcu produljuje preko gre
bena Semesniee, Kozjaka, Malog Cincera, Osin Glavice iBrljuse sve do predjelapovise rijeke Sujice. S juga obuhvataju Krug planinu grebeni Borcvca, Borove
Glave idrum koji polazl od Bugojna pa preko Livna ide jednim krakom do Splita
a drugim do Glarnoca. Kao najistocniji dio Kruga iii Krugova izdizu se grebeni
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Debelo Brdo, Mali Vrsac, Merd.zanovae iRavni Dolae koji zatvara Rastov Do. Krug
je kao idruge nase krsevite visoravni jednolicno pust sa bezbrojnirn uvalarna, vrta-
carna iglavicama. Glavice su cbicno bez sume obrasle oskudnom travom sa po kojim
niskirn grmom. Po povrsini izbija po najcesce golo karnenje, kameni blokovi, ili
razbijeno stijenje.
Krug planina karakter isticna je sa svojih sirokih i prostranih uvala ivrtaca u
kojirna se obicno nalaze najbolje ziratne zernlje i najbolji ukosi. Takve su uvale
Smiljevac, Beg ovaca, Razvale, Razdolje, KosariSce i dr. Kao druga karakteri tika
Kruga jesu velika prostrana polja - Kruska polja. - Kruskih polja irnade na Krug
planini na tr: mjesta. Jedno polje nalaz] se u sjevernorn dijelu Kruga ispod naj-
juznijeg ugla Glarnockog Polja, drugo Krusko polje nalazi se po sredini planine
izmedu Peline Kose, Vrsaka, Marina Kamena i Yarde, a trece Krusko polje nalazi
se na jugu pJanine U' neopsrednoj blizini Borove Clave. Ta Kruska poJja su potpuno
rayne j zaokruzene povrsine sa vrlo malo uvala ivrtaca. Velicina tih povrsina obu-hvata po 100-150 hektara. Polja su obra la jednolicnorn kratkom travom, brkorn
i festukom pungens a po nesto imade idrugoga bilja i karaya kao sto su gorcac,
prist, planinska djetelina, grahorka, zatim se nalaze od grmlja: borovnice, pasja
sapurika, mukinje, brekinje, jasika iljesnik, 'Obicno je po tim Kruskirn poljima trava
divljacnija nego po uvalama, jer [e zemlja po njima slabija posto je stalno odnose
jaki vjetrovi sto dolaze s burom. (Prirnjedba: Ja sam bio na Krugovima ad 19-25
jula 1938 godine. Od 19-22 duvala je taka hladna i jaka bura da je dnevna tern-
peratura spala na 12° C i ad vjetra se jedva moglo kretati po otvorenom polju.
Nadrnorska visina tilt polja koja nose naziv Kruska polja je 1300-1400 m).
Cijela Krug planina dijeli se sa stocarskog stanovista, odnosno sa stanovistaprivatnog vlasnistva, u tri velika prostora: u Dzeparske Kruge, Drzavne Kruge
arodne Kruge.
Dzepar sk i Kruzi zovu se tako sto je cio prostor, kaji ti Kruzi obuhvataju, ne-
kada pripadao begov koj porodici Dfepara iz Livna, Oni su odroah u rpocetku
austrijske uprave preselili iz Livna u Tursku iniiesu se vise povracali nazad. Od te
velike begovske por odice danas zivi Osmanbeg Dzepar, koji je nastanjen u Livnu, i
Adembeg Dzepar koji boravi u Sarajevu. Na tim Dzeparskim Kruzima zivili su i
radlli kao beglucari mnogi tezaci iz Livanjskog Polja. Dzeparske Kruge u znatnoj
povrsini kupio ie za vrijeme turske upr ave Bosnom trgovac Brkic, Jedan dio beglu-
cara otkupio se ad njega a drugi dio rijesio se je begluckog stanja na osnovu
agrarne reforrne. Taj dio Kruga drze j danas mnogi mali posjednici - seljaci - iz
Livanjskog Polja. Dzeparski Kruzi zauzimaju koro cijelu istocnu i jugoistocnu
stranu planine Kruga. Oni granice prema Drzavnirn Kruzima ili dana Kruzima
livanjske banovineske stocne stanice sa Cikinom poljanom, Razvalama, Vrseljcima,
Vardorn 'i Mukinjevcern. Cijelu istocnu stranu od te granice sve do Brljuse, Borove
glave idruma Bugojno-Livno zauzirnaju Dzeparski Kruzi. U tom prostranorn dijelu
visoravni nalaze se mnogi ukosi seljaka iz sela u Livanjskorn Polju, zatim iz predjela
Sujice i Donjeg Malovana. Detaljnije 0 tome g ovoricu kasnije,
Drzavnl Kruzl, (Danas Kruzi banovinske stocne stanice Uvno).
Kada je austrijska uprava 1886 godine osnovaJa u Livnu stocnu stanicu u cilju
propaganda irada na sirenju napredne zernljoradnje, dosla je na ideju da toj stanici
pribavi iplaninsko gazdinstvo na planini Krugu.
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Kao sto je u vecini slucajeva radila, kada je osnivala ovake ustanove tako je
postupila iovdje: Prihvatila je od planine Kruga jedan dio drzavnog zernljista, sto
se nalazilo u juznorn podnozju Velikoga Cincera, koje je sluzilo narcdu kao ispasa.
Ali Krug nerna vode, a jedino veliko zivo vrelo nalazilo se na zernljistu zs. Bego-
vaca koje je pripadalo begovima Firduzima iz Livna,
Neste milom a nesto silorn otkupljeno ie od bega zernljiste sa izvorom ikod
samog vrela podignuta zgrada za tanovanje i druge ekonomske zgrade (slrarna,
staje za sitnu i krupnu stoku i drugo).
Od drzavnog zernljista, na kome ie do tad a narod iz Livanjskog i Glamockog
sreza napasao svoju stoku prihvatila je novo stvorena ustanova oko 2000 ha, ajveci
dio te povrsine odreden je za ispasu sitne i krupne stoke, koju je drzavna uprava
nabavila i smjestila u stanicu.
Pored goveda plerneuite pasmine nabavljene su ikarakul ovce i angorske koze,
ali najveCi dio stoke etnile su ipak ovce dornacih sojeva: kupreskog, prijevorskog i
Iivanjskog. Od dobivenog mlijeka pravili su sir ala trapist a pokusavali su praviti ikamember, rokfor, zerve j druge strane vrste sireva, Na koncu se ostalo sarno pri
siru vrste trapista koji i danas proizvode na toj planinskoj stanici,
a Drzavnim Kruzima poceli su u prvo vrijeme i sa gajenjem strnih zita naro-
cito jecma, razi izobi. A li se postepeno odustajalo od toga zbog slabe zemlje i
nerentabilnosti toga rada, Kao isvaka planinska zernlja, tako iova na Krugu moze
da dadne neke prihode sarno ako se dobro podubri. Zatim e 2-3 godine ostavi kao
ukos iporiovo jako dubri izasijava zitom. Takvu praksu utvrdio je narod na osnovu
mnogogodisnjeg iskustva i do toga ie na koneu dosla i sarna uprava stocne stanice.
Pocelo se i sa gajenjern voca pa su zasadene tresnje, jabuke ikruske, ali se voce
nije moglo odrZati S obzirorn da su Kruzi 1300-1400 m nad morern i da su bure(sjeverni vjetrovi) veoma jaki,
Ta tanica postoji idaodanas ali je rad njezin znatno smanjen prema radu prije
rata. Broj stoke spao je na 350-400 glava ito dosta slabog kvaliteta, mnoge zgrade
su napustene. Ostalo se u glavnorn pri proizvodnji ira ala trapist-
Ustanova je medutim bila nesumnjivo ad koristi po poljoprivredu livanjskog i
glamockog sreza, Mnogi stocari usvojili su prer adu rnlijeka po nacinu stocne stanice.
Danas ima U oba sreza prilican broj sarnostalnih seljadcih sirarna, koje proizvode
tvrdi sir ala trapist. Sir se prodaje po cijeloj naso] drzavi, vrlo je mastan iukusan.
Najvise ga kupuju u clalmatinskom Primorju i ve1ik dio toga sira prodaju kao dal-
rnatinski sir.Stanicni posjed znatno je izrnijesan sa privatnim posjedima, kao sto cemo
kasnije vidjeti kod prikazivanja pojedinih koliba i sir arna, Glavni njezini posjedi na-
laze se na polozajirna: Begovace, Begovog Mjesta, Razvala istanicnog Kruskog Polja,
Krusko Polje po korne e nalaze ukosi stocne stanice ne iskoriscava danas sarna
stanica, nego ga daje u zakup pojedinim stocarirna iz Livanjskog Polja, koji te ukose
kose za svoje vlastite potrebe.
Narodni Kruzi zauzirnaju i dandanas najveci dio planine Kruga. Pocevsi od
istoka njih odvaja od Dzeparskih Krugova odnosno stanicnih Krugova, Turska Dra-
ga" Pelina Kosa iKasalov Klanac (koji se nalazi povise Livna). Stanicne Kruge oni
obuhvataju sa sjeverne i sjevercistocne strane, Od oznacene granice oni se sire
prema zapadu ijugu ipo njima se nalaze mnoge privatne kolibe i sirarne tocaraiz . ela Livanjskog P Ija.
6
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Voda. Na Krug planini vlada oskudica sa vodom kao na vecini nasih planlna
1 u koliko im a po koje 2ivo vrelo ii i bunar ani presuse u toku jakih ljetnih susa,
narocito ako traju dugo. Stocari koji izlaze na Krug planinu boje se upravo vise
oskudice vode nego oskudice pase, Najvece inajjace zivo vrelo koje se nalazi na
Krug planini [este vrelo Beg ovaca. Ono se nalazi na posjedu Livanjske stocne stanice
u neposrednoj blizini samih stanicnih zgrada. VreJo je uhvaceno idovedeno u veomaprostranu catrnju u kojoj imade u svako doba izobilja vode za sve potrebe stanice.
Begovaca izvire ispod juznih kosa Velikoga Cincera. Dalje u pravcu juznom u bli-
zini uvale zvane Smiljevac nalazi se takoder malo zivo vrelo koje po svoj prilici
irnade vezu sa vrelom Beg ovacom, ier se izrnedu njih nalazi livada zvana Barica u
kojoj je uvijek iza najvece suse trava zelena isvjeza. Dalje u pravcu juznom od
Begovace nalazi se u kamenoj podlozi zivo vrelo Kamenica u blizini Radetiruh staja,
To vrelo uhvaceno je takoder u catrnju koja se nalazi pod zemljom ido koje se
silazi stepenicarna, Za vrijerne ljetoih susa voda u Kamenici presusi. Zapadno ad Ka-
menice izmedu grebeoa Drenovca iBlagodije nalazi se ziva voda zvana Drulj, I ta
voda presusi za vrijeme Ijetnih susa, U sredini Mamica Drage. koja ide paralelno saTurskorn Dragorn, u razmaku od 1.5 k01, imade ziva veda Mamica bunar, ali taj
bunar je zapusten, odnosoo vise zatrpao zemljorn, te. u nje.mu preko Ijeta ponestane
vade. U vrh Mamica Drage imade drugi bunar zvan Babunovac u korn se nade ipreko
ljeta po nesto pitke vade. Kamenica iDrulj nalaze se na prostoru Narodnin Krug a -
lstocno od Beg ovace na polozaju zvanorn Razvale koje pripadaju stocno] stanici
nalazi se ziva voda zvana Pekica vrelo, koje je slabo ali koje nrkad ne presusuje, U
cijelorn daljem prostoru ad stanicnih Razvala pa sve do Borovog Polja nalaz] se
samo [edna .liva voda u Dzelalinoj Drazi, To je dio Dzeparskih Kruga. Pored pome-
nutih zivih vrela za napoj stoke sluze lokve. Taka se na sjeveroistocnoj str ani
Razvalaispod glavice Palez nalazi velika Jokva koja drZi vodu preko cijelog ljeta.ad lokava poznate su zatim Turska Iokva i Slavska lokva, u kojirna irnade dosta
vode, ali ako susa duze traje presuse ove lokve .. Pored pomenutih zivih vrela i
lokava nalaze se kod mnogin stocara vlastiti bunari ili catrnje. Skoro svako vece
grupisano naselje Irnade svoje bunar e ilicatrnje. Tako catrnje ibunare .imaju Radete
iz Velikog Gubera, zatirn catrnje imaju kod svojib sirarna Jahef'endici, Pafini, Mariei,
Dolici, Mihaljevici idr. Sve su te catrnje odnosno bunari sa rnalim kapacltetom i
presuse u toku Ijeta, taka da s tocar i nijesu kadri da iz njih podrniruju potrebe stoke
sa vodom. Cirri to stanje nastupi vecina stocara mora da se diZ.e sa planine ispusta
u svoja sela gdje ima dosta vade.
Flora i fauna . Preiazeci Kruge uzduz i poprijeko ja sam posmatrajuci floruprirnjetio ova: na boljim vrstarna zemlje odnosno u uvalama gdje su slojevi zemlje
deblji igdje je vlaznija zernlja pojavljuju se razne vrste djeteline, zatim vrste gra-
Od zv jeradi na Krugu se nalaze .ios samo -vukovi ilisice i to dosta rijetko, a
od plernenite d ivjjaci imade jo s samo zecova, B!izina Ijudskih naselja oleo same pla-
nine imnogobrojna nase lja na samoj pJanini razlog su da na K rugu irna tako malo
divljih zv jerova i divljaci,
Cijela Krug planina nastanjena je preko Ijeta stocarirna iz Livanjskog j Gla-
mockog polja, Pocevsi od istocne strane ad Glamockog polja nalaze se ave kolibcikosare stocara: Becira Colica i Pere Radica, zatim u uvali zvano] Drinovac nalaze
se kosare Ahmeda Velagica, Ive Cavara, Matka Papica, a pod Drinovcern pod samirn
Kruskim poljern nalaze se kolibe Ante Cavara zvanog Jandr ica i Ante Cavara zvanog
Matica iNikole Kozornare. Svi pornenuti stocari izlazs na Krug iz sela Draganica iz
Glarnockog polja.
U praveu ad istoka prema zapadu na njihove kolibe dolaze odmah kolibe sto-
cara iz Velikog Gubera, sela koje se nalazi jugozapadno od Livna u pocetku Livanj-
skog Polja. U prostorukoji se veze na vee pomenute polozaje Dirnovac, dolazi dio
Kruga zvan Lozancici j u njemu se nalaze ove kolibe ikosare: Jove Laganina, Nike
zvanog Pakera, zatlrn Muje Sitnica, Saliha Sitnica, Omera Sitnica i Jove Radete. I
ove kolibe su grupisane, cinect zasebno grupno naselje polozeno [ugoistocno .od
Kruskog Polja,
12 sela Velikog Kablica koje se nalazi sjeverozapadno od Livna u sjevernorn
rubu Livanjskog polja izlaze na Krug planinu i imaju svo]e kolibe j kosare cvt
stocari: Marko Gotovac, Ive Hajdukovic iStipe Hajdukovic,Iz sela Velikog Gubera kod Begovace imaju svoje kolibe i kosare Petar Laga-
nin, Trifko Radeta i Jozo Mari e , zatirn Marko Begovic zvani Guto i He Begovic.
Iz sela Suhace koje seoalazi sjeverozapadno od Livna imadu svoje kollbe i
kosare: Maso Seremet, Petar Cidija, Misko Kasalo, Pavo Kasalo iStipe Dolle .
Iz sela Zastinja (u generalstabnoj kart] pise pogresno Zastijenje). koje se nalazi
u neposrednoj blizini Livna imaju svoje kalibe j kosare na Krugu: Orner Jahefendic,
Salih Jahefendic, Azis Jahefendic Jahin, Mile Patin, Pero Pazin, Marko Pazln, Risto
Kornljenovic iJava Crnogorac love kolibe kao iprijasnje grupisane su j cine jedno
grupno naselje.
1z sela Zabrisca koje S€ nalazi jugozapadno ad Livna izlaze na planlnu Krug iimaju svoje kolibe I kosare Joze Dronjic I Marko Dronjic. Onda u Docu zvanorn
Smiljevac imade svoju kolibu i stan sa sirarnom Milan Maric, koji stalno zivi na
Krug planini iIjeti izimi,
Iz sela Karijao koje se nalazi jugozapadno od L ivna izlaze na Krug planinu i
imaju svoje kolibe i sirarue Vinko Perisa iStipe Perisa, koji se nalaze na posjedu
Steene stanice Livno, istocno ad staja same stanice. Zatim u neposrednoj blizmi
Smiljevca u Bilalovorn Doeu nalaze se kosare i sirarne Mehe Cef'e iz Livna.
U bUzini Brljuse planine ijuzno ispod Oslo GJavice nalaze se kolibe stocara
kojl izlaze iz Sujice, Potocana, Zagoricana iDobrog. Ova sela nalaze se [ugoistocno
od Livna na cesti Livno=-Bugojao ..Tu Sl1 kolibe i kosare ovih stocara: Pere Kanlica,Laze Kanlica iSime Kanlica, svi su iz Donjeg Malovana. Ove kolibe nalaze se pod
sumorn zvanorn Kanlica G aj, U njihovoj blizini nalaze se kolibe porodice Duvnjaka6*
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
iz Donjeg MaJovana. Zatim se redaju kolibe H e B rnica, Marka B rnica iz Dobrog,
Marka Stipica iz SUjice, Jake Mihaljeviea iz Zagoricana, Nike Dolica, Stipe. Dolica,
Ante Dolica i Perise Marijana iz Potocaria.
Privredno stanie, Razgovarao sam sa rnnozim stocarima 0 privrednim prilikama
i0 stanju stocara ko]i se nalaze u selima oko Livna ikoji izlaze preko Jjeta na Krugplaninu. Stanje stoke danas je u vecinl se la oko Livna dosta slabo ; narocito naza-
duje brojno krupna stoka (goveda). Po kazivanju tih stocara u selu Kablicima gdje
ima oko 20 domova, irna samo 6 domacina koji imaju vo!ove, ostali drze sarno sitnu
stoku (ovce). I tu je sa1110jedan domacin koji irna preko 100 brava, to je neki Her-
eegovac doseljen u Kablice prije 19 godina iz Priluke- Osirn njega u Kablicirna nema
ni jednog domacina koji ima preko 100 brava. Vrlo moogo dornacina napusta drza-
nje volova za tad i prelazi na drzanje konja, jer s konjima rnofe osirn poJjskog
rada da vrsi i druge poslove izvan kuce. Stanje u narodu je dosta nepovoljno.
Narod je siromasniji nego sto [e prije bio. Razlozi su tome u prvorn redu stalno dije-
ljenje porodicnih zadruga. Nekada ie u jednoj zadruzi z.ivjelo po 20 ivise clanova, a
danas ne mozei nece da ztvi vise ad covjeka, zene iniihove djeee ..U Kablicima su prije
60 godina bile samo 4 kuce a danas ih imade 24. U te 4 kuce zivJele su zadruzne poro-
dice, svaka sa preko 30 celjadi. Te porodice imale su mnogo stoke idovoljno zern-
ljista, pa su mogla naei ishranu sva kucna celjad jedne zadruge .. Otkako su se izdi-
[elili, izdijelJena je ne samo stoka nego i ziratna zemlja, a sa te ziratne zemlje ne
rnoze se nabaviti ni ljudske ni stocne hrane. onoliko koliko je potrebno. Prije su iz
pojedinih kuca odlazili snazniji iodlucniji ljudi 1 I strane. zemlje narocito u Francusku,
Belgiju iAmeriku. Otuda su svojoj zadruzi slali novae a po povratku idonosili
novae, kupovaJi zernlie istoku ipodmirivali kucu sa raznirn druzirn pot rebarna .
Moogi su unosili lz tih zemalja naprednije zivlJenje iu kuci iizvan kuce, kaol bolji
j napredniji rad na zemlji istoci, jer su vidjeH da u tim stranim zemljama iseljalc
bolje ttvi nego nas, ali ibolje r ad] nego nas. Ti Ijudi kojl su se povracali iz stranih
zernalja poceli su prvi graditi bolje kuce od kamena icrijepom Hi eternitom pokri-
vati. Mnogi su u toj gradnii otisli isuvise daleko pa su, ne izmjerivsi snazu iveli-
cinu novca koji imaju, utrosill say novae u gradevine koje danas ne mogu da odrza.
vaiu sa sredstvima koja im stoje na raspolaganiu, a .ios manje rnogu da podmiruju
potrebe svoje kuce ikucne celjadi. Stanje poslije rata mnogo je nepovoljnije, naro-
cito zbog toga sto je obustavljen odlazak nasih ljudi u Francusku, Belglju iArne-
riku. Tarno ne prirnaiu nase radnike ine daju nasim radnicima posla. Tako u prvom
redu dioba porod icnih zadruga, zattrn nerazurnno trosenje novea, a sada oskudanrad u mnogim selima oko Livna doveli su rnnoze porodice u tesko stanje- U samom
L ivnu nerna se sta zar aditi. Ni najbolji radnik ne moze tu naci rada, Prije su u
rnalirn kucama pokr ivenirn krovinom ziv.ieli Ijudi mnogo prostije iskrorrmije, ali su
kuce bile pune hrane istocne iIjudske, danas imarno kamene zgrade ibolje kuce,
ali u njima niti ima Ijudske niti stocne nafake*), tako rezonuju stocari,
Po mom posmatranju izgleda da se ovi stanovnici sela aka Livna nalaze u nekorn
prelaznom staniu. Nijesu .ios izasli sa nacinom rada j privredivanja jz onog svog
uobicajenog, vise prirnitivnog nego naprednog stania. To vrijedi narocito u koliko
se odnosi na abradu zernlje. Medutim su vee povisili standard zivota u svojoj kuci,
Iako je to jos uvijek primitivno zivljenje, ono vee. prelazi snagu njihovogproizvoderija i sticanja. Staga se nalaze na tesko] prekretnicl na prelaw iz seoskog
*) Nafaka =iivotne potrebe.
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
sirornastva u pravi proletarijat, najpre seoski pa onda varoski, Stoga je veorna
potrebno razmisljat] 0 ovirn poiavama nasta1im kako u naslrn selima talco imanjim
varosicarna koje zive od tih sela. Narocito Je vazno pitanje za ave stocarske krajeve
podizanje iunapredenje stoke. To Ie za njih najvaznije pitanje. Ako se bude idalje
islo u gubljenju stoke, onda ce .ios dalje sirornasiti, jer bez stoke niihove planlnskezemlje ne mogu dati nikakve prihode. sto je u kog a dornacina manje stoke, to je
on kadar manje zernlje dubriti i obradivati, te na taj nacin opada prihodod zernlje
a s njirn imogucnost zivljenja sa tim prihodima Jedan drugi f'akat kojl je narocito
vazan 1I ovirn krajevima kao j 1I cijeloj Bosni iHercegovini jest veliki inagao prirast
seljackog naroda. Po popisu od 1910 godine broj stanovnistva Bosne iHercegovine
iznasio je 1,800.000. Po popisu od 1931 godine iznost 2,217.000, znaci u vremenu ad
20 godina prirast je preko 400.000 ..U istom vremenu ziratna povrsina zernljista jedva
aka je porasla za koju stotinu hiljada hektara, isto je .ios vaznije, taj porast ziratne
povrsine nije nastao na osnovu pretvaranja neproduktivnog zernljista u preduktivno
nego po najvise krceujem sume ir azaranjern pasnjaka ilivada .. Na ta j nac.in smanjuje-se suma koja cini glavnicu narodnog imetka ismanjuju se povrsine koje daju ishranu
stoci. Odatle inastaje nemogucnost odrzavanja onog broja stoke koju smo imali na
terenu Bosne iHercegovine prije rata. Istini za volju valja reci, da slika nije svuda
tako crria. lmade iboljih, povoljnijih priJika. Taku povoljniju sliku pruza nam velika
porodiea Radeta iz Velikog Gubera, koji irnaju svoje kolibe ikosare na pclozaju
zvanom Psenicni Doci, u Narodnim Kruzirna. Tu imade 13 koliba Radeta, koje sam
vee nap red popisao .. I ta porodica Radeta prije 30 godina imala je u Velikorn Gu-
bern samo dvije kuce, danas ima 35 dornova Oni su dasH iz Drzanlija u Veliki Gaber
gdje su se narnnozi li iizdjelili. Radete su sve prilicnog stanja , a rnedu njirna [e po
broju stoke najjac] Luka Radeta, koji irnade oko 170 svojih ovaca. Razgovarao samsa sinom toga Luke Radete 0 drianju ovaca j 0 proizvodnji sira, On mi. rece da oni
danas drze u glavnom samo ovce, napustili su drzanje krupnog mala goveda naro-
cito krava, jer sa njima ne mogu iskoriscavati planinsku pasu onaka dobro kao sa
ovcama, pa je j unovcavanje dobivenoga mHjeka od ovaca rentabilnije nego od
krava. On rn] kaze da od ovaca rnoze da dobije s ovce na ovcu 6-7 kg sira, Ako
je susna godina, onda racuna po 6 kg sira na svaku ovcu, a aka je kisna godina onda
racuna do 7 kg sira po ovci. Po njegovu kazlvanju mnogo uplivise na proizvodnju
mlijeka kod ovce i[acina vjetra preko ljeta, aka duvaju ostri vjetrovi - bure - i
ako su te bure preko ljeta ceste, ovca odmah umanji sa proizvodnjorn mlijeka. Ovaj
Radeta ddj ave godine na planini 150 ovaca j racuna da ce imati ove gocline adnjih 13 do 15 metr. centi sira,
Ja sam s njim 0 samoj proizvodnji pravio ovakav racun: 15 metro centi sira
aka proda Livanjskim trgovcima po 15 din. kilu dobice za to 22.500.- dinars, to
[e brutto prihod, Od toga prihoda tr eba odbiti eve izdatke:
za hranu sir arima (2 sirara 10.- din. dnevno znaci 300.- mjes.)
za pet mjeseci . . . . .. . . . . . .' . .. . . . . . . .
luana cobanima (2 cabana 6.- din. dnevno - na mjesec 180.- din.)
za pet rnjeseci . . . . . . . .
dva puta po par opanaka cobanlrna
dva puta po par opanaka sirarimaza so ovcama po 1 kg na ovcu . . .
Pr enos .
Din 1.500_-
"900.-
"
100.-
"100.-
"375_-
Din 2.975.-
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
To bi okruglo iznosilo po ovci oko 100.- din. bez drugih prihoda ali ne uzevsi II
obzir izdrzavanje ovee kod kuce za vrijerne od silaska s planine do ponavnog iz-laska na planinu,
Evo drugi r acun stocara Vinka Perise iz Karijana .. Vinko kaze da od 00 ovaca
i jedne have, koja mu dnevno daje 10 litara mlijeka moze za cijelo vrijerne dok
je na planini da dobije 3-4 metr. cente sir a. Ako ukupnu tu kolicinu sira proda
prosjecno po 15.- dinara po kili, znaci da rnoze ta tri metra sira da unovci za
4.500.- dinara od.nosno 4 metr. cente za 6.000.- dinara. Uz to irnade od ovaca
jos vunu, janjad, mlijeko za kucnu potrebu, rnanje masan sir belovu za kucnu.. v
potrebu, zestieu iod ovaea dubre. Vunu moze da proda po runu 25.- dinara, a
janjad moze da proda prosjecno po 60.- dinara po komadu. On nije mogao da
tacna navede svoje troskove, ali misli da ne prelaze 2.000.- dinara. Prema tomesarno za sir dobije po ovci Din 50.- odnosno Din 80.-. Po njegovom racunu ovca
maze da da 6 kg sira, odnosno ovea daje za cijelo vrijeme muznje od juna do sep-
tembra 30 kg mlijeka, a svakih 5 kg mlijeka daju 1 kg sira. U prvim rnjesecima
dok je pasa svjeza, odnosno tr ava mlada,daje ovea vise mlijeka, ali ono nije Iako
masno ni gusto, stoga se tu racuna 6 kg mlijeka za 1 kg sira, U julu iavgustu kada
zasusi i kad je pasa vee suha, mogu i 3.5 kg rnlijeka da dadnu 1 kg sira. Aka je
kisna godina ovca daje slabije (posnije) mlijeko ali ga daje vise. Ako je susna go-
dina ovca daje manje mlijeka ali boljeg (gusceg). Perisa racuna prosjecno vrijed-
nost ovce s janjetom na 150.- dinara ito ako ovee kupuju na Sve Svete (1 00-
vembar) na vasaru u Livnu, Na taj veliki sajam koji se odrzaje u Livnu doduovcari sa ovcarna ne samo iz livanjske okoline, nego od Kupresa, od Gornjeg Malo-
vana, od Vukovskog, zatim iz Gornjeg Vakuf'a iiz Duvna, On dr2i ovce na rnuznji
4-5 godina. Iza prvog janjenja ovca daje slabo mlijeko, uz drugo janje vee je boJje
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
mlijeko, najbolje rnlijeko je posJije 3 i 4 janjeta. Poslije 5 janjeta mlijeko je vee
slabije, Tada obicno prodaje oveu. sto se tice vune ona zavisi ne same od godina
u kojim je ovea nego i od hrarie. Hrana mnogo uplivise na kakvocu vune. Ako se
ovea slabo hrani preko zime, u prolece je vuna veoma slaba i opada. Ovca najvoli
posusno vrijerne, ne voli ni kisno ni vjetrovito. Isto tako umjereno toplo vrijeme
povoljnije je nego advise toplo iii advise hladno. Vinko Perisa irnade izmedu svo-jih 50 ovaca ave sojeve: prijevorsku, kupresku i iz okoline Livna. Prijevorske su
ovee lisaste, t .. j. lice im nije obraslo jednobojnom dlakom, nego je obraz ern, nos
bjelkast, a njuska crna, Prijevorske su ovce krupne, irnaju klopave usi , runo im je
tesko iveliko, a po mlijeku su najbolje, Kupreske su ovee slabije po mlijeku od
prijevorskih, ali su isto tako krupne i imaju tesko runo. Dornace ovce U okolini
Livna sitnije su od prve dvije pasmine, ali na mlijeku mogu 'da budu bolje od kupre-
skih, osim toga najbolje se utove na planinskim pasama, Livanjske ovce imaju
garastu glavu, inace bijelo runo.
Ja sam fotografisao njegove zgrade, njegovu sirarnu i sirarske sprave,
a zatim smo razgovarali a njegovoj proizvodnji sira, Njegova kosara i stan S . t I
zajedao izgradeni. U [ednorn dijelu, koji je mnogo prostraniji, nalazi se staja,
Il drugom dijelu mu je sirarna i stan. Sve je gradeno od kamena. On imade
sve potrebne sprave za pravljenje sira ala trapist. Sir pravi ad cijeJog ovci-
jeg mlijeka koje je vrlo gusto imasno, Surutku sto ostane iza pravljenja masnog
sira ne zakiseljava siristem, nego je ostavi 24 sata da sarna od sebe prokisne,
zatim je prokuva u kazanu, pa je po tom ohladi i procijedi. Sir koji dobije
na taj naein ikoji zovu belova metne zatim u krpe da se ocijedi ad zestice ...Upo-
trebljavaju ga najvise za kucnu ishranu, Zesticu upotrebljava za ishranu svinja, a
daje je ikravama pornijesanu s mekinjama. Isto taka hrane pse sa zesticom pomi-
jesanorn sa kukuruznim brasnorn. Kod pr.oizvodnje masnog sira ala trapist upotreb-ljava vjestacko siriste u prasku. Proizvod je firme Kristijan Hanzen Kopenhagen.
Za sirenje upotrebljava prasak na taj nacin, da odredenu kolicinu za 100 litara
mlijeka najprije rastopi u 50 gram a cijelog mlijeka, a zatim tu rastopinu pomijesa
sa ukupnom kolicinom mlijeka. U kazanu za sirenje umlacl mlijeko na3Q---.,32° C
nasto se cijelo mlijeko prosiri, onda sirovinu isjece harfom, mece je u kalupe ipod
pritiskom ocijedi ad suvisne surutke. Po tom se obavlja say drugt posao potreban
da se dade do potpuno urednog sira. (Drzi se u slanoj vodi, pere, zatim ostavlja u
police radi susenja, fermentiranja izrenja).
Sirarna Luke Radete nalazi se u podumu njegove kuce. Gradena je od karnena i
dobro izolirana. Mjerio sam ternperaturu u 12 sati u podne; u podrumu je bilo 16° C,dok [e u isto vrijeme na polju bilo 29° C . On upotrebljava takode vjestacko siriste,
samo je druga rnarka Rajmond Leventren, Kopenhagen. Oko kclibe Luke Radete,
na istom poloza]u, nalazi se jos 12 koliba i staja porodice Radeta. Svi ani irnaju
svoje sirarne- U blizini njihovih koliba nalazi se ziva voda zvana Karnenica, ana je
ogradena, zapravo uhvacena u jednu catrnju, ali u njoj ima ave godine - 1938 -
tako malo vode da jedva moze da podmiri potrebu okolnih kuca za Jjudsko pice.
Radete nernaju kod svojih kuca catrnjevimaju samo bunareve u kojima je sada
takoder ponestaio vode, Oskudica pitke vade nagnace ih da ranije krenu sa pianine
u selo, lnace ani ostaju ovde doklegod mogu dalje, cesto puta tek kad poenu sui-
jegovi da padaju sa planine, Oko svih zgrada irna nekoliko lokava, ali te lokve suneciste, zapusterie izapliie su taka da u njima nema vade. Na planinu izlaze obicno
oko 25 aprila i15 maja. Tako rano izlaze zbog toga sto se u to doba poeinju zasi-
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
javati njive izagajivati livade 11 polju oko njihovog sela, pa su prinudeni da dizu
stoku na planinu, jer je nemaju gdje napasati. Za izgon stoke na plauinu placaju
25 para po ovci, osim toga za zgradu na planini placaju 50 dinar a godisnje (koli-
bar ina iii dinarina). Pas€ . koje iskoriscavaju Radete kao i drugi stccar ikoji se nalaze
zapadno i[ugozapadno od njih pripadaju Narodnim Kruzima.Moj put sa planine Kruga isao je kroz uvalu Razdolje, izrnedu Semesnice
iMalog Cineera, odatle kroz veorna prostranu poljanu Veliku Drezntcu. Ta poljana
abuhvata oko 50 ha isastoji se pretezuo ad ukosa, Vlasnistvo je brace Jovana, Mitra
iVojislava Duvnjaka Iz Donjeg Matovana. Od Velike Dreznice isao sam u istocnom
praveu izmedu sume Volodera i Os111Glavice idosao sam na drugu veliku poljanu
zvanu Suicku Poljanu. Dalje ad prilike po sata iduci ad Suieke poljane dosll smo u
predia VeUkog Malovana na Veiiko-rnalovanslcu poljanu, Odatle uz dosta strme i
posurnljene strane dosao sam u selo Donji Malovan
S elo D on Ji M alovan pruza se ispod planine Malovana u pravcu od sjevera prema
jugu.· Ono irnade 4 zasebne mahale, Najsjeverriija mahala zove se Marica dolina,druga mahala zove se Kanlica dolina, trees se zose Jankica iii Duvnjaka dolina, a
cetvrta se zove Jovica kraj:
Prva je rastavljena od druge aka 10 rninuta hoda, drug a ad trece aka 5 rninuta
a treca ad cetvrte isto taka aka 5 minuta hoda. U mahali Marica dolini imade 33
doma, u Kanlicevoj 12, Jankica iii Duvnjaka 18 a u .Iovica 23. U Maricevoj rnahali
nastanjene su ove porodice: Knezevici, Mariei, Duvnjaci (3), Kalonje (7), Kozomare
(1), Ulsa (1), Susnjar (1). U Kanlica mahali u svih 12 kuca nastanjena je samo pore-
dica Kanlica. U Jankica dolini su 3 kuce Jankica, inace sve ostale kuce pripadaju
parodici Duvnjaka, U Jovita kraju sve su kuce porodice Duvnjaka, sarno ima dvije
kuce Radena, Br ojno je najjaca porodica Duvnjaka. Oni su doseljenici iz Hercego-
vine, ali su najprije dosli u Duvoo, pa odatle u Malovan. Zbog dolaska iz Duvna i
dobili su naziv Duvnjaci. Kozomare su dosle iz Livna, a :Jusnjari iz Ralica. Kanlici su
iz Dalmacije od Knina, Od svih 0 ' 1 ' 1 1 1 porodica materijalno najbolje stoje Duvnjaei,
a medu njima je najbolje materijalna stao neki Stanko Duvnjak koji irnade velike
posjede u planini HrbljinL Sarno jedna poradica [e katolicka a to je Ulsa, Oni su
dosli u Donji Malavan iz Sujice josza vrijerne austrijske uprave. Jedan ad till Visa
bio je u sluzbi kao kocijas na postanskim kolima, pa se nastanio uSujici, a odatle
se je doselio u Donji Malovan. Porodica je siromasna inije do sada mogla da se
materijalno popravi.
Kuce u Donjem Ma!ovanu su u pojedinim mahalama grupisane, Sve su gradene
od drvene grade, sarno u prvo pornenutoj rnahali imaju dvije kuce ad karnena po-
krivene erijepom. Kod kuca gradenih od drvene grade prave najprije kameni podzid
visok aka 1 metar, na to dodu protese koje cine 1-2 m visok zid, a zatim dolazi
krov, Kuce su gradene u strani talco, da s donje strane imaju pod kucom iii podrum
iii prosto_r u kom se rnoze da drzi staka. Krov kuce je ad drveta, visok je istrrn.
Posto su kuce grupisane nema aka njih dvor ista, iii aka ga irna ana je vrlo malo.
Sarno aka nekih kuca nalaze se mali vrtovi zasijani s krompirom, stocnom repom i
po nesto graham. (Sijanje graha me je iznenadilo jer je Malavan 1100 m nad morem).
Povise svih rnahala nalazi se surna, Prva rnahala Mariceva spustena je nesto nize
ispod sume ilez! neposredno uz eestu, kola spaja Bugojno sa Livnom, odnosno sa
Duvnom Ostale tri mahale udaljene su od ceste i uvucene su dublje u sumu. Oko
samih kuea nalazi se visoka bukova suma, a povise te bukove sume dolazi erne-
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
goricna (ornorova) soma, koja postepeno iduc] prerna vrhu Velikog Malovana prelazi
u bukovu sumu, Ispod kuca nalaze se njive i ziratne zemlje sve do ceste, Po tim
njivama posijana su zita i to pretezno jari [ecam i zob, sarno nesto malo psenice ito
[are. Ispod cesteJirt se Malovansko polje. Ono se naJazi istocno ad ceste Livoo-
Bugojno .. Nije prostrano, jedva aka irna 50 hektara i zasijano je pretezno jarim
jecmom izobi. Osirn toga svuda ima po nesto zasijana krompira. zita su Jos zelerraiako je vee konac jula,
Malovancl se bave pretezno stocarstvom idrze samo sitnu stoku, a vrlo malo
krupnog mala (goveda ikonja), Volove skora da su napustili. Kaza, da irn se ne isplati
drzat! vol ave, jer lh ni utovljene ne mogu dobra prodati, Zemljiste obraduju pre-
tezno sa konjima. Selo Malavan nema vade. Kao sto su svi krajevi Zapadne
Bosne oskudni vodom, taka je iovaj kraj. Ne sarno da nema vade u planinarna:
Velikom Malovaou, Krugu iCineeru, nego je nema ni u stalnim ljudskim naseljirna.
Kao stoeari ani se izdizu u planinu radi ishrane blaga i radi oskudice vade, ali seisto taka zbog nestasice vade u planini moraju da vrsca]u nazad u svoja sela, cbn
im nestane vade u Iokvama iii u vjestacki napravljenim bunarima. Vrlo malo ih
imaju catrnje. U selu Danjem Malovanu irnaju sarno dvije prave catrnje. Catrnje
su poceli da prave tek poslije rata. Prije rata nijesu uopste znali za njih niti su ih
irnali. Tada su vecinom skupljali kisnicu s krovova svojih kuca u drveoa korita.
Takova korita idanas se vide kod vecine kuca, Njih postav!jaju ispod strehe sviju
zgrada,
Otprilike poJa sata daleko ad sela u pravcu [ugoistocnorn nalaze se pod str-
rnim stijenama izvori rijeke Sujice. Izvori izbijaju u dva rukavea, jedan je ispodstrrnih stijena na kojima se nalaze zidine stare gradine Strznja, a drugi [e nesto
zapadnije takoder ispod strrnih stijena Siroke Kose. Na drugorn kraku nalaze se
odmah ispod izvora nekolike rnlinice na Kojima seljaci iz Donjeg Malovana melju
fito. U toku ljeta kad nastanu vece suse oslabi snaga izvora, tada imliniee prestanu
raditi, itada su seljaci iz Donjeg Malovana upuceni na rnlinice donjeg taka Sujice aka
sela istog imena (Sujice). To seta nalazi se aka 4 km daleko ad Donjeg Malovana,
Rijeka Sujica tece u pravcu juznorn ad Donjeg Malavana pored selaSujice, spu-
sta se u najsjeverniji rub Duvanjskog Polja itece istocnim rubom sjevernoga kraja
do sredine toga polja. Tu se spaja sa ponornieama Drinorn iVrbicorn iteee u za-
padnom pravcu prema selu Kovacirna, gdje ponire u Velikom ponoru sjeverno odtog seta. Oko gornjeg taka zapravo oko sarnih izvora Sujiee [uzno 1 Z sela Malo-
varia nalaze se njihovi ukosi. Povrsina njihova zahvata aka 50 ha, Glavni ukosi ovog
sela nalaze se u planiriama po Hrbljini iispod Velikog Malovana.
Zemlju obraduju sa drvenim plugovima, po nesto ima igvozdenih p!ugova, ali
rala nernaju ovuda. Odmab tim pooru zernlju, sto rade u proljece, siju z1ta u ure-
denu brazdu, jer ne upotrebljavaju ni drljacu, ni valjak. U cijelorn selu imaju sarno
dvije drljace i to Duvnjak Cvjetko Ristin iVojislav Duvnjak, Obradivanje zemlje
vrse povrsno. Vele da nema]a dovoljno vrernena da abrade zemlju onaka kako
treba, Zemlje su irn kamenite j dosta tanke. Oni ih istina dubre kada hoce da ih za-siju zitima, jer sazno u tom slucaju, ako ill podubre, mogu da racunaju na neki bolji
prihod. Upotrebljavaju u glavnorn stajsko dubre, ali s obzirom na to da stajsko
dubre dde preko godinu dana pred stajom nepokrtveno inezasticeno i bez primje-
se slame ili druge stelje one izgubi uajveci dio svojih dobrih sastojaka. Daleko je
' "
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
uspjesrnje i po razvoj .usjeva povoijruje torenje, jer se na taj naCin ostavlja na
zernlju direktno i osoka igno], Za njih je U ostalom takav nacin dubrenja j laksi,
jer otpada cuvanje dubreta i njegovo raznosenje po polju,
Klima. Klima je astra,surova.
Prva studen pocinje vee usepternbru,
aprvi
snijegovi poeinju vee pocetkorn oktobra, ali se desi da bude godina da ostanu bez
snijega SY e do decernbra. Ipak zbag hladnoce rnoraju poceti loziti u sobarna vee u
drugoj polovini oktobra, najkasnije pocetkorn novernbra. Veliki iduboki snijegovi
nalaze se sa sjevera od Kupreskih Vrata, S te strane dolaze ivelike student isnaznl
vjetrovi - bur a. Zimi stvara bura velike srnetove, koji potpuno zatrpavaju sve
puteve iprolaze. Ljeti bura donosi susno vrijerne koje mnogo ostecava usjeve a
narocito mnogo osteti kosanice. Zima tr aje ad decernbra sve do koncaaprila, ali
15 aprila vee pocin]u preoravati zemJju izasijavati usjeve, Stari I judi u Malovanu
kazu, kada. se pocne zeleniti gora na Velikom Malovanu tada treba poeeti sa OTa-
njem isijanjern usjeva, Ki~u dobivaju ad juga od Duvna iii od Livna, ta kisa je nesarno topla nega itrajna. Aka 1,:is3 dade od sjevera od Kupresa ana je hladna i ne
traje dugo.
Zi tsammenfassung.
D ie b eiden genannten O eb irge 1 iegen in Westbosnien u nd e rstr ec ke n sich terri-
torial anf die B ezirke B ugoiuo , G larnoc und L ivno, Begrenzt von den hohen Kammen
der Oebirge Vitoroga 1916m (im Nordosten), Malavan 1828m O m Suden) und
V elik i C incer 2006 m ( irn Sudwesten) ste l1en sie die westliehe Grenze des bosrrisch-
hercegow inischen K arstgeb ie tes gegen das da lm atinische K arstgeb ie t dar.
S ie tragen aIle iene E lemente in sich d ie so charakteristisch fur das K arst-
te rra in des Sndostens sind: b re ite , ode , ste inige Flacherr, ste lienwe ise unte rhrochen
von grossen flochwalderu (Tanne, F lchte und B uche) , ausgedebnten W eideilachen m it
kargl ichem Graswuehs, mit vie len K arstmulden, die b ier mehr te lle r- als trichte r-
fO rm ig sind und fast tib erall herrschende W asse rarrnut.
Diese Wasser not ist so gross, dass sie die Saisonbewohner dieser G ehirge
zw ing t auf aile mogllchen Arten das oberird ischeW asser zu sarnmeln, S ie sammelndas W asser in K arstrnulden (lokve) , in e lgens dazu aus grossen Ito lzstammeu
verfertig ten G efassen (ko rita) , in naturllchen S te inmulden (kamenica), in ausge -
hohlte n flo lzk lo tze n (p.anJev i)und in kfinstllchgemauerten Reservoi ren (bunari ,
cisterne, catrnje).
Wahrend die zwei erstangeftihrten Arten des Samrnelns sehr, - fast allgemeinvorkomrnen - sind die anderen, - b esonders die klmstlichgemauerten Z iste rnen,
sehr sel ten.
D iese G eb irge bewohnen in den Sommermonaten d ie V iehztichte r aus den
Dorfern des K upresko und G larnocko polie , E s sind m eistens besser geste llte B auern
we lche in erste r L inie grossere H erden des K le inv iehs, - S chafe and Z iegen, -
b esitzen und im S taude sind durch zahlre iche fam ilienm itgiiede r zwei A rten des
L andb esitzes zu betreuen. Jeder von diesen V iehzllchtern hat e inen L andbesitz im
Dade, wo er sich SH indig auihalt und den zweiten im G eb irge , wo einige M itgU eder
se iner flausgenossenschaft den Sommer verb ringen,
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Zu dieser D oppelwirtschaft zwingt sie in erster L inie der M angel an fre ien
Weidetlachen bei den D affern, wo das Vieh fib er den Sommer weiden konnte, in
zweiter Linie die Natur der Gegend, wo tib er Sommer eine grosse Trockenheit
herrscht welche nicht nur d ie M ilc hp ro du ktio n der Schafe herabdrilckt sondern
auch die Emahrung des V iehes in Frage stellt. A uch dee Wasserrnangel ist sehrernpfindlich,
A uf dem O ebirge Hrbliina ist der grosste Teil der H ocbebene im P rivatb esitz,
D ie G rosse dieser B esitze schwankt zwischen 50-·200 ha W eide- oder Wiesenflache,
Diese Welden oder W iesen sind auf ste inigem, kalkreichen Boden und geben
deshalb nut dann einen nennenswerthen E rtrag wenn im Juni und Juli reichlieher
Regen f.aJlt, sonst wird kaurn 10-15 mtz lieu pro ha erzie!t.
Auf dem G eb irge Krug is t neben den P rivatb esitzungen fast die Halite der
flocheberre als al lgemeine Weldeftachebestimmt, so dass au ch d ie je nig en V ie bz iic hte r
ihr V ieh auf das Oebirge, - auf die allgemeinen Weiden ~ tre ib en konnen,welche keine e igenen Weidef lachen haben.
Neben der E rnahrung des V iehes ist der zweite G rund des Auftr iebes das
Sammeln de r M olkere iprodukte , e igentIich das Verkasen der M ilch. E in grosser
TeB dec Viehzuchter hat e igene M olkereien wo die M ilchzu Kase verarbeitet
wird. A us dec Schafvollm ilch wird eine A rt von H artkase in kle inen L aib en von
1-2 kg verfertigt, D ieser K ase wird an die Lokalhandler in Livno, G lamoc und
Bugojno verkauft und entweder irn Lokalkonsum verbraucht oder, - gtosstenteils.c=-
nach D alm atien ausgeftrhrt,
Durch diese V erarb eitungsweise w ird die Schafmilch ziemlich gut ausgentitzt,
M an r echnet dass man wahrend der Weideperiode irn Durchschnitt 5 kg Kase vom
Scha f bekommen kar in , die zu 15 D in das K ilo v erk au ft, einen B ruttoertrag von
D in 70-80 von Iedern Schafergeben. A uf diese Weise wird hir 1 I MilcheinBruttoerlos von 2'5 D in erreicht,
D ie Lebensweise dieser Viehziichter in ihren zeitweiligen Oebirgsansiedlungen
unterscheidet sich wenig von jener in den standigen A nsiedlungen. W as die B oden-
bearbeitung anbelangt, so besteht d ie H auptau fg ab e darin die grossen W iesen-
fH ichen zur richtigen Zeit abzurnahen und das H eu unterzub ringen. D as M aben
der W iesen beginnt gewohnlich am A nfang Juli und dauert b is A nfang A ugust,
stellenweise b is M itte A ugust. Diese lange M abeperiode hat seinen Grund im sebrscbwierigen Terrain, welches so stark mit ste inigem M a terial bedeckt lst, dass nur
sehr geschickte und geubte Schnitter diese Arbeit mit Erfolg verrichten konnen,
Wenn das Iteu untergebracht ist w ird fU r die E rnab rung des Viehes gesorgt,
Solange man die fre ie W eide ausnutzen kann, tre ib en die Hirten ihre H erden fib er
die ganze Hochebene und nutzen die abgemahten Wiesen und Weideflachen aus.
Wenn der Schnee die E rde bedeckt, dann wird das lieu verftittert. D iese A rt
der E rnahrung' wird fortgese tzt b is der ganze Vorrat verbraucht ist und dann
erfolgt die R iickkehr ins D orf. D iese taJit gewohnlich auf Anfang Feber oder M iirz, so
dass die S tallernahrung nur noch I oder hochstens 2 M onate fortgesetzt wird, dann
beginnt wieder der A ustrieb auf die freie W eide . D as Vieh wird in die Gestrupp-
walder urn die Dorfer herumgetr ieben und ernabrt sich von jungen Trieben und den
karglichen R esten von vertrocknetern U nkraut.
D ie Wohnungsverhaltnisse , d ie B auart der G ebaude, d ie innere E inrichtung
sowie das tagtagliche L eben ir n G eb irge sind nur wenig von denlenigen in den
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
G lasnik Z ~l1 lllljskog muzeja Kralievine J l.lgosluv ije u Suraje \tI
111g. Pop 0 V j C J.: Stanovi 113
pfaninarna H rb ljini i Kruguabla III
SI. 5. - Poljana Vel. Dreznica sa kucorn i stajorn Mitra Duvnjakaiz sela Malavana
FOlo: Ing. Popovic
Sl. 6. - Zgrade Ilije Radete s r o c a ra fz Vel. Gubera, kcje irna 1 1 a Kruguplanin i: u proce lju m ljekari 5i ra rna, oo strani kuca z a stanovarije i staja
Foto: lng. Popo~l~
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]
Glusuik Zemaliskce muzeja Kraljevlne Juzoslavije II Sarnjevu
Tabla Vlng. P (J P 0 v ic J _ : tanovi nn
olanlnama Hrbljini j Krugu
S1. 9. - Pr ec koliborn Tome Durnanclca iz Zlasela na visoravni Hrbljine.Tornina snaha drii »mladue ua ko ioj se pricvrsti lui: radi osvietlienja kolibe
_FoIO: lng. Popovit
S1. 10. - Ia Krugu planini: Bujan porast niskog grrnlja u zaklonitirnpolozajlma (zavjetrini) pasnjackog' terena
Foto: Ing. Popovic
8/6/2019 Glasnik Zemaljskog muzeja Kraljevine Jugoslavije u Sarajevu [godina 51, sveska 2; 1939.]