-
GLASILO LIS TE ZA RIJEKU
KVARNERSKIINDUSTRIJSKI MANIFEST
STUDENTSKAPODUZETNIČKA
INICIJATIVA100 GODINAKANTRIDE
BR. 2
U nedjelju, 19. svibnja Riječanke i Riječaniimaju priliku
okrenuti novu, povijesnu stra-nicu za svoj grad i na izborima
izabrati pro-mjene. Lista za Rijeku na gradske izboreizlazi sa
sloganom 'Oslobodi svoj grad'.
Zašto? Zato jer zajedno sa svojim sugrađa-nima želimo osloboditi
grad od korupcije,nepotizma, stagnacije i loše vlasti.
Želimoosloboditi gradske potencijale, ponovnoujediniti Rijeku sa
zaleđem, reindustrija-lizirati Rijeku i regiju te živjeti u sredini
nulte
stope tolerancije prema političkoj i svakojdrugoj korupciji.
S tim ciljem i u suradnji s Kvarnerskim in-ženjerima, Lista za
Rijeku je izradila ambi-ciozan, ali provediv gospodarski
programkoji možete pročitati na stranicama posve-ćenim ‘Kvarnerskom
industrijskom mani-festu’. Ukoliko ponovno želi biti bogata,Rijeka
se mora vratiti proizvodnji i stvaranjunove vrijednosti. Nakon dva
desetljećajednostranačkog monopola, Rijeci trebaju
novi demokratski standardi i novi ljudi.
Drage čitateljice i čitatelji, za nekolikodana izlazimo na
izbore na kojima ćemoizabrati riječkog gradonačelnika i
Gradskovijeće. Pozivam vas da izađete na izbore ipotvrdite vašu
spremnost na promjene.Izaberimo zajedno drukčiju politiku i
druk-čije političare. Oslobodimo svoj grad!
S poštovanjem,
6
-
32
6
66
-
MANIFEST KVARNERSKE INDUSTRIJEU njihovoj viziji nema
mjesta za vasPoštovani sugrađani, kao i svioni koji su na bilo
koji načinvezani uz industriju, u glavamaljudi koji već 20 godina
vodeovaj grad industrija je davnoizbrisana iz razvojnih planova.U
njihovoj viziji nema mjesta zainženjere, tehničare, tokare,glodače,
varioce, mehaničare,električare, strojare, montere,šilice te sve
ostalo industrijsko-tehničko osoblje.
5
Naša vizija budućnosti Rijekei PGŽ/regije (2013-2028)
•Rijeka -lučki i znanstvenoindustrijskotehnološki centar
•Regija otvorena prema kreativnim ipoduzetnim ljudima
Strategijski ciljeviPGŽ/regije (2013-2028)
•Podizanje BDP-a regije s 11.000€ nanajmanje 20.000€
•Povećanje broja radnih mjesta regijeu realnoj privredi za
najmanje 25.000
•Povećanje broja stanovnika za100.000
Regionalizacijai preustroj
•Preustroj PGŽ u9 JLS-e i preustroj21 županije u 4 regije
•Restrukturiranjetrgovačkih ikomunalnih društavate javnih
tvrtki
Reindustrijalizacija
•Osnivanje kvarnerskihinvesticijskih fondova
•Profesionalna razvojnaorganizacijskastruktura s RRA na čelu
Novi demokratskistandardi
•Odvajanje politikei struke
•Nulta stopa tolerancijeprema političkojkorupciji
To smo obavezni prema svima onima koji su nekad ovaj grad
napravili velikim ali i
prema budućim generacijama.
www.listazarijeku.com
•Praćenje domaćih tvrtki u realizacijinjihovih poslovnih
strategija/vizija
•Praćenje stranih tvrtki u realizacijigreenfield investicija
•Razvoj domaćih industrijskihbrandova, tehnologija i
proizvoda
•Planski razvoj industrija koje sugeoprivredno kompatibilne
Kvarnerskiinvesticijski
fondovi
PORIN-oveoperativne
grupeTvrtke Znanstvenazajednica
Aktivnimodelirazvoja
Proaktivnimodelirazvoja
Industrijski dignitet
Politika je uništilanaša radna mjesta
Iz tog razloga vas pozivamo daustanemo u obranu industrij-skog
digniteta našega grada iregije. Upravo na krilima indu-strije ovaj
grad je ispisao svojenajljepše stranice povijestiosiguravajući svim
svojim gra-đanima pristojan i sretan život.
Danas kada je politika uništilanaša radna mjesta ta ista
poli-
tika dolazi sa svojim novim “fe-nomenalnim” planovima po koji-ma
bi mi trebali jesti mrvice snjihovog stola.Te njihove planove mi
bismotrebali platiti novim kreditima, aveć unaprijed znamo da
nijeproblem u novcu nego u poli-tičkim poduzetnicima.
Političkaelita koja je ovu državu napravilatako skupom sa svojih
500općina, 21 županijom i ogro-mnim državnim aparatom,
kojiapsolutno nigdje ne funkcionira,ponovo nam baca pijesak u
oči.
Raditi za male plaćePostavlja se pitanje jesmo lispremni raditi
samo za maleplaće u radno-intezivnoj indu-striji stranih vlasnika
ili želimobiti dio industrijskog “svijeta” ibiti sami stvaraoci
bolje budu-ćnosti kao što su to bili našipreci?Ako ne krenemo tim
smjeromtko će plaćati naše učitelje iprofesore? Tko će plaćati
našedoktore i zdrastvene radnike.Tko će plaćati policajce i
sveostale državne službenike?
Povratak industrijskim
korijenimaMi nemamo drugoga izbora.Ovaj grad i regija moraju
sevratiti svojim industrijskimkorijenima ma kako to teško inemoguće
izgledalo u ovomtrenutku. Nemoguće postojisamo u glavama ljudi,
posebnoonih koji sada vode ovaj grad ižupaniju.Mi više nemamo
vremena čekatida nam izgrade tehnološkeparkove, sveučilište i
kampus te
da onda počnu “transferirati”znanje, jer to se “znanje”
višenikome neće moći transferirati.Mi trebamo djelovati odmah
ipočeti spašavati znanja i vješti-ne koji su u ljudima i koje
ćemoizgubiti ako takvim ljudima neponudimo novu nadu.
Zato vas pozivamo da kaodruštvo počnemo ulagati u našaradna
mjesta. Naš plan tražikordinaciju politike i struke, aunutar struke
kordinaciju izmedurazličitih profila stručnjaka od
Ulagati u naša radnamjesta
ekonomista, pravnika, financij-skih stručnjaka,
inženjera,operativaca, gospodarstvenika,obrtnika... Naš
gospodarskiprogram nudi prelazak na akti-vnu i proaktivnu
gospodarskupolitiku u kojoj fokus leži nanovoj profesionalnoj
razvojnojorganizacijskoj strukturi.
Mi moramo početi vjerovati usebe i naše mogućnosti te pre-kinuti
kompleks manje vrijedno-sti koji nam je nalijepila političkaelita.
Samim time vratit ćemo
Vjera u sebe i
naše mogućnosti
sebi “nadu”, a to je onda poče-tak početaka. Bolja
budućnostpočinje vizijom onoga što želimoi ciljevima koje želimo
ostvariti. Izato vas pozivamo da podijelimotu viziju i ciljeve. Što
više ljudidijeli ovu viziju i što više ljudibude odlučno u
ostvarenju ovihciljeva, to ćemo ih prije ostvariti.Mi više nemamo
pravo na novineuspjeh.
S poštovanjemkvarnerski inženjeri
Moramo ponovo krenuti iz početka, ali moramo se usuditi misliti
na velika dostignuća.
Odlučni u borbi
protiv
POLITIČKE
KORUPCIJE
Politička korupcija je rak-ranaovog društva, ona je
uništilaintelektualne i financijske kapa-citete grada i županije i
stvoriladruštvo u kojem je kriterij po-dobnosti ispred kriterija
sposo-bnosti.SDP-ov model po kojem je vlastcilj, a politička
korupcijasredstvo, ili model gdje se izbo-rna pobjeda kupuje
foteljamapredizbornim koalicijama, grad ižupaniju doveli su na
rubprovalije.Politička korupcija se stvara ustrankama, zatim preko
pred-izbornih koalicija ulazi u izvršnuvlast, a nakon toga
metastazirau sve pore društva.
Danko Švorinićkandidat Liste za Rijeku zariječkog
gradonačelnika
4
-
Lokalpatrioti forum
7
Studentska poduzetnička inicijativaU prostorijama Liste za
Rijeku održana jepromocija najboljih radova Studentskepoduzetničke
inicijative - Rijeke mladihpoduzetnika, natjecanja otvorenog
zastudente i mlade koji namjeravaju krenuti upoduzetničke vode
nakon vlastitogstudiranja/obrazovanja. Natječaj jepokrenula Lista
za Rijeku koja gradu takviminicijativama želi vratiti
gradapoduzetnih i kreativnih ljudi.
Za pobjednički rad odabran je rad MateeSudec - Croatian
Connection - Poduzeće zarazvoj i primjenu tehnologije koje se
bavi
image
razvojem i uvođenjem programskih sustavakoji bi omogućili
efikasnije, brže, jednosta-vnije funkcioniranje određenih
procedura.
Drugo mjesto su podijelili radovi ValentineMikec - Projekt za
bolju, čišću Rijeku kojipredviđa osnivanje centra za
recikliranje,biološko procesuiranje i održivost, teAleksandra
Stankovića, koji je predstavioideju o izgradnji pogona za
proizvodnjušećera.
Na treće mjesto se plasirao rad tima MiaRadovanović, Luka i
Marin Ševerdija -
6
19.2.1870. na prijedlogGradskog vijeća Grada Rijeke oizgledu
zastave odobrena je18.11. iste godine. Izgled zastaveglasi:
trobojnica vodoravnih prugatamni karmin - zagasito zlatno-žuta -
ultramarin. Riječani mogubiti ponosni na svoju povijest,riječki
grb, identitet grada,velikane riječke povijesti i nasvoju riječku
povijesnu zastavu .LPR se zalažu za povratak riječketrobojnice.
Lokalpatrioti Rijeka su i grado-načelniku Obersnelu
poznati,barem bi trebali biti. Naime,kako je on slao razglednice
izRijeke ministru Kalmeti zboggužvi na riječkoj zaobilaznici,tako
su lokalpatrioti slali
LPR su posjetili i gradski toranjgdje „običan“ građanin nemože.
Sve su to lijepoforumski dokumentiralislikovno i tekstualno.
Zbogvelikog interesa, posjet jeorganiziran u tri navrataodabranima
s foruma.
Rijeka u novom sjaju – Ideje i i vizije zaiskorištavanje
potencijala Rijeke.
Kako je istaknuo mladi član Savjeta Listeza Rijeku Filip
Jakovac, u stranci su ugodnoiznenađeni kvalitetom prijedloga od
kojih jesvaki projekt koji se plasirao u najuži izbormogao postati
pobjednikom. PredsjednikListe za Rijeku Danko Švorinić je uz
zahvalusudionicima natječaja istaknuo i činjenicuprema kojoj je
neosporno da u Rijeci imavelik broj kreativnih i sposobnih ljudi,
alitreba stvoriti i sustav koji će ih u tomepratiti i
podržavati.
mjesto za sve ljubitelje RijekeRiječki lokalpatriotski
forumosnovan je 15. lipnja 2009., naDan Sv. Vida – zaštitnika
Rijeke.Okuplja istinske zaljubljenike uRijeku i njezinu okolicu.
Sredinomprosinca 2012. godine LPR sudobili potpuno nove
redizajniranestranice na kojima se može naćipregršt zanimljivih
stvari. Neke odnjih su rubrika “Jeste li znali?”,
gdje je trenutno sakupljeno preko50 događaja iz riječkoj
povijesti ukojima je Rijeka bila prva, zatimrubrika “Dokumenti”,
gdje se moguskinuti sređene teme koje su pisalivrijedni
članovi.Besplatno na svoje računalo možeteskinuti fotografije
Rijeke, njihukupno 1820, koje su godinamasakupljane i
selektirane.
U Hrvatskom pomorskom muze-ju u Splitu (a ne u Rijeci) izloženje
najstariji primjerak torpeda nasvijetu, koji datira iz
1866.godine). Sve vrjednije što jemoglo biti upotrijebljeno
zamogući muzej iz prostora bivšetvornice Torpedo je
odneseno,istrulilo ili pokradeno. Nažalost,Grad Rijeku nije nimalo
briga zaočuvanje riječke industrijskebaštine i općenito za našu
veliku
povijest, budući da je malo togaiz nje iskorišteno u
turističkesvrhe. Što se može vidjeti i naprimjeru oronule riječke
lansirnerampe koja će se jednog danasama od sebe srušiti u more.Ove
godine se navršava točno150 godina otkad je 1863.Lupis zbog idejnog
projektatorpeda proglašen genijem, alicenca za proizvodnju
torpedaprodana u 24 države.
Ceste su prekrile trag izvoru iperilu i ništa ne odaje, niti
dajenaslutiti da pod tisućama auto-mobila i našim nogama
nepre-sušno izvire izvor Brajda, danasjedino sačuvano perilo u
Rijeci.Lokalpatrioti su očistili zapušteno
perilo od raslinja, narkomanskihigala te skoro pa
začepljenokorito kojim teče voda.Uzorak vode iz korita koju
suposlali na analizu, pokazao jevisoko zagađenje zbog
ilegalnihobližnjih ispusta.
G. Butkovic - Slava Rijeke, 1905
gradonačelniku svaki tjedanrazglednicu sa slikom riječkogtornja
i dvoglavim orlom navrhu, te ispisanim tekstom, tj.zahtjevom da se
na vrh tornjavrati dvoglavi orao.
www.lokalpatrioti-rijeka.com
Riječka šećerana
Već desetljećima na riječkompodručju najmanji je udio
pro-izvodnje robe za široku potro-šnju. Zapravo, taj je udio
vrlonizak s obzirom na gospodarskusnagu područja i količinu
potra-žnje u samom gradskom podru-čju, ali i u regiji. Uzevši u
obzirstanje u gradu, županiji i državi,gospodarsku situaciju te
količinunezaposlenih radno sposobnihljudi, smatram da bi
otvaranjepogona za proizvodnju jedne odroba široke potrošnje bilo
kvali-tetno riješenje koje bi dalo svojdoprinos u borbi protiv
nezapo-slenosti, te protiv konstantnogdeficita u gradskom
proračunu,a nekoliko takvih pogona bi kroziduće desetljeće
predstavljalopotporne stupove cjelokupnogžupanijskog
gospodarstva.
Drugo mjesto
Aleksandar Stanković
Croatian Connection- Poduzeće za razvoji primjenutehnologije
Zamislite da se jednog danaprobudite i unesete u sustavpodatke o
tome koje su vašepotrebe za hranom u narednihtjedan ili mjesec
dana. Zamisliteda to učine i svi ostali ljudi.Proizvođači se mogu
premastatističkim rezultatima odlučitiza količinu proizvodnje te
takosmanjiti troškove, gubitke, pove-ćati efikasnost, učinak (kada
seradi o domaćoj proizvodnji).Kada se radi o vanjskoj proizvo-dnji
i uvozu, ovo je još korisnije,jer se neće uvoziti previše štoonda
ne bi bilo iskorišteno.
Pobjednički rad
Matea Sudec
Projekt za bolju,čišću Rijeku
Jeste li se ikada zapitali kolikopozadinskih radnji postoji
izavrlo jednostavnih činidbi poputpaljenja svjetla u kupaonicinakon
buđenja, uzimanje svojihomiljenih novina u ruke ili vožnjesvojim
ljubimcem do radnogmjesta? Jeste li znali dastanovnik Hrvatske
prosječnogodišnje proizvede nešto više od371kg otpada? Da je od
togareciklirano 8 posto, a tek 1posto pretvoreno u kompost?
Drugo mjesto
Valentina Mikec
Rijeka u novom sjaju
Grad Rijeka ima odličan geo-strateški prometni pložaj,
dobruinfrastrukturu te zavidanljudski potencijal. Nažalost,upravo
ti potencijali koje imaRijeka nisu dovoljno iskorišteni,stoga Vam
predstavljamo 3ideje kako to promijeniti i timesvrstati grad Rijeku
u jedno odnajboljih turističkih odredišta uRepublici Hrvatskoj. Mi
nismoizabrali samo jednu ideju ilisamo jedan start-up iz razlogajer
smo ovim projektom htjeliukazati na silnu količinupotencijala koje
nudi grad Rijekai time ukazati mladim ljudima(budućim poslodavcima
ipoduzetnicima) da su idejeovdje, samo ih treba realizirati iimati
viziju.
Treće mjesto
,
i
Mia RadovanovićLuka Marin Ševerdija
-
Udruga Slobodna Država Rijekaove će godine obilježiti
100.godišnjicu stadiona Kantrida,točnije odigravanja
utakmicepovodom svečanog otvaranjastadiona 1. lipnja 1913.
godine.Taj događaj obilježit će seizdavanjem prigodne markicei
kuverte.
100 godina stadiona Kantrida
(1913. – 2013.)Potreba za izgradnjom igrališta pravih dimenzija
javila se zbog svevećeg broja klubova koji su u Rijeci nastali
početkom 20. stoljeća, akoji su svoje utakmice igrali na
improviziranim igralištima i trgovima.Članovi kluba iz Sušaka uzeli
su stvari u svoje ruke i saznalida je tadašnji, već napušteni,
kamenolom u najmu mađarske tvrtke
, a u vlasništvu Općine Kastav.
Victoria
Schwarz&Gergerson
Uz puno truda i dozu sreće, dogovoreno je ustupanjenavedene
površine te se u drugoj polovici 1912. krenulo snjezinim uređenjem.
Prva trening-utakmica odigrana je 9.ožujka 1913., a povodom
službenog otvaranja stadionaodigrana je utakmica između i
zagrebačkog kluba
koja je završila rezultatom 3:0 za domaćina. Tomprigodom na
pročelje je postavljena i ploča s natpisom
.
Victorije
Građanski
Igralište Hrvatskog sportskog kluba Victorije
Godine 1926. stadion postajesjedište kluba
, nastalog spajanjemdvaju najznačajnijih riječkihklubova tog
vremena -
i . Taj klub1929. postaje član prvetalijanske nogometne lige te
naKantridu dolaze klubovi poput
i .Između I. i II. svjetskog ratastadion često mijenja ime pa
se
Unione Sportiva
Fiumana
CS
Olimpije CS Glorije
Juventusa, Lazija, Napolija,
Fiorentine Genove
Nakon ulaska u Prvusaveznu nogometnu ligu 1958.godine,
dotadašnja šljakazamijenjena je travnatompodlogom, a
sredinomšezdesetih godina uz postojećutribinu dograđena je i
produženanova betonska tribina u smjeruzapada. Nešto
kasnijerekonstruirana je i atletska stazakoja je dobila
modernutartansku podlogu.Sedamdesetih godina izgrađenesu polukružne
tribine nazapadnoj i istočnoj stranistadiona, čime je stadion
dobiodanašnji izgled, a 1975. godine
Rijeke večernju su utakmicu prvi putaosvjetljavali snažni
reflektori.Početkom osamdesetih nacentralnu su tribinu
postavljenekarakteristične plave stolice kojesu zamijenile
dotadašnje drveneklupice.Posljednje veće uređenjestadion je doživio
1999. godine,kada su, zbog zadovoljavanjastandarda
odigravanjameđunarodnih utakmica,postavljene plastične stolice
nasvim tribinama, čime su svamjesta postala sjedeća, aslužbeni
kapacitet stadiona sesmanjio na 10275 mjesta.
tako zvao
i.
Sredinom 30.-ih dolazi dotemeljitog uređenja stadiona:izgrađena
je natkrivenacentralna tribina, s obje njenestrane po jedna manja
betonskatribina, ugrađena je drenaža tesu uređeni pristupi stadionu
sistočne i zapadne strane.
Campo sportivo,
Campo sportivo Borgomarina,
Campo Unione Sportiva
Fiumana Stadio Comunale
dell’ Littorio
Zanimljivo, ali samo par mjeseci prije tog uređenjapostavljen je
i rekord u posjeti kada je utakmicu Rijeka -Osijek došlo pogledati
oko 25000 gledatelja.
Suvenir-markica Udruge SDR povodom 100. godišnjice stadiona
Kantrida
Kantrida danas
Kamenolom mađarske tvrtke Schwarz&Gergerson početkom 20.
stoljeća sa
stijenama koje će uskoro ući u legendu
Stadion Kantrida sredinom 30-ih godina prošlog stoljeća,
nakon
uređenja pristupnih cesta i natkrivanja centralne tribine
naslovna02str2-3bstr4-5str6-7Cstr8b