Top Banner
GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE svibanj - lipanj 2018. god. XXi. • br. 114 ...maksimalno savjesno, odgovorno i pošteno na dobrobit našega Saveza, naših članica i članova... SLAVKO MARIN SKUPŠTINA SAVEZA Str. 5 - 12
27

GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

Oct 23, 2021

Download

Documents

dariahiddleston
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG SAVEZA HERCEG-BOSNE

svib

an

j - l

ipa

nj

2018

. g

od

. XX

i. • b

r. 1

14

...maksimalno savjesno,

odgovorno i pošteno na

dobrobit našega Saveza,

naših članica i članova...

SLAVKO MARINSKUPŠTINA SAVEZA

Str. 5 - 12

Page 2: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

SKUPŠTINA, 26. SVIBNJA 2018.

3www.lovackisavez-hb.ba

Adresa uredništva: Poslovni centar “Sivrić”, Kneza Branimira 12, 88 000 MostarTel.: 00 387 36 318 477 • Faks: 00 387 36 318 478 • E-mail: [email protected] • www.lovackisavez-hb.baZa nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Ivica Drmić, Blago Lasić, Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado BošnjakPriprema za tisak: TIPOART, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i arhiva SavezaGodišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KMPlaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list.Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit bankaCijena oglasnog prostora: 1/1 stranice – 400 KM • 1/2 stranice – 200 KM • 1/3 stranice – 150 KM • 1/4 stranice – 100 KM1/8 stranice – 50 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 500 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 600 KMUredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora tekstova.

ISSN 1840-0647

skupština lovačkog saveza herceg bosne

vatreno krštenje grudske streljane

jarebica kamenjarka

streljivo za lov prepelice

muflon - divljač s velikim eko-nomskim potencijalom

štete od divljači i na divljači - zakon i sudska praksa

praktični savjeti u izo-brazbi psa ptičara

rojenje pčela - divan prizor iz dobrina oreola

iz sADRŽAJA

05

13

16

18

21

38

40

45

Nerijetko se među lovcima može čuti, cijelo nam je lov-stvo u dubokoj krizi, u mojoj

se lovačkoj udruzi pogrešno radi, u mojoj sekciji ne valja ovo ili ono i sl. A krivci se redovito „znaju“: predsjednik, tajnik, lovnik, lovočuvar…, uglavnom, ljudi na dužnostima. A ja? Bože saču-vaj, zašto bih ja bio kriv? Platio sam VAM članarinu, i što još hoćete od mene? Izvolite raditi kako ja mislim da treba i s učinkom koji meni odgovara. U protivnom, ne piše vam se dobro.Ovo bi se moglo nazvati karakteri-stičnim razmišljanjem današnjega našega prosječnog lovca. Samo, je li ono prihvatljivo i opravdano, logično i smisleno? Jesu li ti „krivci“ na dužnosti zasjeli silom ili regularno, na izborima? Nose li kakvu odgovornost i oni koji su ih izabrali? Gdje sam bio JA, ako već mislim da sam bolji, kad su bili izbori? Pomažem li svom kolegi obavljati nje-govu dužnost ili me nije briga, možda čak i radim ono što će ga sigurno učini-ti neuspješnim kadrom? Na skupštini Saveza održanoj prije mjesec dana u Mostaru, predsjed-nik Saveza, Slavko Marin, ponukan primjedbama nekih zastupnika na kadrove u lovstvu, odgovorio je ovako: „Moramo biti svjesni toga da smo ljude koje imamo mi birali, nitko drugi“. Ne možemo, dakle, pobjeći od vlastite od-govornosti za promašaje u kadrovskoj politici, kojih ima na svim razinama lovačkog ustroja.O kadrovima u lovstvu sve se ozbiljnije govori, ne slučajno. Ljudi vide proble-

Sve složeniji zahtjevime i opravdano su razočarani kad shva-te da su nemoćni. Pa im je kriva država, pa policija, pa sudstvo, pa kojekakvi moćnici, ali ponajviše „oni naši nespo-sobnjakovići“.Ne treba, naravno, pod svaku cijenu bra-niti ni predsjednike, ni tajnike, ni lovni-ke, ni lovočuvare, niti bilo koga drugoga. Ako si se već prihvatio dužnosti, moraš nešto i uraditi. Svojevrsna je drskost pravdati se kako ništa ne možeš učiniti, a biti i dalje na tome mjestu. Pusti dru-goga, možda će on biti bolji. No, lako je to reći ili napisati, ali kako nadići ono poznato „nemojte mene“ na izborima? Prečesto od odgovornosti bježe baš oni, za koje se misli da bi mogli više učiniti. I tako ostavljaju prostor „onima drugima“. A onda, iz kakva prikrajka, negoduju, jalovo kritiziraju i sl., umjesto da su „u brazdi“, da određuju pravila igre.Pred osoblje koje vodi sekcije, udruge, saveze…, danas se postavljaju sve slo-ženiji zahtjevi, s različitih adresa. Treba znati lovstvo, zakone, financije, rad na računalu se podrazumijeva… A novča-na naknada skromna, ako je uopće ima. Lov je postao administracijom. Kako kolega Blago Lasić reče u prošlom bro-ju, govoreći o kadrovima u lovstvu, na slabašna volonterska leđa natovaren je golem teret. I doista ne može baš svatko biti ni predsjednik, ni tajnik, ni lovnik, ni lovočuvar. Ta bi nam spoznaja morala biti dovoljnom da se uozbiljimo već na prvim idućim lovačkim izborima, na bilo kojoj razini.Izbori u Savezu nedavno su završeni. Jesu li „najbolji među nama“, kako reče predsjednik Marin, dobili priliku, vidjet ćemo.

piše Dragan Naletilić

Pogled s čeke

Page 3: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ SAVEZA

5www.lovackisavez-hb.ba

IZ SAVEZA

4Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

Dvadeset šestog svib-nja 2018. u Mostaru je, po modelu „dva u jedan“, održana izvještajno-izborna skupština Lovačkog saveza Herceg Bosne.Od ukupno 81 zastupnika, u dvoranu Poslovnog centra „Sivrić“ došlo ih je 65.Skupština je, uobičajeno, počela „Lijepom našom“ i odavanjem počasti umrlim i poginulim lovcima članovima Saveza.Predsjednik Skupštine, Ilija Vrljić, predložio je kandidate za radna tijela, a zastupnici su jednoglasno, bez i jedne pri-mjedbe ili dopune, prihvatili njegove prijedloge.No nije sve išlo tako glatko pri utvrđivanju dnevnog reda. Na-ime, zbog različitih tumačenja nekih odredbi Statuta Saveza i proceduralnih „igara“ oko pra-va zastupanja udruga i Župa-nijskog vijeća za lovstvo Žu-panije Posavske, Vlado Džoić, zastupnik iz LU-a „Sava“ Oraš-je, zahtijevao je da se u dnevni red uvrsti točka o izmjenama

i dopunama članaka 20. i 24. Statuta Saveza. Džoić je predložio da se u Statut unese odredba da svatko onaj tko želi biti biran za dopredsjednika Saveza uz potporu zastupnika iz županijskog vijeća za lovstvo iz kojeg dolazi, obvezno mora imati potporu i suglasnost i matične lovačke udruge. I da to učini Skupština, već na ovoj sjednici. Na ovaj zahtjev reagirao je Ivica Širić, predsjednik Povje-renstva za statutarna i pravna pitanja, obrazlažući da je pri-jedlog Vlade Džoića suprotan članku 61. Statuta jer nisu is-punjeni potrebni uvjeti za iz-mjene i dopune Statuta Saveza.Ni Slavko Marin, predsjednik Saveza, nije podržao prijedlog da se na ovaj način mijenja Statut. „Moram štititi zakoni-tost. Ne možemo u izbornom procesu mijenjati Statut. Ne sumnjam u dobre namjere predlagača, ali moramo po-štovati proceduru. Predlažem da prijedlog o promjeni Sta-tuta razmotri Upravni odbor Saveza i da ta točka bude na dnevnom redu iduće skupštine

Veleposlanik Republike Austrije u Bosni i Hercegovini, Martin Pammer, 22. lipnja 2018. u Saraje-

vu, upriličio je svečani prijam i večeru za predsjednike lovačkih saveza u BiH. Prijmu su nazočil i Slavko Marin, pred-sjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne, Muhamed Hodžić, predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH i Stevan Draš-ković, dopredsjednik Lovačkog saveza Republike Srpske.Svečanom prijmu nazočio je i Ralf Muhl-bacher, prijatelj austrijskog veleposlanika, lovac i prior međunarodnog lovačkog udruženja „Red svetog Huberta“ iz Beča.Na svečanoj večeri, u ugodnom lovačkom ozračju, razmijenjene su brojne informaci-je i usporedbe o organizaciji, stanju i prili-kama u lovstvu u BiH i Austriji.

LOVAČKO-DIPLOMATSKI SUSRET

Veleposlanik Austrije priredio svečani prijam za predsjednike lovačkih saveza u bosni i hercegovini

U ugodnom lovačkom ozračju razmijenjene su brojne informacije i usporedbe o organizaciji, stanju i prilikama u lovstvu u BiH i Austriji. A Austrija je lovačka velesila, od koje se ima što naučiti

SKUPŠTINA LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE

Slavko Marinvodit će Savez i iduće četiri godine

piše Dragan Naletilić

Spomenut je, naravno, i povijesni kon-tekst utjecaja Austrije na lovstvo Bosne i Hercegovine, kada su za vladavine Austro-Ugarske doneseni prvi zakonski propisi o lovstvu i udareni temelji organiziranog lovstva u BiH.Težišna tema razgovora bila je suradnja lovaca Bosne i Hercegovine i Austrije na svim poljima koja bi, posebice za lovstvo u BiH, bila od velike koristi i značenja, osobito zbog činjenice da austrijsko lov-stvo ima dugu tradiciju i uživa velik ugled u europskim i svjetskim razmjerima, te da je Austrija svjetska lovačka velesila od koje se ima i može mnogo toga preuzeti i naučiti.Na svečanoj večeri, uz prijateljske, otvore-ne i srdačne razgovore svih sudionika, bilo je riječi i o konkretnim oblicima suradnje

kao što su zakonska rješenja iz oblasti lovstva i usklađivanje zakonskih propisa u BiH sa standardima Europske unije. Razgovaralo se i o lovstvu kao gospodar-skoj grani i suradnji na polju razvoja lov-nog turizma kao velikog i neiskorištenog potencijala koji je nekad bio prepoznatljiv bosanskohercegovački brend u svijetu, kao i o razmjeni praktičnih iskustava na terenu kroz međusobne posjete lovištima BiH i Austrije.„Bila je to uistinu jedna ugodna večer, gdje smo uz prijateljske, otvorene i srdač-ne razgovore dotaknuli brojna pitanja i otvorili brojne teme, uz pokazanu želju svih sudionika za suradnjom na području lovstva, te u tom smislu očekujem kon-kretizaciju i međusobne posjete lovištima u BiH i Austriji“, sažeo je svoje dojmove predsjednik Slavko Marin, koji je tom pri-godom austrijskom veleposlaniku uručio monografiju Saveza „Dvadeset godina pod stijegom Herceg Bosne“.

Ivica Lučić

Predsjednik Slavko Marin i veleposlanik Martin Pammer

Predsjednici lovačkih saveza iz BiH na prijmu kod austrijskog veleposlanika Slavko Marin: Očekujem potporu i suradnju

Page 4: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ SAVEZA

7www.lovackisavez-hb.ba

IZ SAVEZA

6Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

Poštovani gospodine predsjedniče Skupštine, članovi radnog predsjedništva, gospodo zastupnici Skupštine, članovi Uprav-nog odbora Saveza, dragi gosti i prijatelji! Pozdravljam vas osobno i u ime Upravnog odbora Lovačkog saveza Herceg Bosne, i želim nam uspješan rad na ovoj izvje-štajnoj, a potom i izbornoj Skupštini Saveza koju danas, po modelu „dva u jedan“, održavamo u Mostaru.Rad Saveza i njegovih radnih tijela u 2017. godini obilježen je nizom aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu. Sve ih nabrojiti i ukratko obrazložiti dugo bi trajalo, stoga ću se u ovome izvješću osvrnuti samo na one najznačajnije.

radna TijEla savEZa. U radu Saveza u protekloj godini, manje ili više intenzivno, sudjelovala su goto-vo sva njegova radna tijela: Skupština, Upravni odbor,

Nadzorni odbor, Stručno vijeće za lovstvo, Stručno vijeće za izobrazbu kadrova u lovstvu, Izdavačko vijeće, Povjerenstvo za lovno streljaštvo, Povjerenstvo za lovnu kinologiju te Povje-renstvo za međunarodnu suradnju.Redovitu godišnju izvještajnu Skupštinu Saveza održali smo 13. svibnja prošle godine. Na njoj smo razmatrali izvještajno-programske sadržaje i mogućnosti rješavanja trajnog prostora za smještaj i rad Saveza. U 2017. godini održane su četiri sjednice Upravnog odbora Saveza. Na njima je razmatrano 48 točaka dnevnog reda i do-neseno 56 odluka i zaključaka, koje su s više ili manje uspjeha provodili radna tijela i stručna služba Saveza, županijska vijeća za lovstvo te članice i članstvo Saveza na terenu.Kao težišna zadaća Upravnog odbora u protekloj godini na-metnulo se obilježavanje 25. obljetnice utemeljenja Saveza, što smo, svečano i dostojanstveno, obilježili 14. listopada 2017. u Mostaru. U povodu toga događaja, u svečanom dijelu današnje Skupštine članicama Saveza bit će uručene prigod-ne povelje, a ja i ovom prigodom zahvaljujem svima onima koji su dali svoj doprinos i sudjelovali u ovome veličanstve-nom i za mnoge najznačajnijem događaju u povijesti Lovač-kog saveza Herceg Bosne. Aktivnosti Upravnog odbora vezane za implementaciju Zako-na o lovstvu, kao i ranijih godina, bile su usmjerene ponajprije na provedbu procedura vezanih za utemeljenje i dodjelu lovi-šta na korištenje, na provedbu procedura vezanih za lovačke ispite, te na primjenu novih podzakonskih propisa o lovstvu izdanih od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vo-doprivrede i šumarstva. U tom poslu Savez se čvrsto postavio kao zaštitnik interesa Saveza i njegovih članica, s jasnim za-datkom da ostvari svoj temeljni cilj, a taj je da sve naše članice dobiju lovišta na gospodarenje.Jedna od bitnih zadaća Upravnog odbora u protekloj godini bila je pronalaženje prostorija za privremeni i trajni smještaj Saveza. Po odluci Upravnog odbora, Savez se početkom svib-nja 2017. privremeno preselio u iznajmljene prostorije u Po-

Saveza“, rekao je Marin.Argumenti koje su iznijeli Širić i Marin, odnosno stav da se u eventualne izmjene Statuta ide po propisanoj proceduri, i nakon što se provedu izbori u ŽVL-u Županije Posavske, motivirali su Vladu Džoića da povuče svoj zahtjev o dopuni predloženog dnevnog reda.

POPLAVA ZELENIH KARTONA

Izvještajna skupština započela je Izvješćem o radu Saveza u 2017. godini, koje je podnio Slavko Marin, predsjednik Saveza. (Izvješće donosimo u cijelosti, op. a.)Rasprava, u kojoj je sudjelovalo osam zastupnika, osim što je

pokazala zadovoljstvo zastu-pnika radom Saveza u 2017. godini, naznačila je i neka oče-kivanja koja se nisu ostvarila u dovoljnoj mjeri. Izraženi su i neki zahtjevi, a bilo je i novih ideja.Prema mišljenju Tomislava Perića iz LU-a „Livanjsko po-lje“ Lištani, politika nema do-voljno sluha za lovstvo, što je izraženo i u Hercegbosanskoj županiji. A bez utjecaja politi-ke nemoguće je naći rješenje za mnoge probleme koji opte-rećuju lovačke udruge, među kojima su financijski u samom vrhu.Jedan od osnivača Saveza, Miran Radišić, član HLU-a „Orao“ Čitluk, drži da trebaju postojati jasni kriteriji pri iz-

boru kadrova u lovstvu, među kojima je i domoljublje, koje onda treba poštovati na svim razinama. „Zapostavljamo stanje u vlastitoj kući na račun međunarodnih aktivnosti“, pri-mijetio je Radišić, nastavljajući da nije zadovoljan izgledom lovačke iskaznice Saveza, niti radom Povjerenstva za lovnu kinologiju Saveza.Član LD-a „Sokol“ Nova Bila, Drago Marjanović, pohvalio je Savez zbog ukupnih rezultata postignutih u prošloj godini, te izrazio zadovoljstvo potpo-rom koju Savez daje lovačkim udrugama u Županiji Središnja Bosna u nastojanju da nađu rješenje za specifične proble-me koji već godinama postoje u ovoj sredini.

Nešto više vremena od ostalih u raspravi je proveo Pero Perić, zastupnik iz LD-a „Uskoplje“, obrazlažući stavove koje njego-va udruga ima prema ideji „tre-ća lovačka udruga“. „Stav čla-nica ŽVL-a Županije Središnja Bosna bio je više lovišta, više društava, a ne jedno lovište i jedno društvo. Međutim, poli-tika se promijenila i prihvaćen je dogovor o formiranju jednog društva i jednog lovišta. Za LD 'Uskoplje' to nije prihvatljivo jer se ne možemo dogovo-riti s bošnjačkom stranom, koja opstruira svaki dogovor. (…) Formiranjem nove, treće udruge gubimo pravo na svoje lovište, koje prelazi na tu novu udrugu. Također gubimo status lovačkog društva i postajemo

IZVJEŠĆE O RADU LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNEU 2017. GODINI

lovačka sekcija. Nepoznanica je i kojem će savezu pripadati ta treća udruga, jer da bi ona dobila lovište, mora biti članica jednoga od lovačkih saveza. (…) Naši su lovci rekli da će se ispisati iz udruge, ako se dogo-di taj brak iz interesa. (…) Na-žalost, ostali smo sami u borbi za svoja prava, bez potpore Saveza i politike“, bio je jasan, istodobno pomalo i zdvojan, čelnik uskopaljskih lovaca.U raspravi su još sudjelova-li: Mario Herceg iz HLU-a „Kravica“ Ljubuški („Kao predsjednik Povjerenstva za lovnu kinologiju, uradio sam sve što se moglo uraditi“), Pero Zekušić iz LD-a „Galeb“ Ča-pljina („Imamo više problema u HNŽ-u: zakon o oružju i dodatne financijske obveze lo-vaca; dodjela lovišta u Čitluku, Rami i Jablanici; uporaba pasa izvan propisanog zakonskog roka“), Marko Ćaleta iz LD-a „Tetrijeb“ Kupres („Tražimo od Saveza da nam pomogne oko projekata reintrodukcije divlja-či“) i Mate Buntić iz LU-a „Or-lov kuk“ Tomislavgrad („Filip Šarić bio je nelegalni predsjed-nik ŽVL-a Hercegbosanske županije i nije sazvao sastanak Vijeća više od godinu dana“).U osvrtu na primjedbe i za-htjeve zastupnika, predsjednik Slavko Marin bio je jasan i

nedvosmislen. Posebnu je po-zornost dao „slučaju Uskoplje“, naglasivši da je većina lovačkih udruga u Središnjoj Bosni, osim Uskoplja, prihvatila do-govoreni model. „Ovo je kom-promis, jedna gorka pilula koju smo morali progutati“, rekao je Marin.Izvješće o radu Saveza u 2017. godini jednoglasno je prihva-ćeno.

SUGLASJE OKO NOVCA

Sljedeća točka dnevnog reda bila je Financijsko izvješće Sa-veza za 2017. godinu i Izvješće Nadzornog odbora o finan-cijskom poslovanju Saveza u 2017. godini.Izvješće je podnio Tadija Šugić, predsjednik Nadzornog odbo-ra Saveza.Osim primjedbi nekolicine zastupnika na formu izvješća, prije svega na nedostatak većini razumljiva tabelarnog pregleda prihoda i rashoda, ono nije potaknulo neku veću raspravu. Možda i stoga jer u njemu stoji da je Savez u 2017. godini ostvario znatan višak prihoda nad rashodima, što je pokazatelj odgovornog i domaćinskog poslovanja i vodstva Saveza i članica Sa-veza.Jedan je zastupnik glasovao

Radno predsjedništvo Skupštine: Jako Čavara, Ilija Vrljić, Ivica Širić, Petar Gelo i Branko Leko

Zastupnici su pozorno pratili izlaganja svojih kolega

Page 5: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ SAVEZA IZ SAVEZA

8 9www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

slovnom centru „Sivrić“ u Mostaru. Trajni smještaj Saveza nije riješen i to ostaje glavna zadaća Upravnog odbora. Nadzorni odbor Saveza, prema svojoj statutarnoj obvezi, u travnju 2018. izvršio je nadzor nad materijalno-financijskim poslovanjem Saveza u 2017. godini i o tome načinio izvješće koje ćemo danas razmatrati.Stegovni i Arbitražni sud Saveza nisu se sastajali u 2017. go-dini, što znači da nije bilo povrede članskih prava, dužnosti i obveza, niti sporova među članicama Saveza.Stručno vijeće za lovstvo, Stručno vijeće za izobrazbu kadrova u lovstvu, Izdavačko vijeće, Povjerenstvo za lovno streljaštvo, Povjerenstvo za lovnu kinologiju i Povjerenstvo za međunarod-nu suradnju, u skladu sa svojim mogućnostima, kapacitetima i potrebama, zajedno sa stručnom službom Saveza, dali su jako značajan doprinos uspješnom radu Saveza u 2017. godini. Želim, također, istaknuti kvalitetan i ustrajan rad županijskih vijeća za lovstvo koja su, zajedno sa svojim članicama, dala pozitivan i značajan doprinos radu Saveza na terenu u prote-kloj godini.

sUradnja s ČlaniCaMa. Savez su, zapravo, nje-gove članice i njihovi članovi te je stoga uvijek, pa i u ovome izvješću, suradnju tijela Saveza i njegovih čla-

nica potrebno staviti u središte i dati joj posebno značenje. Suradnja Saveza i njegovih članica u protekloj godini bila je vrlo intenzivna i sadržajna. Ako je riječ o oblicima suradnje, onda se obvezno trebaju spomenuti posjeti članicama, sa-stanci županijskih vijeća za lovstvo, lovačke večeri, zajednički lovovi, streljačka natjecanja, lovački ispiti, izobrazba, proslave, stručna i savjetodavna potpora te brojni drugi, manje ili više uobičajeni, načini svakidašnje komunikacije. Posebno značajna aktivnost naših članica obilježavanje je blagdana svetog Huberta, zaštitnika lova i lovaca našega Sa-veza. Ovu manifestaciju, koja je dio našega lovačkog, vjerskog i nacionalnog identiteta, moramo još više afirmirati, omasoviti i u nju uključiti što više udruga i što veći broj lovaca. Lovačke večeri i zajednički lovovi naša su tradicija i bitan, prepoznatljiv dio našega lovnog imidža i identiteta. U ovoj prigodi spomenut ću prošlogodišnju humanitarnu lovačku večer članica Županijskog vijeća za lovstvo Hercegbosanske županije, održanu u Livnu, te lovačke večeri u Rakitnu, Orašju, Čitluku, Ravnom, Stocu, Ljubuškom, Grudama, Štrepcima, Širokom Brijegu, Domaljevcu i Posušju, kao i zajedničke lo-vove i hajke organizirane u Žepču, Jajcu, Posušju, Grudama i Roškom Polju.Ovomu svakako treba dodati suradnju Saveza i njegovih čla-nica u provedbi izobrazbe i polaganja lovačkih ispita, lovno-streljačkih natjecanja, sudjelovanje na sastancima županijskih vijeća za lovstvo, kao i vrlo bitnu svakidašnju suradnju i ko-munikaciju između stručne službe Saveza i naših članica.U protekloj godini odvijao se i niz drugih aktivnosti, jednako značajnih za uspješno funkcioniranje našega sustava, gdje ponajprije mislim na organizirano i plansko gospodarenje lovištima od strane naših članica u smislu izvršenja preuzetih zakonskih obveza, u smislu uzgoja i zaštite divljači, izgradnje lovne infrastrukture, unosa žive divljači, te osobito u smislu zaštite naših lovišta od krivolova.

lovno ZaKonodavsTvo. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu iz 2014. godine, za čije je donošenje najzaslužniji upravo naš Savez, otklo-

njene su zapreke i omogućena provedba procedura dodjele lovišta na korištenje, što je rezultiralo konkretnim i pozitivnim učincima na terenu. Naše članice u Hercegovačko-neretvan-skoj, Zapadnohercegovačkoj, Posavskoj, Zeničko-dobojskoj i Hercegbosanskoj županiji potpisale su ugovore o deseto-godišnjem zakupu lovišta, izradile lovnogospodarske osnove i planove gospodarenja, uspostavile stručnu i lovočuvarsku službu, ustrojile katastre lovišta i različite lovne evidencije, obilježile granice lovišta i provele niz drugih aktivnosti, što je znakovit pomak i napredak u uspostavi organiziranog i plan-skog lovnog gospodarenja. Određeni problemi i nepotrebni zastoji postoje u HNŽ-u (Rama, Čitluk i Doljani), zatim u HBŽ-u (Tomislavgrad i Bosansko Grahovo), a još uvijek je neizvjesno stanje u Središnjoj Bosni, gdje smo tijekom cijele protekle godine bili angažirani na pronalaženju provediva i održiva modela osnivanja i dodjele lovišta na korištenje. Dogovori i aktivnosti koje smo proveli i koje provodimo ulijevaju optimi-zam da ćemo naći kompromisno rješenje i da će zavrzlama s lovstvom u Središnjoj Bosni napokon biti okončana. Ovo je prigoda za istaknuti teško stanje u lovstvu na području Brčko Distrikta, uzrokovano neprovedbom zakona o lovstvu i višegodišnjom zabranom lova, gdje naše članice, uz potporu Saveza, ulažu velike napore u zaštiti divljači i lovne infrastruktu-re u svojim lovištima i očuvanju članstva u svojim udrugama. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šu-marstva prošle je godine iniciralo izradu novog zakona o lovstvu. Tu je inicijativu naš Savez odlučno odbacio i, zajedno sa Savezom lovačkih organizacija u BiH, uspio zaustaviti taj proces. Iza ideje o novom zakonu o lovstvu zapravo su se krile namjere koje bi u konačnici ugrozile sadašnju poziciju lovačkih saveza i lovačkih društava, kao i cjelokupnu organi-zaciju lovstva u Federaciji BiH, što je za nas bilo nedopustivo i neprihvatljivo. U kontekstu priče o lovnom zakonodavstvu valja spomenuti da je koncem prošle godine Federalno ministarstvo poljo-privrede, vodoprivrede i šumarstva objavilo set novih podza-konskih propisa o lovstvu. S tim smo propisima upoznali naše članice, objavili smo ih na mrežnoj stranici Saveza, a ovih smo dana dali tiskati Dozvolu za lov, Lovnu kartu i Evidenciju izvr-šenja lova, kao jedinstvene formulare za sve članice Saveza.

iZobraZba ČlansTva. Izobrazba članstva na svim razinama trajna je zadaća Saveza, na poseban način izobrazba i priprema lovnih pripravnika za polaganje

lovačkog ispita. Izobrazba lovnih pripravnika i polaganje lovačkog ispita provode se u skladu s odredbama Pravilnika o programu, uvjetima i načinu polaganja lovačkog ispita, propisanog od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. No i ovdje je Savez, slično kao i u inicijativi za izra-du novog zakona o lovstvu, bio u situaciji onemogućiti nečije zakulisne igre. Naime, Federalno ministarstvo pokušalo je imenovati članove Povjerenstva za polaganje lovačkih ispita bez znanja i prijedloga Lovačkog saveza Herceg Bosne, što smo na vrijeme prozreli i spriječili.Prošle je godine na razini Saveza upriličeno 15 lovačkih ispita, kojima su pristupila 462 lovna pripravnika. Lovački je ispit po-ložilo 412 lovnih pripravnika, a 50 ih nije položilo. Provedbom lovačkih ispita u protekloj godini Savez je dobio 412 novih članova s položenim lovačkim ispitom. Za potrebe svojih članica Savez je prošle godine organizirao i

protiv, ostali su podržali iz-vješće.Program rada Saveza za 2018. godinu jednoglasno je prihva-ćen. Ni jedna od njegovih 20 stavki, jako značajnih i sveo-buhvatnih, nije motivirala bilo kojeg zastupnika da izađe za govornicu.Za kraj izvještajne skupštine, ostao je Financijski plan Save-za za 2018. godinu. Zastupnika Tomislava Perića zanimalo je zašto u planu nema stavke koja se odnosi na rješavanje trajnog smještaja Saveza, na što je predsjednik Slavko Marin odgovorio: „Nismo odustali od traženja rješenja. Sada imamo bolju financijsku situaciju nego prije, vratili smo i kredit. I dalje je u igri opcija s prostorijama na Heliodromu, ali ipak nismo u kapacitetu da to financiramo iz sadašnjeg proračuna. Radimo na tome i imat ćete informaciju putem županijskih vijeća.“Financijski plan za 2018. tako-đer je jednoglasno prihvaćen.

POVJERENJE DOSADAŠNJIM ČELNICIMA

Nakon petnaestominutne stanke, počela je izborna skup-ština Saveza. Do izbora pred-sjednika Skupštine, vodio ju je predsjednik Saveza. Dnevni red izborne skupštine usvojen je jednoglasno.Predsjednik Saveza, Slavko Marin, za predsjednika Skup-štine Saveza predložio je Iliju Vrljića, obrazloživši prijedlog stavom Upravnog odbora Sa-veza, ali i osobnim mišljenjem.Drugih prijedloga nije bilo, niti je bilo rasprave o ponuđenom prijedlogu, te je Ilija Vrljić jednoglasno izabran za pred-sjednika Skupštine Lovačkog saveza Herceg Bosne. Zapravo, produžen mu je mandat na još četiri godine.Kad je na red došao izbor predsjednika Saveza, Ilija Vrljić predložio je Slavka Marina, dotadašnjeg predsjednika,

Poštovani gospodine predsjed-niče Skupštine, poštovana gos-podo zastupnici, iskreno i od srca zahvaljujem svima vama na ukazanom po-vjerenju i izboru za predsjednika Saveza, a također zahvaljujem i svima onima koji su u prote-klom razdoblju, na bilo koji način, dali svoj doprinos radu i jačanju Saveza i njegovih članica, i razvoju lovstva na ovim prostorima. Povjerenu mi dužnost nastojat ću obnašati maksimalno savje-sno, odgovorno i pošteno na dobrobit našega Saveza, naših članica i članova, kao i cjelokupnog lovstva u Bosni i Hercego-vini, a težište svoga rada usmjerit ću na sljedeće aktivnosti:

• Provedbu lovnoga zakonodavstva, kao naše težišne za-daće kroz koju moramo ostvariti i zaštititi interese naših članica i osigurati da svaka članica dobije lovište na gos-podarenje;

• Uređenje cjelokupne oblasti lovstva u lovno-gospodar-skom, normativno-pravnom, personalnom i financijskom smislu;

• Organizacijsko, personalno i tehničko unapređenje rada Saveza, županijskih vijeća za lovstvo i članica Saveza;

• Realizaciju projekata uzgoja i zaštite autohtonih vrsta div-ljači, uređenje lovišta i lovnoga gospodarenja te zaštitu prirode i ljudskoga okoliša, s ciljem stvaranja kvalitetnih staništa i brojne i zdrave populacije divljači u lovištima;

• Realizaciju edukacijskih programa i projekata, organizi-ranje edukacijskih, znanstvenih i stručnih skupova o lov-stvu i zaštiti prirode i divljači;

• Realizaciju izdavačkih projekata i jačanje informativne, promidžbene i stručne djelatnosti unutar Saveza i njego-vih članica;

• Jačanje institucije Saveza, kao nezaobilaznog čimbenika u kreiranju, planiranju i provedbi svih segmenata lovstva, na državnoj i međunarodnoj razini;

• Stvaranje pretpostavki za razvoj lovnoga turizma kao preduvjeta samoodrživoga lovnog gospodarenja i finan-cijskog poslovanja naših članica;

• Iniciranje provedbe međunarodnih konvencija o zaštiti divljih životinja i njihovih staništa i primjenu suvremenih lovnih metoda i standarda;

• Iniciranje i uspostavu suradnje sa svim relevantnim lov-nim, društvenim, gospodarskim, znanstvenim i kulturnim institucijama na domaćoj i međunarodnoj razini;

• Zaštitu interesa Saveza i njegovih članica i popularizaciju našega lovstva u zemlji i inozemstvu;

• Njegovanje lovačke etike i običaja, lovne tradicije, povi-jesne i kulturne baštine hrvatskoga lovačkog korpusa u Bosni i Hercegovini.

U provedbi svih ovih aktivnosti i sadržaja očekujem vašu pot-poru i suradnju i vjerujem da ona neće izostati.Hvala lijepa i živjeli!

Riječ nakon izbora

Mate Buntić

Vlado Džoić

Drago Marjanović

Pero Perić

Page 6: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ SAVEZA IZ SAVEZA

10 11www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

polaganje lovočuvarskog ispita. Taj je ispit položilo 16 kandi-data iz šest lovačkih udruga.„Opasnost od mina“ naziv je stručnog seminara koji je prošle godine u suradnji s Hrvatskim lovačkim savezom i zakladom „Hrvatska bez mina“ vrlo uspješno organiziralo Županijsko vijeće za lovstvo Županije Posavske. Domaćin tog seminara bila je naša članica, „Jarebica“ iz Štrepaca (Brčko Distrikt).Procesom izobrazbe i polaganja lovačkih ispita općenito možemo biti zadovoljni. Ima u toj oblasti još pojedinačnih slabosti i propusta, ali je činjenica da pripravnici iz godine u godinu na ispitu pokazuju sve više znanja, za što zasluge idu lovačkim udrugama i županijskim vijećima za lovstvo kao čimbenicima koji sustavno rade i dosljedno provode program izobrazbe budućih lovaca.

lovna Kinologija. Lovno-kinološke aktivnosti na razini Saveza i njegovih članica u protekloj godi-ni provodile su se u suradnji s Kinološkim savezom

Herceg-Bosne i u skladu s njegovim programom, odnosno rasporedom kinoloških manifestacija za 2017. godinu. U ovim manifestacijama aktivno je sudjelovala većina naših članica, odnosno naših lovaca vlasnika lovačkih pasa, među kojima su bili i članovi Povjerenstva za lovnu kinologiju našeg Saveza, što svakako treba podržavati i provoditi i ubuduće. Oko bitnih pitanja lovne kinologije još uvijek postoje stanoviti prijepori, pa nam ostaje obveza rješavati ih sustavno kako bi naše članice, kao korisnici lovišta, ispunile zakonske uvjete vezane za lovne pse, odnosno uporabu pasa u lovu. Cilj je stvoriti ambijent u kojem bi naši lovci imali motiva i poticaja za držanje i uzgoj autohtonih pasmina lovačkih pasa.

lovno sTrEljaŠTvo. Kad je riječ o lovnom stre-ljaštvu, koje je već godinama bitno obilježje rada Saveza i njegovih članica, ni 2017. nije bila nikakav

izuzetak. I ta je godina protekla u znaku streljačkih aktivnosti predviđenih programom streljačkih natjecanja, koja uobičaje-no uspješno provodi Povjerenstvo za lovno streljaštvo. U prošloj godini na razini Saveza održana su dva streljačka natjecanja: Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu, koncem svibnja u Orašju, i Prvenstvo članica Saveza u lovnom streljaštvu, početkom kolovoza u Širokom Brijegu. Na ovim natjecanjima nastupili su strijelci iz lovačkih udruga članica Sa-veza s prostora Posavine, zapadne i Središnje Bosne te Herce-govine, kao i strijelci iz Republike Srpske i Republike Hrvatske, što dovoljno govori o rastućem interesu za lovno streljaštvo. Hercegovačka liga u lovnom streljaštvu protekla je kroz na-tjecanja na streljanama u Širokom Brijegu, Čitluku, Busovači, Domaljevcu, Neumu i Čapljini, a pobjednik Lige za 2017. je Lovačka udruga „Jadran“ iz Neuma.U protekloj godini Savez je poticao, djelomice i financirao, izgradnju streljane u Grudama na kojoj se, upravo sutra, odr-žava Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu. Savez će i ubuduće, koliko bude u prilici i mogućnosti, poticati razvoj lovnog streljaštva kao jako značajnog i afirmativnog segmenta lovstva.

iZdavaŠTvo. Svjesni koliko naši izdavački projekti, ponajprije Hoop!, znače za opstojnost Saveza i nje-govu samostalnu poziciju u složenom sustavu bh.

lovstva, u 2017. godini realizirali smo sve planirane izdavač-ke zadaće.

Postupajući po odlukama Skupštine i Upravnog odbora o mjerama štednje, u prošloj smo godini izdali planiranih pet brojeva Hoopa!. Uvjeren sam da, u postojećim okolnostima, iz Hoopa! kao našega informativnog i stručnog glasila, dobi-vamo najviše što je realno očekivati, poglavito u domeni gra-fičkih i uređivačkih standarda. U sadržaju bi se ponešto dalo, vjerojatno i trebalo i poboljšati, ali za to svakako treba šira i još kvalitetnija mreža suradnika.Hoop! nije jedini izdavački projekt Saveza. Treba spomenuti još zidni i stolni lovački kalendar, te različite formulare, diplo-me, uvjerenja, pohvale, odličja i povelja. Naravno, i tvrdi uvez Hoopa! za 2017., koji će baš danas biti uručen svim članicama. Već sam to spomenuo, ovih smo dana, kako bismo ispunili zakonske obveze, za potrebe naših članica tiskali nove dozvo-le za lov i lovne karte te formular o evidenciji izvršenja lova, dokumente bez kojih se ubuduće neće moći loviti. U kontekstu izdavačke djelatnosti spomenut ću i našu lovač-ku iskaznicu. Za devet godina Savez je izdao 12.011 lovačkih iskaznica.Ovom prigodom želim odati priznanje Izdavačkom vijeću i Uredništvu Hoopa!, na čelu s glavnim urednikom, kao i struč-noj službi Saveza na uspješnoj provedbi svih ovih aktivnosti.

MaTErijalno-FinanCijsKo poslovanjE. Iz Iz-vješća Nadzornog odbora o materijalno-financijskom poslovanju Saveza u 2017. godini, nesumnjivo je da

je Savez poslovao zakonito i ostvario značajan višak prihoda nad rashodima, što zorno pokazuje kako se, u financijskom smislu, poslovalo i radilo u Savezu. Pozitivnom financijskom poslovanju najviše je doprinijela financijska disciplina članica i dosljedna provedba mjera štednje, ali i novac donatora pri-kupljen za obilježavanje 25. obljetnice Saveza, kojima i ovom prigodom izražavam iskrenu zahvalnost.Iz financijskog izvješća također je vidljivo da je novac najve-ćim dijelom utrošen u zajedničke projekte i programe lovstva, ponajprije u lovno izdavaštvo, lovnu izobrazbu, lovno stre-ljaštvo, državne i međunarodne aktivnosti, nabavku opreme i sredstava, rad stručne službe, kao i promidžbu Saveza, njego-vih članica i lovstva u cjelini. Želim, naravno, da se domaćinsko poslovanje nastavi i ubudu-će i da novac ulažemo u sadržaje, programe i projekte koji će doprinijeti razvoju i ugledu našega Saveza, naših članica i na-šega članstva, kao i cjelokupnog lovstva na ovim prostorima.

savEZ na drŽavnoj i MEĐUnarodnoj raZini. Na razini Bosne i Hercegovine, Lovački savez Herceg Bosne svoju je aktivnost ostvarivao kroz suradnju s

druga dva saveza: Lovačkim savezom Republike Srpske i Sa-vezom lovačkih organizacija u BiH. Osobito dobra suradnja i koordinacija ostvarena je sa Savezom lovačkih organizacija u BiH glede uvrštavanja lovačkih saveza u federalni pro-račun, i glede inicijative za izradu novog zakona o lovstvu Federacije BiH. Držim da je suradnja među trima savezima u BiH na zadovo-ljavajućoj razini i da se temelji na međusobnom poštovanju, priznavanju identiteta i pravnoj neovisnosti saveza. Jedino je na ovim načelima moguće graditi povjerenje i buduću su-radnju te doprinositi pozitivnim procesima u lovstvu Bosne i Hercegovine.Međunarodna aktivnost Saveza u protekloj se godini odvijala kroz tradicionalno dobru suradnju s lovačkim asocijacijama

obrazloživši prijedlog stavom Upravnog odbora Saveza, ali i osobnim mišljenjem.Drugih prijedloga također nije bilo, niti je bilo rasprave. Skupština je jednoglasno od-lučila da se predsjednik Saveza izabere javnim glasovanjem, nakon kojeg je Slavko Marin dobio glas svih zastupnika i tako ostao predsjednikom Sa-veza još četiri godine.Nakon što je izabran za pred-sjednika, Slavko Marin je zahvalio zastupnicima i u krat-kim crtama naznačio kojim će aktivnostima dati prednost u idućem mandatu. (Obraćanje

donosimo u cijelosti, op. a.)Dvojica dopredsjednika Skup-štine, te članovi Nadzornog odbora, Stegovnog suda i Arbitražnog suda, izabrani su jednoglasno.No nešto „dima“, pa i vatre, izbilo je pri izboru trojice dopredsjednika Saveza. Ma-rio Herceg iz Županije Za-padnohercegovačke izabran je uz jedan suzdržan glas, a Dragomir Lončar iz Her-cegbosanske županije uz tri suzdržana glasa. No, zapelo je na izboru dopredsjednika iz Županije Posavske, što nije bilo neočekivano s obzirom

na stavove pokazane već pri utvrđivanju dnevnog reda. Većini zastupnika u Skupštini nije bilo dovoljno jasno što se, zapravo, dogodilo u Županiji Posavskoj i zašto je došlo do nesuglasica među tamošnjim lovcima i lovačkim udrugama. To su stvari koje su, jednostav-no, trebale biti tamo riješene. Ovako, zastupnici su bili primorani slušati međusobne optužbe, pa i teške riječi, a nisu mogli ni na koji način pomoći. Savez se mora uključiti u ovaj slučaj i pomoći naći rješenje, ali se najprije vruće glave tre-baju ohladiti. Posavski su lovci

primjerni u mnogočemu, pa nema sumnje da će znati naći izlaz iz ove situacije.Na ovoj skupštini nije izabran dopredsjednik Saveza iz Posa-vine. Mjesto ga čeka, a tko će to biti, na izborima će odlučiti posavski lovci. Tako je odlučila Skupština Saveza, uz jedan suzdržan glas.U svečanom dijelu skupštine, predsjednik Saveza, Slavko Ma-rin, uručio je predstavnicima članica Saveza povelje u povo-du prošlogodišnje proslave 25. obljetnice Saveza i po primjerak tvrdog uveza pet brojeva Hoo-pa! za 2017. godinu.

U gotovo svim odlukama zastupnici su bili jednoglasni

Tema je zanimljiva, sudeći po licima zastupnikaPredsjednik Marin i tajnik Lučić s Mariom Hercegomi Dragomirom Lončarom, dopredsjednicima Saveza

Page 7: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ SAVEZA

13www.lovackisavez-hb.ba

IZ SAVEZA

12Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

1. Usvaja se Izvješće o radu Saveza u 2017. godini.

2. Usvaja se Financijsko izvješće Saveza za 2017. godinu i Izvješće Nadzornog odbora o financijskom poslovanju Saveza u 2017. godini.

3. Usvaja se Program rada Saveza za 2018. godinu.

4. Usvaja se Financijski plan Saveza za 2018. godinu.

5. Za predsjednika Skupštine Lovačkog saveza Herceg Bosne izabran je Ilija Vrljić, LD „Jarebica“ Mostar.

6. Za dopredsjednike Skupštine Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su: Ivica Širić, LD „Jeleč“ Žepče i Mario Sušilović, LU „Zavelim“ Roško Polje.

7. Za predsjednika Lovačkog saveza Herceg Bosne izabran je Slavko Marin, LD „Pavlovica“ Novi Travnik.

8. Za dopredsjednike Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su: Mario Herceg, HUL „Kravica“ Ljubuški, Dragomir Lončar, LD „Risovac“ Bosansko Grahovo i kandidat Županijskog vijeća za lovstvo Posavske Županije nakon provedene procedure za izbor dopredsjednika u skladu s odredbama Statuta Saveza.

9. Za članove Nadzornog odbora Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su: Tadija Šugić, LD „Jastreb“ Dobretići, Mate Buntić, LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad i Ivan Ančić, HLU „Malič“ Grude.

10. Za članove Stegovnog suda Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su: Marko Aleksić, LD „Jarebica kamenjarka“ Stolac, Marko Bilandžija, UL „Kuna“ Jajce i kandidat Županijskog vijeća za lovstvo Posavske Županije nakon provedene procedure za izbor člana Stegovnog suda u skladu s odredbama Statuta Saveza.

11. Za članove Arbitražnog suda Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su: Mate Mikulić, LD „Rujan“ Kočerin, Tomislav Perić, LU „Livanjsko polje“ Lištani i Tomislav Filipović, LD „Golub“ Čitluk.

12. Na razini Županijskog vijeća za lovstvo Posavske Županije (LD „Fazan“ Odžak, LU „Kuna“ Domaljevac, LU „Sava“ Orašje, LD „Sokol“ Seonjaci, Brčko Distrikt, LSUG „Jarebica“ Štrepci, Brčko Distrikt), provesti izbore za dopredsjednika Saveza u skladu s odredbama Statuta Saveza, te o tome dostaviti pismeno izvješće u Savez.

13. Na razini Županijskog vijeća za lovstvo Posavske Županije (LD „Fazan“ Odžak, LU „Kuna“ Domaljevac, LU „Sava“ Orašje, LD „Sokol“ Seonjaci, Brčko Distrikt, LSUG „Jarebica“ Štrepci, Brčko Distrikt), provesti izbore za člana Stegovnog suda Saveza u skladu s odredbama Statuta Saveza, te o tome dostaviti pismeno izvješće u Savez.

14. Upravni odbor Saveza, na temelju članka 61. Statuta Saveza, pokrenut će postupak za izmjene i dopune Statuta Saveza koje se odnose na članak 24. i članak 44. Statuta.

Predsjednik Skupštine:Ilija Vrljić, v. r.

CIC-om i FACE-om, kao i s lovačkim savezima u regiji, a ma-nifestirala se kroz sudjelovanje izaslanstava Saveza na neko-liko vrlo značajnih međunarodnih lovačkih skupova. Izaslan-stvo Saveza sudjelovalo je na sjednici CIC Koordinacijskog foruma za srednju i jugoistočnu Europu, koja je početkom studenog 2017. održana u Budimpešti. Na ovoj sjednici, na kojoj je birano novo čelništvo CIC Koordinacijskog foruma i na kojoj se raspravljalo o afričkoj svinjskoj kugi, statusu čaglja i drugim aktualnim lovnim temama, Lovački savez Herceg Bosne predstavljao je lovstvo Bosne i Hercegovine i u to ime podnio vrlo zapažen referat o stanju i statusu ča-glja u BiH. Izaslanstvo Saveza u 2017. godini bilo je na sajmu lova u Ba-njoj Luci, potom i na međunarodnom sajmu lova u Zagrebu, gdje je dogovoreno sudjelovanje Saveza u međunarodnim projektima prekogranične suradnje, vezano za zaštitu ja-rebice kamenjarke i divokoze, i gdje će naš Savez, zajedno s Hrvatskim lovačkim savezom i Lovačkim savezom Crne Gore, aplicirati prema fondovima Europske unije. O projektima i apliciranju prema fondovima EU-a razgovara-lo se početkom prosinca 2017. na sastanku lovačkih saveza u Dubrovniku, na kojem je dogovorena zajednička priprema i izrada projekta zaštite jarebice kamenjarke, a naš je Savez tada uzeo na sebe određene obveze i rokove njihova izvr-šenja. Kao vrhunac međunarodne suradnje i potvrdu statusa koji Lovački savez Herceg Bosne uživa u međunarodnim lo-vačkim institucijama, istaknut ću dolazak Isabell Lemmens i Arpada Sarkanyja, dopredsjednika Europske i Svjetske lovačke organizacije, na proslavu 25. obljetnice utemeljenja našega Saveza. Savez je u protekloj godini surađivao i s brojnim drugim subjektima, na različitim razinama ustroja BiH. Najzanimlji-viji su, svakako, bili sastanci s predstavnicima Federalnog i županijskih ministarstava poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, s načelnicima općina i gradonačelnicima, pred-stavnicima općinskih i županijskih MUP-ova, s direktorima javnih poduzeća, s predsjednicima županijskih vlada, s predsjednikom Federacije BiH, te s predsjedavajućim Pred-sjedništva BiH. Svim ovim sastancima cilj je bio afirmacija Saveza, rješavanje određenih problema u lovstvu i pružanje institucionalne potpore aktivnostima Saveza, osobito obilje-žavanju 25. obljetnice njegova utemeljenja, koja je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedništva BiH dr. Dragana Čovića. Sumirajući rad Saveza u 2017. godini, držim da možemo biti zadovoljni učinjenim. Lovački savez Herceg Bosne uspješno je sudjelovao u svim procesima koji su bitno utjecali na poziciju lovstva ponajprije u Federaciji BiH, ali i na drugim razinama. Pritom se, ponekad i u složenim okolnostima, bezrezervno zalagao za zaštitu interesa svojih članica i svo-ga članstva.Želim da tako bude i ubuduće, da jačamo svoje lovačke organizacije, da čuvamo kulturne, povijesne i nacionalne odrednice hrvatskoga lovca i čovjeka u Bosni i Hercegovini, da razvijamo svoje lovstvo i lovstvo u cjelini. Neka to bude naša poruka s današnje Skupštine. Na kraju, hvala svima vama, poštovani zastupnici, i svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli i dali potporu radu Saveza i njegovim aktivnostima u 2017. godini.Živjeli i svako vam dobro želim!

Deseto Otvoreno pr-venstvo Lovačkog saveza Herceg Bosne

održano je 27. svibnja 2018. na novoizgrađenoj streljani u Grudama.Službeni trening bio je u su-botu 26. svibnja. Na trening su došli strijelci iz Posavine te iz obližnjih hercegovačkih lovačkih udruga. U razgo-voru poslije treninga, svi su bili jednodušni – streljana je odlična. Nedjeljno jutro bilo je vedro i svježe. Na streljani su se već zarana okupili natjecatelji iz LU-a „Sava“ Orašje, LU-a „Kuna“ Domaljevac, LSUG-a „Jarebica“ Štrepci, LD-a „Zec“ Busovača“, LD-a „Lještarka“ Kiseljak, LD-a „Mosor“ Široki Brijeg, LD-a „Galeb“ Čapljina, LU-a „Jadran“ Neum, HLU-a „Orao“ Čitluk, LD-a „Jare-bica“ Mostar i domaćini iz HLU-a „Malič“ Grude, uku-pno 45 natjecatelja.

PONIRANJE U BEZDAN

Na otvaranju, prvi se stri-jelcima obratio Ivan Ančić, predsjednik HLU-a „Malič“ Grude. Prigodnim riječima, predsjednik je najprije po-zdravio nazočne, a onda se osvrnuo na izgradnju strelja-

GRUDE • OTVORENO PRVENSTVO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE U LOVNOM STRELJAŠTVU

grudske streljaneVatreno krštenje

S 81 „ubijenim“ golubom, u ekipnoj konkurenciji najbolji su bili strijelci LU-a „Sava“ iz Orašja, a u pojedinačnoj Tihomir Ramljak, za ovu prigodu član

oraške lovačke udruge, inače član LU-a „Jastreb“ iz Babine Grede, Hrvatska

ne i njezino značenje, te na pomoć koja je pristigla od strane donatora.Načelnik Općine Grude, Lju-bo Grizelj, nakon nekoliko afirmativnih riječi o grudskim lovcima i Lovačkom savezu Herceg Bosne, svečano je presjekao vrpcu i na taj način službeno otvorio i streljanu i Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu. Zanimlji-vo je spomenuti da je vod-stvo „Maliča“, zbog njegovih

zasluga i pomoći u izgradnji, Ljubu Grizelja proglasilo – kumom streljane. „Znači li to, kume odriješi kesu?“ u šali je upitao Grizelj, obećavši da će i dalje pomagati, za što je dobio pljesak svih nazočnih. Nakon službenog otvaranja streljane, fra Stanko Pavlović, upravitelj župe Grude, zazvao je Božji blagoslov na ovaj objekt i zaželio strijelcima ugodno druženje u Grudama. Svečanim pucnjem, tajnik

Udruge Emil Jurčić i općinski načelnik Ljubo Grizelj „pot-prašili“ su golubove u dubinu Bezdana, čime je nova stre-ljana doživjela svoje „vatreno krštenje“.Prema propozicijama, svaki prijavljeni strijelac gađao je dva puta po 15 golubova. Za svaku su momčad nastupila četiri strijelca, a za momčad-ski poredak računao se zbroj pogodaka trojice najuspješni-jih. Najboljih šest strijelaca iz

piše Vlado Bošnjak

ODLUKE SKUPŠTINE

Blagoslov streljane

Page 8: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ SAVEZA IZ SAVEZA

14 15www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

prve dvije serije pucalo je još jednu seriju od 15 golubova za pojedinačni plasman.

"SAVA" I RAMLJAK

Nakon prve serije i dosta dobrih rezultata, posebice su bili zadovoljni domaćini jer je njihov član Stjepan Grubišić pogodio svih 15 golubova, što je prva službena „petnaestica“ na ovoj streljani. Nakon druge serije i odlič-nog pucanja, najujednačeniju momčad imala je „Sava“ iz Orašja, u čijim je redovima nastupio Tihomir Ramljak, član LU-a „Jastreb“ iz Babine Grede, redoviti sudionik ovo-ga natjecanja. U momčadskom poretku,

s 81 pogotkom najbolja je bila LU „Sava“ Orašje (Nadir Nišlić, Marijan Marošević, Mustafa Beširević, Tihomir Ramljak), drugo mjesto, sa 75 „ubijenih“ golubova, pripalo je LD-u „Galeb“ Čapljina (Anđel Dragičević, Niko Rebac, Vedran Rebac, Ilija Prskalo), a 73 goluba LD-a „Mosor“ Široki Brijeg (Tomi-slav Mandić, Vladimir Man-dić, Edo Duraković, Marko Damjanović) bila su dovoljna za treće mjesto. Finalna serija u pojedinač-nom poretku bila je uobi-čajeno zanimljiva. Nekoliko je strijelaca s istim brojem pogodaka konkuriralo za ulazak u finalnu seriju, što se rješavalo raspucavanjem.

Prije desetak godina, kada su se na streljačkim natje-canjima pojavili strijelci HLU-a „Malič“ iz Gruda i „zagrizli“ u čari ovoga vida lovačke aktivnosti, nastala je ozbiljna zamisao o izgradnji vlastite strelja-ne. Tadašnji predsjednik Udruge, Doni Mikulić, davao je potporu svojim članovima za nastupe na natjecanjima koja su organizirale druge člani-ce Saveza, istodobno se aktiviravši i oko izgradnje streljane. S dolaskom na

LIJEPA, MODERNA I JEDINSTVENA STRELJANA

nazočnima, Marin je česti-tao svim sudionicima Otvo-renog prvenstva Saveza, na poseban način pobjednici-ma. Također je čestitao Gru-đanima na izgradnji streljane i odličnom domaćinstvu. „Ovo je jedanaesta strelja-na koju su izgradile naše članice. Savez potiče lovno streljaštvo (i) kroz pomoć u izgradnji streljana, što će činiti i ubuduće“, rekao je predsjednik Marin.

čelo Udruge Branka Leke „Liske“, stvari oko streljane počele su dobivati konkretniji oblik. Kada je Upravni odbor Udruge donio odluku o grad-nji streljane, Ante Paradžik, Robert Spajić i Damjan Ančić kao članovi povjerenstva, te predsjednik Liska i tajnik Emil Jurčić, krenuli su u ak-ciju. – Ništa nismo prepuštali slu-čaju, niti smo što htjeli raditi bez „papira“. Od Općine smo zatražili da nam dodijeli ili proda zemljište na lokaciji gdje se danas nalazi streljana.

Kada smo zemljište uknjižili na Udrugu, napravili smo projekt streljane te zatražili i dobili građevinsku dozvolu. Na mjestu gdje je streljana, bilo je odlagalište otpada, te je najprije trebalo to sanirati. Danas ovdje imamo jedan lijepo uređen lovnotehnič-ki objekt na ponos Udruge i cijele naše općine. Nakon izgradnje streljane uradili smo priključak struje i dobili uporabnu dozvolu. Do sada smo utrošili oko 30.000 KM. Glavnina radova je završe-na i, kako vidite, streljana je spremno dočekala strijelce i goste na desetom Otvorenom prvenstvu Lovačkog saveza Herceg Bosne u lovnom stre-ljaštvu – ukratko su nas do-maćini upoznali što su i kako radili kako bi došli do ovoga vrijednog objekta.

A streljana je zaista lijepa, moderna i jedinstvena. Nalazi se uz asfaltni seoski put, udaljena kilometar od magistralne ceste Grude – Posušje prema naselju Cere, na koti Bezdan. Ime ove kote nosi svojevrsnu simboliku. Naime, golub koji poleti i uspije ostati „zdrav“, dugo ponire u duboki kanjon koji se na-lazi ispred same streljane. Sa streljane se lijepo vidi cijeli južni dio grudske općine. Gostima na ovom natjecanju ipak je najin-teresantnija bila Pogana Vlaka, mjesto čija se svaka kuća vidi s ove kote. Na-ravno, zbog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je rođen u tome selu.

V. Bošnjak

Najmirniju ruku i bistro oko imao je Tihomir Ramljak (29 – 15) i osvojio prvo mjesto. Drugi je bio Stjepan Grubi-šić (29 – 13), treći Mustafa Beširević (27 – 14), četvrti Slavenko Lasić (28 – 13), peti Ilija Prskalo (25 – 15), šesti Niko Rebac (25 – 10).

PRIZNANJA I ČESTITKE

U svečanom dijelu, Đuro Oršolić, član Povjerenstva za

lovno streljaštvo Lovačkog saveza Herceg Bosne, uručio je diplome za sudjelovanje svim momčadima, a Filipu Filipoviću, članu LSUG-a „Jarebica“ Štrepci, zahvalni-cu Saveza za pomoć u orga-niziranju natjecanja i foto-grafiranje brojnih događanja na razini Saveza. Najboljim ekipama poka-le je uručio Slavko Marin, predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne. Obraćajući se

Najboljim pojedincima po-kale je uručio Ivan Ančić, čelnik grudskih lovaca. „Za-hvaljujem od srca svim na-tjecateljima, vodstvu Saveza, svojim suradnicima i svima onima koji su pomogli da se u Grudama dogodi ovaj dan“, rekao je Ančić i pozvao sve nazočne na zajednički ručak u hotel „Otok“. No, za grudske strijelce Roberta, Stjepana, Slavena i Alena, kao i za Damjana, Donija,

Dražana i Antu, još uvijek je bilo posla na streljani. Tre-balo je sve stvari pospremiti i vratiti. Jelena, Đuro i Vlado puno su bolje prošli, njima je ipak bilo lakše pospremili papire za arhivu Saveza.

ČEKA NAS JOŠ POSLA

Bogat stol kod starog lovca Dinka Pešorde, vlasnika ho-tela „Otok“, i ugodno ozračje, zapravo su samo svojevrsni nastavak događanja sa stre-ljane. Predsjednik Marin, Iko Paradžik, Liska, Emil, Ivan Ančić, Jerko Boban i ostali grudski lovci živo su razgo-varali o brojnim lovačkim temama. U međuvremenu su sa streljane došli „radni-

ci“, njima nije dugo trebalo da se uključe u „program“. Ante-Toni Paradžik, koji je bio poveznica svih aktivnosti na streljani, bio je zadovo-ljan: „Mislim da smo obavili sve kako treba. Posljednjih nekoliko dana radili smo od jutra do sutra. Vidjeli ste što smo napravili. Praktično, od odlagališta otpada napravili smo moderan lovački sport-sko-rekreacijski centar. No nismo sve završili, još nas posla čeka na streljani. Na sljedećem natjecanju Saveza u Grudama, bit ćete ponov-no ugodno iznenađeni.“Na temelju onoga što su do sada uradili, ne treba sum-njati u riječi ovih vrijednih Gruđana.

Strijelci LU-a "Sava" Orašje, ekipni pobjednici

Strijelci iz Posavine

Finalisti u pojedinačnoj konkurenciji

Emil Jurčić, počasni hitac na otvaranju Tihomir Ramljak, prvi pojedinačno

Page 9: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

LOVIŠTE LOVIŠTE

16 17www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Jarebicu kamenjarku (Alec-toris graeca) nalazimo od razine mora do planinskih

predjela. Voli otvorene pro-store kamenjara, ispresijecane grmljem i drvećem. Kao i dru-ge koke, uglavnom se kreće na tlu, skrivajući se najčešće u vegetaciji. Zatreba li, može potrčati, ali i bučno i brzo pre-letjeti kratke udaljenosti. Vrlo je oprezna i nepovjerljiva te je stalno u pokretu.Kamenjarka se hrani biljnom i životinjskom hranom. Od biljne hrane uzima sjeme korova, prosa, pšenice, zobi, ječma i sočnu travu, pupove, vrtlarske kulture. Vodu rijet-ko pije jer je prima iz zelenih dijelova biljke. Od životinjske

moraju na svaki način štititi

Lovci

Nekad su jata jarebica kamenjarki letjela čitavom Europom i naseljavala brojne predjele, a danas im čak i stručnjaci teško mogu ući u trag. Manja jata ovih ptica još uvijek možemo pronaći samo u našim lovištima. Intenzivna poljoprivredna proizvodnja, gubitak staništa i prekomjeran lov glavni su uzroci pada populacije ove pernate divljači

hrane uzima kukce, crve, ska-kavce i sl.Jarebica živi u parovima (mo-nogamna vrsta), koji se formi-raju u veljači i ožujku. Pari se potkraj ožujka, pa u travnju ženka snese do 16 jaja na kojima sjedi do 24 dana. Gni-jezdo je neugledno, skriveno, s dobrim pogledom na okolicu i moguće neželjene goste. Ako je u opasnosti, nastojat će udaljiti grabežljivca od gnijezda. Mladi, koji su skloni kanibalizmu, od prvog su dana živahni i prate majku. Cijelo vrijeme uz njih je i mužjak. Jato živi zajedno do sljedećeg proljeća, kad se razbija u paro-ve radi reprodukcije. Jarebica kamenjarka može

živjeti do osam godina. Ima velik broj prirodnih neprija-telja: lisica, kuna, tvor, mačka, ptice grabljivice itd. Tijelo kamenjarke je okrugla-sto, mase do 600 g. Leđa su joj svijetlosmeđa, prsa siva, a trbuh žućkast s nepravilnim crnim šarama. Vrhovi su krila tamni, a podrepna pera crvenkasta. Vrat joj je bijel i odijeljen od ostatka tijela de-belom crnom crtom. Crveni kljun gotovo je svinut kao u grabljivice, a jake noge su crvene. Kod mlade jarebice veliko je pero u krilu šiljasto, a kod stare zaobljeno. Mlada jarebica nema crvenilo oko oka, stara ima. Noge mlade jarebice svijetlo su žućkaste, a

u stare tamne. Kod stare jare-bice boje su uvijek izraženije, osobito šara u obliku potkovi-ce na prsima, a kod mlade su neizražene, više pepeljaste.

LOV

Lovna sezona na ovu pticu traje od 15. rujna do 31. pro-sinca. Lov na kamenjarku vrhunski je lovački doživljaj. Izrazito je naporan, ali za ve-ćinu pravih i svestranih lovaca atraktivan. Kamenjarka se lovi sa psima ptičarima. Otkrivene jarebice polijeću u manjim jatima, is-puštajući karakterističan zvuk. Lete jako nisko i jako brzo, zato lovci i vole ovaj lov. Lovi

se isključivo puškama sačma-ricama, koristeći zrno 2,5 mm. Od lovnih tehnika, pri lovu na jarebicu koriste se potraga sa psom, prigon i pogon. Zahvaljujući svom karak-terističnom mirisu, načinu ponašanja i toleranciji na pri-sutnost psa na terenu, jarebica je idealna divljač za obuku i ispitivanje kvalitete lovačkih pasa ptičara. Danas su jako tražene lovne destinacije koje obiluju prirodnom jarebicom i koje su pogodne za obuku i natjecanja, što donosi značaj-ne prihode u lovnom turizmu. Ako želimo uspješan lov na jarebicu, najuspješnije lovi skupina od nekoliko lovaca, sa psima ptičarima u potrazi. Najbolji su njemački kratkod-laki ptičari. Naravno, lovci moraju biti vješti te svake se-kunde lova oprezni i pripravni za odstrel. Obično cijelo jato jarebica poleti niz brdo, na-glo i velikom brzinom, te za pucanj ostaje samo nekoliko sekunda. Etičan lovac nikad neće pucati na kamenjarke ako su na zemlji, podignut će ih i pucati u zraku. Nakon pucnja, jato obično doleti do neke bliže uvale ili velikih stijena, odakle, da bi zamet-nule trag, u velikoj brzini i na nogama bježe dalje uz brdo i pronalaze novo skrovište. Još jednom valja istaknuti da je, po atraktivnosti, lov na jarebicu kamenjarku u svim lovačkim enciklopedijama svijeta svrstan odmah iza lova na divojarca.Lovačka etika podrazumi-jeva da se lovi divljač koja slobodno živi u prirodi, kojoj treba dati priliku da se sakrije i pobjegne pred lovcem. Ne može, dakle, biti lovac onaj koji gotovo kao na streljani puca i „skida“ divljač. Prije početka lovnog dijela sezone treba ustanoviti broj jarebica u lovištu te, sukladno podacima u lovnogospodarskoj osnovi, odrediti koliko ih se može obuhvatiti odstrelom. Ako je

broj jarebica manji ili jednak predviđenom fondu u lovno-gospodarskoj osnovi, jarebice treba sačuvati i odstrel se ne provodi. Lovac ne bi trebao loviti premlade jarebice, jer slabo lete i nemaju pravu priliku za bijeg, niti bi trebao pucati na stare jarebice u mla-dim jatima, jer bi tada mlađe ostale bez iskusnih vodilja. Također ne bi trebao pucati naslijepo u jato, da ne izazove neželjena ranjavanja. U lovištu treba osigurati području u kojima se jarebica uopće ne lovi. Pravi će lovac, ako pro-nađe jato od 5 do 8 jarebica kamenjarki, odstrijeliti samo jednu ili dvije. Nažalost, nisu rijetki oni koji nastoje odstri-jeliti cijelo jato. Osobe odgovorne za proved-bu lovnogospodarske osnove često uopće ne mogu utjecati na donošenje odluka o odstre-lu divljači. Te odluke redovito ne sadrže broj divljači koja se smije odstrijeliti, nego uglav-nom obuhvaćaju samo dane odnosno vrijeme lova, koje se poklapa s odredbama Pravilni-ka o lovostaju. Takve su od-luke nezakonite, ali mali broj lovnih inspektora, nažalost, nije u stanju nadzirati stotine korisnika lovišta i poduzimati zakonske mjere koje im stoje na raspolaganju. U normalnim uvjetima, godišnji odstrel tre-ba biti ravan prirastu. Među-tim, zato što su zimski gubici veći od 30 posto od matičnog jata, odstrel treba biti najviše 70 posto od ukupnog prirasta.

STANJE POPULACIJE

Nekad su jata jarebica kame-njarki letjela čitavom Europom i naseljavala brojne predjele, a danas im čak i stručnjaci teško mogu ući u trag. Manja jata ovih ptica još uvijek možemo pronaći samo u našim lovi-štima. Populacija jarebice u Europi trenutačno doživljava veliki pad. S obzirom na tu činjenicu, ulažu se veliki napo-

ri u suradnji znanosti, lovstva i poljoprivrede, da se riješi pro-blem brojčanog pada popula-cije. Zajednički zaključak svih istraživanja jest da je glavni uzrok pada populacije jarebice intenzivna poljoprivreda i pre-komjeran lov. Na tom tragu, da bi uspjele u nakani njezine revitalizacije i reintrodukcije, razvijene europske zemlje pri-stupile su formiranju zaklada za očuvanje divljači i staništa, s posebnim naglaskom na brizi oko populacije jarebice. Osobito otežavajuća okolnost u pogledu oporavka popula-cije jarebice kamenjarke jest gubitak staništa uzrokovan sušama i požarima proteklih godina, što je negativno utje-calo na gniježđenje i podizanje mladih.Jarebica kamenjarka nalazi se na globalnoj IUCN (Internati-onal Union for Conservation of Nature) Crvenoj listi ugro-ženih životinja, kao potenci-jalno ugrožena (NT – Near threatened). Gnijezdeći parovi u Europi procijenjeni su na 41.800 do 73.400 parova, što je jednako 83.500 do 147.000 odraslih jedinki. Prema izvje-šću krovne svjetske organiza-cije za zaštitu ptica, njihovih staništa i svjetske biološke raznolikosti (BirdLife Interna-tional) iz 2015. godine, vrsta bilježi ubrzan pad populacije, osobito na Balkanu, zbog gubitka staništa, intenzivne poljoprivrede, urbanizacije te neodrživog lova i krivo-lova. Klasifikacija jarebice kamenjarke kao potencijalno ugrožene vrste izvršena je procjenama populacije koje u posljednje tri generacije bilje-že pad iznad 30 posto, dakle u slučaju ove vrste kroz 12 godi-na (životni vijek jedne genera-cije iznosi četiri godine). Lovci bi morali štititi jarebicu i svim snagama nastojati povećati njezin broj. Skraćivanje vre-mena koje je zakonom pred-viđeno za njezin lov dobar je način za to. Smanjivanje broja

planiranih odstrela jarebice u godišnjim planovima, pojača-ne kontrole lovišta i smanjenje broja predatora, također bi povoljno utjecale na poveća-nje populacije jarebice.

SPECIJALITETI OD JAREBICE

Jarebica kamenjarka ili grčka jarebica, najučestalija je u juž-noj Europi (kod nas je najviše ima na jugu). Ima najljepše perje, koje lovci koriste za ukras na šeširu. Meso joj je najcjenjenije; bijelo je, nježno i ima gorkast balzamski okus. Meso stare i mlade jarebice približno je jednako nježno i prava je poslastica za gur-mane. Jarebica koja odstoji dulje vrijeme nakon što su ustrijeljene, širi oštar miris po divljači, a trtica joj pozeleni. Peruša se neposredno prije priređivanja za jelo. U toplo vrijeme ne smije odležati više od 24 sata i to na prozračnom mjestu, zimi može stajati 3-4 dana. Na ledu se također drži 3-4 dana. Pogodne su za pri-premanje u prirodi, odmah po ulovu. Meso ove ptice veoma je dobro za jelo. No valja pa-ziti je li ptica stara ili mlada. Naime, mlade se ptice mogu peći, a starije je ipak poželjnije kuhati. Nadalje, jarebice treba uvijek špikovati ili jednostavno umotati u slaninu, kako bi se umanjila suhoću njihova mesa. Brojni recepti za pripremu ja-rebice kažu da se dobro slaže s konjakom i vinom. Pred samu kulinarsku obradu jarebice je dobro staviti u pac od sitno sječenog luka, octa, ulja i lovo-rova lista. U pacu trebaju odle-žati barem nekoliko sati. Pri-premaju se kao juha, kuhane, pržene, s umakom, gljivama ili šljivama. U svakom slučaju dobro je meso napuniti slani-nom, šljivama ili čak mladim, opranim i malo prosušenim lišćem vinove loze. Bilo kako bilo, očekuje vas ukusna i vrlo cijenjena lovačka delicija.

piše Tomislav Mihaljević

kamenjarku

Page 10: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

LOVAČKO ORUŽJE LOVAČKO ORUŽJE

18 19www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

skladu sa zakonskim normama i prepo-rukama lovnih stručnjaka, samostalno izaberu promjer sačme kojom će loviti prepelicu. Općenito, lovci traže streljivo koje će uz što manje hitaca oboriti što više meta. Na sreću, proizvođači strelji-va za sačmarice također su lovci. To je jedan od razloga zašto oni stalno rade na novom i poboljšanom streljivu.Da bismo olakšali izbor onima koji su u dvojbi, podsjetit ćemo na neke mar-ke, dobro poznate našim lovcima. To su: FIOCCHI, RC, RIO, CHEDITE, REMINGTON, WINCHESTER, BAS-CHIERI & PELLAGRI, ROTTWEIL, CLEVER MIRAGE, LAMBRO, M-90, PEGADO, KRUŠIK itd.Sve navedene marke streljiva imaju gotovo identične tehničke vrijednosti i karakteristike. Bilo da je riječ o 28- ili 32-gramskom streljivu za lov prepelice, promjeru sačme 1,7 do 2,1 mm, izlazna je brzina 350 do 450 m u sekundi.Svi proizvođači jamče izjednačenost posipa sačme do 40 metara, veliku brzinu ravnu „udaru groma“ i mali, ne-znatan povratni udarac u rame nakon ispaljenog hica. Maksimalni tlakovi koje razvijaju kreću se do 650 bari.U prilog ovome donosimo osnovne tehničke karakteristike nekih streljiva, koja naši lovci često koriste u lovu na prepelicu.

M-90 -TORNADO 32 PREPELICA (FREE SHOT - ČEP).

Hrvatska tvrtka M-90 odavno u svom programu ima paletu streljiva za sitnu divljač, različitih sačmenih kalibara (12, 16, 20, 28 itd.). Ovo se streljivo, zbog svoje kvalitete, pristojne cijene i stalne ponude na tržištu, jako puno koristi i vrlo je omiljeno kod većine hrvatskih i bh. lovaca.Kalibar: 12/70 mmPromjer sačme: 1,5 – 1,7 mmVisina metalne glave: 12 mmDužina čahure: 70 mmBroj sačme: 12Čep: free shotPunjenje: 30 – 32 g Divljač, uporaba: prepelicaProizvođač: M-90, Hrvatska

RC.

Velik broj naših lovaca, zbog različi-tih razloga, drži da je RC vrh kvalitete sitnog streljiva koje se nudi na našem tržištu. Još prije posljednjeg rata u BiH, talijanski su lovci masovno dolazili u naša lovišta loviti prepelicu. Njihov se arsenal oružja i streljiva uglavnom sastojao od Berettinih i Benelijevih pušaka, te od RC sitnog sačmenog stre-ljiva. Od tada je RC prisutan u našim prodavaonicama lovačke opreme i kod lovaca, posebice kod onih koji love sit-nu divljač: prepelicu, šljuku, goluba itd. Do dana današnjega ostao je, za stare lovačke šmekere, nezamjenjiv metak.RC32 s koncetratorom i sa sačmom od 1,7 ili pak 1,9 mm. Idealan je za lov prepelice u svim uvjetima, bez obzira na to kojom veličinom sačme i na ka-kvu terenu lovili. Kalibar: 12/70 mm Brzina: 380 m/sSačma: 1,7 – 3,0 mmProizvođač: RC, Italija

LAMBRO.

Posebno osmišljeno streljivo za lov sitne pernate divljači na srednjim uda-ljenostima. Zahvaljujući povećanoj disperziji koja je svojstvena Lambro Dispersante streljivu, optimalan posip olovne sačme postiže se na udaljenosti od 18 do 30 metara. Metak je punjen kvalitetnim, GM3 barutom. Konstrui-ran je za uporabu tijekom cijele sezone. Maksimalni tlakovi koje razvija iznose 650 bari.Kalibar: 12, 16, 20 i 28

Sitnija je sačma učinkovitija od krupne

Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i streljiva propisao je da se prepelica lovi sačmom promjera 1,7 do 2,5 mm, na udaljenosti do 35 metara. Na lovcima je da izaberu kojom će veličinom sačme loviti i za

kojeg će se, među mnoštvom kvalitetnih proizvođača, opredijeliti

Poljski lov s obučenim psima na prepelicu pućpuru drži se naja-traktivnijim lovom sitne divljači na

našim prostorima. Često i brzo pucanje na prepelicu u letu te širok izbor pušaka i sitnog streljiva za tu namjenu, dodatno povećavaju njegovu zanimljivost.Da bismo istinski uživali u lovu na prepelicu, ponajprije trebamo pravilno izabrati oružje i streljivo. U ovoj prigo-di naglasak je na streljivu, odnosno na veličini sačme, težini punjenja i proizvo-đaču.U lovu na sitnu divljač često smo u prilici slušati različite savjete o veličini sačme. Ovisno o iskustvu, o tome svat-ko ima svoje mišljenje. No, Pravilnik o načinu uporabe lovačkog oružja i streljiva donosi tablicu s dopuštenim promjerom sačme u milimetrima za određenu vrstu divljači i najvećom do-puštenom daljinom gađanja. Tamo stoji da se prepelica lovi sačmom promjera 1,7 do 2,5 mm, na udaljenosti do 35 metara. Težina punjenja ovisi o kalibru puške, primjerice, za kalibar 12 pred-viđena je težina punjenja od 28 do 32 g sačme.Propisani promjer sačme za lov pre-pelice (1,7 do 2,5 mm) opravdan je i učinkovit u svakom pogledu, no nemalo se puta u lovu mogu susresti lovci koji koriste krupniju sačmu, onu od 2,5 do 2,9 mm. Nema razloga ni opravdanja za to, jer iskustvo kaže da je sitnija sačma znatno učinkovitija od krupnije. Lovcima je ostavljena mogućnost da, u

Težina olovnog punjenja: 30 g filz, 7 mm, s rasprskavajućim čepomVisina metalne glave: 12 mmČep: plastični scattererProizvođač: Lambro, Grčka

RIO.

Solidno streljivo uzevši u obzir odnos cijene i kvalitete. Dosta je prisutno u BiH. Ovisno o tipu, vrsti i veličini sač-me, cijena mu je pristupačna, oko 7,5 eura po kutiji (25 kom.). Tvrtka „Rio“ nedavno je predstavila svoj „Bismuth“, streljivo s netoksičnim čahu-rama. To je odlično za one koji se boje da će im njihovo streljivo s tvrdim čelič-nim kuglicama oštetiti cijev. Bizmut je 86 % manje gušći od olova i omogućuje idealan prodor u metu i veliku moć obaranja. „Rio“ nudi različite veličine kuglica, od 1,5 pa sve do 8,6 mm. Kalibar: 12, 16, 20, 28 i 410 Brzina: od 350 m/s u kalibru 410, do 450 m/s u kalibru 12Težina olovnog punjenja: 24 do 32 g sačmeČep: klasično plastičniProizvođač: Rio, Španjolska

WINCHESTER AA STEEL.

Iako je Winchester AA Steel streljivo usmjereno prema tržištu za sportske pucače na glinene golubove, skeet i trap, sve veći broj lovaca koristi ga u lovu. Ako želimo neotrovno streljivo za lov prepelice, goluba ili zeca, AA Steel streljivo idealno je za to. Dolazi u kalibru 12 s 31 g težinom kuglica i balističkom brzinom od 1,450 fps (oko 470 m/s).

WINCHESTER LONG BEARD XR.

Ima li što gore nego kad vam je divljač izvan dometa? Zahvaljujući Winche-sterovoj novoj Shot-Lok tehnologiji, raspon dometa povećao se za nekoliko metara. Ovo streljivo šalje dvostruko više kuglica s promjerom kruga cca 25 cm na udaljenost od cca 50 m, što je standardna udaljenost za klasične olov-ne kuglice. Long Beard XR dostupan je u veličini od 1,7 do 3,0 mm i dolazi u kalibru 12, te s 38,88 g teškim pu-njenjem. Balistička brzina je 1,200 fps. Idealan je za drugi pucanj kod klasičnih sačmarica ili kod poluautomatskih pu-

šaka za dva posljednja pucnja, kad je divljač već poodmakla od strijelca. Pro-izvođač: Winchester, SAD.

REMINGTON.

Ovo je streljivo odavno poznato našim lovcima. Zbog njegove kvalitete i pouz-danosti u svim uvjetima, lovci ga rado koriste u lovu na sitnu pernatu divljač. Jedini mu je nedostatak što ga na našem tržištu nema u kontinuitetu, povreme-no se pojavi u nekim prodavaonicama i onda ga jedno vrijeme nema u ponudi. Od mnoštva metaka iz Remingtonove ponude izdvojit ćemo Nitro Steel Re-mington streljivo za ptice, koje je usa-vršeno i od starog učinjeno još boljim. Novi Nitro Steel ima povećanu energiju i brzinu, bez ikakvih dodatnih utjecaja na povratni trzaj. No ako ni to nije do-voljno da se odlučite za ovo streljivo, inženjeri iz Remingtona dodali su po-cinčane kuglice za otpornost na korozi-ju, zajedno s vodootpornim čahurama, kako bi se spriječilo prodiranje vlage i u najekstremnijim uvjetima. Streljivo je dostupno u kalibrima 10, 12, 16 i 20, pa osim „prepeličara“ i ljubitelji lova na ptice močvarice mogu pronaći odgova-rajući kalibar za sebe.Proizvođač: Remington, SAD.

KENT DIAMOND SHOT.

Poznati engleski proizvođač streljiva „Kent Cartridge Manufacturing Com-pany Ltd“ iz grada Kenta, prvi je na svijetu izradio biološki razgradiv mate-rijal za čepove i glinene golubove. Riječ je o umjetnim masama čiji je kemijski sastav patentiran i zaštićen u Engleskoj. Ovi plastični čepovi nakon ispucavanja biološki se razgrade u razdoblju između

STRELJIVO ZA LOV PREPELICE

piše Mladen Bešlić

Page 11: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

21www.lovackisavez-hb.ba

LOVAČKO ORUŽJE

20Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

Muflon (Ovis aries musimon Pallas) znanstveno se razvr-stava u porodicu šupljorožaca

(Bovidae), rod ovaca (Ovis). U pitanju je vrsta kojom u Bosni i Hercegovini ne gospodari ni jedna lovačka udruga. Stoga ne čudi da se o ovoj vrsti divljači premalo pisalo i u „Hoopu!“. Interes za ovom vrstom divljači u Europi raste, pa bi bilo za očekivati sličan trend i u BiH, pogotovo što je, ne tako davno, uspješ-

U Bosni i Hercegovini muflon je ne tako davno bio uspješno naseljen, ali je nestao. Ponajviše zbog krivolova. U svijetu raste interes za ovom vrstom divljači, raste i u BiH. Prirodnih mogućnosti za uzgoj muflona imamo, uopće to nije zahtjevna vrsta. No imamo li dovoljno pameti to iskoristiti i obogatiti svoju lovno-turističku ponudu ovom atraktivnom vrstom divljači? Dakle, zaraditi. Ili će potencijal ostati samo potencijal?

no uzgajan, kako u ograđenim tako i u otvorenim lovištima. To znači da Bosna i Hercegovina, uz određene studije i pri-premne radnje, ima prirodan potencijal za uzgoj ove atraktivne vrste divljači.

BIOLOGIJA

Muflon je vrlo sličan domaćoj ovci. Za razliku od vune kod ovaca, kod muflo-na je tijelo prekriveno krutom dlakom.

MuflonDuljina muflona je do 1,2 m, a visina do 70 cm. Masa zrelog mužjaka kreće se do 40 (50) kg, a ženke su redovito lakše. Ljetna boja dlake je crveno smeđa, osim po trbuhu i unutarnjim stranama nogu koje su bijele. Zimska dlaka je tamno kestenjaste boje. Mužjak, za razliku od ženke, na leđima – slabinama ima veliku bijelu mrlju.Mužjaci spolnu zrelost dostignu već u prvoj, a ženke u drugoj godini života.

piše Ivica Drmić

divljac s velikim ekonomskim potencijalom

8 i 12 mjeseci, a glineni golubovi već za 20-ak dana.Streljivo se u osnovnim sačmenim kalibrima nalazi na tržištu već ne-koliko godina. Odnedavno je na-pravljeno i s 3-inčnim punjenjem u kalibru 20 za sačmarice, što je velika promjena za ovo streljivo. Počevši od 2015. godine, tvrtka nudi Ultimate Fast Lead s olovnim punjenjem od 38,88 g Diamond Shot sačme. Balistička putanja zrna je 1,300 fps (oko 410 m/s). Ni ovo, vrlo kvalitetno streljivo, nema stabilnu ponudu na našem tržištu. Poneki uvoznik uveze ma-nju količinu i taman kad se lovci na nj naviknu, nestane ga s tržišta. Proizvođač: Kent, Engleska.

U osvrtu na sitno streljivo spome-nut ćemo i nekoliko pojedinosti bitnih za lovce početnike, mlade lovce, ali i za one koji tek započinju lov na prepelicu.Kod lova prepelice jako je bitno brzo i pravilno pretjecanje pri ispaljivanju hica. Svladavanje ove vještine kompleksan je zadatak i zahtijeva mnogo vježbanja i truda. Iskustvo je na prvome mjestu, kada je riječ o pretjecanju. Jednostavno, morate dugo vremena provesti na terenu kako biste dobro savladali sve ovo. Talent i preciznost tako-đer su jako bitni čimbenici. No ako zaista volite lov, onda vam sve ovo sigurno neće teško pasti. Predlažemo da za početak odete na neku vrstu treninga gdje možete vježbati pretjecanje na glinenim golubovima. To je dosta dobra vježba i tu možete vidjeti koliko vam zapravo treninga treba da bi-ste postali precizan lovac.Prepelicu na otvorenim poljima najčešće love velike skupine lo-vaca. Učestalo pucanje utječe na koncentraciju pojedinca i njegov odnos prema drugim sudionicima lova. Stoga, opreza nikad dosta! Vodite računa o svojoj sigurnosti i sigurnosti svojih kolega. Neka vam bude uvijek na umu činjenica da sačma ima domet 100 puta veći od promjera kuglice (1,7 x 100 = 170 metara). Ne mislimo da je na toj udaljenosti opasna, ali – nije ugodna.

Ovo specijalizirano streljivo u en-gleskom se govornom području naziva snake shot ili rat shot, jer

je metak male snage i punjen najsitnijom sačmom. Još od doba kauboja u Americi je korište-no revolversko sačmeno streljivo kojim su kauboji i farmeri uništavali zmije otrovnice, glodavce i druge sitne životi-nje. U novije vrijeme realna potreba za tim specijaliziranim streljivom pojavila se u Drugom svjetskom ratu, kad su posade zrakoplova, nakon obaranja, bile prinu-đene snalaziti se na udaljenim pacifičkim otocima. Upravo je za njih razvijen me-tak kalibra .45 ACP, punjen najsitnijom sačmom za prepelice, koji se mogao ispaljivati iz pištolja Colt M 1911 – stan-dardnog osobnog naoružanja avionskog osoblja. Kako se u tim surovim uvjetima teško dolazilo do hrane, a ni susreti s velikim otrovnicama nisu bili rijetkost, proizveden je metak s modificiranom ča-hurom i korpicom za sačmu. Danas je taj metak američkim lovcima nezamjenjiv dodatak uz glavno lovačko naoružanje. Osnovni problem pri korištenju ovoga metka – nepravilan snop i premali do-met – ni do danas nije riješen, tako da se ovim streljivom može pogoditi nešto do dva metra udaljenosti, a i to s malom

vjerojatnosti ostvarivanja željenog učinka.CCI je sedamdesetih godina prošloga stoljeća proizveo manju seriju streljiva sa sačmom u standardnoj košuljici zrna. Po nešto izmijenjenoj recepturi nastao je vrlo učinkovit metak tog tipa u kalibrima .45 ACP i 9 mm Parabellum. U serijsku klasičnu kapisliranu čahuru pištoljskog metka stavljeno je uobičajeno barutno punjenje, a preko njega kartonski po-klopac, baš kao pri laboraciji starijih sačmenih patrona. Potom je u preostali dio čahure nasuto 15 g sačme promjera 1, 2 ili 3 mm, pa je metak kompletiran skupljanjem bakarne košuljice standar-dnog zrna, zavisno od kalibra metka koji se koristi.Ovaj metak davao je dosta dobre rezulta-te posipa do 7 metara udaljenosti. Najbo-lji posip pokazivao je do 4 – 4,5 metara, čime je znatno nadmašio CCI-ov metak .22 Long Rifle.Kako je projektiran za obranu od zmija i eventualno pogađanje sitnih štetnika, na udaljenosti od 2 do 5, maksimalno 7 m, širina sačmenog posipa od 30 cm u pro-sjeku itekako zadovoljava željene potrebe.Druga kategorija – probojnost, daleko je nadmašila sva očekivanja te na tim uda-ljenostima ima itekako snažan učinak.U domaćoj zakonskoj regulativi ovo revolversko streljivo nema konkretnu primjenu, niti ga zakon razvrstava dru-gačije od standardnog. Podsjećamo da je zakonom određen izgled kratkocijevnog vatrenog oružja, koje se u praksi može koristiti za sportsku ili stacioniranu kuć-nu uporabu, odnosno za zaštitu ljudi i imovine u situaciji krajnje nužde. Lovcima koji posjeduju revolver za sami-losni hitac itekako bi dobro došao ovaj sačmeni metak u slučaju nužde i potrebe kod odstrela otrovnica, ako bi se nenada-no našli u opasnoj situaciji.

Mladen Bešlić

Revolverski metak sa sačmom

LOVNA DIVLJAČ

Page 12: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

LOVNA DIVLJAČ LOVNA DIVLJAČ

22 23www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Ženke redovito budu oplođene u sta-rosti od godinu i pol. Biološki, moguće je parenje s domaćom ovcom, što znači da postoji mogućnost križanja, a sa-mim time i onečišćenja linije muflona. Muflon je socijalna vrsta divljači koja, ovisno o spolu i starosnom razredu, živi u odgovarajućim krdima. Uz vidljive razlike u veličini i boji dlake, mužjaka se može precizno razlikovati od ženke po rogovlju koje nosi. Rogovlje započinje kod mužjaka u starosti od 3 do 4 mjeseca i nastavlja se različitim intenzitetom čitav život. U jednoj fazi dođe do kratkog zastoja u rastu roga, na temelju čega se određuje i starost mu-flona. Rast rogovlja odvija se po načeli-ma koja su jednaka za sve šupljorošce. Rogovlje je trofej muflona, a ocjenjuje se prema formulama Međunarodnog savjeta za lov i zaštitu divljači (CIC). Ocjenjuju se elementi: duljina roga, op-seg roga i raspon roga, koji uz dodatke na ljepotu i odbitke daju konačan zbroj točaka trofeja. Za razliku od nekih vr-sta divljači (srnjak, jelen, itd.), mogu se ocjenjivati i dermoplastični preparati muflona.

RASPROSTRANJENOST

Domovina muflona su otoci Sardini-ja i Korzika. Odatle su prvi mufloni naseljeni u središnjoj Europi – park Belvedere, pokraj Beča (princ Eugen

Savojski). Nakon što se pokus pokazao uspješnim, muflon je postao alohtona vrsta u mnogim europskim zemljama, od Španjolske na jugu do Norveške, Švedske na sjeveru te tadašnjeg SSSR na istoku. Činjenica da je uspješno naseljen na području Europe koristi se kao glavni argument u tezi da mu je upravo Europa pradomovina.Pasmine muflona naseljavaju i Tursku, Iran, Kashmir, Punjab, Turkestan, Ka-zahstan, Tibet, Mongoliju i Kinu u Aziji, Texas, Kaliforniju i Havajsko otočje, kao i Argentinu i otok Kergulen u Indijskom oceanu. Na području bivše države bio je prisutan u ograđenim i otvorenim lovištima: Hvar, Pelješac, Dugi otok, Brijuni, Biokovo, Senj, Delnice, Plitvice, Petrova gora, Nova Gradiška, Kutje-vo, Fruška gora, Karađorđevo, Vratna, Dubašnica, Dobanovci, Jasen, Rijeka Crnojevića, Čvrsnica (Diva Grabovica), Bugojno (Koprivnica), Neum (Žaba), Stolac (Istup), Trebinje (Vlaštica i Osi-šta), Zavidovići (Gostović), Bosanski Brod (Vučjak), a neposredno pred rat i Travnik (Vlašić). Ne postoji institucija koja prikuplja i ažurira podatke o broju muflona u svije-tu, stoga ne postoji pouzdan podatak o tome. Vodeća europska zemlja u uzgoju muflona je Češka s 20.000 muflona, iz koje su i najjači trofeji ove divljači u svijetu, te Njemačka s 19.000 muflona (podaci iz 2002. godine). Rusija, zajedno

sa svim zemljama bivšega SSSR-a, imala je oko 1.500 grla. Najmanja je brojnost, očekivano, u Švedskoj i Norveškoj (100 grla). Ovako mala brojnost uzrokovana je uglavnom klimatskim uvjetima. Pre-ma procjenama u Hrvatskoj je iste godi-ne bilo oko 3.000 muflona, što je daleko manje od realnog kapaciteta staništa.

STANIŠTE

U Hrvatskoj muflon obitava u otvo-renim lovištima u mediteranskom i submediteranskom području, a u ogra-đenim lovištima u kontinentalnom području. U Europi i u kontinentalnom području živi i u otvorenim i u ogra-đenim lovištima. Najviše mu odgovara suho stanište u kojem se smjenjuju bjelogorične šume, livade, pašnjaci i stjenovita područja. Takvi tereni trebaju osigurati dovoljne količine hrane i brsta tijekom cijele godine. Što se tiče hrane, slobodno se može reći da nije izbirljiv. Jede sve vrste trava, šumsko voće, šumske plodove, zeljaste i drvenaste vrste te zrnatu hranu. Vo-luminozna hrana i sol su mu potrebni za metabolizam kao i svim preživači-ma. Ako ne može doći do površinskog pokrova brsti pupove i vrhove drveća i grmlja. U slučaju izostanka hrane za prihranu i u krajnjoj nuždi hrani se i korom drveća, koju prethodno razbije udarcima rogovlja. Osim hrane, vrlo bit-

ni čimbenici su osigu-ranje dovoljne količine vode i mir u lovištu.Mufloni naseljeni s istog ili sličnog područja za-državaju se na njemu ako je ispunjen mini-mum uvjeta za život. Na tom terenu ostaju sve dok ne dođe do formi-ranja novog krda, koje zauzima prvi pogodan slobodan prostor, čime dolazi do geografskog širenja populacije. Već na temelju ovog opisa da se uočiti da su lovni stručnjaci nekad davno napravili dobre projekte naseljavanja ove divljači, ponajprije na područja Hercegovine. Tomu dodatno pogoduju či-njenice da se muflon

uspješno uzgaja s divljim svinjama ili jelenima lopatarima, kao i tren-dovi koji se tiču ovčarstva i kozarstva.

ZAKONSKI STATUS

Prema Zakonu o lovstvu Federacije BiH, muflon je lovostajem zaštićena divljač. Lovi se od 1. rujna do 31. siječnja, a mu-flonka i janje od 1. siječnja do 31. pro-sinca. Muflon je vrlo atraktivna lovna divljač koja se traži zbog vrijedna trofeja i kvalitetna mesa. Muflona je dopušte-no loviti lovačkim puškama s risanim (olučenim) cijevima, promjera zrna najmanje 6 mm, najmanje 4,8 g dopu-štene mase, koje na 100 m udaljenosti ima kinetičku energiju najmanje 2.000 J. Dopuštena daljina ciljanja ne bi smjela prelaziti 200 m. Kada se pogledaju balističke tablice s propisanim kriterijima, to praktično znači da se mogu koristi kalibri od 6,5 mm i više, u što ulaze i svi tzv. uni-verzalni kalibri. Vrlo bitan je odabir odgovarajućeg zrna, koje će se kontro-lirano deformirati pri pogotku muflona. Muflon se smatra vrlo tvrdom divljači, koja zahtijeva precizan hitac u vitalni organ. Prije lova potrebno je na streljani provjeriti preciznost lovca i oružja uz korištenje jednake vrste streljiva koja se planira koristiti za odstrel. Preporuka je u lovu koristiti optički ciljnik, zbog česte potrebe pucanja na veće daljine. Kod pucanja na veće daljine treba voditi računa o eventualnom vjetru (pogotovo ako je riječ o bočnom vjetru) te o zna-čajnijoj visinskoj razlici između lovca i muflona, što može biti od odlučujućeg značenja za promašaj, ako lovac ne iz-

vrši pomicanje točke ciljanja. Promjer objektiva ovdje je u drugom planu jer je muflon divljač koja je aktivna danju, za razliku od većine kod nas zastupljenih vrsta divljači.

UGROŽENOST

U proteklom razdoblju najveća ugro-za muflonu bio je krivolov, odnosno upravo čovjek koji ga je izlovio u ovim područjima. Tamo gdje obitava muflon, on ima svoje prirodne neprijatelje ovi-sno o starosnoj dobi i području staništa. Najveća opasnost su ris i vuk. Jednom kada otkriju krdo muflona, više se ne udaljavaju od njega. Štete na mladunča-di – janjadi, osim risa i vuka, čine čagalj, lisica i suri orao. Muflona ugrožavaju i određene bolesti. U kontinentalnim dijelovima muflon je ugrožen velikim i malim metiljem, parazi-tima koji se najčešće javljaju u nizinskom tipu lovišta. U mediteranskom tipu lovišta najveća su opasnost krpelji. Za starije primjerke opasno je i parenje, pri čemu izgube dosta svoje mase te nespremni uđu u zimu. Zbog nedovoljne količine hrane u prirodi ili hrane za prihranu, nisu u mogućnosti obnoviti zalihe te stradaju ili od predatora ili prirodnim uginućem.

PERSPEKTIVE

Uzgoj muflona jednostavan je i jeftin u usporedbi s drugim vrstama divljači zbog njegovih bioloških i ekonomskih odlika. Muflon se smatra najekonomič-nijom vrstom divljači među dvopapka-

rima jer nije zahtjevan u prehrani, nije izbirljiv, odnosno vrlo je fleksibilan te otporan na različite čimbenike. Ako se muflonom ispravno gospodari, odnosno ako se ispravno provodi selekcija divlja-či, pogotovo u mlađim dobnim razredi-ma, već srednjodobni muflon starosti od četiri godine doseže u medalju (prema cjeniku u Federaciji BiH to znači mi-nimalno 3.800 KM po grlu divljači). U nekim lovištima muflon se uzgaja zbog proizvodnje mesa.U nekim pak lovištima uzgaja se relativ-no mali broj muflona, čime se povećava biološka raznolikost, broj vrsta divljači u lovištu, a samim tim se povećava njiho-va privlačnost i lovnoturistička ponuda, kako za domaće lovce, tako i za lovce turiste. Idealan je nadomjestak za napu-šteno stočarstvo, ali se ne preporučuje za područja u kojima se uzgajaju ovce, zbog mogućnosti križanja.Muflon bi mogao imati velik ekonomski potencijal koji, za sada, ni izbliza nije ostvaren. Činjenice govore da je u Bosni i Hercegovini ne tako davno uspješno naseljen, ali je nestao zbog antropoge-nog čimbenika. Detaljnija studija pod-ručja u BiH koja zadovoljavaju stanišne uvjete za uzgoj muflona, pretočena u konkretne projekte, mogla bi u konačni-ci osigurati prihode potrebne za samoo-drživo upravljanje lovištem, uz privlač-nu lovno-turističku ponudu za domaće i strane goste. A da se ne govori kako bi sve skupa moglo biti podržano sred-stvima Europske unije. Jedino je pitanje, hoće li potencijal ostati samo potencijal ili ćemo ga znati iskoristiti?

Muflon se smatra najekonomičnijom vrstom divljači među dvopapkarima jer nije zahtjevan u prehrani, nije izbirljiv, odnosno vrlo je fleksibilan te otporan na različite čimbenike

Page 13: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

24 25www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Jedan od temeljnih ciljeva svake lovačke udruge, pa tako i Lovačke udruge „Or-

lov kuk“ Tomislavgrad, briga je za okoliš i zaštita okoliša, suradnja s drugim udrugama i lokalnom zajednicom na očuvanju okoliša i prirodne bioraznolikosti, kako flore tako i faune. Samo neznatan dio ak-tivnosti Udruge otpada na lov divljači i nije ugodno čuti kad pojedinci, bez imalo poznava-nja rada i truda članova Udru-ge, iste proglašavaju štetnicima koji podižu pušku na sve što se kreće u lovištu. Sukladno navedenim ciljevi-ma javila se i inicijativa da se sanira divlji deponij u Crve-nicama, odnosno na lokaciji Vučetija draga. Već duži niz

LU „Orlov kuk“ Tomislavgrad

Lovci sanirali divlji deponij u Crvenicama

godina, unatoč upozorenjima, neodgovorni pojedinci bacaju kojekakav otpad kojega bi se po svojoj raznovrsnosti i količini „mogli postidjeti“ zagrebački Jakuševac ili splitski Karepovac. Takvim činima pojedinci iz lokalne zajednice nanose veli-ku štetu okolišu, životinjama koje u njemu žive i ljudima koji ovdje rado izlaze u šetnju. Za-ista, kada nešto ovakvo vidite, čovjek se zapita je li moguće da ljudi nepun kilometar od svojih domova bacaju ovakvu gomilu smeća, unatoč tomu što postoji komunalna služba koja odvozi otpad. Je li ušteda koje marke koju treba dati za legalan odvoz otpada doista vrijedna ovakve jedne slike ili slika koje šaljemo u javnost? Pojedinci

se u uređenju svojih dvorišta natječu čije će biti uređenije i urednije, a pod okriljem mraka bacaju smeće na mjesta gdje to ne bi trebali i smjeli. Prošlo ljeto javila se ideja u udruzi „Orlov kuk“ da se navedeni deponij pokuša sanirati. U tu je svrhu prijavljen i projekt sanacije toga deponija, odnosno divljeg odlagališta otpada. Projekt je pozitivno ocijenjen i odobren od Ministarstva graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ-a. Nedugo nakon odobravanja novca za provedbu projekta Udruga je u suradnji s Javnim komunalnim poduzećem Tomislavgrad pro-vela sanaciju divljeg deponija čiji je prvotni cilj bio postojeći okoliš vratiti, koliko je moguće,

u prvobitno stanje, umanjiti opasnost od ozljeda i zaraza, ne samo divljih, nego i domaćih životinja i spriječiti daljnje za-gađivanje podzemnih vodotoka i okolnog tla. Provedba ovoga projekta od koristi je ne samo Udruzi, nego i široj lokalnoj zajednici, flori i fauni, lokalnim stočarima i ljubiteljima prirode, a napose mještanima Crvenica koje ovom prilikom molimo da ubuduće protiv nesavjesnih i neodgovornih pojedinca iz svo-ga i okolnih mjesta koji odlažu otpad, ne samo na ovu lokaciju, nego bilo gdje, prijave komu-nalnoj službi, policiji ili neka se jave vodstvu Udruge kako se ne bi više viđali ovakvi prizori u Bogom nam danoj prirodi.

Mate Buntić

Poslije uspješne lovne sezone 2017./2018., članstvo LD-a „Lještarka“ Kiseljak prionulo je uobičajenim radovima u lovištu: uništavanju štetnika, prosijecanju

staza, popravku postojećih i izgradnji novih čeka, solila, pojilišta i hranilišta za divljač. I ove će godine u lovište ovo-ga lovačkog društva biti uneseno 300 kg kamene soli, a sve su sekcije dostavile Izvršnom odboru Društva svoje plano-ve zasijavanja površina zobi i raži.U ovim se aktivnostima ipak ističe sekcija Brestovsko, čiji su članovi u „svom“ dijelu lovišta zasijali četiri duluma zobi. Predsjednik sekcije Ivica Miličević jako je zadovoljan odzivom članstva na akcije, bez obzira na to što se izvode skoro svake nedjelje.

Rade Tomić

U Velikoj dvorani Hrvatskoga kul-turnog centra u Novoj Biloj, 24. svibnja 2018. održana je redovita

godišnja programsko-izvještajna skupština LD-a „Sokol“ Nova Bila. Predsjedao joj je Dario Sučić, vršitelj dužnosti predsjednika Skupštine.Skupštini je nazočilo 29 od pozvanih 45 zastupnika. Zastupnici iz sekcije Dolac nisu nazočili sjednici zbog nemarnosti vodstva te sekcije.U radno predsjedništvo, u kojem su po automatizmu bili Dario Sučić i Drago Marjanović, još su izabrani Žarko Jandrić i Marinko Matošević. Za zapisničara je izabrana Slavica Žilić, tajnica Društva. Za ovjerovitelje zapisnika Željo Kolenda i Josip Sučić. U verifikacijsko povjerenstvo izabrani su: Miroslav Marić, Dražen Vido-vić i Boro Kolenda.Dnevni red od sedam točaka jednoglasno je usvojen.U okviru druge točke dnevnog reda, pred-sjednik Društva Drago Marjanović podnio je sljedeće izlaganje:„Cijenjene kolege lovci, poštovani za-stupnici u Skupštini LD-a 'Sokol'. Danas sumiramo rezultate naše aktivnosti i sve pokazatelje našeg djelovanja u protekloj godini. Zakonski i statutarno mi djelujemo kao organizirana udruga u lovstvu, koja zado-voljava potrebe u ovoj oblasti na našem području i šire. Ova izvještajna godina bila je turbulentna, jer je većim dijelom bila bez lovnih aktiv-nosti zbog zabrane lova od strane državnih

Turbulentna izvještajna godinainstitucija. Još uvijek ostaje otvoreno pi-tanje neformiranja lovišta, čije rješenje ne ovisi samo o nama. Zbog tih neriješenih pitanja imali smo izvanrednu Skupštinu i ostavku predsjed-nika, gospodina Žarka Jandrića. Na ponuđeni modalitet rješenja od strane našeg i bošnjačkog lovačkog saveza, ni-smo olako pristajali. Održali smo mnogo sastanaka, a kada smo vidjeli da drugog rješenja nema, onda smo uložili maksi-mum truda, znanja, stručnosti i mudrosti te smo u akte zajedničkog udruženja ugradili naše stavove i prilagodili ih našim potrebama. To je bila ulazna karta u lovišta i obavili smo lovnu sezonu uspješno, koliko se to moglo.Činjenica je da smo faktor i da se bez nas ne može, ali ostati i dalje u igri možemo samo ako djelujemo jedinstveno, organi-zacijski, aktivno, ulaganjem rada i novca, čuvanjem svoje imovine, maksimalno ad-ministrativno, pravno i stručno. Stoga želim da na ovoj skupštini analizira-mo naš rad, da analiziramo rad predsjed-nika, predsjedništva, rad sekcija, da ista-knemo probleme, je li ih bilo u sekcijama, je li ih bilo tijekom lovova. Bez zamjerke, ali otvorenim dijalogom možemo unapri-jediti kvalitetu rada naše udruge. Trebamo sebi postaviti pitanja: Jesmo li kadrovski poredali naše strukture? Obna-šamo li svoje dužnosti u skladu sa svojim mogućnostima i u skladu s pravilima? Kako postići financijsku stabilnost i odgo-voriti svim potrebama? Kako uspostaviti

ld „lještarka“ kiseljak

Sekcija Brestovsko prednjači u radovima

ld „sokol“ nova bila

moralno-etičke i ljudske odnose prvo među nama, članovima Društva, a onda i prema našem okruženju. Na koncu, akobogda u idućoj godini plani-ramo obilježiti 25. obljetnicu našeg Druš-tva te vas molimo da prenesete želje svim lovcima da tu obljetnicu dočekamo ojačani i organizacijski i materijalno.“Pod točkom tri dnevnog red razmatrani su sljedeći dokumenti: Izvješće o radu i aktivnostima Društva u 2017. godini, Izvješće glavnog lovnika, Izvješće o mate-rijalno-financijskom poslovanju, Izvješće o radu Nadzornog odbora i Izvješće o radu sekcija. U raspravi su sudjelovali: Drago Marjanović, Dario Sučić, Žarko Jandrić, član Nadzornog odbora Nikola Biljaka, predsjednici sekcija, Marinko Matošević, Miroslav Marić i dr. Dokumenti iz točke tri su usvojeni, uz dopunu prijedlozima iz rasprave. Također su usvojeni predloženi planski dokumenti za 2018. godinu. Skupština je zadužila Predsjedništvo Društva da kroz sekcije rješava probleme koji su istaknuti na sastanku Skupštine: pitanje lovnika u sekcijama, krivolov, krše-nje discipline i lovačke etike, neobnašanje dužnosti u skladu s normativnim aktima Društva i dr. Zastupnici su upoznati sa zapisnikom fe-deralne lovne inspektorice. Dario Sučić i Miroslav Matošević istaknuli su probleme vezane za zajedničko udruže-nje s LD-om „Vlašić“.Zastupnici Društva, na sastanku Skupštine Saveza 26. svibnja 2018. u Mostaru, bit će Drago Marjanović i Josip Sučić. O sastanku ŽVL-a u Busovači, održanom 23. svibnja 2018., izvješće je podnio pred-sjednik Društva.

Drago MarjanovićSekcija Brestovsko - sjetva zobi

Radno predsjedništvo

Zastupnici na sjednici Skupštine

SKUPŠTINA

Page 14: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

26 27www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Njegujući tradiciju, Lovačko društvo „Te-trijeb“ iz Kreševa, 20.

svibnja 2018. na streljani na Vagnju, upriličilo je 19. natje-canje u gađanju mete srnjaka, glinenih golubova i šicare (gađanje jajeta koje se njiše i pune pivske boce), na kojem su sudjelovali lovci iz cijele BiH. Prema procjeni, ovom je događaju, po ne baš najljep-šem vremenu, nazočilo više od 300 ljudi, što natjecatelja, što promatrača. Sve je prošlo u najboljem redu.

ld „tetrijeb“ kreševo

Gađanje mete srnjaka, glinenih golubova i šicare

Prije početka natjecanja, nazočnima su se prigodnim riječima obratili predsjed-nik LD-a „Tetrijeb“ Mladen Malenica, tajnik Nihad Agić i lovnik Šimo Kraljević. Pred-sjednik Malenica upoznao je natjecatelje s disciplinama u kojima će se natjecati, a po-sebnu pozornost skrenuo je na sigurnosni aspekt.U gađanju mete srnjaka lo-vačkim karabinom, najbolji je bio Kemal Maslo iz ULD-a „Tetrijeb-Gunjani“ Kreševo, drugi je bio Goran Šimić iz

LD-a „Lještarka“ Kiseljak, treći Elvedin Šurković iz LD-a „Sarajevo“ Sarajevo. U istoj disciplini, među lovač-kim udrugama najbolje je bilo LD „Sarajevo“ Sarajevo, ULD „Tetrijeb-Gunjani“ iz Kreševo bilo je drugo, a treće LD „Zvi-jezda“ iz Vareša. U šicari, najbolji je bio Jozo Mijić iz LD-a „Divokoza“ Foj-nica, i tako zaslužio glavnu nagradu – pečeno janje.U gađanju glinenih golubova, prvi je bio Miodrag Roleta iz LU-a „Zec“ Busovača, drugi Armin Jašarević iz LD-a „Srn-dać“ Gračanica, treći Vjeko-slav Lauc iz LD-a „Bjelašnica“ Hadžići.U ekipnom poretku, glinene golubove najbolje su gađali strijelci LD-a „Zec“ Busovača, drugi su bili strijelci LD-a „Srndać“ Gračanica, trećim mjestom morali su se zado-voljiti strijelci LU-a „Zec“ Busovača II.

Pravilno upravljanje lovištem podrazumijeva uzgoj, zaštitu i racionalno korištenje divljači. To nije moguće bez odgovarajuće infrastruktu-

re u lovištu, odnosno bez lovnih objekata, ponajprije onih koji služe uzgoju i zaštiti divljači: hranilišta, po-

lu „risovac“ bosansko grahovo

Ulaganje u lovište jamči uspješnu sezonu

jilišta, prihvatilišta, kaljužišta, solila, silosi itd. Sekcija Crni Lug posvećuje veliku pozornost prihrani divljači tije-kom cijele godine i njezinoj zaštiti za vrijeme lovostaja. Najviše se računa vodi o prihrani divlje svi-nje i srneće divljači. U protekloj je godini u dijelu Nuglašica iz-građena jedna zatvorena čeka, tri hranilišta za divlju svinju i 30-ak solila, te su time zadovoljene osnovne prehrambene potrebe ove divljači.

Davor Barać

Razdoblje od 29. travnja do 20. svibnja 2018., lovci LD-a „Pavlovica“

iskoristili su za nekoliko radnih akcija u lovištu tijekom kojih su, ponajprije, zasijavali povr-šine žitaricama i krumpirom, gradili nove i popravljali po-stojeće čeke te prosijecali staze u lovištu i uređivali okoliš oko lovačkih kuća i nadstrešnica. U akcijama su sudjelovali članovi svih pet sekcija Društva.Lovci sekcije Gradina zasijali su žitaricama površinu od oko deset duluma. Pokraj čeke na

ld „pavlovica“ novi travnik

Mjesec posvećen radovima u lovištu

lokaciji Jevak zasijali su dva duluma zobi, na području Brda pet duluma zobi i značajne površine čičoke, na području Pisenika zob i pšenicu, a na području Vilenice, lokalitet Gluhi grab, napunili su hranili-šta za divlju svinju kukuruzom i solila s 20 kilograma soli.Za akciju čišćenja, lovci Gradi-ne podijelili su se u tri skupine. Prvu je vodio lovnik Žarko Lozančić i njezin je zadatak bio pokositi travu i pokupiti otpat-ke koje su nesavjesni građani ostavili kraj lovačkih objekata.

Drugu je vodio Slavko Čabro i oni su očistili glavni dolazni put do lovačkog objekta u dužini od oko 600 metara i dio staze koja vodi na čeke. Treću skupi-nu vodio je Mario Ljubas i njezin je zadatak bio očistiti prostorije u lovač-koj kući i izvršiti njihovu djelomič-nu deratizaciju.Lovci sekcije Se-bešić zasijali su značajne površi-ne krumpirom, čičokom, zobi i kukuruzom. Upri-ličili su također čišćenje staze od Lučevca do Laza u dužini od dva kilo-metra, te čišćenje svoje lovačke kuće i okolnog zemlji-

šta. I još nešto: pripremili su teren za gradnju jedne visoke čeke i prosjekli staze u pravcu Bernardinog korita.Bučićani su također žitaricama zasijali određene površine u lovištu (Imeri, Duranov gaj, Bilice), a izgradili su i jednu zatvorenu čeku na Marinovoj liski. Jedna grupa lovaca čistila je korov i travu oko nadstreš-nice i lovačke kuće te objekte iznutra, a druga je prosijecala staze od Lukine Brize do lo-vačke kuće.Lovci sekcije Mravinjac zasijali

su zobi i kukuruzom površine na Tisnom iznad sela Pećina i Omerovaču na Mravinjcu. Sa-gradili su i jednu visoku zatvo-renu čeku, gotovo apartman, za čiju je gradnju gotovo kom-pletan materijal darovao član sekcije Mario Franjić. Ovi su lovci također uredili prilazne putove do svoje lovačke kuće i očistili staze do Karamlije, gdje su pripremili teren i građu za još jednu visoku natkrivenu čeku, koju planiraju završiti tijekom ljeta ili do otvaranja sezone na sitnu divljač.Po običaju, lovci sekcije Mra-vinjac minutom šutnje odali su počast Stipi Bošnjaku „Mimi“, svom nekadašnjem predsjed-niku, koji je ostavio neizbrisiv trag i u sekciji i u Društvu, što je naglasio i Stipo Zlatunić „Bećar“, predsjednik Društva.Sekcija Novi Travnik svoje je lovce raspoređivala tamo gdje je to bilo najpotrebnije za za-vršetak planiranih aktivnosti, ponajviše u sekciju Gradina.Nažalost, treba istaknuti da je jedan manji broj lovaca, svojim neodzivom, pokazao nezrelost i nekorektnost prema Društvu i ovim vrijednim akcijama. Ako se to bude ponavljalo, možda je rješenje objaviti njihova imena. Jer, takvim odnosom ničim ne doprinose druženju lovaca, stvaranju što boljih međuljudskih odnosa, jačanju lovačke etike, čuvanju lovišta, divljači i prirode op-ćenito. Naprotiv, njima sve to nije bitno.

Anto Cvitanović

Zahvalnice u kategoriji po-mlatka dobili su: Amar Agić iz Kreševa, Gabrijel Tomić iz Kreševa i Omar Jusmani iz Vogošće. Zahvalnice su uručene i pred-stavnicima svih 15 lovačkih udruga koje su sudjelovale na ovom natjecanju: LD „Tetrijeb“ Kreševo, LD „Te-trijeb-Gunjani“ Kreševo, LD „Lještarka“ Kiseljak, LD „Zec“ Busovača, LD „Divokoza“ Fojnica, LD „Sokol“ Nova Bila, LO „Vitez“ Vitez, LD „Zvijezda“ Vareš, LD „Bjelaš-nica“ Hadžići, LD „Sarajevo“ Sarajevo, LD „Srndać“ Grača-nica, LD „Koznik“ Konjic, LD „Lane“ Vogošća, LD „Biserna“ Goražde i LD „Tetrijeb“ Olo-vo.Organizator natjecanja, LD „Tetrijeb“ Kreševo, i ove je godine za okrepu pripremilo tradicionalni lovački grah.

Nihad Agić

Zatvorena čeka u Nuglašici

Sekcija Mravinjac, priprema gradnje još jedne čeke

Čišćenje staze, sekcija Novi Travnik Kosidba trave i oranje, sekcija Gradina

Page 15: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

28 29www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Dana 23. lipnja 2018., na streljani u Gornjem Svilaju, svoje su lovačko naoružanje s užlijebljenim cijevima provjerili domaći lovci, njih 80, a 30. lipnja lovci koji rade u inozemstvu i oni koji

iz opravdanih razloga to nisu mogli učiniti kad i prvi, njih 70. Preciznost kuglare provjeravala se gađanjem u kružnu metu promjera 15,4 cm. Bio je dopušten položaj tijela prema želji, gađanje s osloncem ili bez njega, a vrijeme nije bilo ograničeno. Lovci koji su provjeravali preciznost pušaka bez optičkih pomagala i lovci stariji od 60 godina,

ld „fazan“ odžak

Provjera preciznosti lovačkog naoružanja

Iako je u lovištu „Čapljina“, kojim gospodari LD „Ga-leb“, zatišje, članovi pojedi-

nih lovnih ogranaka ne miruju, nego svojim aktivnostima na-stoje urediti i obogatiti lovište kako bi ono bilo spremno za otvaranje lova.Sve pohvale zaslužili su lovci iz ogranka Struge-Gorica koji su u svoje revire pustili 50 odraslih fazana koje su kupili kod Ante Prskala u Širokom Brijegu, a do otvaranja lova u lovište će i mališani iz doma-ćeg uzgoja. Normalno, čim se za to steknu uvjeti.

ld „galeb“ čapljina

Pohvale za rad u lovištu i Društvu

Članovi ovog ogranka izuzetno su aktivni i na izgradnji pro-matračnice i visoke čeke, zatim uređivanju remiza, sjetvi i iznošenju hrane, čišćenju i pu-njenju lokvi na Docu, Jasenici... Momci su za svaku pohvalu i mogu biti uzor mnogima, a predsjednik ogranka Željko Musulin ističe da su novac za ove aktivnosti prikupili od svo-jih članova te da su im dijelom pomogli LD „Galeb“ i njihova mjesna zajednica. Aktivni su bili i lovci iz lovnog ogranka Trebižat koji su izvr-šili čišćenje i prosijecanje staza

na Crnom Brdu i to od rijeke Trebižata pa do repetitora na Crnom Brdu u ukupnoj dužini od tri kilometra. Kinološko društvo „Čapljina“ organiziralo je proljetne ocjen-ske smotre i IPO za goniče i ptičare, a na njima su sudje-lovali i članovi LD-a „Galeb“. Certifikate o upotrebljivosti u lovu dobilo je deset goniča i osam ptičara.Za kraj, vrijedi istaknuti da je Društvo dobilo suglasnost za lov u idućoj sezoni, a u ispravan rad Društva još jednom se uvjerila Federalna inspekcija koja nas je u za-dnje tri godine posjetila čak četiri puta, što je vjerojatno i rekord na ovim prostorima i koja, kao ni županijska in-spekcija za lov i zaštitu okoli-ša, nije imala primjedbi.

Zdravko Pranić

Nekada, dok se zemlju više obrađi-valo i divljači je bilo više u lovištu. Vlasnici su imali velikih problema

kako sačuvati svoja krumpirišta, kukuru-zišta i žita od nepozvanih gostiju, a to su uglavnom bile divlje svinje i jazavci. Onaj tko je u to vrijeme imao pušku znao bi uz svoju njivu provesti po cijelu noć da bi od-vratio napad uljeza koji bi uglavnom dolazili noću sladiti se plodovima zemlje. Dežuralo se uz loženje vatre i postavljanje plašila, koja često nisu imala velika učinka u odvraćanju štetnika. Divljač i danas čini štete, osobito tamo gdje se zemlja na veliko obrađuje. Smanjenju šteta doprinosi prorjeđivanje-odstrel od strane lovaca, a isto tako i dopunska prihra-na divljači. U lovištima gdje se izlaže hrana,

divljač naviknuta na to redovito svraća. Tragovi pokazuju da je tu najčešće riječ o divljoj svinji i srni, a čest je i jazavac koji nije nestao iz naših lovišta. U lovištu kojim gospodari LU „Zavelim“, na lokalitetu zva-nom Desete, za redovitog obilaska lovišta lovočuvar Marko Orlović – Begov, počet-kom lipnja, naišao je na uginulog jazavca. O uzroku uginuća može se samo nagađati. Uglavnom, jazo je na putu prema jazbini ili od nje – zaglavio. Na potezu Zavelima gdje su postavljene automatske hranilice, mogu se zateći jazavci gdje uživaju u kukuruzu i žitu rasutom u krugu hranilice. Što se tiče samog lova na jazavce, domaći lovci za sada još ne podižu pušku na njih, zato ih i ima lovištu.

Ante Đikić

lu „zavelim“ roško polje

Što se lovaca tiče, jazavci mogu biti mirni

mogli su gađati metu udaljenu 70 m. Svaki lovac morao je gađati četiri puta, bez pokazivanja pogodaka za to vrijeme, a da bi „položio ispit“ morao je pogoditi metu najmanje dva puta. Voditelj gađanja, predsjednik Društva Dragan Guberac, održao je uvodni govor i napravio raspored suradnika na crti pripreme i crti gađanja. Rezultati gađanja bili su zadovoljavajući. Lovci koji su zadovoljili na provjeri preciznosti svoga lovačkog na-oružanja dobili su potvrdu, bez koje se ne može dobiti dozvola za lov divljih svinja i srnjaka u lovnoj 2018./19. godini.Na vodstvu Društva je obveza naći zemljište na kojem bi se, uz uredne papire, mogla graditi streljana za gline-ne golubove te streljana za pokretne i nepokretne mete, za sve vrste lovačkog i sportskog naoružanja.

Nedžad Garić

Sekcija „Uzdol“ LD-a „Vepar“ Prozor-Rama ovog proljeća bijaše

jedna od najaktivnijih. „Teren smo uredili, staze prosjekli, solila i hranilice popravili što je bilo za popravak. Napravili smo visoku čeku na lokaciji Prolaz, zasijali sedam du-luma žita i kukuruza na lokaciji Matijaš“, kaže nam lovnik sekcije Ivan Zadro, najzaslužniji za ove aktivnosti na terenu sela Kranjčići. Radove je izvršila grupa Kopila.

Stanko Ćurčić

ld „vepar“ prozor-rama

Uzdoljani dobro oznojili čela

Streljana u Gornjem Svilaju

Dogovor prije provjere preciznosti

Uginuli jazavac

Lovci ogranka Trebižatna prosijecanju staze

IPO za goniče i ptičare Remiza, ogranak Struge-GoricaOgranak Struge-Gorica, puštanje

fazana u lovište

Visoka čeka na Prolazu

Page 16: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

30 31www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Prepoznatljiv uspjeh sekcije Tolisa

Lovačka sekcija Tolisa jedna je od najaktivni-jih u Lovačkoj udruzi

„Sava“ Orašje. Rade samo-zatajno, bez prevelikog me-dijskog eksponiranja. Kažu, njihov rad o njima govori najbolje. A uradili su puno, jer treba znati da je toliško područje godine 2014. gotovo u cijelosti prekrivala voda. Uz svu poplavnu tragediju Po-savine zbog poplavljenih oko

lu „sava“ orašje

Više radimo na očuvanju divljači nego na ulovu. Nakon poplave krenuli smo od nule i treba nam vremena da se fond divljači obnovi, ističe predsjednik toliških lovaca Mate Oršolić

6.000 domova, štete je pretr-pjelo i lovačko područje jer je s vodom nestala i sva lovna divljač. Imaju se čime pohva-liti, urađeno je puno i tvrde da su zapravo najaktivniji subjekt u općini Orašje. Rado smo se stoga odazvali pozivu predsjednika lovačke sekcije Tolisa Mate Oršolića, zvanog Maćun, da za Hoop! progo-vorimo o tome što rade i koja postignuća imaju. Maćun je

predsjednik već dva mandata, dakle osam godina, što dovolj-no govori o uspješnosti vođe-nja toliških lovaca.

POZITIVNA ENERGIJA

Dok razgovaramo, osmijeh ne silazi s Maćunova lica. Optimističan je po karakteru, ali prije svega vrijedan pred-sjednik, alfa i omega svoje sekcije. – Kod nas u sekciji,

bez lažne skromnosti, sve polazi od predsjednika. Ako ja svojim primjerom ne poka-žem što treba uraditi, teško će onda biti i rezultata, eto tako ja mislim i radim. Koliko je članova toliko je i razmišlja-nja, a ima nas oko 60. Uvijek pronađemo neki kompromis, čime činimo dobro sekciji i zajednici u kojoj živimo. U sekciji se družimo, redovito okupljamo, spaja nas neka pozitivna energija. Više radi-mo na očuvanju divljači nego na ulovu. Ne zaboravljamo da smo nakon poplave krenuli od nule i da nam treba vremena da se fond divljači obnovi. U tome su nam, uz ostale, po-mogli iz „Jarebice“ Štrepci, ali i Marinko Džoić – pojašnjava nam Maćun.Toliški se lovci redovito oku-pljaju u svojoj novosagrađenoj lovačkoj kući, na koju su jako ponosni. Predsjednik Oršolić želi istaknuti nekoliko nezao-bilaznih imena u rastu sekcije, pa i lovstva u općini Orašje. – Jedna smo od najaktivnijih sekcija u Lovačkoj udruzi „Sava“ Orašje, čak smo i te-melj poslijeratne aktivnosti. Prvi predsjednik sekcije bio je Ivo Nedić – Saba, pa onda Đuro Oršolić – Đukacija, kada smo napravili temelje lovstva ne samo u Tolisi, nego Ovogodišnja sezona lova na srnjaka

u LD-u „Fazan“ otvorena je 30. lipnja. Planirano je odstrijeliti 30

primjeraka ove divljači. Srnjak se može odstrijeliti oružjem s izo-lučenim cijevima, čiji je kalibar najmanje 6,17 mm (.243 Winchester), a težina zrna veća od 6 grama. Dopušten je odstrel samo s visokih čeka i drugih lokacija koje omogućuju sigurnu uporabu oružja, i to samo subotom popodne i nedjeljom. Do-zvola se izdaje za jedan lovni dan.Zabranjen je odstrel srnjaka mlađeg od tri godine. Odstrijeljeni škart-srnjak pre-daje se Društvu u koži bez utrobe, na dan odstrela. Škart uviđajem procjenjuje lo-vočuvar Božo Grgić, a verificira na ocjeni povjerenstvo. Zborna mjesta su u prilogu dozvole za lov. Okupljanje lovaca je na zbornim mjesti-ma, poslije podne od 17.30 do 18 sati, a izjutra 4 sata. Po završetku lova (dva sata

ld „fazan“ odžak

Pravila za lov srnjakaposlije zalaska sunca), lovac je dužan vra-titi se na zborno mjesto. Zabranjeno je pucati na drugu divljač i štetnike (lisica, pas, mačka skitnica i dr.), osim na vuka i čaglja.Odstrel divljači plaća se po Cjeniku od-strela i korištenja divljači i drugih usluga u lovištu. Odstrel ili promašaj članovi Društva dužni su pri-javiti odmah po odstrelu ili završetku lova lovočuvarskoj službi i ovlaštenim osobama, da bi se mogla izdati propratnica za divljač. Lovac koji odstrijeli mla-dog srnjaka ili pogrešno izvrši procjenu škart-srnjaka, osim što podliježe stegovnoj odgovorno-sti, plaća srnjaka po odštetnom cjeniku. Svi lovci koji sudjeluju u lovu dužni su se ponašati u skladu s Pravilnikom o gospodarenju u

lovištu i odlukama Upravnog odbora.Za vrijeme lova nije dopušteno kretanje vozilima po lovištu i vozila moraju biti na zbornim mjestima. Zabranjeno je kretati se po lovištu i ometati druge lovce. Lovac je dužan imati kod sebe dozvolu za lov i pokazati je na uvid lovočuvarskoj službi. Bez dozvole za lov lovac ne može sudjelo-vati u lovu.

Nedžad Garić

u općini Orašje. Tada smo krenuli razvijati lovno streljaš-tvo, koje je za vrijeme Đure Oršolića osobito popularizira-no. Ja sam nastavio tim putem i rezultati nisu izostali. Imamo streljanu u Tolisi koju smo uredili nakon kupnje poljopri-vrednog zemljišta (oko 6.000

m²). Pomogli su nam i dona-tori i sada je streljana po svim potrebnim standardima za tu oblast – kaže nam Maćun.Nisu, naravno, izostali ni re-zultati kao plod takve aktivno-sti. Na nedavnom Otvorenom prvenstvu Saveza u lovnom streljaštvu u Grudama, ekipa

strijelaca iz Orašja osvojila je prvo mje-sto u gađanju glinenih golubova. – U ekipi su bila dvojica strije-laca iz Orašja, dvojica iz Tolise. Uspjeli smo pobijediti u Hercego-vini, na njihovu tere-nu, što je velik domet – ponosno ističe Oršolić. U toliškoj sekciji lovaca četiri se strijelca ne mogu po-stidjeti rezultata, bilo da nastupaju na do-maćem terenu, bilo u inozemstvu: Marijan Marošević – Miluz, Martin Nedić – Tina,

Marinko Dominković – Ćipić i Mato Oršolić – Maćun.

GOSTOLJUBIVOST I DRUŽENJE

A kako ne bi bilo samo „kako Maćun kaže“, razgovarali smo i s ostalim članovima sekcije,

onima koji su bili zaduženi na „Igrarijadi“ u okviru manife-stacije „Dani Tolise“. Zapravo, niti jedna fešta u Tolisi ne može se zamisliti bez popular-nog lovačkog čobanca kojim se pogoste mještani ali i brojni gosti koji na „Dane Tolise“ dođu odasvud, od Bosanske i Slavonske Posavine pa sve do Hercegovine. – Uglavnom su lovci i dobri gurmani pa nam uopće nije bilo teško spre-miti oko 100 litara najboljeg čobanca. Posavina je poznata po gostoljubivosti, a lovci po druženju i pripremi lovačkih delicija. Kad se to dvoje spoje, naravno da se manifestacije u Posavini ne propuštaju, jednoglasni su članovi toliške sekcije lovaca koji su, uz spre-manje čobanca, sudjelovali i u prezentaciji starih igara na stadionu SD-a „Sloga“ Tolisa. Rezultati su bili u drugom planu, jer kažu, druženje je ovaj put bilo najvažnije.

Nada Koturić

Detalj s Igrarijade

Predsjednik Mato Oršolić-Maćun Toliški i oraški lovci, najbolji strijelci

Tolišani spremaju popularni lovački čobanac

Prošlogodišnji ulov

Page 17: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

32 33www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Početkom svibnja lovci blatskih sekcija odlučili su malo obnoviti fond

divljači u svojim lovištima. Već poslovično je u praksi sekcija Ljuti Dolac pokazala želju za radovima u lovištu, pa nije ni čudo da su i za nabavku div-ljači prednjačili ispred ostalih. Tijekom lovne sezone i ne-posredno po svršetku očistili su lovište od predatora, onih divljih i onih podivljalih (misli se na pse i mačke koje neod-govorni „domaćini“ napuštaju i ostavljaju u prirodi). Ti neg-dašnji kućni ljubimci uistinu su

Lovci Ljutog Doca i Uzarića pustili zeca u lovište

ld „mosor“ široki brijeg

postali prava napast u lovištu i u domaćinstvima žitelja Blata. Ljutodočani su odstrijelili 27 lisica, šest čagljeva, jednoga vuka, devet kuna bjelica, ne-koliko podivljalih mačaka i pasa..., što sve upućuje na za-ključak da se nova divljač može nesmetano pustiti u lovište.Pohodili su uzornog uzgajivača zečje divljači Franju Zupca iz Gradnića, općina Čitluk, i vrlo lako dogovorili kupnju, jer je riječ o vrlo dobro uzgojenim zečevima. Kupili su 22 koma-da, od čega 18 ženki i četiri mužjaka, a svaki je komad bio

teži od 1,5 kg. Kako navode lovci. Osim toga, uzgajivač Zubac tvrdi da su ženke skot-ne i uskoro se očekuju mlada legla. Stoga su divljač puštali u blizini naselja i niskih obrona-ka šume, kraj terena zasađenih smiljem, kako bi mogli imati nadzor. Akciju su vodili lovnik sekcije Pero Milićević (Batin), Ivan Lončar (Kika), Ivo Čović (Ćajić), sve pod budnim okom predsjednika sekcije Pere Ćo-rića. Valja spomenuti da su i prošle godine obnavljali svoj fond od istog uzgajivača Fra-nje, što se u konačnici isplatilo. Naime, lovci Ljutog Doca od-strijelili su 17 zečeva tijekom sedam izlazaka, što u našim uvjetima znači primjeren broj. Imaju još nešto za pohvalu. Naime, nakon zatvaranja lovne sezone organizirali su zajed-ničku večeru, kojoj je nazočilo više od 50 isključivo ljutodo-čkih lovaca. Da su još pozvali barem predsjednika Društva, bila bi im to jedna „dodana vrijednost“ za uspon njihova rejtinga!

Uzarićani su također kupili šest zečeva od istog uzgaji-vača i u svibnju ih pustili na očišćeni teren. Prema riječima predsjednika sekcije Zdravka Čerkeza „Đuke“, divljač je u jako dobru stanju i očekivati je dobar potomak.Uza sve pohvale poduzetnim uzgajivačima, a i lovcima koji se trude oko divljači, nužno je imati na umu činjenicu da je čuvanje divljači jedna ak-tivnost koja mora biti ispred i iznad procesa kupnje, jer se često ta ubačena divljač teško ili nikako ne adaptira na novi teren. Lovci bi to trebali već jedanput uvesti u praksu.

Blago Lasić

Sekcija Crni Lug LD-a „Risovac“ Bosansko Gra-hovo, sezonu lova na srnjaka otvorila je 3. lipnja 2018. Ranom zorom lovci su zauzeli položaje,

nadajući se da će „princ“ (srnjak) izaći pred nekoga od njih. Nisu dugo čekali, prvi primjerci počeli su izlaziti nedugo poslije svitanja. Odstrijeljena su dva mlada srnjaka koja, po procjeni lovaca, nisu imala perspektivu za napredak. Nakon uspješnog lova nastavljeno je dru-ženje uz roštilj i pečenje do kasnih popodnevnih sati.

Davor Barać

Redovitu godišnju izvje-štajnu skupštinu, kojoj je nazočilo 38 zastupnika

iz 21 sekcije, HUL „Kravica“ Ljubuški održala je 29. travnja 2018. u restoranu „Fragola“ u Donjim Radišićima.U razdoblju između dviju skup-ština, Upravni odbor i ostala tijela Udruge odradili su sve obveze koje su bile postavljene pred njih. Izvješće o odstrelu, promjene u katastru lovišta, godišnji plan gospodarenja, evidenciju članstva i ostale pro-pisane dokumente, Udruga je na vrijeme predala na mjerodavno mjesto. Također, Udruga je pod-mirila svoje financijske obveze

Sva tri izvješća jednoglasno prihvaćena

hul „kravica“ ljubuški

prema županijskom Ministar-stvu gospodarstva, poreznim subjektima, dobavljačima i Lo-vačkom savezu Herceg Bosne.Federalna inspekcija za lovstvo, koja je pohodila Udrugu 25. travnja 2018., pregledala je sve dokumente potrebne za rad Udruge (LGO, suglasnosti za oba lovišta, promjene katastra lovišta, ugovor sa stručnom osobom, ugovor s lovočuvar-skom službom…) i konstatirala da u tom segmentu nema nika-kvih nepravilnosti. Međutim, inspekcija je ustanovila da neke sekcije Udruge ne vode propisa-ne formulare za lov, ponajprije dozvolu za lov i propratnicu za

odstrijeljenu divljač, što će ubu-duće biti jedna od bitnih obveza predsjednika sekcija.Podnoseći izvješće o radu Ste-govne komisije, predsjednik Milan Mikulić naveo je da je to tijelo u izvještajnom razdoblju održalo pet ročišta. Jednome prekršitelju zakona izrečena je mjera zabrane lova u trajanju od šest mjeseci, dvojica su kažnjena pismenim ukorom, jedan usme-nim ukorom, a jedan je oslobo-đen zbog nedostatka dokaza.Izvješćujući o svom radu, lovnik Udruge Ante Skoko istaknuo je da u protekloj lovnoj sezoni nisu primijećeni veći propusti u lovištu od strane domaćih lova-

ca. Sve sekcije Udruge izvršile su sijanje žita, djeteline i ostalih kultura za prihranu divljači u lovištima. Većina sekcija radila je na prosijecanju staza u svojim lovištima, punjenju pojilišta vo-dom, a neke su dovršavale svoje lovačke kuće, sređivale njihov okoliš i gradile pristupne puto-ve. Udruga je pazila da štetnici svojom brojnošću ne bi ugrozili ostalu divljač, što je regulirano lovom štetnika u sezoni i po-vremenim hajkama. Divljač je puštana u lovište selektivno, po sekcijama, pri čemu su lovci vodili odlučujuću riječ kad je u pitanju vrsta divljači za svaki dio lovišta. Odličnom se pokazala odluka da se 40 KM od redovne članarine koristi za obogaćiva-nje lovišta novom divljači. Kata-star lovišta se mijenja iz godine u godinu, trenutačno u lovištu HUL-a „Kravica“ ima 850 hekta-ra vinove loze, maslina i smilja, od čega smilja 500 hektara.Sva tri izvješća: Izvješće o radu Upravnog odbora, Izvješće o radu Stegovne komisije i Izvje-šće o radu lovnika Udruge, jed-noglasno su usvojena.Skupština je donijela odluku da se ovogodišnja lovačka večer HUL-a „Kravica“ upriliči u pe-tak 5. listopada u Svadbenom salonu „Ohio“ na Humcu.

Mario Herceg

Na redovnoj skupštini, uz uobičajene teme, lovci LD-a „Vepar“ birali su novo vod-

stvo. U Statutu piše, jedna osoba može biti predsjednikom najviše dva

ld „vepar“ prozor-rama

Novi predsjednik Društva Mario Drežnjak

mandata po četiri godine. Ivo Zane odradio je dva man-data. Koliko uspješno, evo što on o tome kaže: „Nara-vno da je moglo biti bolje. Uvijek može bolje. Društvo je opstalo, radilo, održalo se na zdravim osnovama, unapri-jedili smo lovstvo na ovim prostorima, provodili Zakon o lovstvu koliko je to bilo moguće s obzirom na to da nije izvršena dodjela lovišta. Odatle sve polazi. Nije bilo lako ni jednostavno održavati red u lovištu na koje nemate koncesiju. Ali, zahvaljujući zrelosti, savjesti i odgovor-nosti većine naših članova,

Sekcija Crni Lug otvorila sezonu lova na srnjaka

ld „risovac“ bosansko grahovo uspjeli smo u tome.“Novi predsjednik je Ma-rio Drežnjak. O njemu i njegovu razmišljanju u nekom od idućih brojeva. A o tome kako vidi svoj rad za vrijeme mandata, na što će obratiti pozornost, Mario će ukratko: „Mi smo u prvom redu ovdje radi zaštite divljači i na tome ću inzistirati. Također, ovdje smo i radi održavanja reda i rada u Društvu, te radi zajedništva. Sve je to u cilju zaštite divljači i opuštanja, druženja onih koji vole prirodu i divljač u njoj.“

Stanko Ćurčić

Puštanje zečeva u lovište

Da je sekcija Ljuti Dolac odlično organizirana, potvrđuje i njezina lovačka večer

Dva srnjaka na početku sezone

Zastupnici nakon sastanka Skupštine

Mario Drežnjak

SKUPŠTINA

Page 18: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

34 35www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

U povodu 27. obljetnice zaustavljanja tenkova bivše JNA u Pologu,

5. svibnja 2018. na streljani na Mostarskom blatu održano je Otvoreno prvenstvo Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg u gađanju glinenih golubova. Ovim je natjecanjem, prvim na razini Lovačkog saveza Herceg Bosne, otvorena duga i bogata sezona lovnog streljaštva. Na-kon zimske stanke, kad stro-jevi na streljanama uglavnom miruju a strijelci se „bave“ ak-tivnostima u lovištu, natjecanje koje organizira LD „Mosor“ Široki Brijeg nosi posebnu draž ponovnog susreta starih pri-jatelja i svega onoga što ide uz to. Ove su se godine na Mo-starskom blatu natjecali strijel-ci iz Širokog Brijega, Gruda, Čapljine, Neuma, Čitluka, Mostara i Busovače, ukupno 50 strijelaca. Postignuti re-zultati, i u momčadskom i u

LD „Mosor“ Široki Brijeg • OTVORENO PRVENSTVO DRUŠTVA U LOVNOM STRELJAŠTVU

Pobjednik Stjepan Grubišićiz GrudaU momčadskoj konkurenciji najbolji su bili strijelci LD-a „Mosor“ Široki Brijeg, drugo mjesto pripalo je Neumljanima, a treće LD-u „Jarebica“ Mostar

ld „fazan“ odžak

Kosimo travu, ali ne i – divljač!

Lipanj je mjesec kosidbe livada, a potom dolazi i kombajni-ranje poljoprivrednih kultura koje sazrijevaju (raž, pšenica, soja, kukuruz i dr.). Kako se u tim kulturama obično nalazi

lanad, mladi zečevi (iz drugog legla) i mnoge mlade ptice naših poljskih koka (fazan, trčka), koje su još slabi letači, na pomolu su veliki gubici ako ne poduzmemo potrebne mjere zaštite. Da se njihovo stradanje pred kosilicom svedu na minimum, osim obveznog uređaja za plašenje i istjerivanje divljači ugrađenog na poljoprivrednim strojevima, preporučuje se košnja od sredine parcele prema van (nikako ne izvana prema unutra!) ili s jedne strane livade na drugu, jer tako ptice i mladunčad stignu pobjeći u rubne, nepokošene dijelove livade i na taj se način spasiti. Uprava LD-a „Fazan“ Odžak donijela je odluku da se na adrese vlasnika poljoprivredne mehanizacije, koji djeluju na području ove općine, uputi navedeni dopis u cilju smanjenja stradavanje divljači.

Nedžad Garić

ld „radovanj“ posušje

Napokon lov na srnjaka

Lovci LD-a „Radovanj“ Posušje, na-pokon mogu loviti srnjaka u svom lovištu. Evidentno povećanje broja

srneće divljači proteklih desetak i više godina, poglavito u višim predjelima oko kraških zaravni Vučipolje i Tribistovo, uvrstilo je ovu divljač u dugoročne pla-nove odstrela. Sukladno godišnjem planu gospodarenja lovištem, u kalendar lova, prvi put, uvršten je i lov na srnjaka. Pla-nom je predviđen odstrel dva primjerka. Prve nedjelje u lipnju, u osvit zore, lovci su zauzeli svoje čeke. Prethodno se tre-balo najaviti lovniku Društva te dobiti pismenu dozvolu za lov krupne divljači. Više lovaca imalo je kontakt sa srnećom divljači, u nekoliko je srnjaka pucano, no odstrel je, nažalost, izostao. Ipak, susret sa srnećom divljači u svom brdu nešto je posebno. A naši su lovci dugi niz godina

u ovu vrstu lova morali ići u udaljenija lovišta, slušajući glasine kako u našem lovištu harače krivolovci i desetkuju srneću divljač, ne vodeći računa o njezinu spolu i dobi. Sada, sama pri-sutnost u lovištu istinskih zaljubljeni-ka u lov kroz obilazak solila, hranilišta i pojila te boravak na čeki, smanjuje mogućnost krivolovcima za nečasne radnje.U svojim komentarima nakon prva dva izlaska na čeke, lovci su puni dojmova i svi su složni da je ovo „pun pogodak“. Zaključak je da bi se još više lovaca trebalo uključiti u pri-premu lovišta i lov na srnjake te da se sljedeće godine pred početak lova organizira zajednička provjera i upu-cavanje lovačkih karabina.

Ante Bašić

Prvi put od osnutka LU-a „Milan Mikulić – Bikan“ iz Vira, ove je go-dine otvoren lov na srnjaka. Naime,

vodstvo ove lovačke udruge na redovitoj proljetnoj skupštini, u skladu s lovnogos-podarskom osnovom i planom lovidbe, donijelo je odluku da lovna sezone 201

Odstrel za povijestlu „milan mikulić – bikan“ vir

8./19. započne lovom srnjaka. Za početak, dopušteno je odstrijeliti dva primjerka ove divljači.Nakon ove odluke među lovcima je zavladalo veliko zadovoljstvo i eufo-rija, te su ubrzo započeli s opsežnim pripremama, izradom dodatnih hra-nilišta, solila, izgradnjom čeka i čišće-njem lovnih terena. Dugo očekivano otvaranje lova na ovu atraktivnu divljač lovcima je donijelo istinski užitak lova kakvog do sada nisu imali u svom lovištu. Mnogi su se sa svojih čeka nagledali kojekakve div-ljači, a jedan od njih odstrijelio je pr-vog, povijesnog srnjaka u lovištu ove udruge. Odstrijelio na regularan na-čin, to posebno treba naglasiti. U ana-lima virskog lovstva ostat će upisan odstrel jednoga lijepog trogodišnjaka kojeg je odstrijelio Jurica Protrka, glavni lovnik ove lovačke udruge. Od-strijelio ga je u ranim jutarnjim satima u predjelu lovišta Vitlac na Zavelim planini, karabinom sa stotinjak metara udaljenosti.Do kraja sezone, prema planu odstre-la, ostao je još jedan srnjak i tri lovna dana. A priliku za odstrel nestrpljivo čekaju još mnogi lovci ove lovačke udruge.

Mladen Bešlić

Na natjecanju u gađanju glinenih golubova, disciplina trap, održa-nom 2. lipnja 2018. na streljani

Lovačkog društva „Župa dubrovačka“ u Brgatu Gornjem pokraj Dubrovnika, Ma-rio Dugandžić, član HLU-a „Orao“ Čitluk, zauzeo je drugo mjesto.Na turniru se natjecalo 45 strijelaca iz devet streljačkih klubova. U jakoj konku-renciji, Mario je izborio odličan rezultat i zaslužio svaku pohvalu.

Jozo Prusina

Drugi u Župi dubrovačkoj

hlu „orao“ čitluk

Odlukom Upravnog odbora, 19. svibnja 2018. otvoren je lov na srnjaka i divlju svinju u prolazu. Planirano je odstrijeliti 12 srnjaka i četiri divlje svinje, te neodređen

broj predatora, tj. čagljeva i lisica. Prema odluci Skupštine, svaki lovac koji odstrijeli čaglja dobit će 50 KM.Na otvaranju lova odstrijeljena su četiri srnjaka, jedna lisica i dva čaglja, što je iznimno uspješan početak lova. Za ovu se godinu prijavio veći broj lovaca nego prethodnih godi-na, pa se ubuduće mora voditi računa o tome da pravo odstrela imaju oni lovci koji su svojim radom i zalaganjem to i zaslužili.

Blaž Živković

Otvoren lov na srnjaka i divlju svinju u prolazu

lu „sava“ orašje

Lovnik Jurica Protrka

Mario Dugandžić

Pobjednik Stjepan Grubišić i Krešo Ćavar, predsjednik "Mosora"Prvi ovogodišnji srnjak

Page 19: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

36 37www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Na streljani „Sveti Hubert“ u Donjem Malom Ograđeniku,

općina Čitluk, 17. lipnja ove godine, točno na godišnjicu prošlogodišnjeg natjecanja, održano je Otvoreno prven-stvo HLU-a „Orao“ Čitluk u gađanju glinenih golubova – disciplina „trap“. Osim do-maćih strijelaca natjecali su se strijelci iz Gruda, Širokog Brijega, Čapljine, Neuma, Bu-sovače, Kiseljaka i Župe Du-brovačke, ukupno 39 strijelaca svrstanih u devet ekipa.Na otvaranju strijelce je po-zdravio Mario Dugandžić, do-maćin kompleksa lovno-sport-skog centra „Sveti Hubert“, poželjevši svim sudionicima ugodan boravak i dobar rezul-

HLU „Orao“ Čitluk • OTVORENO PRVENSTVO UDRUGE U LOVNOM STRELJAŠTVU

„Galebovi“ bez milosti prema golubovimaU ekipnoj konkurenciji najbolji su bili strijelci LD-a „Galeb“ iz Čapljine,a pojedinačni pobjednik bio je Ivica Bačić iz neumskog „Jadrana“

tat na natjecanju. Pucale su se dvije serije po 15 golubova za ekipni i serija najbolje šesto-rice za pojedinačni poredak. Ovo je ujedno bilo i treće kolo Hercegbosanske lige u lovnom streljaštvu.U dvije serije Anđel Dragiče-vić iz LD-a „Galeb“ Čapljina pogađa dvije petnaestice i tako svojoj ekipi (Anđel Dragičević, Niko Rebac, Ilija Prskalo i Ve-dran Rebac) donosi prvo mje-sto (77 golubova), drugi su bili strijelci LU-a „Jadran“ Neum (Ivica Bačić, Mato Bačić, Alen Franić i Ante Matuško) sa 76 pogodaka, a treći strijelci LD-a „Mosor“ Široki Brijeg (Tomi-slav Mandić, Slavo Lasić, Edo Duraković i Marko Damjano-vić) sa 67 pogodaka.

U finalnu seriju pojedinaca Dragičević je ušao s tri goluba prednosti ispred Ivice Bačića, ali nije izdržao ulogu favorita. Na kraju je mirniju ruku imao Bačić i zasluženo osvojio prvo mjesto. Konačni poredak: šesti Ilija Prskalo (24, 10), peti Gor-dan Milićević, HLU „Orao“ Čitluk (24, 12), četvrti Alen Franić (24, 12), treći Stjepan Grubišić, HLU „Malič“ Grude (25, 12), drugi Anđel Dragi-čević (30, 10) i prvi Ivica Bačić (27, 14).U svečarskom dijelu strijel-cima se obratio predsjednik „Orla“ Stojan Musa. Zahvalio je svim sudionicima na do-lasku, posebice strijelcima iz Busovače i Župe Dubrovačke, a pobjednicima je čestitao na

pojedinačnom poretku, boduju se za Hercegbosansku ligu u lovnom streljaštvu. Nakon „Lijepe naše domovine“ i odavanja počasti umrlim lovcima i poginulim bran-iteljima, natjecanje je, uz pri-godnu riječ o značenju ovoga događaja, otvorio predsjednik Lovačkog društva „Mosor“ Široki Brijeg, Krešo Ćavar.I gradonačelnik Širokog Brijega, Miro Kraljević, bez obzira na brojne obveze, došao je pozdraviti strijelce i dati potporu i priznanje lovcima u povodu ovoga značajnog nadnevka iz naše povijesti.Lijepo vrijeme, prekrasan am-

bijent, zanimljivo i rezultatski neizvjesno natjecanje, sve su to bili razlozi za jedan ugodan dan.

ŠIROKOBRIJEŠKI MOSTARCI

Nakon prve serije od 15 gol-ubova, čak je pet momčadi bilo u konkurenciji za prvo mjesto, među njima i strijelci LD-a „Jarebica“ iz Mostara. Ne bi to bilo neobično, da u ekipi mostarske „Jarebice“ nisu bili donedavni članovi LD-a „Mosor“ Široki Brijeg, redom provjerena streljačka imena, koji su odlučili promijeniti pripadnost lovačkoj udruzi

i iz širokobriješke prijeći u mostarsku. Rezultatska neiz-vjesnost trajala je praktično do kraja druge serije, kad je post-alo bjelodano da je LD „Mo-sor“ Široki Brijeg, sa 76 pogo-daka, najbolji u momčadskoj konkurenciji. Boje domaćina ovaj su put branili: Vladimir Mandić, Tomislav Mandić, Edo Duraković i Marko Damjanović. Strijelcima LU-a „Jadran“ Neum (Ivica Bačić, Mato Bačić, Ante Matuško i Alen Franić), 74 pogotka bila su dovoljna za drugo mjesto, koliko su pogodaka ostvarili i trećeplasirani, strijelci LD-a „Jarebica“ Mostar (Slavenko Lasić, Anđelko Zovko, Marin Zovko i Tomislav Nakić). U momčadskoj konkurenciji računali su se rezultati tri na-jbolja strijelca.Završna serija u pojedinačnoj konkurenciji bila je posebno atraktivna i neizvjesna. Ri-jetko koji golub uspijevao je „šmugnuti“ sigurnoj ruci i pre-ciznom oku šestorice najboljih pojedinaca iz prve dvije serije. Nakon što je pogodio svih 15 golubova u finalnoj seriji i u raspucavanju pobijedio Ivicu Bačića iz Neuma, prvo mjesto

zasluženo je osvojio Stjepan Grubišić iz HLU-a „Malič“ Grude. To je, svakako, veliki poticaj ovom mladom strijelcu i njegovoj momčadi, pogotovo nakon što je krajem svib-nja u Grudama puštena u rad novoizgrađena streljana. Prvo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji osvojio je, da-kle, Stjepan Grubišić (26-41), drugo Ivica Bačić (27-41), treće Tomislav Mandić (26-39), četvrto Slavenko Lasić (28-39), peto Anđel Dragičević (25-36), šesto Vladimir Mandić (26-34). Nagrade, pokale i medalje zaslužnima uručili su pred-sjednik „Mosora“ Krešo Ćavar, tajnik Lovačkog saveza Her-ceg Bosne Ivica Lučić, član Upravnog odbora Lovačkog saveza Herceg Bosne Stojan Musa i veteran širokobriješkog streljaštva Dragan Ivanković. Sve ovo fotoaparatom je zabilježio tajnik „Mosora“ Dragan Naletilić, zadovoljan što je natjecanje proteklo u najboljem redu. Na kraju, domaćin Krešo Ćavar pozvao je sve sudionike na zajednički ručak u restoran „Gurman“ u Provu.

Vlado Bošnjak

postignutim rezultatima. Upu-tio je pohvale streljačkoj sekciji svoje udruge na čelu s Mariom Dugandžićem, koji su sve ovo organizirali. Na kraju je uručio pokale trima prvoplasiranim ekipama. U pojedinačnom dijelu pokale su uručili domaći strijelci Mario Dugandžić i Marinko Zovko – Palja. Na kraju se dogodila i jedna zani-mljivost. Počasni lovac „Orla“ Slavko Miletić, pobjednike u obje konkurencije nagradio je prigodnim lovačkim darom.Uslijedio je zajednički ručak. Kad je nešto dobro, dobro je da dugo traje. Tako su i ove godine braća Marijan i To-mislav Luburić, osim dobrog pucanja, ponudili lovački gulaš koji u kombinaciji s domaćom

Strijelci LD-a "Mosor" Široki Brijeg, ekipni pobjednici

Pobjednici u ekipnoj konkurenciji, strijelci LD-a "Galeb" Čapljina Najbolja šestorica u pojedinačnoj konkurenciji

Page 20: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

39www.lovackisavez-hb.ba

IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA

38Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

Imovini i ljudima divljač čini štete na više načina, a najčešće uništa-vanjem usjeva i nasada, napada-

njem domaćih životinja, prenošenjem zaraznih bolesti na ljude i domaće životinje, nanošenjem ozljeda ljudima i domaćim životinjama, te oštećiva-njem objekata (nasipi, električni kabe-li i sl.). Štetu koju prouzrokuje trajno zaštićena divljač, dužno je nadokna-diti ministarstvo ovlašteno za lovstvo. Štetu koju prouzrokuje medvjed na području na kojem je trajno zaštićen, dužno je nadoknaditi ministarstvo. Štetu koju prouzrokuje lovostajem zaštićena divljač, dužno je nadokna-diti ministarstvo, ako su korisnik lovišta i oštećena osoba poduzeli sve propisane mjere za sprečavanje štete. Štetu koju izvan lovišta prouzrokuje lovostajem zaštićena divljač, dužno je nadoknaditi ministarstvo, ako je vla-snik odnosno korisnik površina izvan lovišta poduzeo propisane mjere za sprečavanje štete. Pravna odnosno fizička osoba kojoj je divljač prouzro-kovala štetu, može podnijeti zahtjev za naknadu štete korisniku lovišta. Ako se zahtjev za naknadu štete ne usvoji u cjelini ili ako se ne postigne dogovor, odnosno u roku od 30 dana

ŠTETE OD DIVLJAČI I NA DIVLJAČI

Treba mijenjati zakon i sudsku praksuLovačka društva koja iz slučaja u slučaj gube bitku s isplatama velikih odšteta vlasnicima vozila zbog naleta vozila na divljač, završit će u bankrotu a potom se i ugasiti, što se dijelu njih već dogodilo

od dana podnošenja zahtjeva, pravna odnosno fizička osoba može podnijeti tužbu. Ova je odredba jako nepovolj-na, bolje rečeno pogubna za korisnike lovišta, sudeći po dosadašnjem postu-panju sudova. VRSTE ŠTETA

Štete od divljači su različite i ovise o vrsti, starosti i broju divljači, količini i kvaliteti prirodne hrane i miru u lo-vištu. Divlja svinja štetu čini na svim vrstama ratarskih kultura: gaženjem, rovanjem i jedenjem, a srneća divljač štetu čini gaženjem i pašom usjeva, češanjem, lomljenjem i guljenjem kore mladih stabala prilikom čišćenja ro-govlja od basta, brstom i odgrizanjem terminalnih pupoljaka na pojedinačnim voćkama, mladim voćnjacima, sadnica-ma šumskih vrsta u šumskim kultura-ma, obnovljenim šumama i izvanšum-skim nasadima. Zec najveće štete čini djelomičnim ili potpunim glodanjem i skidanjem kore sa stabala voćaka, rjeđe pomlatka drveća, zatim glodanjem i djelomičnim jedenjem kupusa, stočne i šećerne repe, lubenica, bundeva i dru-gih povrtlarskih kultura. Vuk, čagalj, lisica i sitne zvijeri (predatori) štetu čini

proganjanjem, kla-njem i jedenjem kru-pne divljači i domaće stoke (uglavnom po-mlatka), najčešće dok se nalazi na ispaši, ali upadaju i u torove i slabo osigurane štale, te često od njih stra-dava i sitna divljač. U nedostatku animalne hrane predatori jedu grožđe, šljive i drugo voće. Nosioci su bje-snoće, trihinele, dru-gih zaraznih bolesti i unutarnjih parazita, koje prenose na dru-ge divlje i domaće životinje, najčešće na pse, pa i na čovjeka. Pernata lovostajem zaštićena divljač i druge vrste ptica također čine štete, najčešće na usjevima (kukuruz, suncokret, žitarice, sjemenske kulture), nasadima vinove loze, grožđu i voću, raznim šumskim plodovima i sjeme-nu. Štete su najčešće i najveće na mjestima gdje se prakticira unos fazana iz umjetne proizvodnje. Osim toga sve navedene vr-ste divljih krupnih i sitnih životinja, kada se nađu na prometnicama, izazivaju štete na vozilima i ozljede sudionika u prometu, nekad i sa smrtnim ishodom. Najčešći uzrok ovih šteta je vožnja neprilagođena uvjetima na cesti ili nedostatak promet-nog znaka koji upozorava na moguću div-ljač na cesti. Presude sudova najčešće idu u korist oštećenog te obvezuju korisnika lovišta da plati štetu. "CRNA" SUDSKA PRAKSA

Pravilnikom o mjerama za sprečavanje šteta od divljači i šteta na divljači te po-stupku i načinu utvrđivanja štete, pro-pisale bi se mjere za sprečavanje šteta od divljači i na divljači, kao i postupak i način utvrđivanja šteta. Skinula bi se, na određeni način, s korisnika lovišta velika odgovornost za štete od divljači i za štete na divljači. Te su štete vrlo različite i ovi-se o vrsti divljači koja čini štetu. Prema raspoloživim podacima, najčešće tražena naknada za štete od divljači učinjene na usjevima i nasadima u lovištima i oko lovišta odnosi se na štete koje nanesu divlja svinja, medvjed, zec i fazan, a na

prometnicama srna, divlja svinja, fazan i jazavac, rjeđe neke druge vrste. Dono-šenjem spomenutog pravilnika potanko bi se propisale mjere za sprečavanje šteta od divljači i na divljači te bi se situacija na tom polju značajno promijenila. Znamo li da štete na divljači i od divljači mogu rasti, jedan takav pravilnik još više dobiva na značenju. U svemu tome bitno je istaknuti sljedeće: ako oštećenik svoju imovinu nije štitio na propisan način, smatra se da je kriv, da je uzrok štete njegov propust, pa njegova krivica isključuje odgovornost korisnika lovišta. Na ovaj se postulat kori-snici lovišta malo pozivaju. Ako se sve sagleda i zbroji, proizlazi da korisnicima lovišta troškovi rastu iz dana u dan. Primjerice, moraju platiti: • štete koje učini lovostajem zaštiće-

na divljač • naknadu za korištenje divljači na

temelju planiranog odstrela u go-dišnjem planu gospodarenja lovi-štem

• troškove poduzimanja propisanih mjera za sprečavanje šteta od div-ljači i na divljači

• organizaciju lova (stručni pratitelji i pratitelji u lovu, dozvole za lov, lov-ne karte i izvješća, obrada trofeja, ocjenjivački i trofejni listovi, tran-sport ulovljene divljači, veterinarski pregledi i dr.)

• izradu godišnjeg plana gospodare-nja lovištem

piše Tomislav Mihaljević

• uređivanje lovišta• prihranjivanje divljači• lovočuvarsku službu, koja štiti div-

ljač i lovište• stručnu osobu za obavljanje struč-

nih poslova gospodarenja lovištem • plaće, opremu i materijalne troškove• izradu lovnogospodarske osnove

lovišta • unošenja divljači u lovište • ulaganja u lovište • troškove redovnog poslovanja.

Ako se svemu navedenom doda mali prihod od naknade za odstrel lovostajem zaštićene divljači i korištenje njezinih dijelova (trofeji, meso, koža) i još manja naknada za štete učinjene na divljači i objektima u lovištu, nije teško zaključiti da će velik broj lovačkih udruga teško izaći iz novonastale situacije. Po svemu sudeći bankrot je neizbježan, ako se udru-ge budu oslanjale samo na prihod od čla-narine. Pa čak i ako se članarina povećava, što su neke udruge već učinile. Lovačka društva koja iz slučaja u slučaj gube bitku s isplatama velikih odšteta vlasnicima vozila zbog naleta vozila na divljač, završit će u bankrotu a potom se i ugasiti, što se dijelu njih već dogodilo. Kako bi se stalo ukraj dosadašnjoj sudskoj praksi, koja brojna lovačka društva zavija u crno zbog presuda o isplati odšteta nakon naleta vozila na divljač, nužno je promijeniti postojeću zakonsku regulativu i ustaljenu sudsku praksu.

žilavkom svakog „opija“ puninom okusa. Tu je i Majićeva džambotepsija, a Majić je čovjek koji svojim umijećem i šalama daje dodatnu draž ovakvim događanjima. Zapjevala se ganga, „bacale“ su se šale na račun pobjeglih golubova… Pojedinci nisu krili nadu u uspjeh već na idućem natjecanju, sredinom srpnja u Busovači.

Vlado Bošnjak

Pobjednik Ivica Bačić

Predsjednik Musa i kuhar Majić

LOVIŠTE I ZAKONI

Page 21: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

LOVNA KINOLOGIJA LOVNA KINOLOGIJA

40 41www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Čitajući dostupnu mi literaturu o pravilnoj izobrazbi našega lovnog pomoćnika, u knjizi „Vaš pas“, autora Milana Kilibarde, naiđoh na vrlo praktične savjete koje ću, na ovim stranicama, svojim riječima pokušati prenijeti u cijelosti

PRAKTIČNI SAVJETI U IZOBRAZBI PSA PTIČARA

Simfonija u C-molu

Jedno od najpoznatijih djela klasič-ne glazbe, Peta simfonija u C-molu Ludwiga van Beethovena, napisano je

u četiri stavka. Ponekad, dok sam u po-lju, razmišljam kako je dotični gospodin pogriješio što nije napisao i peti stavak koristeći kao podlogu najljepšu glazbu na svijetu, onaj poznati „puć-puruć“. Naime, kako se bliži sezona lova na prepelicu, logika mi nalaže da pokušam obraditi ovu temu, s posebnim osvrtom na pse ptičare bez kojih bi lov ove najmanje i najljepše poljske koke bio skoro nemoguć. Često sam u prilici promatrati mlade i neiskusne lovce kako gazeći Duvanjsko polje poku-šavaju nama starijim kolegama dokazati da lov na prepelicu može biti učinkovit i

bez dobro obučenih pasa ptičara. Na kraju lovnog dana, nakon pregaženih kilometa-ra i kilometara, „mrtvi“ umorni, s tugom u glasu konstatiraju da „nema tice“. Dečki moji, nije lov prepelice bojno polje koje traži skupe puške, pune džepove municije, raspored u strijelce pa „ožeži“. Lov prepe-lice je „simfonija u C-molu“, umjetnost, iskustvo, mudrost, uživanje! Naravno, osnovni preduvjet za doživjeti sve ove ljepote lova na prepelicu je dobro obučen pas ptičar.

PRAVILNO OPHOĐENJE SA PSOM U LOVIŠTU

Ako ste u lovište došli automobilom, ne puštajte psa dok se vi ne spremite, kad krenete neka pas ide uz nogu ili na povod-

cu do mjesta lova. Postavite ga u sjedeći položaj okrenut nosom prema vjetru, dajte mu pravac rukom uz zapovijed „traži“. (...) U prvim izlascima pustite mladog psa da se kreće po svojoj volji, da mu se što je moguće više razvije lovačka strast. Ako je, međutim, riječ o pasminama sklonim galopiranju (englezi), trebate brzo reagirati i naučiti ga normalnu ponašanju. Ako je bojažljiv, mekan i nedovoljno uravnote-žen, postupci moraju biti blagi i postupni, a ako je jogunast i tvrdoglav morate biti strogi, ali ne i grubi. Ako mladi pas kasni s lovnim nagonima izvodite ga sa stari-jim, obučenim psom, ali čim se probudi izvodite ga samog, da ne postane ovisan o radu drugih pasa. (…) Pas je čitavog rad-nog vijeka najbolji na divljač koju je najče-šće lovio u prvoj sezoni lova, pa ga je po-trebno u tijeku dresure izvoditi na različite terene i upoznavati s različitom vrstom divljači. (…) U početku mladog psa treba izvoditi na ravnije i manje pokrivene te-rene, da se može bolje pratiti njegov rad i ispravljati pogreške ako ih čini, pa tek kad se formira u lovu postupno prelaziti na tvrđe, kamenite i teže terene. (…) Za zapo-vijedi rabiti najnužniji broj već naučenih riječi, jer svaka nova riječ može kod vašeg psa izazvati nepravilno odrađenu disci-plinu. Pri komunikaciji rabite zviždaljku i pokaz rukom, a kad pas to dvoje poveže kao istu komunikaciju, prijeđite na pokaz samo rukom. (…) Izbjegavajte izlazak u lov s još jednim mladim psom, ili još gore sa starijim nediscipliniranim psom, jer su dva mlada psa sklona igri i neposluhu, a stari „pokvareni“ pas nije dobrodošao ni lovnoj kinologiji, niti da bude mentor vašem početniku. Ako pas prekine stajanje (fermu), nemojte pucati na divljač, nego ga dovedite na mjesto pogreške i kaznite ga sjedanjem ili lijeganjem 5 do 10 minuta, uz strogu grdnju, a ako to i dalje ponavlja

onda ste u očitom problemu, koji se da ri-ješiti, ali put do toga je i nešto duži i nešto teži. (…) Ako ste odstrijelili psu nepoznatu divljač i on odbija donijeti je (aportira), ili poradi nepoznatog ili poradi neugodnog mirisa, uz malo umijeća i pokazivanja psu da i ta divljač ide na visak riješili ste pro-blem. (...) Svu ranjenu divljač tijekom lova uporabite za obuku mladog psa na staja-nje. Divljač se ostavi na skriveno mjesto da je pas ne vidi, te ga kasnije uz vjetar navo-dite u tom pravcu, u početku na dužoj uzi-ci da ne bi uhvatio divljač i time upropa-stio korektno stajanje, a kasnije kad utvrdi stajanje navodite ga slobodnog. Ovakve vam radnje zamjenjuju nekoliko izlazaka, i vrlo su učinkovite za pravilnu izobrazbu vašeg mladog psa. Kada god je moguće sačuvajte za obuku lako ranjenu pernatu divljač, posebice šljuku i bekasinu, da se pas privikne na njihov miris i razvije inte-res traženja i aportiranja te čudnomirisne ali vrlo cijenjene pernate divljači. (…) Ne pucajte dok pas nosi divljač, a poleti dru-ga, jer se može dogoditi da prvu ispusti, a potrči za drugom. (…) Ne potičite tuđeg psa na traženje i aportiranje, ne uzimajte mu divljač koju nosi i kad ste je vi odstri-jelili, jer on ima svog vlasnika pa dopustite da samo on komunicira s njim u lovištu. (…) Da bi vaš pas postao odličan donosač morate mu pomoći u pronalaženju svake ranjene ptice, bez obzira na težinu terena i vremenske uvjete toga dana. Svako odu-stajanje od pronalaženja kod psa stvara nepovjerenje u vas kao vodiča, i naviku površnom i neučinkovitom traženju ranje-ne ptice. Budite uporni, imajte povjerenja

u psa i ne odustajte dok ne pronađete lovinu, jer ranjena divljač, ako ima zdrave noge, često ode daleko od mjesta pada. Ne krećite se skupa sa psom na mjestu pada divljači jer mirisne čestice divljači upropa-štavate svojim gaženjem dotične površine. (...) Sa psom ne počinjite odstrel dok ga ne obučite da možete vladati njime. Da je ova teza točna dokaz su mladi psi koji na proljetnim utakmicama postižu odlične rezultate, a pred njima do tada nije odstri-jeljena nikakva divljač. (…) Na terenima obraslim čičkom ne lovite s dugodlakim psima dok im ne ošišate osjetljiva mjesta na tijelu, jer se čičak toliko upetlja u dla-ku da psu otežava normalno kretanje, a samim tim mu onemogućava dobar rad. (…) Nikad ne varajte svog psa, niti mu zapovijedajte izvršenje nekog zadatka koji se izvršiti ne može, jer on mora u vas steći povjerenje, tako da svaka vaša zapovijed za njega bude „zakon“. (…) Dogodi se da vam mladi pas ganja po polju ševe ili neke druge nelovne ptice. Morate brzo reagi-rati, pozvati ga da dođe, prodrmati mu kožu na vratu kao što čini majka kuja kad kažnjava štene, postaviti ga u sjedeći ili ležeći položaj uz stalnu zapovijed „ne, ne“. Inteligentan pas brzo će shvatiti da radi nešto nedopušteno i problem ste riješili. (…) Ako vam mladi pas ne pušta iz usta donesenu divljač savijte mu vrh uha i sti-snite malo jače s dva prsta. Poradi bola pas će otvoriti usta, vi uzmete divljač i time mu pokažete da ste vi gospodar u svakoj situaciji. Brzo će shvatiti da je predaja div-ljači puno ugodnija od puke tvrdoglavosti. (…) U prvim lovovima s mladim psom

više morate voditi računa o njegovu radu, nego o ulovu, jer kad ste s puškom u ruci morate se ponašati kao u prethodnim izlascima njegove „teorijske izobrazbe“. Zašto? Zato da biste izbjegli dvostruko po-našanje svoga psa, bez puške radan, urav-notežen i poslušan, a s puškom razuzdan i neposlušan. Pokoji pucanj da, ali uz strogu korekciju i najmanje pogreške. Ako tako radite pas će brzo povezati da se u njegovu ponašanju ništa ne mijenja i kad lovite i kad ne lovite. (…) Svoga psa doživljavajte kao pomoćnika i suradnika, vodite računa o njegovu zdravlju, o njegovu smještaju i prehrani, i nikad ga ne posuđujte drugom lovcu. (…) Na bezvodnim terenima uvijek ponesite vodu za psa, jer po toplu vreme-nu mu se brzo smanjuje aktivnost u radu, a dugodlaki i strastveniji psi bez vode lako dožive i toplotni udar.

KAKO PROCIJENITI KAKVOĆU NJUHA

O kakvoći „nosa“ (njuha) kod pasa na-pisane su stranice i stranice stručne literature, međutim mi lovci smo skloni osobnoj procjeni, ono „odokativno“, pa da vidimo tko će dokazati suprotno. Struka kaže da je malo pasa s totalno sla-bim njuhom, ali je zato mnogo više pasa sa slabijom inteligencijom, poradi čega taj prirodni dar svi psi ne upražnjavaju na najbolji način. Psu je kao i čovjeku po-trebno iskustvo za racionalan rad, a in-teligentnije ga jedinke brže memoriraju i učinkovitije primjenjuju u praksi. Poradi toga stariji pas osjeti divljač i stane tamo gdje je mladi pas već prošao, iako imaju istu oštrinu njuha. Znači, naše lovačke ocjene o kakvoći njuha su jednostrane, jer su tu osim oštrine njuha bitni i drugi čimbenici: priroda terena, vjetar, tempe-ratura, vlažnost, gustoća i visina vegeta-cije, vrsta divljači, položaj tijela divljači u tom trenutku itd. Ovisno o navedenim čimbenicima, pas koji je već dokazan u lovu nikad neće stati na istom razmaku na kojem je stajao prije pola sata, na istu divljač, i na istom terenu. Pas ima oko 200 milijuna mirisnih stanica na različitoj veličini sluznice, a to je dokaz da nikad ne smijete sumnjati u kakvoću njuha svoga psa! No sve to pada u vodu, ako je vaš pas tijekom čitave predsezone zatvoren u boksu, a kada dođe dan „D“, onda mu nađete stotinu mana. Držite se one stare lovačke: „Ako imate psa, proše-ćite ga svaki dan, a ako ga nemate, isto ga prošećite!“

piše Zdravko Pranjić-Brižankić

Page 22: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

42 43www.lovackisavez-hb.baBroj 114, svibanj - lipanj 2018.

Kraj trećeg tjedna u svibnju u rasporedu kinoloških manifestacija za 2018.

godinu rezerviran je za održava-nje četiri izložbe pasa. Prva od njih, II. državna izložba pasa svih pasmina, održana je 19. svibnja u Žepču. Izložbu su organizirali Kinološki savez Herceg-Bosne i Kinološki klub „Tornjak“ Žepče. Uvjeti za sudjelovanje bili su da je pas čistokrvan, da posjeduju rodovnik saveza priznatih od strane FCI-a, da su na dan odr-žavanja izložbe stari najmanje tri mjeseca i upisani u katalog izložbe. Za izložbu je prijavljen 91 pas, od čega 43 mužjaka i 48 ženki, razvrstanih u 42 pasmine. Psi su, osim po skupinama, pa-

KK „Tornjak“ Žepče: CAC ŽEPČE 2018.

Tornjak

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas državne izložbe

Državna i međunarodna izložba pasa svih pasmina (CAC i CA-CIB) održane su 20. svibnja 2018.

u Vitezu. Organizirali su ih Kinološki savez Herceg-Bosne i Kinološko društvo „Vitez“ Vitez. Na CAC izložbi u službenoj konkurenciji nastupilo je 107 pasa (pri-javljeno 135 pasa, od čega 75 mužjaka i 59 ženki), razvrstanih u 48 pasmina (52 prijavljene). Najzastupljenija skupina bila je II. (38 pasa), a najmanje zastupljena X. skupina (1 pas). Najbrojnija pasmina bila je bosansko-hercegovačko-hrvatski pa-stirski pas tornjak (7 pasa). Najzastuplje-niji su bili psi u razredu otvorenih (43). Niti jedan pas nije prijavljen za razred

KD „Vitez“ Vitez: CAC I CACIB BiH VITEZ 2018.

radnih pasa i veterana.Izložbe je otvorio Perica Jukić, predsjed-nik Kinološkog saveza Herceg-Bosne, koji je pozdravio sve izlagače i posjeti-telje, a izlagačima zaželio uspjeh u radu. Sudili su: Nebojša Švraka (I., II. i III. FCI skupina), Zlatko Kraljić (IV., VI., VII. i VIII. FCI skupina) te Miodrag Vreteničić (V., IX. i X. FCI skupina). Stručni voditelj i delegat izložbe bio je Mirko Čolak.U pobjedničkom krugu izabrani su sljedeći pobjednici:• Vodič i pas: njemački lovni terijer

Blek Haus Škoro, vlasnik Muris Prnjavorac, vodič Vedad Prnjavorac

• Najljepše štene: srednjoazijski ov-

čar Apač Oktopod Kennel, vlasnik Darko Vican, „Cisa od Vicana“

• Najljepši najmlađi pas: srednjoa-zijski ovčar Layana Gjulcitaj Tuhaj Bej, vlasnik Ivan Jukić, „Od Posuš-kog Sokola“

• Najljepši uzgojni par: šarplaninci Karim i Gara, vlasnik Aleksandar Vasiljević

• I. FCI skupina: njemački ovčar Tito Vom Damjan Hof, vlasnik Jesenko Šabanović

• II. FCI skupina: srednjoazijski ovčar Layana Gjulcitaj Tuhaj Bej, vlasnik Ivan Jukić , „Od Posuškog Sokola“

Srednjoazijski ovčar pobjednik državne, a jorkširski terijer međunarodne izložbe pasa

U pobjedničkom krugu izabrani su sljedeći pobjednici:• Vodič i pas: bosanski oštrodlaki gonič - barak Afrika, vlasnik Marinko Slišković, vodič Luka Biletić• Najljepše štene: američki stafordski terijer Arka Djomla's Amstaff, vlasnica Minela Talić• Najljepši najmlađi pas: američka akita Zvezdnaya Kapel De Luxe, vlasnik Djurić &Amp; Jelić• Najljepši uzgojni par: bosanski oštrodlaki goniči - baraci Bingo i Afrika, vlasnik Marinko Slišković• Najljepša uzgojna skupina: bosanski oštrodlaki goniči - baraci Bingo, Crni, Cuni, Ciga i Afrika, uzgajatelj i vlasnik

Marinko Slišković• FCI skupina: staroengleski ovčar Orsini Mattel Rosso Millanion, vlasnica Vesna Mišković• II. FCI skupina: patuljasti šnaucer, crni Tajinastes Iberico, vlasnik Luis Martin Del Rio Alas• III. FCI skupina: jack russel terijer Somebody To Love, vlasnica Eleonora Pelliccione• IV. FCI skupina: jazavčar kratkodlaki Touch A Star El Perro Bianco, vlasnica Najda Đulić• V. FCI skupina: njemački špic patuljasti Dvortosoviy Pes Mystery Romance Musketeer Athos, vlasnica Latica Far

Smojver• VI. FCI skupina: bosanski oštrodlaki gonič - barak Afrika, vlasnik Marinko Slišković• VII. FCI skupina: mađarska vižla kratkodlaka Vadászfai Nemes, vlasnik Csizmaziáné Varga Katalin• VIII. FCI skupina: klamber španijel Big Booms Joker Donkey, vlasnica Lana Levai• IX. FCI skupina: pudl srednji, crni Definitive Cherish Secret Melody, vlasnik Giovanni Mastropietro• X. FCI skupina: vipet – mali engleski hrt Chanji's Magnolia, vlasnik T. K. CHANDRASHEKAR• Najljepši mladi pas (junior BIS), prema ocjeni suca Miodraga Vreteničića, njemački je bokser Talisman Wakan Tanka

Box, vlasnica Saška Ostojić• Najljepši pas izložbe (Best In Show), prema ocjeni suca Nebojše Švrake, je klamber španijel Big Booms Joker Donkey,

vlasnica Lana Levai.

sminama i spolovima, razvr-stani prema starosti u jedan od osam razreda. Najzastupljenije skupine bile su II. s 19 i IX. s 18 pasa, a najmanje pasa prijavljeno je u I. i IV. skupini. Najzastupljenija pasmina bila je bosansko-hercegovačko-hrvatski pastirski pas tornjak (7 pasa). Od ukupnog broja prijavljenih bila su 33 lovna psa, od kojih skoro 50 % go-

niča, među kojima je najviše bilo bosanskih oštrodlakih goniča – (5 pasa). Najviše pasa ocijenjeno je u razredu mladih (ukupno 30), pri čemu na izložbu nije prijavljen niti jedan pas u razredima radnih pasa i veterana. Na izložbi nije nastupilo 25 prijavljenih pasa.Izložba je održana na prostoru Katoličkog školskog centra „Don Bosco“ u Žepču, po sun-

čanu vremenu. Otvorio ju je Mato Zovko, načelnik Općine Žepče. Kinološki suci koji su ocjenjivali pse i vršili izbor pasa u pobjedničkom krugu bili su: Miodrag Vreteničić (I., II. i III. FCI skupina), Nebojša Švraka (IV., VI., VII. i VIII. FCI skupina) te Zlatko Kraljić (V., IX. i X. FCI skupina). Stručni voditelj i delegat izložbe bio je Mirko Čolak.

Budući da je istog dana u dvije župe na području Žepča dije-ljen sakrament svete krizme, izložbu je pratio mali broj posjetitelja. Poslije izložbe organizator je osigurao pri-godan domjenak na lovačkoj kući, uz domaće specijalitete za suce, organizatore i spon-zore izložaba.

Ivica Drmić

najzastupljenija pasmina na izložbi

Proglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas državne izložbe (iz privatne kolekcije Ivana Jukića)

• III. FCI skupina: nje-mački lovni terijer Blek Haus Škoro, vlasnik Muris Prnjavorac

• IV. FCI skupina: jazav-čar kratkodlaki Touch A Star El Perro Bianco, vlasnica Najda Đulić

• V. FCI skupina: nje-mački špic patulja-sti Dvortosoviy Pes Mystery Romance Mu-sketeer Athos, vlasnica Latica Far Smojver

• VI. FCI skupina: posav-ski gonič Boni, vlasnik Slavko Barać

KINOLOGIJAKINOLOGIJA

Page 23: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

LOVNA KINOLOGIJA

45www.lovackisavez-hb.ba

44Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

• VII. FCI skupina: mađarska vižla kratkodlaka Vadászfai Pántlika, vlasnik Csizmaziáné Varga Ka-talin

• VIII. FCI skupina: klamber špa-nijel Big Booms Joker Donkey, vlasnica Lana Levai

• IX. FCI skupina: pudl mali, jelenji Nik Anre, vlasnik Milena Pucci

• X. FCI skupina: vipet - mali en-gleski hrt Chanji's Magnolia, vla-snik T. K. Chandrashekar

• Najljepši mladi pas (junior BIS) prema ocjeni suca Zlatka Kralji-ća je njemački bokser Talisman Wakan Tanka Box, vlasnik Saška Ostojić

• Najljepši pas izložbe (Best In Show) prema ocjeni suca Mi-odraga Vreteničića je srednjoa-zijski ovčar Shahir Gyulchatay S Severnogo Urala, vlasnik Ivan Jukić, „Od Posuškog Sokola“.

Na CACIB izložbi nastupilo je 77 pasa (100 prijavljenih, od čega 54 mužjaka i 46 ženki), razvrstanih u 43 pasmine (49 prijavljenih). Najbrojnija je bila IX. skupina (24), a najmanje zastupljena X. skupina (1 pas). Najbrojnija pasmina bila je bigl (4 psa). Najzastupljeniji su bili psi u razredu otvorenih (43). Niti jedan pas nije prijavljen za razred rad-nih pasa i veterana.Kinološki suci koji su ocjenjivali pse i vr-šili izbor pasa u pobjedničkom krugu bili su: Zlatko Kraljić (I., II. i III. FCI skupi-na), Miodrag Vreteničić (IV., VI., VII. i

VIII. FCI skupina) te Nebojša Švraka (V., IX. i X. FCI skupina). Stručni voditelj i delegat izložbe bio je Mirko Čolak.

U pobjedničkom krugu izabrani su sljedeći pobjednici

• Vodič i pas: bosanski oštrodla-ki gonič - barak Afrika, vlasnik Marinko Slišković, vodič Marisa Wojcieszuk

• Najljepše štene: srednjoazijski ovčar Apač Oktopod Kennel, vlasnik Darko Vican, „Cisa Od Vicana“

• Najljepši najmlađi pas: američka akita Zvezdnaya Kapel De Luxe, vlasnik Djurić&Amp; Jelić

• Najljepši uzgojni par: posavski goniči Boni i Bisera, vlasnik Slav-ko Barać

• FCI skupina: šetlandski ovčar Zu-zia Polly Z M-3, vlasnice Aneta Mombek & Izabela Grzesiek

• II. FCI skupina: doberman Astra, vlasnica Ajla Sejfuli

• III. FCI skupina: jorkširski terijer Zabojczo Przystojny Contenders, vlasnica Izabela Kaczmare

• IV. FCI skupina: jazavčar krat-kodlaki Thogether Forever El Perro Bianco, vlasnica Najda Đulić

• V. FCI skupina: američka akita Beyonce, vlasnik Denis

• VI. FCI skupina: bigl Sarah Lee’s Pack Turn My Swag On, vlasnik Sarah Lee’s Pack

• VII. FCI skupina: mađarska vižla

kratkodlaka Tiszatáji Vadász Gigi, vlasnik Csizmaziáné Varga Ka-talin

• VIII. FCI skupina: klamber špa-nijel Big Booms Joker Donkey, vlasnica Lana Levai

• IX. FCI skupina: čivava duge dla-ke Oriente Tesoro Dolce Piccoli, vlasnica Magdalena Wojcieszuk

• X. FCI skupina: vipet - mali en-gleski hrt Chanji's Magnolia, vla-snik T. K. Chandrashekar

• Najljepši mladi pas (junior BIS), prema ocjeni suca Nebojše Švra-ke, njemački je bokser Talisman Wakan Tanka Box, vlasnik Saška Ostojić

• Najljepši pas izložbe (Best In Show), prema ocjeni suca Zlatka Kraljića, jorkširski je terijer Za-bojczo Przystojny Contenders, vlasnica Izabela Kaczmare.

Izložbe su održane na platou gradske športske dvorane po lijepu, sunčanu vremenu. Imale su međunarodni ka-rakter jer su na njima nastupili psi iz 14 zemalja, od Španjolske i Belgije, pa sve do Kine i Japana. Najviše pasa bilo je iz Poljske, a nisu izostali ni psi iz su-sjednih zemalja, koji su imali cijenu kao i domaći izlagači. Relativno mali broj prijavljenih pasa vjerojatno je posljedica kalendara kinoloških manifestacija u regiji (dan ranije Slavonski Brod, a isti dan Kaštela), ali i ubacivanja prethodno održanih izložaba u Međugorju.

Ivica Drmić

Na izložbi pasa svih kategorija po pravilima CAC BiH Vitez i CACIB Vitez, organiziranoj u

Vitezu 20. svibnja 2018., šampionsku titulu u ljepoti lovačkih pasa ponijela je kuja Boni, posavski gonič u vlasništvu Slavka Baraća iz Nove Bile. U jakoj konkurenciji, uz stroge krite-rije kinoloških sudaca i ocjenjivača,

Dana 29. travnja 2018. održano je natjecanje lovačkih pasa – goniča

i jamara u radu na divlju svinju u gateru „Gavran“ u Studenci-ma kod Imotskoga, Republika Hrvatska, u kategoriji CACIT-HR, a u organizaciji Kinološ-kog društva „Imotski“ iz Imot-

Ima nas i u Imotskomskoga, uz pismeno odobrenje Hrvatskoga kinološkog saveza.Pravila za natjecanje bila su prilično stroga i jasna. Mogli su sudjelovati samo čistokrvni psi goniči i jamari s rodovni-kom priznatim od FCI-a i s pozitivnom ocjenom oblika, te položenim ispitom prirođenih

osobina. Psi moraju biti stariji od devet mjeseci, cijepljeni protiv bjesnoće i zdravi. Ženke ne mogu biti u tjeranju ili viso-koga stupnja skotnosti. Vodiči su odgovorni za moguće nači-njenu štetu na natjecanju.Na ovo međunarodno natjeca-nje (ako je uopće umjesno na-zvati ga „međunarodnim“ zbog lovaca iz Zapadne Hercegovi-ne), privedeno je ukupno 17 pasa. Voditelj utakmice Željko Buljan sa svojom je ekipom sve uredno organizirao, tako da je ukupna aktivnost protekla u najboljem redu.Pobjednik natjecanja je pas Brnja, vlasništvo Zdravka Čer-keza-Đuke, predsjednika sek-cije Uzarići, LD „Mosor“ Široki Brijeg. Drugo mjesto zauzeo je pas Cekin, vlasništvo Nedjeljka Šege iz Međugorja, općina Či-tluk, a trećepozicionirani je pas Riki, vlasništvo Marka Ilijaševi-ća iz Makarske.Natjecanje su sudili Ante Udo-vičić i Jure Puljiz, a formirano

LD „Sokol“ Nova Bila

šampionka BiH u ljepoti

Boni,Boni je uvjerljivo ponijela laskavu titulu šampionke u ljepoti, a vlasniku donijela zadovoljstvo i nagradu za dugogodišnji samoprijegoran rad na uzgoju lovačkih pasa, ponajviše posavskih goniča.Slavko je donio kući četiri pehara, zlatnu i srebrnu medalju, te Povelju „Šampion Bosne i Hercegovine u ljepoti“. Nema zbo-ra, vrijedan uspjeh.

Inače, Slavko Barać dugogodišnji je član i uzoran lovac LD-a „Sokol“ Nova Bila, te je stoga ovaj njegov uspjeh i na ponos ovome lovačkom društvu. O njegovim se lovačkim psima zna diljem BiH, a kolege lovci svakodnevno dolaze k Slav-ku na čašicu razgovora, vidjeti njegove lovačke pse i razmijeniti iskustva.

Drago Marjanović

povjerenstvo za žalbe nije ima-lo posla, tako se ova priredba i natjecanje može ocijeniti kao vrlo uspješno.Đuka nam je prišapnuo jednu zanimljivost oko ovoga natje-canja. Naime, kaže on da je angažirao jednoga svog rođa-ka, vrlo elokventnog u psovci i galami, te ga zadužio da pu-tom od Uzarića do Studenaca podučava buduću pobjednicu Brnju, što treba činiti kako bi pobijedila. Đuka kaže da je projekt uspio, ali ne zna se, ko-lika je zarada toga edukatora.

Blago LasićProglašenje pobjednika u kategoriji najljepši pas međunarodne izložbe

Slavko BaraćKuja Boni

Zdravko Čerkez-Đuka

Najbolji psi i njihovi vlasnici s natjecanja u Studencima

KINOLOGIJAKINOLOGIJA

Page 24: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

47www.lovackisavez-hb.ba

46Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

Ljutodočka ravnica se pros-trla uz put za Mostar,

a u njoj svaka treća parcela crveno obojena. Podučavam svoju vozačicu, unučicu Mariju kako su crveni, divlji makovi u mnogim predjelima svijeta sim-bol mrtvih vojnika ili masovnih umiranja od nekih teških epi-demija tijekom povijesnih stra-davanja. Hajde, Mare, napravi jedan lijep snimak pa ćemo pokazati i našim čitateljima ove purpurne tepihe! Vjerujem da mi poljodjelci i ra-tari neće zamjeriti što sam ovu tananu, nježnu biljčicu u nasl-ovu nazvao ljepoticom. Njima je zacijelo sve korov osim onoga što su pod žuljevima svojim i u kupki svoga znoja po njivama i poljima posijali u cilju stvaranja zarade i uvjeta za preživljavanje pa tako i makovi. I ne treba im to zamjerati.CRVENI MAK (obični mak, poljski, zlatni, žitni, turčinak, kukurijek, kukuričak, glavobolj, pucalica...), latinski mu je naziv Papaver rhoeas, nastanjuje jako široka područja gotovo svih kontinenata, a staništa su mu, kako smo već kazali, najčešće oranice pod žitom, ali i druge kulture, pokraj putova, cesta i željezničkih pruga, na pjeskovitom i suhom tlu... Crveni mak je bliži srodnik opijumskoga maka koji se u mnogim zemljama kultivirano uzgaja za potrebe medicine, farmacije i, nažalost, za proiz-vodnju opijata.Kada u proljeće procvjeta

Pojutarjem je i zdravo i romantično protegnuti svoje udove po ledinama i

šumskim proplancima, a usput vam, u ovogodišnjemu raz-goropađenom proljeću, mno-gobrojne ptice pjevice svojim zanosnim arijama razgaljuju dušu i uspavljuju sva vaša osje-tila. Gotovo da bi čovjek pao u neku vrstu ekstaze, ako se pre-više upusti u dubinu ponuđene ljepote!Eto, takvo nešto mi se dogodilo krajem svibnja, kada sam opijen i mirisima mnogobrojnih cvje-tova ljekovitoga i aromatičnog bilja, lagano čizmom gnječio vlažno hrastovo lanjsko lišće, tražeći poneku gljivu i uživajući u rumenilu zakašnjeloga jutra i zraka koji iscjeljuje umorna pluća. Već nekoliko mjeseci gotovo svakodnevno obilazim novozasađeni smiljenik, po kojemu gotovo sve vrste divljači ostavljaju jasne tragove. Ideal-no je to ozračje za svaku vrst kontemplacije i cijeloga snopa uspomena i drugih pozitivnih prisjećanja i emocija.Onda, kao iz nekoga dubokog sna začuo sam romantičan zuj pčela, onih istih ili vrlo sličnih, o kojima je pokojni Dobro Vrdoljak tako strasno, stručno i zanosno ispisivao na našim stranicama. Pokrenuo sam misli i korake u pravcu odakle je sve čujnije zujanje stizalo,

Pokrenuo sam misli i korake u pravcu odakle je sve čujnije zujanje stizalo, i na tridesetak koraka udaljenosti, iznad hrastova obraslih vijencima bršljana, vrtjelo se kolo uzrujanih i zabrinutih pčelica…

SUSRET S ROJEM PČELA

Divan prizor iz Dobrina oreola Crveni mak LJEPOTANPROLJEĆA I ŽITNIH POLJA

piše Blago Lasić

Mak je jednogodišnja zeljasta biljka s uspravnom stabljikom visine do 60 cm, obrasla gustim dlačicama. Cvjeta od svibnja do srpnja. Bez posebna je mirisa, a gorka okusa

lako ga je prepoznati, ali zimi je to zeljasta rozeta pripijena uz tlo s dugim nazubljenim listovima pripijenim uz tlo a u sredini su mnogo kraći. Rado je jede divljač, pogotovo zečja.

grana se i na vrhovima tih grančica se oblikuju povijeni pupovi, iz kojih se rascvjeta predivan, crveni cvijet s četiri latice a u sredini tučak i crni, mnogobrojni prašnici. Kada

dubok i razgranat a cijela bilj-ka na prerezu ispušta mliječni sok. Radi njegove estetske i dekorativne fizionomije mnogi ljudi ga uzgajaju po vrtovima i dvorištima, a tek onda kao lijek. Biljka sadrži mnoge smole, tanine, alkaloide, organske kiseline, škrob, sluz... U narod-noj predaji i medicini koristi se najčešće kao čaj od latica, a preporučuje se kod sljedećih tegoba: sve smetnje s dišnim organima (upale grla, dušnika, pluća, krajnika, astma, prehla-da, kašalj...), trbuh i sve bolesti crijeva, kod duševnih bolesti, depresija, nesanica, stres, razdražljivost, strah, živčane smetnje... Mnoge domaćice divlji mak (osušene sjemenke) koriste za dodatak pecivu i kolačima, a latice za prirodno bojenje voćnih sokova, rakije i sl. Poboljšava probavu i daje snagu, pa bi mnogi težaci i drugi teški fizički radnici po Hercegovini i Zagori zrelo sjemenje uzimali kao dobar energetski dodatak.Farmaceutska industrija Istočne civilizacije već dugo ispituje i tvrdi da je divlji mak sigurna sirovina za proizvod-nju antikancerogenih pripra-vaka (?) Nama neće biti teško pronaći procvale makove i one pupove pa ih osušiti u hladu na propuhu i oprobati čajeve u cilju poboljšanja ili liječenja svega onoga u što puk vjeruje i što su mnogi ljudi u svojoj nevolji isprobali.

Međutim, to je izuzetno uku-sna hrana – varivo u kombi-naciji s blitvom i špinatom za južnjačke kulinare. Na nježnoj, dlakavoj i šupljoj stabljici koja u proljeće izrasta i do 40 cm,

latice opadnu i čahura sazrije, puna je sitnih, crnih sjemenki (do tisuću) koji godinama traju kao sjeme na otvorenom, pa ga mnogi smatraju i simbolom plodnosti. Korijen mu je dosta

LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJEPČELARSTVO

i negdje na tridesetak koraka udaljenosti, iznad hrastova obraslih vijencima bršljana, vrtjelo se kolo uzrujanih i zabri-nutih pčelica. Izuzetan prizor, pun ugođaja i iščekivanja koja samo čovjek može u čistoj pri-rodi susresti.

KUGLA MEĐU GRANJEM

Kada se roj pčela otisne iz koš-nice, vođene starom kraljicom (maticom) i svojim snažnim prirodnim nagonom za traže-njem novoga doma, jer je stari postao pretijesan i izlegla se nova matica, tako je kazivao i podučavao naš Dobro, one su uznemirene i mogu biti i opasne za neko biće, ako im se nađe na putu. Pa i za čovje-ka, ako nije stručan i upućen u način kako im se približiti. Jedan veliki sivi kamen sakri-vao mi je tijelo, a samo su mi čelo i oči bili upućeni u pravcu oblaka načinjenoga od uzruja-nog i uskovitlanog roja. Vidjelo se da pčele nisu još odredile pravac kretanje i pronašle novi dom već su se vrtjele ukrug, poput kola djevojaka u narod-nim nošnjama. Je li bila moja znatiželja, slučajnost, strah ili neko otkrivenje, uglavnom, ispustio sam nekoliko oštrih vriskova u pravcu roja, a one utom ubrzaše svoju vrtnju i smanjiše visinu za nekoliko

metara, tako da su svojom većinom bile u vrhu jednoga razgrananog hrasta, negdje na pet, šest metara visine. I nije prošlo ni nekoliko minuta kada se u vrhu stabla oblikovala nepravilna kugla tamne mase a samo je poneka pčelica letjela okolo, pokazujući da je tamo smješten živ organizam. Ono zujanje je tako utihnulo da se jedva čulo muklo mumlanje kao iz neke dubine.

SAĆE U DUBINI

Prisjetio sam se iz ranijih izleta u prirodu da je u blizini pčeli-njak jednoga mladog pčelara. Odmah sam počeo prebirati po imeniku mogućnost, tko bi iz moga adresara mogao imati kontakt s Radom, kako bismo ga mogli obavijestiti o rojenju. Držao sam to svojom dužnošću, jer sam i osobno nekada bio u sličnim prilikama kao neuspjeli početnik. Osim toga, palo mi je na pamet da bi i Dobro kao vr-stan i dokazani pčelar i pozna-

vatelj učinio isto tako. Nakon nekoliko minuta veze su prora-dile i vlasnik roja se zadihano javio s pitanjima o lokalitetu njegovih ljubimica. Budući da je dobro poznavao bližu okolicu svoga pčelinjaka, lako je shvatio moja objašnjenja i upute.Sutradan smo se susreli posve slučajno i Rade mi je kazao kako je na neku dugu cijev po-digao malu priručnu košnicu za takve i slične mogućnosti i da su sretno i pokorno pčelice sišle sa stabla na saće koje je bilo nezaobilazan mamac u „dubini“ (dubina se, naime, zove sandučić za te prilike).Naravno, Dobro Vrdoljak bi sve ovo napisao mnogo vjer-nije, stručnije i slađe, slatko poput njegova meda koji nam je tako često darivao prigodom uređivanja Hoopa!, ali neka barem ovaj trenutak i tekst budu u Njegovu čast, sjećanje i zahvalu za Njegovo pčelarenje, lijepo pisanje i druženje. On je to zaslužio!

Blago Lasić

Page 25: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

49www.lovackisavez-hb.ba

48Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

Pripremila Jelena Ljubić

Prepelica u marinadi

Šampinjoni s paprikama

Sastojci• 8 – 10 prepelica • 1/2 kg maslaca • 10 dcl octa balzamic• sol po potrebi• prstohvat papra• 2 jušne žlice vegete• 2-3 grančice ružmarina• 2-3 grančice svježe metvice• 2 jušne žlice meda

PripremaU manjoj zdjeli napraviti marinadu od ružmarina, metvice i meda te ostaviti sa strane. Prepelice očistiti od perja i iznutrica te dobro isprati. Dobro ih je ostaviti bar dva sata da odstoje u hladnoj vodi. Kad budu čiste, ocijediti ih i posušiti kuhinjskim papirom ili krpom. Svaku prepelicu posoliti i okretati s obje strane te ih mazati marinadom iz zdjele. Složiti ih u posudu za pečenje te u svaku prepelicu staviti unutra kocku maslaca. Peći ih oko pola sata. Nakon što su požutjele, premazati ih ostatkom marinade.

Sastojci• 10 dcl ulja • 3 svježe zelene paprike• 2 crvene paprike• 1 glavica crvenog luka• 1 kg šampinjona • 2 žlice vegete• sol po potrebi• 1/2 litre kiselog vrhnja• 1/2 kg tjestenine• 3 litre vode

PripremaNajprije skuhati tjesteninu u slanoj vodi te je ostaviti u cjedilu. U tavi zagrijati ulje, dodati sjeckani crveni luk, paprike ta lagano pirjati 5 – 10 minuta. Šampinjone narezati na listiće i dodati u tavu. Pred kraj kuhanja dodati kuhanu tjesteninu i vrhnje. Ovaj prilog možete servirati zajedno s pečenim jarebicama. Dobro vino i sezonska salata dobro će se stopiti okusima.

Prepelica, ptica žitnih polja i ravnica s livadama. Nemasne strukture mesa, ali sa zdravim masnoćama i malim udjelom kolesterola. Najmanja vrsta iz porodice koka, ptica Mediterana. Hrani se sjemenkama, lisnim i cvjetnim mladicama te kukcima.

LOVAČKA KUHINJA

AUTOR: MARIOFIL

SOLDO

RABLjeNje,PORABA

ONAjKOjI

gURA

SAMOSTANSKi STARjeŠINA (TRAPISTI)

HRV.gLUMICALONČAR

IZRAĐIVAČ PReDMeTAOD OLOVA

RIjeTKASTVAR,

RIjeTKOST

...O DjeLUILI

... O RADU

ZjeNICA(LAT.)

gOVORNIK

ORUŽANI SUKOB

NARODA (MN.)

ARIjANAČULINA

ŠAH-...

DOVeSTI U STANje PARALIZe

BeLgIjA

KAŠA OD POVRćAPOLITIKA

NAORUŽAVANjA

NOgOMeTNITReNeR OSIM

(SIN)

"TONA"POZNATI

BARBAR IZ STRIPA

PRIPADNIK IRSKOg NARODA BORAC NAORUŽAN

MAČeMSLATKOVODNA RIBA

gLUMICADeMIDOVA

OLIVeRMLAKARgLUMAC

TAMIROff

SPISATeLjICAVLAOVIć

NAPRAVA ZA POVeZIVANje S eL. MReŽOM

NIVO,VISINA(MN.)

HOOP!gLAVNI gRAD ITALIje

VANADIj

PjeVAČICAUKRADeNPROMAŠAj

gOSPODIN,gOSPODAR

(gRČ.)

NATRIj

BITKA

MANeKeNKAgOULART

NegATIVNO NABIjeNA

eLeKTRODA

ONAj KOjISe SMIje, SMIjAČ

!

Mariofil Soldoosmosmjerka

Frano VukojaPucanje od smijeha

Z D A N A L P O T A G IA K A L N L R V V A L AP A A L A I N A K LJ A NJ R A N O R T Š P N G IE A I N A K O R I D O RV N T S O R Š T A B L EA F A N I R A T S M LJ LK I K P P L A M S A NJ EA L D O P L A T A K P P

FacebookStari lovac pita mladoga koji je „visio“ na Facebooku.- Što vam je taj vaš Facebook?- Ništa naročito, malo pišemo i pratimo druge – pojasni mu mladi lovac.- Mi smo to u moje vrijeme zvali UDBA – konstatira stari lovac.

FunkcioniranjeLovac se nekoliko večeri zaredom do sitnih sati zadržao u veselom društvu kolega lovaca. Kad je pred zoru stigao doma, na hladnjaku ga je čekala suprugina poruka: „Ovo više ovako ne funkcionira, odlazim svojoj majci!“ Lovac otvori hladnjak i u čuđenju reče:- Svjetlo u hladnjaku radi, pivo ohlađeno, nije mi jasno što tu ne funk-cionira?! DecimalaU lovačkoj družini je i mladi profesor matematike. Lovac koji u školi nije dobro stajao s DECIMALNIM brojevima, upita ga:- Kako se mladi matematičar „upucava“ djevojci?- Da čujem? – znatiželjan je profesor.- DE CI, MALA?! – pojasni mu lovac šaljivdžija.

UspjehJedan uspješni lovac reče:- Iza svakog uspješnog muškarca STOJI žena.- Pa LIGAJU li toje žene ikako?! – upita lovac Hercegovac.

NogometLovac je gledao televizijski prijenos utakmice sa Svjetskog nogometnog prvenstva s prijateljima lovcima i ostao do iza ponoći uz čašicu razgovora i obvezne komentare. No, trebao se probuditi u pet sati ujutro pa ga su-pruga počne buditi:- Ej, pet je!- Je li opet Ronaldo? – upita lovac koji sanja lov i nogomet.

U mreži osmosmjerke pronađite pojmove u nekom od osam smjerova; neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će rješenje.

ALAIN, DOPLATAK, GLAGOL, KARANFIL, KORIDOR, MARTIN, OKTAVA, ORION, PASTORALA, PELERINA, PIROŠKA, PLAMSANJE, PLANINA, PLATINA, PRISILA, STARINA, ŠIBLJE, ŠKOLA, TOPLANA, ZAPJEVAK

Rješenje: Divlja patka

ZABAVA

Page 26: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …

• Cijev puške nikad se ne smije uperiti prema drugom lovcu• U grupnom lovu, divljač se ne smije pratiti s uperenom puškom, sve dok se ne prođe crta postavljenih lovaca• Ubrzač okidanja („šneler“) u grupnom se lovu ne smije koristiti• Mjesto na koje je lovac raspoređen ne smije se napuštati dok traje lov, bez odobrenja stručnog pratioca ili vođe• Prije početka lova, svakoga lovca treba upoznati s mjestom na kojem su susjedni lovci i upozoriti ga na zabranu

pucanja u određenim pravcima• Nije dopušteno pucati na divljač koja nisko leti ili se kreće u pravcu drugih lovaca• Nije dopušteno divljač promatrati s pomoću optičkog ciljnika na puški• Pri kružnom lovu i u prigonu, puška se mora držati ukoso, okrenuta gore ili dolje

KALENDAR LOVIDBESrpanjSrnjak, muflonka i janje, vepar, nazime, vuk, vučica i mladi, lisica, čagalj, tvor

KolovozJelen (od 16. 8.), srnjak, muflonka i janje, vepar, nazime, krmača i prase, vuk, vučica i mladi, jazavac, lisica, čagalj, tvor, lještarka - mužjak (od 16. 8.), prepelica, golubovi, grlica

RujanJelen, jelen lopatar (od 16. 9.), košuta i tele jelena lopatara (od 16. 9.), srnjak, divokoza, muflon, muflonka i janje, vepar, nazime, krmača i prase, vuk, vučica i mladi, jazavac, puh veliki (od 15. 9.), lisica, čagalj, tvor, lještarka – mužjak, jarebica kamenjarka (od 15. 9.), jarebica poljska – trčka skvržulja (od 15. 9.), prepelica, golubovi, grlica, guske divlje, patke divlje, liska crna

LOVCI, OPREZ! ORUŽJE UBIJAPoštujte sigurnosna pravila u lovu

50Broj 114, svibanj - lipanj 2018.

Brza pošta s povratom novca u roku 24 sata

IN MEMORIAM

IBRAHIM ŠAPČANIN (1971. – 2018.)

Iznenada i zauvijek, u 47. godini života napustio nas je kolega i lovac Ibrahim, član lovačke sekcije „Bosna“.Prerana smrt uzela ga je od nas kada je pred njim bilo još puno lovačkih doživljaja. Iako svjestan svoje teške bolesti, ispunja-vao je lovačke obveze do posljednjeg dana.Dragi Ibrahime, otišao si u trenutku kad si trebao biti oslonac svojoj obitelji i na-šem Društvu. Zla sudbina, nažalost, bila je okrutna. Tvoj vedri duh i prijateljstvo uvijek će nam nedostajati, ali živjet će i dalje u našim uspomenama. Kao dobar lovac, ali prije svega čovjek, ostat će zauvijek u srcima svih onih koji su ga poznavali.

LD „fazan“ Odžak

PERO ĆUBELA(1951. – 2018.)

Vijest o iznenadnoj smrti našega Pere duboko je potresla njegove prijatelje i kolega, posebice lovce sekcije Virač. Kao mladić otišao je iz rodne grabove Drage na rad u Njemačku, i kada je otišao u mi-rovinu posvetio se svojoj velikoj ljubavi – lovu. Bio je veliki zagovornik pošto-vanja lovačkih normi, aktivnosti u lovištu i lovačkih druženja. Imao je još puno planova, kako životnih tako i lovačkih, o

PERO TURUDIĆ(1935. – 2018.)

Nakon duže bolesti, u 83. godini života redove našega Društva zauvijek je na-pustio lovac i prijatelj Pero Turudić, član sekcije Služanj.Članom Društva postao je 1973. godine, kad je i položio lovački ispit, ali zbog po-vremenih prekida članstva, zbog bolesti i velikih obiteljskih obveza, nije stekao status počasnog člana Društva. Bio je ča-stan i radan čovjek, uvijek spreman po-moći drugomu, veliki zaljubljenik u lov i lovačka druženja. U svome dugogodiš-njem lovačkom stažu dao je nemjerljiv doprinos razvoju lovstva i lovačke etike.Za sve ono čime je doprinio razvoju i boljitku našega Društva, mi lovci, nje-gove kolege i prijatelji, najiskrenije mu zahvaljujemo.Počivao u miru Božjem.

LD „golub“ Čitluk

VINKO KRASIĆ(1932. – 2018.)

Nakon kraće bolesti u 86. godini života redove Društva zauvijek je napustio naš kolega lovac i prijatelj Vinko Krasić, član sekcije Čitluk Selo i počasni član Društva.Bio je vrijedan i radin čovjek, rado viđen u svakom društvu, veliki zaljubljenik u lov i lovačka druženja. Zbog starosti, posljednjih je godina rijetko izlazio u lov.U svome dugogodišnjem lovačkom stažu dao je nemjerljiv doprinos razvoju lovstva i lovačke etike, a svoje bogato lovačko iskustvo prenosio je na mlađe lovce. Za svoj doprinos lovstvu odlikovan je Odličjem trećeg reda Lovačkog saveza Herceg Bosne.Za sve ono čime je doprinio razvoju i boljitku našega Društva, mi lovci, njegove kolege i prijatelji, najiskrenije mu zahvaljujemo.Počivao u miru Božjem.

LD „golub“ Čitluk

ŽELIMIR MANDIĆ(1957. – 2018.)

Nakon duže bolesti, u 61. godini života preminuo je naš kolega i prijatelj Željo Tucković, kako smo ga najčešće zvali.Lovac i član LD-a „Mosor“ Široki Brijeg postao je 1981. godine. U lovu i lovcima vidio je mogućnost družiti se s ljudima u prirodi, što je uvijek nadasve volio. Veseo, ugodan, blag, širokogrudan, svatko ga je volio imati u društvu.Željo je, zapravo, bio lovac bez puške, ona mu je bila sporedna stvar. Rado je odlazio u lovište s kolegama iz svoje sek-cije Lijeva obala, sa svojim Lišanima, ali samo družiti se, popričati, proveseliti se. Ako bi ga pritom zapala i kakva obveza, s veseljem ju je prihvaćao i izvršavao.Dragi naš Željo, učinio si nas boljim lovc-ima i boljim ljudima. Hvala ti, prijatelju, za svaku tvoju riječ i svaki tvoj osmijeh. Hvala ti za svaki korak kojim smo zajedno gazili bilsko i druga lovišta.Tvoju će dobrotu, vjerujemo, dragi Bog nagraditi, a mi ćemo te trajno nositi u svojim mislima i srcima.Pokoj vječni daruj mu, gospodine.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

MARKO GRGIĆ(1955. – 2018.)

Nakon kraće bolesti iznenada nas je napustio naš dugogodišnji član. Bio je dobar prijatelj i lovac, volio je druženje i lov. Bio je član lovačke sekcije Oštra Luka. Njegove kolege lovci uvijek će ga se rado sjećati, kao i svi članovi udruge.Sretno ti, prijatelju, bilo u „vječnom lovištu“, i počivao u miru Božjem.

LU „Sava“ Orašje

STIPO ALVIR – ĆIPA(1953. – 2017.)

Redove našega Društva zauvijek je, nakon kraće bolesti, u 65. godini života napustio naš Stipo Alvir ćipa. Njego-vim odlaskom izgubili smo, prije svega čovjeka kojeg smo svi poštovali, zatim nesebičnog prijatelja i pouzdanog kole-gu lovca. Dragi ćipa, na zalasku svoga ovozemalj-skog puta tek shvatimo koliko je život bogatiji ako ga živimo po svojoj mjeri a ne po mjeri drugih. Osim svoje obitelji, visoko među prioritetima si postavio prirodu, lov i druženje. Ponosni smo na zajedničke trenutke i prijeđene lovačke staze koje smo skupa gazili u vrletima Raduše i Vranice. Mi, tvoji prijatelji iz sek-cije Pajić Polje, znamo da takva druženja bez tebe neće biti ista. Neka ti je laka crna zemlja i počivaj nam u miru Božjem.

LD „Uskoplje“ Uskoplje-gornji Vakuf

VJEKOSLAV GALIĆ – BAJA(1959. – 2018.)

Tužnu vijest o iznenadnoj smrti našega kolege lovca i prijatelja Baje primili smo 23. lipnja u prijepodnevnim satima. Velika ljubav prema prirodi, lovstvu i druženju uvela ga je prije dosta godina u redove našega lovačkog društva. Bio je uzoran lovac, zaljubljenik u lov i sve što prati lov, ali prije svega bio je častan i dobar čovjek. Naš dragi Baja, bit ćeš zauvijek s nama u našim druženjima i pričama. Pamtit ćemo sve trenutke provedene s tobom.

LD „Radovanj“ Posušje

ŽELJKO KEŽIĆ(1964. – 2018.)

Bio je uzoran član sekcije Crveni grm. Lovačkoj udruzi pristupio je zbog ljubavi prema prirodi i druženju s ljudima. Nije bio lovac po svaku cijenu, druženje mu je bilo na prvome mjestu. Šetnji po lovištu Crvenog grma sjećat će se svi lovci ove sekcije. Također i druženja u lovačkoj kući te mnogih ispričanih anegdota i lovačkih događaja.Hvala ti, Željko, za sve što si učinio za svo-ju sekciju i lovačku udrugu. Nosit ćemo te u trajnom sjećanju.

HUL „Kravica“ Ljubuški

JOZO RADOŠ – ODŽIĆ(1963. – 2018.)

Iznenada nas je napustio naš veliki prija-telj, čovjek, lovac jozo Radoš-Odžić. Bio je cijenjen i rado viđen u svakom druš-tvu. Lov mu je bio odmor. Težio je uzgoju divljači i unaprjeđenju lovstva, što je prenosio na mlade uzraste. Od osnutka Društva bio je za svaku pozitivnu akciju. Učinio je mnogo za Društvo i veliko mu hvala za to. Dragi naš jozo, tvoji sinovi nastavljaju tamo gdje si ti stao. Živjet ćeš s nama u našim mislima i lovačkim uspomenama. Počivaj u miru Božjem.

LD „jarebinjak“ Rakitno

MARINKO MILIČEVIĆ(1959. – 2018.)

Iznenadnom smrću, okončan je životni i lovački put našega kolege i prijatelja Ma-rinka Miličevića, zvanog Žabara, člana sekcije Luke. Pok. Marinko mnogo je volio lov i pri-rodu, a na poseban je način uživao u druženjima poslije lova. Kao kolege, najiskrenije mu zahvaljujemo na svemu što je učinio za naše Društvo. Počivao u miru Božjem.

HLD „Vepar“ fojnica

MATE MIŠETIĆ – MATEŠINOV(1938. – 2018.)

Od 1973. godine ovaj naš kolega lovio je i družio se s nama. Bio je uzor mladim naraštajima i veliki zaljubljenik u prirodu. Mnogi lovci naše Udruge stasali su uz njegov nadzor i pomoć.Hvala mu za sve što je učinio za lovce sekcije grabovnik i HUL-a „Kravica“ Ljubuški.

HUL „Kravica“ Ljubuški

MIJO BEBEK(1953. – 2018.)

Nakon teške bolesti preminuo je naš kolega lovac iz veljačke sekcije. Položio je lovački ispit 1997. godine, od kad je i uzoran lovac. Bio je velik zaljubljenik u lov, posebno je volio lov sa psima goničima. Ljubav prema lovu prenosio je na mlađe naraštaje, pa je to postala i obiteljska tradicija. Nedostajat ćeš, dragi Mijo, svojoj obitelji, svojoj sekciji i lovačkoj udruzi.

HUL „Kravica“ Ljubuški

kojima bi s nama lovcima često razgova-rao. Prerani odlazak sve je to zaustavio, a nama njegovim kolegama ostaju brojne teme za spominjanje njegova imena s poštovanjem i zahvalnošću. Počivao u miru Božjem.

LD „Mosor“ Široki Brijeg

Page 27: GLASILO LOVAČKOG SAVEZA HERCEG BOSNE I KINOLOŠKOG …