glasilo - belupo.hranj_2019_1bx3s1j.pdf · 8 9 medicina i Zdravstvena politiBiZnis Ka iziskuje poseban propis kako bi se one ure-dile, da se donošenjem strukovnog ugovora za liječnike

završen projekt serijalizacijesvaki lijek ima ime i prezime

6

Dr. sc. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik / v.d. predsjednika Hrvatske liječničke komore

moramo motivirati mlade liječnike da

ostanu u hrvatskoj

glasilo Koprivnica, siječanj 2019.

broj 223

32

2 3

2 3

4 5

Sadržaj

19

glasilo impressum

issn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: [email protected] - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Izvršna urednica: Lidija Turkalj - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens ‘94 d.o.o. - Tisak: Printera grupa, Sveta Nedelja - Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411 - Naklada 1500 primjerakaglasilo

impressumissn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: [email protected] - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Izvršna urednica: Lidija Turkalj - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens ‘94 d.o.o. - Tisak: Printera grupa, Sveta Nedelja - Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411 - Naklada 1500 primjerakaglasilo

impressumissn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: [email protected] - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Izvršna urednica: Lidija Turkalj - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens ‘94 d.o.o. - Tisak: Printera grupa, Sveta Nedelja - Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411 - Naklada 1500 primjeraka

Zdravstvena politiKa

6 PrVi DoPreDsjeDniK/V.D. predsJedniKa HrvatsKe LiječničKe KoMore Dr.sC. KreŠiMir LUeTiĆ

10 Diana GLaVina: DosTUPnosT primarne Zdravstvene ZaŠtite

11 iVana riMaC- LesičKi: promJene u Zdravstvenom sUsTaVU raDi UsKLaĐiVanja s PraKsoM eU-a

intervJuBelupo ZdravlJe

15 Mirjana ŽaGar–PeTroViĆ, Dr.MeD.: UTjeCaj aLKoHoLa na VoZačKe sPosobnosTi

17 DarKo raDičeK, Dr.MeD.sPeC. ePiDeMioLoGije i rUKoVoDiTeLj sLUŽbe Za ePiDeMioLoGijU ZaVoDa Za jaVno ZDraVsTVo KoPriVničKo – KriŽeVačKe ŽUPanije:

VrHUnaC ePiDeMije GriPe ZabiLjeŽen je U DrUGoj PoLoViCi siječnja

18 KLiniKa Za KarDijaLnU KirUrGijU KbC-a ZaGreb usKoro doBiva salu Za stimulaciJu

LiječničKi KUTaK

22 Dr. iVo beLan: isCjeLiTeLjsKa snaGa seKsa

12 ProF.Dr.sC. ŽeLjKo KaŠTeLan, predstoJniK KliniKe Za UroLoGijU KbC-a ZaGreb i voditelJ centra Za TransPLanTaCijU bUbreGa

medicina i BiZnis

23 Dr. iVo beLan: Koje sU top BariJere ustraJnosti paciJenata u terapiJi

tema BroJa

VaŽnOST dOBROVOljnOG daRiVanja kRVi Za GRUPU POdRaVka

Belean

24 raZLičiTe ULoGe čLanoVa proJeKtniH timova

Belupo KluB

28 Dr. sC. KarMen Kos, DiPL. inŽenjer KeMije, sPeCijaLisTiCa Za inTeLeKTUaLno VLasniŠTVo: ZaVrŠen raZVojni ProGraM “recept Za iZvrsnost”

4 5

uvodnikbilo bi nam puno lakše da nam tko kaže da postoji točan slijed emotivnih stanja koja vode do materijalizacije dobrih ideja! i ne samo to. Vjerojatno bismo bili uporniji znajući da će sve postati lakše, ako izdržimo. Zaista, postoje dokazane faze u realizaciji sjajnih ideja koje imate i koje su iste kod svih.

Prva faza je uzbuđenje zbog nove motivacije i novih ideja. najčešće dolazi u prvim danima siječnja. Faza je to u kojoj zanos vodi naše ponašanje i odluke i kada znamo da će sve biti veliko veselje. Potom sasvim očekivano i logično dolazi faza u kojoj činimo prve korake k ostvarenju i shvaćamo da se radi o puno kompleksnijem zalogaju nego što smo sami mislili. nekoliko tjedana kasnije dotaknut ćemo “dno” motiviranosti i prijelomne minute odluke – nastaviti ili ne dalje? ako to izdržite samo još minutu duže, svemir će vas nagraditi prvim rezultatima. i to je ono što nas revitalizira. Prvi rezultati daju dodatnu energiju za nastavkom aktivnosti i vode nas u opijenost uspjehom. ispunjenje dolazi tek kad i mentalno budemo svjesni da smo premostili sve prepreke. jer, tada nam se neće samo činiti da možemo bolje, više i brže nego lani.

Presudna je, dakle, sekunda u kojoj, unatoč lošem danu, ustrajemo u ispunjenju cilja. da bi nam bilo lakše izdržati i otisnuti se ponovno prema vrhu ushićenja, dobro je znati da nema uspjeha bez ulaganja. Bez ulaganja vremena, energije, ljubavi i motivacije. jako je malo priča o instant-uspjehu, a i tada ubrzo razaznajemo da ništa nije slučajno. Potrebno je razumjeti da je napor koji trebamo da bismo nešto ostvarili najčešće sto puta veći od onoga za što ostali ljudi misle da smo uložili.

Zato ove godine predlažemo da umjesto izlika za neostvareno napravimo realnu reviziju 365 dana. Preuzmimo odgovornost i pronađimo način da pobijedimo isprike. Razgovarajmo s drugima i provjerimo jesu li naši ciljevi zaista tako nedostižni. Povremeno je, naime, nužno da nam drugi ljudi pomaknu kut gledanja koji imamo o sebi i okružju. nemojte stalno žuriti naprijed. Svaki puta kada napravite čak i najmanji korak vezan uz ostvarenje svoga cilja zaustavite se i nagradite. Uživajte u postignutom.

Sretno!

do sljedećeg susreta za mjesec dana, zdravo nam budite.

vaša, Snježana Foschio-Bartol,

Glavna i odgovorna urednica

Poštovane čitateljice i čitatelji,

29 MireLa TrnsKi, baCC.oeC., sPeCijaLisTiCa Za obraZoVanje: ULaGanje U ZaposleniKe investiciJa Je Koja se DUGoročno isPLaTi

30 iVana bara, Dr.MeD.DenT.: Hvala ti, planino, na UTočiŠTU

predstavlJamo

32 MaTija KroPeK, Mr.PHarM., voditelJ proJeKta seriJaliZaciJe liJeKova na reCePT: beLUPoVi LijeKoVi ZaŠTiĆeni brojeM

34 PreDsTaVLjaMo beLUPoVe lJeKarne deltis pHarm

35 ProŠirena PaLeTa oTC ProiZVoDa: beLoDeX 5 % pJena

KroniKa

36 Goran čičin – MaŠansKer: osnovnoŠKolci i predŠKolci svladali teHniKe na ledu

PsiHoLoGija

38 Dr. iVo beLan: raDe Li sretniJi Zaposlenici viŠe? Jesu li produKtivniJi?

6 7

Zdravstvena politiKa

PrVi DoPreDsjeDniK/V.D. PreDsjeDniKa HrVaTsKe LiječničKe KoMore Dr. sC. KreŠiMir LUeTiĆ

moramo motivirati mlade liječnike da ostanu u Hrvatskoj

6 7

PrVi DoPreDsjeDniK/V.D. PreDsjeDniKa HrVaTsKe LiječničKe KoMore Dr. sC. KreŠiMir LUeTiĆ

moramo motivirati mlade liječnike da ostanu u Hrvatskoj

PodaTak da liječnici Godišnje ostvaRe Gotovo 3.000.000 pRekovRemenih sati pokazuje da je veliki volumen pRekovRemenoGa Rada nužan kako bi sustav funkcioniRao, odnosno da nam nedostaje izvRšitelja u sustavu

Prvi dopredsjednik /v.d. predsjednika Hlk dr.sc. krešimir luetić u inventuri učinjenog u Hrvatskoj liječničkoj komori u 2018. go-vori o nastavku dosadašnjih projekata i po-kretanju novih te kao nepopravljivi optimist ističe uvjerenje da ova godina donosi bolji-tak hrvatskom liječništvu i čitavom zdrav-stvenom sustavu. intervju s dr.sc. luetićem vodila je kolegica Smiljana Škugor-Hrnče-vić, a mi, uz odobrenje komore i uredništva liječničkih novina, prenosimo široj javnosti najzanimljivije dijelove. B U Hrvatskom saboru prihvaćen je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu s prvim danom 2019. jeste li za-dovoljni novim rješenjima ili….?komora želi aktivno surađivati i biti kon-struktivan partner zdravstvenoj administra-ciji, poglavito ministarstvu zdravstva. Upra-vo zato smo pripremu i donošenje Zakona

a potaknut ponajviše razvojem situacije na terenu. Ponovit ću da Hrvatska nije i ne može biti otok u eU-u pa će tako zasigurno određene krute, arhaične i partikularnim interesima utemeljene zakonske odredbe relativno brzo doživjeti svoje usklađenje s kvalitetnijim i suvremenijim rješenjima ka-kva možemo vidjeti u uređenijim sustavima odnosno državama.B često ste izjavljivali da bolnički sustav po-čiva na nezakonitom radu. možete li nam obrazložiti zašto to mislite?da, to je istina. Podatak da liječnici godiš-nje ostvare gotovo 3.000.000 prekovreme-nih sati pokazuje da je veliki volumen pre-kovremenoga rada nužan kako bi sustav funkcionirao, odnosno da nam nedostaje izvršitelja u sustavu. Više od polovice liječ-nika koji dežuraju, tj. rade prekovremeno godišnji broj prekovremenih sati veći je od

o zdravstvenoj zaštiti doživjeli kao prioritet u tom smislu te iznijeli niz prijedloga u svr-hu njegovog poboljšanja. nažalost, neke od najvažnijih komorinih ideja nisu uvr-štene u taj Zakon, kao što su zadržavanje pripravničkog staža ili zamjensko uvođe-nje sekundarijata, reforma specijalističkog usavršavanja, ukidanje tzv. “robovlasničkih ugovora” za specijalizante, omogućavanje svim liječnicima u PZZ-u slobodan izbor za odlazak u koncesiju, tj. privatnu ordinaciju, legalizaciju velikog obujma prekovremenog rada liječnika itd. Zakon je donio određena poboljšanja, a glede prijedloga koji nisu za-sada implementirani u Zakon, komora će nastaviti s upornom argumentacijom za nji-hovo uvrštavanje u neke buduće izmjene i dopune zakonskog akta.B kako tumačite da zakonodavac nije pri-hvatio prijedloge liječničke struke?Predlagatelj Zakona, tj. ministarstvo zdrav-stva i zakonodavac Hrvatski sabor, preuzeli su odgovornost za usvojeno zakonsko rje-šenje. naglasak predlagatelja bio je na ne-kim drugim rješenjima koje se razlikuju od komorinih prijedloga. Uvjeren sam da će se relativno brzo ići u promjene predmet-nog propisa zato što će predlagatelj uvidje-ti potrebu poboljšanja određenih odredbi,

dozvoljenog maksimuma prema Zakonu o radu, dakle radi se o protuzakonito velikom broju prekovremenih sati. kada bi se njihov opseg prekovremenog rada sveo u zakon-ske okvire mogli bi jednostavno zaboraviti na sadašnji način dežurstava i pripravnosti što bi imali značajne reperkusije na dostu-pnost i kvalitetu zdravstvene zaštite za naše građane. Stoga se jednostavno nameće za-ključak da bolnički sustav u RH trenutno počiva na nezakonitom radu liječnika, od-nosno njihovoj svojevrsnoj žrtvi, odricanju i narušavanju vlastite kvalitete obiteljskog i osobnog života.B Što komora može poduzeti i što podu-zima?komora već niz godina zagovara uređe-nje našeg zdravstvenog sustava, pa tako i radnog statusa liječnika. jedan od glavnih zahtjeva ne samo Hlk nego i svih drugih liječničkih asocijacija je strukovni kolektivni ugovor ili neka vrsta njegovog ekvivalenta kao što je primjerice Zakon o plaćama li-ječnika i sl. Pri tome smo odgovornima u državnoj administraciji, pa i samom pre-mijeru, isticali argumente koji idu u prilog tome, da sve razvijene države eU-a imaju takvo zakonsko rješenje, da je liječništvo profesija s nizom specifičnosti te kao takva

8 9

medicina i BiZnisZdravstvena politiKa

iziskuje poseban propis kako bi se one ure-dile, da se donošenjem strukovnog ugovora za liječnike neće otvoriti “Pandorina kutija”, tj. poplava sličnih zahtjeva drugih profesija jer se takvo što nije dogodilo primjerice u Sloveniji itd. Uvjeren sam da će Vlada RH, poglavito ministarstvo rada i ministarstvo zdravstva uvidjeti da je takva promjena ne samo nužnost kako bi se rad liječnika “le-galizirao”, nego i optimalno rješenje kakvo već godinama funkcionira u uređenijim dr-žavama eU. nadam se da ćemo takav želje-ni ishod dočekati još za mandata ove Vlade.B Odlazak liječnika je sve vidljiviji. Što bi trebalo učiniti da se zaustavi?Bolje reći kako zadržati liječnike i druge zdravstvene profesionalce u Hrvatskoj. da bismo zadržali hrvatske liječnike u našoj zemlji, potrebne su sustavne i kontinuirane mjere i one na razini središnje države kao i one na razini lokalne države. ja bih dodao da je više od svega nužna promjena nači-na razmišljanja. Unatoč tome što komora i druge liječničke organizacije već godinama naglašavaju problem manjka liječnika, koji se stalno produbljuje, tek nedavno može-mo zamijetiti da su i političari pomalo po-stali svjesni toga. dok su se mjere lokalne države počele, doduše sporadično, donosi-ti, one s razine središnje države još uvijek nažalost izostaju. Glede pozitivnog iskora-ka lokalne države uvijek želim istaknuti pri-mjer Bjelovarsko-bilogorske županije koja je donijela konkretnu odluku da tri milijuna kuna u iduće tri godine alocira u subvenciju kamata za stambene kredite liječnika ili za financiranje podstanarskog najma te struč-nog usavršavanja liječnika. U mjere koje su u ingerenciji središnje države spadaju pro-mjena zakonskog okvira te omogućavanje već spomenutog strukovnog kolektivnog pregovaranja, osuvremenjivanje specijali-stičkog usavršavanja liječnika, zadržavanje pripravničkog staža ili sekundarijata, pre-stanak prekršajnog procesuiranja liječnika zbog velikog broja prekovremenih sati, po-rezne olakšice ili veće glavarine za rad u ma-nje atraktivnim sredinama, omogućavanje odlaska u koncesiju svim zainteresiranim liječnicima u PZZ. nadalje, potrebno je u prvom redu napustiti penalizacijski model kadrovskog planiranja liječnika, kakav eg-zistira na ovim prostorima još od vremena bivše države, a primjer za to su tzv. robo-

Stipendiranje članova Komore za inozemno stručno usavršavanje iznosom do 20.000 Kuna iznimno je dobro primljen projeKt

vlasnički ugovori za specijalizante. Takav model treba zamijeniti stimulacijskim. Ro-bovlasnički ugovori i zastarjeli sustav speci-jalističkog usavršavanja jedan su od glavnih razloga zašto se mladi liječnici odlučuju na odlazak u inozemstvo, uz naravno uvjete rada, visinu primanja, organizaciju posla, opterećenost brojnim prekovremenim sa-tima, nemogućnost realizacije profesional-nih ambicija itd.U anketi koji smo proveli nad 1500 mladih liječnika, financijski razlog bio je tek na tre-ćem mjestu kod odluke o odlasku u inozem-stvo, nakon uvjeta rada i organiziranosti sustava. To nam jasno pokazuje gdje treba uložiti dodatni napor u svrhu zadržavanja liječnika.

B Što je s mladim liječnicima koji izlaze s fakulteta, ukinut je pripravnički staž?mladi liječnici, odnosno budući mladi liječ-nici nalaze se u jednoj nezahvalnoj situaci-ji. naime, prije početka zadnjeg semestra studija medicine naši mladi budući kolege još ne znaju sa sigurnošću hoće li imati pri-pravnički staž ili neće. Točnije hoće li imati neku zamjenu za pripravnički staž koji je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti ukinuo. U protekloj godini mogli su čuti nekoliko ra-zličitih izjava najodgovornijih ljudi iz zdrav-stvene administracije o toj temi, pa mogu razumjeti njihovu zbunjenost. To nije do-bro. Općenito se kod nas relativno često i ponekad prebrzo mijenjaju propisi, tako da liječnik na početku svoje profesionalne ka-rijere nije upoznat niti može biti siguran na koji način i pod kojim propisima će se nje-gova karijera razvijati. Studenti završnih godina medicinskog fakulteta i mladi liječ-nici nezadovoljni su ukidanjem pripravnič-kog staža, a i komora to ocjenjuje korakom

Stipendiranje članova Komore

Stipendiranje članova komore za ino-zemno stručno usavršavanje iznosom do 20.000 kuna po članu, projekt je koji je iznimno dobro primljen među čla-novima te šire prepoznat kao važan pozitivan iskorak Hlk-a u osnaživanju hrvatskog zdravstva. dokaz tomu je više od 100 stipendista u 2018. godini. Radi se o stipendiranju inozemnog usavršavanja s ugovor-nom obvezom za člana i njegovu ma-tičnu ustanovu da naučenu vještinu ili stečeno znanje član nakon edukacije

u kratkom roku implementira u svoj sva-kodnevni rad te da o istoj održi edukaciju ostalim zainteresiranim kolegama u svojoj sredini i drugdje gdje se ukaže potreba. Tim projektom Hlk podiže kvalitetu hrvatskoga zdravstva od čega najviše koristi imaju naši pacijenti. nedavno smo u medijima mogli čitati o endoskopskom ORl zahvatu na uhu koji je prvi pute učinjen u Hrvatskoj, a izveo ga je upravo stipendist Hlk-a nakon povratka s usavršavanja u njemačkoj. Uvjeren sam da će takvih primjera biti još.

8 9

u anKeti Koju smo proveli među 1500 mladih liječniKa, financijsKi razlog bio je teK na trećem mjestu u odluci o odlasKu u inozemstvo, naKon uvjeta rada i organiziranosti sustava

unatrag u strukturi stručnog usavršavanja liječnika, jer im ne daje potrebnu sigurnost ulaska u rad u zdravstvenom sustavu. Sma-tramo da bi, ako je već ukinut staž, trebalo uvesti tzv. sekundarijat, po uzoru primjerice na Sloveniju, koji bi počinjao odmah nakon završenog fakulteta, a mladi bi se liječnici usavršavali pod nadzorom mentora tijekom 9 do 24 mjeseca. Prvih minimalno 9 mje-seci sekundarijata trebalo bi biti struktu-rirano i obvezno za sve, na način da mladi liječnik radi u sustavu bolničke i izvanbol-ničke hitne medicinske pomoći te ordinaciji obiteljskog liječnika, uz završavanje tečaja naprednog održavanja života (alS). nakon toga liječnik bi ostatak sekundarijata, dok čeka specijalizaciju provodio radeći unutar specijalnosti koja ga zanima i to bi mu se vrijeme kasnije moglo uračunati u program specijalističkog usavršavanja. Umjesto po-nekad dugotrajnog čekanja na specijalizaci-ju, mladog se liječnika na ovaj način uvodi u sustav bez odgode.B na čemu će biti naglasak u radu komore ove godine? Ova godina je izborna godina u komori. Očekuju nas novi izbori za sva tijela komore te će pravilno održavanje izbornog procesa, među ostalim, biti u fokusu rada mojih su-radnika i mene. izbore ćemo prvi put održati elektronički putem, pomoću liječničkih iska-znica. Trenutno smo u završnoj fazi rada na osiguranju svih infrastrukturnih te tehnološ-kih preduvjeta za to. naime, radi se o nastav-ku projekta e-komora te će na taj način Hlk biti prva institucija u Hrvatskoj u kojoj će se izbori održati na takav suvremeni način. do sada je izrađeno gotovo 12.000 pametnih li-ječničkih iskaznica. naravno, alternativno će biti moguće i dopisno glasovanje za kolege koji neće moći glasovati na taj način.intenzivno ćemo raditi na nastavku proje-kata za liječnike poput raspisivanja sada već trećeg natječaja za dodjelu novčanih sredstava za inozemno stručno usavršava-nje članova Hlk, zatim nastavak rada na projektu “kontinuirano stručno usavrša-vanje liječnika opće/obiteljske medicine”, a kojim su osigurana bespovratna sredstva iz europskog socijalnog fonda. komora će u tu svrhu organizirati radionice po župa-nijskim središtima te će dovesti najbolje predavače koji će liječnicima opće i obitelj-ske medicine prenijeti najnovije spoznaje

o pojedinim dijagnostičkim i terapijskim postupcima. Stručno usavršavanje će se provoditi predavanjima, interaktivnim se-minarima, vježbama na modelima i simula-cijskim vježbama. Za projekt stipendiranja inozemnog stručnog usavršavanja u 2019. godini osigurali smo 1,5 milijuna kuna tako da će još više naših članova moći participi-rati u tom projektu.B koje je pogodnosti komora uspjela dogo-voriti za svoje članove?Želim posebno istaknuti nove uvjete koje je komora ispregovarala s poslovnom ban-kom koja je naš partner. komora je prije toga aktivno sudjelovala u nedavnoj pro-ceduri donošenja izmjena i dopuna Zako-na o porezu na dohodak i predlagatelju za-konskog prijedloga ministarstvu financija uspješno uspjela argumentirati dobrobiti promjene zakonske odredbe koja je donji li-mit kamata postavljala na 3 posto, odnosno da se izmjenom zakona spusti na 2 posto. nakon što smo na taj način ostvarili pre-duvjete za još povoljnije uvjete za kredit-ne proizvode, uspjeli smo za naše članove dogovoriti kamate za stambene kredite u visini od 2.18% fiksno na 7 godina u kunama i eurima. To je daleko najniža kamata na na-šem tržištu i konačno sa zadovoljstvom mo-žemo reći smo liječnicima osigurali kreditne uvjete usporedive s razvijenim državama.B kako vidite budućnost hrvatskog liječ-ništva?Po naravi sam nepopravljivi optimist pa se tako nadam boljoj budućnosti hrvatskog li-ječništva i našeg zdravstvenog sustava. no realist u meni je svjestan da takav sustav opstaje ponajviše na požrtvovnosti, entu-zijazmu, marljivom radu i prekovremenim satima koje odrade liječnici i ostalo medi-cinsko osoblje. nažalost, odlasci liječnika u inozemstvo predstavljaju i dalje veliku pri-jetnju hrvatskom liječništvu i našem zdrav-stvenom sustavu te će biti potrebno uložiti dodatne napore kroz sve liječničke asoci-jacije da se ti negativni trendovi zaustave odnosno da se kolege koje su napustile Hr-vatsku potaknu na povratak u domovinu. nadalje, iznimno je važno motivirati mlade liječnike koji su na početku svog radnog vi-jeka na ostanak u Hrvatskoj.Rekao bih da ćemo mi liječnici kao stalež imati onoliko dostojnu budućnost koliko se budemo imali hrabrosti i snage boriti za nju.

press

“Živimo za zdravlje” lane marković pobjedničko je rješenjesvi su vaši prijedlozi pokazali koliko nam jestalo da Belupo kao društveno odgovornukompaniju predstavimo lokalnoj zajednici i šire gdje svojim radom pokazujemo kako ŽiViMo Za ZDraVLje!

ZaVrŠen naGraDni naTječaj Za iZbor najboLjeG sLoGana sViH beLUPoViH sTrUčniH DoGaĐanja 2019.

diplomirana pravnica lana marković, stručna suradnica sektora Pravnih i općih poslova Belupa, s prijedlogom “Živimo za zdravlje” pobjednica je internog nagradnog na-

tječaja za kreiranje slogana svih Belupovih stručnih događanja u 2019. godini.Podsjetimo, interni je nagradni natječaj za Belupov krovni slogan trajao od 21. do 28. si-ječnja 2019. Zadatak svih nas bio je osmisliti kratak i pamtljiv slogan, dovoljno općenit da pokrije našu djelatnost i dovoljno poseban da ističe naše korporativne vrijednosti. Poslali smo obavijesti o natječaju te upute o prijavi prijedloga. Svatko je od nas mogao slogane predlagati elektroničkim ili tiskanim obras-cem. Po završetku roka za prijavu, na jednom su mjestu skupljeni prijedlozi pristigli elektro-ničkim putem i obrasci iz kutija koje su se na-lazile na svim našim poslovnim lokacijama.na natječaj za slogan odazvalo se pedesetak belupovki i belupovaca. Svojim su prijedlo-zima dali mašti na volju i napisali što Belupo znači za nas i za zajednicu u kojoj djelujemo. Prema uputama koje su poslane svim sudi-onicima natječaja, nitko nije bio ograničen samo na jedan slogan. Tako je pristiglo se-damdesetak zgodno sročenih slogana. Stoga se pred našim stručnim povjerenstvom našao nimalo lagan zadatak. Trebalo je između svih prijedloga odabrati onaj najbolji. Poziv da Ži-vimo za zdravlje istaknuo je kolegicu marko-vić kao pobjednicu natječaja. Podsjećamo da je natječaj bio nagradni, a pobjednica je osvojila vrijednu nagradu – sudjelovanje na jednom od brojnih Belupovih stručnih doga-đanja u 2019. čestitamo kolegici lani marković, a svim ostalim belupovkama i belupovcima zahva-ljujemo na sudjelovanju. Svi su vaši prijedlozi pokazali koliko nam je stalo da Belupo kao društveno odgovornu kompaniju predstavi-mo lokalnoj zajednici i šire gdje svojim radom pokazujemo kako ŽiVimO Za ZdRaVlje!

10 11

Zdravstvena politiKa

Za Belupo piše: Diana Glavina

dostupnost primarne Zdravstvene ZaŠtite

u hrvatsKoj imamo oKo 2300 liječniKa u obiteljsKoj medicini što je već nedostatno, a s obzirom na to da će veliKih broj njih, prema neKim izračunima udruga liječniKa primarne zdravstvene zaštite, za neKoliKo godina otići u mirovinu, imat ćemo manjaK od čaK 800 liječniKa

dostupnost zdravstvene zaštite najaviše ovisi o dostupnosti liječnika. a ako govori-mo o njihovom broju, prema relevantnim europskim pokazateljima i usporedbama, Hrvatska u ukupnom broju liječnika u od-nosu na broj stanovnika nije u kritičnoj fazi i, otprilike, nalazi se na sredini ljestvice eu-ropskih zemalja. ipak, problema je bez-broj. Osim odlaska na rad u inozemstvo liječnika specijalista srednjih generacija, loše je i to što imamo puno liječnika u sta-rijoj dobi kojima je mirovna blizu i koje, u stručnom smislu, ne mogu zamijeniti mladi liječnici s malo ili nimalo iskustva. ali, dok se najčešće ističe rastući problem manjka liječnika u bolnicama, popunjenost mreže obiteljske medicine u primarnoj zdravstve-noj zaštiti, već je prilično problematična. Za radno mjesto liječnika u Sućurju na Hva-ru, koji bi trebao brinuti o 300 pacijenata, natječaj je stalno otvoren. Unatoč tome što se uz plaću nudi i stan te godišnji bonus od 50.000 kuna, zainteresiranih liječnika koji bi radili u ovom otočkom mjestu nema. Stoga, troje liječnika iz jelse svakodnevno putuje i izmjenjuje se u ambulanti u Su-ćurju, rekao je nedavno za Hinu ravnatelj doma zdravlja Splitsko-dalmatinske župa-nije dragomir Petric. dodao je i to da će od

Tko će nas liječiti?

10

250 liječnika obiteljske medicine u Splitsko-dalmatinskoj županiji u idućih šest godina čak njih stotinu otići u mirovinu. nezavidna situacija u obiteljskoj medicini nije problem samo otočkih područja, liječnici nedostaju i u ruralnim dijelovima Hrvatske, a pitanje je kako će u bliskoj budućnosti funkcionirati obiteljska medicina i u većim gradovima. U Hrvatskoj imamo ukupno oko 2300 liječnika u obiteljskoj medicini, što je već nedostat-no, a kad se k tome uzme u obzir da im je u prosjeku 55 godina, prema nekim izračuni-ma udruga liječnika primarne zdravstvene zaštite, za nekoliko godina veliki će ih broj otići u mirovinu i pojavit će se manjak od čak 800 liječnika.

Zanemarena primarna zaštitaimamo dvostruko manji broj obiteljskih li-ječnika na 100.000 stanovnika nego što to ima eU. jedan od razloga tomu jest svakako to što je primarna zaštita sustavno, godi-nama bila zanemarivana. mnogi smatraju da je posao liječnika u domovima zdravlja neatraktivan i puno je liječnika koji ga kori-ste isključivo kao prolaznu stanicu na putu do bolničke specijalizacije ili do zaposlenja u inozemstvu. malo je mladih liječnika koji će ciljano odabrati posao u obiteljskoj me-dicini. U ambulantama u primarnoj zaštiti oni najčešće mijenjaju liječnike koji su na specijalizaciji, na bolovanju ili su otišli u mi-rovinu. U jednoj ambulanti u godinu-dvije dana izmijeni se i nekoliko liječnika koji su na zamjenama i pitanje je naravno, kako se na taj način mogu sustavno pratiti pacijenti koji im pripadaju. mladi liječnici, bez isku-stva, često rade i u hitnoj medicini. no i u obiteljskoj i u hitnoj medicini rade sve dok i sami ne dobiju specijalizaciju. ali, od 1. srp-nja 2020. godine to više neće moći, jer će u obiteljskoj i hitnoj medicini smjeti raditi samo oni liječnici koji su stekli specijalizaci-ju iz tih područja.S početkom ove godine, kako je novi Za-kon o zdravstvenoj zaštiti stupio na snagu,

liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – obiteljski liječnici, pedijatri, stomatolo-zi –dobili su obvezu dežurstava subotom od 15 do 20 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom od osam do 20 sati. Podsjetimo, novi Zakon ne poznaje pojam liječnika kon-cesionara koji do sada nisu morali dežurati, već sada imamo sustav ordinacija. dok su ranije dežurali uglavnom liječnici zaposleni-ci domova zdravlja, od 1. siječnja ove godi-ne dežurstvo je obveza svima. Što ne znači da problema nema. Poseban pravilnik koji definira uvjete rada dežurstava ne postoji niti su o tome sklopljeni posebni ugovori s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osigu-ranje već je to pitanje u nadležnosti lokalnih jedinica.

Osigurati uvjete za rad u dežurstvuTo znači da će zbog nedostatka jedinstve-nih pravila, upozorila je predsjednica ko-ordinacije hrvatske obiteljske medicine dr. Vikica krolo, liječnici dežurati po različitim uvjetima, ovisno o tome kako tko dogovori sa županijom. među ostalim, pregovori se odnose i na naknadu za dežurstvo. Osim nejednake naknade za dežurstvo, različit će biti i ritam dežuranja u pojedinim dije-lovima zemlje. Tamo gdje je više liječnika njih će obvezno dežurstvo “hvatati” jedan-put-dvaput godišnje, a u krajevima gdje li-ječnika nema dovoljno, primarci će dežurati puno više.ipak, ono što povezuje sve obiteljske liječni-ke, a što je u posljednje vrijeme zbog smrti dječaka u metkoviću, puno puta poručeno u javnosti, jest nužnost da se osiguraju uvjeti za rad u dežurstvu. na to je upozorila i dr. krolo: “Stalno govorimo da nam na mje-stima dežurstva treba oprema primjerena današnjem vremenu, ne može to biti samo slušalica i moje znanje, nego i to da imam čime raditi, dakle dostupnost laboratorija, eventualno radiološke pretrage. mi se ne protivimo dežurstvu, nego tome da se radi neozbiljno.”

10 11

Piše: Ivana Rimac-Lesički,Večernji list Uz izmjene pojedinih propisa radi njihova prilagođavanja eU praksi, kao glavna zako-nodavna promjena za zdravstveni sustav u ovoj godini najavljen je zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema njegovu prvom i trenutno jedinom nacrtu, koji je rezultat rada za tu svrhu osnovane radne skupine, u planu je povećanje ili delimiti-ranje maksimalnog iznosa participacije za osiguranike koji nemaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. aktualan prijed-log za povećanje jest na četiri s trenutne dvije tisuće kuna koliko iznosi najviši iznos participacije, a kao “B opcija” razmatra se ukidanje takve granice i uvođenje plaćanja u visini od deset posto vrijednosti obavlje-nih zdravstvenih usluga. jedan od ciljeva ta-kvih izmjena svakako jest motiviranje osi-guranika koji još nemaju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. U svakom slučaju, u zakon o obveznom zdravstvenom osigu-ranju bit će ključna zakonodavna izmjena s potpisom ministarstva zdravstva iako se ono u javnosti češće spominje vezano uz sasvim drugi zakon, onaj koji bi trebao ure-diti pitanje zakonskog prekida trudnoće u Hrvatskoj. međutim, prema dosadašnjim izjavama ministra prof. dr. sc. milana ku-jundžića, takozvani zakon o pobačaju neće biti donesen u roku koji je definirala odlu-ka Ustavnog suda, odnosno do 21. veljače. no uz normativne promjene ova godina za zdravstveni sustav trebala bi, prema planu i najavama zdravstvene administracije, do-nijeti niz novosti na “terenu”. Po tom pita-nju ponovno se navodi nužnost promjena u funkcioniranju sustava hitne medicinske pomoći kojoj slijedi: povećanje kompeten-cija i ovlasti medicinskim sestrama i tehni-čarima, nabava helikoptera za ustroj heli-kopterske hitne pomoći te spajanje objedi-njenih hitnih bolničkih prijama sa županij-skim odnosno gradskim hitnim službama.

ProMjene U ZDraVsTVenoM sUsTaVU raDi UsKLaĐiVanja s PraKsoM eU-a

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju je ključna zakonodavna izmjenaova godina bi za zdravstveni sustav trebala donijeti niz novosti na “terenu”: promjene u funKcioniranju sustava hitne medicinsKe pomoći, ustroj heliKoptersKe hitne pomoći, novi nacionalni preventivni program za rano otKrivanje raKa pluća, novi preventivni program za raK prostate, nacionalni plan protiv raKa te početaK gradnje nacionalne dječje bolnice u zagrebačKom blatu

Ovo potonje znači, prema dosadašnjim in-formacijama, otvaranje fizičkog prostora u smislu posebne prostorije, tj. ordinacije za takozvane lokalne hitne službe u prostoru objedinjenih hitnih bolničkih prijama. Cilj je da u istom prostoru “lokalna hitna” odra-di trijažu i tako rastereti objedinjeni prijam kojemu će proslijediti pacijente kojima je to doista i potrebno. Zbog prostornih moguć-nosti u nekim bolnicama takvo rješenje bit će moguće, tvrde upućeni, brzo usposta-viti, a ono što svi podcrtavaju jest da ovaj plan ne znači zatvaranje vrata županijskih i gradskih hitnih službi. i druga spomenuta promjena unutar sustava hitne medicinske pomoći jest edukacija medicinskih sestri i tehničara sa završenim trogodišnjim i pe-togodišnjim studijem sestrinstva za obav-ljanje reanimacije i hitnih intervencija. Bit će to svojevrsna specijalizacije za hitne Timove 2, a prve grupe bi trebale sa edu-kacijom započeti u ožujku. Ustroj helikop-terske hitne pomoći također je u planu za ovu godinu odnosno točnije je reći kako je u planu nabava helikoptera za hitnu medicin-sku pomoć za koje je izdvojeno 35 milijuna eura iz eU fondova, a dosad je poznat plan o ustrojavanju tri fiksne i četiri povremene helikopterske baze. S travnjem je, nadalje, najavljeno pokreta-nje novog nacionalnog preventivnog pro-grama, onog za rano otkrivanje raka pluća. Pušači stariji od 50 godina rizična su skupina koja će biti pozivana na preventivni CT ni-

ske doze zračenja u devet gradova u zemlji. drugi novi nacionalni preventivni program pripremljen je za rak prostate i njegov po-četak očekuje se sa lipnjem. istovremeno je za ovu godinu najavljena i izmjena po-stojećeg preventivnog programa probira na slabovidnost u djece koji je namijenjen četverogodišnjacima sa ciljem što ranijeg otkrivanja slabovidnosti. ključna je izmje-na što će roditelji četverogodišnjaka na kuć-nu adresu dobiti poziv i termin za pregled te se više neće trebati naručivati niti imati uputnicu za ovaj pregled. Osim tog probira za djecu, posebice vrtićku, u planu je edu-kacija o oralnoj higijeni i važnosti zdravlja zubi koja će se provoditi po predškolskim ustanovama. Uz sve te programe i planove prva polovica ove godine trebala bi rezultirati saborskim prihvaćanjem nacionalnog plana protiv raka koji je u fazi javnog savjetovanja, a koji, među ostalim, definira dijagnostiku i način liječenja raka u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Svi nabrojani planovi su najavlje-ni, dio ih je pred realizacijom, a većina tre-ba započeti u prvoj polovici godine. Za isto razdoblje, međutim, planiran je početak gradnje nacionalne dječje bolnice u zagre-bačkom Blatu što je kapitalan projekt Vlade RH. kako je rečeno, za nacionalnu dječju bolnicu neće se čekati novac iz eU fondova za koje je pripremljena aplikacija, država će osigurati jamstva kako bi se s gradnjom za-počelo u planiranom roku.

12 13

prof. dr. sc. ŽeLjKo KaŠTeLan, PreDsTojniK KLiniKe Za UroLoGijU KbC-a ZaGreb i VoDiTeLj CenTra Za TransPLanTaCijU bUbreGa

intervJu

Transplantacija je timski posao, možda više nego bilo koji druginaši pacijenti dobiju novi bubreg za oKo godinu dana. trenutno je na listi čeKanja u hrvatsKoj oKo 180 bolesniKa i ta se lista dosta brzo prazni, ali se i redovito puni novim pacijentima iz centara za dijalizu. sada imamo dobar balans između broja transplantiranih pacijenata i onih Koji dolaze na listuU prvom tjednu ove godine u tri zagrebačke bolnice bilo je čak 20 transplantacija orga-na. U kliničkom bolničkom centru Zagreb presađeno je devet bubrega i dva srca, četiri jetre i tri bubrega presađena su u kliničkoj bolnici merkur te u kliničkoj bolnici dubra-va dva srca. Spašeno je 20 života, među kojima je i jedno 14-godišnje dijete kojemu je presađeno srce. do danas su ove brojke sigurno već drukčije, no bio je to rekordan broj transplantacija organa u samo jednom tjednu što je veliki organizacijski poduhvat kao i golemi stručni uspjeh. O tome kao i o hrvatskoj transplantacijskoj medicini, koja posljednjih nekoliko godina drži sam svjet-ski vrh, za Glasilo Belupa razgovarali smo s prof. dr. sc. Željkom kaštelanom, predstoj-nikom klinike za urologiju kBC-a Zagreb, koji u ovoj zdravstvenoj ustanovi vodi i cen-tar za transplantaciju bubrega. B može li se govoriti o broju ljudi, od vo-zača do zdravstvenih djelatnika, koji su od eksplantacije do transplantacije organa su-djelovali u ovom velikom poslu i očito bili ui-grani kao da se radi o jednom malom timu? Transplantacijski program zahtjeva dobru organizacijsku strukturu koji smo mi u Hr-vatskoj jako dobro postavili. dakle, imamo stručne ekipe koje ustanove moždanu smrt pacijenta u intenzivnim njegama u bolnica-ma u Osijeku, u Rijeci, u Slavonskom Brodu, u Berlinu ili u nekom drugom gradu. Zatim su tu ekipe za eksplantaciju organa, a po-tom slijedi organizacija transporta organa do bolnice gdje će se obaviti transplantaci-ja. ako nam organ dolazi iz njemačke ili Bel-gije tada se transport obavlja avionom. na-ravno, na aerodromu netko mora preuzeti organ, dopremiti do bolnice gdje imunolozi moraju obaviti imunološke testove, a pone-

kad su potrebni i patolozi radi biopsije tkiva. nefrolozi u bolnicu zovu pacijenta s liste če-kanja, moraju ga obraditi… Treba okupiti i kirurški tim…To je samo dio organizacijskog i stručnog posla. Rekao bih da svaki organ na neki način prati barem pedeset, ako ne i više ljudi raznih struka, liječnika različitih specijalnosti, medicinskih sestara.Organizacija ovoga posla ne trpi pogreš-ke, mora biti vrhunska, jer vrijeme do kada organ mora biti implantiran je ograničeno. kod bubrega je to do 24 sata, ali mi nasto-jim da to bude unutar 16 sati pa i kada organ dolazi iz neke zemlje članice eurotransplan-ta. kod srca je to vrijeme puno kraće, rok je samo četiri sata, kod jetre osam sati. B liječnici, medicinske sestre kao i svi ostali koji sudjeluju u procesu se očito ne štede, ne gledaju koliko je sati, je li dan ili noć… kako ste u tome uspjeli? Tome sigurno doprinosi entuzijazam kod ljudi što je posebno bilo važno u vreme-nima kada smo počinjali. a program tran-splantacije, eksperimentalni dio, otpočeo je krajem šezdesetih godina prošloga sto-ljeća. Prva transplantacija bubrega bila je 1971. godine u Rijeci, zatim 1973. ovdje na klinici za urologiju na Rebru kada su se for-mirali timovi urologa, nefrologa, imunolo-ga. Osnovan je centar za dijalizu, zatim prvi centar za tipizaciju tkiva, ali i prva lista če-kanja. Tako je iz ove zdravstvene ustanove krenuo razvoj transplantacijske medicine, transplantacija drugih organa, srca, jetre. dakle, program se širio u druge zdravstve-ne ustanove i danas u Hrvatskoj imamo četiri centra za transplantaciju bubrega, dva za transplantaciju srca i dva centra za transplantaciju jetre. Svi centri dišu kao je-dan, radimo kvalitetan program do kojega

nam je svima stalo i entuzijazam nas nije napustio. no, uz entuzijazam ljudi koji sudjeluju u ovom programu, jako je važno i to što ima-mo podršku države, dakle ministarstva zdravstva pa se program transplantacije plaća izvan bolničkih financijskih limita i ljudi su adekvatno plaćeni za ovaj posao. imamo i pozornost medija, imamo i podrš-ku vjerskih zajednica, osobito katoličke cr-kve koja promovira donaciju organa. Uz sve to, uspjeli smo kod naših građana razviti svi-jest da treba darivati organe. Zahvaljujući svemu tome, složili smo jako dobar sustav transplantacijske medicine. B Vi ste na klinici za urologiju u kBC-u Za-greb, u tom prvom tjednu nove godine, u 36 sati transplantirali sedam bubrega, jedan za drugim. kako je to izgledalo? Od tih sedam bubrega, dva su bubrega doš-la iz njemačke, jedan iz Belgije, a četiri su bila iz naše zemlje, a svi su došli preko eu-rotransplanta. Transplantacija se ne može planirati, a uvijek se, u pravilu, događa po-slijepodne izvan radnog vremena, noću i vikendom. kako je to bilo? Pa sve se vrtjelo u isto vrijeme, komunikacija na sve strane, transport organa, zove se nefrologa, urolo-ga, pacijente …. Okuplja se kirurška ekipa, kirurg, anesteziolog, instrumentarka, teh-ničari… Ulazimo u operacijsku salu. Operi-ramo, komuniciramo, dogovaramo. Cijeli je sustav na nogama.Bio je to veliki posao, ali nije to nama ništa ni strano, ni posebno. imamo stručni tim, suradnike, logistiku pa možemo podržavati jaki transplantacijski program. B kako reagiraju pacijenti kada ih usred noći zovete da dođu u bolnicu na presađi-vanje organa?

12 13

prof. dr. sc. ŽeLjKo KaŠTeLan, PreDsTojniK KLiniKe Za UroLoGijU KbC-a ZaGreb i VoDiTeLj CenTra Za TransPLanTaCijU bUbreGa

Transplantacija je timski posao, možda više nego bilo koji drugi

14 15

Sretni su, veseli su! Pogotovo oni koji mož-da malo dulje čekaju.B kako je liječnicima koji se usred noći, iz sna, moraju uhvatiti ozbiljnoga posla? mi smo na to naučili, to je zapravo naš ži-vot. i kada nas vidite da smo umorni, mož-da malo lošijeg raspoloženja, znajte da je to posljedica napora. ma stignemo se mi i odmoriti, zato i imamo veliki tim koji uvi-jek može pokriti jedan drugoga. ja osobno, kako vodim taj program, odmorim jednu ekipu dok je druga u vatri. moram voditi ra-čuna i o tome da ljude ne opteretim, da ne puknu što, naravno, ne bi bilo dobro. Sada s Vama razgovaram kao liječnik koji vodi pro-gram transplantacije bubrega unutar kBC-a Zagreb, ali želim naglasiti da je to timski posao, i to možda više nego bilo koji drugi. B Vaš centar za transplantaciju bubrega među najvećima je unutar zemalja euro-transplanta. Što to zapravo znači?To podrazumijeva dobar organizacijski model. Unutar kBC-a Zagreb formirali smo centar za transplantaciju bubrega kao funk-cionalnu jedinicu, koja, osim urologa, oku-plja nefrologe, anesteziologe, imunologe, mikrobiologe, centar za tipizaciju tkiva, da-kle sve struke koje su važne za transplanta-ciju bubrega. mi obavimo oko stotinu tran-splantacija bubrega godišnje i glavni smo transplantacijski centar za bubreg u zemlji, ali ovaj se organ presađuje i u kB merkur, u kBC-u Rijeka i u kBC-u Osijek. Hrvatska, po broju presađenih bubrega na milijun sta-novnika, prednjači ne samo među zemlja-ma članicama eurotransplanta nego smo i u samom svjetskom vrhu. B koliko se danas čeka na novi bubreg?naši pacijenti s liste čekanja dobiju novi or-gan za oko godinu dana što je izuzetno do-bro. Trenutno je na listi u Hrvatskoj oko 180 bolesnika i ta se lista dosta brzo prazni, ali se i redovito puni novim pacijentima iz cen-tara za dijalizu. Sada zapravo imamo jedan dobar balans između broja transplantiranih pacijenata i onih koji dolaze na listu. naš je model zapažen i u svijetu i mi preno-simo svoje znanje. iz područja transplanta-cije bubrega na edukaciju nam dolaze struč-njaci iz niza zemalja. Bilo ih je iz Ukrajine, iz Bjelorusije, Tadžikistana, s Filipina, iz egip-ta… isto tako, educiramo i susjedne zemlje pa smo pokrenuli program transplantacije bubrega u Crnoj Gori, program transplanta-cije srca u Srbiji, u Beogradu, kolege iz mer-kura educiraju transplantaciju jetre liječnike u BiH, itd. B kakvi su rezultati transplantacije bubre-ga? kod nas je petogodišnje preživljenje presa-

đenog bubrega preko 90 posto što je izu-zetno visoko, čak iznad europske i svjetske razine. ima pojedinačnih komplikacija ili epizoda odbacivanja, pa imamo pacijenta kojemu smo transplantirali treći bubreg. no, u principu, danas uz modernu imuno-supresivnu terapiju, presađeni bubrezi traju dovoljno dugo, kod nekih pacijenata i više od 20 godina, zapravo doživotno. B Hrvatska je u području transplantacijske medicine prepoznata praktično u cijelom svijetu. no jesmo li mi u Hrvatskoj svjesni da je naša mala zemlja, s brojim problemima u zdravstvenom sustavu, u svjetskom vrhu kad je riječ o presađivanju organa? mislim da smo tek povremeno svjesni toga, a, bez dvojbe, radi o jednoj doista dobroj priči koja pripada hrvatskoj medicini. Tran-splantacijski program je i svojevrsni brend hrvatskoga zdravstva, to više što je tran-splantacijska medicina vrh cijele medicine i to zbog zahtjevnog organizacijskog modela koji u ovaj program uključuje praktično sve struke. Upravo kroz ovaj program razvilo se i niz drugih struka, ne samo kirurška već i mikrobiologija, imunologija i druge surad-ne struke. jednostavno, transplantacijska medicina vuče čitav zdravstveni sustav na-prijed. U medijima smo dosta prisutni, ali čini mi se da još uvijek treba raditi na tome da doista u svijest naši ljudi uđe činjenica koliko smo uspješni i da smo na samom svjetskom vrhu jednako kao što su to naši nogometaši. B Vrlo je važno i to da je Hrvatska postala i članica eurotransplanta? jedanaestu smo godinu članica eurotran-splanta, organizacije koja okuplja Belgiju, nizozemsku, luksemburg, njemačku, au-striju, mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku. dio smo velike obitelji od oko 140 milijuna ljudi pa za našeg pacijenta možemo dobiti imu-

nološki podesniji organ. dio smo i zajednič-ke liste čekanja pa kada imamo hitnog paci-jenta, organ ćemo dobiti puno brže. Unutar eurotransplanta vrijedi pravilo uzajamno-sti, odnosno koliko organa dajemo toliko možemo i dobiti. Hrvatska je vodeća zemlja po broju transplantiranih organa na milijun stanovnika, ali isto tako i po broju doniranih organa. kolika je svijest naši ljudi o potrebi darivanja organa možda najbolje govori to što, nakon što dokažemo cerebralnu smrt pacijenta u jedinicama intenzivne njege, njegova će obitelj izuzetno rijetko odbiti da-rivati organe. a darivatelji organa su narav-no prva crta uspješnog transplantacijskog programa. B danas pacijent na dijalizi čeka novi bu-breg oko godinu dana. Pamtim vrijeme, koje i nije bilo tako davno, kada su pacijenti doživotno morali na dijalizu i na listi čekanja su i umirali čekajući novi bubreg. koji je bio prijelomni trenutak koji je tako snažno po-gurao hrvatsku transplantacijsku medicinu u sam vrh svijeta? Godinu, dvije prije ulaska u eurotransplant, radili smo dosta dobro i transplantirali smo godišnje i do 80 bubrega, ali ulaskom u eu-rotransplant taj je program dobio novu sna-gu, novi poticaj i sve je krenulo puno bolje. dogodila nam se dobra kombinacija ljudi koji su se bavili transplantacijom, politike koje su nas snažno podupirale pa smo dobili i financijsku podršku države kao i medijsku prepoznatljivosti, a kod građana je rasla svi-jest o plemenitosti i važnosti darivanja or-gana. i uz kvalitetan organizacijski model koji smo prenijeli iz Španjolske gradili smo mrežu koja je postala uspješnica. Treba na-glasiti da nam je pomoglo i zakonodavstvo. mi imamo zakon pretpostavljenog pristan-ka što znači da je svatko potencijalni dari-vatelj organa, tko se za života nije izričito protivio darivanju i kod svojega obiteljskog liječnika to i pismeno potvrdio. koliko mi je poznato u Hrvatskoj je tek oko dvije do tri tisuće ljudi koji ne žele biti darivatelji orga-na. no, naravno, unatoč tome što je svatko, osim navedenih izuzetaka, potencijalni da-rivatelj, uvijek pitamo obitelj preminuloga člana, pristaje li na darivanje organa. Posto-tak onih koji odbiju je vrlo mali. B imate li nasljednika, mladih liječnika u programu transplantacije? kako ne? mladi liječnici vole raditi tran-splantaciju. To je atraktivno područje s puno adrenalina, a osim toga mladi ljudi mogu vrhunsku medicinu prakticirati u Hrvatskoj. Ukratko, imamo izvanredan transplantacij-ski program, on je uhodan i mislim da se kao takav ne može zaustaviti već idemo dalje.

intervJu

14 15

Belupo ZdravlJe

Piše: Mirjana Žagar-Petrović, dr. med.U Republici Hrvatskoj 2017. godini dogodile su se 34 342 prometne nesreće u kojima je poginula je 331 osoba. U odnosu na 2016. godinu (32.757 ), prometnih nesreća više je za 4,9 posto (1607 prometnih nesreća više) i poginulih osoba više je za 7,8 posto (24 oso-ba više). Osobito zabrinjava podatak da je u prvih deset mjeseci prošle godine u Repu-blici Hrvatskoj broj prometnih nesreća koji su skrivili pijani vozači veći je za 15,5 %.

Tko je u najvećem riziku?Brzina neprimjerena uvjetima na cesti naj-češća je pogreška vozača zbog koje se do-gađaju prometne nesreće sa smrtnim isho-dom. no oko 13 % prometnih nesreća uzro-kovali su vozači pod utjecajem alkohola. U 4.282 prometne nesreće (2016. g.) uzroko-vane alkoholom poginule su 73 osobe (25 % od ukupnog broja poginulih osoba), dok je 630 prometnih nesreća koji su skrivili mla-di vozača pod utjecajem alkohola (14,7 % od ukupnog broja prometnih nesreća pod utjecajem alkohola). U 2017. godini svaku 5. prometnu nesreću uzrokovali su mladi alkoholizirani vozači. Osim prometnih ne-sreća, osobe pod utjecajem alkohola češće uzrokuju i druge prekršaje u cestovnom prometu.Pod povećanim rizikom stradavanja u pro-metnim nesrećama osobito su osobe mlađe i starije životne dobi te osobe koje voze pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih sredsta-va. neiskusni, mladi vozači s koncentraci-jom alkohola u krvi od 0,5 ‰ imaju 2,5 puta veći rizik od prometnih nesreća od iskusnih vozača.

Vožnja pod utjecajem alkoholaalkohol utječe na tjelesne, psihičke i psi-homotoričke funkcije organizma. alkohol znatno smanjuje sposobnost upravljanja motornim vozilom, usporava reakciju i mo-gućnost procjene vozača, a stupanj ošte-ćenja razmjeran je koncentraciji alkohola u krvi. Već i mala koncentracija alkohola u krvi ima nepovoljan utjecaj na ponašanje vozača i vožnju te pod utjecajem alkohola rizik od prometnih nesreća proporcional-no raste. Podnošenje alkohola i ponašanje alkoholizirane osobe, kao i njen utjecaj na vozača je individualan, razlikuje se od osobe do osobe. no neki su čimbenici koji utječu na ponašanje alkoholizirane osobe: l količina i vrsta popijenog pića l čimbenici okoline

UTjeCaj aLKoHoLa na VoZačKe sPosobnosTi

Prometne nesreće – jedan od vodećih uzroka smrtivozač pod utjecajem alKohola precjenjuje svoje vozačKe sposobnosti, ima lažno samopouzdanje, postaje slobodniji u prometu te neKritičKi povećava i brzinu u vožnji

16 17

Belupo ZdravlJe

l struktura ličnosti l dužina pijenja l tolerancija na alkohol i l brzina pijenja. Podložnije su utjecaju alkohola osobe sla-bije tjelesne građe, osobe koje su bolesne, umorne ili pod stresom te osobe ženskog spola. konzumiranje alkoholnih pića na br-zinu, žestokih alkoholnih pića i pijenje na ta-šte utječe na brzinu apsorpcije alkohola u krvi. alkohol će se sporije resorbirati ako se konzumira uz obrok, zato izbjegavajte pije-nje na prazan želudac. Budući da je alkohol (etanol) topiv u vodi uglavnom se raspore-đuje u tkivima bogatim vodom poput miši-ća, a manje u tkivima bogatim masnoćama, zbog čega su žene osjetljive na alkohol jer njihov organizam sadrži manje vode i više masnog tkiva.

Utjecaj alkohola na vozačealkohol se brzo resorbira u krv te direktno djeluje na središnji živčani sustav, u prvom redu djeluje depresivno na više moždane centre, dok pojačava aktivnost nižih. nakon konzumacije alkohola smanjuju se kognitiv-ne, vidne i motoričke funkcije čovjeka.alkohol djeluje na percepciju vozača dje-lovanjem na osjetila, u prvom redu osjeti-lo vida tako što smanjuje vidnu oštrinu što utječe na pogrešnu procjenu brzine i uda-ljenosti nadolazećih vozila. Slabije se uoča-vaju predmeti u pokretu zbog čega se sma-njuje orijentacija u prostoru. Utvrđeno je da alkohol zapravo počinje djelovati već od 0,3 ‰ kada se kod većine ljudi smanjuje pažnja i koncentracija. Pri koncentraciji alkohola u krvi od 0,5 ‰ ve-ćini ljudi smanjuju se kognitivne funkcije i produžava vrijeme reakcije, dok se vidna oštrina znatno smanjuje pri koncentraciji od 1,00 ‰, kada dolazi do slabijeg uoča-vanja udaljenosti između dva predmeta. Trijezan vozač prima desetak pojedinačnih vidnih podražaja iz okoline u svakoj sekundi od kojih stvara cjelokupnu sliku. Onaj s 1,00 ‰ apsolutnog alkohola u krvi prima 4 – 5 impulsa, a onaj s 2 ‰ prima samo 1 optički impuls u sekundi. U brzoj vožnji te slike postaju nejasne i mutne, nemaju oštrine, a i mnogo toga oko sebe vozač nije u stanju primijetiti. Pri koncentraciji od 2,00 ‰ vozači ne razlikuju crvenu od zelene boje na semaforu. U noć-nim uvjetima vožnja pod utjecajem alko-hola dovodi do stvaranja iluzija kada npr. tamna mrlja na putu predstavlja prepreku koju je potrebno zaobići ili zbog nje naglo zakočiti. To se primjećuje već kod koncen-tracije od 0,5 do 1,00 ‰. Razlika u vožnji

pod utjecajem alKohola psihičKo i motoričKo vrijeme reaKcije vozača se produljuje, a Koordinacija ruKu i nogu smanjuje

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 2013. godine u svijetu je u prometnim nesrećama stradalo je 1,25 milijuna ljudi. Prometne nesreće vodeći su uzrok smrti među mladima od 15 do 29 godina. iako je broj motornih vozila po broju stanovnika veći u razvijenim zemljama svijeta, većina ozlijeđenih i umrlih u prometnim nesrećama je u zemljama u razvoju. Stope smrtnosti zbog prometnih nesreća u nisko (24.1/100.000) i srednje razvije-nim državama svijeta (18.4/100.000) su dvostruko veće u odnosu na razvijene države (9.2/100.000). Uočene su velike razlike među pojedinim regijama Svjetske zdravstvene organizacije; primje-rice afrička regija ima najviše stope (prosječno: 26.6/100.000), dok europska regija ima najniže stope smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća (9.3/100.000.). Prema izvješću, najniže stope smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća u europskoj regiji ima-ju Švedska (2.8/100.000) i Ujedinjeno kraljevstvo (2.9/100.000). Hrvatska se sa stopom 9.2/100.000 nalazi u sredini europske lje-stvice smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća.

Prometne nesreće vodeći su uzrok smrti među mladima od 15 do 29 godina

između trijeznog i alkoholiziranog vozača ogleda se u tome što i trijezan vozač čini greške, koje su pojedinačne, ali ih je svje-stan pa ih ispravlja. alkoholizirani vozač nije svjestan svojih pogrešaka, ne ispravlja ih nego ih povećava za cijelo vrijeme vožnje u alkoholiziranom stanju. alkohol nije jedi-ni uzročnik prometnih nesreća, ali svaka, pa i najmanja količina alkohola u krvi ima utjecaj na vozačke sposobnosti. nesposob-nost za upravljanje motornim vozilom ra-ste s koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi. Vozači s koncentracijom alkohola do 1,30 ‰ relativno su nesposobni za sigurno upravljanje motornim vozilom, odnosno vozačke sposobnosti su im smanjene. dok su vozači s koncentracijom alkohola višom od 1,30 ‰ apsolutno nesposobni za sigur-no upravljanje motornim vozilom, odnosno vozačke sposobnosti su im BiTnO smanje-nje.Vozač pod utjecajem alkohola precjenjuje svoje vozačke sposobnosti, ima lažno sa-mopouzdanje, postaje slobodniji u prome-tu te nekritički povećava i brzinu u vožnji. Smanjuje mu se pažnja i koncentracija, postaje agresivniji te lakše i češće ulazi u konfliktne situacije sa ostalim sudionicima u prometu.Pod utjecajem alkohola psihičko i motorič-

ko vrijeme reakcije vozača se produljuje, a koordinacija ruku i nogu smanjuje.Prve smetnje javljaju se već kod koncentra-cije alkohola u krvi od 0,2 ‰, a najčešće kod 0,5 ‰. Stoga je većina europskih zemalja odredila dopuštenu granicu alkohola u krvi od 0,5 ‰, osim Velike Britanije u kojoj je dopušteno 0,8 ‰, dok Švedska i norveška imaju manju toleranciju na alkohol u krvi (0,2 ‰) prilikom upravljanja motornim vo-zilima. U želji poboljšanja sigurnosti na na-šim cestama (i prometne statistike) mUP-a vozačima koji su konzumirali alkohol savje-tuje: l ostavite automobil parkiran na propisan

način i pješačite – koristiti će vam, a ne-ćete nikoga dovesti u životnu opasnost;

l koristite javni prijevoz;l koristite usluge taksi prijevoza, jer će to

biti daleko sigurnije, a i jeftinije;l ako ste u društvu, unaprijed se dogovo-

rite tko će ostati trijezan i voziti natrag;l zamolite nekoga trijeznog da vas odve-

ze;l ostanite prespavati (pazite, ako ste više

popili, alkohol ćete imati u krvi i sljedeće jutro, unatoč osjećaju trijeznosti);

l ne sjedajte za upravljač najmanje 24 sata nakon ispijanja veće količine alko-holnih pića.

16 17

u drugoj polovici siječnja 2019. zabilježen je vrhunac epidemije gripe u KoprivničKo-KriževačKoj županiji te su do 20. siječnja uKupno prijavljene 1.022 osobe oboljele od gripe

Piše: Goran Čičin-MašanskerU sezoni 2017./18. na području Hrvatske od gripe je bolovalo 64.836 osoba, a od poslje-dica gripe umrlo je 30 ljudi. U drugoj polovici siječnja 2019. godine zabilježen je vrhunac epidemije gripe u koprivničko-križevačkoj županiji, te su do 20. siječnja ukupno prijav-ljene 1.022 osobe oboljele od gripe.– U tjednu od 14. do 20. siječnja ove go-dine prijavljen je 531 klinički slučaj gripe. U tjednu prije toga prijavljena su 374 slu-čaja, još tjedan ranije 98 slučajeva, a prije toga svega par slučajeva. Gripa je ove se-zone krenula relativno rano, već u prosincu prošle godine, to primjećujemo u posljed-nje dvije sezone, a najviše oboljelih bilo je poslije nove godine. Ovo je sad vrhunac, ne vjerujem će biti puno više oboljelih, ali gripe će biti i u veljači jer epidemija potraje prosječno 12 tjedana – rekao je darko Ra-diček, dr. med. spec. epidemiologije i ruko-voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo koprivničko-križevačke županije.B Gripa je ove godine posebno opasna?– dominira virus 1, podtip H1n1, to je pan-demijski tip, poznat i pod nazivom svinjska gripa, a u cirkulaciji je od 2009. To je taj tip i podtip virusa, iako je malo promijenjen. do-sta žestoko napada pluća, pa pacijenti zna-ju završiti u bolnici na respiratoru, a najteži slučajevi upućuju se u kliniku za infektivne bolesti “dr. Fran mihaljević”. Oni nešto bla-ži slučajevi liječe se na zaraznim odjelima županijskih bolnica, dok se većina slučajeva liječi kod kuće mirovanjem, skidanjem tem-perature i hidracijom. kod najtežih slučaje-va pojavljuje se virusna ili bakterijska upala pluća.B Cjepiva za gripu je nestalo, no zanimljivi su podaci o broju procijepljenih.– Od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-

DarKo raDičeK, Dr. MeD. sPeC. ePiDeMioLoGije i rUKoVoDiTeLj sLUŽbe Za ePiDeMioLoGijU ZaVoDa Za jaVno ZDraVsTVo KoPriVničKo-KriŽeVačKe ŽUPanije

Vrhunac epidemije gripe zabilježen je u drugoj polovici siječnja

guranje u koprivničko-križevačkoj županiji dobili smo 9.000 doza cjepiva, a sami smo kupili još 120 doza, uglavnom za tvrtke koje su naručile cijepljenje svojih zaposlenika. Sveukupno je u ovoj sezoni protiv gripe cije-pljeno 9.120 osoba, a najveći dio u studeno-me i prosincu prošle godine. To je dosta više nego prethodne sezone, kad je sveukupno cijepljeno 7.686 osoba – kaže dr. Radiček.Zbog epidemije gripe u Općoj bolnici “dr. Tomislav Bardek” u koprivnici sredinom siječnja bilo je hospitalizirano čak 18 paci-jenata na odjelu za infektivne bolesti, i to zbog teških komplikacija i upale pluća, dok ih je od početka sezone gripe bilo primljeno ukupno 38. dodatni problem predstavlja i

to što od gripe obolijevaju i liječnici te me-dicinske sestre.kako navodi stranica gripa.hr, simptomi gri-pe bez komplikacija su povišena temperatu-ra i drhtavica, dok je glavni simptom gripe osjećaj iscrpljenosti. Pojavljuje se i gubitak apetita, također i bolovi u mišićima i zglobo-vima, curenje i začepljenost nosa, grlobolja te kašalj. Pomoć liječnika valja potražiti ako imate temperaturu koja traje dulje od četiri, pet dana, ako otežano dišete, imate kratak dah i jako kašljete, ako osjećate bol ili priti-sak u prsima, ako imate iznenadne vrtogla-vice ili ste ošamućeni, ako povraćate i imate proljev te ako se povišena temperatura po-novi nakon poboljšanja simptoma.

18 19

Belupo ZdravlJe

“U simulatoru se može generirati bezbroj situacija i trenirati; srčane pumpe trenirat će se na cirkulacijskom krugu, a ne na čovje-ku. može se zadati bezbroj situacija i onda ćemo to morati rješavati. koliko se posto treninga pilota radi na pravom avionu? Što iz ekonomskih razloga, jer tko bi dizao cije-li avion da bi se netko učio, a pitanje je i je li etički učenje na pacijentu čak i pod naj-strožim nadzorom iskusnog mentora, dok je treća važna stvar da do neke kliničke si-mulacije godinama ne možete doći jer su rijetke, a u simulatoru se može generirati neograničeno”, kazao je za portal Ordinaci-ja.hr prof. dr. sc. Bojan Biočina, predstojnik klinike za kardijalnu kirurgiju, poznati liječ-nik koji je bio dio tima za prvu transplantaci-ju srca u Hrvatskoj još prije 30 godina.kroz to vrijeme kardiokirurgija kojoj je po-svetio karijeru upravo u toj Bolnici drastično se mijenjala. kako kaže, kirurgija je najveći stres za organizam, veliki atak na čovjeka da bi mu se pomoglo. Stoga je oduvijek prvi cilj, poručuje, da kirurgija bude što manje štetna i invazivna.“manja invazivnost jedan je od prvih tren-dova u kardiokirurgiji koji se manifestira na dva načina: jedan su manji rezovi, a drugi što veće reduciranje stroja za izvantjelesni krvotok. dok se srce operira mora mirovati, a bez cirkulacije mozak živi ravno četiri mi-nute i to je stroj koji je vrlo gruba imitacija i

KLiniKa Za KarDijaLnU KirUrGijU KbC-a ZaGreb UsKoro DobiVa saLU Za siMULaCijU

Transplantacija srca zlatni je standardliječnici će praKtično moći vježbati operacije i stjecati isKustvo Koje je neophodno za uspješnog Kirurga, a pogotovo KardioKirurga

oštećuje cirkulaciju, no on je nužan. Revolu-cija u dijagnostici, CT i mR, omogućili su da se točno definira problem pa više nije kao nekad potrebno otvoriti čovjeka pa vidjeti što se događa. Sada se strateški mogu na-praviti rezovi, a prvi i osnovni trend su mali rezovi, da se kroz minimalne rezove u to-raksu ili na prsnoj kosti napravi cijela ope-racija. Strukture na površini srca, kao što su koronarne arterije, mogu se raditi bez otvaranja srca. Vrhunac ove minimalnosti je upotreba kirurškog robota”, opisuje prof. Biočina. Robotika u medicini uvijek izaziva dvojake osjećaje kod pacijenata, no kako poručuje ovaj liječnik, nijedan kirurški robot ništa ne radi sam, on je telemanipulator koji prenosi kirurgove pokrete, a prednost mu je ekstremna preciznost i što nema tremora.Uz minimalan rez kao imperativ kad god je to moguće, kardiokirurgija danas ide i korak dalje uz mogućnost ugradnje bez ikakvog otvaranja.To su transkateterske tehnike, da preko ka-tetera kroz krvožilni sustav ugradimo što treba. Zalisci se već tako rutinski ugrađuju, dijelovi za začepljivanje rupa unutar srca, implantati koji začepe rupu bez potrebe za klasičnom operacijom. napravi se samo mali rez za pristup srcu i dalje se nastavi preko “žice”, opisuje prof. Biočina navodeći nadalje da je zadnjih 15-ak, kod nas posljed-njih deset godina, eksploziju doživio trend

umjetnog u kardiokirurgiji; umjetno srce, odnosno umjetna cirkulacija.kako navodi, bez stroja za izvantjelesni kr-votok ne bi bilo ni kardiokirurgije, ali on je težak stotine kilograma i dizajniran da tra-je šest sati tako da za sve one ljude kojima je bila potrebna umjetna cirkulacija na du-lje vrijeme do unazad spomenutih godina nije bilo nikakve nade. S jedne strane tu je umjetna cirkulacijska crpka, a s druge pot-puno umjetno srce koje prof. Biočina opi-suje kao neku vrstu mehaničke transplan-tacije.“Transplantacija je zlatni standard, ali to je nažalost bingo jer matematika ne ide na stranu transplantacija. Broj onih koji su u potrebi je velik: 0,2 posto ima srčano zata-jenje, od toga 0,2 posto ima terminalno i to je 0,04 posto izgleda što djeluje jako malo, no kad pomnožite s populacijom Hrvatske, dobijete 1720 ljudi s terminalnim zataje-njem srca. ako samo deset posto njih uz-memo kao kandidate za transplantaciju, a taj je postotak sigurno veći, to je oko 170 godišnje. mi smo svjetski vrh sa 40 tran-splantacija srca i to nikad neće moći biti značajno više. Tomu pomaže mehanika”, objašnjava liječnik koji je u karijeri doče-kao i uvodio sve velike novosti u kardijalnoj kirurgiji. kao iduću smatra bioinženjering: iako nitko ne zna kada, uvjeren je da će svi-jet s vremenom stvoriti laboratorijsko srce.

18 19

Dobrovoljno darovane doze krvi u republici Hrvatskoj, Koprivničko-križevačkoj županiji i Koprivničkoj Podravini

broj dobrovoljno darovanih doza krvi u Grupi Podravka u Koprivnici

tema BroJa

Humanost i solidarnost nemaju cijenu. Tako nema ni odluka da nekome daruješ svoju krv. darovane doze krvi nacionalno su blago svake zemlje. krv je lijek koji se ne može umjetno napraviti, a svi je imamo i možemo pomoći da bismo nekome spa-sili život. ljudi često o tome ne razmišljaju dok se ne dogodi da baš njima ili njihovih najbližima treba pomoć.Prije se krv darivala samo transfuzijom u bolnici pozivanjem desetak članova obite-lji. Tada se znalo dogoditi da možda dvoje od njih ima traženu krvnu grupu, a sada po-stoji baza i lako je naći osobu koja ima istu grupu. dobrovoljni darivatelji krvi zapravo su veoma solidarni. Takvi su i naši darivate-lji iz Grupe Podravka.Utjecaji Grupe Podravka mogu biti eko-nomski, okolišni i društveni - kaže matija Hlebar, voditelj održivog razvoja Grupe Podravka koji je analizirao važnost druš-tvenog utjecaja Grupe Podravka na dobro-voljno darivanje krvi. društveni se utjecaj Grupe na dobrovoljno darivanje krvi u ko-privnici može promatrati u tri konteksta – nacionalnom (Republika Hrvatska), regio-nalnom (koprivničko-križevačka županija) i lokalnom (koprivnička Podravina). najjači je utjecaj na lokalnoj razini, u koprivničkoj Podravini koju čine Grad koprivnica i općine drnje, Đelekovec, Gola, Hlebine, koprivnič-ki Bregi, koprivnički ivanec, legrad, novi-grad Podravski, Peteranec, Rasinja i Soko-lovac. U tim kontekstima i na tim razinama i Gradsko društvo Crvenog križa obrađuje podatke o dobrovoljnom darivanju krvi.U 2017. broj dobrovoljno darovanih doza krvi u Grupi Podravka smanjio se u odnosu na 2013. 34,6 %. Razloga je mnogo, ali je važno istaknuti odlazak starijih zaposle-nika Grupe Podravka u mirovinu te malen udio mladih podravkaša koji se odlučuju na dobrovoljno darivanje krvi.Od 2013. do 2015. godine darivanje krvi pada. 2016. broj je darivanih doza pove-ćan, ali je 2017. g. odaziv opet slabiji. U Podravki je tako, ali je situacija drukčija na nacionalnoj razini. U odnosu na 2013., u

VaŽnosT DobroVoLjnoG DariVanja KrVi Za GrUPU PoDraVKa

darivane doze krvi nacionalno su blago svake zemlje

Krv je lijeK Koji se ne može umjetno napraviti, a svi je imamo i možemo pomoći da bismo neKome spasili život

2017. nacionalna razina bilježi rast od 9,1%. U regionalnom kontekstu – na području žu-panije – ostvaren je porast od 2,3 %, a lo-kalno – na području koprivničke Podravine – od 3,2 %. dakle, na području koprivničke Podravine, gdje djeluje Gradsko društvo Cr-venoga križa koprivnice, nastavlja se pozi-tivan trend.

logično nam je objašnjenje dala ines ku-kec, voditeljica ddk u Grupi Podravka. Ona kaže da su dobrovoljni darivatelji krvi – po-dravkaši koji su uzeli otpremnine, vjerojat-no i dalje uključeni u dobrovoljno darivanje krvi.Upravo je utjecaj Grupe Podravke u kopriv-nici bio takav da su podravkaši u 2013. g.

20 21

tema BroJa

davali 1 l na svakih 100 l krvi u Hrvatskoj (0,99), a u 2017. g davali su 0,6 l krvi na sva-kih 100 l darovanih doza u Hrvatskoj.društveni utjecaj u regionalnom kontekstu, na području koprivničko–križevačke župa-nije, pokazuje isti trend: pad dobrovoljnog darivanja krvi u Grupi Podravka u koprivni-ci, a s druge strane – rast na području ko-privničko–križevačke županije od 2,3 posto. To nam pokazuje da je društveni utjecaj u Grupi Podravka slabiji, ali je veoma znača-jan u koprivničko–križevačkoj županiji.

kako Grupa Podravka potiče svoje zaposlenike na dobrovoljno darivanje krvimnogo je toga u Grupi Podravka učinjeno za dobrovoljno darivanje krvi. kompanija dobrovoljnim darivateljima nudi ove po-godnosti:

l organizirano je darivanje krvi na razini Grupe Podravka – uključene su tvornice i ostale sastavnice kompanije sa sjedi-štem u koprivnici;

l na skupštinama se dodjeljuju priznanja za 1., 5., 10., 20., 30., 40. ,50., 75. te 100. (i više) darivanje krvi;

l svaki dobrovoljni darivatelj ima pravo na dva dana godišnjeg odmora prema kolektivnom ugovoru (iskoristiti istog mjeseca);

l muški darivatelji koji daruju 36 doza

krvi ili više te darivateljice koje daruju 26 doza ili više imaju besplatno dopun-sko zdravstveno i osiguranje.

Uvjeti i organizacija dobrovoljnog darivanja krvi u Grupi Podravka

l dobrovoljno se darivanje krvi organizira triput na godinu;

l muškarci mogu dati krv svaka tri mjese-ca, a žene svaka četiri mjeseca;

l kod darivanja krvi obavi se mini siste-matski – izmjeri se tlak, gleda se koliko imaš željeza u krvi – kao preventiva;

l uz to što se krv daje na dodatne analize – ispunjava se i upitnik o zdravlju kojim darivatelj jamči da je zdrav i odgovoran za to jamstvo;

l kad je potrebna određena krvna grupa, kontaktiraju se darivatelji iz naše baze;

l programom SaP prati se koliko je ljudi darivalo krv.

Važno je i dalje ljude poticati na razini menadžmenta jer svim dobrovoljnim da-rivateljima krvi njihova podrška mnogo znači.

Društveni utjecaj na DDK u rH, KC-KŽ i Koprivničkoj Podravini

press

raZGoVor s ines KUKeC, voditelJicom ddK Za GrUPU PoDraVKa

U Belupu je trenutačno 218 aktivnih darivatelja krvi, hvala im na plemenitostiB do koje godine života čovjek može do-brovoljno darivati krv?do 65. godine života, a poslije samo ako je zdrav i dobro se osjeća.B kako bi Grupa Podravka mogla dodatno poticati na dobrovoljno darivanje krvi krv?Pri zapošljavanju mladih radnika bilo bi dobro da ih stariji kolege koji su redoviti i aktivni darivatelji potaknu da odu s nji-ma na jedno probno davanje krvi, da im pozitivno pričaju o važnosti održavanja dobrovoljnog darivanja krvi u samoj Po-dravci, u koje naravno spada i Belupo kao većinski dio.B koliko je belupovaca uključeno u dobro-voljno darivanje krvi?Trenutačno je u Belupu 218 aktivnih da-rivatelja krvi, manje-više je bio taj broj, nije bilo toliko odlazaka iz Belupa kao iz Podravke. Za Belupo imam samo riječi pohvale. izvrsna organizacija i odaziv na akcije dobrovoljnog darivanja krvi u tvor-nici, a mnogi belupovci odlazi i u samo društvo Crvenog križa da bi darivali ovu dragocjenu tekućinu. i osobno i u ime svih korisnika te darivane krvi zahvaljujem na plemenitosti svakog djelatnika Belupa po-jedinačno. Zahvaljujem im što su dio naše malene, a opet velike i složne obitelji do-brovoljnih darivatelja krvi Podravke.B kad se održavaju sljedeća dobrovoljna darivanja krvi?Sljedeće organizirano dobrovoljno dari-vanje krvi u Belupu bit će 15. ožujka 2019. godine od 12,00 do 15,30 sati.Pozivam djelatnike Belupa da se odazovu u što većem broju, a kalendare sljedećih akcija mogu podići na samoj akciji. Tako-đer, mogu se javiti meni te dobiti raspo-red akcija u Belupu, u društvu Ck-a ili na ostalim mjestima organiziranih akcija u našoj županiji. Za bilo kakva pitanja i upi-te na raspolaganju sam na broju mobitela 098/409-011 ili telefonu 653-162.

20 21

josip je postao belupovac početkom osam-desetih godina. Zato se može reći da će nje-gova vjernost Belupu uskoro napuniti četiri desetljeća. U proteklih 38 godina radio je u jedinici Održavanje, potom je bio vozač u Upravi Belupa, a posljednjih šest godina dostavlja lijekove.nije josip samo vrijedan radnik. Prihvatio je Belupo i kao svoju životnu sredinu u ko-joj ostvaruje vlastita uvjerenja i prenosi ih na suradnike. jedna od njegovih vrednota svakako je nesebičnost. Za nesebične kažu da bi vam dali krvi ispod vrata. međutim, to možete učiniti samo jedanput. josip se od-lučio za ono davanje koje traje duže: postao je dobrovoljni darovatelj krvi.njegova plemenita priča počinje 1979. go-dine na odsluženju vojnog roka. Tamo je prvi put dao svoju krv, često neizmjerno važnu za održavanje tuđih života. da, u vojsci je postojao i dodatni motiv, dva dana odsustva. ipak, i kao mladić josip je sagle-dao cijelu situaciju pa u sebi pronašao onu ljudsku komponentu koja ga je ponukala da nastavi darivati krv.Ostao je dobrovoljni darovatelj i nakon za-pošljavanja u Grupi Podravka. Tada mu je već glavni motiv bio da pomogne drugima. “nikad se, naime, ne zna kad nekome može zatrebati krv, a ne mislim pri tom na sebe”, rekao nam je g. kovač.Početkom osamdesetih krv se davala u bolničkoj jedinici za transfuziju. čim bi im nedostajao dotični tip krvi, nazvali bi daro-vatelja s tom krvnom grupom i dogovorili termin. a josip je uz to postajao i sve redo-vitiji darovatelj. nije bilo prekida, osim no-gometnih... Sam je vodio evidenciju i napo-sljetku svaka tri mjeseca sam bi odlazio da-rovati krv, čak i bez poziva iz Crvenog križa.josip navodi da su i od samih početaka ak-cije ddk u Grupi Podravka, bile dobro or-ganizirane.Svake godine, društvo ddk Grupa Podrav-ka, organizira izlete i godišnje skupštine.

josiP KoVač, beLUPoVaC s najViŠe, čaK 108, DaroVaniH DoZa KrVi

ne živiš sam za sebe, tuđi je život jednako vrijedan kao i tvojbez dobrovoljnih darovatelja darovanje Krvi bila bi samo lijepa ideja. zato vam predstavljamo belupovca josipa Kovača Koji o darovanju Krvi govori iz bogatog vlastitog isKustva

Pozvani su svi članovi ddk Grupe Podravka na zajedničko druženje i promicanje dobro-voljnog darovanja.josip je do kraja 2018. darovao krv 108 puta – apsolutni rekord darovanih doza krvi u Belupu! na svečanoj sjednici na dan Grada koprivnice 2017. godine josipu je uručena medalja za humanost i osobni doprinos na području ddk. na dan jubilarnih davanja, 25. studenoga, priređuje se proslava za sva jubilarna davanja i druženje za sve jubilarce. dodjeljuju se zahvalnice, ovisno o broju da-rovanih doza krvi.josip ističe kako je prošle godine jubilarce primio i župan koprivničko-križevačke žu-panije, ing. građ. darko koren. najavljuje da bi sve koji su krv darovali više od 100 puta trebala primiti i Predsjednica Republike te im dodijeliti orden “Red danice hrvatske s likom katarine Zrinske” za osobite zasluge

za zdravstvo, socijalnu skrb i promicanje moralnih društvenih vrednota.josip nam je povjerio koliko je izniman osje-ćaj to što je davanjem sebe učinio dobro djelo za nekoga... nije mu važna financijska korist, već ističe da je najbitnije da to djelo netko prepozna i cijeni. josip je simpatično napomenuo: “koliko je do mene, granica za dobrovoljno darivanje krvi ne postoji. dokle god budem mogao, darivat ću krv.” čim si darovatelj krvi, ujedno si i donator organa, istakao je josip. Potvrđuje tako ono lijepo u svakom dobrom čovjeku: ne živiš sam za sebe, tuđi je život jednako vrijedan kao i tvoj.Primjeri nas potiču da i mi promislimo što je potrebno učiniti da se osjećamo dobro. Hvala, josipe, na plemenitosti i primjeru koji nas uči kako da budemo više belupovci i bolji ljudi.

22 23

LiječničKi KUTaK

Dr. iVo beLan iscjeliteljska snaga seksanježan i pažljiv seKsualni život pomaže da oba partnera izvuKu jedno iz drugoga ono najbolje što imaju. a Kada se to dogodi, sve nevolje i sve slabosti i jedne i druge duše, i jednog i drugog tijela, laKše zacijelemože li seks liječiti? Bez obzira na simpto-me od kojih osoba pati – glavobolje, bolovi u križima, depresija, dobar seksualni život može imati ljekovit učinak na njih. Pre-liminarna istraživanja pokazuju da seks može ojačati imunološki, obrambeni su-stav, olakšati bolove, ublažiti neke oblike migrenoznih glavobolja, a također pružiti i određene psihološke koristi.ključ je u vezi između emocija i fizičkog zdravlja. Pozitivne emocije – zabava, uz-buđenje – upravo ono što seks sa sobom donosi, mogu imati korisne učinke na or-ganizam. Seks opušta napetost i isključuje adrenalinski stresni sustav.Znanstvena su ispitivanja potvrdila vezu između seksa i dobroga zdravlja i to na specifične – katkad neočekivane – načine.

Srcemanjak seksualnog zadovoljstva trebao bi biti proučen u budućim ispitivanjima, kao mogući rizični faktor za srčana oboljenja. U jednom istraživanju na 100 žena, liječe-nih od srčanog infarkta, 65 njih je izjavilo da su osjećale seksualno nezadovoljstvo prije smještaja u bolnicu. U drugoj studiji provedenoj na 131 muškarcu, dvije treći-ne njih je reklo da su imali znatne seksual-ne probleme prije nego su doživjeli srčani udar.

imunološki sustavispitivanje sprovedeno na ženama obolje-lima od raka dojke pokazalo je da one koje su bile zadovoljne s intimnošću u svojim životima, imale su bolju razinu T-stanica – bijelih krvnih tjelešaca, koji igraju glavnu ulogu u funkciji obrambenog imunološkog sustava – i živjele su duže. ispitivanja su pokazala da stres ometa imunološki su-stav, čineći tijelo više osjetljivim na bolest, prehlade, visoki krvni tlak pa do čira na že-lucu. Spolni odnos pobija stres i dovodi do postupne tjelesne relaksacije. Premda taj

22

je bolji i snažniji, tim se lakše poslije njega zaspi“.

mentalno zdravljekoliko je važan zadovoljavajući seksualni ži-vot za dobro mentalno zdravlje? ekstremno važan. Utvrđeno je da su osobe koje su ima-le zadovoljavajući seksualni život bile manje tjeskobne, manje neprijateljski raspoložene i manje sklone okrivljavati druge za razne probleme. Seksualno zadovoljstvo može također osobu učinit samopouzdanijom. S vremenom bračni partneri nauče kako izra-ziti svoje potrebe, a to im pomaže da budu manje sputani, više spontani i sposobniji udovoljiti traženjima.ne iznenađuje da se takvi osjećaji prene-su i na partnera i uđu u međusobni odnos. nježan i pažljiv seksualni život pomaže da oba partnera izvuku jedan iz drugog ono najbolje što imaju. a kada se to dogodi, sve nevolje i sve slabosti i jedne i druge duše, i jednog i drugog tijela, lakše zacijele.

učinak traje samo nekoliko sati, s redovnim seksom osoba će se progresivno osjećati manje stresno.

Premenstrualni sindromkod nekih žena seksualni odnos može olak-šati simptome premenstrualnog sindroma.

Boloviispitivanja obavljena na nekoliko različi-tih mjesta, na grupi žena koje su patile od bolnih stanja, kao što su kronični artritis, trajne ozljede kičme itd., pokazala su da su živahan seks i orgazam povisili prag podnošljivosti bola. To se tumači činjeni-com da se za vrijeme seksualne stimulacije u centralnom nervnom sustavu otpuštaju kemijski spojevi (endorfini) i koji mogu ublažiti razne vrste bolova. Spolni odno-si su također značajni sedativ. Oni goto-vo trenutačno umiruju tijelo i pomažu da se olakša nesanica. Psihijatar aleksander lowen, kaže: “Seks je velik relaksator. Što

22 23

medicina i BiZnis

koje su top-barijere ustrajnosti pacijenata u terapijifarmaceutsKa industrija može pomoći u ustrajnosti pacijenata u terapiji i taKo povećati suradljivost pacijenata tijeKom čitava liječenjaPripremio: dr. Ivo BelanZašto bolesnici nisu ustrajni u uzimanju li-jekova onako kako je propisano? analitičari agencije Capgemini procjenjuju da je samo u Sad-u nesuradljivost pacijenata u tera-piji odgovorno za oko 637 milijardi dolara gubitka godišnje za farmaceutske proizvo-đače. Temeljni uzrok: nedostatak kvalitetne suradnje između onog koji pruža zdravstve-nu skrb i pacijenata i, također, neodgova-rajuće praćenje bolesnika nakon što mu je ispisan recept.

Vremenski pritisakSasvim sigurno, prvi uzrok nedostatne su-radnje liječnika i pacijenta je pritisak nedo-voljnog vremena za takvu kvalitetnu surad-nju. Taj problem može rezultirati da bolesnik ne samo da ne ode liječniku po novi recept, nakon što je potrošio prvu kuru, nego i to da bolesnik ni ne podigne lijekove nakon to mu je ispisan recept. To ne treba čuditi kada se zna (potvrđeno ispitivanjima) da 40 posto pacijenata uopće ne dođe podići rezultate svojih rendgenoloških, laboratorijskih i dru-gih pretraga. Svima je dobro poznat pro-blem kroničnog nedostatka vremena koji zdravstveni djelatnik ima na raspolaganju za normalni, ljudski i neophodan razgovor s bolesnikom. Ta se interakcija svela na naj-manju moguću mjeru. nedavno istraživanje pokazuje da liječnici provedu samo 27 posto svoga ukupnog vremena na direktan medi-cinski razgovor i konzultacije s pacijentima. Taj bi razgovor trebao uključivati evaluaciju simptoma, dijagnozu, poslušati ono što bo-lesnik želi kazati i više od toga.često se manje od minute potroši na pita-nja “što i kako”, a koja se odnose na propi-sane lijekove, uključujući i nuspojave u tera-piji. Propust da se odgovarajuće objasni što je ustvari dotični lijek i zašto je važan, gole-ma je barijera za urednu suradljivost paci-

jenta. međutim, pritisak zbog nedostatka vremena u ambulantama je realan. mnogo puta pacijenti ne žele uzimati doktoru više vremena, nego što uviđaju da je minimalno potrebno. ili možda žele obaviti pregled što je brže moguće, nakon što su potrošili puno vremena u čekaonici pred ambulantom. dobro je prisjetiti se da zbog nedostatka vremena u ambulanti neki bolesnici budu potaknuti konzultirati nepouzdan izvor sa strane, kao što je dr. Google! često, čak ako neki bolesnici i znaju zašto su lijekovi i su-radljivost u liječenju važni, oni ipak i nadalje ne znaju što se može očekivati od terapije, posebno kad se misli na nuspojave i interak-cije među lijekovima.liječnici su eksperti za medicinske interven-cije i terapiju. Pacijenti su eksperti za svoje živote i svoje prioritete: stil života, svoje fi-nancije, emocionalne faktore koji inhibiraju suradljivost, uključujući depresiju, sociološ-koekonomske izazove itd. Bolesnik se može suočiti s nizom prioriteta u svom životu koji su međusobno konkurencija. na primjer, on se može zapitati: “koliko ću morati partici-pirati u troškovima terapije i hoću li se mo-rati odreći nečeg drugog kako bi si mogao

priuštiti lijekove?”, “Hoću li se osjećati loše za vrijeme uzimanja tih lijekova?” itd. ako pacijenti ne prime primjerenu informaciju o važnosti nove propisane terapije, može se dogoditi da lijek ne dođe na vrh liste pri-oriteta bolesnika.neke statistike, koje dolaze iz engleske, pokazuju da, u prosjeku, pacijenti koji bo-luju od dijabetesa i s kojima su dogovorena, planirana četiri pregleda, posjeta liječniku godišnje, ustvari dođu na pregled svega 2,5 puta godišnje!moderna tehnologija (uključivši razne por-tale, online informacije, tekstualne poruke, e-poruke, telefonski kontakti itd.), s ciljem informiranja i edukacije, efektna je uglav-nom samo za određenu populaciju paci-jenata (na primjer, starije osobe i one koji zahtijevaju konzistentnu, trajnu podršku, kako bi ostali suradljivi za vrijeme terapije). Svakako da takvi postupci zahtijevaju trud i vrijeme, ali često daju rezultate.Teret brige o zdravlju bolesnika ne može se natovariti sam na leđa liječnika i njihova osoblja. i sami pacijenti moraju biti zainte-resirani i “opunomoćeni” da pozitivno utje-ču i savjesno vode brigu o svojem zdravlju.

22

24 25

medicina i BiZnis

Pratiti pacijenta potrebno je ne samo kako bi se demonstrirala briga nego i da bi se us-postavio odnos pun pouzdanja.Pošteno procijeniti koliko bolesnik stvarno nastoji shvatiti sve faze terapeutskog pro-cesa i otkriti gdje postoje “praznine” u tom shvaćanju, trebao bi biti prvi korak marke-tinških brend timova.dobro je poznato da, na primjer, u Sad-u pola novopropisanih recepata uopće ne stignu u ljekarne. jednostavno, pacijenti ne podignu lijekove. eksperti koji se bave ta-kvim problemima upućuju da bi bilo neop-hodno, kad god je to moguće, jednostavno pratiti bolesnika, upozoriti na problem, po-tvrditi točnost informacija koje je bolesnik dobio, ponovni istaknuti vrijednost terapije koja mu je određena, naglasiti važnost nje-gove suradljivosti i sve to obaviti prije nego što on ode u ljekarnu.analiza pacijentovih potreba može stvoriti mnogo prilika za intervenciju. Praćenje bo-lesnika može omogućiti vrijedna rješenja na koja brend timovi marketinga mogu utjeca-ti, a sve u korist pacijenta.Bolesnici trebaju stalna, redovna podsjeća-nja u formatu, formi, koja im je najpogod-nija (tekstualna, telefonski, e-poštom, we-bom ili osobno). Osobno pružena podrška je najučinkovitija. mnogi proizvođači jed-nostavno ne znaju što se događa s recepti-ma koji su propisani, jesu li uopće stigli do ljekarni. ni liječnici, uglavnom, to ne znaju.jedini koji stvarno znaju su pacijenti. ima mar-ketinških stručnjaka koji danas smatraju da, ako ne komunicirate s bolesnicima, mala je vjerojatnost da će utjecati na njihovu ustraj-nost. Ti stručnjaci kažu da prvo obnavljanje recepta predstavlja vrhunsku priliku za proi-zvođača da utječe na buduće ponašanje bo-lesnika. Razumljivo, za to će trebati vremena, sredstava, novi pristup angažmanu pacijen-ta i svakako podrazumijeva da proizvođač i brend marketinški tim ima dovoljno konkret-nih informacija za direktan pristup pacijentu.i nikada ne zaboraviti: lijek nije prodan kad je napisan recept za njega. On je prodan tek kad ode s police u ljekarni!U svijetu farmaceutskih kompanija danas se primjećuje rast programa koji uključuju paci-jente, kao i investicije odvojene upravo za te programe. Razumljivo, ti programi osoba – osobi (face to face) zahtijevaju veliki napor i u svom temelju moraju pokazivati istinsku že-lju za poboljšanje kvalitete života bolesnika.ako je ustrajnost zlatni standard na osno-vi kojeg marketinški brend tim mjeri svoj uspjeh, onda investirati dovoljno vremena u najefikasniji način komunikacije ima kri-tičnu važnosti.

Predstavljamo članove projektnih timova lSS transformacije Belupa

nikada nije previše učenja kako timski rješa-vati svakodnevne probleme i kako uspješno komunicirati. Ovakvi projekti pravi su put u tom smjeru.

Silvija auer, dr. vet. med.,

direktorica Pripreme proizvodnje

“Tek kad procese razumiješ u cijelosti, možeš ih učiniti bržim, boljim i učinko-vitijim’’

Bolje, brže, učin-kovitije... Riječi koje se unatrag nekoliko mjese-ci često čuju u Belupovim kru-govima. no tek kad procese ra-zumiješ u cije-losti, možeš ih

poboljšati i učiniti baš takvima: bržima, bo-ljima i učinkovitijima. Zato mi je drago što u svakom projektu sudjeluju kolege iz više sektora. Sve nas muči isti problem, ali na drukčiji način. kad se problem razmotri s ra-zličitih gledišta i pravilno postavi, rješenje je možda vrlo jednostavno. a projekti su upra-vo takvi, strukturirani po fazama, mjerljivi. čast mi je što sam dio projekta transforma-cije Belupa i što kao eod mogu pomoći u rješavanju nedoumica u projektima veza-nim uz moj posao. Očekujem da će mali po-maci u procesima donijeti velike dobrobiti svima. i ono najvažnije: primjećujem neki novi polet!

Različite uloge članova projektnih timovačlanovi projektnih timova najuže su povezani s procesima koji se transformiraju. Oni su-rađuju s green beltom – voditeljem projekta i sa sponzorom u projektnim aktivnostima. Svojim praktičnim iskustvima o procesu uvelike pomažu u svakoj fazi provedbe projekta.kako to često biva, i njima je potrebna pomoć. Sponzori, green beltovi i edukatori pružaju pomoć u vodstvu i organizaciji, a za pojedina područja ekspertize u rad tima povremeno se uključuju stručnjaci za pojedina područja – eod (experts on demand). Oni pomažu timu da bolje, dublje i detaljnije poima projekt. Svaki tim, na primjer, ima financijskog analitičara. Prema potrebi, u radu tima sudjeluju i stručnjaci sa specijalističkim znanjima farmaceutske legislative, prava i financija.U Belupovim transformacijskim procesima neke belupovke i belupovci preuzeli su nekoli-ko uloga u različitim timovima. na primjer, na jednom su projektu sponzor, a na drugom – član tima.U ovom vam broju Glasila predstavljamo kako povremeni članovi timova i članovi s raznim ulogama u timovima doživljavaju svoj rad i rad timova u Belupovim transformacijskim procesima. evo utisaka nekoliko njih…

Tatjana Ajhler Đuretek, Silvija Auer i Tonći Buble – EoD članovi projektnih ti-mova

mr. sc. Tatjana ajhler Đuretek,

dr. med., rukovoditeljica

Farmakovigilancije

“Uspješan tim nije samo grupa stručnih ljudi, već ravnoteža i korištenje svih znanja i potencijala koji članovi tima imaju”

kao eoD imam svoje mjesto i zadatke u svim fazama rada. naime, osnova je za transfor-maciju pozna-vanje prakse i procesa na po-četku projekta,

a potom vizija promjene prema boljem i učinkovitijem procesu. Radom u projektnom timu koji je do sada najvećim dijelom vodila kolegica Vedrana Thur naučila sam što je uspješan tim: nije to samo grupa stručnih ljudi, već ravnote-ža i korištenje svih znanja i potencijala koji članovi tima imaju, što na kraju i nosi cijelu promjenu. Timski rad u svakodnevnom radu je pravi izazov u današnje vrijeme jer otuđenje po-jedinaca nije samo problem djece i mladih, već jednako zahvaća i radnu sredinu. Stoga

24 25

Predstavljamo članove projektnih timova lSS transformacije Belupa

Različite uloge članova projektnih timovaTamara Bali Zvonar i Damir Bijač – spon-zori jednog i EoD članovi drugog projekta

Tamara Bali Zvonar, dipl. oec.,

direktorica za lanac opskrbe

“Prvi rezultati: zaposlenici su svjesniji procesa i potrebe za uvažavanjem ko-lega iz drugih cjelina”

Želim naglasiti da je pogled na projekt s pozici je eod člana sasvim drugačiji nego kada aktivno su-djelujem kao sponzor projekta.S obzirom na to što se eod član

poziva po potrebi, angažman vremena nije pre velik. međutim, da bi se na kvalitetan na-čin moglo pridonijeti radu tima, poželjno je znati u kojoj se fazi projekta tim nalazi i što se određenim zadatkom želi postići. Tu mi kao eod-u znatno pomaže razumijevanje lSS metode koje sam stekla kao sponzor.Uviđam da su projekti prvoga vala poče-li pokazivati prve rezultate: zaposlenici su svjesniji procesa i potrebe za uvažavanjem kolega iz drugih organizacijskih cjelina. Uz to, neke se promjene implementiraju od-mah, ne čekajući službeni završetak projek-ta, kako bi se pozitivnim pomacima utjecalo na kvalitetu obavljanja radnih zadataka.

damir Bijač, dipl. ing. kemije,

direktor istraživanja i razvoja

“Suradnja je pokazala kako se može na-predovati ako jedni druge slu-šamo, čujemo i razumijemo”

nekoliko su me puta timo-

vi pozvali kao eod-a i svakog sam se puta odazvao. mogu reći da je ta suradnja po-kazala kako se može napredovati ako jedni

nom kolege iz moga sektora, unaprijed sam znala većinu problema koji su rezul-tirali prijedlozima poboljšanja pri čemu su mnogi i implementirani. U timu gdje sam član sudjeluju zaposlenici i iz drugih sektora. Vrijednost je sudjelo-vanja u tom timu ta što smo međusobno izmijenili iskustva i nešto što sam prije do-življavala “što li ga komplicira, kako je spor, zašto se sad petlja u naš posao…” iskrista-liziralo se i sad sam svjesna da je lako (što ponekad činimo i u svakodnevici i na rad-nom mjestu) osuditi, ljutiti se, kritizirati, a ne znati probleme s kojim se neka druga sredina susreće i što ih ograničava u radu. Uvijek smo otvoreno govorili o problemi-ma, kako međusobno, tako i pred konzul-tantima i voditeljicom transformacije te smo se ravnopravno, zajedno, bez obzira na uloge, usmjerili na njihova poboljšanja. Transformacija je donijela pozitivne poma-ke. Uočavam novi, pozitivan način razmišlja-nja i težnju promjenama kod mnogih, a želja mi je da baš svaki Belupov zaposlenik shvati kako je njegovo mišljenje važno, ohrabriti ga da ga iznese, da se osvijesti kako su pro-mjene nužne te da ćemo jedino na taj način, svi zajedno, kompaniju učiniti još boljom.

Gordana Vrban, dipl. ing. farmacije,

pomoćnica direktora nabave

“Važno je da svatko od nas zna da svo-jom odgovornošću u procesu pridonosi uspjehu transformacije i napretku cijele tvrtke”

U sklopu projek-ta transformaci-je Belupa dodi-jeljena mi je ulo-ga sponzora na jednom projek-tu, a na drugom sudjelujem kao član tima.Već dugi niz go-

dina radim u Belupu na raznim radnim mje-stima i u tom sam razdoblju operativno ko-municirala s mnogim ljudima. Stoga mi se čini da nemam problem u komunikaciji sa sektorima/službama bez obzira na to gleda li me netko kao sponzora ili kao člana tima. U timovima je dobra atmosfera pa i ne vi-dim razliku između članova tima i spon-zora, dapače vrlo se dobro i otvoreno ko-municira. Projekti mi u svakom slučaju

druge slušamo, čujemo i razumijemo. Upra-vo takav pristup može donijeti rezultate, bolje procese, napredak.Ova transformacija u kojoj sudjelujemo uči nas kako sustavnom metodologijom mo-žemo doći do uzroka slabe učinkovitosti određenog postupka. da bismo ih mogli prepoznati, moramo poznavati svoje po-stupke u bilo kojem timu, odjelu, službi ili sektoru. da bismo mogli učiniti postupke boljima i prevesti ih u točno definirane pro-cese u kojima se točno zna kad tko kome mora predati točnu i preciznu informaciju ili rad, nužno je biti upoznat s fazom projekta. naime, svaka faza projekta metodološki od timova zahtijeva jasno definirane podatke temeljem kojih se obradom prelazi u slje-deću fazu koja opet ima svoje specifičnosti. često kažem da sam velik zagovornik tran-sformacije i nužnosti pokretanja takvog pri-stupa jer definiranje procesa koji teku hori-zontalno i njihov daljnji razvoj (u odnosu na vertikalnu funkcijsku orijentaciju) prije ili po-slije, unatoč otporima prema dosadašnjim pristupima, bez sumnje će dovesti do napret-ka. napredak je nekih projekata jasno uoč-ljiv, a ne mogu ne spomenuti da i u sektoru istraživanja i razvoja napredak postoji i zbog toga smo svi nekako zadovoljniji ove godine.Sanda Božičević, Igor Kalčić, Gordana Vr-ban – na jednom su projektu članovi pro-jektnog tima, a na drugom sponzori

Sanda Božičević, dipl. ing. med.

biokemije, pomoćnica direktora

kontrole kvalitete

“Želim da baš svaki Belupov zaposlenik shvati kako je njegovo mišljenje važno te da ćemo svi zajedno kompaniju učiniti još boljom”

kao sponzor u jednom od lSS projekata koji se realizira ni-zom lean ac-tion Workout® (laW®) radi-onica i s druge strane, kao član projektnog tima

koji prolazi kroz faze dmaiC-a imala sam sreću, odnosno privilegij, upoznati se s obje metodologije u praksi. na laW® radionicama sudjelovali su uglav-

26 27

uloge eod-a. no, i to može ovisiti o pojedi-nom projektu. ipak, svako je iskustvo dobro-došlo, pa bih baš s te iskustvene strane re-kla da rad u jednom timu, neovisno o ulozi, može pridonijeti radu na drugom projektu. mi timove kao ni teme kojima se timovi bave nismo birali. no sve su to bez iznimke teme koje imaju veliku važnost za naš sva-kodnevni rad pa bih mogla reći da bi bilo po-djednako zanimljivo u koji god tim da sam imenovana. dobro smo informirani o svim koracima koji se provode u oba tima, tako da zapravo za zamjenom uloga niti ima že-lje, a ni potrebe. komunikacija je iznimno bitna, u konačnici i naš svakodnevni posao velikom dijelom je vezan uz komunikaciju. Rekla bih da bez do-bre komunikacije nema ni dobro odrađenog posla. Tako je i unutar ovih naših projektnih timova. Zapravo bih se usudila reći da je i najveća vrijednost ovih projekata upravo komunikacija i to jasno strukturirana. Zna se tko vodi sastanak, kad je vrijeme za ra-spravu, donošenje zaključaka i slično. Uz to, činjenica da zajedno, oko istog cilja su-rađujemo s kolegama koje smo prije mož-da jedva poznavali, upoznajemo procese u drugim odjelima, problematiku s kojom se naši kolege susreću, dijelimo iskustva, ideje okupljeni oko istog cilja daje posebnu vri-jednost ovim projektima. Projekti su veoma dobro postavljeni i razvi-jaju se planiranim tijekom. no uloga svakoga od nas kao pojedinca je zanemariva, ključan je dobro vođen tim. Za mene je osobno naj-veći poticaj osvještavanje o postojanju pro-blema. Tad smo već na pola puta do rješenja. najviše volim učiti razmjenom iskustava, za mene je teorija važna tek kad počne živjeti kroz iskustvo. Ovi naši projekti, i kad se jed-nom prestanu nazivati projekti, neće završi-ti, već će upravo postati naša praksa, dnevna rutina, i tek tada ćemo moći donijeti sud o tome koliko smo mi pridonijeli projektu, ali i koliko je projekt olakšao svima nama.

Mladen Litvić, Tamara Tetec, Ljiljana Vr-ban Vidaković, Zorica Zujić Žeravica, Nikolina Bači i Iva Bajtek – članovi dvaju projektnih timova

dr. sc. mladen litvić, v. znan. sur.,

rukovoditelj validacija i kvalifikacija

u Upravljanju kvalitetom

“Iako sve faze projekta još nisu završile, već je moguće vidjeti određene benefite u svakodnevnom radu’’

pomažu da bolje i detaljnije upoznam neke procese u kojima sam i dosad sudjelovala, ali sada na neki drugi način.a drugo, također veoma važno – sama mije-njam svoj način promišljanja o izazovu i što je više moguće optimizaciji i pojednostav-ljenju procesa. Važno je da svatko od nas zna da svojom odgovornošću u procesu koji radi pridonosi uspjehu transformacije i na-pretku cijele tvrtke.

Kristina Janeković Petras – sponzor u jed-nom projektu i članica projektnog tima na druga dva

kristina janeković Petras, mr. pharm.,

univ. mag. pharm., spec., odgovorna

osoba za puštanje serije lijeka u

promet, Upravljanje kvalitetom“Zadovoljna sam što mogu doprinijeti napretku projekta i biti dio transforma-cije Belupa”

Velika mi je čast i zadovoljstvo su-djelovati u radu tri lSS projektna tima. angažman iziskuje mnogo vremena i veo-ma je izazovno usklađivati sve radne zadatke,

ali veseli me svaki sastanak i druženje s timo-vima. Uvijek nešto novo naučim te se osje-ćam zadovoljno što mogu doprinijeti napret-ku projekta i biti dio transformacije Belupa. Budući da na jednom projektu nosim ulogu sponzora, zanimljivo je vidjeti kako napre-duju drugi projekti i biti u različitim uloga-ma. mnogi se projekti isprepleću i imaju po-veznice te mislim da je od velike koristi biti upoznat s fazama ostalih projekata kako bi zaključci mogli biti međusobno usklađeni i najpovoljniji za svaku cjelinu te kompaniju.Barbara Pejnović i Ivana Radić Čavlina – članice jednog i EoD članice drugog pro-jektnog tima

Barbara Pejnović, mr. pharm.,

univ. spec. oec., direktorica

marketinga

“Bitno je komunicirati što više kako bi-smo iznjedrili najbolja rješenja, a koja će

rezultirati pojednostavljenjem procesa i boljim prodajnim rezultatima”

aktivno sudje-lujem u dva projekta lSS transformacije, u jednom kao član, u drugom kao expert on demand (eod). Uključenost u projekt u kojem

sam član ipak je intenzivnija od drugog projekta jer imam i zadatke koje je potreb-no napraviti u određenom roku. U projekt u kojem sam eod, a koji pratim preko članice tog tima iz svoje službe, ana marije Rusan, uključujem se po potrebi. ipak, poželjela sam postati i stalni član tima jer se radi o vrlo važnom procesu unutar kompanije koji i nije tako lako optimizirati.i u projektima lSS transformacije i u sva-kodnevnom poslu, bitno je komunicirati što više kako bismo iznjedrili najbolja ili, u najmanju ruku, kompromisna rješenja, a koja će rezultirati pojednostavljenjem pro-cesa te većom efikasnošću, a samim time i boljim prodajnim rezultatima. nadam se da sam svojim znanjem i dosadašnjim isku-stvom pridonijela određenim fazama pro-jekta, ali sam također i naučila od kolegica i kolega koji su sudionici u oba projekta ko-lika je složenost pojedinih procesa unutar njihovih službi ili sektora.

ivana Radić čavlina, dr.med.,

pomoćnica direktorice

marketinga

“Usudila bih se reći da je i najveća vri-jednost ovih projekata upravo jasno strukturirana komunikacija”

Prije svega že-lim istaknuti kako mi je i čast i zadovoljstvo su-rađivati na dva projekta: u ulozi stalnog člana i kao eod. Rekla bih da razlike nema, od nas se

traži proaktivnost, otvorenost, okrenutost prema rješenju, fokusiranost i konkretnost. možda, ako moram izdvojiti jednu razliku, bilo bi to vrijeme. ipak stalno članstvo u timu traži nešto više uloženog vremena od

26 27

Projekti lSS tra nsformacije veoma su važni ne samo zato što služe po-boljšavaju po-stojećih susta-va rada unutar Belupa već po-glavito unapre-

đivanju međusektorske komunikacije. Razmjena mišljenja i iskustava tijekom pojedinih faza lSS-a najbolji je način sagledavanje šire slike koja je nužni pre-duvjet da se neki sustav unaprijedi. Sma-tram da je tim ljudi u projektu u kojem sudjelujem vrlo dobro odabran jer uklju-čuje stručnjake različitih cjelina s višego-dišnjim iskustvom rada u Belupu. iako sve faze projekta još nisu završile, već je mo-guće vidjeti određene benefite u svakod-nevnom radu. Procjenjujem da će najveći benefit cijele lSS transformacije biti promjena ustalje-nog načina razmišljanja u silosima, a po-sljedično i unapređenje procesa i sustava u Belupu.

Tamara Tetec, mr. pharm., univ.

mag. pharm., odgovorna osoba

za puštanje serije lijeka u promet

“Timski je rad iznimno važan kako bi se problemi u pojedinim fazama procesa uspješno riješili i uvela poboljšanja”

Oba lSS pro-jekta u kojima sudjelujem vrlo uspješno napre-duju zahvalju-jući stručnosti i zalaganju svih članova lSS ti-mova koji dolaze iz različitih orga-

nizacijskih cjelina i imaju drugačije poglede na određeni problem. Svi procesi su među-sobno povezani, a timski je rad iznimno va-žan kako bi se problemi koji se detektiraju u pojedinim fazama procesa uspješno rije-šili i uvela poboljšanja. Pritom se uvažavaju mišljenja i sugestije svih članova lSS tima.Pristup problemu na način da se pojedini proces detaljno razradi i prepoznaju slabe točke na čijem unapređenju se dalje radi je tehnika koju nastojim primijeniti i u svakod-nevnom poslu.

Zorica Zujić Žeravica, dipl. oec.,

koordinatorica za međunarodna

tržišta

“Predložena rješenja trebaju nas dovesti do efikasnijeg poslovanja i bržih i jedno-stavnijih sustava koji će nam olakšati daljnje poslovanje”

Svaki član tima je u pojedinom projektu s ra-zlogom. imamo različita znanja, iskustva i po-glede temeljem kojih dolazimo do brojnih infor-macija. komuni-

kacija i razmjena informacija unutar tima i s kolegama koji su uključeni u druge projekte iznimno je važna. jedni od drugih učimo i pokušavamo na jednostavan način defini-rati probleme s kojima se susrećemo u sva-kodnevnom poslu. Predložena rješenja bi nas, u konačnici, trebala dovesti do efikasnijeg poslovanja i bržih i jednostavnijih sustava koji će nam olakšati daljnje poslovanje. Prepoznati pra-vi trenutak ključ je uspjeha i u privatnom i poslovnom smislu pa tako smatram da je i Belupo lSS transformacijom odabrao pravi trenutak za promjenu koji će ga voditi dalj-njem rastu i razvoju.

nikolina Bači, univ. spec.

techn. aliment., rukovoditeljica

mikrobiološkog laboratorija

“Zajedno razvijamo nove ideje u svrhu unaprjeđenja procesa u kojima u većoj ili manjoj mjeri svakodnevno sudjelujemo’’

U projektu tran-sformacije su-djelujem kao član dva pro-jektna tima koji imaju različiti pristup rješava-nju problema. To mi je omogu-ćilo nova znanja

i iskustva, što je za mene neprocjenjivo.U oba tima s kolegama učim sagleda-ti procese izvan ustaljenih okvira i što je najvažnije – razmotriti pojedinu situaciju

iz tuđih cipela. Zajedno razvijamo nove ideje u svrhu unapređenja procesa u ko-jima u većoj ili manjoj mjeri svakodnevno su djelujemo.Zahvaljujem ko legama što su me odabra-li za člana svojih timova i omogućili mi da svojim radom pridonesem transformaciji kompanije za bolje sutra.

iva Bajtek, prof. biol. i kem.,

stručna suradnica u razvoju

poslovanja

“Najveća vrijednost rada na projektima uz, naravno, poboljšanja procesa, jest povezivanje kolega iz različitih radnih cjelina, stvaranje pozitivnog ozračja u kompaniji”

Za početak, voljela bih na-glasiti ponos i z a d o v o l j s t v o što su me ko-lege green bel-tovi prepoznali kao kolegicu koja će svojim sudjelovanjem

upotpu niti njihove timove. Sudjelovanje u radu dva transformacijska tima svaka-ko je vrlo zanimljivo iskustvo jer radom i djelovanjem članova jednog i drugog tima upoznajem i različitosti u vođenju, sudjelo-vanju i funkcioniranju pojedinog tima.Svaki projekt ima svoj tempo i način funk-cioniranja, ali svakako je korisno što odre-đena znanja, situacije i iskustva stečena sudjelovanjem u jednom timu mogu pre-nijeti u drugi tim. Osjećam se ravnoprav-nim dijelom tima od samog početka i uži-vam u našim brainstorminzima i atmosferi zajedništva. Prekrasno je raditi s ljudima koji projektima pristupaju strastveno, s velikom željom i entuzijazmom za pro-mjenama i napretkom. Benefit sudjelo-vanja na transformacijskim projektima također je promjena i širenje perspektive iz koje sada gledamo i na naše svakodnev-ne aktivnosti, tj. osvješćivanje radimo li na procesni način, te mogućnost stvaranja uvjeta za poboljšanja. najveća vrijednost rada na projektima – uz, naravno, pobolj-šanja procesa – jest povezivanje kolega iz različitih radnih cjelina, stvaranje pozitiv-nog ozračja u kompaniji, te osvještavanje da smo svi dio jednog velikog tima, a to je naš Belupo.

28 29

Belupo KluB

Dr. sc. KarMen Kos, DiPL.inŽenjer KeMije, sPeCijaLisTiCa Za inTeLeKTUaLno VLasniŠTVo

gradeći Kulturu u Kojoj težimo izvrsnim rezultatima, profesionalni razvoj postaje odgovornost samih zaposleniKa i Kompanije

kvalitete Željka Bešvir, rukovoditelj labo-ratorija igor Ceilinger, specijalistica za kva-litetu proizvoda kristina janeković Petras, voditeljica poslova u kontrolingu iva Ber-ljak, specijalistica za intelektualno vlasniš-tvo karmen kos te rukovoditeljica u Regi-stracijama Vedrana Thür uspješno su zavr-šili dvogodišnji razvojni mini mBa program “Recept za izvrsnost” te dobili diplome.Program i iskustvo pohađanja “Recepta za izvrsnost” predstavila je dr. sc. kemije karmen kos, specijalistica za intelektualno vlasništvo u sektoru Razvoja poslovanja i registracije.Tijekom dvije godine pohađali smo ukupno 19 modula mini mBa programa. Sva preda-vanja održana su u koprivnici u Podravki-nom edukacijskom centru, u pravilu jednom mjesečno po dva dana za određeni modul. Vrsni domaći i strani predavači iz renomira-nih poslovnih škola kao što su Cotrugli Bu-siness School, iedC Bled, Zagrebačka škola ekonomije i managementa, institut za ino-vacije te Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina prenosili su nam svoja znanja i iskustva. Učili smo o temeljnim načelima poslovanja, o strateškom menadžmentu,

Završen dvogodišnji razvojni program “Recept za izvrsnost”

“Recept za izvrsnost” dvogodišnji je eduka-cijski mini mBa program Grupe Podravka. Radi se o strukturiranom programu Grupe Podravka koji je polaznicima omogućio ra-zvoj iz područja osobnih, interpersonalnih i liderskih vještina te stjecanje i nadograd-nju stručnih i ekonomskih znanja. Recept za izvrsnost proizlazi iz predanosti kompa-nije prema građenju organizacijske kulture koja omogućava priliku za učenje, stjeca-nje novih poslovnih iskustava i razvoj po-tencijala zaposlenika.Belupovi djelatnici: direktorica kontrole

obogaćujuće iskustvo koje mi je proširilo horizonte, napunilo mi dušu i iskreno sam uživla u svakom modulu. Tijekom progra-ma imali smo priliku i za osobni coaching s našom sjajnom i vrlo educiranom voditelji-com edukacija Renatom kokotović. Predavanja su bila dinamična i interaktivna, za većinu modula trebali smo se unaprijed pripremiti čitajući predloženu literaturu o poslovnim slučajevima kako bismo što bo-lje pratili predavanja, analizirali razne slu-čajeve, iznosili svoja mišljenja i davali kon-kretna rješenja. mBa program dao mi je ši-rinu, dubinu i znanja o načelima na kojima se temelji poslovanje modernih i uspješnih kompanija te se nadam da ću biti u prilici ta znanja i primijeniti. iskreno bih zahvali-la svojim nadređenima što su me podržali i Belupu što mi je omogućio ovo školovanje.Tijekom edukacije imala sam priliku bolje upoznati kolege iz drugih sektora unutar Belupa, ali i unutar Podravka grupe u cje-lini. na taj način bolje smo upoznali po-slovne procese drugih sektora, pronalazili načine kako poboljšati te procese i komu-nikaciju među sektorima. “Recept za izvr-snost” okupio je sjajne ljude i bilo je pravo

zadovoljstvo sa njima učiti i razmjenjivati iskustva. neke kolege su tijekom progra-ma “Recepta za izvrsnost”napredovali u svojim karijerama te postali rukovodite-lji ili direktori u svojim sektorima te tako dobili priliku da stečena znanja primijene i pokažu svoju izvrsnost, jer izvrsnost je jed-na od ključnih elemenata u građenju kom-parativne prednosti na tržištu, postizanju ciljeva i razvoju kompanije. Gradeći kulturu u kojoj težimo izvrsnim rezultatima, profe-sionalni razvoj postaje odgovornost samih zaposlenika i kompanije.

o financijama, projektnom menadžmentu, o strateškom marketingu, o strategijama stvaranja novih vrijednosti, kvantitativnim metodama u menadžmentu, prodaji, o upravljanju informatičkim tehnologijama, operativnom menadžmentu te o uprav-ljanu promjenama. no puno smo naučili o mekim vještinama, tj. o osobnom razvoju, o razvoju učinkovitih suradničkih odnosa, o etici u poslovanju, o uvjerljivom komunici-ranju te upravljanju ljudima. S većinom tih tema nisam imala priliku susretati se u ra-nijem radu. Zbog toga je za mene ovo bilo

28 29

MireLa TrnsKi, baCC. oeC., sPeCijaLisTiCa Za obraZoVanje

mali smo tim no naš je glavni cilj privući najtalentiranije, najsposobnije i predane radniKe jer upravo je ljudsKi faKtor taj Koji određuje profitabilnost, produKtivnost i KonKurentnu prednost

“Sanjaj veliko, ali počni od malih stvari. moraš pronaći posao koji voliš jer će ti ka-rijera zauzeti velik dio života i jedini način da budeš stvarno zadovoljan je ako radiš ono za što vjeruješ da je sjajno. Samo ako voliš to što radiš, možeš odraditi sjajan po-sao.” Rečenice su koje je izrekao veliki Ste-ve jobs u jednom od svojih govora. moji mali koraci počeli su kad sam se prije dvadesetak godina zaposlila preko studentskog servisa u jednom osigurava-jućem društvu samo na tri tjedna kao za-mjena za bolovanje, a ostala sam raditi u istoj kompaniji dugi niz godina na raznim poslovima; od kadrovske administracije, internog edukatora do osiguranja zapo-slenika korporativnih klijenata. među naj-većim osiguranicima bio je upravo Belupo, meni tada nedostižan san. Po završetku ekonomskog fakulteta u Za-grebu zaposlila sam se u građevinskoj in-dustriji kao voditelj ljudskih potencijala i to baš u vrijeme kad se počela graditi nova tvornica u Belupu, a moje tadašnje podu-zeće bilo je jedno od izvođača radova na izgradnji tvornice. Svakodnevnom komu-nikacijom s inženjerima na projektu i zapo-slenicima na gradilištu moj san se vratio. Zaposlena sam u Belupu od lipnja 2017. godine na radnom mjestu specijalist za obrazovanje u Razvoju ljudskih potencijala što je bio logičan slijed mojih dotadašnjih poslova i ambicija. dočekalo me pozitiv-no i stimulativno radno okruženje u kojem sam se u potpunosti pronašla, a na čemu mogu zahvaliti svojoj direktorici i kolegica-ma koje su mi s puno srdačnosti i volje te

Ulaganje u zaposlenike investicija je koja se dugoročno isplati

velikim profesionalnim iskustvom pomogle da se prilagodim novoj radnoj sredini i da svladam svoje prve izazove na novom rad-nom mjestu. mali smo tim no naš je glavni cilj njegovati vrijednosti Belupa kao poželj-nog poslodavca te na taj način privući najta-lentiranije, najsposobnije i predane radnike jer upravo je ljudski faktor taj koji određuje profitabilnost, produktivnost i konkurentnu prednost. U duhu programa transformacije i mi poboljšavamo svoje procese i uvodimo nove projekte, a sve u cilju što većeg zado-voljstva zaposlenika.

Prioritet program pripravništvaTijekom 2018. godine pokrenut je interni natječaj za visoko motivirane zaposlenike za daljnje formalno profesionalno usavrša-vanje na diplomskim i poslijediplomskim studijima. Uvedene su nagrade na najbolje interne edukatore jer time potičemo interni prijenos znanja. Velik nam je prioritet pro-gram pripravništva i uvođenje u posao kako bi se novi mladi zaposlenici što brže i lakše snašli i uklopili u radnu sredinu Belupa. Više od polovice dana radnici provode na poslu, a radno okruženje utječe na kvalite-tu života stoga je naša zadaća i obveza do-prinijeti njihovom osobnom razvoju i zado-voljstvu jer je ulaganje u zaposlenike inve-sticija koja se dugoročno isplati. Belupova konkurentska prednost nije samo kvaliteta proizvoda. Belupo ima nešto vrijednije od fizičkih i financijskih sredstava. ima zna-nje, vještine i sposobnosti zaposlenika koji kontinuirano pronalaze različite načine za poboljšanje efikasnosti poduzeća, imamo

intelektualni kapital. izuzetno je važno da su ljudi unutar poduzeća zadovoljni jer na taj način kontinuirano šire svoje kreativne kapacitete. ljudski potencijali predstavljaju ljudsko znanje, a primjena znanja i djelovanje u okviru ciljeva organizacije je ljudski kapital.

Tim za upravljanje apsentizmomUpravo sam iz tog razloga posebno pono-sna i sretna što sam kao zaposlenik ljudskih potencijala dobila priliku pohađati prvu

30 31

Belupo KluB

absence akademiju u regiji kao polaznik prve generacije koja se školuje za budućeg stručnjaka iz područja upravljanja izostan-cima radnika. apsentizam označava poja-vu izostanka radnika iz radnog procesa ne-ovisno o uzroku. Učestali izostanci radnika iz radnog proce-sa imaju poguban utjecaj na troškove, kao i na sveukupnu produktivnost poslovnog sustava, što u konačnici rezultira nekon-kurentnošću krajnjeg proizvoda ili usluge. dosadašnji modeli kontrole u većini su po-duzeća uglavnom bili represivne prirode i negativno su utjecali na organizacijsku kulturu te stvarali prividnu kontrolu izo-stanaka, stoga je neophodno upoznati se s vrstama, uzrocima i posljedicama koje izo-stanci donose te se posvetiti kvalitetnijem pristupu upravljanja izostancima s posla.

Zadovoljiti visoke standarde kvalitetenaš tim budućih stručnjaka za upravljanje apsentizmom sastavljen od tri člana iz ra-zličitih poslovnih područja unutar Belupa i uskoro ćemo uvesti niz mjera i aktivno-sti koje će rezultirati značajnom uštedom financijskih sredstava uz istovremeno po-većanje zadovoljstva radnika i podizanja efikasnosti zaposlenika Belupa. malim se koracima približavam velikim stvarima unutar poduzeća koje kontinuirano nasto-ji zadovoljiti visoke standarde kvalitete u području upravljanja ljudskim potencijali-ma i trudim se učenjem i radom doprinijeti toj kvaliteti i uspjehu kompanije slijedeći vrijednosti Belupa.Volim rad i komunikaciju s ljudima. Slobod-no vrijeme kvalitetno provodim radom u obiteljskom vinogradu i družeći se s obitelji i prijateljima u našoj maloj vinariji. Hobi mi je pečenje kolača i ukrašavanje torti. Svoje goste često iznenadim raznim vrstama tra-dicionalnih kolača, ali i onih novih, prema receptima pronađenim na www.coolinari-ka.com. Trenutno čitam stručnu literaturu i pripremam svoj završni rad na akademi-ji za apsentizam, no uvijek rado pročitam neku dobru knjigu ili pogledam film. kako sam veliki ljubitelj vježbanja, priželjkujem koncept korporativnog fitnesa na radnom mjestu, jer ne treba zanemariti primar-nu fiziološku potrebu tijela za kretanjem. Osobito stoga što je redovita tjelovježba tijesno povezana s poboljšanjem zdravlja i smanjenjem stope bolovanja. na temelju svoga iskustva htjela bih po-ručiti svima da vjeruju u svoje sposobnosti i snove, ma koliko veliki bili, jer se ciljevi ostvaraju razmjerno uloženom trudu.

Piše: Ivana Bara, dr. med. dent. aktivno planinarim oko tri godine. dotada sam se bavila sporadično trčanjem, ali ni-šta ozbiljno ni toliko snažno i u ozbiljnijem kontinuitetu. doduše, nisam ni imala previ-še vremena za sebe i nekakve hobije pored zahtjevnog posla, a i djeca su bila manja i fizički zahtjevnija. danas su to 14, 16, i 18 godišnjaci.

ljubav na prvi poglednakon otkrića hodanja po brdima moj se život potpuno promijenio. Počelo je sa slučajnim izletom i odlaskom u nacional-ni park durmitor. To je bila ljubav na prvi pogled, tamo smo proveli obiteljski aktivni odmor s djecom tjedan dana, nakon čega smo suprug i ja počeli razmišljati kako ćemo se učlaniti u neko zagrebačko planinarsko društvo. izbor je pao na Runolist, koji je imao dotada nepunih 30-ak članova, mlado tek oformljeno društvo, što je nama odgo-varalo, jer ne volimo masovnjake.Što se tiče hrvatskih planina, bili smo to-talne neznalice. dotada smo ih gledali na televiziji, slikama i geografskim kartama. Upisali smo opću planinarsku školu kako bi

planinarsKo Kretanje proširuje znanje, fizičKu sposobnost, snalažljivost, prilagodljivost i sposobnost za život u KoleKtivu, a upoznavanje vlastite domovine i naroda stvara podlogu za razvoj istinsKog domoljublja

stekli osnovno znanje, vještine i informacije o planinarenju. Otkako smo krenuli u ovu priču, planine su nas snažno privukle u svoj zagrljaj. Svaki slobodan trenutak provodi-mo u hodanju i otkrivanju novih vrhova. Sila koja planinara vuče i privlači prema brdima je ona ista sila kroz koju spoznaje samoga sebe. kroz psihofizičke napore hodanja, pe-njanja, uspona i umora do vrha čovjek po-miče vlastite granice. nakon svakog teškog uspona dolazi nagrada prekrasnih vidika i panorama koje samo privilegirani imaju pri-liku uživati, napajati se i upijati čarobne sli-ke uspomena koje čuvamo u fotografijama, mirisima, osjećajima i sjećanjima.

Priroda u nekim novim bojama i mirisimai onda kada dođete ponovo na isti vrh gdje ste već bili, drugačiji je osjećaj, drugi ljudi su oko vas, drugo godišnje doba je prirodu obuklo u neke nove boje i mirise. Otkriva-jući planine, postali smo članovi Saveza gorskih vodiča Hrvatske, aktivni smo čla-novi u Pd Runolist kao vodiči i predavači u Općoj planinarskoj školi društva. Planine su postale naša strast, ljubav, izvor za obno-

Hvala ti, planino, na utočištu

30 31

planinarsKo Kretanje proširuje znanje, fizičKu sposobnost, snalažljivost, prilagodljivost i sposobnost za život u KoleKtivu, a upoznavanje vlastite domovine i naroda stvara podlogu za razvoj istinsKog domoljublja

vu životne energije, inspiracija i motivacija za osobni i poslovni život. Priroda je čista, lijepa, jednostavna, puna života, ljepote i odgovora na mnoga unutarnja pitanja na koja smo zaboravili u svakodnevnom ži-votu. ljudi koji se nađu zajedno u planini i prođu iskustva uspona, hodanja i druženja postaju iskreni prijatelji. U samom kretanju u planinama postoji mnogo razgranatih dis-ciplina: markacije, orijentacijsko trčanje, al-pinizam, sportsko penjanje, turno skijanje, speleologija, fotosekcije, visokogorstvo, paragliding... Svaki planinar za cilj izabire takvu planinu i vrh koja mu odgovara po sklonostima i psihofizičkim sposobnostima.

Planinarenje je djelatnost visoko civiliziranih i kulturnih sredinaPlaninarsko kretanje proširuje znanje, fi-zičku sposobnost, snalažljivost, prilagod-ljivost i sposobnost za život u kolektivu, a upoznavanje vlastite domovine i naroda stvara podlogu za razvoj istinskog domolju-blja. Planinarenje je djelatnost visoko civili-ziranih i kulturnih sredina, ono je sastavni dio kulture pojedinih naroda, te predstavlja ujedno i stupanj razvijenosti i urbanizacije

jednog društva. Planinu svatko doživljava na različiti način, ovisno o životnom isku-stvu, maštovitosti i svjetonazoru. Rezultati ovise također o sposobnosti poimanja ži-vota, smrti, beskraja svemira, prirode i bo-žanstva, vječnosti i prolaznosti, pa i odnosu prema suputniku, okolini i domovini.

doživljaj prirode je neuhvatljiv i zato joj se vraćamo.ne osvajamo ništa, nego tragamo za osje-ćajem koji je kod svakog od nas jedinstven, osoban, originalan i neponovljiv. doživljaj međuljudskih odnosa na izletu je nepo-novljiv, prepričavamo i opisujemo ljude, osjećaje u trenucima penjanja i spuštanja s vrhova. Ono po čemu pamtimo izlete su najčešće ustvari osjećaji ushita ljepotom koja nas okružuje. kretanje u prirodi je najbolji lijek, te prevencija svih mogućih bolesti, kako fizičkih tako i psihičkih. Pla-ninarenje izaziva pojačani doživljaj života, prirode, pojava u prirodi, ljudi, biljaka i po-štovanja prema okolišu. iako naše planine nisu visoke, Hrvatska je jedina zemlja na europskom jugoistoku bez ijednog vrha višeg od 2.000 mnm, međutim po zani-

Hvala ti, planino, na utočištu

mljivosti i raznolikosti im je malo ravnih na kugli zemaljskoj. Hrvatske planine su opjevane, naslikane, ispisane i predstav-ljaju stvaralačku inspiraciju mnogim našim umjetnicima.

Za mene je kraljica hrvatskih planina velebitUz hrvatske planine imamo pregršt povije-snih, kulturnih i arheoloških znamenitosti, cijeli niz prirodnih ljepota kao što su slapo-vi, špilje, jame, kraški izvori, termalna vrela, planinska jezera, stjenjaci, klanci, sutjeske, kanjoni te gradine i dvorci na obroncima grebena. Toliko toga još treba ispenjati, vi-djeti, posjetiti, obići... veselim se svakom novom pohodu, penjanju, druženju i upo-znavanju svega što me još čeka. mogla bih beskrajno pisati, pričati, govoriti i pokazati milijun slika predivnih krajeva i panorama planina...ali ništa od toga svega ne može dokraja predočiti i prenijeti onaj osjećaj....kao osobno doživljavanje iskustva o kojem pišem. Svim dragim čitateljima Glasila Belupa že-lim mnogo ugodnih, lijepih i sretnih trenu-taka u našim planinama.

alpinisti i pjesnici o planiniOsobno me se jako dojmio citat poznatog slovenskog alpinista Nej-ca Zaplotnika, kroz koji bi se moglo preslikati i poslovnu, životnu ideologiju i filozofiju: “TKO TRAŽI CILJ, OSTAT ĆE PRAZAN KAD GA DOSEGNE,TKO NAĐE PUT, CILJ ĆE UVIJEK NOSITI U SEBI”Prekrasna si planino!Skriveni monolozi naših duša odjekuju tvojim stijenama.Priznajući ili ne, svi smo mi tu, s tobom, iz nekog razloga; jer volimo,jer osjećamo, jer tugujemo, jer bježimo, jer zacjeljujemo rane.Hvala ti na tišini koju čujem.Hvala ti na čudotvornom lijeku kojim vraćaš sve potrošeno. Hvala ti, planino, na utočištu.Nepoznati autor

32 33

U FoKUsU

Voditelj Projekta serijalizacije lijekova na recept u Belupu matija kropek, mr. pharm. govori o kompleksnosti i sadržajnosti pro-jekta koji je postao izazov za farmaceut-ski sektor. Ujedno objašnjava kako smo se pripremili za početak serijalizacije lijekova i kako implementacija utječe na mnogo-brojne poslovne procese u kompaniji.B Počela je dugo najavljivana serijalizaci-ja lijekova na recept. Pojasni nam, zašto je serijalizacija lijeka važna u farmaceutskom biznisu?Serijalizacija lijekova označava stavljanje sigurnosnih oznaka, koje se sastoje od jedinstvenog identifikatora i zaštite od otvaranja na pakiranja određenih lijekova kako bi se omogućila identifikacija i pro-vjera autentičnosti tih proizvoda. krajnji

je cilj sprečavanje unosa krivotvorenih li-jekova u legalni lanac opskrbe. Zahtjevi za serijalizaciju definirani su regulatornim aktima na razini europske unije (direktiva eU 2011/62 i delegirana uredba komisije eU 2016/161) prema kojima je odgovor-nost osnivanja nacionalnih organizacija (nmVO) zaduženih za implementaciju na-cionalnih repozitorijskih sustava za serija-lizaciju te integracija sustava za serijaliza-ciju u interne poslovne procese dodijeljena farmaceutskim kompanijama (proizvođa-čima).Serijalizacija lijekova najizazovniji je i naj-kompleksniji projekt farmaceutskog sek-tora posljednjih godina u koji su uključeni farmaceutski proizvođači, osobe ovlaštene izdavati lijekove stanovništvu, veleproda-

je, nacionalna nadležna tijela te brojni dru-gi subjekti lanca dobave predmetnih proi-zvoda (npr. proizvođači ambalaže). Projekt direktno utječe na proizvodne procese u farmaceutskoj industriji. Primjerice, kako bi se postigao ispis relevantnih podataka i aplikacija zaštite od otvaranja, potrebno je implementirati adekvatnu novu tehnološ-ku opremu te razmotriti i kontrolirati brojne faktore koji utječu na kvalitetu serijalizira-nog proizvoda (ambalaža, tinta, kvaliteta ispisa, kompatibilnost zaštite od otvaranja i komercijalnih kutija itd.).Ovaj projekt predstavlja i jedan od trenu-tačno najvećih iT projekata uopće kojim se uspostavlja složena paneuropska mreža za razmjenu mnogobrojnih informacija. Svi u lancu opskrbe povezani su sa sustavom te

Belupovi lijekovi zaštićeni brojem

raZGoVor o serijaLiZaCiji LijeKoVa na reCePT U beLUPU

naKon opsežnih priprema i dugotrajnih napora na projeKtu pod vodstvom matije KropeKa mag. pharm. uspješno je započela nova faza u životu belupa: serijalizacija lijeKova na recept, čime će biti ispunjeni zahtjevi direKtive eu 2011/62 i delegirane uredbe Komisije eu 2016/161 vezane uz zaštitu lijeKova od Krivotvorenja. od sada će svaKo paKiranje lijeKa namijenjeno neKom od eu tržišta, a Koje se izdaje na liječničKi recept imati jedinstveni Kod i ostale propisane zaštitne elemente Kojima će se smanjiti mogućnost Krivotvorenja lijeKova te na taj način povećati sigurnost primjene lijeKa. belupo će provoditi serijalizaciju na svim paKirnim linijama, a podatKe o serijaliziranim serijama slat će na eu hub, odaKle će se oni prosljeđivati na odgovarajuće nacionalne sustave

32 33

odrađuju transakcije sukladno propisanim zahtjevima. Bilo kakav nedostatak u funkcioniranju cje-lokupnog sustava može imati dalekosežne negativne posljedice na zdravstveni sustav (u konačnici na izdavanje lijekova pacijentu) te poslovanje industrije pa je iznimno važno da sustav bude funkcionalan.B kako će serijalizacija spriječiti da krivo-tvoreni lijekovi uđu u legalni lanac opskrbe ili smanjiti mogućnost da se to dogodi? je li u prethodnom razdoblju netko pokušao na tržište staviti krivotvorene Belupove li-jekove?Prema dostupnim informacijama, u Hr-vatskoj još nikada nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lanci-ma opskrbe. no na crnom tržištu (ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, kupnja putem interneta i sl.) zabilježeni su lijeko-vi neodgovarajuće kvalitete i krivotvorine. isto tako, mi u Belupu nemamo informa-cije o pokušaju krivotvorenja Belupovih proizvoda ni na drugim tržištima. Problem krivotvorenja lijekova predstavlja golemi problem u svijetu, štoviše problem koji je u znatnom porastu. europa je, uz neka dru-ga tržišta, uvođenjem serijalizacije odlučila ako ne stati na kraj ovom problemu, onda zasigurno uvelike otežati krivotvoriteljima realizaciju njihovih namjera. Oba elementa sigurnosnih oznaka koji su implementirani u sklopu projekta imaju ulogu kontrole pro-izvoda i onemogućavanja ulaska krivotvo-

cije sigurnosnih oznaka, adaptaciju i pro-mjene ambalaže, regulatorne aktivnosti, integraciju adekvatne pakirne opreme i softverskih rješenja za upravljanje serijali-zacijskim podacima, kvalifikacijske aktivno-sti, promjene u sustavu rada te usklađivanje odnosa s partnerima i nmVO-ima, a sve u skladu sa zahtjevima GmP-a i GamP smjer-nica. Uz promjene u ambalaži, konfiguriraju se informatički sustavi i integrira nova proi-zvodna oprema. Zbog uvođenja serijalizaci-je potrebno je mijenjati i način rada i razmi-šljanja djelatnika. Više ne možemo govoriti o jednoj od komercijalnih kutija proizvoda iz određene serije, već o određenoj komer-cijalnoj kutiji iz određene serije. naime, sad svaka kutija ima svoju jedinstvenu serijali-zacijsku oznaku (jedinstveni identifikator).

Belupovi lijekovi zaštićeni brojem

serijalizacija lijeKova označava stavljanje sigurnosnih oznaKa, Koje se sastoje od je-dinstvenog identifiKatora i zaštite od otva-

ranja na paKiranja određenih lijeKova KaKo bi se omogućila

identifiKacija i provjera au-tentičnosti tih proizvoda

renih lijekova u legalnu distribucijsku mre-žu. Svaka kutija serijaliziranog lijeka ima jedinstveni randomizirani kod čiji status se kontrolira i mijenja tijekom životnog vije-ka proizvoda. Ovaj princip znatno otežava ulazak neadekvatno serijaliziranog, odno-sno krivotvorenog, lijeka u lanac opskrbe pa time i izdavanje takvog proizvoda pacijen-tu. Zaštita od otvaranja čuva integritet pa-kiranja te upozorava na svako (neovlašte-no) otvaranje i, potencijalno, zamjenu bilo kojeg elementa pakiranja.B kako se serijalizacija lijekova odražava na poslovanje Belupa i kakve su konkretno koristi?Riječ je o izuzetno kompleksnom procesu implementacije koji uključuje testiranje i definiranje odgovarajućih rješenja aplika-

Osnovna korist sustava jest korist za paci-jenta, odnosno sprečavanje unosa krivo-tvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe. no sustav omogućuje i dodatni nadzor nad proizvodnjom i distribucijom serijaliziranih proizvoda. naknadnim uvođenjem agrega-cije (označavanje svih nivoa opremljenosti proizvoda (primarno pakiranje, sekundarno pakiranje, omoti, tercijarno pakiranje, pale-ta) kako bi se omogućila sljedivost i praće-nje proizvoda kroz cijeli lanac dobave), što predstavlja dodatnu prilagodbu sustava, korist će biti još i veća.B Tko je sve u Belupu sudjelovao u pripremi projekta serijalizacije? koliko je službi/sek-tora povezano u realizaciji projekta?Projekt je pokrenut prije nekoliko godina te se broj ljudi uključenih u projekt vrlo brzo

povećavao kako se osvještavao utjecaj im-plementacije na brojne poslovne procese. Tako je od početnih desetak članova Tima za serijalizaciju, do danas, broj kolega koji usko surađuje s Timom narastao na više od pedeset. Usuđujem se reći da su svi sektori Belupa na ovaj ili onaj način osjetili utjecaj implementacije te su morali prilagoditi i svoje procedure.Puštanjem u promet prvih serijaliziranih serija napravili smo velik korak i zaokružili zahtjevno razdoblje priprema za usuglaša-vanje s relevantnim regulatornim zahtje-vima. Pravi utjecaj promjena u poslovnim procesima biti će vidljiv već u skoroj buduć-nosti. nadamo se da ćemo daljnjom uskom suradnjom, razumijevanjem i zajedničkim angažmanom svih uključenih sektora pri-donijeti daljnjoj adaptaciji procesa u skladu sa složenim zahtjevima.

B Budući da je riječ o državnoj i europskoj regulativi pri kojoj su kompanije prvi put su-djelovale u operacionalizaciji, kakve su po-vratne ocjene nadležnih tijela o Belupovom projektu serijalizacije?Belupo je nedavno pustio u promet prve serijalizirane serije te su serijalizacijski po-daci proslijeđeni u odgovarajući nacionalni repozitorij, konkretno u Hrvatski nacional-ni sustav za provjeru autentičnosti lijekova kojim upravlja HOPal (Hrvatska organiza-cija za provjeru autentičnosti lijekova). S kolegama iz te organizacije imamo odličan odnos budući da obje strane intenzivno su-djeluju u operacionalizaciji serijalizacije u Hrvatskoj te zajednički rade na ovom pro-jektu na nacionalnoj razini od njegovog po-četka. Uspostavili smo odnose i s ostalim relevantnim organizacijama na europskim tržištima eU-a na kojim posluje Belupo te svi zajedno iščekujemo 9. 2. 2019., dan od kojeg će početi vrijediti zahtjevi za serijali-zacijom lijekova.

34 35

predstavlJamo

Piše: Ivana Višak, mr. pharm., univ. mag. pharm.Spoznaja liječnika i književnika a. P. čeho-va, rođenoga davne 1860. godine, “Zdrav čovjek ima tisuću želja, bolestan samo jed-nu”, do današnjih dana nije izblijedjela, već nam se i sada nameće kao imperativ. no rijetki od nas uistinu se dovoljno brinu o zdravlju i samo nekolicina je svjesna da smo upravo mi i naša briga o zdravlju ključni za njegovo očuvanje.Pred više od desetljeća, u srcu koprivnice, tik iza doma mladih, svoja vrata je otvori-la 5. ljekarna pod okriljem Belupove zdrav-stvene ustanove deltis pharm, kako bi svim djelatnicima Belupa, Podravke i građanima koprivnice pružila dobru ljekarničku opskrbu i zdravstvene uslugu vrhunske razine. Od sa-mog početka, ljekarna u ponudi ima lijekove (na recept i bezreceptne), ortopedska poma-

Zdravstvena usluga vrhunske razinenaša je misija osvješćivanje pučanstva o važnosti zdravog načina života i u prvom redu prevenciji, a teK onda liječenju

gala, dodatke prehrani, širok asortiman koz-metike, homeopatske pripravke, proizvode za djecu i velik izbor medicinske obuće.ključna uloga nas ljekarnika je pružanje sa-vjeta temeljenih na stručnim spoznajama sa svrhom postizanja što kvalitetnijeg nači-na života. Stoga je naša misija osvješćivanje pučanstva o važnosti zdravog načina života i u prvom redu prevenciji, a tek onda liječe-nju. U toj misiji nit vodilja je upoznavanje naših korisnika sa svim svojstvima koje nam pružaju ljekoviti pripravci, vitaminsko-mi-neralni i biljni dodaci prehrani te medicinski proizvodi u poboljšanju kvalitete života.Osim brige za opće dobro, djelatnicama i

djelatnicima svih naših ljekarni, ustanova pruža sigurnost i poticajno radno okruže-nje u kojoj imaju uvjete za stručno i osobno napredovanje i razmjenjivanje svojih znanja i kompetencija s kolegama. Također imamo privilegiju u svim poslovnim procesima dje-lovati neovisno o poslovnom, financijskom ili bilo kakvom drugom pritisku koji bi mo-gao utjecati na naše stručno mišljenje.jedna od mojih zadaća kao voditeljice je prepoznati ključne kvalitete (stručne, osob-ne, socijalne) svake pojedine članice tima i integrirati ih u svakodnevne zadatke i ko-lektivnu svijest, poticati ih na ostvarenje ambicija, individualnu i zajedničku kreativ-

predstavlJamo Belupove lJeKarne deltis pHarmU vlasništvu Belupa devet je ljekarničkih jedinica ljekarne deltis pharm (Velika Gorica, Samobor, koprivnica, Crikvenica, karlovac, duga Resa, Ogulin, Zagreb i duće).U ovom broju Glasila predstavljamo ljekarničku jedinicu koprivnica, a tijekom godine predstavit ćemo vam i druge ljekarničke jedinice ZU ljekarne deltis pharm.

34 35

želimo da našu ljeKarnu doživite Kao mjesto gdje se sa sigurnošću i povjerenjem možete obratiti u vezi sa svojim zdravstvenim problemima i razmišljanjima

nost i inovativnost te suradnju. Time se po-boljšava funkcionalnost poslovnih procesa te posljedično povećava zadovoljstvo sa-mih radnica, pacijenata i uspješnost poslo-vanja u konačnici.naš mali tim čine četiri članice. konstanta ove ljekarne, prisutna tu od prvog dana je Željka kuzijev, farmaceutska tehničarka. Željka je nakon odrađenog staža u križev-cima, gdje i danas živi, svoj cijeli radni vijek provela u ovom prostoru. Zanat je ispekla tu, poznata je cijelom susjedstvu, ali i ona poznaje sve “domaće”. Prve trenutke sva-kog novog zaposlenog teško je zamisliti bez stručnog vodstva naše Željke.Sredinom 2012. godine, član tima postala je i magistra farmacije Renata Roguljić. nakon završenog Farmaceutsko-biokemijskog fa-kulteta, Renata je svoje bogato radno isku-stvo počela stažiranjem u ljekarni, no ubrzo je postala dio Belupova tima, gdje je radila kao analitičar u Razvoju analitike. nakon 5 godina nije više mogla odolijevati prvotno odabranom pozivu te odlazi u ljekarnu. Ci-jelo desetljeće kasnije ponovo je pozvana da se priključi Belupu, ali ovoga puta ljekar-ničkom timu.iste godine, nakon 10 godina rada u Belu-povu Razvoju tehnologije, ponukana i pri-vatnim i poslovnim razlozima, odlučila sam se odazvati pozivu tadašnje ravnateljice da dođem u deltis pharm. Sretna sam što sam tijekom tog desetljeća u Belupu imala pri-liku surađivati s mnogim vrsnim stručnja-cima i dobrim ljudima te danas gledam na tih 10 godina kao produženi fakultet i školu života, koji su me pripremili za rad u ljekarni na najbolji mogući način. Tamo sam naučila da su iskrenost i dobra komunikacija (kao okosnice timskog rada), fleksibilnost i po-štovanje prema svim sudionicima poslovnih procesa nužni za kvalitetno ostvarenje sva-kog projekta ili zadatka.nedugo nakon dolaska u deltis pharm zavr-šila sam još jedno poglavlje, naime obranila sam specijalistički rad na temu Fotozaštita i time završila poslijediplomski specijalistički studij dermatofarmacije pri Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.i šećer na kraju, najmlađa članica našeg tima, farmaceutska tehničarka Tamara To-mec, pridružila nam se nedavno. Rođena Vi-rovka, staž je odradila u Đurđevcu, a nakon

toga odlazi u Zagreb. nakon dugo čekanja na posao u rodnom kraju, konačno joj se malo osmjehnula sreća, pa je u ljeto 2017. godine došla k nama.Budući smo sve četiri po nekim pitanjima slične, a opet različite, kada dođete u našu ljekarnu možete osjetiti jednu dinamičnu ravnotežu. Bok uz bok stoje iskustvo i mla-denački polet, znanje i znatiželja, proaktiv-nost i staloženost, tradicija i inovativnost.Zajednički cilj svih nas je pružanje kvalitet-nih usluga te osobni razvoj i međusobna povezanost.nadamo se da ćete nam se obratiti za sa-vjet, bilo zbog neke zdravstvene tegobe, bilo zbog unapređenja zdravlja i prevenci-je. Cilj nam je na pristupačan način podije-liti svoje znanje i iskustvo s vama te stvo-riti prisan i povjerljiv odnos, kako bi našu ljekarnu doživjeli kao mjesto gdje se sa sigurnošću i povjerenjem možete obratiti u vezi svojih zdravstvenih problema i raz-mišljanja.naša želja je da, zajedno s vama, na vašim radnim mjesti-ma, ali i kod nas u ljekarni kori-štenjem u prvom redu Belupovih proizvoda i promicanjem istin-skih vrijednosti, sloganu “čuvaj-mo zdravlje zajedno” dodamo jednu novu dimenziju.U koprivnici se tik uz samu ljekar-nu nalaze i prostorije u kojima je smješteno ravnateljstvo i central-na nabava koji su svakom trenutku na raspolaganju svim djelatnicima u ljekarnama za sve upite i nedoumi-ce. lijepo je raditi u okruženju, kada znaš da u svakom trenutku kada tre-baš drugo mišljenje ili prokomentirati neku situaciju, uvijek će netko biti tu spreman pomoći. Ovaj mali tim čine tri referenta nabave i ravnateljica. Za-datak centralne nabave je naručiti za ljekarne sve ono što je njima potrebno u što kraćem vremenu. andreja, nena i dominik osim nabave, centralno otvara-ju šifre novih proizvoda, šifre novih ku-paca ili dobavljača, rade se analize poslo-vanja, odrađuju akcije, vodi se briga oko zaliha. ljekarne, centralna nabava i rav-nateljstvo čine tim koji diše i funkcionira zajedno kao jedno.

proŠirena paleta otc proiZvoda

BelOdeX 5% pjenaZadovoljstvo nam je obavijestiti vas da je Belupo proširio paletu OTC proizvo-da novim proizvodom BelOdeX 5% pjena.BelOdeX pjena sadrži dekspantenol (provitamin B5) te se primjenjuje za zaštitu i regeneraciju suhe, osjetljive i nadražene kože. Obnavlja i stabilizira prirodnu zaštitnu funkciju kože i tako sprječava gubitak vode čime održava kožu vlažnom i podatnom. BelOdeX pjena može se primijeni-ti u stanjima suhoće i crvenila kože

zbog izloženosti vanjskim utjecajima poput sun-čeve svjetlosti, topline i hladnoće. U takvim slu-čajevima primjena pjene donijet će olakšanje ob-novom elastičnosti i me-koće kože. Posebna for-mulacija u obliku pjene iznimno je nježna i lako maziva.BelOdeX pjena nami-jenjena je za primjenu u dojenčadi, djece i odraslih, a nanosi se na opranu i čistu kožu lica ili tijela 2 do 3 puta dnevno. namijenjena je za vanjsku primjenu.Proizvod je re-gistriran u klasi “kozmetike”, a na tržište dolazi u pakiranju od 150 ml. izdaje se bez recepta, u ljekarni i speci-jaliziranim pro-davaonicama za promet na malo lijekovi-ma.

36 37

ZdravlJeKroniKa

S obzirom na to da ja ne kližem, meni je ovo vrh vrhova. čestitam našim trenerima i učiteljima klizanja, kao i našim mladim kli-začima. klizalište je otvoreno i za korište-nje građanima, a ove godine interes je bio pojačan s obzirom na drugačiji, atraktivniji oblik – rekla je dogradonačelnica melita Sa-moborec.

osnovnoŠKolci i predŠKolci svladali teHniKe na ledu

koprivničko klizalište i ove zime privuklo brojne građaneKada je zima u središtu Koprivnice u pitanju, nezaobilazno je Klizalište Koje je već postalo tradicija, a tradicionalno se postavlja uz sponzorstvo belupaPiše: Goran Čičin-MašanskerPolaznici male škole klizanja koja je uprili-čena u sklopu male sportske škole iskoristili su zimske osnovnoškolske praznike za svla-davanje vještina na ledu. U organizaciji Za-jednice sportskih udruga grada koprivnice u igrama na ledu od 27. prosinca 2018. do 5. siječnja 2019. godine sudjelovala su djeca osnovnoškolskog uzrasta, dok su nakon njih na led došli predškolci.igre na ledu osmišljene su kao škola kliza-nja s nizom elementarnih i štafetnih igra prilagođenih djeci, a provodili su ih educi-rani treneri. djeca su nakon završene obu-ke primila diplome te su naučeno pokazali svojim roditeljima i drugim članovima obi-telji, a zadovoljni su bili i kineziolozi koji su s njima vrijedno i strpljivo radili.

– Ovisno o predznanju klizanja, neki su svla-dali osnovne korake i tehnike na ledu, dok su djeca koja već znaju klizati bila raspore-đena u naprednije skupine u kojima su uči-la i zahtjevnije elemente poput naprednijih zavoja, skokova, brzog klizanja i pirueta. Ove godine smo stvarno zadovoljni, jer su sva djeca svladala klizanje, kontinuirano su dolazili i bili su uporni – rekla je Sonja Šafar iz male sportske škole.diplome su djeci predale zamjenica grado-načelnika melita Samoborec i predsjednica Zajednice sportskih udruga grada koprivni-ce jasmina Stričević.– Ovo je tradicija koju treba svake godi-ne nastaviti. Time pokazujemo da smo ne samo grad prijatelj djece nego i grad spor-ta koji kod djece njegujemo od malih nogu.

36 37

38 39

PsiHoLoGija

nedavno je završila prošla godina. To je bilo pravo vrijeme da razmislimo o tome na čemu sve trebamo biti zahvalni. i kao što ova godina polako, ali sigurno, također već ide svom kraju, ispunjeni smo nadama i snovima o tome što će nam donijeti. ali, važno je ne zaboraviti i prošlu godinu i biti svjestan svih svojih postignuća u njoj i o sve-mu onome na čemu čovjek mora biti zahva-lan. Sve to pridonosi osjećaju sreće.Produktivnost ima neizmjeran, takoreći ključan, utjecaj na temelje svake kompa-nije. Što su zaposlenici nezadovoljniji i ne-angažiraniji, tim manje ulažu produktivnog vremena u svoje radne zadatke.na primjer, agencija Gallup otkrila je da oko 70 posto američkih zaposlenika nedovoljno angažirano na svom poslu i da bi to trebao biti znak, alarm za buđenje poslodavca, jer ta ozbiljna činjenica stvara enormne gubit-ke ekonomiji.istraživanje, poput nedavne studije na sve-učilištu u Warwicku, dokazuju da sretni, zadovoljni zaposlenici i produktivnost idu ruku pod ruku. ako kompanije želi zadržati najbolje zaposlenike i održavati ih zadovo-ljavajuće produktivnima, ona mora perma-nentno pomagati u postizanju njihove sreće i zadovoljstva na radnom mjestu. kada kod zaposlenika prevladava nebriga o njihovom poslu ili o njihovim poslodavcima, onda vrlo često nisu dosljedni, produktivnost im je manja ili im je kvaliteta rada slabija.menadžeri mogu puno pomoći da se ljudi osjećaju sretno angažirani. Zaposlenikovo opće blagostanje i zadovoljstvo u velikoj mjeri ovisi o menadžerovoj sposobnosti i volji da olakša postignuća radnika – od-

stranjenjem određenih smetnji i zapreka na poslu, pružajući pomoć i priznavajući iskrene napore zaposlenika. jedno opsež-no ispitivanje pokazalo je da ostvarujući progres u nekom značajnom poslu najviše motivira zaposlenike. čim radnici osjete da je njihov posao važan, značajan, odmah nakon progresa slijedi veselje, radost, uz-buđenje i pozitivan osjećaj u vezi s poslom.Odrasla zaposlena osoba provede više svojih budnih sati na poslu, nego bilo gdje drugdje. Rad treba oplemenjivati, a ne ubijati ljudski duh. Promicati djelatnikovo opće blagosta-nje nije samo etičko pitanje, ono ima, kao što smo vidjeli, i ekonomskog smisla.ako oni koji vode kompanije – od velikih direktora do malih voditelja grupa – vjeruju da je njihova misija, među ostalim, i podr-žavati zaposlenikov svakodnevni progres, moguće je prekinuti krizu neangažiranosti i, s vremenom, podići zadovoljstvo svih za-poslenika i njihovu produktivnost.Tim vodećih stručnjaka iz Warwick Busine-ss School, koji, među ostalim, proučavaju i odnos između ekonomije i mentalnog zdravlja, nedavno su izjavili: “Otkriva-mo da ljudska sreća ima velike i pozitivne učinke na produktivnost. Pozitivne emoci-je okrjepljuju, jačaju ljudska bića, dok ne-gativne emocije imaju suprotan učinak.“istraživački timovi industrijskih psiholo-ga i ekonomista, kažu: “ako sreća i zado-voljstvo na radnom mjestu sasvim sigurno donosi povećanu produktivnost, onda bi odjeli ljudskih potencijala, menadžeri i kre-atori promotivnih politika, trebali ozbiljno uzeti u obzir implikacije te znanstveno utvrđene činjenice”

Pripremio: dr. Ivo BelanPa naravno da jesu! Postoji golem broj do-kaza koji dokazuju da sreća i zadovoljstvo zaposlenika – iz čega onda proizlazi njiho-va energija, fokusiranje i posvećivanje svom poslu – imaju toliki učinak na rezultate rada da o njima mogu nekada ovisiti čak i sud-bina kompanija. na primjer, u americi su procijenili da krize odsustva angažiranja (bezvoljnost, nezainteresiranost u rad) za-poslenika, rezultira gubitkom u produktiv-nosti u vrijednosti od 300 milijardi dolara godišnje. Velik postotak menadžera (i do 95 posto) ne uspijeva prepoznati da je njihov doprinos napretku u radu ustvari primarni motivator zaposlenika, a ne financijski po-ticaji.Posvećivanje poslu i energija koju zrače za-poslenici ključni su za uspjeh kompanije. međutim, oni ne mogu biti prisilno uvedeni, bez obzira o kojem se čovjeku radi. Posve-ćenost radu dolazi slobodnom odlukom, to je osobni izbor. To je izbor potaknut željom da se bude životno ispunjen i sretan.Znanstveno je dokazano da su sretni ljudi produktivniji. a biti sretan ima mnogo veze sa stavom čovjeka. nezadovoljni zaposleni-ci češće su odsutni s posla (bolovanja itd.), manje su produktivni, a i kvaliteta njihova posla je manja. Rad u takvoj atmosferi i u takvim uvjetima ima veliki utjecaj na zapo-slenikovu kreativnost i ostvarene rezultate. Zaposlenik bolje radi kada je sretan i zado-voljan s onim što radi.U takvim situacijama mnogi psiholozi pre-poručuju razvijati stav zahvalnosti, kao je-dan od načina poboljšanja osjećaja svoje općenite sreće. Treba prebaciti svoj fokus s onoga što čini čovjeka nesretnim, na ono što ga čini sretnim, s onoga što čovjeka čini da osjeća da je nečega lišen, na ono što ga čini da se osjeća ispunjen i zahvalan.

posvećenost radu dolazi slobodnom odluKom, to je osobni izbor potaKnut željom da se bude životno ispunjen i Sretan

Rade li sretniji zaposlenici više? jesu li produktivniji?

38 39