GLAS SLOBODE broj 8

GLAS SLOBODEgrađana i građanki Sarajeva broj 8, 04. april 2014

ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZA SVE, SMJENA KORUMPIRANIH KADROVA,

IZMJENE ZAKONA

Plenum je izglasao osam zahtjeva iz oblasti zdravstva koji će biti upućeni Skupštini Kantona Sarajevo i Vladi Federacije BiH.

Građani od Skupštine KS traže:

1. Usvajanje zaključaka kojim se Vladi

Kantona Sarajevo nalaže da u roku od 20

dana izvrši analizu, a najdalje u roku od

40 dana donese mjere koje će omogućiti

pružanje zdravstvene zaštite svim

građanima sa prebivalištem na području

Kantona Sarajevo, kako, između ostalog,

radnici-žrtve pljačkaške privatizacije- ne

bi ostali bez osnovnog ljudskog prava.

2. Usvajanje zaključaka u roku od sedam

dana kojim se Ministarstvu zdravstva KS

na laže da zajedno sa Z avo dom

zdravstvenog osiguranja u roku od 30

dana implementira hitne mjere štednje,

reviziju postojećeih ugovora sa dobavl‐

jačima roba i usluga, raskidanje nepo‐

voljnih ugovora uz pokretanje postupaka

protiv odgovornih, optimiziranje rada te

broja zaposlenog nemedicinskog osoblja

i poslovnih procesa, korištenje automo‐

bila upravljačkih i nadzornih struktura u

M i n i s t ars t v u , Z avo du i j av n i m

zdravstvenim ustanovama na području

KS.

3. Tražimo smjenu svih direktora i

članova upravnih i nadzornih odbora

javnih zdravstvenih ustanova u kojima

su izabrani direktori bili na listi "100 na‐

jvećih plata u FBiH" objavljenoj u sred‐

stvima javnog informisanja.

4. Usvajanje zaključaka kojim se nalaže

Vladi KS-a i Ministarstvu zdravstva KS

da objave urađene analize rada i

funkcionisanja Zavoda zdravstvenog os‐

iguranja KS-a, kao i rezultate rada direk‐

tora i imenovanih upravnih i nadzornih

odbora u javnim zdravstvenim ustanova‐

ma na području KS-a. Svi podaci o orga‐

n i z a c i j i , n a d l e ž n o s t i m a ,

odgovornostima, pravima pacijenata, '‐

nancijskom poslovanju (javne nabavke

od početka do kraja, uključujući i

anekse) i sve transakcije veće od 200 KM

moraju ubuduće biti objavljene na web

stranicama Ministarstva, Zavoda i

zdravstvenih ustanova. Za pravovre‐

menost i tačnost podataka odgovara oso‐

ba koja vodi instituciju ili ustanovu. Sve

planirane reforme i promjene moraju biti

podvrgnute pravoj javnoj raspravi sa

svim učesnicima (građani, korisnici us‐

luga, udruženja pacijenata, zaposleni u

sektoru zdravstva, farmaceuti...).

5. Plenum građana i građanki Kantona

Sarajevo traži usvajanje zaključaka u

roku od 7 dana, kojim se Skupštini kan‐

tona Sarajevo, odnosno Ministarstvu

zdravstva nalaže:

--Da u roku od mjesec dana izvrši anal‐

izu i ponudi modalitete za 'nansijsku

podršku svim osobama čije zdravstveno

stanje zahtijeva liječenje u inostranstvu,

a čije je pravo na život bez takve vrste li‐

ječenja ugroženo;

-- Da omogući jednak pristup svim

vrstama zdravstvenih usluga, svim li‐

jekovima i pomagalima, za sve građanke

i građane Kantona Sarajevo;

-- Da uspostavi transparentan sistem ob‐

jedinjavanja nabavke roba i usluga za

potrebe javnog zdravstva na nivou Kan‐

tona Sarajevo, koji će omogućiti po‐

voljniju nabavku svih lijekova, pomagala

i medicinskog materijala za sve građane/

ke Kantona Sarajevo.

Plenum je usvojio i tri zahtjeva koji će

uputiti Federalnoj Vladi, a koji se odnose

na izmjene Zakon o zdravstvenoj zaštiti,

Zakona o zadravtvenom osiguranju, te

usklađivanje drugih zakona sa ova dva

prethodna. Plenumska radna grupa za

zdravstvo pojasnila je kako bi se izmje‐

nama ovih zakona postigao pravedan,

e'kasan, jeiniji zdravstveni system,

usklađen sa standardima Evropske

Unije.

“Ukinuo bi se monopolski položaj koji Za‐vodu za zdravstvo (svih kantona FBiH)

omogućava da „rastura naše pare“ na sve

i svašta a najmanje za dobrobit zdravlja

građana”, stoji u pojašnjenju zahtjeva.

Dvanaesti Plenum održan je na

otvorenom jer vlasti Kantona Sarajevo

odbijaju da građanima za sjednice

Plenuma, ustupe Dom mladih.

Plenum je protestnom svirkom pod

tačkom “razno” podržao i bend Dubioza

kolektiv.

2 GLAS SLOBODE

Potpišite peticiju

vratimo Dom mladih

PLENUMSKE VIJESTI

Za "vrijeđanje" SDP-A 700 KM kazne

Građani protestovali,

Skupština odlučila da ide

u nova zaduženja

Dubioza kolektiv za

Dom mladih!Bend Dubioza kolektiv svirao je 3. aprila

pred nekoliko stotina građana u centru

Sarajeva za vraćanje Doma mladih

građanima. Oni su pozvali sve građanke

i građane da dođu i učestvuju u Plenumu

koji se održava na platou Doma mladih

jer su Vlasti Kantona Sarajevo odlučile

da zabrane okupljanje i rad Plenuma u

Domu mladih.

Građani Sarajeva su odlučili da krenu u

akciju vraćanja prostora koji oni plaćaju i

koji treba da im služi. Tako je prošle sed‐

mice na internetu počelo potpisivanje

peticije za vraćanje Doma mladih.

Potpisi za podršku protestima i građani‐

ma skupljaju se već danima i na ulicama

Sarajeva, a više od 5.000 građana dalo je

podršku i ovoj akciji.

Prošle sedmice grupa intelektualca, pro‐

fesora, novinara, kulturnih radnika,

građanki i građana Sarajeva počela je sa

potpisivanjem peticije za podršku

protestima i plenumima u BiH kojima

vlasti na svaki način pokušavaju

onemogućiti rad. U pismu upućenom uz

peticiju navedeno je kako ne žele javni

prostor da otvore za građanski dijalog i

kritičko propitivanje njihove vladavine

Nakon prvih 70 potpisa podrške, potpi‐

sivanje peticije nastavljeno je i na inter‐

netu.

Peticija se može potpisati na web adresi

gopetition.com / Podrška protestima i

plenumima.

Sarajevskom demonstrantu policija je

napisala kaznu od 700 KM jer je učes‐

nicima SDP-ovog skupa dobacio

„Lopovi vratite pare“.

Manja grupa demonstranata u subotu,

29. marta, došla je na plato ispred

Sportske dvorane Skenderija u kojoj se

o d r ž a v a l a K o n v e n c i j a S o c i‐

jaldemokratske partije (SDP). Policija im

je zabranila da se tu zadržavaju, kazavši

da je tu skup političke partije, te da oni

moraju otići jer svoj skup nisu najavili..

Jedan od demonstranata dobio je prekr‐

šajni nalog prema kojem mora platiti

700 KM kazne, zbog prekrašaja koji je

navodno počinio tog dana.

U nalogu koji potpisuje policijski sli‐

užbenik Ćatić navodi kako se demon‐

strant u “jednom momentu bez ikakvog

povoda i razloga obratio učesnicima Kon‐vencije SDP povišenim tonom ‘Lopovi

vratite pare’”

U zabilješci stoji: “Potom se meni obratio.

Kada sam upozorio na ponašanje. Citat

“Lažeš, niko ne narušava javni red i mir”

upućujući mi navedene riječi povišenim

tonom”.

Demonstrantima koji su tada stajali na

platou Skenderija zaprijetio je jedan od

učesnika SDP-ovog skupa, kazavši da im

se “svašta može desiti” ukoliko ne odu s

tog mjesta. Nakon što je jedna demon‐

strantica upitala prisutnog policajca da li

čuje tu prijetnju, policajac joj je odgovo‐

rio da on “ništa ne čuje”.

Događaj se desio u subotu, a epilog sa

kaznom u srijedu. U ovom slučaju poli‐

cija je bila rekordno brza. Demonstrant

najavljuje pravnu bitku zbog nepravedne

kazne.

Grupa od oko stotinu demonstranata u

ponedjeljak je protestovala ispred zgrade

Gradske uprave u kojoj je Skupština

Kantona Sarajevo (KS) razmatrala usva‐

janje budžeta za ovu godinu. Građani su

protestovali zbog novih zaduženja i neis‐

punjavanja socijalnih i ekonomskih zaht‐

jeva koji su Skupštini dostavljeni protekli

mjesec.

"Trebaju početi raditi za dobro svih nas.

Onima koji su nas doveli u ovo stanje tre‐ba suditi. Zaustavite pljačku, hoćemo

društvo socijalne pravde", kazao je jedan

od prisutnih građana, dodavši da je Dom

mladih njihov i hoće da im se ustupi na

korištenje

U svojim zahtjevima građani su tražili

hitno revidiranje budžeta na način da se

obustave zaduženja kod komercijalnih

banaka, te da se provedu mjere štednje.

Pri usvajanju budžeta u i iznosi 798 mil‐

iona KM, Skupština je planirala neznat‐

no smanjenje troškova za gorivo, tele‐

fone, internet i zakup, ali je pristala da se

zaduži za novih 130 miliona KM.

Jedan od građana je rekao da je nedo‐

pustivo svako usvajanje budžeta koji u

startu predviđa kreditno zaduženje koji

ćemo mi građani otplaćivati. “Mi nećemo

više da plaćamo vašu nesposobnost. Ako

ne znate da radite odlazite”, poručio je

vlastima on.

Građani, nezadovoljni zbog igno‐

rantskog odnosa vlasti prema opravdan‐

im socijalnim i ekonomskim zahtjevima,

najavljuju da neće prestati sa protestima i

plenumima.

3GLAS SLOBODE

BRČKO: Traži veću podršku

građana

TUZLA: Usvojeni

prioritetni zahtjevi građana

POZIV: Prijetnje i

zastrašivanja prijavite

Ombudsmenu za ljudska

prava!

vijesti drugih plenuma

ŽIVINICE: Ugroženo 250

pijačnih radnika

Nakon posljednjeg Plenuma održanog 2.

aprila, građanke i građani okupljeni oko

rada Plenuma izdale su proglas u kojem

navode da se vlast Brčko Distrikta

nezainteresirano odnosi prema zahtjevi‐

ma građana, te nastoji obezvrijediti

Plenum kao demokratski oblik organizo‐

vanja građana, pripisujući mu političku i

nacionalnu pozadinu.

"Plenum je okupio građane koji su iznijeli

svoje zahtjeve prema vlastima sa jasnim

zahtjevom da se oni ispune u što kraćem

roku. Naša vlast se nezainteresirano

odnosi prema zahtjevima građana i um‐jesto da odgovorno djeluje i popravlja

stanje, vlast nastoji obezvrijediti Plenum

kao demokratski oblik organizovanja

građana, pripisujući mu političku i na‐cionalnu pozadinu. Činjenica je da su sve

vlade u BiH počele da uvažavaju nezado‐voljne građane tek onda kad su građani u

dovoljnoj mjeri pokazali odlučnost da

neće više trpjeti nesnošljivu situaciju oli‐čenu u neimaštini i nepravdi."

Građani Brčkog su u svojim zahtjevima

tražili da se prekine sa procesuiranjem

učesnika mirnih protesta i sa zastašivan‐

jem učesnika Plenuma, donese set mjera

za poboljšanje socijalnog statusa

građana, tako što će uštede po osnovu

smanjenja i ukidanja raznih beni'cija

funkcionerima Brčko Distrikta i oročena

sredstva kod banaka biti usmjerene za

socijalne potrebe i otvaranje radnih

mjesta, oživljavanjem proizvodnje u pre‐

duzećima.

Građani su zatražili i ostavku Vlade i

formiranje stručne vlade kao i zabrana

nosiocima funkcija članstvo u upravnim

odborima javnih preduzeća i institucija‐

ma od javnog značaja, izmjene propisa

koji su izvor kriminala, korupcije, nepo‐

Građani koji su zbog učešća na protesti‐

ma ili plenumima zastrašivani i kažnja‐

vani mogu podnijeti prijavu Instituciji

ombudsmena za ljudska prava u BiH.

Ova institucija razmatra predmete koji

se odnose na slabo funkcioniranje ili

povredu ljudskih prava koju počini bilo

koji organ u BiH.

Međutim, da bi Institucija ombudsmena

ispitivala kršenje ljudskih prava potreb‐

no je da osoba koja smatra da su joj pra‐

va povrijeđena, podnese prijavu ovoj in‐

stituciji. Prijave se mogu podnijeti i

anonimno, putem interneta na adresi

http://www.ombudsmen.gov.ba/ ili od‐

laskom u jedan od ureda ove institucije.

Ukoliko Institucija ombudsmena utvrdi

povredu prava, izdaje preporuke

nadležnim organima da poduzmu mjere

kako bi se ispravile povrede ljudskih pra‐

va ili slabo funkcioniranje uprave.

Također, Institucija savjetuje građane

kako da iskoriste najpogodnija pravna

sredstva ili ih upućuje na odgovarajuće

institucije.

S obzirom na brojna krešnja ljudskih

prava, a što su dokumentovale i druge

organizacije, tokom protesta u cijeloj

BiH, pozivamo sve građanke i građane

BiH da prijave zlostavljanja, zastrašivan‐

ja, prijetnje i brutalna postupanja!

Plenum građanki i građana Tuzlanskog

kantona na posljednjen zasjedanju

raspravljao je o zahtjevima građana pre‐

ma institucijama vlasti Federacije BiH, i

usvojio tri prioritetna prijedloga građana

Tuzlanskog kantona.

Prvi prijedlog građana jeste izmjene i

dopune Zakona o pripadnosti javnih

prihoda u FBiH, te je razlog tome, kako

kažu, da su sve dosadašnje garniture

vlasti uporno zataškavale činjenicu da se

građani Tuzlanskog kantona, kao i veći‐

na ostalih kantona u FBiH, godinama

diskriminira prilikom raspodjele javnih

prihoda.

Kao drugi prijedlog su naveli donošenje

Zakona o oduzimanju nelegano stečene

imovine u FBiH, jer je svaka dosadašnja

garnitura vlasti, kako kažu, opstruirala

rad na donošenju ovog zakona.

Plenum građana je istaknuo da ovim pri‐

jedlogom zahtijevaju pravednu redis‐

tribuciju bogatstva, vraćanje javnog do‐

bra narodu, te hapšenja, suđenja i kazne

za ratne pro'tere i poslijeratne pljačkaše.

Kao treći prioritetni prijedlog građana,

naveli su ukidanje #nansiranja političk‐

ih stranaka i partija iz budžeta u FBiH.

Naglasili su da se u zadnjih deset godina

procjenjuje da su političke partije

inkasirale oko 200 miliona maraka iz

općinskih i kantonalnih budžeta i budže‐

ta FBiH, te da svoje postojanje stranke

duguju građanima, od čijeg novca kupu‐

ju glasove tih istih građana.

Također su naglasili i činjenicu da ost‐

varivanje socijalne pravde, sigurnosti i

razvoja u Tuzlanskom kantonu u mnogo

čemu ovisi o institucijama vlasti Fed‐

eracije BiH.

Kazali su da je zajednički stav svih

plenuma u FBiH, da ni jedan kanton ne

može i ne smije imati monopol na zaht‐

jeve koji se tiču svih građanki i

građana.

Usaglašeni prijedlozi plenuma građana

bit će upućeni prema federalnim

nivoima vlasti, te je pokrenut i cijeli niz

međuplenumskih aktivnosti, koje koor‐

dinira Tim za međuplenumsku suradnju

Plenuma građanki i građana TK-a.Nakon što je kantonalna Uprava za in‐

spekcijske poslove 24. marta zapečatila

Gradsku pijacu u Živinicama, zbog neis‐

punjavanja “minimalnih tehničkih uslo‐

va”, 250 pijačnih radnika i njihove

porodice egzistencijalno su ugrožene.

Iako je samo dva dana nakon pečaćenja

pijace Služba za prostorno planiranje i

komunalne poslove Opštine Živinice iz‐

dala Rješenje u kojem se navodi da JKP

“Komunalno” Živinice tvrdi da su na pi‐

jaci ispunjeni minimalni tehnički uslovi

za obavljanje trgovinskih usluga, radnici

se nisu vratili na posao.

Razlog tome je žalba koju je Služba za

prostorno planiranje i komunalne

poslove zaprimila od 'rme “Kavgico”

d.o.o. Živinice, a čiji vlasnik zapravo

posjeduje privatnu pijacu na teritoriji

ove opštine.

Pijačni radnici iz Živinica o ovom prob‐

lemu su govorili na posljednjem Plenu‐

mu Tuzlanskog Kantona, 2. aprila, gdje

su upozorili na alarmantnu egzistencijal‐

nu ugroženost 250 stanovnika Živinica,

pijačnih radnika, te njihovih porodica.

Plenum TK je podržao proteste ovih

radnika, te je kontaktirao nadležna min‐

istarstva Vlade TK i pozvao ih da što hit‐

nije urade sve što je u njihovoj

nadležnosti kako bi se pijačni radnici

vratili na posao i počeli privređivati za

sebe i svoje porodice.

"Pogotovo što je to spriječeno žalbom na

izdato rješenje (rme koja za to nema

nikakve pravne osnove, te kako bi se spri‐ječila očita korupcija i pokušaj uništenja

javne gradske pijace ", navodi se u saop‐

štenju Plenuma TK.

4 GLAS SLOBODE

ZENICA: Stotine

građana na protestima

BUGOJNO: Zahtjevi se ne

provode željenom

dinamikom

Vi stvarate robove poslušnike!

glas demonstranta

"Kad dođe do malo napete situacije vi se

pravite da ste rodoljubi pa spominjete

AVNOJ, jel ?! Spominjete stvaranje

Bosne i Hercegovine, al' zaboravljate jed‐

no – da ti ljudi na imovinskim kartoni‐

ma nisu imali obilježeni ni jednu čivicu,

a šta vi imate danas?! Počev od

Lagumdžije, sram te bilo, izdajico soci‐

jaldemokratije! I svi redom ostali koji

predstavljate fol neke narode. Ovo je

država i za mene i za tebe! Nije ovo samo

tvoja država ni Čovićeva ni Izetbegoviće‐

va. Ovo je država nas koji živimo tu i

koji smo je stvarali. I morat ćete kad-tad

shvatiti da ste vi bijednici manji od

makovog zrna! Treba vam staviti dvade‐

set hiljada u džep da se posao dobije,

jel?"

"Nije vam iz familije neko, nije vam iz

sela, iz plemena! Jadna majko! I ona

pura koja vas je hranila i ona se pita: koja

je vrsta malog mozga kod vas? Imate li

l jekarske nalaze? Treba vas sve

pregledat', al NEOVISNA komisija , ne

ovi korumpirani doktori. Doći će to sve

na svoje. Polako. Vi ćete odgovarati za

ono što radite, a NE radite već kradete.

Dobio sam penziju od 300 KM. Pa

platite vi režije IDIOTI! Platite! Dali ste

ljudima penzije za 40 godina staža, 300

KM. Pa vi ste poremećeni u glavama!

Nije vas stid! I vi predstavljate nekoga.

Ma ne predstavljate vi nikoga!"

"Vi stvarate robove poslušnike! Napravili

ste sistem gdje je vrijedniji pas lutalica

od čovjeka! Evropo stidi se kome si dala

podršku! Evropska unija i oni pred‐

stavnici Evropske unije moraju shvatiti

da je ovo civilizovana sredina, da oni

imaju možda veće probleme kod sebe. A

nama su samo izvrnuli probleme! Dali

su da najveće smeće u Bosni i Hercegovi‐

ni da vodi politiku! VI ćete doći na pen‐

ziju od 300 KM i onda ćete shvatiti kako

sav ostali svijet živi. A oni koje ste privi‐

legovali, dali im milione i milijarde, oni

će morati objasniti kako su ih zaradili.

Jer one papire i certi'kate kojima ste

kupovali naše fabrike, počevši od one

fabrike koja je hranila hiljade porodica a

koja sad hrani samo četveročlanu famili‐

ju! Ali ta familija vozi pet džipova. Imaju

privatne avione! Samo jedno da znate – i

ova će se policija obradovati kad sletite s

vlasti."

"Trenutno mora tu da stoji, al' bit ce im

drago kad vi ne budete na vlasti! Jer

onda neće razmišljati da li ih neko krade,

nego će doći neko ko ne ima znanje i nije

lopov! Jer vi ovu državu ne volite! I ono

malo puške što ste nosili na početku,

uzeli ste milione za te puške jeli?! Znači

da ste smišljeno sve radili. Vi ste

PROPALICE ove zemaljske kugle, i

sramota građana ove države. Vi ste naša

sramota!"

"Kaže: Snašo' se. Pa zar se snalazi tako

što se opljačka narod?! Jel to snalaženje?

Vjerovatno jest. Samo nek to objasne

stranim delegacijama. Znaju li oni na en‐

gleskom kako se kaže: snašo' se. Ma ne‐

maju oni pojma! Ne znaju dvije riječi

stranog jezika progovorit'. ALI, znaju

opljačkat narodno, znaju mezetit' uz po‐

tok tamo pored puta koji vodi za Vareš. I

onda kažu: održava put 'rma neka, a up‐

laćuju im redovno svaki mjesec od našeg

novca. Tako je sve na sarajevskom kan‐

tonu. Uplaćuju porez pojedinim paraz‐

itima, koji se predstavljaju da su privat‐

nici. Nije to privatnik, to je parazit

društva koji je u korupciji s vlašću! I

onda taj isti otvori pumpu. Pa kako može

otvarati pumpu, kad je u životu napravio

samo dva objekta, a nije isplatio sve rad‐

nike?"

"Ama vi ste kriminalci, pravi, pravi

kriminalci za privredu. Ovaj GRAS koji

je građanski vi ste doveli do propasti! Vi

stavljate menadžera, ne stavljaju ga

građani! Ko vam je odgovarao za to! Pa

nađite onoga koji je pokupio naše novce!

I objasnite ovim ljudima ovdje, KOJI je

to biznis, da uštedite zbog toga, dva, pet,

deset miliona! Pravite vile jel?! Kakvi su

to biznisi?! "

"Ovo mene ubija sistematski, ubije mi

djecu, ubija mi ženu, ubija sve redom!

Kako to da ti vozaš džipa a ja ne mogu ni

da juga nabavim, i još parkiraš auto gdje

hoćeš! LOPOVI LOPOVI LOPOVI..."

tizma, revizija privatizacije, te da se

donese odluka o osnivanju javne

kuhinje, Doma za stare i iznemogle os‐

obe, javne apoteke i sigurne kuće a koje

bi bile 'nansirane iz budžeta Brčko Dis‐

trikta. Plenum je pozvao sve građane da

pruže podršku radu Plenuma 8. marta.

Više stotina građana u utorak, 1. aprila,

protestovalo je u Zenici zbog loše

ekonomske i socijalne situacije u

Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK).

Ove proteste je podržao i bend Dubioza

kolektiv koji je održao protestni koncert.

"Moramo pokušati zajedno probuditi

građansku svijest, pokrenuti inicijative i

biti korektiv vlasti. Očigledno sve stranke

koje su na vlasti rade istu stvar, rade sve u

svom interesu, a nevladine organizacije ne

mogu više da se bore ili su postale vladine.

Mi građani jedini imamo mogućnost da

napravimo promjene", izjavio je Almir

Hasanbegović, član Dubioze kolektiv.

Zeničani su protestovali ispred zgrade

Opštine Zenice, Opštinkog suda i Vlade

ZDK gdje su izrazili nezadovoljstvo

radom institucija. Plenum građana ZDK

kazao je kako na narednom sastanku

planira da imenuje mandatara Vlade.

"Cilj je da imenujemo mandatara Vlade i

na sljedećem Plenumu ćemo zvanično od‐lučivati koga ćemo predložiti Skupštini

ZDK. Tuzla je u prednosti, jer su oni

odmah imenovali mandatara Vlade, da li

je naša greška što smo predložili Vladi da

oni imenuju, to ćemo da vidimo. Tehnički

mandatat uskoro ističe Vladi ZDK", kažu

u Plenumu.

Učesnici Plenuma građana Bugojna kažu

da se zahtjevi predati opštinskim vlasti‐

ma ne ostvaruju željenom dinamikom.

To se posebno odnosi na zahtjeve u koji‐

ma se od predstavnika vlasti traži da

pokažu socijalnu osjetljivost za probleme

građana i da, između ostalog, transpar‐

entno i javno objave spisak uposlenih u

općinskoj upravi, vrijeme njihovog za‐

pošljavanja, strukturu radnih mjesta na

kojima su angažovani i iznose plaća koje

im se redovno isplaćuju.

U Plenumu smatraju da bi javnost tre‐

bala dobiti detaljniju informaciju i o visi‐

ni vijećničkih paušala i naknada, odnos‐

no sredstvima koja se izdvajaju za poli‐

tičke stranke i partije iz budžeta Općine

Bugojno, te izdvajanjima po nekim

drugim stavkama. Zbog neispunjavanja

zahtjeva građana Plenum je odlučio da

neće prestati sa protestima.

5GLAS SLOBODE

tema broja

Vlasti i dalje rastrošne

Nakon masovnih protesta i zahtjeva

građana koji traže od političkih

dužnosnika i javnih funkcionera da

smanje svoje plate i privilegije, vlasti su

deklarativno počele da podržavaju ovu

inicijativu, ali sporo djeluju.

Govoreći o ovim zahtjevima građana, svi

podržavaju da im se plaće i privilegije

umanje, ali presporo rade na tome da bi

sa riječi prešli na djelo.

Prošle sedmice je Zastupnički dom BiH

usvojio u prvom čitanju Izmjene i dop‐

une Zakona o plaćama i naknadama u

institucijama BiH na prijedlog predsje‐

davajućeg Doma Milorada Živkovića, ali

su mnogi zastupnici najavili i amand‐

mane. Ovom prijedlogu se najviše zam‐

jera to što će njime biti smanjenje plaće

budućim dužnosnicima, a ovi aktuelni će

biti pošteđeni.

Zastupnici u Federalnom parlamentu

također podržavaju smanjenje rasipništ‐

va i plaća, ali pred njima se još uvijek

nije našao niti jedan prijedlog u zvanič‐

noj formi o kojem bi se trebali izjasniti.

Vlada FBiH je također pokrenula izm‐

jene nekih zakona što bi trebalo rezulti‐

rati smanjenjem plaća u drugim javnim

preduzećima, agencijama i svim institu‐

cijama kojima je Vlada osnivač. To se

tražilo od Vlade, ali i Parlamenta FBiH i

mnogo ranije, no oni se teško i sporo od‐

lučuju na konkretne korake.

Objavljivanje iznosa plaća u pojedinim

preduzećima čiji je vlasnik država,

odnosno Federacija, naročito je izazvalo

burne reakcije s obzirom na to da poje‐

dini direktori mjesečno primaju vr‐

toglave cifre.

Direktori, nadzorni i upravni odbori

Funkcioneri u pojednimim javnim kom‐

panijama su ti koji primaju enormno vi‐

soke plaće, pa se veliki broj njih našao na

spisku inih s najvišim plaćama koji je ob‐

javila Porezna uprava FBiH.

Međutim, politika je ta koja ipak odluču‐

je i o plaćama u javnom sektoru i ona se

ne može amnestirati, pogotovo ne

izvršna vlast koja imenuje čelne ljude u

kompanijama i nadzire njihov rad.

Na rastrošnost u Federaciji BiH ukazao

je i Ured za reviziju institucija tog entite‐

ta u izvještaju o potpisivanim ugovorima

o djelu u institucijama FBiH. Pokazalo se

da je samo na te ugovore u protekle tri

godine potrošeno 11 miliona KM te da

su pojedini u ministarstvima i drugim

institucijama grabili i šakom i kapom iz

budžeta.

Ni RS ne zaostaje za FBiH. U tom entite‐

tu su također enormno visoke plaće

zvaničnicima u vlasti, direktorima javnih

kompanija i agencija. Boračke organi‐

zacije su na protestima također tražile

smanjenje plaća zvaničnika u RS-u i za‐

htijevale da one ne budu veće od tri

prosječne plaće u tom entitetu.

Međutim, politika im još uvijek nije

udovoljila.

Iako svako smanjenje prihoda političkim

dužnosnicima i javnim funkcionerima

ide presporo stranke su posljenjih godi‐

na bile ažurne kada su uzimale novac za

svoje djelovanje.

Stranke za deset godina od građana

uzele 200 miliona!

Prema podacima o 'nansiranju političk‐

ih stranaka u BiH Centralne izborne

komisije (CIK) u posljednjih deset godi‐

na strankama u BiH iz budžeta različitih

nivoa vlasti isplaćeno skoro 200 miliona

KM.

Sve to dolazi u vremenu kada članovi is‐

tih tih političkih stranaka, koji su trenut‐

no na vlasti, zadužuju bh. entitete kod

Međunarodnog monetarnog fonda

(MMF), a brojni građani svakodnevno

životare na rubu egzistencije.

Nedavno je italijanski parlament donio

zakon kojim je ukinuto državno 'nansir‐

anje stranaka u ovoj zemlji. U BiH se,

ipak, iz državnih budžeta BiH strankama

i dalje usmjeravaju veliki iznosi.

Apsolutno rekordan iznos strankama je

uplaćen tokom 2008. godine, čak 23,6

miliona KM. Od 2004. godine kada im

je isplaćeno 13,1 milion KM, stranke su,

posredstvom svojih izvršitelja na vlasti,

povećavale iznos uplata iz budžeta, pa

tako od 2006. godine uzimaju preko 19

miliona KM.

U periodu od 2004. do 2012. godine

strankama je iz budžeta isplaćeno 173,8

m i l i o n a K M , a p r e m a s v i m

očekivanjima, nakon što stranke CIK-u

podnesu svoje 'nansijske izvještaje za

2013. godinu, što su dužne uraditi do 1.

aprila ove godine, taj broj će zaključno sa

2013. godinom, iznositi skoro 200 mil‐

iona KM.

Stranke - najpro!tabilnije organizacije

U Centru civilnih inicijativa (CCI)

napominju da zvanični podaci CIK-a ne

daju stvarnu sliku 'nansiranja političkih

stranaka iz budžeta.

"Jako je teško utvrditi sva izdvajanja nov‐

ca za stranke. Prema podacima CIK-a to

se uvijek kreće u rangu od 20 miliona

KM godišnje. Međutim, prema našim

procjenama da cifra seže i do 30 miliona

KM godišnje, jer stranke ne prijavljuju

sve načine na koji iz budžeta dobivaju

novac“, upozorava Adis Arapović,

project manager CCI-ja.

Da stranke u BiH spadaju u najprof‐

itabilnije organizacije u BiH svjedoče i

drugi izvori prihoda koje imaju. Tako

stranke dobivaju 'nansijsku podršku od

svojih sestrinskih stranaka iz regije, te od

privrednika, kako iz BiH tako i inos‐

transtva.

Stranke neće same odustati od budžetskog novca

"Prema brojnim istraživanjima prove‐

denim među građanima BiH stranke su

zapravo organizacije koje najviše generi‐

raju korupciju. Paradoks je taj što se od

državnog novca, odnosno novca

poreskih obveznika, 'nansiraju ove or‐

ganizacije, koje onda generiraju korupci‐

ju u toj istoj državi. Ako su političke

stranke nezdrave, onda one to prenose

na cjelokupni državi aparat. Problem je

dakle, što upravo članovi stranaka rade

na zakonima i propisima koji reguliraju

ovu oblast. Kako da onda očekujemo od

njih da sami ukinu 'nansiranje svojih

organizacija iz budžeta, kada njima to

uopće ne odgovora“, ističe Arapović.

Naglašava da je potrebno hitno donošen‐

je moratorija na 'nansiranje stranaka iz

budžeta, što je potrebno uraditi prije izb‐

ora u BiH u oktobru 2014. godine.

"Stranke neće same, svojom dobrom

voljom, odustati od tog novca niti

promijeniti zakone. Ali ni kantonalne

vlade ne bi podnijele ostavku da ih na to

nisu nedavno natjerali građani. Dakle,

jedino rješenje jeste da javnost izvrši pri‐

tisak na političke stranke, te da ih se nat‐

jera da odustanu od tog novca ili da se

barem smanje ti iznosi“, rekao je Ara‐

pović.

6 GLAS SLOBODE

Vlasti su same dale legitimitet

plenumimaOni koji tvrde da plenumi nisu

legitimni, koriste igru brojevima. Pozivaju se na to da se na plenumima

okuplja mali broj građana. Ali oni koji su prihvatili zahtjeve plenuma

dali su mu legitimitet.

stav

Piše: Goran Marković, preuzeto sa portala Abrašmedia.info

Nekoliko nedjelja održavaju se plenumi

u BiH. Oni su najozbiljniji u najvećim

gradovima, mada nije mali broj ni man‐

jih gradova u kojima se održavaju. Pro‐

tivnici i zagovornici protesta često gov‐

ore o tome kako su protesti malobrojniji

nego u početku, u čemu vide slabost i

neozbiljnost protestnog pokreta. Takođe,

ponekad se čuje i da je broj građana na

plenumima mali, da se u Sarajevu na

plenumima okupi najviše 1.000 do 1.500

građana, iako je kantona sjedišta kan‐

tona u kome ž iv i oko 7 0 0 . 0 0 0

stanovnika. Iz svega ovoga izvodi se za‐

ključak da su plenumi nelegitimni, pa

takvi moraju biti i njihovi zahtjevi. Poli‐

tički lideri i njihovi plaćenici ističu u

svojim govorima i tekstovima da su

gradovi u Federaciji Bosne i Hercegovine

na izvjestan način taoci male grupe

neodgovornih ljudi, koji blokiraju sao‐

braćajnice i vrše pritisak na vlade, a da

pritom ni od koga nisu dobili mandat da

se tako ponašaju.

Da li su plenumi legitimni?

Oni koji tvrde da plenumi nisu legitimni,

koriste igru brojevima. Pozivaju se na to

da se na plenumima okuplja mali broj

građana, po nekoliko stotina ili, kao u

Sarajevu, najviše do 1.000. Kad bi plenu‐

mi bili legitimni, na njima bi se okupljalo

znatno više građana. Dakle, pitanje je za‐

što na plenumima nema više građana.

Razloga za to je više. Međutim, prije

nego što ih analiziramo, treba da naglasi‐

mo nekoliko važnih činjenica. Svaki

građanin može doći na plenum. Ne pos‐

toje nikakvi uslovi niti formalnosti.

Svako može da govori i iznosi prijedloge.

Naravno, ako neko dođe jednom i kaže

šta ima, ne može očekivati da njegovi

prijedlozi budu odmah usvojeni, mada

ni to nije isključeno. Da bi se neko izbo‐

rio za svoje prijedloge, mora da bude ak‐

tivan. Za to služe radne grupe, u koje se

može uključiti svaki građanin, prema

svojim a'nitetima ili znanjima. Dakle,

opet je prostor otvoren svakome. Da

biste imali priliku da vaša ideja bude pri‐

hvaćena na plenumu, ne treba vam ni

novac za skupu izbornu kampanju niti

podrška medija. Dovoljno je da budete

aktivni na plenumu.

Pređimo sad na brojeve. To što na plenu‐

mima ne učestvuje više građana, ne

znači da građani ne podržavaju zahtjeve

koje plenumi usvajaju. Da li su ti zahtjevi

legitimni, može se zaključiti na više nači‐

na. Prije svega, da na plenumima učes‐

tvuje i 50 puta više građana nego sada,

protivnici plenuma bi ih i dalje smatrali

nelegitimnim. Oni bi rekli: „Šta je to

50.000 građana na plenumima prema

700.000 stanovnika Kantona Sarajevo!“

Uopšte, niko ne može reći koliko bi

građana moralo učestvovati na plenumi‐

ma da bi ih svi smatrali legitimnim. To

sigurno ne može biti većina građana, što

bi i tehnički bilo neizvodivo, jer gdje da

se okupi 350.000 građana Kantona Sara‐

jevo, na primjer? Prvi način da se prov‐

jeri legitimnost plenuma jeste onaj koji

su pokazali građani Mostara. Oni su pot‐

pisivali peticiju, kojom su podržavali za‐

htjeve koje je mostarski plenum uputio

Skupštini Hercegovačko-neretvanskog

kantona. Za samo nekoliko dana priku‐

pljeno je nekoliko puta više potpisa nego

što se građana okuplja na plenumima. To

znači da je podrška građana zahtjevima

plenuma višestruko veća nego što bi se

moglo zaključiti samo na osnovu broja

učesnika plenuma. Opet, ni taj broj pot‐

pisa ne mora odražavati stvarno

raspoloženje građana. Peticija podrazu‐

mijeva da građani koji je potpisuju daju

svoje podatke, a mnogi se plaše da će

razni moćnici saznati da su oni podržali

plenum. Toga se posebno plaše

zaposleni, koji strahuju za svoju egzis‐

tenciju. Potpisivanje peticije, koje je u

„normalnim“ državama sasvim obična

stvar, kod nas predstavlja čin građanskih

hrabrosti. Mnogi kod nas nisu hrabri, a

neki sebi ne smiju dopustiti da budu

hrabri, inače ostadoše bez komada

hljeba. Takva je naša demokratija!

Drugi način da se provjeri legitimnost

plenuma jeste ponašanje političkih elita.

Neke kantonalne i opštinske skupštinske

prihvatile su u cjelini ili djelimično zaht‐

jeve plenuma. One su to učinile iz samo

jednog razloga – straha da se protesti ne

razbu kt aju a ko budu ig nor is a l i

građanske zahtjeve. Već to ukazuje na le‐

gitimnost plenuma. Politička elita je os‐

jetila opasnost za svoje poljuljane pozici‐

je moći. Zato je, videći da plenumi nisu

nešto prolazno, bila prinuđena da na

svojim skupštinama raspravlja o zahtje‐

vima plenuma i da ih u većoj ili manjoj

mjeri usvoji. Može neko reći da je ovo

taktika političke elite. Vjerovatno i jeste.

Zahtjevi plenuma su minimalni i suštin‐

ski ne ugrožavaju moć političke elite.

Osim toga, ne možemo biti ni najmanje

sigurni da će zahtjevi biti sprovedeni.

Bez obzira na to, očigledno je da je poli‐

tička elita bila primorana da reaguje na

način koji znači priznavanje plenuma

kao sile koja se ne može ignorisati. Time

je politička elita priznala legitimitet

plenuma. Mogu njeni članovi govoriti

sve najgore o plenumu, ali odlučujući

korak je učinjen. Plenumski zahtjevi su

ušli u skupštine.

Plenumima sad preostaju dvije stvari.

Jedna je da bdiju nad ispunjavanjem za‐

htjeva, a druga je da te zahtjeve proširuju

i uozbiljuju. Kad je u pitanju prva stvar,

ona će predstavljati prvi test snage i oz‐

biljnosti plenuma. Ako zahtjevi ostanu

mrtvo slovo na papiru, to će značiti pob‐

jedu političke elite. Da to ne bi bilo tako,

plenumi i protesti se moraju nastaviti.

Kako reče jedan učesnik plenuma u

Sarajevu, plenumi i protesti su glava i

noge. Protesti su rodili plenume, pa

plenumi ne mogu bez protesta.

Bilo bi korisno kad bi plenumi formirali

svoje grupe za pregovore i pritisak. Nji‐

hova uloga bi bila da prate rad nadležnih

organa na izvršavanju zahtjeva plenuma,

stupaju u kontakte sa tim organima i

vrše pritisak na njih da zahtjeve ispune.

Te grupe bi bile birane demokratski, od

strane plenuma, i njima bi podnosile izv‐

ještaj o radu. U tim grupama bi se nužno

morali naći i stručnjaci za pojedine

oblasti, koji bi mogli na ravnoj nozi pre‐

govarati sa kantonalnim vladama i skup‐

štinama ili opštinskim vijećima.

Drugo, plenumi treba da što hitnije

prošire svoju socijalnu bazu. Iako su vra‐

ta plenuma svakome otvorena, pa svako

može učestvovati u njegovom radu, to

nije dovoljno. Ljudi ponekad ne žele da

se nameću, jer nisu sigurni da li su i ko‐

liko su poželjni. Ima i onih koji nisu

navikli na direktnodemokratski metod

rada, koji su dosta vremena proveli u

svojim organizacijama koje funkcionišu

na potpuno drugačiji način, kao što su

sindikati, na primjer. Takve ljude treba

privlačiti na saradnju sa plenumima, do‐

govarati s njima zajedničke aktivnosti.

Na primjer, bilo bi dobro kad bi plenumi

formirali grupu za radničke probleme,

pa u nju uveli i neke sindikalce, upravo

ih pozvali i ponudili im saradnju. To bi

značilo da se proširuje socijalna baza

plenuma i da oni dobijaju novu snagu.

Jer, u ovom trenutku, pored svih dobrih

osobina i, za naše prilike, epohalnog

značaja, plenumi imaju i neke ne‐

dostatke. Jedan od njih je socijalna

amorfnost. Plenumi su forma direktn‐

odemokratskog učešća građana u

javnom životu. Ali, ko su građani? Svi.

Građani pripadaju različitim društvenim

grupama i imaju različite interese.

Neophodno je fokusirati se na najveće i

najznačajnije društvene grupe. Prva

među njima je radnička klasa. Pošto su

plenumi dosada sasvim pravilno insisti‐

rali na ekonomskim i socijalnim prob‐

lemima društva, prirodno je da svoju so‐

cijalnu bazu prvenstveno šire tako što će

pokušati da aktiviraju radnike, jer su oni

najveća društvena grupa koja je zain‐

teresovana za rješavanje ekonomsko-so‐

cijalne krize.

Na kraju, uporedimo legitimnost plenu‐

ma i organa vlasti u Bosni i Hercegovini.

Ako se već igramo brojevima, ne smije‐

mo zaboraviti da mnogi nosioci vlasti

koji donose ključne odluke imaju vrlo

malu podršku ukupnog broja birača. Na

primjer, ima poslanika koji su dobili sve‐

ga par hiljada glasova birača. S druge

7GLAS SLOBODE

stav

strane, članovi domova naroda na nivou

države i Federacije odnosno Vijeća naro‐

da Republike Srpske uopšte nisu birani

neposredno. Njih su izabrale njihove

kolege poslanici odnosno delegati u

odgovarajućim skupštinama ili skupštin‐

skim domovima. Niko ne može tvrditi

da bi ti posredno izabrani delegati bili iz‐

abrani da je narod imao pravo da ih bira.

Prema tome, njihova legitimnost je u na‐

jboljem slučaju pod velikim znakon pi‐

tanja. Isto se može reći za predsjednika i

potpredsjednike Federacije, koje bira

Parlament Federacije. Njihov izbor, dak‐

le, nije izraz narodne volje, nego je rezul‐

tat zakulisnih igara i dogovora političkih

stranaka. Na koncu, pogledajmo kako su

birani članovi Predsjedništva, predsjed‐

nik Republike Srpske i načelnici opština.

Njih biraju građani, ali je za izbor dovolj‐

na relativna većina. Ako je izlaznost na

izbore mala, to znači da na ove funkcije

može biti izabran kandidat koga podrža‐

va manjina građana. Kakva je to legitim‐

nost ako na izbore izađe 40 ili 50 %

građana, a bude izabran kandidat za

koga je glasalo 40 % onih koji su izašli.

Odgovornu funkciju, dakle, može vršiti

neko koga podržava manje od 20 % od

ukupnog broja građana sa biračkim

pravom. Volio bih vidjeti onoga ko to

može smatrati demokratskim i legitimn‐

im.

Još nekoliko riječi o legitimnosti zahtje‐

va

Jedno od osnovnih pitanja jeste za šta se

plenumi bore. Dosad su njihovi zahtjevi

bili minimalni. Njima se nisu zahtijevale

bilo kakve značajnije promjene u

društvu. Insistiralo se na ukidanju nekih

očiglednih privilegija pripadnika poli‐

tičke elite. Radi se o zahtjevima koji su

sasvim razumljivi velikoj masi građana i

koji predstavljaju najočiglednije oblike

izopačenosti političke elite. Zato su ti za‐

htjevi mogli biti prihvaćeni tako brzo.

Međutim, nipošto se ne smije ostati na

njima, jer bi onda izgledalo da su

građani mjesec dana protestovali samo

zato da bi bio ukinut „bijeli hljeb“ i još

poneka privilegija. Ne treba misliti da je

to beznačajno, pogotovo ako se zna da

do ovih protesta i plenuma građani nisu

imali nikakvu mogućnost uticaja na

donošenje bilo koje odluke. Prema tome,

svaki zahtjev, pa i onaj najsitniji, ima

određeni značaj.

Samo, na tome se ne smije ostati, pogo‐

tovo kada se pripremaju zajednički zaht‐

jevi plenuma koji će biti predati Vladi

Federacije. Pošto različiti nivoi vlasti

imaju različite nadležnosti, jasno je da

plenumi ne mogu zahtijevati iste stvari

od opštinskih vijeća, kantonalnih vlasti i

federalne vlade. Ali, kad se već došlo do

federalnog nivoa, treba dobro osmisliti

zahtjeve. Dobro je što su u prethodnom

periodu isticani zahtjevi kojima su plen‐

umi testirali spremnost kantonalnih

vlasti da poštuju volju građana, pri čemu

se radilo o takvim zahtjevima koji su

mogli biti ostvareni u kratkom roku. To

je ojačalo legitimitet plenuma i pokazalo

da vlast nije nepobjediva.

Sada treba krenuti dalje i isticati zahtjeve

koji znače dublje reforme. Stanje u

društvu je tako teško, da se ne mogu

očekivati bilo kakve brze promjene.

Osim toga, stvari se ne mogu promijeniti

tako što će biti ukinuti pojedine privi‐

legije pripadnika političke elite. Plenumi

će pokazati svoju ozbiljnost i učvrstiti

svoj legitimitet tako što će pokazati da

znaju šta hoće. Promjena u društvu

nema bez zahvatanja u najkrupnije prob‐

leme. Ne treba se plašiti toga što bi plen‐

umi istakli zahtjeve koji ne mogu biti is‐

punjeni odmah. Nakon više od dvije

decenije propadanja, nije moguće brzo

riješiti krizu, pogotovo u društvu koje je

tako dugo bilo uspavano i nije pružalo

nikakav otpor kapitalističkoj restauraciji.

Suština je u tome da plenumi budu

sposobni da identi'kuju stvarne prob‐

leme i da predlože njihova rješenja.

Nakon toga, slijede pregovori sa federal‐

nom vladom i pritisci na nju da te prob‐

leme riješi. Vladu treba primorati da

svojim rukama rješava probleme koje je

tako dugo stvarala i/ili ignorisala. Zaht‐

jevi plenuma treba da se nalaze u sferi

poreskog zakonodavstva, radnog zakon‐

odavstva, ekonomske demokratije, svo‐

jinskih odnosa, investiciono-razvojne

politike i drugih ključnih sfera. O tim

zahtjevima već smo pisali. Na ovom

mjestu možemo da ih ponovimo i do‐

damo nove:

1. Uvođenje progresivnih poreza na svim

nivoima na kojima se vrši oporezivanje,

a u konkretnom slučaju, Federalna vlada

treba da izmijeni zakone o porezu na do‐

bit i o porezu na dohodak, kako ne bi svi

poreski obveznici plaćali porez po stopi

od 10 %, nego bi bilo predviđeno više

poreskih stopa, u zavisnosti od stečenog

dohotka odnosno ostvarene dobiti;

2. Federalna vlada treba da pokrene ini‐

cijativu da se na državnom nivou izmi‐

jeni Zakon o PDV-u, s ciljem uvođenja

diferencirane stope PDV-a, uz nultu

stopu za određene proizvode;

3. Uvođenje poreza na ekstrapro't, koji

treba da plaćaju preduzeća koja imaju

monopolski položaj na tržištu, kao što su

telekom i elektroprivreda, pri čemu

porez naplaćen po ovom osnovu treba da

bude korišten od strane države za rješa‐

vanje ekonomskih i socijalnih problema;

4. Federacija treba da se obaveže da neće

vršiti privatizaciju preostalih javnih pre‐

duzeća ni pod kojim uslovima, nego će

upravljati njima pažnjom dobrog

privrednika, uz paritetno učešće radnika

u organima upravljanja i kontrole;

5. Skraćenje i podjela radnog vremena, u

cilju smanjenja nezaposlenosti, bez is‐

tovremenog smanjivanja plata;

6. Briga države o ubrzavanju provrednog

rasta djelovanjem državnih investicionih

banaka koje će davati povoljne kredite

privrednim subjektima;

7. Zakonsko ograničavanje visine kamat‐

nih stopa za kredite koje daju privatne

banke, kako bi se spriječili zelenaški

krediti koji uništavaju građane;

8. Poništavanje (za početak) nezakonitih

privatizacija, s tim da takva preduzeća

prelaze u jedan od dva režima: vrši se

njihova nacionalizacija, a upravu čine

predstavnici radnika i države na prin‐

cipu pariteta; ova preduzeća postaju

vlasništvo zaposlenih koji kupuju dion‐

ice, koje ne mogu prodati određeno vri‐

jeme, a preduzećima upravljaju preko

demokratski biranih organa;

9. Utvrđivanje porijekla imovine;

10. Uvođenje radničke participacije u

upravljanje preduzećima, tako što će

radnici u upravnim odborima imati naj‐

manje jednu trećinu članova, a u javnim

preduzećima i jednu polovinu, jer se

samo tako može spriječiti neodgovorno,

stranačko upravljanje preduzećima;

11. Promjene zakonodavstva o štrajku,

koje treba da obezbijede povoljnije

uslove za ostvarivanje prava na štrajk;

12. Ukidanje 'nansiranja parlamen‐

tarnih stranaka iz budžeta;

13. Ukidanje poslaničkih paušala i

smanjivanje poslaničkih plata na nivo

prosječnih radničkih plata;

14. Ukidanje funckionerskih primanja

po prestanku funkcije.

Dok su plenumi nastajali i djelovali

odvojeno, bilo im je teško da istaknu

ovakve zahtjeve, jer su oni uglavnom

vezani za nadležnosti Federacije. Sada,

kada plenumi imaju dobru među‐

plenumsku saradnju, vrijeme je da se za‐

htjevi podižu na viši nivo. Bez toga,

plenumi će ostati izraz nezadovoljstva

građana, koji ni sami ne znaju šta bi i

kako mijenjali.

8 GLAS SLOBODE

Protest radnika "Sarabona" 7. marta 2014.

o privredi

Nekada privredni giganti danas simboli korupcije

Nekada simboli privrednog razvoja koji su zapošljavali desetine hiljada radnika, bili konkurentni na stranom tržištu, danas su

ruševine ili tek male )rme, simboli sumnjive privatizacije i korupcije.

Kratki pregled nekoliko preduzeća s po‐

dručja Sarajeva koja su tokom i nakon

rata uništena:

UNIS - grupacija vodećih #rmi bivše

Jugoslavije

Preduzeće UNIS Sarajevo nastalo je

1968. godine integracijom zaintereso‐

vanih proizvodnih preduzeća sa tradici‐

jom u proizvodnji dužom od 50 godina.

Tokom više od tri decenije svoga razvoja

i rasta, UNIS je postao jedna od vodećih

'rmi u bivšoj Jugoslaviji, koja je djelo‐

vala u različitim oblastima proizvodnje i

usluga kao što su proizvodnja automobi‐

la i dijelova za motorna vozila, metalo‐

prerađivačka industrija, repromaterijali i

hemijska industrija, mašinogradnja i in‐

dustrija alata, namjenska industrija,

telekomunikacije, elektronika...

Nakon rata, razaranja i ogromnih ukup‐

nih ratnih šteta, od čega su samo štete na

osnovnim sredstvima iznosile preko 700

miliona KM, preduzeće je otpočelo pro‐

ces poslovnog, organizacionog i vlas‐

ničkog restrukturiranja što je rezultiralo

da UNIS danas funkcionira kao Holding

grupa.

Od pet grupacija u grupi, čak 80 posto

ukupnog prihoda UNIS-u donosi gru‐

pacija Unitic. Unis je tako u 2008. ost‐

vario ukupan prihod od samo jednog

miliona KM, a kako se navodi u izvješta‐

ju Agencije za privatizaciju FBiH pre‐

duzeće iz svojih poslovnih aktivnosti je u

istoj godini ostvarilo operativni gubitak

od 712.055 KM.

U decembru 2009. godine Agencija za

privatizaciju Federacije BiH je objavila

prodaju 50.000 dionica UNIS-a u drža‐

vnom vlasništvu.

ENERGOPETROL - najjača nana

kompanija u BiH

Sarajevski Energopetrol je nana kom‐

panija osnovana 1960. godine kao dio

korporacije Energoinvest, a privatizacija

ove kompanije u korist međunarodnog

nanog konzorcija INA/MOL, obavljena

je prije više od tri godine.

Agencija za privatizaciju FBIH došla je

do podataka da je spomenuti hrvatsko-

mađarski konzorcij u Energopetrol

uložio tek pet-šest miliona KM, iako je

prethodno bilo obećano ulaganje od 150

miliona KM.

Taj proces privatizacije nekad uspješne

bh. 'rme predmet je istražnih, tužilačkih

organa Bosne i Hercegovine. U izvještaju

kojeg je Tužilaštvu KS u decembru 2009.

godine podnijela Finansijska policija iz‐

nesene su osnove sumnje protiv 54 os‐

obe koje su počinile konkretan kriminal,

prije, tokom i nakon okončanja procesa

dokapitalizacije Energopetrola". Među

prijavljenima se nalaze gotovo svi bivši

članovi Vlade FBiH.

ZORA - bh. carstvo slatkiša

Krajem 2006. sarajevska tvornica slatkiša

'Sarabon' otišla je u stečaj. Sarabon, koji

je prije nosio ime Zora, privatiziran je

2000. Novi vlasnici, plativši 'rmu 2,8

miliona maraka - uglavnom certi'kati‐

ma, postali su vlasnici 45,9 posto drža‐

vnog kapitala, a ostatak dionica pripao je

radnicima fabrike.

Vlasnici su u kratkom roku kompletnu

imovinu Sarabona kreditno zadužili kod

Hypo Alpe Adria banke. Dug 'rme je

2010. iznosio 18 miliona KM, uz šest

miliona KM potraživanja koja su bila

osporena. Privatizacija je kasnije poniš‐

tena, ali novca nema. Ovo preduzeće je u

stečaju već nekoliko godina, potraživanja

radnika nikad nisu naplaćena, a njegova

imovina je do sada bezuspješno nuđena

na prodaju 13 puta.

Tri godine traje istraga Tužilaštva Kan‐

tona Sarajevo o nezakonitim radnjama u

stečajnom postupku i privatizaciji u

nekadašnjem privrednom gigantu, a

danas potpuno uništenoj Tvornici čoko‐

lade "Sarabon". Optužnice još nema.

Imovina Sarabona je rasprodata, a zbog

istrage koja je u toku, bivših 218 radnika

ne može potraživati više od tri miliona

eura, koliko im se duguje samo za plaće.

FAMOS - partner Mercedes-Benza

Fabrika motora Sarajevo (FAMOS) još

jedan je od industrijskih giganata iz čijih

su pogona tokom i nakon rata rastavl‐

jene i pokradene mašine za proizvodnju

motora, oklopnih vojnih vozila i

tenkovskih transmisija.

Ova grupacija prije rata je zapošljavalo

12.000 radnika u dvanaest fabrika širom

BiH, a čak polovina ih je bila zaposlena u

proizvodnom kompleksu u Hrasnici kod

Sarajeva. Godišnja prodaja bila je vrijed‐

na 400 miliona dolara, a svake godine

zarađivano je petnaest miliona dolara

samo od prodaje motora i dijelova Mer‐

cedes-Benzu.

Domaći mediji proteklih godina iznosili

su brojne podatke o pustošenju ovog in‐

dustrijhskog giganta, navodeći da je u

ratnom vihoru većina mašina iz Hras‐

nice završila u pogonima FAMOSA u

Lukavici, u Istočnom Sarajevu, ali i da je

jedan dio otpremljen u tadašnju SR Ju‐

goslaviju, u tvornice oružja u Beogradu,

Priboju, Kruševcu, Kragujevcu i

Nikšiću.U prilog šokantnoj potvrdi

propasti nekadašnje moćne industrijske

grupacije ide i činjenica da je 2007. go‐

dine FAMOS u Hrasnici brojao tek 50-

tak radnika.

9GLAS SLOBODE

Više tužilaca u radnom

odnosu nego izrečenih

kazni zatvora

o privredi

Više od 1.500 osoba prijavljeno je Kantonalnom

tužilaštvu u Sarajevu za krivična djela privrednog

kriminala. Nakon okončanih postupaka izrečeno je svega šest

zatvorskih kazni.

Na zahtjeve oštećenih VSTV

odgovara sjednicma

PRETIS - predratni lider u proizvodnji

municije

Tvornica namjenske industrije Pretis Vo‐

gošća danas proizvodi razne vrste muni‐

cije za tržišta Malezije, Pakistana, Afgan‐

istana, Srbije, Egipta, te Bangladeša.Os‐

novana je nedugo po završetku Drugog

svjetskog rata, a 1967. postaje lider nam‐

jenske industrije u tadašnjoj Jugoslaviji.

Tih godina holding Pretis je zapošljavao

oko 5.000 radnika, te proizvodio milion

granata godišnje. Krajem rata u BiH sud‐

bina skupocjenih mašina iz PRETISA

slična je onoj kakva je zadesila imovinu

FAMOS-a. Dijelom uništena u ratnim

razaranjima, dijelom pokradena u povla‐

čenju vojske iz Vogošće.

Iako ova 'rma na prvi pogled ima mno‐

go ugovorenih poslova, te navodno ima

veliku pomoć države, pozitivnih rezulta‐

ta u poslovanju nema. U toku 2009. go‐

dine radnici Pretisa, njih 280, štrajkali su

zbog čak 13 neisplaćenih plata i dopri‐

nosa za penzijsko-invalidsko osiguranje.

Strani partneri tvrde da je Pretis nepošti‐

vanjem ugovora ugrozio reputaciju

nekad moćne namjenske industrije u

BiH. U decembru 2009. jedan od part‐

nera, Pakistanski 'Indento', najavio je

raskid ugovora s Pretisom zbog kašnjen‐

ja isporuka, navodeći da je rok za is‐

poruku probijen prije više od pola go‐

dine.

TAS - procvat auto-industrije u BiH

Tvornica automobila Sarajevo, ili jednos‐

tavno TAS, nastala je 1969. godine, skla‐

panjem partnerstva s velikim Volk‐

swagenom, a suradnja je počela monta‐

žom Bube, tada najpoznatijeg VW-ovog

modela. Tvornica je bila sa 51% u vlas‐

ništvu UNIS-a i 49% u vlasništvu VW-a,

i u to doba važila je kao najbolji primjer

suradnje sa stranim investitorom.

Fabrika je provcat doživjela sredinom

70-ih godina prošlog vijeka, kada se u

njoj počinje sklapati legendarni Golf.

Narednih godina sklapalo se i do 15.000

vozila godišnje, a rast TAS-a doveo je do

procvata i drugih fabrika, među njima i

tvornice auto stakala u Bosanskom Šam‐

cu, čija je godišnja proizvodnja za

100.000 automobila dostizala vrijednosti

od 30 miliona maraka, ili "Tesle" koji je

isporučivao akumulatore u vrijednosti

od 15 miliona maraka.Nakon osam god‐

ina vladavine prve generacije "golfa",

krajem 1985. dolazi na red 'Golf dvojka'.

Proizvodnja se ustalila na oko 25.000

vozila godišnje, a izvoz na osnovu koop‐

eracije iz TAS-a pred rat je iznosio od

250-300 miliona maraka, uz plan da se

popne na pola milijarde. Bazirana na us‐

pješnoj sedmogodišnjoj masovnoj pro‐

dukciji, pripremana je proizvodnja od, i

za današnje uslove fantastičnih, 40.000

vozila. A onda su došle devedesete i rat.

Nakon rata u pogonima nekadašnje

Tvornice automobila Sarajevo, obnovl‐

jenima uz pomoć Volkswagena i Škode,

obavljala se najjednostavnija montaža

automobila. Ti su automobili u BiH sti‐

zali gotovo kompletirani u matičnim

tvornicama u Njemačkoj, odnosno

Češkoj. No, zbog Sporazuma o stabi‐

lizaciji i pridruživanju BiH i EU,

početkom 2009. potpuno su ukinute

c a r i n s k e t a k s e n a u v o z n o v i h

automobila, te su tako vozila koja izlaze

iz vogošćanskih pogona prestala biti jef‐

tinija od uvoznih, a samim tim i

konkurentna na bh. tržištu. Apsurdno,

ali tačno - jeinije ih je uvoziti iz matič‐

nih tvornica u Njemačkoj i Češkoj, nego

proizvoditi u BiH.

Ukinuta je demokratija u upravljanju

privredom kroz podržavljenje privrede u

ratu. Time je izvršeno davanje privrede u

ruke stranačkih interesa. Ukinut je sav

tehnološki razvoj koji je bio prisutan u

preduzećima prije početka privatiza‐

cionog procesa, te je time preduzećima

onemogućeno držanje u korak sa svjet‐

skom privredom i mogućnost bivanja

konkurentnim na tržištu. Preduzeća su

dalje rasparčavana kroz malu privatizaci‐

ju. Kroz loše upravljanje preduzeća

snižavana prodajna cijena kako bi se što

jeinije privatizovala.

Sumnjiva privatizacija ovih ali i drugih

preduzeća, korupciju i zlupotrebe

položaja, hiljade obespravljenih i

pokradenih radnika, pravosudne institu‐

cije ne ispituju.

Prema objašnjenju Tužilaštva, krivična

djela privrednog kriminala predstavljaju

napad na državnu imovinu izvršenjem

kaznenog djela na štetu ili u korist pre‐

duzeća, druge organizacije ili zajednice,

organa ili pravnog lica, uposlenika tog

preduzeća, ili javnog službenika. Dakle,

ova kaznena djela u širem smislu po‐

drazumijevaju određena kaznena djela

protiv privrede, službene dužnosti i pro‐

tiv imovine.

Iako je u Kantonalno tužilaštvo u

posljednjih nekoliko godina, prema dos‐

tupnim podacima, stiglo više od 1.500

prijava za korupciju i privredni kriminal,

Tužilaštvo je u samo 53 slučaja dokazalo

da je izvršeno ovo krivično djelo. Među‐

tim, ni ova 53 slučaja nisu rezultirala rje‐

šavanjem kompleksnih predmeta, pa je

tako od 53 osuđujuće presude čak 47

u s l o v n i h k a z n i , a s a m o ŠE S T

ZATVORSKIH.

Tako u izvještaju za 2009. godinu Tuži‐

laštvo kaže da je u radu bilo prijava u

odnosu na 489 lica.

"Doneseno je ukupno pet presuda. Od tog

broja, prema jednom licu izrečena je

zatvorska, a prema tri lica uslovna

osuda", navodi se u tom izvještaju.

U izvještaju od 2012. navodi se da je bilo

više od 600 prijava, ali da je doneseno

"ukupno presuda u odnosu na 13 lica, od

toga u odnosu na 12 lica uslovna osuda".

Zbog katastrofalnih učinaka Odjela za

privredni kriminal Kantonalnog tužilašt‐

va, koje je do kraja prošle godine upošl‐

javalo čak devet tužilaca, Plenum

građana i građanki Sarajeva tražio je

trenutnu ostavku glavne tužiteljice, Nives

Kanevčev. Zatražene su i ostavke svih re‐

sora i odgovornih službenika zbog ne‐

savjesnog rada i nepreduzimanja za‐

konom propisanih dužnosti što je rezul‐

tiralo neprocesiranjem velikog broja pri‐

java za iz oblasti privrednog kriminala,

među kojima i privatizacijski kriminal,

nelegalno sticanje imovine.

Građani Sarajeva zatražili su i hitno pro‐

cesiranje krivičnih djela privrednog

kriminala, privatizacije, zloupotrebe

ovlasti u organima javne uprave, te izv‐

ještaj o zaprimljenim predmetima, broju

pokrenutih postupaka protiv lica koja se

sumnjiće da su počinili ova krivična

djela.

Plenum je uputio i zahtjeve Visokom

sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV)

kao krovnoj instituciji nadležnoj za oc‐

jenu rada svih sudija i tužilaca. Od

VSTV- a je zatraženo da se preispita

blokada postupaka u Kantonalnom tuži‐

laštvu, da ubrza rješavanje disciplinksih

prijava podnesenih protiv sudija i tužila‐

ca, te da dostavi izvještaj o radu svakog

sudije i tužioca.

Nakon prvih zahtjeva, VSTV je 27.

februara održao vanrednu sjednicu na

kojoj je zaključio da je "potrebno hitno

pristupiti analizi rada sudija na predmeti‐ma stečajnog postupka, zatim rada sudo‐va i tužilaštava na predmetima korupcije,

privrednog i organizovanog kriminala."

Na naš upit šta je VSTV uradilo od sjed‐

nice održane 27. februara kazali su nam

da je "strateško tijelo tužilaca pri VSTV-u

pribavilo detaljne podatke o radu tužilaš‐tava u BiH vezano za privatizaciju, ko‐rupciju i organizovani kriminal. Na

temelju ovih podataka Strateško tijelo je

tokom svojih sastanaka pripremilo

sveobuhvatnu analizu i prijedloge

konkretnih mjera. Izvještaji o radu tuži‐laštva i analiza će se razmatrati na 10.

konferenciji glavnih tužilaca, koja će se

održati 24. aprila 2014. godine u Saraje‐vu, te tokom koje će se usvojiti konkretni

zaključci".

U VSTV-u su nam kazali da su vezano

za predmete stečajnog postupka, 21.

marta održali dva sastanka s "ciljem iz‐

nalaženja prihvatljivih rješenja i

donošenja konkretnih smjernica za un‐

apređenje e'kasnosti i rješavanja steča‐

jnih postupaka".

Neki od predloženih koraka su pravljen‐

je plana rješavanja svakog pojedinačnog

predmeta; kontinuirani nadzor nad ste‐

čajnim postupkom; pooštravanje kriteri‐

ja za kvali'kaciju stečajnih upravnika, da

stečajni upravnici redovno sudu dostavl‐

jaju izvještaje o radu; da se predmeti

pokrenuti iz stečajnih postupaka rješava‐

ju hitno; da se tužilaštva obavještavaju o

zloupotrebi položaja osoba koje imaju

obavezu pokretanja stečajnog postupka a

koje to ne urade u skladu sa zakonskim

odredbama; da se vrši edukacija steča‐

jnih upravnika i da se isti imenuju man‐

datno; da se vrši specijalistička edukacija

stečajnih sudija za postupanje po steča‐

jnim predmetima...

10 GLAS SLOBODE

BiH je za četiri godine usvojila samo četiri od 123 preporuke UN-a

o ljudskim pravima

Mreža pravde: Poražavajući odnos

vlasti BiH prema ljudskim pravima

Mreža pravde koju čine 64 nevladine or‐

ganizacije dostavila je izvještaj o stanju

ljudskih prava u BiH UN-ovom Vijeću

za ljudska prava, u kojem se konstatuje

da bh. vlasti ne provode zakone čije

odredbe štite ljudska prava u skladu sa

međunarodnim standardima. Nakon

izvještaja, koji je sačinjen prije četiri go‐

dine, Vijeće za ljudska prava UN-a je

dalo 123 preporuke BiH kako bi uskladi‐

la zakonodavstvo i praksu sa međunaro‐

dnim konvencijama o ljudskim pravima.

No, BiH je za četiri godine usvojila samo

četiri preporuke, što je poražavajuće, oc‐

jenjuju pomenute organizacije.

U svom izvještaju Mreža pravde ukazuje

na propuste vlasti BiH u posljednje četiri

godine, te zaključuje da je zabilježen

veoma ograničen ili nikakav napredak u

provođenju preporuka, a koje za cilj ima‐

ju e'kasniju zaštitu prava svih građana u

BiH. Srđan Dizdarević, iz Helsinškog

odbora za ljudska prava BiH, kaže kako

su od 81 preporuke, koliko ih je Mreža

pravde analizirala, svega četiri usvojene:

„Rati(kovati konvenciju o pravima osoba

sa invaliditetom. Usvojena je i druga

prepruka koja znači rati(kaciju međunar‐odne konevncije za zaštitu svih osoba od

prisilnog nestanka. Treća prepruka koja je

primijenjena, to je integriati institucije za

zaštitu ljudskih prava. Zatim moratorij

na smrtnu kaznu. U Ustavu RS, nažalost,

još uvijek (gurira smrtna kazna.“

U nizu problema koji su uočeni tokom

praćenja provedbi preporuka poseban

akcent stavljenn je na nedostatke u

provođenju zakonâ čije odredbe štite

ljudska prava u skladu sa međunarod‐

nim standardima. Primjer je Zakon o za‐

štiti građana od diskriminacije, navodi

Saša Gavrić, izvršni direktor Sarajevskog

otvorenog centra, jedne od organizacija

koje su učestvovale u sačinjavanju ovog

izvještaja:

„Zakon o zabrani diskriminacije se u biti

ne provodi. Nemoguće je ustvari da se

može prebrojati na dvije šake broj slučaje‐va diskriminacije koji su pred sudom, a

da se, s druge strane, diskriminacija odvi‐ja na dnevnoj osnovi. Očigledno da zakon

nije najbolje de(nisan, niti način njegovog

provođenja.“

Zanemarivanje najranjivijih grupa

Uočeno je, takođe, da za marginalizirane

grupe država ne čini gotovo ništa da bi

im omogućila ravnopravan položaj u

društvu. Država, zapravo, svoje najran‐

jivije grupe, poput žrtava silovanja i tor‐

ture u ratu, zanemaruje, kažeJasna Zeče‐

vić, iz organizacije VIVA žene:

„Država je napravila zakone po kojima

oni pripadaju socijalnim kategorijama i

na taj način je kao riješila problem.

Međutim, žrtve koje prođu tretmane, koje

na kraju integriraju, one ne moraju pod

obavezno biti socijalna kategorija – oni su

građani kao i mi svi koji mogu da dopri‐nose. Međutim, ako vi njih marginal‐izirate i stavite u jednu kategriju, date im

neke bene(cije, koje i nisu dovoljne za

život, naravno da im onda spriječavate da

se dalje aktivno uključe u društvo.“

Jasmin Mešković, iz Saveza logoraša,

napominje da žrtve torture ni na sudovi‐

ma ne mogu ostvariti svoja prava:

„Mi smo više i više na udaru institucija,

sudstva i tužilaštva, sve u cilju otežavanja

dokazivanja zločina nad logorašima.

Određeni sudovi rade po nekim svojim

principima. U ovom dijelu ne bismo željeli

niti da osuđujemo, niti da podržavamo

sve te aktivnosti, ali nam je vrlo bitno u

svemu tome da se na kraju dođe do istine

o stradanjima koja smo doživljavali u lo‐gorima, kao i do broja silovanih, ubijenih,

mučenih itd..“

Neujednačenost zakona na teritoriji ci‐

jele BiH predstavlja ozbiljan izvor

diskriminacije s obzirom na to da se u

različitim dijelovima BiH garantuju i ra‐

zličita prava građanima, zavisno od

mjesta gdje žive ili rade. Neovisnost

pravosuđa je još uvijek pod znakom pi‐

tanja, posebno zbog načina 'nansiranja,

gdje 'nansiranje iz 14 izvora ostavlja

mogućnost za uticaj izvršne na sudsku

vlast putem budžetske politike.

Ovo su samo neki od zaključaka u izvješ‐

taju Mreže pravde, o kojima govori

Srđan Dizdarević, iz Helsinškog komite‐

ta za ljudska prava:

„BiH ima sklonost i lakoću da usvaja i

potpisuje međunarodne konvencije, ali je

daleko od spremnosti da ih sprovede u

djelu. Ovdje se zakoni ne primjenjuju jed‐nako na svakog građanina. Vaša prava

zavise od volje suca, od volje tužioca, od

toga gdje živite, koje ste nacije, kojoj poli‐tičkoj opciji pripadate.“

Izvještaj, predat UN-ovom Vijeću za za‐

štitu ljudskih prava, biće javno razma‐

tran u oktobru ove godine, zajedno sa

izvještajima iz još 192 zemlje. Analize i

komentari moći će se pratiti i putem in‐

terneta. Nakon izvještaja biće izrečene

preporuke za naredni četverogodišnji

period.

Pomoću ovog međunarodnog mehaniz‐

ma, Mreža pravde, kako kažu njene član‐

ice, nastoji ostvariti demokratski pritisak

na donosioce odluka da se ozbiljnije

posvete reformskim procesima i time

omoguće uspostavljanje funkcionalnog

političkog i pravnog sistema u BiH.

Sankcija za neprovođenje preporuka

nema, osim što zemlje koje učestvuju u

tome mogu, na osnovu loših rezultata,

odlučiti da ne sarađuju sa zemljom koja

ne poštuje preporuke međunarodnih or‐

ganizacija i ne primjenjuje međunarodne

konvencije o ljudskim pravima, kažu u

Mreži.

11GLAS SLOBODE

12 GLAS SLOBODE

Heather McRobie

Ovaj broj je omogućen privatnom donacijom

KONTAKTI PLENUMA

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

Tehničke radne grupe:

[email protected]

[email protected]

[email protected]

[email protected]

Kontakt za medije:

00387 (0)63 985 813

www.plenumsa.org

www.bhplenum.info

Glas slobode i svi volonteri uključeni u

kreiranje i distribuciju ovog gerilskog

uličnog lista zahvaljuju se Heather

McRobie, spisateljici i novinarki koja je

ličnom donacijom od 500 engleskih fun‐

ti omogućila štampanje ukupno četiri

broja Glasa slobode. Heather je magistri‐

rala u Sarajevu na programu o ljudskim

pravima i demokratiji, a tokom godine

očekuje se i izdavanje njene knjige Liter‐ary Freedom.

Ova donacija je do Glasa slobode stigla

ljubaznošću i trudom Sumeje Tulić kojoj

se također javno zahvaljujemo.

SVI ZA JEDNOG, JEDAN ZA SVE!