GIS-om PODRŽANA EVIDENCIJA PROSTORNIH JEDINICA · Jedinstvena evidencija prostornih jedinica je službena evidencija prostornih jedinica u kojoj Državna geodetska uprava, Gradski

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA

WEB: www.geof.hr; Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081

DIPLOMSKI RAD

GIS-om PODRŽANA EVIDENCIJA PROSTORNIH JEDINICA

Izradio: Zoran Mahač

VII – 4990 S. Ljubića-Vojvode 4 10000 Zagreb

Mentor: Doc. dr. sc. Miodrag Roić Zagreb, siječanj 1999.

2

Ovaj diplomski rad izrađen je zaslugom mnogih koji su sa mnom dijelili i dobro i zlo u bilo kojem dijelu moga dosadašnjeg življenja.

Posebnu zahvalnost iskazao bih ovim putem svojim roditeljima koji su uvijek bili moj dobar i pouzdan oslonac.

Specijalnu zahvalnost dugujem svom mentoru doc.dr.sc. Miodragu Roiću, koji je omogućio sav potrebni materijal u vidu programskih paketa te podataka za izradu ovoga diplomskog rada.

3

Sažetak: Ovaj rad prikazuje na primjeru katastarskih općina u Republici Hrvatskoj, tehnički postupak jedinstvenog i jednoznačnog vođenja podataka o prostornim jedinicama radi racionalizacije vođenja svih postojećih evidencija i registara.

Kao programska podrška pri izradi geo-informacijskog sustava korišten je MicroStation GeoGraphics, tvrtke Bentley, čije su mogućnosti izrade GIS-a detaljno opisane.

Obzirom na dostupne podatke, izrađeni su i primjeri dobivanja različitih informacija o katastarskim teritorijalnim jedinicama u grafičkom i tekstualnom obliku.

Abstract: The paper presents, using the example of the cadastral municipalities in the Republic of Croatia, the technical procedure of a unique and unambiguous keeping the data about the spatial units for the purpose of rationalising the keeping of all existing records and registers.

MicroStation GeoGraphics of the firm Bentley was used in the creation of the geoinformation system as a software the possibilities of which in the creation of GIS are described in details.

Considering the available data, the examples of obtaining various informations on cadastral territorial units were made in graphic and textual form.

4

Sadržaj

1. Uvod ..........................................................................................................1

2. Jedinstvena evidencija prostornih jedinica...............................................8

2.1 Ciljevi uvođenja i vođenja jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica......................................................................................................8 2.2 Podjela prostornih jedinica ........................................................................................9

2.2.1 Podjela prostornih jedinica prema njihovim vrstama.............................................9 2.2.2 Podjela prostornih jedinica prema vrsti identifikatora i vrsti podataka koji se o

njima vode ..........................................................................................................17

2.3 Identifikatori prostornih jedinica..............................................................................18 2.4 Poslovi katastarskih ureda u svezi s uvođenjem i vođenjem podataka o prostornim

jedinicama..................................................................................................................19 2.5 Poslovi Državne geodetske uprave u svezi s uvođenjem i vođenjem podataka o

prostornim jedinicama...............................................................................................20 2.6 Poslovi Državnog zavoda za statistiku u svezi s uvođenjem i vođenjem podataka o

prostornim jedinicama...............................................................................................20

3. GIS ..........................................................................................................22

3.1 Primjene GIS-a ..........................................................................................................22

4. Baze podataka........................................................................................24

5. MicroStation GeoGraphics...................................................................25

5.1 GIS - projekt...............................................................................................................25 5.1.1 Komponente GIS - projekta .................................................................................25

5.2 Kreiranje GIS - projekta............................................................................................31 5.2.1 Kreiranje kategorija i obilježja (features) ...........................................................34 5.2.2 Kreiranje projektnog prikaza................................................................................36 5.2.3 Katalogiziranje tablica .........................................................................................38 5.2.4 Povezivanje tablica...............................................................................................38

5.3 Topologija .................................................................................................................40 5.3.1 Topološka kompozicija grafičkog prikaza ..........................................................40 5.3.2 Topološke operacije .............................................................................................41

5.4 Povezivanje grafičkih podataka s bazom podataka .................................................53 5.5 Izračunavanje površine i opsega s automatskim zapisivanjem rezultata u

odgovarajuće polje korisničke tablice......................................................................53 5.5 Structured Query Language (SQL) ..........................................................................54 5.6 Tematski prikazi.........................................................................................................55

5

6. Evidencija prostornih jedinica kao GIS.................................................59

6.1 Polazne osnove..........................................................................................................59 6.2 Preuzeti podaci..........................................................................................................59

6.2.1 Grafički podaci.....................................................................................................59 6.2.2 Opisni podaci .......................................................................................................60

6.3 Zadatak diplomskog rada ..........................................................................................60 6.4 Pripremne radnje.......................................................................................................60

6.4.1 Kreiranje projekta................................................................................................60 6.4.2 Kvaliteta grafičkih podataka ...............................................................................63 6.4.3 Kvaliteta opisnih (atributnih) podataka...............................................................70

6.5 Povezivanje grafičkih i opisnih podataka ................................................................70 6.6 Povezivanje korisničkih tablica.................................................................................71 6.7 Izračunavanje površina katastarskih općina, otoka i njima pripadajućih otočića .72 6.8 Korištenje SQL upita za brzo dobivanje podataka o pojedinoj katastarskoj općini 75 6.9 Tematski prikazi – tematska resimbolizacija ............................................................76

7. Zaključak..................................................................................................100

6

1. Uvod

Prostorne jedinice možemo podjeliti na nekoliko vrsta ovisno o načinu gledanja na njih i propisima koji ih reguliraju. Tako postoje upravne, samoupravne, katastarske, sudske, statističke, adresne itd. prostorne jedinice. Isto tako možemo reći da postoji upravni, samoupravni, katastarski itd. pogled na prostorne jedinice.

Katastarske prostorne jedinice, uglavnom na terenu obilježene i do sada evidentirane u popisima i na planovima (npr. katastar zemljišta) osnova su za definiranje mnogih drugih prostornih jedinica. Za državne granice u pravilu se usvajaju granice katastarskih općina iz čega se vidi značaj katastarskog pogleda ili podjele za sve druge prostorne jedinice.

Katastarske prostorne jedinice su (N.N. br. 104/97) – slika 3.

• ο Republika Hrvatska (HR)

• ο Županija (ŽU)

• ο Katastarski kotar (KK)

• ο Katastarska općina (KO)

• ο rudina

• ο katastarska čestica

• ο dio katastarske čestice koji se iskorištava na isti način

• ο područje teritorijalne nadležnosti katastarskog ureda odnosno ispostave

Postojeće podatke o prostornim jedinicama u okviru svojih nadležnosti vode Državna geodetska uprava i Državni zavod za statistiku. Podaci su prikupljeni i u digitalnom obliku pohranjeni uz podršku relacijskih baza podataka i CAD-sustava.

Grafički podaci sadrže granice prostornih jedinica (Republika Hrvatska, katastarski kotarevi, katastarske općine) dobivenih digitalizacijom karata mjerila 1:100000 programskim paketom AutoCad.

Opisni podaci izrađeni su upisivanjem podataka o svakoj katastarskoj prostornoj jedinici u tablice (relacijske baze upravljane s Paradox aplikacijom).

Korištenjem ovih podataka, uočeni su neki nedostaci, koji otežavaju svrsishodnu upotrebu ove velike i značajne evidencije, a to su:

• ο nepovezanost grafičkih i opisnih podataka,

• ο geometrija, topologija i tematika crteža nisu pripremani za GIS,

• ο nekonzistentnost grafičkih i opisnih podataka.

7

Obzirom na navedene nedostatke grafičkih i tekstualnih podataka, vođenje evidencije o katastarskim prostornim jedinicama u tijelima lokalne uprave i samouprave neće biti jedinstveno i jednoznačno.

Primarni cilj ovog diplomskog rada je ispitivanje mogućnosti uklanjanja nedostataka postojećih podataka sa svrhom jedinstvenog i jednoznačnog vođenja podataka o prostornim jedinicama, boljeg povezivanja i brže razmjene podataka sa ostalim informacijskim sustavima, uz podršku GIS-sustava.

8

2. Jedinstvena evidencija prostornih jedinica

Zakonska osnova za vođenje podataka o prostornim jedinicama dana je Zakonom o naseljima te Zakonom o preuzimanju Zakona o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon.

Na temelju tih zakona propisana je Metodologija za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (N.N. br. 104/97).

Ovom metodologijom uređuje se način uvođenja i vođenja podataka o prostornim jedinicama u jedinstvenoj evidenciji i jedinstvenom registru prostornih jedinica.

Jedinstvena evidencija prostornih jedinica je službena evidencija prostornih jedinica u kojoj Državna geodetska uprava, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i Županijski uredi za katastarsko-geodetske poslove vode službene podatke o prostornim jedinicama.

Jedinstveni registar prostornih jedinica je automatizirana evidencija prostornih jedinica koju, kao vremensku bazu podataka o prostornim jedinicama, za potrebe evidentiranja, prikupljanja, obrade i publikacije statističkih i drugih podataka, vodi Državni zavod za statistiku.

Izvori podataka o prostornim jedinicama proizlaze iz:

1. zakona

2. odluka

3. rješenja i drugih akata tijela nadležnih za njihovo donošenje

4. postojećih i novoprikupljenih podataka o prostornim jedinicama 2.1 Ciljevi uvođenja i vođenja jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra

prostornih jedinica

Cilj je uvođenja i vođenja jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica jedinstveno i jednoznačno vođenje podataka o prostornim jedinicama radi racionalizacije vođenja svih postojećih evidencija i registara u Republici Hrvatskoj.

Jedinstvena evidencija i jedinstveni registar prostornih jedinica omogućuju:

1. u informacijskim sustavima u tijelima državne vlasti, tijelima državne uprave i jedinicama lokalne samouprave te kod pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti sukladno propisima;

2. evidentiranje, prikupljanje, obradu, publikaciju i upotrebu svih podataka o prostornim jedinicama u informacijskom sustavu Republike Hrvatske;

9

3. jednostavnu razmjenu i povezivanje različitih vrsta podataka iz različitih izvora pomoću identifikatora prostornih jedinica;

4. usporedivost podataka povezanih identifikatorima prostornih jedinica u vremenu (pomoću vremenskih serija) bez obzira na administrativno-teritorijalne promjene;

5. pripremanje, provođenje i obradu rezultata popisa pučanstva, redovnih i anketnih statističkih te ostalih istraživanja.

2.2 Podjela prostornih jedinica

2.2.1 Podjela prostornih jedinica prema njihovim vrstama

Prostorne jedinice možemo podjeliti na nekoliko vrsta ovisno o načinu gledanja na njih i propisima koji ih reguliraju. Tako postoje upravne, samoupravne, katastarske, sudske, statističke, adresne itd. prostorne jedinice. Isto tako možemo reći da postoji upravni, samoupravni, katastarski itd. pogled na prostorne jedinice.

Upravne prostorne jedinice su (slika1):

• ο Republika Hrvatska (HR)

• ο Županija/Grad Zagreb (ŽU/GZ)

• ο područje teritorijalne nadležnosti županijskog ureda odnosno njegovih ispostava

Država (Republika Hrvatska) je najviša prostorna jedinica.

Županija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Područje županije određuje se na osnovu povijesnih, prometnih i gospodarskih čimbenika i predstavlja samoupravnu cjelinu. Područje županije definirano je područjima pripadajućih gradova i općina.

Grad Zagreb je jedinica lokalne uprave i samouprave, glavni je grad Republike Hrvatske, posebna je i jedinstvena prostorna i upravna cjelina koja ima položaj županije. Područje Grada Zagreba definirano je područjem pripadajućih naselja. Županija i Grad Zagreb su prostorne jedinice iste razine.

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA/GRAD ZAGREB

PODRUČJE NADLEŽNOSTIUREDA/ISPOSTAVE

Slika 1.Veze među upravnim prostornim jedinicama

10

Samoupravne prostorne jedinice su (slika 2):

• ο županija (ŽU)

• ο grad (GR)

• ο općina (OP)

• ο gradska četvrt (GČ)

• ο područje mjesnog odbora (MO)

• ο naselje (NA)

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište tijela županije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Osim toga, grad je i svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika. Iznimno se gradom može zakonom proglasiti mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete, kad za to postoje posebni povijesni, gospodarski, geoprometni i dr. razlozi. Područje grada definirano je područjem pripadajućih naselja.

Općina je jedinica lokalne samouprave osnovana za područje više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, a povezana su zajedničkim interesima stanovništva. Područje općine definirano je područjem pripadajućih naselja. Grad i općina su prostorne jedinice iste razine.

Gradska četvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu.

Jedinice mjesne samouprave sastavljene su od cijelih popisnih krugova.

Mjesni odbor je jedinica mjesne samouprave koji se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu.

Naselje je prostorna antropogeografska jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja za druge namjene, a ima vlastiti sustav obilježavanja zgrada. Naselje može pripadati samo jednoj općini odnosno gradu. Za naselje se posebno vode podaci o jednoznačnom koordinatnom identifikatoru (centroidu) i statusu naselja.

GRAD/OPĆINA

GRADSKA ČETVRT NASELJE

PODRUČJE MJESNOGODBORA

ŽUPANIJA

Slika 2. Veze među samoupravnim prostornim jedinicama

11

Katastarske prostorne jedinice su (slika 3):

• ο Republika Hrvatska (HR)

• ο županija (ŽU)

• ο katastarski kotar (KK)

• ο katastarska općina (KO)

• ο rudina

• ο katastarska čestica

• ο dio katastarske čestice koji se iskorištava na isti način

• ο područje teritorijalne nadležnosti katastarskog ureda odnosno ispostave

Katastarski kotar je prostorna jedinica za katastarsko klasiranje zemljišta. Područje katastarskog kotara čine teritorijalno povezane katastarske općine koje imaju približno iste prirodne i gospodarske uvjete za poljoprivrednu proizvodnju.

Katastarska općina je osnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastar zemljišta-katastarski operat. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem. Iznimno, dva ili više naselja mogu činiti jednu katastarsku općinu, odnosno područje jednoga velikog naselja može se podijeliti na više katastarskih općina.

Rudina je dio katastarske općine kojoj su granice određene granicama katastarskih čestica.

Katastarska čestica je dio zemljišta koje se iskorištava na isti način i pripada istom korisniku.

Područje teritorijalne nadležnosti katastarskog ureda definirano je područjima katastarskih općina za koje su katastarski uredi mjesno nadležni.

12

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA

KATASTARSKI KOTARPODRUČJE NADLEŽNOSTIKAT. UREDA/ISPOSTAVE

KATASTARSKA OPĆINA

RUDINA

KATASTARSKA ČESTICA

DIO KATASTARSKE ČESTICE

Slika 3. Veze među katastarskim prostornim jedinicama

Sudske prostorne jedinice su (slika 4):

• ο Republika Hrvatska (HR)

• ο županija (ŽU)

• ο područje teritorijalne nadležnosti općinskog suda (OS)

• ο katastarska općina u zemljišnoj knjizi

• ο katastarska čestica u zemljišnoj knjizi

• ο grad/općina (GR/OP)

Područje teritorijalne nadležnosti općinskog suda je i područje teritorijalne nadležnosti zemljišno-knjižnog suda.

Katastarske općine, katastarske čestice i dijelovi katastarskih čestica koji se iskorištavaju na isti način, moraju biti identični u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi. Upravo se zbog toga te tri prostorne jedinice navode kao sudske, iako je riječ o katastarskim jedinicama.

Gradovi i općine nisu sudske prostorne jedinice, ali se u sudskom pogledu navode stoga, što je teritorijalna nadležnost općinskih sudova, pa time i zemljišno-knjižnih sudova, definirana gradovima i općinama.

13

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA

PODRUČJE NADLEŽNOSTIOPĆINSKOG SUDA

KATASTARSKA OPĆINA UZEMLJIŠNOJ KNJIZI

KATASTARSKA ČESTICAU ZEMLJIŠNOJ KNJIZI

DIO KATASTARSKEČESTICE U ZEMLJIŠNOJ

KNJIZI

GRAD/OPĆINA

Slika 4. Veze među sudskim prostornim jedinicama

Statističke prostorne jedinice su (slika 5):

• ο Republika Hrvatska (HR)

• ο županija (ŽU)

• ο grad/općina (GR/OP)

• ο naselje (NA)

• ο statistički krug (SK)

• ο popisni krug (PK)

• ο ulica, trg

• ο zgrada s pripadajućim kućnim brojem

Statistički krug je statistička prostorna jedinica službene evidencije i registra prostornih jedinica. Statistički krugovi predstavljaju stalnu mrežu prostornih jedinica, koja pokriva cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Područje statističkoga kruga sastoji se od jednog ili više pripadajućih popisnih krugova. Statistički krug može pripadati samo jednom naselju i samo jednoj katastarskoj općini. Ukoliko statistički krug ne pripada samo jednoj katastarskoj općini, potrebno je statistički krug dijeliti tako da se ostvari navedeno načelo. To načelo može se uspostaviti i korekcijom granica statističkoga kruga ukoliko se radi o nenaseljenom području. Promjena

14

područja i granica statističkoga kruga moguća je, osim u navedenim slučajevima, i pri promjeni područja i granica viših prostornih jedinica.

Popisni krug je najmanja statistička prostorna jedinica koju ne sijeku granice viših prostornih jedinica. Područja i granice popisnih krugova određeni su za Popis stanovništva, domaćinstava, poljoprivrednih gospodarstava i stanova 1991. godine. Ovi popisni krugovi čine stalnu mrežu prostornih jedinica koja pokriva cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Popisni krug može pripadati samo jednom statističkom krugu.

Ulicom odnosno trgom smatra se javno-prometna površina unutar građevinskog područja naselja. Područje ulice odnosno trga obuhvaća javno-prometnu površinu i pripadajuće katastarske čestice. Ulica odnosno trg mora imati ime. Na području naselja ne mogu biti dvije ili više ulica odnosno trgova s istim imenom. Ulica odnosno trg može se nalaziti samo unutar područja jednog naselja. Ukoliko postojećoj ulici ili trgu još nije određeno ime, unose se u službenu evidenciju i registar prostornih jedinica s oznakom “nema imena”. Uz tu oznaku navodi se i uobičajeno ime za područje u kojem se takva ulica ili trg nalazi.

Zgradom se smatra svaki stambeni i poslovni objekt, kao i objekti javne namjene, koji su trajnog karaktera, a stalno se ili povremeno koriste.

Na području ulice ili trga odnosno naselja bez uličnog sustava ne mogu biti dvije ili više zgrada s istim kućnim brojem.

Brojevi zgrada (kućni brojevi) mogu biti i privremeni ukoliko nadležno tijelo državne uprave nije donijelo odgovarajuće rješenje, već postoje evidentirani samo u planu dodjeljivanja kućnih brojeva. Podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima) unose se u registar prostornih jedinica iz rješenja nadležnih tijela državne uprave odnosno iz ažurnog plana dodjeljivanja kućnih brojeva koje se izrađuje, a time i koristi samo pri provođenju popisa i anketnih istraživanja.

15

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA

GRAD/OPĆINA

NASELJE

STATISTIČKI KRUG

POPISNI KRUG

ULICA, TRG

ZGRADA I PRIPADAJUĆIBROJEVI ZGRADA

Slika 5. Veze među statističkim prostornim jedinicama

Adresne prostorne jedinice su (slika 6):

• ο Republika Hrvatska (HR)

• ο Grad/općina (GR/OP)

• ο Naselje (NA)

• ο Ulica/trg

• ο Zgrada s pripadajućim kućnim brojem

• ο Područje teritorijalne nadležnosti poštanskog ureda (PU)

16

REPUBLIKA HRVATSKA

GRAD/OPĆINA

NASELJEPODRUČJE POŠTANSKOG

UREDA

ULICA, TRG

ZGRADA I PRIPADAJUĆIBROJEVI ZGRADA

Slika 6. Veze među adresnim prostornim jedinicama

17

2.2.2 Podjela prostornih jedinica prema vrsti identifikatora i vrsti podataka koji se o njima vode

VrsteJedinice

Identifikator(broj znamenaka)

Određenu

okviru

Jedinstveniidentifikator

Ime Brojznakovaza ime

Granice Posebnipodaci

Vrsta,izvor idatum

promjene

Država - - - da - da - -Županija/Grad

Zagreb RB (2) države RB (2) da 35 da sjedište da

Grad/općina

RB(4)+KB(1)==MB(5) države

RB(4)+KB(1)==MB(5)

da 35 da sjedište,status

da

Jedinice mjesnesamouprave

RB(4)+KB(1)==MB(5) države

RB(4)+KB(1)==MB(5)

da 35 da status da

Naselje RB(5)+KB(1)==MB(6) države

RB(5)+KB(1)==MB(6)

da 35 da centroid da

Katastarskaopćina

Broj 3 (tri) kojioznačava K.O. (prvaznamenka)+RB(4)+

+KB(1)=MB(6)

državeBroj 3 (tri) koji

označava K.O. (prvaznamenka)+RB(4)+

+KB(1)=MB(6)

da 35 da - da

Statistički krug

RB(6)+KB(1)==MB(7) države

RB(6)+KB(1)==MB(7)

- - da - da

Popisnikrug

RB(3) Statističko-ga

kruga

MB(7)+RB(3) - - da - da

Ulica/trg RB(4) naselja MB(6)+RB(4) da 50 - - da

Zgrada RB(6) naselja MB(6)+RB(6) - - -pripadnostkatastarskojčestici

da

Broj zgrade(kućni broj)

broj zgrade(4)/slovčanidodatak broju

zgrade(1)//dodatak broju

zgrade(3)

naselja iliulice/trga

MB(6)naselja++RB(4)ulice/trga+

+kućnibroj(identifikator)

- - -status,

pripadnostpopisnom

krugu

da

Katastarskikotar

MB(3)države

MB(3) da 35 - pripadajućekat. općine

da

Dostavnopodručje

poštanskogureda

poštanskibroj (5)

države poštanskibroj (5)

da 35 - - da

Područje mjesnenadležnostiopćinskog

suda

RB(3)+KB(1)==MB(4)

države RB(3)+KB(1)==MB(4)

- 35 -sjedište i jedinice

lokalne samoupraveza koje je općinski

sud nadležan

da

Područje mjesnenadležnostikat. ureda

RB(3)+KB(1)==MB(4)

države RB(3)+KB(1)==MB(4)

da 35 -status i kat. općine za

koje je kat. urednadležan

da

18

2.3 Identifikatori prostornih jedinica

Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica su:

• ο redni,

• ο matični i

• ο kontrolni brojevi.

Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica, samostalno ili u kombinaciji sa šifrom vrste prostorne jedinice, jednoznačno, stalno i neponovljivo identificiraju prostornu jedinicu.

Matični brojevi (MB)

Matični brojevi unose se u službenu evidenciju i registar prostornih jedinica prema sustavu matičnih brojeva propisanom ovom metodologijom. Matični broj, samostalno ili u kombinaciji sa šifrom vrste prostorne jedinice, jednoznačno, stalno i neponovljivo identificira prostornu jedinicu, a njegova se točnost kontrolira po modulu 11. Matični broj jednom dodjeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati.

Redni brojevi (RB)

Redni brojevi prostorne jedinice određuje se u okviru više prostorne jedinice u skladu s točkom 2.1.2. Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matičnim brojevima više prostorne jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju prostorne jedinice. Redni broj jednom dodjeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati.

Kontrolni brojevi (KB)

Otkrivanje pogrešaka pri upisivanju matičnih brojeva vrši se pomoću kontrolnog broja koji je sastavni dio matičnog broja. On se sastoji od jedne znamenke generirane iz osnovnog matičnog broja, a omogućuje otkrivanje svake pojedinačne pogreške i pogreške permutacije dviju ili više znamenaka u matičnom broju.

Za generiranje kontrolnih brojeva primjenjuje se metoda aritmetičke ponderacije razloženog osnovnog matičnog broja po modulu 11.

Primjer postupka određivanja kontrolnog broja naselja:

Osnovni matični broj 01751

Ponder 65432

Zbroj umnožaka 0*6+1*5+7*4+5*3+1*2=0+5+28+15+2=50

Dijeljenje zbroja sa 11 50/11=4 (ostatak 6)

Kontrolni broj 11-6=5

Konačni matični broj 017515

19

Pojedinačne znamenke osnovnog matičnog broja naselja treba pomnožiti konstantnim ponderima (znamenke 6, 5, 4, 3, 2). Ponder kojim se množi posljednja znamenka u osnovnom matičnom broju je 2, a ostali ponderi su, gledajući s desne na lijevu stranu, takvi da je svaki sljedeći ponder za broj veći. Nakon množenja formira se zbroj umnožaka i podijeli sa 11. Dobiveni ostatak dijeljenja oduzme se od 11, da bi se dobio kontrolni broj. Konačni matični broj sastoji se od osnovnog matičnog broja i kontrolnog broja. Iz skupa osnovnih matičnih brojeva isključeni su brojevi čiji je zbroj umnožaka djeljiv s 11, a brojevi kod kojih je ostatak dijeljenja 1, imaju kontrolni broj 0.

Analognim postupkom određuju se matični brojevi za ostale jedinice.

2.4 Poslovi katastarskih ureda u svezi s uvođenjem i vođenjem podataka o prostornim jedinicama

Katastarski uredi za područje svoje mjesne nadležnosti:

• ο vode podatke o svim prostornim jedinicama

• ο izrađuju i održavaju osnovne i pregledne kartografske prikaze po jedinicama lokalne samouprave

• ο unose u osnovne i pregledne kartografske prikaze podatke o granicama prostornih jedinica

• ο unose u osnovne i pregledne kartografske prikaze i ostale podatke o prostornim jedinicama za koje je to propisano metodologijom osim centroida naselja

• ο dijele popisne krugove

• ο provode korekciju granica popisnih i statističkih krugova

• ο određuju redne brojeve popisnih krugova u okviru statističkog kruga

• ο određuju redne brojeve ulica i trgova u okviru naselja

• ο izrađuju elaborate promjena s potrebnim obrascima

• ο Izrađuju plan dodjeljivanja brojeva zgrada (kućnih brojeva)

• ο rješenjima određuju odnosno ukidaju brojeve zgrada (kućne brojeve)

• ο izrađuju tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja

• ο o svim promjenama granica izvršenim u SEPJ izvještavaju Državnu geodetsku upravu

• ο nakon unošenja podataka o imenima, granicama i području jedinica mjesne samouprave dostavljaju te podatke Državnoj geodetskoj upravi u svrhu dodjeljivanja matičnog broja jedinici mjesne samouprave

• ο podatke o dijeljenju popisnih krugova odnosno korekciji granica statističkih odnosno popisnih krugova dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi

20

• ο podatke o promjenama imena ulica i trgova, odnosno određivanju rednog broja ulicama i trgovima dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi

• ο rješenja o dodjeljivanju odnosno ukidanju kućnih brojeva, zajedno s iskazivanjem pripadnosti kućnog broja popisnom krugu dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi i Državnom zavodu za statistiku

• ο izrađenu tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja dostavljaju Državnoj geodetskoj upravi.

2.5 Poslovi Državne geodetske uprave u svezi s uvođenjem i vođenjem podataka o prostornim jedinicama

Državna geodetska uprava:

• ο vodi sve popise osim popisa popisnih krugova i zgrada s pripadajućim brojevima (kućni brojevi) za cjelokupno područje države

• ο izrađuje i održava pregledne i skupne kartografske prikaze za područje države

• ο unosi u pregledne i skupne kartografske prikaze za područje države podatke o granicama prostornih jedinica

• ο unosi u pregledne i skupne kartografske prikaze za područje države i ostale podatke o prostornim jedinicama uključujući i podatke o centroidima naselja

• ο određuje matične brojeve prostornim jedinicama

• ο posebno vodi evidenciju ulica i trgova za područje cijele države

• ο provodi nadzor nad izradbom tehničke dokumentacije za provođenje popisa i anketnih istraživanja

• ο o svim promjenama granica izvršenim u SEPJ izvješćuje Državni zavod za statistiku

• ο o svim promjenama podataka o prostornim jedinicama, a naročito o određivanju matičnih brojeva prostornim jedinicama izvješćuje Državni zavod za statistiku i mjesno nadležne katastarske urede

• ο izrađenu tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja te pregledni kartografski prikaz po gradovima i općinama dostavlja Državnom zavod za statistiku

2.6 Poslovi Državnog zavoda za statistiku u svezi s uvođenjem i vođenjem podataka o prostornim jedinicama

Državni zavod za statistiku:

21

• ο u automatskoj obradi podataka vodi alfanumeričke podatke o svim prostornim jedinicama

• ο vodi i ažurira podatke o prostornim jedinicama kao vremensku bazu podataka

• ο na pismeni zahtjev Državne geodetske uprave i katastarskih ureda dostavlja podatke o prostornim jedinicama u digitalnom obliku

• ο za potrebe izrade tehničke dokumentacije dostavlja djelomično popunjene ispise obrazaca PK Državnoj geodetskoj upravi.

22

3. GIS

GIS (Geografski Informacijski Sustav) je računalno podržan sustav koji omogućuje unos, upravljanje, spretno rukovanje, analize i produkciju prostornih i opisnih (tekstualnih) podataka. GIS je ujedno i pomoćno sredstvo za donošenje različitih odluka (MicroStation GeoGraphics – User’s Guide).

Prostorni podaci odnose se na određeni položaj na Zemlji i pohranjeni su kao grafički elementi.

Opisni (tekstualni) podaci povezani su sa prostornim podacima i pohranjeni u bazi podataka.

3.1 Primjene GIS-a

• ο Korištenje u energetici i infrastrukturi

Javne ustanove kao što su Hrvatska elektroprivreda, Vodoopskrba i odvodnja, Plinara i Hrvatska pošta i telekomunikacije opskrbljuju pučanstvo te industrijske i poslovne objekte potrebnim komunalnim uslugama. Komunalni upravitelji stoga moraju biti dobro informirani kako bi donijeli razumne odluke s obzirom na kapacitete koje opskrbljuju. Sve do nedavno, oslanjali su se na razne kopije dokumenata kao najbolji izvor informacija: karte i planovi za prostorne informacije te registri dokumenata za pridružene atributne podatke. Komunalni upravitelji danas mogu koristiti GIS za pregled karte u bilo kojem mjerilu, provjeravanje obilježja karte ili postavljanje upita pridruženim tablicama u bazi.

Na primjer, prikaz stanja vodovodnih cijevi, tj. cijevi koje već duže vrijeme nisu popravljane ili zamjenjivane novima možemo ostvariti u grafičkom i tekstualnom obliku.

Nadalje, prilikom planiranja gradnje, tj. projektiranja položaja novih cijevi, GIS-om dobivamo najpovoljniju lokaciju za gradnju s obzirom na smještaj postojećih cijevi i objekata.

Poštanski uredi pomoću GIS-a dobivaju prikaz svoje teritorijalne nadležnosti.

• ο Službe za hitno djelovanje

GIS za potrebe vatrogasnih postaja, zdravstvenih službi i policijskih postaja služi prvenstveno za pronalaženje optimalnog puta do mjesta nesreće. Odabir puta određuje se na osnovu duljine puta, širine ceste, gustoće prometa, vremenskih uvjeta i kvalitete same prometnice. GIS-om također dobivamo i najpovoljniji smjer kretanja vozila koja prevoze opasan teret kako bi mogućnost nesreća prilikom transporta sveli na minimum.

• ο Prostorno planiranje

Na osnovu različitih zahtjeva i kriterija GIS osigurava informacije koje pomažu pri donošenju odluka kao što je određivanje najpovoljnijeg smještaja nove tvornice.

Na primjer, položaj nove zdravstvene ustanove biti će određen na osnovu gustoće stanovništva, pristupa glavnim prometnicama, gustoće prometa i blizine ostalih ustanova kao što su bolnice, vatrogasne postaje,…

23

• ο Kartografija i tematsko kartiranje

CAD sustavi namijenjeni su automatskoj produkciji karata. Uobičajeno, ogromna količina podataka prikazana je na različitim slojevima, a karakterističan sadržaj prikazan je različitim simbolima.

GIS sustavi raspolažu također velikom količinom podataka, ali za razliku od CAD-a ti podaci organizirani su hijerarhijski te svrstani po kategorijama i značenjima (features).

Grafičkim podacima pridružuju se i statistički podaci na temelju kojih izrađujemo različite tematske karte.

• ο Katastar zemljišta

GIS katastra zemljišta integrira knjižni dio katastarskog operata i katastarske planove.

Knjižni dio katastarskog operata je baza podataka koja sadrži popis katastarskih čestica s atributnim podacima (kultura, klasa, katastarski prihod, površina,…), posjednika i njegovih atributa (adresa, mjesto stanovanja,…) te ostale potrebne podatke.

Katastarski planovi su prostorni podaci kojima je pridružena baza podataka knjižnog dijela katastarskog operata. Na osnovu pridruženih podataka moguća je analiza katastarskih planova.

• ο Istraživanje prirodnih resursa

GIS je opcija koja omogućuje analitičke potrebe poljoprivredne proizvodnje, a temelj svega je pedologija, odnosno digitalni pedološki prikaz izrađen u GIS okruženju.

Tematski prikazi plodnosti tla, tipa tla, vodnih i temperaturnih režima tla, onečišćenja tla,… moguće je izraditi pomoću GIS analiza čime gospodarenje zemljištem postaje racionalnije i kvalitetnije.

• ο Demografske studije

Odabir određene lokacije za gradnju nekog objekta mora u potpunosti biti opravdan kako s funkcionalnog tako i poslovnog stajališta. GIS popisa stanovništva važan je čimbenik pri odabiru te lokacije tj. pri prostornom planiranju.

24

4. Baze podataka

Baza podataka je skupina slogova i datoteka organizirana na poseban način, za određenu namjenu.

Većina modernih sustava za upravljanje bazama podataka koriste relacijski model.

Izraz relacijski potječe od činjenice da svaki slog u bazi podataka sadrži informacije koje se odnose na jedan subjekt i samo taj subjekt (entitet). Također, podacima koji se odnose na dvije skupine informacija moguće je upravljati kao s jednom cjelinom koja se zasniva na relacijskim vezama između podataka.

• ο Relacija – informacija o jednom subjektu. U sustavu za upravljanje relacijskom bazom podataka relacija je obično pohranjena kao tablica.

• ο Atribut – određeni dio informacije o subjektu. Atribut je obično pohranjen kao stupac ili polje tablice.

• ο Odnos – način na koji se podatak iz jedne relacije odnosi prema podatku iz druge relacije.

• ο Združivanje – proces povezivanja tablica ili upita nad tablicama na osnovu vrijednosti određenih srodnih podataka.

U sustavima za upravljanje relacijskim bazama podataka, koje nazivamo RDBMS (Relation Database Management System), sustav sve podatke pohranjuje u tablice.

Tablice sadrže podatke o subjektima, a sačinjene su od stupaca koji sadrže različite vrste informacija o subjektima i redaka koji sadrže sve informacije o pojedinom subjektu.

25

5. MicroStation GeoGraphics

MicroStation GeoGraphics je opsežan GIS alat koji je nadogradnja na CAD MicroStation95.

Omogućuje unos, upravljanje, analizu i vizualizaciju geografskih informacija te upravljanje različitim kombinacijama vektorskih, rasterskih i tabelarnih podataka.

MicroStation GeoGraphics obuhvaća i opsežan MDL (MicroStation Development Language) jezik kojim proširujemo GIS funkcionalnosti.

5.1 GIS - projekt

5.1.1 Komponente GIS - projekta

• ο Kategorije – skup sličnih obilježja (features) poredanih hijerarhijski. Kategorija je definirana prikazom (grafičkim podacima) i obilježjima (features) koji pobliže objašnjavaju pojedini grafički podatak. Imena kategorija pohranjena su u CATEGORY tablici u bazi podataka. Prihvaćenim dogovorom, ekstenzija prikaza mora odgovarati ekstenziji kategorije.

• ο Obilježja (features) – grafički elementi koji predstavljaju stvarne objekte iz prirode.

Svako obilježje (features) ima definiran simbol i tip elementa te pripada jednoj kategoriji. Obilježja (features) kojima su pridruženi podaci iz baze podataka također sadrže i naziv korisničke tablice u kojoj su pohranjeni podaci. Na primjer, oznaka za granicu države ne predstavlja samo granicu države nego i granicu županije, granicu katastarskog kotara, granicu katastarske općine pa i samu granicu katastarske čestice. Dakle jednoj liniji će s obzirom na njezino značenje odnosno “težinu” biti pridruženo više obilježja (features) što nam omogućuje pregledavanje sadržaja karte ne više po slojevima (layers) već po stvarnim značenjima pojedinih grafičkih elemenata. To svojstvo predstavlja jednu od bitnih razlika između CAD-a i GIS-a.

Svako obilježje (features) može pripadati samo jednoj kategoriji.

Svaki tip obilježja (features) u projektu je definiran skupom atributa koji su pohranjeni u sistemskoj FEATURE tablici u bazi podataka.

• ο Naredbe – CAD operacije specifične za obilježja (features).

CAD naredbe su pridružene obilježjima (features) kako bi osigurali standardni skup operacija. Aktiviranjem određenog obilježja (features) možemo aktivirati i njemu pridruženu naredbu što je vrlo praktično prilikom pretvaranja grafičkog sadržaja karte u digitalni oblik. Digitalizacija odnosno vektorizacija se više ne izvodi po slojevima već po stvarnim značenjima (features) pojedinih objekata.

Naredbe pridružene obilježjima sastoje se od dva dijela: imena naredbe i key-in dijela.

Ime naredbe je opisnog karaktera i opisuje namjenu naredbe, dok za key-in možemo odabrati već postojeće ime koje koristi MicroStation95 prilikom aktiviranja određene operacije. Naredbe su pohranjene u COMMANDS tablici u bazi podataka.

26

• ο Prikazi – dgn (design) datoteka sastavljena od grafičkih podataka koji pripadaju jednoj karakterističnoj kategoriji. Podaci o dgn crtežu pohranjeni su u sistemskoj MAPS tablici u bazi podataka. Veza između kategorije i grafičkih podataka je jedan naprema više (one-to-many) što znači da jedna kategorija može sadržavati više prikaza, dok jedan prikaz može pripadati samo jednoj kategoriji.

Prema dogovoru, projektni prikazi pohranjeni su u \ DGN poddirektoriju unutar glavnog projektnog direktorija.

• ο Sistemske tablice – projekat sadrži cijeli niz sistemskih tablica koje se automatski izrađuju kreiranjem novog projekta (Slika 7).

- CATEGORY tablica: MSLINK CNAME INDEXNAME INDEXLEVEL

1 Monuments index.dgn 13 Tax Map index.dgn 36 Scanned Survey Notes index.dgn 67 Working Scratch File index.dgn 78 Topographic Map index.dgn 109 Zones index.dgn 8

- FEATURE tablica: MSLINK FCODE FNAME CATEGORY TABLENAME FTYPE FLEVEL FSTYLE 150 3.99.1 tax.proposed 3 0 62 -1 151 3.1.1 tax.block.line 3 3 11 0 152 3.1.2 tax.block.label 3 Block 4 19 0 153 3.1.3 tax.block.dim 3 0 14 0 154 3.1.4 tax.block.annot 3 0 30 0 155 3.2.1 tax.lot.line 3 3 15 0 156 3.2.2 tax.lot.label 3 Lot 4 20 0 157 3.2.3 tax.lot.dim 3 0 12 0 158 3.2.4 tax.lot.annot 3 0 17 0 161 3.2.5 tax.lot.addr 3 Addr 96 21 0 170 3.30.1 tax.annotation.major 3 96 40 0 171 3.30.2 tax.annotation.minor 3 96 41 0 180 3.40.0 tax.street.centerline 3 Street 2 32 0

FWEIGHT FCOLOR DIGCMD FELEMENT FANGLE FHEIGHT FWIDTH FLINESPACE

-1 3 0 0 0 0 02 1 4 0 0 0 00 0 7 0 14 14 140 0 17 0 10 10 100 0 17 0 12 12 121 7 4 0 0 0 00 0 7 0 8 8 80 0 17 0 4 4 40 0 17 0 8 8 80 0 17 0 4 4 40 0 17 0 14 14 14

27

FLINESPACE LINELENGTH FFONT FSYMBOL FJUSTIFICATION CELLLIBRARY

0 0 0 0 0 0 0 0 mytown 0 0 0 0 mytown 0 0 0 0 0 0 0 -1 0 0 0 0 14 0 1 7 10 0 1 8 12 0 0 0 0 0 0 0 8 0 1 7 4 0 1 0 8 0 1 0

FCELLNAME CELLSCALE STREAMDELTA STREAMTOLERANCE STREAMUNIT SNAPTYPE

1 0 0 0Regmon 1 0 0 0Pvtmon 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0 1 0 0 0

SNAPTOLERANCE NEWDUP

10 0 10 0 10 0 10 0 10 0 10 1 10 0 10 0 10 0 10 1 10 0 10 0 10 0

- MAPS tablica:

28

MSLINK CATEGORY MAPNAME

1 3 ajax.tax 2 3 best.tax 3 3 cape.tax 4 1 gps.mon 6 9 town.zon 7 9 nesuburb.zon

- COMMANDS tablica:

FEATURE CNAME KEYINCMD SQLSTMT CLASS

2 Review USQL REVIEW 7 2 AUTOPLACE PLACE CELL 0 3 Review USQL REVIEW 7 3 AUTOPLACE PLACE CELL 0

151 Draw PLACE LINE 0 151 Place PLACE LINE 10 151 Draw Irregular PLACE LSTRING 0 151 Remove DELETE 1 152 Place PLACE TEXT Update lot set zone=2 10 152 Text Node COMPLEX TEXT 0 152 Text Node All FENCE COMPLEX TEXT 0 153 Override EDIT TEXT 6 153 Place PLACE TEXT 0

- MSCATALOG tablica:

MicroStation95 sistemska tablica koja sadrži nazive tablica dostupne u MicroStation GeoGraphics - projektu.

TABLENAME ENTITYNUM SCREENFORM REPORTTABLE SQLREVIEW FENCEFILTER DASTABLE

Category 1 Feature 2 Maps 3 Monument 10 Block 14 Lot 15 Street 16 Floodzone 17 Addr 18

29

- TABLES CATALOG tablica:

Sadrži nazive tablica korištenih u GIS-projektu.

TNAME PKEY DESCR TALIAS USTN

BLOCK MSLINK BL 1 LOT MSLINK L 1 STREET MSLINK ST 1 FLOODZONE MSLINK FZ 1 ADDR MSLINK AD 0

- JOIN CATALOG tablica:

Prikazuje povezanost tablica.

JTYPE TABLE0 INDEX0 TABLE1 INDEX1 VALUE1 DESCR

0 lot block Block mslink 0 addr msllot Lot mslink 0 addr mslstr Street mslink

• ο Korisničke tablice – tablice izrađene od strane kreatora projekta, a sadrže podatke ovisno o sadržaju i namjeni grafičkog prikaza.

Prilikom izrade korisničkih tablica potrebno je primjeniti pravila dobrog dizajna tablica:

1. Svako polje u tablici mora predstavljati jedinstven tip informacije.

2. Svaka tablica mora imati primarni ključ koji se sastoji od jednog ili više polja tablice.

3. Vrijednosti stupaca s podacima pridruženim svakoj od jedinstvenih vrijednosti primarnog ključa moraju se odnositi na subjekt tablice i u potpunosti ga opisivati.

4. Kreator projekta mora biti u mogućnosti mijenjati podatke u bilo kojem polju (osim primarnog ključa), a da pri tome ne utječe na podatke u ostalim poljima.

Korisničke tablice moraju imati sljedeću strukturu:

MSLINK MAPID OSTALE KOLONE

1 1 2 1 3 1 4 1 5 1

30

MSLINK polje - obavezno ključno polje. MicroStation GeoGraphics koristi to polje kao jedinstvenu i jednoznačnu vezu atributnih i grafičkih podataka.

MAPID polje - obavezno polje koje određuje pripadnost pojedinog atributa određenom prikazu, tj. vezno polje za MAPS tablicu.

OSTALE KOLONE – atributni podaci pridruženi grafičkim podacima ovisno o krajnjoj namjeni prikaza.

31

Slika 7. Povezanost podataka u GIS-projektu

5.2 Kreiranje GIS - projekta

Kreiranje novog GIS-projekta podrazumijeva:

a) prilagodbu MicroStationa GeoGraphics za rad s određenom vrstom baze podataka.

32

- ACCESS baza:

U komandnu liniju za pokretanje MicroStationa GeoGraphics upisuje se:

C: \ WIN32APP \ ustation \ ustation.exe –wugeograph –wdodbc (slika 8)

Slika 8. Prilagodba MicroStation-a GeoGraphics za rad sa ACCESS bazom podataka

b) Ukoliko je izabrana ACCESS relacijska baza potrebno je u ODBC izabrati driver (Microsoft Access driver), selektirati putanju baze te kreirati korisnički account kojim u MicroStationu GeoGraphics stvaramo i pristupamo GIS-projektu (slika 9).

33

Slika 9. Odabiranje Access drivera za rad sa bazom podataka

c) Kreiranje projekta u MicroStationu GeoGraphics na osnovu prethodno (točke a, b ) podešenih parametara (slika 10):

Slika 10. Kreiranje GIS - projekta

Kreiranjem projekta pomoću naredbe Create, stvaramo čitav niz međusobno povezanih sistemskih tablica kako je prikazano na slici 7.

Directory – odredište GIS-projekta

Name – naziv GIS-projekta

User Login – korisnički account za kreiranje odnosno pristup GIS-projektu (definiran pod točkom b)

34

5.2.1 Kreiranje kategorija i obilježja (features)

Kreiranje kategorija i obilježja (features) podliježe određenim pravilima:

• ο jedno obilježje (features) može pripadati samo jednoj kategoriji,

• ο jedan prikaz (maps) može sadržavati obilježja samo jedne kategorije,

• ο sve dgn datoteke (crteži) unutar jedne kategorije dijele istu ekstenziju.

Usvajanjem ovih pravila pristupamo kreiranju GIS-projekta:

• ο Pokrećemo MicroStation GeoGraphics

• ο Iz projektnog izbornika (Project menu) odabiremo opciju Setup (slika 11)

Slika 11. Pristupanje GIS-projektu

• ο U Project Setup upisujemo unaprijed definirane parametre te otvaramo projekt izborom naredbe Open,

• ο Nakon otvaranja projekta, na izborniku Project Setup otvaramo okvir za kreiranje kategorija i obilježja (features) izabiranjem naredbe Tables, opcije Features Setup (slika 12).

.

35

Slika 12. Kategorije i obilježja (features)

Na slici 12. prikazana je jedna kategorija s pripadajućim obilježjima (features).

Ukoliko pogledamo sadržaj MAPS tablice (strana 25) uočavamo da kategorija Tax Map pripada prikazima ajax.tax, best.tax i cape.tax jer je ekstenzija Tax Map kategorije jednaka ekstenzijama navedenih prikaza, a okvir prikaza je pohranjen na sloju 3 u datoteci index.dgn (\IDX poddirektorij).

Jedno od obilježja (feature) te kategorije je tax.lot.label (broj katastarske čestice) koje je određeno pripadajućim atributima.

Prilikom aktiviranja obilježja tax.lot.label možemo aktivirati i naredbe upisane u Command prozoru.

Odabirom opcije Commit upisujemo prikazane atribute u tablicu FEATURES

36

5.2.2 Kreiranje projektnog prikaza

MicroStation GeoGraphics sadrži projektne prikaze koji se sastoje od:

• ο prikaza (maps)

• ο popisa prikaza (map indexes)

• ο preglednog prikaza (Key Map)

Prikazi – dgn datoteke koje sadrže obilježja (features) i pohranjene su u projektnom poddirektoriju \DGN,

Popis prikaza (map indexes) – geometrijski lik koji obuhvaća pojedini prikaz tj. dgn datoteku. Oblik tog lika može biti četverokut ili nepravilan poligon, a njegova veličina određena je sadržajem prikaza (Create Map Shape - slika 13). Koristi se u suradnji s preglednim prikazom (Key Map) prilikom selektiranja načina rada sa pojedinim prikazom (slika 14).

Način rada sa pojedinim prikazom može biti: (slika 14)

- Master: prikaz je u read-write modu, što znači da prikaz osim pregledavanja možemo i mijenjati,

- Reference: prikaz je u read modu, što znači da prikaz možemo samo pregledavati ne i mijenjati.

Map shape je pohranjen u grafičkom obliku u datoteci index.dgn projektnog poddirektorija \IDX. Nakon odabira opcije Register Map sa Project Setup izbornika Miscellaneous (slika 14), Map Shape povezuje se sa MAPS tablicom, a njegovi atributni podaci nalaze se u CATEGORY tablici,

Pregledni prikaz (Key Map) – pojednostavljen grafički prikaz mapa koji služi kao vizualni katalog prikaza unutar GIS-projekta (slika 14). Pregledni prikaz učitava se automatski zajedno sa GIS-projektom i prikazuje se u prozoru br. 8. Takav pojednostavljen grafički prikaz koji ocrtava pojedinu mapu potrebno je smjestiti u datoteku vicinity.dgn projektnog poddirektorija \IDX. Pri tome treba naglasiti da je samo jedan pregledni prikaz tj. datoteka vicinity.dgn dopuštena u GIS-projektu.

37

Slika 13. Kreiranje popisa prikaza

Slika 14. Odabir načina rada sa selektiranim prikazom

38

5.2.3 Katalogiziranje tablica

Korištenje sistemskih i korisničkih tablica projektne baze podataka u MicroStationu GeoGraphics ostvaruje se njihovim uvođenjem u katalog.

Pomoću naredbe set database otvaramo dijalog prozor MSCATALOG u kojem su prikazane tablice dostupne projektu (features, category i maps tablice automatski se upisuju u MSCATALOG prilikom kreiranja GIS-projekta). Dodavanje novih tj. korisničkih tablica izvršava se naredbom Add to MSCATALOG sa izbornika Table (slika 15).

Slika 15. Dodavanje korisničkih tablica

Jednostavniji i brži način provođenja željenih tablica u MSCATALOG ostvaruje se upisivanjem njihovih imena (TABLE NAME) i rednog broj (ENTITYNUM) u MSCATALOG tablicu te upisivanjem primarnog ključa (PKEY), imena tablice (TNAME) u TABLES CATALOG (UG_CATALOG) tablicu u bazi podataka.

5.2.4 Povezivanje tablica

Povezivanje sistemskih tablica ostvaruje se automatski kreiranjem GIS-projekta.

Veza između korisničkih tablica mora biti ostvarena u:

a) bazi podataka i

b) MicroStationu Geographics

a) bazi podataka (ACCESS); slika 16

39

Izbjegavanje prekomjerne količine podataka (redundancije) ostvaruje se grupiranjem istovrsnih podataka u više tablica. Povezivanje tih tablica izvršiti će se na osnovu primarnih i sekundarnih polja istih naziva. Ime primarnog polja biti će identično nazivu sekundarnog polja iz kojeg će primarna tablica preuzimati podatke.

U većini slučajeva tablice su međusobno vezane odnosom jedan-prema-više (one-to-many). To znači da jednom slogu prve tablice možemo pridružiti veći broj slogova druge tablice, ali jednom slogu druge tablice uvijek je pridružen samo jedan slog prve.

Slika 16. Povezivanje tablica u bazi podataka

b) MicroStationu Geographics

Sve relacije između korisničkih tablica koje su definirane u bazi podataka moraju biti definirane i u samom GIS-projektu (MicroStationu Geographics).

• ο Određivanje veza između tablica unutar samog projekta: (slika 17)

Nakon otvaranja projekta, izabiremo opciju Join Catalog s Tables izbornika Project Setup. Otvara se prozor Join Catalog Setup s kolonama u koje upisujemo:

Table Name-ime izvorne tablice koja se povezuje sa drugom tablicom (Lookup Table Name)

Index Column-ime kolone izvorne tablice koja preuzima podatke iz Lookup Index Column

Lookup Table Name-ime sekundarne tablice

Lookup Index Column-ime kolone sekundarne tablice

40

Slika 17. Određivanje veza između tablica unutar samog projekta

Nakon upisivanja povezanih tablica tj. odgovarajućih polja, odabirom naredbe Commit željena relacija se upisuje u tablicu UGJOIN_CAT.

5.3 Topologija

Topologija je grana matematike koja se bavi prostornim odnosima između objekata (MicroStation GeoGraphics – User’s Guide).

5.3.1 Topološka kompozicija grafičkog prikaza

Grafički prikaz sastavljen je od dva osnovna elementa.

To su čvor i brid (boundary).

čvorovi

bridovi

Slika 18. Čvorovi i bridovi

41

Čvor je grafički element koji određuje kraj odnosno početak nekog brida.

Brid je grafički element omeđen sa dva čvora.

Na osnovu ova dva grafička elementa, u GIS-projektu stvaramo izvedene grafičke elemente: - površine i - centroide

• ο Površina (area): zatvoreni element ili poligon.

MicroStation GeoGraphics na osnovu digitaliziranih zatvorenih bridova kreira stvarne površine. Preduvjet za takvo kreiranje je uređena topologija (Topology Cleanup). Stvarne površine kasnije se koriste u operacijama karakterističnim za GIS.

• ο Centroid : točkasti element povezan s određenim poljem baze podataka.

Centroid dodjeljujemo površini sa svrhom njenog određivanja. Centroid svojim koordinatama odnosno svojim položajem jednoznačno identificira svaku površinu. Zatvoreno područje bez centroida nije površina već samo geometrijski lik.

Ukoliko je centroid u tekstualnom obliku, potrebno je obratiti pažnju na ishodište teksta. Ako je ishodište teksta u donjem lijevom kutu tada to ishodište mora biti unutar površine (slika 19).

OBROVACIshodište centroida

Slika 19. Centroid sa pripadajućom površinom

5.3.2 Topološke operacije

Topološke operacije su:

• ο uređivanje topologije (topology cleanup); slika 20

• ο kreiranje topologije

42

Slika 20. Uređivanje topologije

Uređivanje topologije sastoji se od sljedećih operacija:

• ο Pronalaženje dvostrukih linija

• ο Pronalaženje sličnih linija

• ο Pronalaženje linijskih fragmenata

• ο “Prorjeđivanje” linijskih elemenata

• ο Segmentiranje linearnih elemenata

• ο Pronalaženje “pukotina” (gaps)

• ο Pronalaženje suvišnih dijelova linija (Dangles)

• ο Dvostruka linija je linijski element koji dijeli iste koordinate s nekim drugim linijskim elementom.

Opcija Find Duplicate Linework (slika 21) omogućuje brzo pronalaženje dvostrukih linija. Dvostruke linije moguće je odabirom opcije Mode: - pospremiti na neki drugi sloj (Move) - obrisati (Delete), - sjediniti (Merge) Najpovoljnije je dvostruke linije pohraniti na drugi sloj i kasnijom interaktivnom kontrolom izvršiti njihovo brisanje ili ih zadržati.

43

Slika 21. Pronalaženje dvostrukih linija

• ο Linija je određena kao slična s obzirom na neku drugu liniju ako ispunjava sljedeće uvjete:

- zauzima zajednički prostor s tom drugom linijom

- približno je identična drugoj liniji Opcija Find Similar Linework (slika 21) omogućuje brzo pronalaženje sličnih linija. Slične linije moguće je ovisno o zadanoj toleranciji odabirom opcije Mode: - pospremiti na neki drugi sloj (Move), - obrisati (Delete), - označiti kružićem (Flag) Najčešće se događa da neznamo toleranciju do koje smijemo obrisati slične linije pa je povoljnije izabrati naredbu Flag. Postupak ispravljanja sličnih linija je tada dugotrajniji jer moramo obilaziti svaku označenu točku, ali je zato sigurniji.

- djelomično se preklapa s drugom linijom

Slika 22. Pronalaženje sličnih linija

44

• ο Fragmenti su mali linijski elementi čije su Y i X koordinate reda manjeg od zadane tolerancije.

Opcija Find Linework Fragments (slika 23) omogućuje brzo pronalaženje linijskih fragmenata. Linijske fragmente moguće je ovisno o zadanoj toleranciji izborom opcije Mode: - pospremiti na neki drugi sloj (Move), - obrisati (Delete) Najčešće se događa da neznamo toleranciju do koje smijemo obrisati slične linije pa je povoljnije izabrati naredbu Move.

Slika 23. Pronalaženje linijskih fragmenata

• ο Pod pojmom “prorjeđivanje” linijskih elemenata podrazumijeva se reduciranje broja tjemena linijskih elemenata.

1

2

3

4

5

tjeme linije

T

Slika 24. “Prorjeđivanje” linijskih elemenata

Ukoliko je tjeme linije manje od zadane tolerancije T, linije tj. duljine 1-2 i 2-3 prelaze u liniju 1-3 (Slika 24). • ο Opcija Thin Linear Element (slika 25) omogućuje brzo pronalaženje tjemena linija.

Tjemena linija moguće je reducirati ovisno o zadanoj toleranciji. Izborom opcije Mode reduciramo tjeme: - na pojedinačnom elementu (Single Element), - na elementima unutar postavljene ograde (Fence)

45

Slika 25. Pronalaženje tjemena linija

• ο Prilikom kreiranja topologije dvije ili više linija (brida) moraju počinjati ili završavati od istog čvora. Taj uvjet zadovoljit ćemo segmentiranjem linearnih elemenata.

Segmentiranjem linearnih elemenata razdvajamo linijske elemente na bridove.

Slika 26. Pravilno segmentirani linijski elementi

Slika 27. Opcije segmentiranja linijskih elemenata

Naredba Segment Linear Element (slika 27) omogućuje razdvajanje linija. Pod opcijom Mode omogućeno je: - “razbijanje” linije na manje dijelove tj. do mjesta presjeka s drugom linijom (Split),

- segmentiranje elemenata u točkama presjeka dviju ili više linija (Slika 28) ili u točkama koje su blizu presjeka ukoliko su postojeće pukotine linija (gaps) unutar zadane tolerancije (Slika 29). Postojeće pukotine ispunjuju se linijom do mjesta presjeka sa drugom linijom (Elements).

46

Dva elementa prelaze u četiri elementa

Slika 28. Segmentiranje elemenata u točkama presjeka dviju linija

Dva elementa prelaze u tri elementaT

Slika 29. Segmentiranje elemenata u točkama koje su blizu presjeka

• ο “Pukotina” je prazan prostor između dviju krajnjih točaka linijskih elemenata. Pukotine onemogućuju kreiranje površina i zbog toga moraju biti sanirane.

Opcija Find Gaps (slika 30) omogućuje brzo pronalaženje pukotina. Pukotine između linija moguće je, ovisno o zadanoj toleranciji: - označiti kružićem (Flag) proizvoljnog radijusa (Zone), - ispraviti krajnje točke linija (Repair).

Postoje dva načina ispravljanja krajnjih točaka linija:

- Ukoliko postoji zajednička krajnja točka dvaju elemenata, linijski element se produljuje tako da ta dva elementa dijele istu krajnju točku,

- Ukoliko ne postoji zajednička krajnja točka dvaju elemenata, izračunava se srednja vrijednost tj. srednji položaj zajedničke krajnje točke (čvora), (Slika 30).

47

Slika 30. Pronalaženje pukotina

Veći projekti tj. obimniji grafički prikazi raspolažu velikim brojem suvišnih linija i to različitih dimenzija. Upravo ta činjenica onemogućuje odabiranje odgovarajuće tolerancije prilikom korištenja opcije Repair.

Ukoliko je T<D, spajanje krajnjih točaka biti će uspješno, kako je i prikazano na slici 31.

Ukoliko je T>D, spajanje krajnjih točaka neće biti uspješno tj. linija duljine D će biti obrisana.

Iz ovoga proizlazi da je povoljnije koristiti opciju Flag te kontrolirati točku po točku.

T

D

Postojeći položaj linija

Novi položaj linija

Slika 31. Ispravljanje “pukotina”

• ο Pod suvišnim dijelovima linija podrazumijevaju se dijelovi linija koji prelaze točku presjeka dviju linija (Slika 32).

48

Dangle

Slika 32. Bridovi bez zajedničkog čvora

Naredba Find Dangles (slika 33) omogućuje brzo pronalaženje suvišnih dijelova linija. Suvišne dijelove linija moguće je izabiranjem opcije Mode: - označiti kružićem proizvoljnog radijusa (Flag), - obrisati (Delete)

33. Pronalaženje suvišnih dijelova linija

Kao i kod pronalaženja pukotina zbog nepoznavanja tolerancije nije preporučljivo koristiti naredbu Delete.

Kreiranje topologije (Topology Creation)

Kreiranje topologije biti će ostvarivo ukoliko je izvršena operacija uređivanje topologije (Topology Cleanup).

Kreiranje topologije uključuje slijedeće operacije:

• ο kreiranje površina (areas),

• ο kreiranje područja (zones) i centroida,

• ο kopiranje atributnih veza između centroida i granica (boundaries) / površina (areas),

49

• ο ispitivanje valjanosti topologije.

• ο Površine se kreiraju iz postojećih linearnih elemenata - bridova koji dijele uzastopne i zajedničke krajnje točke - čvorove i zajedno definiraju zatvoreni lik. Kreirane površine su zapravo kopije originalnih linija (bridova). Linije iz kojih se kreiraju površine ne smiju prelaziti preko drugih linija, tj. sve linije moraju biti segmentirane (Slika 27) na mjestima gdje se susreću sa drugim linijama.

Površine možemo kreirati ukoliko su izvršene ove predradnje:

- uređivanje topologije (Topology Cleanup),

- povezivanje centroida koji definiraju površine s bazom podataka (Slika 40).

Slika 34. Kreiranje površina

• ο Centroid nam služi kao identifikator površine te mora biti smješten (ovisno o svom ishodišu – Justification) unutar površine. Svaki centroid mora imati jedinstvenu i jednoznačnu vezu sa zapisom u bazi podataka, tj. mora biti povezan sa jednim i jedinim odgovarajućim retkom baze podataka.

Slika 35. Kreiranje centroida

Ukoliko više centroida zauzima istu površinu svaki od njih mora biti povezan sa odgovarajućim retkom odgovarajuće tablice i odgovarajućim identifikatorom (MSLINK), (Slika 36).

50

25

Feature: zgrada

Feature: kat. čestica

127/2

Slika 36. Povezanost grafičkih i opisnih podataka

• ο Područja odnosno zone su objekti koji se koriste u neposrednim analizama. Zone

okružuju ovisno o zadanom radijusu (Offset) točkaste, linijske i površinske objekte.

Slika 37. Kreiranje područja (zona)

Na primjer, kao odgovor na pitanje: “Koliko se vatrogasnih postaja nalazi u krugu 5 km od škole?” dobivamo područje uokvireno poligonom.

• ο Operacija Validate Topology (Slika 38) ispituje kvalitetu topologije.

Rezultate ispitivanja dobivamo i na crtežu i posebno kao izvještaj (slika 38).

51

Slika 38. Ispitivanje valjanosti topologije

Poruke na crtežu:

unuB – unused Boundary – neupotrebljiva granica!

noA – no Area – površina ne postoji!

noC – no Centroid – centroid ne postoji!

multC – multiplied Centroid – mnogostruki centroid!

Izvještaj (Validate Topology Results):

Found 16 Boundaries – pronađeno 16 granica!

Built 2 Areas – izrađene 2 površine!

Found 5 Centroids – pronađeno 5 centroida!

1 Areas Without Centroids – 1 površina bez centroida!

3 Centroids Without Areas – 3 centroida bez površine!

1 Multiple Centroid Area – 1 površina sa višestrukim centroidom!

9 Unused Boundaries – 9 neupotrebljivih granica!

52

Iz ova dva izvještaja proizlaze empirijski uvjeti koje topologija mora zadovoljiti:

1. Svaki brid tj. granica mora biti iskorištena za izgradnju površina (pukotine-gaps i suvišni dijelovi bridova-dangles moraju biti sanirani),

2. Svaki centroid tj. ishodište centroida mora biti unutar površine te ju jednoznačno identificirati,

3. Svaka površina određena je jednim i jedinim centroidom,

4. Presjek dviju ili više linijskih elemenata (bridova) mora biti u istoj točki (čvoru).

• ο Jedinstveni zapis iz baze podataka vezan je za centroid. Centroid pomoću operacije Associate Linkages identificira površinu unutar koje se nalazi. Mnogim daljnjim operacijama kao što su automatsko izračunavanje površina i opsega te njihovo upisivanje u odgovarajuću tablicu baze podataka (slika 41) zatim raznim tematskim resimbolizacijama prethodi upravo ova operacija. Slično kao i kod ispitivanja topologije dobivamo nakon izvršene radnje izvještaj (Results) – slika 39.

U izvještaju dobivamo podatke o:

• ο pronađenim centroidima (Found 29 centroids),

• ο pronađenim površinama (Found 4 areas),

• ο broju izvršenih veza (Performed 4 associations),

• ο pronađenim prijašnjim vezama (Found 0 previously associated area(s)).

Slika 39. Kopiranje atributnih veza između centroida i granica (boundaries)/površina

(areas)

U izvještaju je najbitnije da broj izvršenih veza bude jednak broju zapisa u našoj tablici baze podataka.

53

5.4 Povezivanje grafičkih podataka s bazom podataka

Grafičke podatke moguće je povezati s bazom podataka na dva načina:

1. Insertiranjem centroida (teksta) u odgovarajuću tablicu (Table) i kolonu (Column) – operacija Insert (slika 40) – centroidu se automatski pridružuje i vrijednost MSLINK te se centroid i MSLINK insertiraju zajedno.

2. Pridruživanjem centroida već postojećem zapisu u korisničkoj tablici – operacija Join. Postojeći zapis sadrži vrijednosti MSLINK i vrijednost centroida.

Operacijom Update unosimo u tablicu eventualne promjene na crtežu (promijenjena vrijednost centroida, zamjena mjesta centroida,…).

Slika 40. Povezivanje grafičkih podataka s bazom podataka

5.5 Izračunavanje površine i opsega s automatskim zapisivanjem rezultata u odgovarajuće polje korisničke tablice

Area Divisor – površinski djelitelj – broj kojim se dijeli izračunata površina.

Ukoliko je crtež u metarskom sustavu i ako je:

- Area Divisor = 1, površine su izražene u m2,

- Area Divisor = 10000, površine su izražene u ha

Perimeter Divisor – broj kojim se dijeli izračunati opseg.

Ukoliko je crtež u metarskom sustavu i ako je:

- Perimeter Divisor = 1, opseg je izražen u m,

54

- Perimeter Divisor = 1000, opseg je izražen u km.

Table Name – ime tablice u koju pohranjujemo izračunate vrijednosti

Area Column – naziv kolone u koju se upisuju izračunate površine.

Perimeter Column – naziv kolone u koju se upisuju izračunati opsezi.

Slika 41. Izračunavanje površine i opsega s automatskim zapisivanjem rezultata u

odgovarajuće polje korisničke tablice

5.5 Structured Query Language (SQL)

SQL je kratica od Structured Query Language – strukturirani jezik upita. SQL je jezik za upravljanje i analizu relacijskim bazama podataka. Uporabom SQL-a moguće je odreditit skup podataka koji je potreban za rješavanje određenog problema, uključujući i podatke iz više tablica.

Za kreiranje upita u bazi podataka (Accessu) i u MicroStationu GeoGraphics nije potrebno poznavati SQL. Kreirane relacije automatski povezuju potrebne tablice, a jednostavnim alatom za grafičko definiranje upita upravljamo podacima (slike 42 i 43).

55

Slika 42. Kreiranje SQL upita (query) u bazi podataka

Slika 43. Kreirani upit (query)

5.6 Tematski prikazi

Jedno od bitnih svojstava MicroStationa GeoGraphics je mogućnost izrade tematskih prikaza. Tematski prikazi izrađuju se na osnovu kreiranog dijela SQL upita (SQL Where Clauses – slika 44).

Koliko ćemo tematskih prikaza moći izraditi ovisi isključivo o tipu i količini podataka sadržanih u bazi podataka.

Dobivanje tematskih prikaza podrazumijeva izvršene predradnje:

- uređivanje topologije (topology cleanup),

- kreiranje topologije (topology creation),

- povezivanje grafičkih podataka s bazom podataka.

56

Rezultat tematske resimbolizacije tj. tematski prikaz može biti u tri oblika: 1. Prikazan na ekranu (Display only). 2. Prikazan i spremljen na zasebnom sloju u tekućoj datoteci (Current File). 3. Prikazan i spremljen u novoj datoteci (New File).

Slika 44. Izrada tematskog prikaza površina

Tematski prikaz dobiven na prethodno opisan način većinom ne zadovoljava potrebe za koje je izrađen. Na tako dobivenom prikazu biti će prikazane samo granice područja koje zadovoljavaju zadani upit (SQL Where Clauses).

Sadržaj prikaza možemo upotpuniti na dva načina:

- pomoću anotacija tj. “zabilježbi” (Annotation), koje određujemo kreiranim SQL upitom (slika 45),

- pomoću tumača znakova (Legend) - slika 46.

57

Slika 45. Upotpunjavanje prikaza brojevima katastarskih čestica

Slika 46. Upotpunjavanje prikaza tumačem znakova

Ukoliko želimo podatke o sadržaju tematskog prikaza u tekstualnom obliku, postupamo na slijedeći način:

- Kreiramo tablicu koja će sadržavati željene podatke,

- Tablici dodjeljujemo naziv [ime izvorne tablice korištene pri tematskoj resimbolizaciji s nastavkom _report], npr parcele_report,

58

- Ime tablice upisujemo u MSCATALOG tablicu,

- U Key-in prozoru definiramo pretraživanje (Define Search), tako što upisujemo DS = select [ime kolone] from [ime tablice],

- Za prikazani slučaj (slika 46): DS = select povrsine from parcele

- Ogradom označim željeno područje pretraživanja,

- Pomoću naredbe Generate Report Table (slika 47) dobivamo željeni izvještaj.

Slika 47. Dobivanje tematskog prikaza u tekstualnom obliku

59

6. Evidencija prostornih jedinica kao GIS

6.1 Polazne osnove

Polazna osnova pri izradi ovog diplomskog rada bila je Metodologija za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (N.N. 104/97), koja je propisana na temelju Zakona o naseljima i Zakona o preuzimanju Zakona o jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica.

U spomenutoj metodologiji pod točkom 2 navedeni su ciljevi uvođenja i vođenja jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica: ”Cilj je uvođenja i vođenja jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica jedinstveno i jednoznačno vođenje podataka o prostornim jedinicama radi racionalizacije vođenja svih postojećih evidencija i registara u Republici Hrvatskoj”.

Nadalje pod točkom 9 navedeni su poslovi nadležnih tijela u svezi s vođenjem podataka o prostornim jedinicama, gdje se navodi da katastarski uredi vode grafičke podatke dok Državni zavod za statistiku vodi alfanumeričke tj. opisne podatke o prostornim jedinicama, iz čega proizlazi da navedeni poslovi nisu u skladu s ciljevima metodologije.

Postizanje navedenog cilja, u tehničkom smislu obzirom na razvoj i mogućnosti današnjih tehnologija, može se ostvariti primjenom GIS tehnologije.

6.2 Preuzeti podaci

Grafički i tekstualni (opisni) podaci dobiveni su od Državne geodetske uprave.

6.2.1 Grafički podaci

Grafičke podatke je izradio Zavod za fotogrametriju d.d. iz Zagreba, digitalizacijom karata mjerila 1:100000, programskim paketom AutoCad.

Sadržaj AutoCad-ovih .dwg datoteka tematski je modeliran po slojevima kako prikazuje tablica 1. te uvezen u MicroStation .dgn datoteku naziva kat.dgn. Tablica 1. – Tematski modeliran crtež Sloj LV Naziv / Sadržaj slojeva Boja CO Debljina WT 1 GRANICA_DRŽAVE 5 5 2 GRANICA_DRŽ_SLO 5 4 4 DRŽ.GRANICA / MORE 5 5 5 OBALA 1 3 11 GRANICA_KATASTRA 2 3 14 NAZIV_KO 0 0 15 GRANICA_KAT_KOTARA 2 4 16 NAZIV_KOTARA 2 0

60

6.2.2 Opisni podaci

Opisni podaci katastarskih prostornih jedinica dobiveni su također od Državne geodetske uprave kao Microsoft Excel tablice. Od svih podataka za izradu diplomskog rada korišteni su samo oni koji se odnose na katastar, a organizirani su u tablice kako se vidi na slici 48.

Slika 48. Preuzeti opisni podaci

6.3 Zadatak diplomskog rada

Obzirom na ranije spomenute ciljeve uvođenja i vođenja jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (točka 6.1), u ovom diplomskom radu prikazan je na primjeru katastarskih općina u Republici Hrvatskoj tehnički postupak ostvarenja navedenog cilja metodologije.

Preuzeti grafički i opisni podaci spojeni su u jednu cjelinu koja čini jedinstveni administrativno-upravni informacijski sustav.

Pored navedenih podataka (slika 48), informacijski sustav sadrži naknadno izračunate površine svih 3325 katastarskih općina u Republici Hrvatskoj kao i površine otoka i njima pripadajućih otočića.

6.4 Pripremne radnje

Sa svrhom boljeg povezivanja grafičkih s opisnim podacima, katastarskim općinama u grafičkom dijelu pridruženi su matični brojevi kao jedinstveni i jednoznačni identifikatori za cijelo područje Republike Hrvatske.

6.4.1 Kreiranje projekta

Dostupnost svih MicroStation GeoGraphics naredbi moguće je tek nakon:

- prilagodbe MicroStationa GeoGraphics za rad s ACCESS bazom podataka, opisane u poglavlju 5.2,

- odabiranja Microsoft Access driver-a (ODBC, Control Panel), selektiranja staze baze i kreiranja korisničkog “accounta” kojim u MicroStationu GeoGraphics stvaramo i pristupamo GIS-projektu (slika 49),

- kreiranja GIS-projekta odnosno sistemskih tablica baze podataka (slika 50),

- kreiranja kategorija i obilježja (features)- slika 51.

- kreiranja projektnog prikaza, opisanog u poglavlju 5.2.2

61

Slika 49. Odabiranje Microsoft Access driver-a, selektiranje staze baze i kreiranje korisničkog “accounta”

Slika 50. kreiranje GIS-projekta odnosno sistemskih tablica baze podataka

• ο Kreiranje kategorija i obilježja (features) – Tematsko modeliranje GIS-projekta

Tematsko modeliranje će biti u potpunosti izvršeno ukoliko svakom grafičkom elementu dodijelimo geometriju, topologiju i tematiku. Sve ove tri osobine objedinjuje kategorija i njoj dodjeljena obilježja (features) – Slika 51.

Obzirom na to da je u obradu preuzet samo dio podataka bilo je dovoljno definirati jednu kategoriju i njoj pripadajuće obilježja.

62

Slika 51. Kreiranje kategorije i obilježja (features)

Nakon kreiranja kategorija i obilježja potrebno je zatvoriti MicroStation GeoGraphics kako bi kreirane kategorije i obilježja bile upisane u svoje tablice baze podataka.

Nakon toga ponovo otvaramo MicroStation GeoGraphics, otvaramo projekt (slika 52) te kreiramo projektni prikaz (poglavlje 5.2.2).

Slika 52. Otvaranje GIS-projekta

63

• ο Kreirani projektni prikaz (slika 53):

Slika 53. Projektni prikaz

6.4.2 Kvaliteta grafičkih podataka

Iz preuzetih grafičkih podataka bilo je vidljivo da se prilikom digitalizacije sadržaja karte nije previše vodilo računa o budućoj višestrukoj namjeni podataka. Kao što sam već napomenuo, obzirom na mogućnosti i razvoj današnjih tehnologija što je u ovom slučaju GIS tehnologija, digitalizacija više nije samo pretvaranje grafičkih podataka u digitalni oblik.

64

Obzirom na činjenicu da GIS-om iz “jednog” grafičkog prikaza možemo dobiti više tematskih prikaza, prilikom pretvaranja grafičkih podataka u digitalni oblik, mora se obratiti pozornost i na:

- pravilno grupiranje pojedinih grafičkih elemenata u kategorije i obilježja (features),

- jednoznačne koordinatne identifikatore (centroide), čija ishodišta moraju biti unutar svake površine te ju jednoznačno identificirati.

Drugim rječima mora se dobro obratiti pozornost na “težinu” svake linije tj. što svaka linija zapravo predstavlja u prirodi.

• ο Prilikom uređivanja topologije (Topology Cleanup) ustanovljeni su sljedeći

TIPOVI TOPOLOŠKIH PROBLEMA:

1. Katastarska općina Osor kao i Nerezine nalazi se na otoku Cresu i na otoku Lošinju (slika 54). U ovom slučaju problem kreiranja topologije rješio sam dodijeljivanjem centroida samo jednoj katastarskoj općini dok će površina cijele katastarske općine biti zbroj njih dviju.

Slika 54. Topološki problem

2. Slično kao u prethodnom primjeru K.O. Virovitica razdjeljena je na dva dijela od kojih će samo jednom biti dodijeljen centroid.

65

Slika 55. Topološki problem

• ο Prilikom uređivanja topologije (Topology Cleanup) ustanovljeni su sljedeći

TIPOVI NEDOSTATAKA DIGITALIZACIJE:

Slika 56 prikazuje Vransko jezero na otoku Cresu okruženo prikazanim katastarskim općinama. Granici jezera prilikom digitalizacije trebalo je dodijeliti dvostruko obilježje jer prikazuje i granicu katastarske općine i granicu jezera. Vranskom jezeru nije dodijeljen centroid jer ne predstavlja katastarsku općinu.

66

Slika 56. Nedostaci digitalizacije

2. Granica između katastarskih općina nije digitalizirana (slika 57):

67

Slika 57. Nedostaci digitalizacije

3. Granica između K.O. Bisag i K.O. Drašković pogrešno prikazana (slika 58):

Slika 58. Nedostaci digitalizacije

4. Naziv K.O. Momjan pogrešno unesen (slika 59):

68

Slika 59. Nedostaci digitalizacije

5. Digitalizirane nepostojeće katastarske općine-zaokružene (slika 60):

69

Slika 60. Nedostaci digitalizacije

Ispitivanjem “valjanosti” topologije (Validate Topology) cijele kat.dgn datoteke dobiveni su sljedeći rezultati:

382 Areas Without Centroids – 382 površine bez centroida!

863 Centroids Without Areas – 863 centroida bez površine!

422 Multiple Centroid Area – 422 površine sa višestrukim centroidom!

1209 Unused Boundaries – 1209 neupotrebljivih granica!

Prilikom uređivanja topologije (Topology Cleanup) pronađeno je:

2782 Duplicate Linework – 2782 dvostrukih linija

1251 Similar Linework – 1251 sličnih linija

3270 Linework Fragments – 3270 linijskih fragmenata

523 Gaps – 523 “pukotina”

70

729 Dangles – 729 suvišnih dijelova linija

Obzirom na:

• ο dobivene rezultate valjanosti topologije (Validate Topology Results),

• ο velike količine grafičkih podataka koje onemogućuju korištenje tolerancije pri usklađivanju topologije,

• ο nepostojanje kategorija i obilježja (features)

zadovoljavanje topoloških uvjeta bilo je dugotrajno.

6.4.3 Kvaliteta opisnih (atributnih) podataka

Ukoliko je baza opisnih podataka izrađena neovisno od grafičkih podataka kao što je bio slučaj pri izradi ovog diplomskog rada, treba dobro obratiti pozornost na konzistentnost grafičkih i opisnih podataka. Podaci “grafičke” baze podataka moraju biti usklađeni sa bazom opisnih podataka. Prilikom izgradnje ovog informacijskog sustava ustanovljena su stanovita neslaganja dviju spomenutih baza. Baza opisnih podataka sadržavala je podatke o katastarskim općinama čije su se granice u međuvremenu tj. u vremenu od nastanka izvornika sa kojega su prikupljeni grafički podaci o katastarskim općinama do nastanka opisne baze izmijenile. Usklađivanje stvarnog stanja biti će najuspješnije dobivanjem aktualnih informacija o katastarskim općinama od tijela koja su zadužena za njihovo ažuriranje (Državna geodetska uprava).

6.5 Povezivanje grafičkih i opisnih podataka

Povezivanje grafičkih podataka sa opisnim podacima izvršeno je insertiranjem jedinstvenih i jednoznačnih matičnih brojeva katastarskih općina u EPJveza tablicu. Time je na osnovu automatski dodijeljenih MSLINK identifikatora uspostavljena veza između “grafičke” i opisne baze podataka.

71

Slika 61. Povezivanje grafičkih i opisnih podataka

6.6 Povezivanje korisničkih tablica

• ο u bazi podataka:

Slika 62. Povezivanje korisničkih tablica u bazi podataka

72

• ο u MicroStationu GeoGraphics:

Slika 63. Povezivanje korisničkih tablica u MicroStationu GeoGraphics

6.7 Izračunavanje površina katastarskih općina, otoka i njima pripadajućih otočića

• ο Površine katastarskih općina

Površine katastarskih općina izračunate su i automatski upisane u EPJveza tablicu baze podataka (slika 64):

Slika 64. Računanje površina katastarskih općina sa automatskim upisivanjem u bazu

podataka

Area Divisor – površinski djelitelj = 10000, što znači da su površine izražene u hektarima.

1 ha = 10000 m2

• ο Površine otoka i njima pripadajućih otočića

73

Ukupne površine otoka dobivene su sumiranjem površina katastarskih općina otoka sa površinama pripadajućih okolnih otočića. Za tu svrhu problem topologije okolnih otočića rješen je pridruživanjem šifri svakom otočiću (slika 65).

Slika 65. Pridruživanje šifri okolnim otocima

Svakoj šifri pridružen je matični broj katastarske općine kojoj pripada. Šifre otočića kao i njihove površine upisane su u tablicu Otoci1 opisne baze (slika 66).

Slika 66. Tablica Otoci1

Ukupne površine otoka dobivene su na osnovu kreiranog upita u bazi podataka-slike 67,68

74

Slika 67. Kreirani upit za dobivanje podataka o svim otocima i

njima pridruženim okolnim otocima

Slika 68. Rezultat kreiranog upita

Tablica 2 na idućoj strani prikazuje:

• ο Površine otoka izražene u hektarima dobivene sumiranjem površina katastarskih općina na otoku,

• ο Površine okolnih otoka koji teritorijalno pripadaju navedenim otocima,

• ο Ukupnu površinu otoka kao zbroj površine otoka sa površinom pripadajućih okolnih otočića. Ta se površina službeno vodi u nadležnim katastarskim tijelima.

Tablica 2 UKUPNE POVRŠINE OTOKA

Otok Površina otoka Površina pripadajućih otoka Ukupna površina (ha) (ha) (ha)KRK 40767 1370,9 42137,9

CRES 40152 3503,7 43655,7

BRAČ 39682 0,7 39682,7

HVAR 29767 1581,7 31348,7

PAG 28272 1201,0 29473,0

KORČULA 27073 496,0 27569,0

75

DUGI OTOK 11424 437,9 11861,9

MLJET 9870 136,1 10006,1

VIS 9104 483,2 9587,2

RAB 8601 1582,6 10183,6

PAŠMAN 6026 755,7 6781,7

ŠOLTA 5814 91,9 5905,9

UGLJAN 5151 414,9 5565,9

LOŠINJ 4805 1111,2 5916,2

LASTOVO 4072 1212,1 5284,1

KORNATI 3229 3808,2 7037,2

OLIB 2636 147,8 2783,8

MOLAT 2189 131,0 2320,0

VIR 2185 12,4 2197,4

MURTER 1733 1786,3 3519,3

UNIJE 1655 - 1655,0

IŽ 1643 138,2 1781,2

ŠIPAN 1625 361,1 1986,1

ŽIRJE 1555 1327,2 2882,2

SESTRUNJ 1479 42,5 1521,5

SILBA 1440 - 1440,0

DRVENIK 1150 387,0 1537,0

IST 966 432,5 1398,5

PREMUDA 848 32,8 880,8

ZLARIN 834 184,6 1018,6

BRIJUNI 567 177,3 744,3

LOPUD 453 5,5 458,5

ZVERINAC 410 238,0 648,0

SUSAK 382 - 382,0

RAVA 355 - 355,0

PRVIĆ 283 753,8 1036,8

KOLOČEP 254 - 254,0

6.8 Korištenje SQL upita za brzo dobivanje podataka o pojedinoj katastarskoj općini

Upisivanjem željenog SQL upita u MSCATALOG tablicu (slika 69) možemo dobiti bilo koji podatak o katastarskoj općini sadržan u bazi podataka. Odabirom naredbe Review u SQL Manager-u i selektiranjem matičnog broja katastarske općine (centroida) dobivamo u SQL prozoru tražene podatke (slika 70).

76

Slika 69. Upisivanje željenog upita u kolonu SQL Review

Slika 70. Dobivanje podataka o katastarskoj općini

na osnovu prethodno kreiranog upita

6.9 Tematski prikazi – tematska resimbolizacija

Na osnovu pridruženih opisnih podataka svakoj katastarskoj općini, možemo izrađivati prikaze različitog tematskog sadržaja. U ovom poglavlju prikazani su različiti tipovi tematskih prikaza izrađenih na osnovu raspoloživih podataka o katastarskim općinama:

1. Tematski prikaz traženih katastarskih općina:

77

Slika 71. Pronalaženje katastarskih općina

Slika 72. Tražene katastarske općine izdvojene u zasebnoj datoteci

Podatke o katastarskim općinama možemo dobiti i u tekstualnom obliku:

78

Slika 73. Podaci o K.O. Centar

Slika 74. Podaci o K.O. Maksimir

2. Tematski prikaz katastarskih kotareva:

79

Slika 75. Katastarski kotar “Zagreb”

Slika 76. Traženi katastarski kotar izdvojen u zasebnoj datoteci

80

Izvještaj - Katastarske općine katastarskog kotara "Zagreb"

Redni_br MatBrKO ImeKO PovršinaKO_ha 1 335622 Trešnjevka 546 2 335355 Remete 552 3 325457 Vugrovec 584 4 335266 Črnomerec 619 5 325341 Blaguša 669 6 335584 Podsused 698 7 335339 Maksimir 708 8 335959 Zelina 713 9 335614 Rudeš 714 10 308030 Dugo Selo I 725 11 335819 Blaževdol 728 12 325384 Kašina 731 13 335649 Trnje 743 14 325376 Goranec 754 15 335240 Centar 791 16 335533 Peščenica 816 17 335592 Stenjevec 822 18 325333 Adamovec 841 19 335860 Laktec 860 20 325465 Vurnovec 920 21 308153 Ostrna 931 22 308013 Andrilovec 937 23 335606 Vrapče 964 24 325406 Lužan 992 25 335304 Dubrava 1010 26 325350 Đurđekovec 1075 27 308170 Prozorje 1076 28 308021 Brckovljani 1110 29 325368 Glavnica 1135 30 335258 Šestine 1221 31 325414 Planina 1231 32 335827 Helena 1283 33 335312 Granešina 1363 34 308099 Leprovica 1366 35 335274 Mikulici 1398 36 335908 Paukovec 1401 37 308048 Dugo Selo II 1419 38 335843 Hrnjanec 1423 39 335916 Psarjevo 1430 40 335568 Gornje Vrapče 1476 41 325422 Sesvete 1478 42 308056 Hrebinec 1496 43 312525 Trebovec 1500 44 335363 Gračani 1562 45 335541 Resnik 1564 46 335576 Gornji Stenjevec 1669 47 308072 Ježevo 1755 48 335282 Čučerje 1869 49 335797 Blaškovec 1948 50 335550 Žitnjak 2016 51 325392 Kraljevec Sesvetski 2594 52 325449 Šašinovec 2916 53 308102 Lupoglav 2949 54 335347 Markuševec 3667

81

3. Tematski prikaz županija

Slika 77. Zagrebačka županija

Slika 78. Zagrebačka županija izdvojena u zasebnoj datoteci

82

Izvještaj - Katastarske općine Zagrebačke županije

Redni_br MatBrKO ImeKO PovršinaKO_ha ImeKK 1 335746 Prosinec 176 Krapinske Toplice 2 333336 Zvonik 214 Križ 3 333204 Salnik 239 Križevci 4 336475 Gornji Vinkovec 257 Križevci 5 312533 Brlenić 281 Jastrebarsko 6 331465 Cvetković Brdo 294 Velika Gorica 7 331821 Staro Čiče 302 Velika Gorica 8 331503 Donje Podotočje 309 Velika Gorica 9 336491 Valetić 312 Križevci 10 325023 Kerestinec 313 Samobor 11 331538 Gornje Podotočje 314 Velika Gorica 12 331422 Bukovčak 341 Velika Gorica 13 333328 Zetkan 346 Križ 14 331562 Gustelnica 360 Velika Gorica 15 336483 Vinkovec 389 Križevci 16 331651 Lekneno 452 Velika Gorica 17 333034 Habjanovac 469 Križ 18 324981 Domaslovec 479 Samobor 19 325104 Podvrh 485 Samobor 20 331759 Pleso 486 Velika Gorica 21 333298 Pirakovec 490 Križevci 22 336467 Žitomir 501 Zlatar 23 333310 Zabrđe 514 Križ 24 331554 Gradići 532 Velika Gorica 25 335398 Čehi 543 Velika Gorica 26 331937 Vukomerić 544 Velika Gorica 27 335622 Trešnjevka 546 Zagreb 28 335355 Remete 552 Zagreb 29 331929 Velika Mlaka 575 Velika Gorica 30 331848 Ščitarjevo 582 Velika Gorica 31 325457 Vugrovec 584 Zagreb 32 333000 Fuka 598 Križ 33 331732 Obrezina 613 Velika Gorica 34 332976 Dubrava 617 Križ 35 335266 Črnomerec 619 Zagreb 36 335509 Starjak 625 Velika Gorica 37 325201 Šipački Breg 633 Samobor 38 331597 Kosnica 638 Velika Gorica 39 335886 Obrež 639 Zlatar 40 312711 Mrzlo Polje 668 Žumberak 41 325341 Blaguša 669 Zagreb 42 331767 Podvornica 678 Velika Gorica 43 333123 Negovac 681 Križevci 44 325082 Otruševec 688 Samobor 45 312649 Kostanjevac 689 Žumberak 46 331473 Čička Lazina 695 Velika Gorica 47 335584 Podsused 698 Zagreb 48 331694 Mičevec 707 Velika Gorica 49 333301 Vukšinac 707 Križ 50 335339 Maksimir 708 Zagreb 51 325163 Rude 712 Samobor 52 335959 Zelina 713 Zagreb 53 335614 Rudeš 714 Zagreb 54 331724 Novo Čiče 715 Velika Gorica

83

Redni_br MatBrKO ImeKO PovršinaKO_ha ImeKK 55 308030 Dugo Selo I 725 Zagreb 56 312703 Mirkopolje 726 Jastrebarsko 57 335819 Blaževdol 728 Zagreb 58 333212 Samoborec 729 Križevci 59 325384 Kašina 731 Zagreb 60 335495 Otok Zaprudski 742 Velika Gorica 61 335649 Trnje 743 Zagreb 62 331953 Zgurić Brdo 745 Jastrebarsko 63 335436 Jakuševec 752 Velika Gorica 64 325376 Goranec 754 Zagreb 65 331902 Velika Gorica 764 Velika Gorica 66 324990 Drežnik Podokički 774 Samobor 67 324973 Cerje Samoborsko 776 Samobor 68 325058 Molvice 787 Samobor 69 331783 Poljana Čička 790 Velika Gorica 70 335240 Centar 791 Zagreb 71 333115 Mlaka 809 Križevci 72 335533 Peščenica 816 Zagreb 73 335592 Stenjevec 822 Zagreb 74 331481 Črnkovec 828 Velika Gorica 75 336637 Okić 830 Jastrebarsko 76 331406 Auguštanovec 833 Jastrebarsko 77 332968 Dijaneš 837 Križevci 78 331449 Buševec 840 Velika Gorica 79 325333 Adamovec 841 Zagreb 80 331716 Novo Brdo 853 Velika Gorica 81 335860 Laktec 860 Zagreb 82 335444 Klara 868 Velika Gorica 83 331457 Cerovski Vrh 872 Velika Gorica 84 331791 Ribnica 879 Velika Gorica 85 312738 Petrovina 887 Jastrebarsko 86 331660 Lijevi Štefanki 891 Jastrebarsko 87 325147 Rakov Potok 896 Samobor 88 312576 Domagović 896 Jastrebarsko 89 325139 Rakitje 904 Samobor 90 325031 Klokočevec 913 Samobor 91 333247 Stari Glog 919 Križevci 92 325465 Vurnovec 920 Zagreb 93 325210 Vrbovec 921 Samobor 94 335851 Komin 929 Zlatar 95 308153 Ostrna 931 Zagreb 96 308013 Andrilovec 937 Zagreb 97 333069 Hruškovica 948 Križevci 98 308129 Novaki Oborovski 951 Velika Gorica 99 325155 Rakovica 952 Samobor 100 335606 Vrapče 964 Zagreb 101 331945 Vukovina 971 Velika Gorica 102 333255 Tkalec 981 Križevci 103 331805 Roženica 991 Jastrebarsko 104 325406 Lužan 992 Zagreb 105 333077 Hudovo 1003 Križevci 106 325066 Sveta Nedelja 1004 Samobor 107 335304 Dubrava 1010 Zagreb 108 332950 Cugovec 1012 Križ 109 325040 Konšćica 1052 Samobor 110 336521 Poljanski Lug 1058 Križevci 111 335932 Tomaševec 1064 Križevci 112 331619 Kozjača 1069 Velika Gorica

84

Redni_br MatBrKO ImeKO PovršinaKO_ha ImeKK 113 325350 Đurđekovec 1075 Zagreb 114 333131 Paruževac 1075 Križ 115 308170 Prozorje 1076 Zagreb 116 333018 Gostović 1079 Križevci 117 333140 Podjales 1083 Križevci 118 308021 Brckovljani 1110 Zagreb 119 333271 Lovrečka Varoš 1113 Križevci 120 331813 Ruča 1125 Velika Gorica 121 325368 Glavnica 1135 Zagreb 122 308145 Okunščak 1137 Velika Gorica 123 331830 Strmec Bukovski 1146 Velika Gorica 124 333263 Tučenik 1146 Križevci 125 335878 Novo Mijesto 1147 Križevci 126 312851 Volavje 1155 Jastrebarsko 127 312878 Željezno Žumberačko 1159 Žumberak 128 325198 Strmec Samoborski 1188 Samobor 129 332933 Brezine 1190 Križ 130 331899 Velika Buna 1206 Velika Gorica 131 308188 Rugvica 1211 Velika Gorica 132 335258 Šestine 1221 Zagreb 133 325414 Planina 1231 Zagreb 134 335525 Trpuci 1233 Velika Gorica 135 308161 Prečec 1234 Križ 136 335924 Radoišće 1235 Križevci 137 335401 Demerje 1238 Zaprešić 138 312762 Plešivička Reka 1240 Jastrebarsko 139 335703 Kraj 1244 Zaprešić 140 312673 Lijevo Sredičko 1258 Jastrebarsko 141 331627 Kravarsko 1268 Velika Gorica 142 333182 Velika 1270 Križevci 143 335410 Dragonožec 1271 Velika Gorica 144 332917 Bađinec 1273 Križ 145 331520 Dubranec 1278 Velika Gorica 146 335827 Helena 1283 Zagreb 147 332992 Farkaševac 1296 Križ 148 336530 Poljana 1317 Križevci 149 325007 Galgovo 1344 Samobor 150 335312 Granešina 1363 Zagreb 151 308099 Leprovica 1366 Zagreb 152 335835 Hrastje 1376 Zlatar 153 336513 Brčevec 1382 Križevci 154 312789 Prekrižje 1397 Jastrebarsko 155 335274 Mikulići 1398 Zagreb 156 335908 Paukovec 1401 Zagreb 157 312720 Pečno 1405 Žumberak 158 308048 Dugo Selo II 1419 Zagreb 159 312754 Plešivica 1421 Jastrebarsko 160 335843 Hrnjanec 1423 Zagreb 161 335916 Psarjevo 1430 Zagreb 162 336505 Luka 1440 Križevci 163 333174 Rakovec 1450 Križevci 164 335371 Blato 1450 Zaprešić 165 331511 Drnek 1464 Velika Gorica 166 335568 Gornje Vrapče 1476 Zagreb 167 325422 Sesvete 1478 Zagreb 168 308064 Hruščica 1485 Velika Gorica 169 308056 Hrebinec 1496 Zagreb 170 335380 Brezovica 1502 Zaprešić 171 312690 Mahovljić 1513 Žumberak

85

Redni_br MatBrKO ImeKO PovršinaKO_ha ImeKK 172 331414 Bukevje 1518 Velika Gorica 173 312550 Čaglje 1520 Karlovac 174 335673 Donja Bistra 1548 Zaprešić 175 335711 Kupljenovo 1557 Zaprešić 176 312592 Gornja Kupčina 1560 Jastrebarsko 177 312886 Žumberak 1560 Žumberak 178 335363 Gračani 1562 Zagreb 179 335541 Resnik 1564 Zagreb 180 332984 Novaki 1567 Križ 181 332941 Brezje 1574 Križ 182 312681 Lučenica 1575 Jastrebarsko 183 331490 Donja Lomnica 1581 Velika Gorica 184 335681 Dubravica 1585 Krapinske Toplice 185 333042 Haganj 1656 Križ 186 331856 Šiljakovina 1660 Velika Gorica 187 331643 Kurilovec 1667 Velika Gorica 188 335576 Gornji Stenjevec 1669 Zagreb 189 333239 Nova Kapela 1676 Križ 190 331546 Gornji Hruševec 1697 Jastrebarsko 191 325112 Poklek 1704 Žumberak 192 335738 Pluska 1709 Krapinske Toplice 193 331872 Veleševec 1718 Velika Gorica 194 325171 Samobor 1747 Samobor 195 308072 Ježevo 1755 Zagreb 196 331708 Mraclin 1835 Velika Gorica 197 335282 Čučerje 1869 Zagreb 198 332925 Bolč 1891 Križ 199 335762 Zaprešić 1901 Zaprešić 200 312606 Jastrebarsko 1923 Jastrebarsko 201 312614 Kalje 1929 Žumberak 202 335797 Blaškovec 1948 Zagreb 203 312843 Velika Jamnička 1954 Jastrebarsko 204 312568 Desinec 1955 Jastrebarsko 205 331686 Lukinić 1963 Jastrebarsko 206 308137 Oborovo 1965 Velika Gorica 207 325015 Grabar 1984 Žumberak 208 335550 Žitnjak 2016 Zagreb 209 335479 Odra 2030 Velika Gorica 210 335789 Bedenica 2048 Zlatar 211 335428 Horvati 2096 Samobor 212 333280 Vrbovec 2105 Križevci 213 312819 Slavetić 2124 Jastrebarsko 214 331678 Lukavec 2139 Velika Gorica 215 335754 Pušća 2140 Zaprešić 216 335720 Laduć 2147 Zaprešić 217 312797 Pribić 2209 Jastrebarsko 218 333107 Marinkovac 2240 Križ 219 335690 Gornja Bistra 2262 Zaprešić 220 335894 Orešje 2291 Zlatar 221 333093 Lonjica 2303 Križevci 222 325180 Slani Dol 2307 Samobor 223 331864 Turopoljski Lug 2327 Lekenik 224 324965 Budinjak 2337 Žumberak 225 333085 Kabal 2349 Križ 226 335665 Brdovec 2365 Zaprešić 227 333026 Gradec 2386 Križevci 228 331775 Pokupsko 2447 Jastrebarsko 229 335487 Odranski Obrež 2471 Velika Gorica 230 333166 Preseka 2472 Križevci

86

Redni_br MatBrKO ImeKO PovršinaKO_ha ImeKK 231 312746 Pisarovina 2505 Jastrebarsko 232 336629 Klinča Sela 2532 Jastrebarsko 233 331635 Kuče 2558 Velika Gorica 234 335452 Kupinečki Kraljevec 2581 Jastrebarsko 235 325392 Kraljevec Sesvetski 2594 Zagreb 236 312541 Cvetković 2849 Jastrebarsko 237 325449 Šašinovec 2916 Zagreb 238 335657 Bistransko Podgorje 2923 Zaprešić 239 308102 Lupoglav 2949 Zagreb 240 312835 Sveta Jana 3426 Jastrebarsko 241 312827 Sošice 3503 Žumberak 242 335347 Markuševec 3667 Zagreb 243 325074 Noršić Selo 3760 Samobor 244 331589 Hotnja 3802 Jastrebarsko 245 312584 Donja Kupčina 3844 Jastrebarsko 246 335517 Stupnik 3846 Zaprešić 247 312860 Zdenčina 3988 Jastrebarsko 248 312665 Kupinec 5708 Jastrebarsko

87

4. Najmanja katastarska općina u Republici Hrvatskoj:

Slika 79. Katastarska općina “Obrovac”

Slika 80. K.O. Obrovac izdvojena u zasebnoj datoteci

Opisni podaci najmanje katastarske općine u Republici Hrvatskoj

88

Slika 81. Opisni podaci K.O. Obrovac

5. Najveća katastarska općina u Republici Hrvatskoj

Slika 82. Najveća katastarska općina u Republici Hrvatskoj

89

Slika 83. K.O. Drežnica izdvojena u zasebnoj datoteci

Opisni podaci najveće katastarske općine u Republici Hrvatskoj

Slika 84. Opisni podaci K.O. Drežnica

90

6. Površine nadležnosti katastarskih ureda u Republici Hrvatskoj

Redni br. ImeUreda StatusUreda Površina(ha) u nadležnosti ureda

1 Gospić Županijski ured 1667092 Knin Ispostava 1263823 Požega Županijski ured 1245704 Krk Ispostava 1174455 Titova Korenica Ispostava 1153496 Beli Manastir Ispostava 1137777 Otočac Ispostava 1115538 Zadar Županijski ured 1100989 Ogulin Ispostava 10927510 Slavonski Brod Županijski ured 10677111 Sinj Ispostava 10647912 Sisak Županijski ured 10512413 Gračac 10125114 Vinkovci Ispostava (Žup. Ured) 10123815 Dubrovnik Županijski ured 9689416 Nova Gradiška Ispostava 9671217 Šibenik Županijski ured 9652218 Đakovo Ispostava 8795819 Drniš Ispostava 8420520 Županja Ispostava 8132021 Podravska Slatina Ispostava 7884722 Slunj Ispostava 7824323 Delnice Ispostava 7743624 Koprivnica Županijski ured 7360025 Bjelovar Županijski ured 7333126 Benkovac 6956727 Senj Ispostava 6630228 Osijek Županijski ured 6614929 Virovitica Županijski ured 6323730 Karlovac Županijski ured 6307131 Jastrebarsko Ispostava 6168532 Daruvar Ispostava 6140333 Kutina Ispostava 6129734 Vukovar Ispostava (Žup. Ured) 6059835 Donji Lapac 6031636 Našice Ispostava 6026837 Novska Ispostava 5841538 Pakrac Ispostava 5750439 Imotski Ispostava 5715140 Pula Ispostava 5675941 Duga Resa Ispostava 5653042 Zagreb(Velika Gorica) 5486243 Križevci Ispostava 5465544 Glina Ispostava 5443745 Pazin Županijski ured 5270046 Čakovec Županijski ured 5261447 Vrbovec Ispostava 52205

91

Redni br. ImeUreda StatusUreda Površina(ha) u nadležnosti48 Rijeka Županijski ured 5167549 Dvor Ispostava 4999650 Đurđevac Ispostava 4794251 Obrovac 4722852 Solin Ispostava 4695853 Donji Miholjac Ispostava 4681654 Valpovo Ispostava 4622255 Vrginmost Ispostava 4458856 Crikvenica Ispostava 4430757 Čazma Ispostava 4397158 Grubišno Polje Ispostava 4387259 Orahovica Ispostava 4283960 Garešnica Ispostava 4272961 Varaždin Županijski ured 4095962 Omiš Ispostava 4045263 Supetar Ispostava 3968264 Petrinja Ispostava 3915465 Labin Ispostava 3872966 Hrvatska Kostajnica Ispostava 3696767 Ivanić-Grad Ispostava 3693768 Poreč Ispostava 3674069 Zlatar Ispostava 3626370 Buje Ispostava 3617071 Ivanec Ispostava 3505572 Buzet Ispostava 3245973 Rovinj Ispostava 3014774 Opatija Ispostava 2984475 Samobor Ispostava 2949076 Vrgorac Ispostava 2873277 Novi Marof Ispostava 2863078 Ozalj Ispostava 2856579 Cres Ispostava 2842080 Metković Ispostava 2829881 Čabar Ispostava 2827582 Pag Ispostava 2827283 Vrbovsko Ispostava 2752784 Kaštela Ispostava 2554585 Makarska Ispostava 2473786 Donja Stubica Ispostava 2446787 Vojnić Ispostava 2400588 Ludbreg Ispostava 2397289 Stari Grad Ispostava 2348990 Zagreb(Novi Zagreb) 2324891 Trogir Ispostava 2302292 Korčula Ispostava 2248293 Zabok Ispostava 2221794 Dugo Selo Ispostava 2174795 Zagreb(Zaprešić) 2155796 Sveti Ivan Zelina Ispostava 2127397 Zagreb Županijski ured 21159

92

Redni br. ImeUreda StatusUreda Površina(ha) u nadležnosti98 Čakovec(Prelog) 2029399 Biograd na moru Ispostava 19626100 Mali Lošinj Ispostava 18574101 Krapina Županijski ured 18159102 Ploče Ispostava 16617103 Zagreb(Sesvete) 15920104 Pitomača Ispostava 15823105 Pregrada Ispostava 15035106 Split Županijski ured 14885107 Blato Ispostava 14707108 Klanjec Ispostava 12055109 Vis Ispostava 9104110 Rab Ispostava 8601111 Hvar Ispostava 6278112 Zagreb(Susedgrad) 5629

6.a) Koji ured upravlja sa najvećom površinom?

Slika 86. Kat. ured “Gospić”

93

Slika 87. Katastarske općine izdvojene u zasebnoj datoteci

6.b) Koji ured upravlja sa najmanjom površinom?

94

Slika 88. Nadležnost katastarskog ureda “Zagreb-Susedgrad”

Slika 89. Nadležnosti katastarskog ureda “Zagreb-(Susedgrad)” u zasebnoj datoteci

95

7. Površine katastarskih kotareva

Redni br. MatBrKK Ime KK Površina KK (ha)

1 833 Vis 9104 2 655 Drniš 13088 3 248 Štrigova 16739 4 825 Šibenik-otoci 17076 5 230 Mursko Središće 19500 6 370 Žumberak 23294 7 426 Karlovac 24127 8 841 Vrgorac 24600 9 329 Samobor 24731 10 671 Dubrovnik-Zagora 26522 11 868 Zadar-otoci 26732 12 353 Zaprešić 28009 13 19 Beli Manastir 28044 14 680 Hvar 29767 15 779 Skradin 30655 16 302 Kutina 30684 17 728 Makarska 31080 18 809 Šestanovac 33096 19 396 Lekenik 33364 20 418 Sisak 36220 21 221 Čakovec 38119 22 736 Metković 38572 23 787 Split-Primorje 40907 24 701 Knin 42820 25 159 Đurđevac 43772 26 604 Volosko 44412 27 639 Brač 45496 28 612 Benkovac 47001 29 574 Rab-Pag 47137 30 442 Slunj 48194 31 663 Dubrovnik-Primorje 50335 32 817 Šibenik-kopno 50622 33 175 Grubišno Polje 52268 34 167 Garešnica 53716 35 124 Vukovar 55682 36 710 Korčula 57226 37 434 Ozalj 58205 38 337 Velika Gorica 58766 39 213 Virovitica 59892 40 582 Rijeka 60626 41 272 Krapinske Toplice 61298 42 698 Imotski 67387 43 345 Zagreb 67758 44 795 Split-Zagora 68274 45 264 Jastrebarsko 72505 46 469 Vojnić 72547

96

Redni br. MatBrKK Ime KK Površina KK (ha) 47 43 Našice 80087 48 850 Zadar-kopno 80282 49 132 Bjelovar 80360 50 361 Zlatar 81536 51 558 Poreč 83455 52 566 Pula 85694 53 27 Darda 86541 54 523 Krk-Lošinj 87761 55 35 Đakovo 87993 56 78 Podravska Slatina 91860 57 191 Križevci 95316 58 60 Osijek 96352 59 256 Varaždin 96668 60 108 Valpovo 97155 61 299 Križ 100505 62 744 Promina 103958 63 515 Delnice 105651 64 647 Bukovica 109258 65 183 Koprivnica 109524 66 540 Pazin 114555 67 205 Pakrac 114606 68 86 Slavonski Brod 121127 69 507 Titova Korenica 126421 70 94 Slavonska Požega 127768 71 752 Sinj 132184 72 388 Glina 132274 73 51 Nova Gradiška 135998 74 400 Kostajnica 145620 75 531 Ogulin 150380 76 485 Gračac 152092 77 477 Gospić 157243 78 116 Vinkovci 170315 79 493 Otočac 215523

7.a) Najmanji katastarski kotar u Republici Hrvatskoj

Slika 90. Najmanji katastarski kotar u Republici Hrvatskoj

97

Slika 91. Katastarski kotar “Vis”

7. b) Najveći katastarski kotar u Republici Hrvatskoj

98

Slika 92. Najveći katastarski kotar u Republici Hrvatskoj

99

Slika 93. Katastarski kotar “Otočac”

100

7. Zaključak

Izgradnja jedinstvene evidencije prostornih jedinica kao cjelovitog geo-informacijskog sustava vrlo je zahtjevna u procesima usklađivanja i povezivanja grafičkih sa opisnim podacima te rješavanja geometrije, topologije i tematike digitalnog prikaza.

“Grafička” i opisna baza podataka izrađene su neovisno jedna o drugoj, a krajnji cilj pretvaranja grafičkog sadržaja karte u digitalni oblik nije u potpunosti bio definiran da bi mogao biti upravljan GIS-alatima.

Na osnovu iskustva prikupljenog prilikom izrade ovog informacijskog sustava mogu zaključiti sljedeće:

• ο Izgradnja složenih informacijskih sustava, znatno se pojednostavljuje ukoliko prije same pretvorbe grafičkog sadržaja izvornika u digitalni oblik izradimo plan pretvorbe. Taj plan pretvorbe ovisit će o krajnjoj namjeni informacijskog sustava. Krajnja namjena tj. potrebe korisnika informacijskog sustava određuju koji će sadržaj biti prikupljen sa izvornika. Cijeli sadržaj izvornika potrebno je tematski modelirati odnosno svrstati u kategorije i njima pripadajuća obilježja, a tijek pretvorbe grafičkog sadržaja izvornika u digitalni oblik odvijati će se redom po kategorijama i obilježjima.

• ο Prilikom digitalizacije potrebno je obratiti pozornost na topološke uvjete, čijim zadovoljavanjem ostvarujemo GIS funkcionalnosti.

• ο Ovakav složeni informacijski sustav, osim svoje krajnje primjene u različitim djelatnostima, poslužit će kao dobra polazna osnova za daljnju nadogradnju i za povezivanje, razmjenu podataka sa ostalim informacijskim sustavima.

Literatura:

METODOLOGIJA za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica (“Narodne novine” br. 104/1997),

Hrvatsko geodetsko društvo: Zbornik radova (radovi izloženi na Prvom Kongresu o katastru u Zagrebu, 19.-21. veljače 1997.)

MicroStation GeoGraphics – User’s Guide

101

Životopis: Rođen sam 1973. Godine u Zagrebu.

Nakon završene osnovne škole upisujem Geodetsku tehničku školu u Zagrebu.

1992. godine upisujem Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom srednjoškolskog i fakultetskog obrazovanja sudjelovao sam na različitim projektima od kojih navodim neke važnije:

- Kontrole izvedenog stanja na kompleksu “Sveučilišna bolnica-Zagreb”,

- Izrada elaborata izvedenog stanja vodovoda, kanalizacija na području grada Zagreba i Samobora,

- Snimanje kompleksa “Pliva-Savski Marof”,

- Iskolčenje tramvajskih pruga u Zagrebu (Savska ulica, Ilica, Medveščak),

- Projekt “Polje stalnih geodetskih točaka - Samobor”,

- Projekt “I. Hrvatski kongres o katastru”,

- Ispitivanje slijeganja vodospreme “Bizek”,

- Ispitivanje slijeganja nadvožnjaka u Sv. Heleni, Sisku, Slavonskom Brodu, Čakovcu.