Prof.dr.sc. Vesna GIRARDI JURKIĆ Međunarodni istraživački centar za arheologiju Brijuni – Medulin HR – 52100 Pula, Carrarina 5 E mail: [email protected]PUTOVI ANTIČKIH BOGOVA U ISTRI S a d r ž a j: I. ANTIČKA BOŽANSTVA U ISTRI 1. Antički kultovi Istre na razmeđi Istoka i Zapada 2. Autohtona (histarsko-liburnska) božanstva 3. Iliro-rimski kultovi 4. Antička božanstva na raskrižju poganstva i kršćanstva II. ANTIČKA KULTNA PLASTIKA ISTRE III. ANTIČKA KULTNA SREDIŠTA ISTRE I. ANTIČKA BOŽANSTVA U ISTRI 1. Antički kultovi Istre na razmeđi Istoka i Zapada Sagledavši istaknut i upadljiv srcoliki oblik Istre kao geomorfološku formaciju, duboko uronjenu u sjeverni dio Jadranskog mora, nitko se ne može oteti dojmu da je upravo more bilo odlučujuća poveznica Istre sa sredozemnim narodima i prostorima. S druge, kopnene strane, gotovo vodoravan smjer pružanja brdskih masiva Učke i Ćićarije na sjeveru oduvijek je dijelio Istru od etničkih miješanja i izravnih kulturnih 1
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Prof.dr.sc. Vesna GIRARDI JURKIĆMeđunarodni istraživački centar za arheologijuBrijuni – MedulinHR – 52100 Pula, Carrarina 5E mail: [email protected]
PUTOVI ANTIČKIH BOGOVA U ISTRI
S a d r ž a j:
I. ANTIČKA BOŽANSTVA U ISTRI
1. Antički kultovi Istre na razmeđi Istoka i Zapada2. Autohtona (histarsko-liburnska) božanstva 3. Iliro-rimski kultovi4. Antička božanstva na raskrižju poganstva i kršćanstva
II. ANTIČKA KULTNA PLASTIKA ISTRE
III. ANTIČKA KULTNA SREDIŠTA ISTRE
I. ANTIČKA BOŽANSTVA U ISTRI
1. Antički kultovi Istre na razmeđi Istoka i Zapada
Sagledavši istaknut i upadljiv srcoliki oblik Istre kao geomorfološku formaciju,
duboko uronjenu u sjeverni dio Jadranskog mora, nitko se ne može oteti dojmu da je upravo
more bilo odlučujuća poveznica Istre sa sredozemnim narodima i prostorima. S druge,
kopnene strane, gotovo vodoravan smjer pružanja brdskih masiva Učke i Ćićarije na sjeveru
oduvijek je dijelio Istru od etničkih miješanja i izravnih kulturnih kontinentalnih utjecaja.
Stoga prodori plemena sa sjevera u prapovijesti kao i provale barbara iz istog smjera u kasnoj
antici nisu nikada bile tako intenzivne i razarajuće kao što je to primjerice bio slučaj na
području Venecije i padanske nizine. Sve civilizacijske i kulturološke pojave u Istri od
najstarijih arhajskih i etruščanskih vremena u 6. stoljeću pr. Krista pa sve do dolaska Rimljana
u 2. stoljeću pr. Krista, te prodora avaro-slavenskih naroda krajem 6. stoljeća, imaju na
istarski poluotok posredan i relativan utjecaj (Jurkić, V., 1987, 65 – 80).
659). Prema B. Forlati Tamaro ti se žrtvenici mogu datirati u 2. odnosno u 3. stoljeće.
2 Većina autora koji su do sada bavili problemom podrijetla i datacije kamene plastike iz Nezakcija, osobito monumentalne skulpture božice koja rađa, smatra da je ona formirana pod arhajskim grčkim utjecajem i da se može datirati u 6. ili 5. st. pr. Krista. Za starija istraživanja i dataciju vidi u: Mladin, J., 1966, 5 – 22.
13
Međutim, upravo se na tim žrtvenicima može lijepo pratiti kontinuitet štovanja kulta božice
Eje, jer je zavjetni žrtvenik Torija čiste klasične forme, pravilne kapitale koja je u krajevima
trokutasto pravilno izvučena i karakteristična je za pismo 1. stoljeća. Zavjetni spomenik što ga
podiže Brisinije idejno je komponiran u rustičnijem bloku kamena vapnenca, neujednačenijeg
je pisma kod kojeg onomastičkoj formuli nedostaje prenomen. Stoga se na osnovi tih značajki
može datirati u kraj 2. i početak 3. stoljeća (Jurkić, V., 1979b, 213; Jurkić, V., 2005, 122-
123).
Likovna interpretacija božice Eje nije poznata. Možda se ona može prepoznati u
reljefu ženskog lika isklesanom u medaljonu zabata malog hrama ili grobne cjeline iz
Nezakcija (Sticotti, P., 1905a, 213-223, tab. 3/1), nedaleko kojeg su nađeni i spomenuti
zavjetni žrtvenici. Prema koncepciji i tipu frizure, reljef se datira u prvu polovicu 1. stoljeća
(Matijašić, R., 1996, 105-107; Jurkić, V., 2005, 124; Jurkić, V.- Džin, K., 2006, 117-118).
U Nezakciju su se štovala i druga ženska ilirska božanstva. Jedno od njih je Trita.
Zavjetni žrtvenik ove autohtone božice zdravlja ili nimfe voda otkriven je na arealu iskopa
rimskih termi. Kratak natpis glasi: Tritae Aug(ustae) (Forlati Tamaro, B., 1947, br. 665). U
nazivu božice se očituje tzv. interpretatio romana postignuta dodavanjem apelativa Augusta –
uzvišena, jednako kao i u prethodnim slučajevima kod božice Eje. Svakako je u oba slučaja
riječ o ilirsko-rimskim sinkretističkim ženskim božanstvima (Eia Augusta i Trita Augusta).
Međutim u Istri ime Trita nije uobičajeno. Može se prepoznati u imenima s područja Bosne i
Hercegovine, u oblicima Tritan, Tritanon ili Traitano (Šašel Kos, M., 1999, 73; Jurkić, V.,
2005, 136). To se ime može usporediti s imenom Trittian, božanstva Galliae Narbonensis.3
Stoga je još uvijek ilirsko ili iliro-keltsko podrijetlo ove božice diskutabilno. Zavjetni žrtvenik
s njezinim imenom iz Nezakcija veoma je rustičnog oblika, kakav je i uklesani natpis, te se
spomenik može datirati u 3. stoljeće (Puschi, A., 1905, 293; Degrassi, A., 1970, 618; Jurkić,
Zanimljiva je pojava štovanja Histrije (Histria), božanstva koje nosi ime regije –
Deciorum Terrae Histriae. Vjerojatno se ime odnosi na božanstvo koje je nekada bilo
zaštitnicom cijeloga zemljopisnog područja (Istre) kao i nastanjenog žiteljstva (Histra). To je
votivna ara Terrae Histriae, otkrivena nedaleko od rimske ceste koja je vodila iz Nezakcija za
3 O ilirskom podrijetlu imena Tritan i Tritanon vidi: Patsch, C., Wissensch. Mittheilungen aus Bosnien und Herzegovina, 4, 1896, 287; Krahe, J., 1929, 117. Usp. sličnost Trite s Trittian, božicom Galliae Narbonensis kod ROSCHER W., 1884, 5, 1210.
14
Pulu. Natpis na ari glasi: Thalassa D]eciorum Terrae Histriae v(otum) s(olvit) l(ibens)
m(erito) (Forlati Tamaro, B., 1947, br. 664). Spomenik je izrađen od masivnog vapnenačkog
bloka, ispisan je krupnim pravilnim slovima, izradio ga je i postavio rob ili robinja. Smatra se
da se može datirati u 1. stoljeće (Sticotti, P., 1908, 222, br. 8; Sticotti, P., 1934, 253; Degrassi,
br. 4892; Henzen, G., 1856, br. 5891; Weisshäupl, R., 1901, 189; Degrassi, A., 1970, 616;
Jurkić, V., 1974, 5-6; Jurkić, V., 1981, 151, sl. 11; Jurkić, V., 1983, 8, sl. 11). Pred više od
tridesetak godina pronađen zavjetni žrtvenik u Dvigradu posvećen Eji, u sinkretističkom
obliku definiran kao Eia Augusta, upućuje na širi krug štovatelja ove autohtone božice na
samoj granici pulskoga i porečkog agera. Cjelovit tekst natpisa glasi: Eia Aug(ustae) L.
Gn(aeus) Pollent(ius) v(otum) s(olvit). Zanimljiva je činjenica da zavjetni žrtvenik božici
5 PLIN., Nat. Hist., 3, 129, spominje Pietas Iulia, dok na natpisu nađenom u Puli (I.I., X/I, 85) spominje se puno ime grada – Colonia Iulia Pola Pollentia Herculanea. Herculanea grad povezuje s Herkulovim kultom i patronom grada. Više vidi: Forlati Tamaro, B., 1971, 17; Jurkić, V., 1984, 25-52; Matijašić, R.-Matijašić Buršić, K., 1996, 39-45,
16
Eji u sinkretiziranoj formi posvećuje Puljanin. Gentilicij Polentius je lokalni pulski naziv za
gradske oslobođenike i njihove potomke (Marušić, B., 1971, 19, tab. 20/1; Jurkić, V., 1981,
151, sl. 12; Jurkić, V., 1983, 8, sl. 12: Šašel Kos, M., 1999, 68-70). Na porečkom ageru do
sada nije utvrđeno štovanje kulta božice Eje u bilo kojoj formi.
U Puli se u rimsko doba štuju i domaća božanstva prirodnih pojava. Dokaz za to je
kojeg je ubila Gala Placidija, 425 – 455. g.; magistri militum Ecije i Bonifacije za vladanja
Valentijana III., 425 – 455. g.).
9 Konstancije II. (337 – 361.g.), sin Konstantina Velikog, uvjereni arijanac, nije proganjao pogane i cijenio je rimske starine; Julijan Apostata (361 – 363. g.), njegov nasljednik, ponovno je želio uspostaviti sjaj poganstva i ukinuo je beneficije Milanskog edikta. Za razliku od njih, Gracijan (367 – 383.g.) kao sin i nasljednik Valentinijana, nije bio vjerski trpeljiv i prvi je od careva odbacio naziv pontifex maximus oduzimajući time poganstvu službenu podršku države. Osobit progon pogana provodio je Teodozije Veliki do svog Edikta 392. g. Međutim, istodobno se pojavljuje Eugenije (392 – 394. g.), poražen u Bitci kod Ajdovščine, koji je ponovno u Senat smjestio veliki kip Viktorije, ističući na taj način snagu poganstva. – Rutilije Namacijan i Zosim u svojim djelima oživljavaju poganstvo i prikazuju pad Rima kao odmazdu i kaznu za otpadništvo i napuštanje poganstva. Padom Rima i upadom Alarika, poganstvo opet ponovno jača u Sjevernoj Africi.
24
Takvo nemirno razdoblje kasne antike odrazilo se i na život istarskih žitelja. Bojazan
od provale i pljačke barbara očitovala se u Puli proširivanjem, pojačavanjem i
nadozidavanjem gradskih zidina pretežno antičkim spolijama, a na graničnom području
pulskog agera izgrađen je cijeli obrambeni sustav stražarnica i utvrđenih naselja (npr. Bale
(Vallis), Dvigrad (Duo Castra), Stari Gočan), te kastruma (Mons Parentinus kod Dvigrada,
Mutvoran) i kula (Klenovac, Straža). (Jurkić, V.-Džin, K., 207, 117-130). Kao posebne
stražarnice i osmatračnice na prometnom smjeru od Pule do Trsta (via Flavia) isticali su se
Sv. Lovreč Pazenatički, a na zapadnoj istarskoj obali utvrđeni gradovi: Pula (Pola), Rovinj
kasnoantički grobovi otkriveni su na području agera na Brijunima, Vižanelu, u Fažani, Lakuži
i Betegenici kod Peroja, u Ovčjaku kod Marčane i Vižuli kod Medulina (fus), Glavici kod
Šošića i u Škicinima kod Juršića (fus). Nalazi kasnoantičkih grobova na zapadnoj istarskoj
obali poznati su iz starije literature (sv. Ivan Kornetski južno od Umaga) (Degrassi, A., 1929,
401), dok su novim arheološkim istraživačkim radovima otkriveni grobovi u Juralima kraj
Rovinja, Glavici kod Sošića, Krpinjanu kod Novigrada i Mulindriji kod Poreča (Marušić, B.,
1973, 63, bilj. 3). U kontinentalnoj Istri kasnoantički grobovi registrirani su na Kacavancu
nedaleko od Dvigrada (Marušić, B., 1970, 7-46).
U to je doba Istra bila poprište pohoda Licinija (308 – 324. g.), koji pokušava ponovno
učvrstiti poganstvo, o čemu govore natpisi iz Pule: Imp(eratori) C(a)esa(ri) Val(erio)
10 O prvim počecima kršćanstva i mučeniku sv. Germanu, vidi: Marušić, B., 1967, 9; Marušić, B., 1978. – O počecima kršćanstva i martiriju Maura i Eleuterija kao i podatke u starijoj literaturi: Šonje, A., 1971.
27
Liciniano Licinio Pio Felicio invicto Aug(usto) res p(ublica) Pol(ensium) d(evota) n(umini)
Jurkić, V., 1974, 13; Jurkić, V., 2005, 209). Na području Tarske vale nađen je prema
13 Th. Mommsen (CIL, V, 2), određuje tekst pod posvetom Dioklecijanu i Maksimijanu uspoređujući ga sa sličnim natpisom (CIL, III, 720). Iako ga neki svrstavaju u natpise posvećene Mitri, zbog nedostupnosti za sada nije bilo moguće ponovno provjeriti tekst i utvrditi činjenice potrebne za odgovarajuću interpretaciju.
32
kazivanju A. Šonje još jedan ulomak spomenika posvećenog Mitri, te se može smatrati da je u
Valetti kod Vabrige postojala lokacija mitreja.14
Zanimljivo je da u kontinentalnom dijelu sjeverne Istre nisu nađeni tragovi štovanja
mitričkog kulta, što je vjerojatno vezano i za teritorijalnu difuziju doseljenog življa. Mitrin je
kult evidentiran u Devinu (Duino) nedaleko od Trsta. Stoga se još jednom može zaključiti da
je romanizacija i prodor orijentalnih utjecaja posredstvom vojske i naseljavanjem kolona
veterana bila manje intenzivna u kontinentalnom dijelu poluotoka nego u priobalnim
područjima gradova Pule i Poreča, Trsta i Akvileje. Svi otkriveni i evidentirani spomenici
mitričkog kulta datirani su u 3. i u početak 4. stoljeća.
Uz mitrički kult u Puli pojavljuje se i čisti kult kult Sola (Sol), koji se često
poistovjećuje s njim kako je već navedeno (Sticotti, P., 1908, 232; Cumont, F., 1896, 208,
519; Jurkić, V., 2005, 193-194). Primjeri se nalaze na području sjeverojadranskog bazena i
zaleđa. Osobito se ističe Akvileja s jednim speleum cum omni apparatu (CIMRM, br. 747;
Budischovsky, M.C., 1977, 102) i sjevernije u Trentu, uz via Claudia, mitrej s natpisom Mitri
i Solu (CIMRM, br. 732 i 734; Budischovsky, M.C., 1977, 112). U Veroni je poznat Deus
Magnus Aeternus i Sol (CIL, V, 3221; CIMRM, br. 702). Sve se ovo spominje jer se u
primjeru iz Pule također nailazi na simbiozu kulta Mitre i Sola u već navedenom natpisu: Deo
V., 1974, 6; Jurkić, V., 1981, 153; Jurkić, V., 1983, 9-10; Jurkić, V., 2005, 127), koji govori
kako je ovoj autohtonoj božici dana zavjetna poruka u 3. ili 4. stoljeću, u vrijeme kada bi se
očekivala prevlast vjerovanja u oficijelne čiste rimske kultove na zalasku poganske religije.
36
To je primjetila još B. Forlati Tamaro, te je upozorila na formu i posebno ime božice, kojem
nedostaje aspirant H koji je obilježavao starije razdoblje (Histria). Postojanje natpisa s
modificiranim imenom božice govori o nespornom kontinuitetu njezina štovanja od
pretpovijesnih vremena do početaka kasne antike.
Na kraju, zanimljivo je navesti i neka razmišljanja, koja je potaknuo još P. Kandler, a
koja se nalaze i kod B. Schiavuzzija (Schiavuzzi, B., 1908, 91-171). Ona daju mogućnost
razvijanja teze o kontinuitetu posvećenih poganskih svetišta kao izvedenih kultnih centara
prvih kršćana. Riječ je o lokalitetu crkve sv. Felicite kasnije nazvane San Giovanni e Felicita
u Velom polju kod Pule. Pod nazivom Felicita P. Kandler otkriva tempio alla Felicita, tj.
Fortunin hram ili svetište, koji na žalost sve do danas nije utvrđen sustavnim iskapanjem i
istraživanjem. O nekom kontinuitetu korištenja poganskih sakralnih mjesta može se govoriti i
pri preciznijoj analizi podataka o gradnji bazilike Marije Formoze na navodnom Minervinom
hramu u insuli Minervae u Puli (Marušić, B., 1967, 52) ili katedralne prvotne crkve sv. Tome
na mjestu Jupiterova hrama (Calza, G., 1920, 53; Vučina Obad, M., 2007, 23).
* * *
Veoma je teško ocrtati vjerovanja žitelja rimske Istre na zalasku antičkog svijeta, otvorenog i
prožetog svekolikim utjecajima materijalne i duhovne kulture. Ipak, u religijskoj sferi treba
tražiti i nalaziti one oblike kontinuiteta starog autohtonog ilirskog duha u romaniziranom
domaćem življu i doseljenicima, koji je održao duboke korijene usprkos rimskim
administrativnim mjerama i civilizacijskim dominantama. U simbiozi s rimskim oficijelnim
kultovima osjeća se postojanje dijela izvornoga autohtonog vjerovanja, što je dalo i uvjetovalo
čvrstu spregu religijske osnove koju nadiruće kršćanstvo teško sublimira na većem dijelu
Istarskog poluotoka. Kršćanstvo kao monoteistička religija prodire postupno u Istru tijekom
4. i 5. stoljeća ostavljajući kao memento svoje martire, Germana u Puli 15, Maura i Eleuterija u
Poreču16, ali u osnovi teško mijenja poganske običaje i duhovna nadahnuća. Pogredbni ritusi
15 German je doživio mertirij u pulskom amfiteatru u doba prvih progona kršćana za vrijeme vladavine cara M. Aurelija Numerijana, 283.-284.g.16 Mauro je ubijen u doba ranih progona kršćana za vrijeme cara Decija, 249. do 251. g., ili Valerijana, 253.260. g. Euleterije je pogubljen u doba cara Dioklecijana, 284.-305.g.
37
i inventar kasnoantičkih grobova sve do 460. godine rječito govore o gotovo usporenoj
egzistenciji poganstva i kršćanstva u isti kroz cijelo 5. stoljeće
BIBLIOGRAFIJA za Annales
POPIS KRATICA
ACRS Atti, Centro di ricerche storiche, Rovinj – TriesteACS Atti del Centro studi e documentazione dell'Italia RomanaAEM Archäologisch-epigraphische Mittheilungen aus Österreich – Ungarn, I – XX
(1870 – 1898), WienAÖG Archiv für österreichische Geschichte, Wien
38
AN Aquileia Nostra, Rivista dell'Associazione nazionale per Aquileia, AquileiaANRW Aufstieg und Niedergang der Römischen Welt, New York – BerlinAMSI Atti e memorie della Società istriana di archeologia e storia Patria, Parenzo –
Venezia – TriesteARAL Atti della R. Accademia dei Lincei, RomaAT Archeografo Triestino, TriesteATTI NSc Atti dell'Accademia Nazionale dei Lincei, Notizie degli Scavi di Antichità,
RomaAV Arheološki Vestnik, Slovenska akademija znanosti in umetnosti, LjubljanaBDF Bulletino della Deputazione fiumana di Storia Patria, Fiume.BonnJb Bonner JahrbuchBPI Bullettino di palentologia italiana, RomaBullInst Bullettino dell'Instituto di Corrispondenza ArcheologicaCIL Corpus inscriptionum Latinarum auxilio et auctoritate Academiae Litterarum
regiae Borussicae editum, Berlin 1872 – 1877.DKAW Denkschriften der kaiserlichen Akademie der Wissenschaften,
philosophischen-historische Klasse, WienEP EpigraphicaHA Histria archaeologica, Arheološki muzej Istre, PulaHAnq Histria antiqua, Međunarodni istraživački centar za arheologiju Sveučilišta u
Zagrebu, PulaHTR Harward Theological Review, Harward IHAD Izdanja, Hrvatsko arheološko društvo, ZagrebI.I. Inscriptiones Italiae, volumen X, regio X, fasc. I. – Pola et Nesactium, Roma
1947; fasc. II. – Parentium, Roma 1934; fasc. III – Histria septemtrionalis, Roma 1936; fasc. IV – Tergeste, Roma 1951.
IM Istarski mozaik, PulaJÖAI Jahreshefte des Österreichischen Archäologisches Instituts, I – XXXI (1898 –
1939), WienJVAR Jahrbücher des Vereins von Alterthumsfreunden in RheinlandeJZ Jadranski zbornik, Povijesno društvo Istre i Rijeke, Rijeka – PulaJZK Jahrbuch der k. k. Zentral-Kommission für Erforschung und Erhaltung der
Kunst und histor. Denkmale, I – IV (1903 – 1906), Wien KAMI Katalog, Arheološki muzej Istre, PulaKPSI Kulturno-povijesni spomenici Istre, Arheološki muzej Istre, PulaMCC Mitteilungen der k. k. Central-Commission, II. ser., I – XXVIII, Wien 1875 –
1902; III. ser., I – XVI, Wien 1902 – 1918.MG Godišnjak muzealaca i galerista Istre, PulaMK Monografije i katalozi, Arheološki muzej Istre, PulaMPDI Materijali, Povijesno društvo Istre, PulaMTADJ Materijali, Arheološko društvo Jugoslavije, BeogradObHAD Obavijesti, Hrvatsko arheološko društvo, ZagrebPZ Prilozi o zavičaju, Čakavski sabor, PulaRFC Rivista di filologia classicaRP Rendiconti della Pontificia Accademia Romana di Archeologia, RomaSitula Razprave Narodnega muzeja v Ljubljani, LjubljanaSP Starohrvatska prosvjeta, SplitSVA Scritti vari di Antichità, TriesteVAHP Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, Arheološki muzej, Split
39
VMKH Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Društvo muzealaca i konzervatora Hrvatske, Zagreb
ZIHNZ Zbornik Instituta za historijske nauke, ZadarŽA Živa antika, Filozofski fakultet, Skopje,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
Amoroso, A. (1885): I Castellieri Istriani e la necropoli di Vermo presso Pisino. U: AMSI, 1, Parenzo 1885, 53 i d.Amoroso, A. (1889): La necropoli preistoriche dei Pizzughi. U: AMSI, 5, Parenzo 1889, 225 i d.Arneth, J. (1850): Reise-Bemerkungen grösstentheils archäologischen Inhalts von Vindobona über Tergeste nach Salona in Jahre 1846. U: DKAW, 1, Wien 1950, 273 – 326.Baćić, B. (1977): Trogrla pećina. Rezultati arheološkog istraživanja 1874. godine. U: JZ, 10, Pula – Rijeka 1977.Balducci, C. A. (1935): L'opposizione dinastico-politica alla morte di Onorio. U: Rivista di Filologia e Istor., Cl., 1935.Baldacci, P. (1968): Alcunu aspetti dei commerci dei territori cisalpina. U: ACS, 1, 1967 – 1968, 7 – 50.Batović, Š. (1972): Apulska keramika na istočnoj jadranskoj obali (katalog izložbe), Zadar 1972.Batović, Š. (1976): Le relazioni culturali tra le sponde adriatiche nell'età del Ferro. U: Jadranska obala u protohistoriji, Zagreb 1976, 11 – 93.Begović, D.-Schrank, I. (2006): Brijuni. Prošlost, graditeljstvo, kulturna baština, Zagreb 2006.Belloni, A. (1533): Epitaphia Polae inventa. U: Belloni antiquitatum collectio, 1533.Benedetti, A. (1973): Umago d'Istria nei secoli, Trieste 1973.Bloch, H. (1945): A new document of the last Pagan revival. U: HTR, Harward 1945.Bonner, G. (1942): Some phases of religions feeling in Later Pagani. U: HTR, Harward 1942.Braccesi, L. (1977): Grecità adriatica, Bologna 1977.Budischovsky, M.C. (1973): Jupiter-Amon et Méduse dans les forums du Nord de l'Adriatique. U: AN, 44, Udine 1973.Budischovsky, M.C. (1977): Les cultes orientaux à Aquillée et leur diffusion en Istrie et en Vénétie. U: AAAd, 12, Udine 1977, 99 – 123.Burton, R. F.–Scampicchio, A. (1880): Castellieri. U: La Provincia dell'Istria, 14, br. 3, 1880.Buttazzioni, C. (1870): Del nuovo nume Melosoco e della presumibile sua nazionalità. U: AT, 2. ser., 2, Trieste 1870, 18 – 22.Buttazzioni, C. (1888): Del nuovo nume Melosoco. U: AMSI, 4, Parenzo 1888.CALVI M. C., 1968, I vetri romani del Museo di Aquileia, Montebelluna 1968.Calza, G. (1920): Pola, Milano 1920.Carli, G. R. (1750): Corrispondenza, 1, Venezia 1750.Carli, G. R. (1788): Delle antichità Italiche, 1, Milano 1788.Carli, G. R. (1794): Delle antichità Italiche, 2, Milano 1794.Colonna, G. (1980): Rapporti artistici tra il mondo paleoveneto e il mondo etrusco, Este e la civiltà paleoveneta a cento anni dalle prime scoperte, Firenze 1980, 177 i d.Conway, R. S. (1933): The prae-italic Dialects of Italy, 1 – I3, Cambridge 1933.Corelli, M. (1937): Il lapidario Albonese, Parenzo 1937.
40
Cumont, F. (1896): Textes et monuments figures relatifs aux mystères de Mithra, 2, Bruxelles 1896.Degrassi, A. (1929): Notiziario archeologico. U: AMSI, XLI, Parenzo 1929.Degrassi, A. (1933): Valdarsa, dedica alla "Mater Magna Deorum". U: Notizie degli scavi, 1933, 381 – 383.Degrassi, A. (1934): Inscriptiones Italiae, X/III, Parentium, Roma 1934.Degrassi, A. (1934a): Albona, iscrizioni romane. U: Notizie degli scavi, 1934, 113 – 116Degrassi, A. (1934b): Fianona. Il sito della città antica e recenti scoperte. U: Notizie degli scavi, 1934, 3 – 9.Degrassi, A. (1936): Inscriptiones Italiae, X/III, Histria Septemtrionalis, Roma 1936.Degrassi, A. (1942): Le iscrizioni di Tarsatica. Origine e sito del Municipio romano. U: EP, IV, 1942, 191 – 203.Degrassi, A. (1954): Il confine nord-orientale dell'Italia Romana, ricerche storico-topografice. U: Diss. Bern., I, 6, Bern 1954, 1 – 189.Degrassi, A. (1962): Valdarsa, dedica alla Mater Magna Deorum. U: SVA, 2, Venezia – Trieste 1962.Degrassi, A. (1962d): Minerva Flanatica. U: SVA, II, Venezia – Trieste 1962.Degrassi, A. (1962e): I porti romani dell'Istria. U: SVA, II, Roma 1962.Degrassi, A.(1970): Culti dell'Istria preromana e romana. U: Adriatica praehistorica et antiqua, Miscellanea Gregorio Novak dicata, Zagreb 1970, 615 – 632.Demougeot, E. (1952): St. Jérôme, les Oracles Sibyllines et Stilicon. U: Revue des Etudes Latines, 1952.Dessau, H. (1892 – 1916): Inscriptiones Latinae Selectae, Berlin 1892 – 1916.Dodds, E. R. (1970): Pagani e cristiani in un'epoca d'angoscia, Firenze 1970.Donati, S. (1765): Ad Novum Thesaurum veterum inscriptionum L.A. Muratorii supplementum, 1, Lucea, 1765.Doni, G.B. (1731): Donii inscriptiones antiquae editae ab A. F. Gorio, Firenze 1731.Duhn, V. F. – Messerschmidt (1939): Italische Gräberkunde, 2, Heidelberg 1939.Džin, K. (1991): Helenistički utjecaji na oblikovanje i dekoraciju Slavoluka u Puli. U: JZ, 14/1990 – 1991, Pula – Rijeka 1991, 11 – 32.Džin, K. (1997): Prilog poznavanju slavoluka Sergijevaca u Puli. U: HAnt, 3. Pula 1997, 93 – 99.Džin, K. (1998): Dekoracija Augustovog hrama u Puli. U: HAnq, 4, Pula 1998, 139 – 146.Džin, K. (2005): Results of the most recent research at the Forum in Nesactium. U:Illyrica antiqua, Zagreb 2005, 229-235.Džin, K. (2005a): Nuove scoperte archeologiche effettuate nel complesso romano situato nei pressi di stanzia Pelliccetti nel polese. U: ACRS, 25, Rovinj-Trieste 2005, 9-27.Džin, K. (2006): Otkriće nepoznatog antičkog nalazišta na istarskoj poluautocesti . stancija Peličeti, prometni čvor Pula, ObHAD, 1, Zagreb 2006, 120-135.Džin, K. (2006a): Stancija Peličeti. Rimska villa rustica, novi nalaz na trasi istarskoj Ypsilona (Stancija Peličeti. Roman villa rustica, new find at the Istrian «Y» highway corridor). U: KAMI, 70, 5-15.Džin, K. (2007): Pula – forum. Arheološka građa 2006.-2007. U: KAMI, 72. Pula 2007, 6-59,Egger, R. (1963): Die Inschriften (Die Ausgrabungen auf dem Magdalensberg 1960 und 1961. U: Carinthia I, 153, Klagenfurt 1963, 93 – 97.Egger, R. (1966): Die Inschriften (Die Ausgrabungen auf dem Magdalensberg 1962 bis 1964). U: Carinthia I, 156, Klagenfurt 1966, 454 – 457.Egger, R. (1969): Die Inschriften (Die Ausgrabungen auf dem Magdalensberg 1965 und 1968. U: Carinthia I, 159, Klagenfurt 1969, 365 – 409.
41
Egger, R. (1969a): Der Lebensmittel aus Italien auf den Magdalensberg (Die Ausgrabungen auf dem Magdalensberg 1965 und 1968). U: Corinthia I, 159, Klagenfurt 1969, 410 – 416.Fischer, J. (1983): Nezakcijska prahistorijska skulptura. U: MPDI, 3, Pula 1983, 28, 75 – 76.Fischer, J. (1984): Die vorrömischen Skulpturen von Nesactium, Hamburger Beiträge zur Archaologie, 11, Hamburg 1984, 9 – 98.Fischer, J. (1996): Statuen-Stelen aus Nesactium. U: HAnq, 3, Pula 1996, 69 – 80.Forlati Tamaro, B. (1925): A proposito di alcune sculture di Nesazio. U: BPI, 47, Roma 1927, 116 – 131.Forlati Tamaro, B. (1928): Fianona. Edificio romano e iscrizioni varie, Notizie degli scavi. U: ATTI NSc, Roma 1928, 401 – 405.Forlati Tamaro, B. (1930): Il R. Museo dell'Istria a Pola, Venezia 1930.Forlati Tamaro, B. (1947): Inscriptiones Italiae, X/I, Pola et Nesactium, Roma 1947.Forlati Tamaro, B. (1971): Pola, Padova 1971.Franceschi, de C. (1866): Inscrizioni non contenute nella raccolta del prof. Mommsen (rukopis).Franceschi, de C. (1933): Dante a Pola. U: AMSI, 44, Pola 1933.Furlanetto, G. (1848): Le antiche lapidi patavine illustrate, Padova 1847 – 1848.Gerhe, F. (1973): Kasna antika i rano kršćanstvo, Novi Sad 1973.Glogović, D. (1996): Južnoitalska keramika iz Nezakcija. U: HAnq, 3, Pula 1996, 55 – 59.Gnirs, A. (1904); Zur Topographie des antiken Pola. U: JZK, 2, Wien 1904, 215 – 232.Gnirs, A.(1915): Pola. Ein Führer durch die antike Baudenkmäler und Sammlungen, Wien 1915.Gnirs, A. (1924): Beispiele der antiken Wasserversorgung aus dem istrischen Karstlande. U: Strena Buliciana, Zagreb – Split 1924.Gnirs, A. (1925): Istria Praeromana, Karsbad 1925.Gregorutti, C. (1847): L'Istria divinità. U: L'Istria, 2, 1847.Gregorutti, C. (1876): La fullonica di Pola ed iscrizioni inedite Polesi. U: AT, 2. ser., 4, Trieste 1876 – 1877, 97 – 118.Gregorutti, C. (1877): Iscrizioni inedite aquileiesi, istriane e triestine. U: AT, 2. ser., 4, Trieste 1876 – 1877, 389 – 403.Gregorutti, C. (1888): Iscrizioni romane scoperte negli anni 1887 e 1888. U: AMSI, 4, Parenzo 1888, 449 – 457.Gruter, J. (1603): Inscriptiones antiquae totius orbis Romani in corpus absolutis redactae cum indicibus XXV ingenio ac cura Iani Gruteri, auspiciis Ios. Scaligeri ac M. Velseri, ex officina Commeliniana, 1603.Henzen, G. (1856): Inscriptionum Latinarum selectarum amplissima collectio. Volumen tertium collectionis Orellianae supplementa emendationesque exhibens, Turici 1856.Jeločnik, A. (1973): Čenturska zakladna najdba folisov Maksencija in tetrarhije. U: Situla, 12, Ljubljana 1973, 1 – 224.Jeločnik, A.–Kos P. (1983): Zakladna najdba Čentur-C, folisi Maksencija in tetrarhija. U: Situla, 23, Ljubljana 1983, 1 – 93.Jurkić, V. (1970): Meduze na reljefima Arheološkog muzeja Istre u Puli. U: HA, 1/1, Pula 1970, 29 – 52.Jurkić, V. (1972): Rasprostranjenost kulta Magnae Matris na području Istre u rimsko doba. U: HA, 3/1, Pula 1972, 41 – 76.Jurkić, V. (1972a): Izbor antičke kultne plastike na području Istre. U: MTADJ, 12, Zadar 1972, 209 – 223.Jurkić, V.(1974): Arte plastica del culto come determinante l'esistenza dei culti romani e sincretici nella regione istriana. U: ACRS, V, Trieste – Rovigno 1974, 7 – 33.
42
Jurkić, V. (1975): The Cult of Magna Mater in the region of Istria. U: ŽA, 25/1 – 2, Skoplje 1975, 285 – 298.Jurkić, V. (1978): Skulptura Atisa iz Pule. Nov prilog poznavanju Atisovog kulta. U: JZ, 10/1976 – 1978, Pula – Rijeka 1978, 173 – 188.Jurkić, V. (1978a): Kultovi plodnosti na području antičke Istre. U: ZRHZKJ, Rijeka 1978, 37 – 47.Jurkić, V. (1978b): Scavi inu na parte della villa rustiva romana a Cervera porto presso Parenzo (I). Campagne 1976-1978. U. ACRS, 9, Rovinj-Trieste 1978-1979, 263-298.Jurkić, V. (1979b): Kontinuitet štovanja antičkih kultova u periodu učvršćivanja kršćanstva na području Istre. U: AV, 30, Ljubljana 1979, 208 – 217.Jurkić, V. (1980): Medolino e i suoi dintornmi dalla preistoria al medioevo. U: ACRS, 11, Rovigno – Trieste 1979 – 1980, 7 – 41.Jurkić, V. (1980a): Antička prošlost Premanture. U: PZ, Pula 1980, 115 – 122.Jurkić, V. (1981): Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba na području Istre. U: JZ, 11, Pula – Rijeka 1979 – 1981, 147 – 171.Jurkić, V. (1983): La contunuità dei culti ilirici in Istria durante il periodo romano. U: ACRS, 14, Rovigno – Trieste 1983, 7 – 24.Jurkić, V. (1983b): I nommi delle colonie e dei municipi sulle epigrafi romane in Istria. U: ACRS, 13, Rovigno – Trieste, 1982 – 1983, 7 – 17.Jurkić, V. (1983c): Rimski municipij Nezakcij. U: KAMI, 12, Pula 1983.Jurkić, V. (1984): I mosaici antichi dell'Istria. U: III Colloquio internazionale sul mosaico antico, Ravenna 1984, 167 – 176.Jurkić, V. (1984a): Pula od prapočetaka. U: Pula – tri tisuće godina grada, Pula 1984, 25 – 52.Jurkić, V. (1985): Autohtoni kultovi u odnosu prema helenističkoj i grčko-rimskoj religiji u antičkoj Istri. U: JZ, 12/1982 – 1985, Pula – Rijeka 1985.Jurkić, V. (1985a): L'Istria in epoca roman. U: MK, 1, Pula 1985, 54 – 96.Jurkić, V. (1985b): Il municipio romano di Nesazio. U: MK, 1, Pula 1985, 70.Jurkić, V. (1987): Prilog za sintezu povijesti Istre u rimsko doba. U: IHAD, 11/1, Pula 1987, 65 – 80.Jurkić, V. (1990): I risultati delle recenti indagini scientifiche ed archeologiche in Istria nel contesto della sua posizione storico-culturale di confine tra l'oriente e l'occidente. U: La Venetia nell'area Padano-Danubiana. Le vie di comunicazione, Padova 1990, 447 – 451.Jurkić, V. (1996): Antički hramovi na forumu u Nezakciju. U: HAnq, 2, Pula 1996, 81 – 90.Jurkić, V. (1999): Istrien in der Antike und Spätantike. U: Der Zauber Instiens. Eine Ausstellung über kroatische Geschichte, Kunst und Kultur, Pula 1999, 31 – 42.Jurkić, V. (2000): Kontinuitet utvrđivanja u Istri. U: HAnq, 6. 9-20.Jurkić, V. (2003): Storia delle ricerche sull'anfiteatro di Pola. U: ACRS, 33, Rovigno – Trieste, 2003, 9 – 62. Jurkić, V., (2005): Duhovna kultura antičke Istre, knj. I: Kultovi u procesu romanizacije antičke Istre, Zagreb 2005.Jurkić, V. (2005a): Autochtonous and syncretozed Deities in Roman Istria. U:Illyrica antiqua, Zagreb 2005, 275-282.Jurkić, V. (2005b): Scavi archeologici effetuatti nel secondo settore della villa rustica a Porto Cervera, Parenzo - oleificio (II). Campagna di scavi 1977-1980. U: ACRS, 25, Rovinj-Trieste 2005, 29-49.Jurkić, V. (2007): Archaeological research of the maritime Roman/Late Roman Villa on the Vižula Penisula (Isola del Vescovo) near Medulin in 2006 and 2007. U: HAnq, 15, Pula 2007, 473-478.
43
Jurkić, V.-Džin, K. (2006): Agrippina's Portrait in Connectiom with Romain Female Portraits from Ager Polensis and Ager Nesactiensis. U: VAPD, 99, Split 2006, 113-121.Jurkić, V.-Džin, K. (2006a): Isola del Vescovo (Vižula). Complesso marittimo residenziale antico e tardoantico nei pressi di Medolino. Campagna di ricerche 2005. U: ACRS, 36, Rovinj 2006, 473-486.Jurkić, V.-Džin, K. (2007): The continuity of fortification in Istria (Croatia). U: Murallas de ciudades romanos en el Occidente del Impero. Lvcvs Avgusti como paradigma, lugo 2007, 115-130.Kandler, P.: Codice epigrafico istriano, Pola et Nesactium-Arsia (rukopis u Sveučilišnoj knjižnici u Puli).Kandler, P. (a): Codice epigrafico istriano, Secusses (rukopis u Sveučilišnoj knjižnici u Puli).Kandler, P. (b): Codice epigrafico istriano, Histros-Rubinum (rukopis u Sveuèilišnoj knjižnici u Puli).Kandler, P. (c): Codice epigrafico istriano, Subocrini (rukopis u Sveučilišnoj knjižnici u Puli).Kandler, P. (d): Codice epigrafico istriano, Albona (rukopis u Sveučilišnoj knjižnici u Puli).Kandler, P. (1843 – 1844): Lapidario Tergestino e Istriano, 1843 – 1844.Kandler, P. (1846): Al molto reverendo signore don Matteo Musina paroco di Vragna. U: L'Istria, 1, 1846, 12.Kandler, P. (1855): Iscrizioni romane dell'Istria. U: Indicazioni per riconoscere le cose storiche del Litorale, Trieste 1855.Kenner, F.(1867): Beiträge zu einer Chronik der archaeologischen Funde in der österreichischen Monarchie, 1864 – 1866. U: AÖG, 38, Wien 1867, 121 – 338.Kovač, L. (1992): Nezakcijski kult – simboličke forme i njihove transformacije od 6. st .pr .n. e. do 6. st .n. e.. U: HA, 22 – 23/1991 – 1992, Pula 1994, 44 – 116.Kozličić, M. (1986): Antička obalna linija Istre u svjetlu hidroarheoloških istraživanja. U: IHAD, 11/2, Pula 1989, 135 – 165.Kozličić, M. (1990): Historijska geografija ističnog Jadrana u starom vijeku, Split 1990., 1 – 417.Kozličić, M. (1996): K povijesnom kontekstu Nezakcija. U: HAnq, 2, Pula 1996, 31 – 46.KOVAČIĆ V. – TASSAUY F., 2000, Od masline do amfore, Poreč 2000.Krahe, J. (1929): Altillyrische Personennamen, Heidelberg 1929.Križman, M. (1979): Antička svjedočansta o Istri, Pula – Rijeka 1979.Kučar, V. (1979): Prahistorijska nekropola Beram. U: HA, 10/1, Pula 1979, 85 – 121.Kukoč, S. (1987): Histarska plastika u kontekstu umjetnosti jadranskog područja od 7. st. 5. st. pr.n.e. U: Radovi Filozofskog fakulteta, 13, Zadar 1987, 75 i d.Labriole, de P. (1934): La réaction payenne, Paris 1934.Luciani, T.: Epigrafia istriana e friuliana, rukopis u Sveučilišnoj knjižnici u Puli.Maffei, M. S. (1749): Museum Veronense hoc est antiquarum inscriptionum atque anaglyphorum collectio, Verona 1749.Maionica, H. (1879): Trieste, Pola, Aquileia. U: AEM, 1, Wien 1879, 36 – 62.Manasse, G. C. (1978): La decorazione architettonica romana di Aquileia, Trieste, Pola, Aquileia 1978.Margetić, L. (1996): Pravni položaj rimskog Nezakcija. U: HAnq, 2, Pula 1996, 143 – 146.Marušić, B. (1959): Tri poznoantične najdbe iz Istre. U: AV, 9/1958 – 1959, Ljubljana 1959.Marušić, B. (1962): Neki nalazi iz vremena seoba naroda u Istru. U: JZ, 5, Rijeka – Pula 1962, 159 – 175.Marušić, B. (1963): Djelatnost srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja Istre u Puli, 1956 do 1958. U: SP, 8 – 9, Zagreb 1963.
44
Marušić, B. (1967): Kasnoantička i bizantska Pula. U: KPSI, 6, Pula 1967, 1 – 54.Marušić, B. (1970): Kasnoantičko i ranosrednjovjekovno groblje kaštela Dvigrad. U: HA, 1/1, Pula 1970, 7 – 46.Marušić, B. (1971): Kompleks bazilike Sv. Sofije u Dvigradu. U: HA, 2/2, Pula 1971.Marušić, B. (1973): Neki nalazi kasnoantičkih kosturnih grobova u južnoj Istri i na otoku Cresu. U: HA, 4/1, Pula 1973.Marušić, B. (1975): Neki problemi kasnoantičke i bizanstske Istre u svjetlu arheoloških izvora. U: JZ, 9, Pula – Rijeka 1975, 335 – 350.Marušić, B. (1978): Istarska grupa sakralne arhitekture s upisanom apsidom. U: HA, 5/1 – 2, Pula 1974 [1978].Marušić, B. (1995): Istra i sjeverojadranski prostor u ranom srednjem vijeku. U: MK, 4, Pula 1995, 9 – 20.Matijašić, R. (1991b): Campus Martius. Antička nekropola između Premanturske i Medulinska ulice u Puli. U: MK, 8, Pula 1991.Matijašić R.,-Marijašić Buršić, K. (1996): Antička Pula s okolicom, Pula 1996.Matijašić, R (1996): Kamena arhitektonska dekoracija hramova u Nezakciju. U: HAnq, 2, Pula 1996, 91 – 116.Matijašić, R. (1998): Gospodarstvo antičke Istre, Pula 1998.Matijašić, R.(2000): Novi rimskodobni grčki natpis iz južne Istre. U: ObHAD, 1, Zagreb 2000, 44 – 50.Matijašić, R. (2000a): Nalaz antičkog natpisa u kraškoj jami. U: MG, 6, Pula 2000, 8 – 9.Matijašić, R. (2005); The iconography of indigenous Cults in northern Liburnia. U: Akti VIII. međunarodnog kolokvija o problemima rimskog provincijalnog umjetničkog stvaralaštva, Zagreb 2005, 201-204.Mazzolani, L. S. (1975): Galla Placidia, Milano 1975.Medini, J. (1972): Rimska orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana. U: Materijali, 12, Zadar 1972.Medini, J (1973): Antički kultovi na području ilirskih plemena Histra, Liburnai Japoda (magistarski rad), Zagreb 1973.Medini, J. (1976): Rimska i orijentalne religije na istočnoj obali Jadrana. U: Materijali, 12, Zadar 1976, 185-207.Mihovilić, K. (1972): Nekropola Gradine iznad Limskog kanala. U: HA, 3/2, Pula 1972.Mihovilić, K. (1980): Brončane lepeze iz istarskih brončano-dobnih nekropola. U: Situla, 20/21, Ljubljana 1980, 279 – 283.Mihovilić K. (1983): Nesazio: nuovi dati sulla necropoli dell'età del ferro. U: Atti dei Civici Musei di storia ed arte, Quaderno 13/1, Trieste 1983.Mihovilić, K.–Matijašić Buršić, K. (1985): Catalogo degli ogetti dell'epoca preistorica U: MK, 1, Pula 1985.Mihovilić, K. (1988): Histri i Etruščani,. U: MK, 5, Pula 1988, 22 – 89.Mihovilić, K. (1996): Nezakcij, nalaz grobnice 1981. godine. U: MK, 6, Pula 1996, 7 – 64.Mirabella Roberti, M. (1939): Nuove iscrizioni di Pola e dell'agro. U: EP, 1, 1939, 277 – 306.Mirabelli Roberti, M., (1943): L'arena di Pola, Pola 1943.Mirabella Roberti, M. (1949a): Notiziario archeologico, 1940 – 1948. U: AMSI, 53, Venezia 1949, 271 i d.Mladin, J. (1966): Umjetnički spomenici prahistorijskog Nezakcija. U: KPSI, 5, Pula 1966.Mladin, J. (1983): Kanelirana keramika iz Nezakcija. U: MPDI, 3, Pula 1983, 24 – 25, 71 – 72.Mladin, J. (1996): Kanelirana keramika iz Nezakcija- U: HAnq, 3, Pula 1996, 47 – 53.Mlakar, Š. (1956): Muzejsko-konzervatorski radovi na otočju Brioni. U: Muzeji, 11 – 12, Zagreb 1956 – 57.
45
Mlakar, Š. (1957): Neki novi antikni nalazi u Istri. U: JZ, 2, Rijeka 1957, 433 – 484.Mlakar, Š. (1957a): Amfiteatar u Puli,. U: KPSI, 6, Pula 1957.Mlakar, Š. (1962): Istra u antici. U: KPSI, 4, Pula 1962.Mlakar, Š. (1978): Antička izložba. U: Arheološki muzej Istre (vodič III), Pula 1978, 45 – 58.Mlakar, Š. (1979): Antički teatar na tlu Jugoslavije. Katalog, Novi Sad 1979.Mommsen, Th. (1872–1877): Corpus inscriptionum Latinarum auxilio et auctoritate Academiae Litterarum regiae Borussicae editum, V, Berlin, 1872 – 1877.Muratori, L.A. (1739): Novus Thesaurus veterum inscriptionum, 1, Mediolani 1739.Münsterberg, R.–Patsch, C. (1892) Reise nach Istrien und den Inseln des Quarnero. U: AEM, 15, Wien 1892, 48 – 71.Nava, M.L. (1972): Appunti peru n controllo con dati archeologici della tradizione mitografica altoadriatica. U: Padusa, 8, Padova 1972, 21-31.Oreb, F. (1967): Dvije votivne are u Narodnom muzeju Labin. U: IM, 1 – 2, Pula 1967.Orelli, G. G. (1828): Insctiptionum Latinarum selectarum amplissima collectio, 1 – 2, Turici 1828.Orsato, S. (1652): Monumenta Patavina, Padova 1652.Orti, I.H. (1837): Sopra una lapide rinvenuta in Pola. U: BullInst, 1836.Pais, H. (1888): Corporis insctiptionum Latinarum supplementa Italica consilio et auctoritate academiae regiae Lynceorum edita, Fasciculus I, additamenta ad vol. V Galiae Cisalpinae. U: ARAL, ser. IV, Memorie della classe di Scienze morali, 5, Roma 1888.Pogatschnig, A., (1910): Parenzo dalle origini sino all' imperatore Giustiniano. U: AMSI, 26, Parenzo 1910.Pogatschnig, A. (1914): Guida di Parenzo, Parenzo 1914.POGATSCHNIG A., 1926, Il tempio romano maggiore di Parenzo, AMSI, 38, Parenzo 1926, 1 – 30.Polesini, F. (1857): Iscrizioni sacre e profane appartenenti alla città di Parenzo raccolte e fatta stampare per cura del Cav. Francesco Marchese de Polesini, 1857.PORTULANO B. – KOVAČIĆ V., 1999, Ritrovamento di un bronzetto di Iside-Fortuna a Loron (Parenzo-Istria), AMSI, N.s. 47, Trieste 1999, 501 – 511.PORTULANO B. – KOVAČIĆ V., 2001, Bronzetto di Iside-Fortuna, u: Loron (Croatie). Un grand centre de production d'amphores à huile istriennes, Bordeaux 2001, 267 – 268.PRAMPOLINI, 1942, La mitologia nella vita dei popoli, 3, Milano 1942.PRAMPOLINI, 1942a, La mitologia nella vita dei popoli, 2, Milano 1942.PRELOG M., 1957, Poreč, grad i spomenici, Beograd 1957.PUSCHI A., 1903, Scavi di Nesazio, AMSI, 19, Parenzo 1903.Puschi, A. (1905): La necropoli preromana di Nesazio, relazioni degli scavi. U: AMSI, 22, Parenzo 1905, 3 – 202.PUSCHI A., 1905a, Edifici antichi scoperti a Nesazio. Scavi degli anni 1904 e 1905, AMSI, 22, Parenzo 1905, 265 – 297.PUSCHI A., 1914, Nesazio. Scavi degli anni 1906, 1907 e 1908, AMSI, 30, Parenzo 1914, 1 – 75.RADMILLI G., 1973, Gli agri centuriati di Padova e Pola nell'interpretazione di Pietro Kandler, AMSI, n.s. 20 – 21/1972 – 73, 5 – 103.Reichel, G. (1893): Beschreibung der Sculpturen im Augustustempel in Pula. U: AEM, 16, 1893, 1 – 13.REINACH S., 1897 – 1924, Répertoire de la statuarie grecque et romaine, 1 – 6, Paris 1897 – 1924.REINACH S., 1916 – 1930, Répertoire de la statuarie grecque et romaine, 1 – 6, Paris 1916 – 1930.
46
Reinesius, T. (1682): Syntagma inscriptionum antiquaeum cum primis Romae veteris quarum omissa est recensio in vasto Iani Gruteri opere, opus posthumum, Leipzig – Frankfurt 1682.REITZENSTEIN R., 1963, Antike und Christentum, Vier religionsgeschichtliche Aufsätze, Darmstadt 1963.RENDIĆ-MIOČEVIĆ D., 1948, Ilirska onomastika na latinskim natpisima Dalmacije, Split 1948.RENDIĆ-MIOČEVIĆ D., 1953, Da li je spelej u Močićima služio samo mitrijačkom kultu?, GZM, n.s. 8, Zagreb 1953.RENDIĆ-MIOČEVIĆ D., 1955, Ilirske predstave Silvana na kultnim slikama s područja Delmata, GZM, n.s., X, Sarajevo 1955.RENDIĆ-MIOČEVIĆ D., 1955a, Onomastičke studije sa teritorija Liburna, ZIHNZ, 1, Zadar 1955.Rendić-Miočević, D. (1981): Neke karakteristike histarske onomastike. U: HH, 4/2, Pula 1981, 67 – 76.RIDDER de A., 1913, Les bronzes antiques du Louvre, 1, Paris 1913.RISMONDO D., 1937, Dignano d'Istria nei ricordi, Bagnacavallo 1937.RIZZI L., Iscrizioni romane e cristiane di Pola (rukopis).RYBERG I. S., 1955, Rites of the State Religion in Roman, MAAR, 22, Rome 1955.ROMANELLI P., 1964, Magna Mater e Attis sul Palatino, HB, Bruxeles 1964.Roscher,W. (1884): Lexicon der griechischen und römischen Mythologie, Leipzig 1884.Rosetti, D. (1870): Lettera al chiarissimo sig. Dr. Giovanni Labus. U: AT, 1, Trieste 1829, 89 – 107.ROSSI R. F., 1972, La romanizzazione dell'Istria, AAAd, 2/2, Aquileia 1972, 65 – 78. ROSSI R. F., 1984, Problemi di storia dell'Istria in età romana, AMSI, n.s. 32, Trieste 1984, 41 – 55.ROSTOVTZEV M., 1976, Storia economica e sociale dell'impero romano, Firenze 1976.Ruggiero, de H. (1922): Dizionario epigrafico d'antichità romane, 3, Roma 1922.SALOMANI J., 1696, Agri Patavini inscriptiones sacrae et prophanae, Padova 1696.SAMUEL A. E., 1972, Greek and Roman Chronology, Calendar and Years in Classical Antiquity, handbuch der Altertumswissenschaft, 7, München 1972.SARIA B., 1937, Spomeniki egiptovskih božanstev v Poetoviju, ČZN, 32, Maribor 1937, 23 – 28.Savelsberg, (1859): Neue Inschriften aus Pola, Briefliche Mittheilungen. U: JVAR, 27, 1859.SCHIAVUZZI B., 1905, Necropoli romana nel predio eredi Batel, AMSI, 21, Parenzo 1905, 235 – 254.SCHIAVUZZI B., 1901, Aus Pola, MCC, 2. ser., 28, Wien 1901, 49 i d.SCHIAVUZZI B., 1904, Bericht über die im J. 1903 durch die Direktion des Museo Civico in Pola verfolgten Grabungen, MCC, 3. ser., 3, Wien 1904, 356 – 363.SCHIAVUZZI B., 1905, Archäologische Grabungen in Pola und Umgebung, MCC, 3. ser., 4, Wien 1905, 164 – 174.SCHIAVUZZI B., 1907, Notizie archeologiche, AMSI, 23, Parenzo 19o7, 202 – 208.Schiavuzzi, B. (1908): Attraverso l'agro colonico di Pola. U: AMSI, 24, Parenzo 1908, 91 – 171.SCHMIDT G., 1965, Dictionnaire de la mythologie grecque et romaine, Paris 1965.SCHOBER A. A., 1923, Die Römischen Grabstein von Noricum und Pannonien, Wien 1923.SCHULZE W., Zur Geschichte Lateinischer Eigennamen.Schwalb, H. (1902): Römische villa bei Pola, Schriften der Balkankommission. U: Antiquarische Abteilung, II, Wien 1902.SCRINARI V. S. M., 1972, Catalogo delle sculture romane (Museo Arch. Do Aquileia), Roma 1972.
47
SCRINARI V. S. M., 1972a, Sculture romane di Aquileia, Roma 1972.SELEM P., 1963, Egipatska božanstva u Arheološkom muzeju u Splitu, VAHD, 61/1953, Split 1963, 94 – 110.SELEM P., 1972, Egipatski bogovi u rimskom Iliriku, Godišnjak, 9/7, Sarajevo 1972, 5 – 104.SELEM P., 1997, Izidin trag, Split 1997.SERLIO S., 1584, Tutte l'opere d'architettura, Venezia 1584.SHOWERMANN G., 1969, The Great Mother of the Gods, Chicago 1969.SICHTERMANN H., 1960, Ercole, EAA, 3, 1960.SICHTERMAN H. – KOCH G., 1975, Griechische Mythen auf Römischen Sarkophagen, Tübingen 1975.Silvestri,C.(1711): Giuvenale e Persio spiegati in versi volgari ed illustrati con varie annotazioni, Padova 1711.SILVESTRI Car., 1732, Spiegazione di un marmo antico, ROSF, 6, 1732.Silvestri, E. (1903): L'Istria, Venezia 1903.Smetius, M. (1588): Inscriptionum antiquarum quae passim per Europam liber. Accessit auctarium a Iusto Lipsio, Lugduni Bavatorum 1588.SPON J. – WHELER G., 1679, Voyage d'Italie, de Dalmatie, de Grèce et du Levant fait aux années 1676 et 1676, Amsterdam 1679.Stanković, P. (1822): Dell'anfiteatro di Pola, Venezia 1822.Stankovićm P. (1828): Bibliografia degli uomini distinti dell'Istria, 1, Trieste 1828.STARAC A., 1995, Pitanje istočne granice Cisalpinske Galije i odnos općina Tergeste i Agida, HA, 24 – 25/1993 – 94, Pula 1995, 5 – 57.STARAC A., 1999, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji, I. Histrija, MK, 10/1, Pula 1999.STEINBÜCHEL RHEINWALL de A., 1820, Alterthümer in der österreichischen Monarchie, JBL, 12, Wien 1820.STICOTTI P., 1898, Epigrafi Romane, AMSI, 13, Parenzo 1898, 375 – 395.STICOTTI P., 1901, Relazione del XIII Congresso della Società istriana di archeologia e storia patria, AMSI, 18, Parenzo 1901, ff. 3 – 4, 403 – 403.Sticotti, P. (1902): Relazione del XIII Congresso della società istriana di archeologia e storia patria. U: AMSI, 18, Parenzo 1902, 121.STICOTTI P., 1903, Schiarimenti intorno al valore scientifico dei cimeli trovati a Nesazio, AMSI, 19, Parenzo 1903.Sticotti, P. (1904): Di alcuni frammenti lapidei con fregi micenei trovati a Nesazio. U: Atti del Congresso internationale di scienze storiche, Roma 1904.STICOTTI P., 1905, Del futuro codice epigrafico istriano, AT, 3. ser., 1, Trieste 1905, 247 – 254.Sticotti, P. (1905a): A proposito di un timpano figurato di Nesazio. U: AMSI, 22, Parenzo 1905, 213 – 223.STICOTTI P., 1905a, Pola e Nesazio, AMSI, 22, Parenzo 1905.Sticotti, P. (1908): Epigrafi romane d'Istria. U: AMSI, 24, Parenzo 1908.STICOTTI P., 1908a, Il culto di Ercole a Pola, AT, 3. ser., 4, Trieste 1908, 233 – 239.Sticotti, P. (1910): U: BDF, 1910.STICOTTI P., 1911, Recenti scoperte di antichità avvenute a Trieste e nel suo territorio, AT, 3. ser., 6, Trieste 1911.Sticotti, P. (1914): Nuova rassegna di epigrafi romane. U: AMSI, 30, Parenzo 1914, 87 – 134.Sticotti, P. (1934): Scavi di Nesazio. Campagna del 1922. U: AMSI, 46, fasc. 1 – 2, Parenzo 1934..STICOTTI P., 1934a, Nesazio, u: EI, 24, 1934.STICOTTI P., 1939, Bona Dea, AN, 10, Aquileia 1939.
48
STICOTTI P., 1951, Inscriptiones Italiae, X/IV, Tergeste, Roma 1951.Stipčević, A. (1961): Monumentalna praistorijska plastika iz Istre. U: Republika, 1, Zagreb 1961.Stipčević, A. (1974): Iliri, Zagreb 1974.Stipčević, A. (1983): Religiozni simbolizam prapovijesne monumentalne plastike iz Nezakcija. U: MPDI, 3, Pula 1983, 27, 74.Stipčević, A. (1996): Religiozni simbolizam prapovijesne monumentalne plastike iz Nezakcija. U: HAnq, 3, Pula 1996, 65 – 68.SUIĆ M., 1955, Limitacija agera rimskih kolonija na istočnoj jadranskoj obali, ZIHNZ, I, Zadar 1955, 1 – 36SUIĆ M., 1965, Orijentalni kultovi u antičkom Zadru, Diad, 1965.SUIĆ M., 1976, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 1976.SUIĆ M., 1987, Cissa Pullaria – Baphium Cissense – Episcopus Cessensis, ARR, 10, Zagreb 1987, 185 – 219.Swoboda, R.M. (1969): Denkmäler des Mater-Magna kultes in Slovenien und Istrie. U: Bon Jb, 169, 1969.ŠAŠEL J., 1964, Probleme und Möglichkeiten onomastischer Forschung, Aktes des IV. Int. Kongress für gr. u. lat. Epigraphik, Wien 1964, 352 – 368.ŠAŠEL J., 1966, Barbii, Eirene, 5, Prag 1966, 117 – 137.Šašel, J.i A. (1978): Inscriptiones quae in Jugoslavia inter annos MCMLX et MCMLXX repertae et editae sunt. U: Situla, 19, Ljubljana 1978.Šašel, J.–Marušić, B. (1984): Štirideset rimskih napisov iz Istre. U: AV, 35, Ljubljana 1984, 295 – 322.ŠAŠEL J., 1992, Stages in the Administrative Development of Roman Parentium, Opera Selecta, Situla, 30, Ljubljana 1992.Šašel Kos, M (1999): Pre-roman Divinities of the eastern Alps and Adriatic. U: Situla, 38, Ljubljana 1999. ŠONJE A., 1964, Parentium, Poreč – antička ulica, AP, 6, 1964.ŠONJE A., 1966, Comitium Coloniae Iuliae Parentium, ŽA, XXV, 2, Skopje 1966.Šonje, A. (1971): Predeufrazijevske bazilike u Poreču. U: Zbornik Poreštine, 1, Poreč 1971.ŠONJE A., 1980, Iz kojeg istarskog kamena potječe kupola Teodorikovog mauzoleja u Ravenni, Materijali, tehnike i strukture, 1980, 149 – 159.ŠONJE A., 1991, Putevi i komunikacije u prethistoriji i antici na području Poreštine, Poreč – Pazin 1991, 1 – 113, TADIN LJ., 1979, Sitna rimska bronzana plastika u jugoistočnom delu provincije Panonije , Beograd 1979.TASSAUX F., 1982, Laecanii, recherche sur une famille senetoriale, MEFRA, 94, l982, 227 – 269.TASSAUX F., 1984, L'implantation territoriale des grandes familles d'Istrie sous le haut empire romain, Problemi storici, 1983, 1, 193 – 229.TASSAUX F., 1986, La population et la société de Parentium, AAAd, 28, Udine 1986, 157 – 182.Tassaux, F. (1997): Les dieux Augustes en Istrie. U: IHAD, 18, Zagreb 1997.TAYLOR, 1931, The divinity of the Roman Emperor, 1931.THYLANDER H., 1952, Étude sur l'épigraphie latine, AIRS, ser. 8, 5, Lund 1952.THOMAS E., 1956, Archäologische Funde in Ungarn, Budapest 1956.Thompson, E. A. (1963): The Conflict between Paganism and Christianity in the IV century, Oxford 1963.Thouvenot, S. (1964): St.Auguistin et les Paďens, Latomus 1964.
49
Tomaschek, G. (1885): Miscellen. U: Beiträge zur Kunde der indogermanische Sprache herausgegeben von Adalbert Bezzenberger, IX, 1885, 93 – 106.Tomasini, J. P. (1654): De donariis ac tabellis votivis liber singularis, Padova 1654.Tomasini, J. P. (1837): De' commentari storici geografici della provincia dell'Istria. U: AT, IV, 1837, 1 – 554.TOMASINI P., 1900, Reminiscenze storiche di Trieste, I, Trieste 1900.TONINI L. F., 1966, Quattro bronzetti da Nesazio, AMSI, n.s.XIX, Venezia 1966.TRAVERSARI G., 1971, L'arco dei Sergi, Padova 1971.TRIA G. A., 1744, Memorie storiche, civili ed ecclesiastiche della città e diocesi di Larino, I – II, Roma 1744.TURCHI N., 1896, La religione di Roma antica, Bologna 1896.TURCAN R., 1974, Masques corniers d'orientaux: Attis, Ganymèdes ou Arimaspes, Mélanges P. Boyancé, Rome 1974, 721 – 747.TURCAN R., 1989, Salut mithriaque et sotériologie platonicienne, Paris 1989.UJČIĆ Ž., 1995, Prilog poznavanju kasnoantièkih groblja Pule i Medulina, HA, 24 – 25/1993 – 94, Pula 1995, 74 – 107.UJČIĆ Ž., 1996, Pula, Uspon B. Lupetine. Blok XI/22 – 23 – višeslojno nalazište, u: Arheološki nalazi u Puli i Istri tijekom 1995. godine, KAMI, 50, Pula 1996.Ujčić, Ž. (2007): Antička uljara kod Male Vale. Zaštitno arheološko istraživanje antičke uljare na trasi plinovoda. U: Fažanski zbornik, 2, Fažana 2007, 23-36.Vaglieri, D. (1890): Arheologia. U: La Provincia dell'Istria, 24, 1890, 20.Vasić, A. (1965): Pojava velike kamene plastike kod Ilira. U: ŽA, 15, Skopje 1965, 1, 151 – 154.VEITH G., 1908, Die Eroberung Istriens durch die Römer in den Jahren 178 und 177 v.Chr., Streffleurs Militärische Zeitschrift, 85, 1908, 1513 – 1544.VIRC Z., 1967, Rimska brončana plastika u vinkovačkom muzeju, ARR, 4 – 5, Zagreb 1967.Vitasović, A. (2007): Antički objekti u uvali Dobrika na otoku Veliki Brijun. U: HA, 36, Pula 2007, 157-210.VELIČKOVIĆ M., 1972, Rimska sitna bronzana plastika u Narodnom muzeju, Beograd 1972.VERGOTTIN B., 1795, Dei primi popoli e delle antichità Romane dell' illusztre città di Pola nell'Istria, Venezia 1795.VERGOTTIN B., 1796, Breve saggio d'istoria antica e moderna della città di Parenzo, Venezia 1796.Vergottin, B. (1870): Della antica origine, successive vicende e attuale stato di Rovigno. U: AT, 2. ser., 1869 – 1870, 197 – 237.VERMASEREN M. J., 1960, Corpus Inscriptionum et Monumentorum Religionis Mithriacae, 1 – 2, Haag 1956 – 1960.Vermaseren, M. J. (1977): Corpus cultus Cybelae Attidisque, 3. Italia – Latinum, Leiden 1977.VERMASEREN M. J., 1977a, Cybele and Attis, London 1977.Vermaseren, M. J. (1978): Corpus cultus Cybelae Attidisque, 4. Italia – Aliae provinciae, Leiden 1978.VRSALOVIĆ D., 1979, Arheološka istraživanja u podmorju istočnog Jadrana. Prilog poznavanju trgovačkih plovnih puteva u privrednih prilika na Jadranu u antici, Zagreb 1979, 1 – 596.Vučina Obad, M., (2007): Katedrala uznesenja Marijinog u Puli. Povijesni pregled, Pula 2007.VUKANOVIĆ, 1972, Cult of the goddes of gravidity in the neolithic society of the Balkan peninsula, VG, 8, Vranje 1972.
50
WHELLER G., 1789, Voyage de Dalmatie, de Grèce et du Levant, Amsterdan 1789.WILL E., 1955, Le relief cultuel greco-romain, Paris 1955.Wilmans, G. (1873): Exempla inscriptionum Latinarum in usum praecipue academicum, 1 – 2, Berlin 1873.WISSOWA G., 1912, Religion und Kultus der Römer, München 1912.WEGNER M., 1939, Die Herrscherbildnisse im antoninischer Zeit, Berlin 1939.WEISSHÄUPL R., 1893, Alterthümer in Pula, AEM, 16, Wien 1893, 16 – 19.WEISSHÄUPL R., 1894, Ausgrabungen in Pola, JÖAI, 2. ser., 20, Wien 1894, 215 – 233.Weisshäupl, R. (1895): Römische Alterhümer in und um Pola. U: MCC, 2. ser., 21, Wien 1895, 18 – 21.WEISSHÄUPL R., 1898, Alterthümer in Pola und Umgebung, JÖAI, 1, Wien 1898, 97 – 106.WEISSHÄUPL R., 1899, Funde in Pola und Umgebung, JÖAI, 2, Wien 1899, 78 – 82.Weisshäupl, R. (1901): Zur Topographie des alten Pola. U: JÖAI, 4, Wien 1901, 169 – 208.WESSETZKY V., 1961, Die ägyptischen Kulte zur Römerziet un Ungarn, EPRO, 1, Leiden 196l.WILKES J. J., 1969, Dalmatia, 1969.ZACCARIA C., 1986, Il governo romano nella Regio X e nella provincia Venetia et Histria, AAAd, 28, Aquileia 1986, 65 – 103.ZAMAROVSKY V., 1970, Bohové a hrdinové antickysh bàji, Prag 1970.ZAMAROVSKY V., 1973, Junaci antičkih mitova, Leksikon grčke i rimske mitologije, Zagreb 1973.ZANINOVIĆ M., 1984, Štovanje Libera na istočnom Jadranu, Posebna izdanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knj. 67, Sarajevo 2984, 254 – 252.Zaninović, M. (1989): Antenor sulla costa orientale adriatica. U: Archiviuo veneto, ser. 5, 132, Venezia 1989.Zaninović, M. (1991): Marginalije o pučanstvu antičke Istre. U: OA, 15, Zagreb 1991, 71 – 88.Zaninović, M., (2005): Zemljopisno-povijesni položaj luka Parentija i Nezakcija. U: HA, 36, Pula 2007, 115-134.ZANINOVIĆ M., 1997, Liberov natpis iz Vrsara, IHAD, 18, Zagreb 1997, 137 – 141.ZIPPEL H., 1887, Die römische Herrschsft in Illyrien bis auf Augustus, Leipzig 1887.Zisi, M.–Popović, LJ. (1960): Iliri i Grci (katalog izložbe), Beograd 1960.ZOTOVIĆ-ZUNKOVIĆ LJ., 1959, Dieux reliefs mithriaques de la Serbie Orientale, BullCorr.H, 38, 1959.Zotović, Lj.. (1973): Mitraizam na tlu Jugoslavije, Beograd 1973.