MENSTRUALNI CIKLUS
Menstrualni cikluspoinje prvog dana jednog menstrualnog perioda
i zavrava se prvog dana sledeeg perioda. Oslobaanjejajne
elije(jajaca), nastaje otprilike sredinom normalnog menstrualnog
ciklusa.
Pre nego to se rodi, u jajnicima devojice nalaze se sve elije
koje e tokom itavog njenog ivota sazreti i biti iz jajnika
osloboene. Tri do etiri meseca pre roenja fetus enskoga pola ima
oko 7 miliona jajaaca; u vreme raanja ostaje samo 1 milion, dok se
ostale resorbuju. Kada devojica dobije prvu menstruaciju u ivotu
(menarha) broj jajnih elija u njenim jajnicima iznosi oko 400.000.
U odmaklom ivotnom dobu, u vreme menopauze, u jajnicima ene ostaje
samo nekoliko jajnih elija. Normalno, svakoga meseca u jajniku
sazreva po jednajajna elija.
ta se deava za vreme jednog menstrualnog ciklusa?
Tokom jednog ciklusa (meseca), dok traje menstrualnokrvarenje, u
jajniku se razvija nekolikofolikula. Folikuli su kesice koje sadre
po jednu nezrelu jajnu eliju. Za otprilike nedelju dana jedan
folikul se ubrzano razvija i premauje rastom okolne koji se
vremenom smanjuju. U ovoj fazi stvara se sve vea koliina estrogena,
uglavnom u elijama koje okruuju ovaj dominantni, rastui
folikul.
Estrogendeluje na sluznicu materice (endometrijum), dovodei do
njenog rasta i zadebljavanja. Dan-dva preovulacije(oslobaanja jajne
elije iz jajnika) nivo estrogena dostie maksimalne vrednosti.
Koncentracije estrogena se zatim smanjuju, a dominantni folikul
poinje da stvara drugi hormon,progesteron. Folikul zatim bubri,
prska i jajna elija se oslobaa. Tada dolazi do poveanja telesne
temperature i promene sekreta u lezdama grlia materice.
Poto se iz folikula oslobodi, jajna elija ulazi ujajovodi kree
se ka materinoj upljini. Ovaj put jajne elije traje oko 6 dana.
Ukoliko suspermatozoidiu jajovodu prisutni, dolazi dooplodnje.
Fertilizacija (spajanje spermatozoida i jajne elije) deava se obino
unutar 24 sata od ovulacije, i to u delu jajovoda koji je blii
jajniku (distalna treina jajovoda).
Za vreme dok se jajna elija kree ka materici, folikul iz koga je
izala se transformie. U ovoj fazi ciklusa folikul se ponovo veoma
brzo uveava, pretvara u uto telo, i poinje da stvara velike koliine
estrogena i progesterona. Pod uticajem ovih hormona sluznica
materice nastavlja da raste.
ljezde sluznice materice stvaraju razliite materije koje
pogoduju jajnoj eliji. U sluznici materice poveava se broj sitnih
krvnih sudova, to omoguava njenu veoma dobru prokrvljenost. Na
kraju menstrualnog ciklusa debljina sluznice materice skoro je
dvostruko vea nego na poetku ciklusa, sa velikom koliinom
hranljivih materija koje pogoduju oploenoj jajnoj eliji.
Posle spajanja sa spermatozoidom, jajna elija se implantira
(ulazi) u ovako pripremljenu sluznicu materice.Hormonikojestvara
uto telo pogoduju i podravaju ovaj proces. Ukoliko ne doe do
oplodnje, jajna elija se dezintegrie ili eliminie iz organizma
vaginalnim sekretom, obino pre zapoinjanja menstrualnog krvarenja.
Dve nedelje posle ovulacije uto telo se smanjuje, a nivoi estrogena
i progesterona opadaju. Materica tada zapoinje sa odvajanjem
povrnog dela endometrijuma menstrualnim krvarenjem,menzesom.
Dakle, menstrualni sadraj ini ne samo menstrualna krv, ve i
sekrecije iz grlia i vagine, kao i odvojeni sloj sluznice materice.
etvrtog ili petog dana menstrualnog krvarenja sluznica materice je
tanka, a proces njene ponovne izgradnje zapoinje. Menstrualno
krvarenje se zavrava kada se spoljanji sloj endometrijuma u
potpunosti restituie.
Normalno trajanje ciklusa
Kod najveeg broja ena ciklus traje 28 dana, mada se normalnim
smatraju svi ciklusi u trajanju od 21-35 dana. Ako va ciklus nije u
ovom opsegu, on takoe moe biti normalan, mada su izuzetno dugi ili
kratki ciklusi obino povezani sa infertilitetom (nemogunou zaea).
Menstrualno krvarenje traje 4 dana, mada se normalnim smatra menzes
u trajanju 2-7 dana.
U nekom periodu ivota va ciklus moe postatinepravilan, iz vama
sasvim nepoznatog razloga. Ciklus moe da izostane, bude suvie dug
ili kratak, ponekada obilniji nego obino. Promene su uglavnom
prouzrokovane ivotnim dobom ene: ciklusi su dui posle menarhe (prve
menstruacije u ivotu) i u vreme pribliavanja menopauzi.
Meutim, u drugim periodima ivotastresje od presudnog uticaja.
Meseni ciklus ene reguliu hormoni koje kontrolie hipotalamus,
struktura na bazi mozga koja deluje kao neka vrsta termostata
itavog sistema. Uzimajui u obzir veliku kompleksnost sistema, i
injenicu da fiziki i mentalni stres utiu na hipotalamus, sasvim je
jasno da brojni faktori utiu na menstrualni ciklus ene.
POREMECAJI MENSTRUALNOG CIKLUSA
Amenoreja
Normalan menstrualni ciklus traje od 21 do 35 dana. Amenoreja je
definisana kao izostanak menstruacijetokom najmanje est meseci.
Oligomenoreja predstavljaneredovan menstrualni ciklusu kome se
menstruacija javlja u intervalu od 35 dana do est meseci.
Uzrok nastanka
Amenoreja nije bolest ve simptom koji mogu prouzrokovati
razliiti etioloki faktori: hipotalamusni poremeaji (tumori i
infiltrativne lezije, psihotropni lekovi, gubitak telesne teine,
prekomerna fizika aktivnost, psihogeni poremeaji - emocionalni
stres, anoreksija nervoza), hipofizni poremeaji (destruktivne
lezije, hipopituitarizam, tumori, kongenitalni poremeaji),
poremeaji jajnika (sindrom policistinih jajnika, prevremena
ovarijalna insuficijencija, tumori, testikularna feminizacija,
galaktozemija, hemioterapija, iradijacija), poremeaji genitalnog
trakta (atrofija endometrijuma, stenoza cerviksa, hematokolpos,
kongenitalno odsustvo materice i vagine), oboljenja titaste lezde
(hipotireoidizam, hipertireoidizam), oboljenja nadbubrenih lezda
(kongenitalna adrenalna hiperplazija, Cushingov sindrom, tumori,
Adisonova bolest).
Klinika slika
Primarna amenoreja je odsustvo menarhe (prve menstruacije), a
sekundarna amenoreja je odsustvo spontanog krvarenja due od est
meseci kod ene koja je prethodno menstruirala. Fizioloka amenoreja
je odsustvo menstruacije pre puberteta, tokom trudnoe i laktacije i
nakon menopauze.
Komplikacije
Neljeena amenoreja predstavlja rizik za osteoporozu i prevremenu
isheminu bolest srca, a kada je udruena sa sindromom policistinih
jajnika, hiperplaziju i karcinom endometrijuma. ene esto kasnije u
ivotu imaju hipertenziju (povien krvni pritisak), dijabetes i
hiperlipidemiju (povien nivo masti u krvi).
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, klinikog pregleda, hormonalnih
analiza.
Leenje
Leenje je usmereno na korekciju osnovnog poremeaja, potom na
nadoknaduestrogenai ukoliko je neposredni cilj postizanje
plodnosti, na indukciju ovulacije. Nadoknada estrogena je neophodna
radi spreavanja dugoronih komplikacija. Kod hronine anovulacije sa
normalnim nivoom estrogena neophodna je ciklina primena
progesterona radi spreavanja hiperplazije endometrijuma.
Dismenoreja
Dismenoreja oznaavabolne menstruacije, najee normalnog trajanja.
Bolna menstruacija ili dismenoreja je problem koji pogaa veinu
enske populacije u bilo kom uzrastu. Smatra se da 50 - 90% ena u
jednom periodu menstrualne aktivnosti ima dismenoreje Ove tegobe su
najee u ranoj mladosti, da bi se kasnije, pogotovu nakon poroaja
polako smanjivale.
Uzrok nastanka
U najveem broju sluajeva pregledom i dodatnim ispitivanjima ne
nalazimo organski uzrok dismenoreji i tada govorimo o primarnoj
dismenoreji. Dismenoreju onda objanjavamo funkcionalnim uzrocima -
prirodnim procesima koji se odigravaju na kraju menstruacijskog
ciklusa u materici, a iji intenzitet premauje uobiajeni.
Zbog pada nivoa hormona na zavretku ciklusa, dolazi do stezanja
krvnih sudova i nedovoljne ishranjenosti endometrijuma. To je
praeno oslobaanjem prekomernih koliina prostaglandina tipa F2 alfa,
hemijskog medijatora, koji izaziva snane kontrakcije (greve)
materice. Klinika slika
Najee ve nekoliko dana uoi same menstruacije, ili na samom
poetku, mogu se javiti grevitibolovi,slini kolikama, udonjem delu
stomaka; ponekad su povezani i samuninom, migrenom ili
nesvesticom.Kod nekih ena su ovi bolovi toliko jaki da ih potpuno
onesposobljavaju i primoravaju da ostanu u postelji.
Dismenoreja moe biti:
primarna- menstruacije su u poetku bezbolne, a zatim postaju
bolne. Bol se javlja samo u ovulatornim ciklusima i u vidu greva
je. Poinje nekoliko sati pre poetka krvarenja i nestaje u prvom
danu menstruacije, mada nekada moe trajati i due.
sekundarna- menstruacije postaju bolne usled organskog oboljenja
genitalnih organa (inflamacija, tumori, oporemeaji statike,
endometrioza).
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, klinike slike, ginekolokog
pregleda, ultrazvuka, laparoskopije, laboratorijskih analiza.
Leenje
Kako je uzrok bolova pri dismenoreji pojaano stvaranje
prostaglandina lekovi koji koe sintezu ovih materija u organizmu su
logian izbor u leenju dismenoreje. To su nesteroidni
antiinflamatorni lekovi koji umiruju i bolove i upalu (NSAIL ). Meu
njih spadaju ibuprofen, diklofenak, naproksen, nimesulid i
piroksikam. Neeljeni efekti ovih lekova se pre svega odnose na
oteenje sluznice organa za varenje.
Ukoliko su bolovi izrazito jaki i ne reavaju se nesteroidnim
antiinflamatornim lekovima primenjuju se sredstva za oralnu
kontracepciju ali obavezno uz prethodni pregled i saglasnost
ginekologa. Nefarmakoloki postupci za ublaavanje dismenoreje su
blaga masaa trbuha i topli termofor. U tom momentu prija mirovanje
ali je redovna fizika aktivnost izmeu ciklusa korisna jer daje
oseaj sigurnostii i dovodi do oslobaanja endorfina koji
predstavljaju unutranje analgitike tela.
Pojedinim devojkama pomae akupunktura i neki od fizikalnih
tretmana kao TENS (transkutana elektrina stimulacija). Preporuuje
se dijeta sa malo masti i dosta ugljenih hidrata a od koristi su i
tablete magnezijuma u dozi 300 mg dnevno, kao i vitamini B
kompleksa. Hirurko leenje koje se sastoji u presecanju ivaca
materice i/ili male karlice se primenjuje izuzetno retko.
Disfunkcionalno krvarenje iz materice
Disfunkcionalno krvarenjeiz materice je obino bezbolno. Najee se
javlja kod devojica koje su tek poele da dobijaju mesene cikluse,
kod ena koje se pribliavaju menopauzi, ili kao
posledicastresaibolesti.
U najveem broju sluajevasluznica matericeje izuzetno zadebljala,
s obzirom dajajnicine stvaraju hormone na uobiajeni nain.
Kada disfunkcionalno krvarenje nije povezano sa starosnim dobom
niti stresom, tada njegov uzrok moe bitipolicistina bolest
jajnika.Vrlo retko uzrok disfunkcionalnog krvarenja sutumor
jajnikakoji stvara estrogene ili nenormalni metabolizam estrogena
do koga je dovela bolest jetre.
Disfunkcionalno krvarenje je vaginalno krvarenje koje se javlja
u nepravilnim intervalima i nepredvidivo je po intenzitetu i
trajanju
Ako se krvarenje nastavlja, a nije povezano sa nedavnom menarhom
(prvom menstruacijom) ili nastupajuom menopauzom (poslednjom
menstruacijom u ivotu), mora se sprovesti tretman. Disfunkcionalno
krvarenje se obino moe kontrolisatimedikamentima(oralni
kontraceptivi ili u formi injekcije). Ako lekovi nemaju za rezultat
prestanak krvarenja, tada se sprovodi eksplorativna kiretaa
(ljutenje sluznice materice). ene sa hroninim krvarenjima su
uglavnom infertilne.
Posle toga, obino se ordiniraju preparati gvoa zbog nastale
sekundarneanemije, a oralni kontraceptivi se uzimaju narednih
nekoliko meseci radi spreavanja ponovnog nastanka intenzivnog
materinog krvarenja.
GINEKOLOSKI PREGLED
Ginekoloki pregled je specifian po tome to je vezan za pregled
najintimnijeg dijela tijela, te je povezan sa nelagodnou, sramom, a
vrlo esto i straht da imajuci u vidu sve to taj bi pregledtrebao da
ne bude bolan i grub.
Ginekoloki pregled je dio opteg pregleda kojeg svaki ginekolog
mora izvesti da bi dobio potpuni uvid u stanje bolesnice. Obavlja
se na ginekolokom stolu, u leeem poloaju sa rairenim nogama.
Ginekoloki pregled se sastoji iz tri dijela: inspekcija, pregled
pod ekaterima i bimanuelni pregled.
Inspekcijapredstavlja pregled vanjskih genitalija posmatranjem i
uoavanjem odreenih promjena na njima. Taj dio pregleda obino brzo
proe tako da vi i nemate osjeaj s kojom smo panjom obratili panju
na izgled vanjskih genitalija.
Pregled pod ekarterimaznai pregled vagine i spoljne povrine
grlia koji nam omoguava instrument koji se uobiajeno naziva
spekulum. Taj dio pregleda je prilino neprijatan ali je veoma vaan
jer na taj nain golim okom moemo imati odlian uvid u stanje grlia
to je od velike vanosti i bez ega pregled nije kompletan. Osim
toga, dobija se mogunost uvida u strukturu i izgled zidova vagine,
te o vaginalom sekretu, njegovom izgledu, boji, koliini.
Bimanuelni pregledje u stvari pregled u pravom smislu te rijei
koji se vri sa dvije ruke: unutranja i vanjska. Kod denjaka
unutranja ruka je desna a vanjska lijeva. Uobiajeno u vaginu
uvodimo dva prsta unutranje ruke (mada ima ginekologa koji
pregledaju i samo jednim prstom) s kojima hvatamo prvo matericu a
onda jajnike i tiskamo ih do vanjske ruke. Ovakva tehnika pregleda
je zato to je materica smjetena u sredini male karlice a za nju je
vezana elastinim vezama koji joj omoguuju pokretljivost u svim
pravcima. Ako je dolo do upale ili nekih drugih patolokih procesa u
predjelu grlia, jajnika ili jajovoda pomjeranje materice e
prouzrokovati bol.
Da bi se obavio kvalitetan pregled, a koji pri tom nee biti
bolan i neprijatan potrebno je da se za njega i pripremite. Prije
ulaska u ordinaciju potrebno je da se pacijentica izmokri jer pun i
nedovoljno prazan mokrani mjehur oteava pregled, ini ga neprijatnim
pa ak i bolnim. Kad legne na ginekoloki sto i stavi noge u nogare,
potrebno je da dobro rairi noge i da ruke stavite na grudi. Ako
uspije da se dobro opusti, trbuni miii nee biti zategnuti to e
znaajno olakati i ubrzati bimanuelni pregled.
Ginekoloki pregled moe biti dopunjen i rektovaginalnim odnosno
digitorektalnim pregledom ako je nalaz u maloj karlici nejasan. Na
osnovu ginekolokog pregleda dijagnostikuje se uredan nalaz i
razliite promjene na genitalijama ene. Duina ginekolokog pregleda
je razliita i zavisi od stanja genitalnih organa ene ali ne bi
trebao da traje due od 10 minuta.
VAGINALNI BRIS I PAP-A TEST
Pregled vaginalnog sekretaje jednostavna i bezbolna metoda
ispitivanjasekretau uzetog izvagine, sa prednje i zadnje usne i
kanala grlia materice. Od uzetog uzorka se pravi citoloki razmaz
koji se fiksira na mikroskopskoj ploici i boji specijalnim bojama.
Posle bojenja vri se mikroskopska analiza morfolokimh osobina
sekreta i elija u njemu u toku koje se mogu otkriti znaci
zapaljenja vagine, grlia materice, uzronici infekcije, dobroudne i
zloudne elije i druge patohistoloke promene.
Vaginaje miinosluzokoniorgankoji prekriva sloj sluzokoe koja je,
zbog svoje grae, osjetljivija od koe i zato podlonija spoljnim
uticajima i razvoju infekcije. Vagina je naseljena
vaginalnomfloromili mnogobrojnim vrstamamikroorganizamakoji
nisupatogeniza enu ako je ona imunokompetentna. Dakle, oni ive
simbiotskim nainom ivota.
U odnosu na zadravanje mikroorganizama na sluzokoi genitalija
ena,floravaginemoe biti;
stalna-rezidentna, fizioloka floraprolaznatranzitorna flora,
koja u vaginu ene dospeva iz spoljanje sredine, vazduhom,
seksualnim kontaktom, hranom, vodom, dodirom prljavim rukama, a
zadrava se u njoj kratkotrajno i ne izaziva promene vaginalnog
sekreta.
Medutim, neki lanovi normalne fizioloke flore vagine mogu
dospeti u okolno tkivo i postati patogeni.
Unutranja povrina vagine je stalno vlana. Zdrava vagina
proizvodi sekret koji je vlai i odrava istom. Sekret nastaje
stalnim izluivanjem (transudacijom) tenosti iz njenihkrvnih sudovai
cervikalnih lezda i lezda telamaterice. Vaginalni sekret (iscedak)
normalna je pojava kod polno zrelih ena i najee je providan ili
beliast, a osuen na donjem veu moe biti i ukast. Izgled sekreta
menja se tokom razliitih fazamenstrualnog
ciklusa,trudnoe,emocionalnog stresa, promene nainaishrane, upotrebe
razliitihlekova(ukljuujuikontraceptive) ili tokomseksualne
uzbuenosti.
Prisustvo mlene kiseline(oko 5) u vagini nastaje
pretvaranjemglikogenaiz povrnihelijaepitelakoje se vremenom ljute i
postaju hranamikrobimakoje su normalni stanovnici vagine. Pod
dejstvomDoderleinovih bacilai drugih mikroorganizama, osloboena
mlena kiselina uveava kiselost u vagini to pogoduje rastu
laktobacila koji spreavaju razvoj uzronika bolesti jer oni ne mogu
opstati u takvoj (kiseloj) sredini.pHvagine iznosi 4,05,0, a na
promenu kiselosti utiemenstrualnakrv,spermai ispiranje vagine
alkalnim sredstvima, antibiotici, promena hormonalnog statusa u
trudnoi, dojenja, ili menopauzi, spermicidi, polni odnos infekcija,
dovode do niske kiselost u vaginalni, i na taj nain stvaraju uslove
za razvojzapaljenjevagine izazvano banalnim uzronicima
(streptokoke,stafilokoke,eerihija koli).
Poremeena kiselost nepovoljno moe uticati navaginalnu floru, jer
stvara uslove za razvoj gljivica -kandide albikansizazivaa
gljivinog oboljenja kandidijaze. Razvoj ove gljivice je izraeniji u
ena sa naruenom funkcijomimunskog sistema, u toku antibiotske
terapije poremeaja vaginalne flore, neodravanja higijene genitalija
i nekih sistemskih bolesti (diabetes mellitus,
bolestiimunodeficijencije, maligne bolesti).
U reproduktivnom (plodnom) ivotnom dobu, svaka ene neposredno
pre ili posle menstruacije ima normalni, jedva primetni vaginalni
sekret. Nakonmenstruacije, sekret je oskudan i bistar, pre i za
vreme ovulacije bistar i nesto pojaan, a nakon ovulacije malo
zamuen. Izgled iscedka se menja zbog toga sto pre menstuacije
preovladava luenjeestrogena, a nakon menstruacijeprogesterona.
Veliki broj ena te promene u izgledu iscedka jedva primeuje, ali
onim paljivijim i upuenijim vaginalni sekret moe pomoi da
odredeplodne dane.
Normalno je da pre prvemenstruacijedevojcice nemaju iscedak
izpolnog organa, a ako se ipak iscedak pojavi, najee je uzrokovan
loom higijenom, vlanom prljavom odeom ili dodirivanjem genitalija
prljavim rukama. Oskudan iscedak iz polnog organa javlja se kod ena
starije ivotne dobi (zbog suvoe vagine izazvana promenom
hormonalnog statusa umenopauzi), ali i kod mlaih ena kod kojih su
odstranjenijajnicia nisu podvrgnutehormonskomleenju. Meutim, i
jedne i druge mogu da imaju pojaan sekret neprijatnogmirisaako se u
njihove polne organe, zbog hroninih bolesti ili loe higijene
nastanebakterijeimikroorganizmi.
Bris vaginalnog sekreta moe se uzimati za sledee analize:
1,Stepen istoe vaginalnog sekreta je medicinski test za
razvrstavanje pregledanog uzoraka vaginalnog sekreta u jednu od est
konsenzusom odreenih grupa, na osnovu stepena njegove istoe. Prva i
druga grupa znae da je nalaz sekreta uredan(prisustvo
sluzi,leukocita,Doderlinovih bacila,poneki streptokok,stafilokok).
Trea grupa oznacava trichomonas vaginallis, u zavisnosti od
subjektivnih tegoba pacijentkinje, uz bakterioloki vaginalni bris,
zahteva specifinu terapiju ili praenje. etvrta grupa sekreta
oznaava gonoreju (triper). Peta grupa ukazuje na
prisustvotrohomonas vaginalisa. esta grupa predstavlja gljivinu
infekciju, najeekandidijazu. Promene sekreta od tree do este grupe
zahtevaju specifino leenje uz obavezan kontrolni pregled, sve do
noprmalizacije stepemna istoe (prva ili druga grupa).
2. Bakterioloki pregled vaginalnog sekreta je medicinski test
kojim se utvruje stepen i vrsta bakterijskog zagaenja u sekretu
vaginenajee kod bakterijskevaginoze.. U ovom sluaju uzimaju se
bakterioloki cervikalni (sa grlica materice) i bakterioloki
vaginalni bris. Brisevi se zasejavaju na mikrobioloke podloge, uz
pomo kojih se odreuje vrsta bakterija i njihava osteljivost na
odreene lekove. Na osnovu nalaza bakteriolokog pregleda odreuje se
vrstaterapije. U grupi bakterija koje izazivaju upalu grlia
materice mogu da budu uzronici steriliteta i pobaaja, kao to
suhlamidije(.Chlamydia trachomatis ) mikroplazmaigonokoke.
3.Citoloki pregled grlia materice na prisustvo maligniteta (PAP
testPapanikolau test) Papanikolau test je metoda dopunskog
ispitivanja u okviru ginekolokog pregleda koja ima za cilj rano
otkrivanje prekanceroznih i kanceroznih promena elija grlia
materice, koje prethodekarcinomu...Od uvoenja Papanikolau testa,
stopa javljanja raka grlia maternice je opala za oko 70 posto, a
ivoti milioni ena su produeni
4. Citohormonalni pregled vaginalnog sekreta
5. Ispitivanje sastava vaginalne flore je medicinski test za
odreivanje ukupnog sastava vaginalne flore, ili skupa svih
mikroorganizama (mikroflora, flora mikroorganizama, bakterijska
flora) vagine kao njihovog stanita. Danas se veliki broj ena
podvrgava ispitivanjima u cilju otkrivanja ili prevencije oboljenja
koja mogu uticati na plodnost. Pregled svih neinfektivnih i
infektivnihagenasaje nemogu i zato se na osnovu ispitivanjem
vaginalne flore mogu otkriti odreeni funkcionalni poremeaji koji
dijagnostiku mogu usmeriti u odreenom pravcu.
KOLPOSKOPIJA
Kolposkopijaje dijagnostiki postupak umediciniu kojem se pomou
optikog instrumenta,kolposkopa, pod razlinitim poveanjima i
osvjetljenjima mogu pregledatistidnica ,rodnicai vratmaternice.
Najveu primjenu kolposkopija ima u otkrivanju premalignih i
malignih promjena (tumora) u sluznici enskih spolnih organa.
Pregled kolposkopom ispitivau omoguuje poveani pogled, kako bi
mogao razlikovati novotvorinske promjene od ostalih i precizno
uzeti uzorakbiopsijomza toniju analizu. Uz poveanja kolposkop sadri
i razliite filtere svjetla koji mu omoguuju gledanje pod zelenim
ili crvenim svjetlom. Pregled kolposkopom moe se nadopuniti
bojanjem sluznice razliitim bojama. Razliito svjetlo omoguuje bolju
izraenost odreenih struktura, a razliite stanice (nenormalne)
razliito se boje odreenim bojama (npr. lugol-jod)
Tehnika radaPacijentica se postavlja u leei poloaj na
ginekolokom stolu sa savijenim nogama u kukovima i koljenima.
Kolposkopom se vri pregled spoljnih genitalija (genito-femoralne
brazde, unutranje strane malih usana, predio otvora Bartolonijevih
i Skeneovih lijezda, spoljni otvor uretre). Poslije pregleda
spoljnih genitalija u vaginu se stavlja suh spekulum. Kolposkopom
se vri pregled sluznice vagine i grlia materice, bez prethodne
upotrebe reagenasa. Poslije ovog detaljnog pregleda radi se
proirena koloposkopija. Vaginalni dio grlia materice i vaginalni
svodovi se premazuju sa 3% rastvorom siretne kiseline. Rastvor
siretne kiseline pusti se da odstoji 1 do 2 minute to dovodi do
bubrenja odreene vrste epitela (atipija ploastog epitela). Potom se
vri posmatranje kolposkopom.
Kao obavezni dio kolposkopskog pregleda vri se i jodni test
(Schillerova proba). Poslije jodnog testa zdrav ploasti epitel
dobija tamno smeu boju (jod pozitivna mjesta) i to nam nagovjetava
da su ta podruja epitela zdrava. Ako se radi o promijenjenon
ploastom epitelu ili cilindrinom epitelu, pri premazivanju jodom ne
dolazi do tamno smeeg prebojavanja (jod negativna mjesta), to
oznaava mjesta potencijalnih promjena epitela.
Normalni nalazi:ploasto-slojeviti epitel,
ektopia (cilindrini epitel),
tipina zona transformacije.
Patoloki nalazi:leukoplakia,
punktacije,
mozaik,
atipina zona transformacije,
atipini krvni sudovi,
jod negativna polja.
BIOPSIJA
Biopsija je mali uzorak tkiva, veliine iodine glave, koji se
uzima sa izmjenjene povrine grlia. Veina ena osjeti malo tipkanje
pri uzimanju biopsije. Biopsija se alje na patologiju gdje se
obradjuje i posmatra pod mikroskopom. Nakon uzimanja biopsije, moe
se javiti malo krvarenje tokom naredna 3-4 dana, kada moete
koristiti tampne ili uloke
Rezultat biopsije
Ukoliko se bilo ta abnormalno nadje na biopsiji, gradira se
prema teini abnormalnosti, a izvjetaj tj nalaz se salje vasem
ljekaru. Abnormalnosti na cervikalnoj biopsiji se nazivaju
Cervikalna Intraepitelna Neoplazija (CIN) i gradira se kao CIN 1
(blaga), CIN 2 (umjereno teka) I CIN 3 (teka).
UPALE GENITALNIH ORGANA
Vaginitis,Vulvitis I Vulvovaginitis
Vaginitis je upala sluznice vagine. Vulvitis je upala stidnice
(vulve)(vanjskih enskih spolnih organa). Vulvovaginitis je upala
vulve (stidnice) i vagine.
Tokom reproduktivnih godina ene hormonske promjene mogu izazvati
vodenasti, sluzavi ili mlijeno bijeli iscjedak u razliitoj koliini,
to je normalno i ovisi o razdoblju menstrualnog ciklusa. Nakon
menopauze sluznica vagine i tkiva vulve (stidnice) stanjuju se, te
se normalni iscjedak koliinski smanjuje uslijed manjka estrogena.
Uslijed toga se vagina i vulva (stidnica) lake inficiraju i
ozljeuju.
Novoroena djevojica moe imati iscjedak iz vagine uzrokovan
estrogenom kojeg je dobila od majke prije roenja. Taj iscjedak
obino prestaje za oko 2 sedmice.
Uzroci nenormalnog iscjetka iz vagine:
Infekcija
Bakterijska, poput infekcije uzrokovane klamidijom (Chlamidia) i
gonokokima
Gljivina, poput infekcije uzrokovane Candida (kandidom) (osobito
kod dijabetiarki, trudnica i
onih pod terapijom antibioticima)
Protozoama, jednostaninim praivotinjama, poput Trichomonas
(trihomonas) vaginalis
Virusna, poput humanog papilomavirusa i herpes virusa
Iritacija
Spermicidna sredstva, podmaziva sredstva, prezervativi,
dijafragme, cervikalne kape i spuvice
Deterdenti i omekivai za rublje
Dezodoransi i sapuni
Dodaci u vodu pri kupanju
esto ispiranje vagine
Strana tijela u vagini
Uske, nepropusne, neupijajue donji ves
Stolica
Tumori ili druga nenormalna tkiva
Rak stidnice, vagine, vrata maternice ili sluznice maternice
Lijeenje zraenjem (radioterapija)
Simptomi
Najei simptom upale vagine je nenormalni iscjedak iz vagine.
Iscjedak se smatra nenormalnim ukoliko je vrlo obilan, neugodnog
mirisa ili je praen svrbeom, osjetljivou ili bolnou vagine.
Nenormalni iscjedak je esto gui od normalnog te drugaije boje, npr.
takav iscjedak moe biti gustoe sira, ili biti ute ih zelenkaste
boje ili sukrvav.
Prilikom bakterijske infekcije vagine obino se stvara bijeli,
sivkasti ili ukasti mutni iscjedak iji je miris neugodan ili
podsjea na miris ribe. Miris se moe pojaati nakon spolnog odnosa
ili ispiranja sapunom, to u oba sluaja smanjuje kiselost vagine,
olakavajui rast bakterija. Vulva (stidnica) moe biti nadraena ili
se moe osjeati blagi svrbe.
Infekcija kandidom (gljivicom skupine krasnica) izaziva umjereno
ili jako peenje vulve i vagine. Koa je crvena i moe biti
osjetljiva. Gusti, sirasti iscjedak iz vagine obino se dri zida
vagine. Simptomi se mogu pogoravati tokom sedam dana prije
menstruacije. Ta se infekcija ponavlja u ena koje boluju od
nelijeene eerne bolesti te u onih koje uzimaju antibiotike.
Infekcija sa Trichomonas vaginalis, jednostaninom praivotinjom,
stvara bijeli, sivkasto-zeleni ili ukasti iscjedak koji moe biti
pjenuav. Iscjedak se obino pojavljuje neposredno prije menstruacije
i moe imati neugodan miris. Svrbe je jak.
Vodenasti iscjedak, osobito ukoliko sadri krv, moe biti
uzrokovan rakom vagine, vrata maternice ili sluznice maternice
(endometrija). Polipi vrata maternice mogu dovesti do krvarenja iz
vagine nakon spolnog odnosa. Ukoliko je postojao svrbe vulve
(stidnice) ili osjeaj neugodnosti u tom podruju, uzroci mogu
obuhvaati infekciju humanim papilomavirusom ili karcinoma in situ,
vrlo rani stadij raka koji se nije proirio na druga podruja i koji
se hirurki lako moe odstraniti.
Bolni otok vulve (stidnice) moe uzroiti infekcija herpesom ili
apsces. Bezbolni otok moe izazvati rak ili sifilis. Stidne ui
(pediculus pubis) mogu izazvati svrbe u podruju vulve
(stidnice).
Dijagnoza
Na onovu simptomatologije,detaljno uzete anamneze,ginekoloskog
pregleda koji ukljucuje pregled pod spekulumima, uzimanje
vaginalnog brisa te PAP-a testa.
Lijeenje
Uobiajeno lijeenje infekcija vagine i vulve (stidnice)
Vrsta infekcije Lijeenje
Kandidom (kvasnlcama) Mikonazol, klotrimazol, butokonazol ili
terkonazol (u
obliku kreme, vaginalnih tableta ili vaginalnih
supozitorija);
flukonazol ili ketokonazol (na usta)
Bakterijama Obino metronidazol ili klindamicin (u vidu
vaginalne
kreme) ili metronidazol oralno; ako je uzrok gonokok
obino ceftriakson (intramuskularne injekcije) uz doksicilin
oralo
Klamidijom Doksiciklin ili azitromicin oralno
Trihomonasom Metronidazom oralno
Humani papilomavirus Trikloroctena kiselina (neposredno
nakondilom);
(genitalne bradavice) tekui duik ili fluorouracil (neposredno na
kondilom) kod tekih
infekcija
Herpes virus Aciklovir oralno ili u obliku masti
Adnexitisi
Adnekse predstavljaju jajnike sa jajovodima. Zbog toga to se
nalaze veoma blizu, a prilikom zapaljenskih procesa dolazi do
zahvatanja oba pomenuta organa, esto ih je veoma teko odvojiti.
Dakle, zapaljenski proces moe da postoji samo na jajniku, ili samo
na jajovodu, ali je ea pojava zapaljenja obe pomenute strukture
istovremeno (adneksitis).
esti uzronici adneksitisa mogu da budu infektivni agensi poput
halmidije, gonokoka (izaziva gonoreje) i tuberkuloznog bacila.
Adneksitis moe da se javi nakon kiretaa, biopsija, sondiranja
materice, neleagalnih prekida trudnoe... Adneksitis moe da bude
izazvan bakterijama kao to suStreptoccocus, Staphyloccocus, E.
Coli, Enteroccocus, Proteus pyocarineus, anaerobi... esto se
zapaljenje iri sa vagine, grlia materice i unutranjeg sloja
materice (endometrijum).
Taan broj ena sa ovom dijagnozom nije u potpunosti poznat, ali
se primeuje opadanje u obolevanju od ove bolesti, naroito u
zemljama sa razvijenim sistemom zdravstvene zatite i dobrog
zdravstvenog prosveivanja, a kod pravovremeno postavljene dijagnoze
i broj kompikacija je manji. Takodje, bolest se ee javlja u
reproduktivnom periodu ene.
Simptomi i znaci akutnog adneksitisa
simptomi su burni i javljaju se naglo, gotovo iznenada prisutni
sa jaki bolovi u donjem delu trbuha i donjem delu ledja poto proces
najee istovremeno zahvata oba jajnika, bolovi su obostrani mogue su
smetnje prilikom hoda i nemogunost stajanja temperatura je poviena
i moe biti praena groznicom javlja se opta slabost, malaksalost i
gubitak apetita, a neretko munina i povraanje komplikacije
adneksitisa najee sustvaranje apscesa u jajovodu i/ili jajniku,
apsces u Douglasovom prostoru, pelvoperitonitis, difuzni
peritonitis, ekstrauterini graviditet, sterilitet
Dijagnoza akutnog adneksitisa
Anamneza sa klinikom slikom i objektivnim ginekolokim pregledom
je dovoljna da se posumnja na adneksitis.
Neophodno je uzeti vaginalni i cervikalni bris radi
identifikacije uzronika zapaljenja.
Nalaz krvi pokazuje ubrzanu sedimentaciju i povean broj
leukocita.
Ljeenje akutni adneksitis
U terapiji akutnog adneksitisa najvanije je da pacijentkinja
lei, pa je opreporuljiva hospitalizacija.
Medikamentozna terapija se odreuje na osnovu izolacije uzronika.
Od medikamenata se koriste antibiotici i sulfonamidi. Uz
antibiotike, u nekim sluajevima je potrebno ukljuiti i
kotikosteroide da bi se spreilo stvaranje zadebljanja u zidovima
jajovoda i sraslina adneksa sa okolnim organima, a sterilitet je
posledica svega navedenog.
Pod ovakvom terapijom, subjektivne tegobe i objektivni znaci
bolesti se brzo smiruju. Spontani bolovi, kao i bol pri pregledu
iezavaju, temperatura pada i popravlja se opte stanje.
Nedovoljno i nepravilno leenje akutnog adneksitisa moe dovesti
do smirenja simptoma, ali ne i do unitavanja ognjita infekcije,
tako da su mogui recidivi bolesti i ee su pomenute
komplikacije.
TUMORI GENITALNIH ORGANA ZENE
Benigni tumori vulve
Cista Bartolinijeve lezdese najee pojavljuje u grupi cistinih
tumora vulve. Nastaje kao posledica bartolinitisa koji je
recidivirao vie puta i kod koga nije uklonjeno arite. Zbog
recidivantnih zapaljenja izvodnog kanala lezde, dolazi do proirenja
kanala i retencije sekreta koji se stvara u lezdi, pa se retenciona
cista.
Ree se javljajuretencione ciste Nuckova kanalazbog greke u
zatvaranju divertikuluma Nucki, zatim retencione ciste lojnih
lezda, sluzave i inkluzione ciste.
Nastanak tumora vulve se vee za zapaljenske procese na vagini i
vulvi, infekcije HPV (humani papiloma virus) virusom,
intraepitelnom neoplazijom, hipertrofinim leukoplakijama i polnim
bolestima.
Tumori se uglavno javljaju u vidu bradaviaste ili glatke
prominencije crvene boje ili boje koe, najee ne izazivaju nikakve
simptome, a nekada se moe javiti svrab. Moe godinama da perzistira.
Predilekciono mesto za javljanje tumora je unutranja strana velikih
i malih usana.
Dijagnozase postavlja se na osnovu anamneze, klinike slike,
ginekolokog pregleda, biopsije i patohistolokog nalaza.
Terapijapravih i cistinih tumora je operativna.
Benigni tumori cerviksa
Najei benigni tumori cerviksa materice su cervikalni polipi
(polypus cervicis) a neto rei su miomi i leomiomi.
Klinika slika
Polip cerviksa moe biti okruglastog oblika ili izduen (kad
prominira u vaginu), sa glatkom ili renjastom povrinom, bledo ili
tamno crvene boje, veliine zrna penice, pa ak i oraha i nalazi se u
spoljanjem uu cerviksa. esto dolazi do sekundarne infekcije povrine
polipa koja je u zapaljenju i ulcerisana. Pacijentkinje se obino
ale na sukrviavo prljanje i krvav fluor koji nastaje zbog lediranja
povrine polipa (trenje, koitus, vaginalni pregled). Postoji obilna
sluzava sekrecija koja potie iz cerviksa (cervikalni fluor) usled
ascedentne infekcije i cervikalnog endometritisa.
Neto rei benigni tumori su miomi koji nastaju iz glatkog miinog
tkiva grlia. Miom je obino lokalizovan na prednjoj usni grlia i ree
moe da dostigne veliinu pesnice, kada vri kompresiju na mokranu
beiku i uretru i priinjava smetnje pri mokrenju.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, ginekolokog pregleda. Koristan
je ultrazvuni pregled, histerosalpingografija (metoda kod koje se
kontrast ubrizgava u matericu i jajovode i dobije se slika
unutranjosti tih organa) i histeroskopija (posmatranje unutranjosti
materice optikim instrumentom). Da bi se potvrdilo da se radi o
cervikalnom polipu, potrebno je polip odstraniti (polipektomija)
uvrtanjem zupastim kletima, potom je obavezna frakcionirana
eksplorativna koretaa. Dobijeni materijal se alje na histopatoloki
pregled.
Leenje
Veliki benigni tumori koji uzrokuju simptome i razvijaju
komplikacije preporuljivo je hirurki leiti.
Miom
Miomi su najei dobroudni tumori materice, graeni uglavnom od
glatkih miia. Osnovne karakteristike ovoga stanja su: tumor,
krvarenje, bol i pritisak na okolne organe i strukture. Dobroudna
narav ovog tumora iskljuuje mogunost nastanka metastaza i irenja u
druge organe, ali uzrokuje probleme zbog svog lokalizacije u
materici (neplodnost, tekoe u poroaju, pobaaji) i pritiska na
okolne organe.Uzrok nastanka
Uzrok nastanka mioma nije poznat. Istraivanja pokazuju kako miom
nastaje bujanjem promenjenih glatkih miinih elija. ee se javlja kod
ena unutar jedne te iste porodice to potvruje ulogu naslednog
genskog faktora. Postoje injenice koje govore da estrogena
stimulacija igra bitnu ulogu u patogenezi mioma (javljaju se u
generativnom periodu ene, uveavaju se za vreme trudnoe, a ima ih i
kod ena koje uzimaju oralne kontraceptive, pokazuju tendenciju
smanjenja u postmenopauzi). Ove injenice pokazuju da hormonski
faktor igra odluujuu ulogu, ali se ne moe tvrditi da ih izaziva, ve
samo da utie na njihov rast. Svaka trea ena iza 35. godine ivota
ima miom.
Klinika slika
Miomi mogu imati simptome, ali nije pravilo. Simptome daje oko
35% mioma. Miomi bez simptoma otkrivaju se sluajno pri pregledu.
Simptomatski miomi odlikuju se razliitim intenzitetom, zavisno od
veliine mioma, njegove lokalizacije u materici, promenama mioma i o
tome da li je ena trudna ili ne.
Simptomi su sledei: nepravilna i obilna krvarenja iz materice
ija je posledica anemija koju je obino teko leiti, bol, napetost u
donjem delu trbuha koja nastaje zbog pritiska mioma na okolne
organe i strukture; ukoliko je tumor veliki, moe uzrokovati venski
zastoj i trombozu i poremeaj pranjenja debelog creva, neplodnost
(2-10% neplodnosti nastaje zbog mioma), spontani pobaaji - javljaju
se dvaput ee u ena sa simptomima mioma.
Miomi i trudnoa-2-10% uzroka neplodnosti otpada na miome.
Ukoliko je miom jedini uzrok neplodnosti, nakon njegova
odstranjenja, 40% bolesnica zatrudni. Ukoliko miom postoji za vreme
trudnoe, u drugom i treem trimestru moe dosta da poraste, i da
izazove prevremeni poroaj ili spontani pobaaj. Mogue su i
komplikacije nakon poroaja jer tada miom pojaano krvari i moe
dovesti enu u ivotnu opasnost.
Komplikacije
Miomi deformiu matericu, pritiskaju jajnike i jajovode pa mogu
doprineti nastanku neplodnosti. Maligna promena mioma je vrlo
retka; javlja se u svega 0,1 - 0,5% sluajeva. Komplikacije koje
miomi uzrokuju na drugim organima i organskim sistemima ukljuuju
nastanak teke anemije zbog obilnih krvarenja. Manjak gvoa koji tako
nastaje esto je vrlo otporan na leenje. Veliki miom vri pritisak na
okolne strukture, to je neugodno i opasno kod pritiska na mokrani
sistem i debelo crevo kada nastaje poremeaj oticanja mokrae i
stolice.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, ginekolokog pregleda koji se
moe dopuniti digitorektalnim pregledom (pregled zadnjeg dela
debelog creva). Koristan je ultrazvuni pregled,
histerosalpingografija (metoda kod koje se kontrast ubrizgava u
matericu i jajovode i dobije se slika unutranjosti tih organa).
histeroskopija (posmatranje unutranjosti materice optikim
instrumentom).
Leenje
Miom nije isti kod svake ene, leenje zavisi od niza faktora -
starosti ene, broja poroaja, je li trenutno trudna ili prieljkuje
trudnou, od simptoma, lokalizacije tumora, opteg zdravlja i
postojanja komplikacija u samom miomu ili u drugim organskim
sistemima. Mali miom, bez komplikacija i simptoma, moe se leiti
hormonski (anGnRH - analozi gonadotropin oslobaajueg hormona). Ovim
leenjem postie se smanjenje mioma u oko polovine bolesnica, to je
esto dovoljan terapijski uinak. Koristi se ukoliko ena eli jo dece,
ukoliko iz bilo kojih razloga ne moe pristupiti hirurkom zahvatu
odstranjenja mioma ili materice i kao priprema za operativno
leenjeVeliki miom, koji uzrokuje simptome i razvija komplikacije
preporuljivo je hirurki leiti. Moe se odstraniti samo miom
(miomektomija) ili cela materica (histerektomija), to zavisi takoe
od navedenih faktora i enine elje za trudnoom.
Rak grlia materice (Karcinom cerviksa uterusa)
Karcinom grlia matericeje jedan od najeih malignih tumora ena
koji je na naim prostorima trei po uestalosti (iza karcinoma dojke
i plua), dok je u razvijenim zemljama znatno rei: SAD 8-mi tumor po
uestalosti, Velika Britanija 12-ti, itd.
Prema statistici SZO to je u svetu drugi tumor po uestalosti, a
po smrtnosti peti. U proseku se dijagnostikuje kod 16 od 100 000
ena godinje, a umre 9 od 100 000 ena na godinu dana.Uzronik
Humani papiloma virus (HPV), jedan je od glavnih uzroka nastanka
ovog karcinoma. To ne znai da ce svaka ena koja ima HPV oboleti od
ovog oboljenja.
Puenje, rano zapoinjanje seksualnih odnosa, promiskuitet, ne
korienje kondoma takoe su faktori za nastanak oboljenja. Postoji
povean rizik meu enama koje uzimaju kontraceptivne pilule. Smatra
se da je tako zato to su takve ene polno aktivnije, manje koriste
kondome i ee se podvrgavaju Papa testovima kako bi im lekar
propisao kontraceptivno sredstvo. ene sa HIV infekcijom ili ene kod
kojih je izvrena transplantacija nekog organa mogu biti izloene
veem riziku. Infekcije genitalnim herpesom ili hronine infekcije
hlamidijom (kao polno prenosivim bolestima), mogu poveati
rizik.
Polne bradavicekoje takoe izaziva HPV su forma benignog tumora
epitelnih elija, ali ovi sojevi HPV uglavnom ne izazivaju karcinom.
Narvno, mogua je istovremena infekcija sa vie serotipova HPV
(humanog papiloma virusa). Infekcija HPV je polno prenosiva, a
upotreba kondoma smanjuje, ali ne moe uvek da sprei infekciju.
Trenutno ne postoje komercijalni testovi za HPV kod mukaraca,
ali kako se smatra da HPV prvenstveno raste u epitelijumu glansa
penisa higijena ove regije moe biti preventiva.
Kofaktori: infekcija hlamidijom, herpes simplex virus (HSV),
stres i poremeaji izazvani stresom, ishrana, hormonska
kontracepcija, viestruke trudnoe, porodina istorija karcinoma
grlia.Tipovi karcinoma
Dva su osnovna tipa ovog malignog tumora:
Skvamocelularni nastaje od elija ploastog epitela i ini 85-90%
svih tumora
Adenokarcinom nastaje od lezdanog epitela i ini 10-15%
tumora
Ree se javljaju drugi tipovi: adenoskvamozni karcinom, "small
cell" karcinom, neuroendokrini tumor, viloglandularni
adenokarcinom. Na grliu se mogu javiti i drugi maligni tumori -
melanom i limfom, ali izuzetno retko.Klinika slika
U poetku razvijanja bolesti uglavnom nema specifinih simptoma.
Ukoliko se ipak jave to su: vaginalni sekret koji moe biti svetle
boje, ne mnogo gust, roze ili smee boje, pomean sa krvlju, ili
tamne boje i neprijatnog mirisa. Simptomatologija se moe ispoljiti
i nenormalnim vaginalnim krvarenjem, izmeu menstrualnih ciklusa,
posle seksualnog odnosa ili nakon menopauze, zatim gubitak apetita
i teine, umor, bol u karlici, leima ili nogama.
Stadijumi
Prema FIGO klasifikaciji , koja je zasnovana na klinikom nalazu
postoji 5 stadijuma:
FIGO 0 Ca in situ
FIGO I (I,Ia, Ib,Ic) - lokalno uznapredovali tumor
FIGO II (IIa,IIB )
FIGO III (IIIa, IIIb, IIIc )
FIGO IV
Prognoza zavisi od stadijuma tumora. Uz leenje 5-godinje
preivljavanje u najranijim stadijumima je 92%. Ukupno 5-godinje
preivljavanje, kada se kombinuju podaci za sve stadijume je
72%.
CIN se deli na:-CIN I - odgovara lakoj displaziji, a atipine
elije zauzimaju donju treinu ploastoslojevitog epitela grlia
materice.-CIN II - odgovara umerenoj displaziji, pri emu atipine
elije zauzimaju vie od jedne treine, a manje od donje dve treine
debljine epitela.-CIN III - odgovara tekoj displaziji i karcinomu
in situ, pri emu atipine elije zauzimaju vie od dve treine, a kod
karcinoma in situ itavu debljinu ploastoslojevitog epitela grlia
materice.Danas je dokazano da od CIN-e, kako od displazija tako i
od karcinoma in situ, moe nastati invazivni planocelularni karcinom
grlia materice. Sve tri vrste displazija su su reverzibilni oblici
CIN-e, dok je karcinom in situ ireverzibilna lezija. Ukoliko je
displazija tea, utoliko je vea verovatnoa da e progredirati u
karcinom, a takoe je potreban i krai vremenski
interval.Dijagnoza
Papa test, koji se izvodi korienjem komadia vate, etkice ili
malog drvenog tapia da bi se sastrugao unutrasnji deo cerviksa,
prednja i zadnja spoljanja strana kako bi se uzele elije za analizu
je najpouzdaniji metod otkrivanja ove bolesti. Postupak uzimanja
materijala obino nije bolan i uglavnom se osea kao pritisak. Papa
testovi su vrlo efikasni kod otkrivanja prekanceroznih stanja
cerviksa. Njegova efikasnost zavisi od toga koliko esto se test
izvodi zato to ponekad jedan Papa test nee pokazati abnormalne
elije ak i kada su displazija i tumor prisutni. Ukoliko cerviks
izgleda abnormalno, normalan Papa test nije dovoljan. Ukoliko se
pronau abnormalne elije uzima se uzorak tkiva (biopsija) iz
cerviksa.
Leenje
Leenje zavisi od vrste, stadijuma, veliine i oblika tumora,
starosnog doba i opteg zdravstvenog stanja ene. U najranijem
stadijumu, bolest je izleiva uklanjanjem ili unitavanjem
prekanceroznog i kanceroznog tkiva. Ovo se moe uiniti bez
uklanjanja uterusa tako da je ena jo uvek sposobna za raanje. U
teim sluajevima neophodno je uklanjanje uterusa (histerektomija) se
vri sa ili bez uklanjanja jajnika. Kod bolesti koja je
uznapredovala, moe se izvriti radikalna histerektomija, kod koje se
uklanja uterus i dosta okolnog tkiva, ukljuujui i lokalne limfne
vorove. Terapija zraenjem (visoke doze rendgenskih zraka ili drugih
visoko energetskih zraka kako bi se unitile elije malignih tumora)
ili hemoterapija (korienje lekova kako bi se unitile elije malignih
tumora) se koriste za leenje malignih tumora koji se proire ili
kada je dolo do recidiva.
MENOPAUZAMenopauza se uobiajeno dogaa izmeu 45. i 55. godine
ivota i predstavljaposlednje menstrualno krvarenje.Indukovana ili
arteficijelna menopauza je prestanak funkcije ovarijuma (jajnika)
izazvan lekovima, zraenjem ili operacijom.
Prevremena menopauzaje ona koja nastupa pre 40. godine ivota,
bilo da je nastala spontano ili je hirurki indukovana. Mada se pod
menopauzom podrazumeva poslednja menstruacija, ovaj termin se esto
koristi kao sinonim nazivaklimakterijumkoji, u stvari, oznaava
period oko menopauze (obuhvatajui perimenopauzu i postmenopauzu).
Perimenopauza podrazumeva period neposredno pred menopauzu
(premenopauza) i prvih nekoliko godina nakon poslednje
menstruacije.
Klinika slika
Uobiajeno je da prestanku menstrualnog krvarenja prethodi
periodneregularnih ciklusa, oligomenoreje ili oskudnih
menstruacija. Manifestacije klimakterijuma su brojne i razliite:
vazomotorni simptomi (valunzi, nono znojenje, nesanica, lupanja
srca, parestezije), fiziki simptomi (glavobolja, umor), psihiki
simptomi (promene raspoloenja, anksioznost, gubitak memorije,
gibitak koncentracije, iritabilnost, deresija), urogenitalni
simptomi (disfunkcionalna krvarenja, atrofija genitalnog trakta,
gubitak libida, uretralni sindrom), oboljenja kotano - zglobnog
sistema (osteoporoza, artralgije - bolovi u zglobovima),
kardiovaskularna oboljenja (ishemijska bolest srca, tromboze).
Najkarakteristiniji simptom je toplotni talas ili valung,
odnosno iznenadno crvenilo koe lica, vrata i grudi koje je praeno
oseajem intenzivne vruine, a zavrava se profuznim znojenjem.
Postmenopauzalnu osteoporozu karakterie ubrzana razgradnja i
gubitak preteno trabekularne kosti.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, klinike slike, odreivanjem
nivoa hormona.
Hormonska supstitucija menopauze
Znaaj nadoknaivanja estrogena u premenopauzalnom periodu je u
kontroli povremenih klimakterinih simptoma i menstrualnog ciklusa.
U perimenopauzalnom periodu estrogeni su pre svega znaajni za
spreavanje klimakterinih tegoba, zatim za spreavanje osteoporoze i
zatitu kardiovaskularnog sistema. U postmenopauzalnom periodu
primarni znaaj estrogena je u prevenciji osteoporoze i zatiti
kardiovaskularnog sistema.
PREDMENOPAUZA
Karakterizira niz fizikih i emotivno mentalnih promjena koje
nastupaju puno prije nego ena konano stupi u menopauzu. Promjene
nastupaju ve oko 40- te godine i mogu trajati do ulaska u 50-te.
Kod veine ena nastupa oko 47 godine i traje 4- 5 godina.
Predmenopauza se obino povezuje s niz prepoznatljivih simptoma -
nepravilno krvarenje, valunzi, vaginalna i suhoa koe i openito
sluznica, smanjeni libido, nestabilno raspoloenje, depresija,
poremeaj spavanja, oslabljeno pamenje, ispadanje kose i s druge
strane dlakavost lica, debljanje, palpitacije, glavobolje, munine,
osjetljivost urinarnog strakta, poetak osteoporoze i drugih
oboljenja.
Svaka ena proivljava svoje individualne promjene i simptome i
moe se rei da je svaka ena na svoj nain osjea. Kod nekih su izraeni
samo blai simptomi ili samo promjene u menstrualnom krvarenju, kod
drugih e se simptomi i njihov intenzitet izmjenjivati, neke opet
proivljavaju iznimno teak period ivota.
Prepoznaje se po sljedeem: po skraivanju menstrualnog ciklusa od
menstruacije do menstruacije, jer se skrauje prva folikularna faza;
izostanak ovulacija i postepeno sniavanje razine progesterona;
poveana razina folikul stimulirajueg hormona ( FSH ) u odnosu na
razinu luteinskog je znak reproduktivnog starenja; FSH je navii 1 3
godine od zadnje menstruacije i to 10 20 x razine estradiola,
progesterona i testosterona se naglo smanjuju; iako se razine
hormona smanjuju, razine estrogene su obino sniene tek 6 mjeseci do
1 godinu prije poetka prave menoapuze; ipak ove razine ne omoguuju
stvaranje dovoljno sloja da bi ena dobila menstruaciju; prije same
menopauze razine estrogena se su vrlo visoke ( znaju biti i
dvostruke u odnosu na vrijednosti dok ena imala redovitu
menstruaciju ) - zatim naglo opadaju;
Nepravilno krvarenje se moe pokazati kao uestalije ili rjee,
naglo i preobilno ili oskudnije, produeno ili skraeno, naglo
prekidanje... Posebno su neugodna preobilna krvarenja kao
posljedica zadebljanja maternice, i posebno ako se na kraju moraju
provesti vrlo neugodne kiretae. U regulaciji krvarenja prepisuje
niz lijekova calcium carbonicum, phosphorus, natrium muriaticum,
lachesis, kreosotum i drugi ovisno o cijeloj slici simptoma i
stanja pacijentice.
Navale vruine i znojenja - kod nekih ena nastupaju vrlo rano i
prije pojave promjena u menstrualnom krvarenju, kod drugih
nastupaju s tim promjenama, kod nekih ena se izmjenjuju faze sa i
bez ovih simptoma. Neke doivljavaju topla znojenja i pate od
nedostatka zraka; druge pak prolaze hladna preznojavanja i ak
zimicu. Preporuuje se izbjegavanje slane i zainjene hrane,
gaziranih pia, slatkia, alkohola, te neugodnih situacija i
stresova. ene s vie tjelesne masnoe znaju imati manje izraene
simptome od mravijih ena.
Pred i menopauzu obiljeava niz neugodnih promjena u
funkcioniraju ene. Zbog manjka estrogena javlja se vaginalna suhoa
i atrofija, osjetljivost i iritacija, zbog povienog pH izraenija je
osjetljivost na vaginalne i urinarne infekcijame, zbog toga osjeaju
fizike nelagode i zaziru od spolnih odnosa, pate od tegoba s
uriniranjem i inkontinecijom. Zbog svih navedenih i esto vrlo
nelagodnih promjena, te onih u fizikom izgledu kao suhoa koe, bore
i starenje ( uz manjak estrogena vezuje se manjak kolagena ),
dlakavost i pigmentacija lica ( pojava tamnih tokica i fleka ) ene
obino pate od nesigurnosti u sebe i svoj fiziki izgled, depresije,
tmurnih raspoloenja ili su s druge strane napete i nervoze ili vrlo
nestabilnog raspoloena, mogu postati ljubomorne, osjeaju nedostatak
seksualne elje i izbjegavaju odnose .
Homeopatsko lijeenje uinkovito ublauje ove vrlo neugodne fizike
simptome. Prvenstveno pomae da se ena suoi s tim i to lagodnije
prebrodi sva neugodna raspoloenja i mogue strahove. Poznati su mi
sluajevi pojave opsesivnih strahova, ali i poetaka vrlo neugodnih
neurolokih oboljenja kao Parkinsonove bolesti ba u ovom periodu, to
sve zahtijeva da se razmotre svi simptomi i njihov intenzitet.
Nekoliko je bitnih lijekova kao sepia, cimicifuga, lachesis,
calcarea carbonica, pulsatilla, sulfur, fucus versicolosus,
graphites, te niz drugih ovisno o individualnim simptomima.
Pored uzimanja lijekova preporuuje se i uzimanje prirodnih
izvora hormona posebno fitoestrogena i progesterona. Mnoge biljke u
naoj prehrani sadre sadre mikro nutriente koji oponaaju djelovanje
naih hormona. Izoflavoni ( pinat, voe, grah, crvena djetelina, soja
), flavoni ( grah, zeleno povre, voe i orasi ), cumarini ( kupus,
pinat, sladi, hmelj ), lignanti ( povre, voe, orasi, sjemenke,
posebno sjemenke lana ). Izoflavoni su posebno bitni jer imaju
slinu strukturu kao endogeni spolni hormon steriodal, vee se na
receptore estrogena ( time se smanjuje razina estrogena tj. djeluje
kao regulator estrogena ) i oponaa djelovanje estrogena u
centralnom nervnom i krvoilnom sustavu, ali bez stimulacije
maternice i dojki; u menopauzi s druge strane, izoflavoni ublauju
simptome i smanjuju predispoziciju za pojavu osteoporoze, oboljenja
krvnih ila, karcinoma dojki i maternice.
INKONTINENCIJA U GINEKOLOGIJI
Urinarna inkontinencija, takoer poznata kao nevoljno istjecanje
mokrae, je neugodan zdravstveno-socijalni problem koji pogaa
milijune ena. ea je u starijoj ivotnoj dobi, ali se moe pojaviti i
kod mlaih enskih osoba. Uestalo mokrenje takoer je uporan problem
koji moe ometati normalne socijalne aktivnosti kod ena.
Glavne vrste urinarne inkontinencije
Urgentna inkontinencijajedan je od najeih oblika inkontinencije
u ena kod koje postoji iznenadni, neodgodivi nagon na mokrenje. U
takvim epizodama dolazi esto do bjeanja mokrae na putu za WC. esti
okidai neodgodivog nagona na mokrenje su izlazak na hladnou ili
stajanje bosim nogama na hladnim ploicama, um vode ili pranje ruku
u hladnoj vodi.
Bjeanje mokrae koje se javlja prilikom epizoda povienog tlaka u
trbuhu za vrijeme kojeg dolazi do otvaranja mokrane cijevi naziva
sestresna inkontinencija.Stanja povienog tlaka u trbuhu su kaalj,
kihanje, smijeh, tranje ili dizanje tereta. Osnovna razlika u
odnosu na urgentnu inkontinenciju jest ta to kod stresne
inkontinencije nema nagona na mokrenje, a do istjecanja mokrae
dolazi bez najave. Inae, stresna inkontinencija je ea u ena koje su
raale vie puta.
Za ene koje imaju simptome i urgentne i stresne inkontinencije
kaemo da imajumijeanu inkontinenciju.U praksi je najvei broj ena
upravo s ovim oblikom inkontinencije, odnosno onih sa simptomima i
jedne i druge vrste.
U nekih ena takoer postojiurgencija bez inkontinencije,tj.
opisani neodgodivi nagon na mokrenje se javlja uestalo, ali ipak ne
dolazi do nevoljnog bjeanja mokrae. One opisuju este odlaske na
nunik tijekom dana, te redovito buenje zbog mokrenja tijekom sna
nou. Smatra se da je normalna uestalost mokrenja tijekom 24 sata do
osam puta.
Ostale vrste inkontinencije
Osim stresne i urgentne inkontinencije postoje i manje uobiajene
vrste inkontinencije. Jedna od njih jeprelijevajua inkontinencija.
Kod nje u sluajevima nepotpunog pranjenja mjehura, kad je mii
odgovoran za pranjenje mjehura "lijen", do pranjenja mjehura dolazi
kad je on prepunjen i kad zbog velike koliine urina dolazi do
prelijevanja kroz mokranu cijev. Nadalje,inkontinencija se koji
puta javlja vezana uz druge zdravstvene probleme, uzimanje lijekova
ili pak posebna duevna stanja.Dijagnoza
Najvei je problem to veina ena s inkontinencijom rijetko sama
zapoinje razgovor ili nevoljko trae medicinsku pomo zbog nelagode i
srama koji se javljaju vezano za problem inkontinencije. Upravo je
zbog toga vano istaknuti dainkontinencija nije normalno stanje bez
obzira na dob ene, te da je iznimno vano potraiti pomo i o tome
razgovarati.Ve kod samog razgovora s lijenikom (dakle, prilikom
uzimanja anamneze) mogue je iz nekoliko glavnih podataka doi na
pravi put prema ispravnoj dijagnozi. Vana pitanja su sljedea:
U kojim situacijama dolazi do bjeanja mokrae? (primjerice, uz
iznenadni nagon, uz kihanje, kaljanje, smijanje, dizanje tereta,
ili se navedeno dogodi i kod najmanjeg napora bez ikakvog
upozorenja, kao to su ustajanje iz kreveta, uanj ili hod)
Od kada traje navedeni problem i je li dolo do pogoranja tijekom
vremena?
Koliko esto mokrite po danu i ustajete li nou?
Koliko uestalo dolazi do bjeanja mokrae?
Kolika koliina mokrae pobjegne?
Dnevnik mokrenjapredstavlja zapisivanje dnevnih aktivnosti i
podataka o koliini unesene tekuine te koliini izmokrene mokrae, uz
evidenciju vremena. Kod ena s inkontinencijom vano je zabiljeiti i
svaki incident bjeanja mokrae uz opis prisutnosti ili odsutnosti
nagona na mokrenje ili aktivnosti tijekom koje je dolo do bjeanja
mokrae. Ovaj dnevnik daje korisne informacije o moguem uzroku
inkontinencije te lijenika moe usmjeriti prema ispravnoj dijagnozi
i adekvatnoj terapiji.
Specifini testovi,kao to je test kaljanja uz napunjeni mjehur,
esto se primjenjuju tijekom pregleda. Za vrijeme samog testa prati
se dolazi li do istjecanja mokrae.
Laboratorijske pretragekoje ukljuuju pregled sedimenta urina i
urinokulturu pokazatelji su infekcije u mokranom sustavu koja se
moe lijeiti, te na taj nain umanjiti ili u potpunosti ukloniti
simptome uestalog mokrenja. Krvni testovi obino slue kao
pokazatelji funkcije bubrega.
Urodinamska obradaizvodi se uz nalaz sterilne urinokulture kod
ena s inkontinencijom na nain da se kroz mokranu cijev u mjehur
stavlja kateter putem kojeg se mjehur puni, nakon ega se obavljaju
mjerenja koja ukazuju na poremeaj funkcije punjenja i pranjenja
mjehura. Obino se izvodi tijekom plana operacijskog lijeenja
inkontinencije ili ako uzrok bjeanja mokrae nije u potpunosti
jasan.
Leenje
Medikamenti. Infekcija beike lei seantibioticima. Ponekada
vaginalno aplikovanje kreme sa estrogenima pojaava funkciju miia
karlinog dna, ime se smanjuje ili u potpunosti otklanja urinarna
inkontinencija. Hirurko leenje. Kod stres inkontinencije miii
karlinog dna mogu se hirurkim putem pojaati.Lekar e savetovati
noenje pesara (uloak krunog oblika napravljen od specijalne
plastike koji se nameta na sam svod vagine, oko grlia, i podupire
organe male karlice). Jaanje miia karlinog dna moe se sprovesti i
vebanjem.
KONTRACEPCIJA
Pod pojmom kontracepcija, podrazumevaju se sve tehnike i
sredstva koje se koriste u svrhu spreavanja neeljene trudnoe.
Postoji veliki broj metoda zatite koje se razlikuju prema nainu
korienja, delovanju, stepenu sigurnosti, udobnosti tokom seksualnih
odnosa. Kada je izbor odgovarajueg kontraceptivnog sredstva u
pitanju, od izuzetnog je znaaja da se konsulujete sa vaim
ginekologom. On e putem pregleda i razgovora preporuiti
najefikasniju metodu koja e zadovoljiti oba partnera, a nee
opteretiti niije zdravlje.
Metode kontracepcije:1. prirodne (tradicionalne)2. hormonalna
(pilula)3. hemijske (spermicidi)4. intrauterusni uloak (spirala)5.
mehanike (barijerne)
1.PRIRODNE (TRADICIONALNE) METODEPLODNI DANI- Predstavljaju
period u menstrualnom ciklusu ene kada je verovatnoa zaea najvea.
Da bi odredili plodne dane uslov je da znamo koliko nam traje
ciklus. Za ene koje nemaju ustaljen ciklus teko je izraunati. Do
kritinog dana dolazimo oduzimanjem 14 dana od perioda trajanja
ciklusa. Sa uzdravanjem od odnosa treba poeti 3 dana pre kao i 3
dana posle. S obzirom da ovaj metod nije najprecizniji preporuujemo
da predjete na neki drugi metod kontracepcije :)
MERENJE BAZALNE TEMPERATURE- bazalna temperatura je temperatura
ene odmah nakon spavanja a pre ustajanja. Ovulacija ide sa skokom
temperature od 0.2-0.5 stepeni do 1 stepen i sa njenim odravanjem
sve do poetka krvarenja. Apstinenciju treba sprovoditi 3 dana posle
skoka temperature.
METODA CERVIKALNE SLUZI- U danima ovulacije dolazi do promena na
sluzi koja dolazi iz grlia materice. Njene promene su vidljive
golim okom kao obilna rastegljiva traka sluzi kristalno providna,
ali i pod mikroskopom gde daje izgled paprati."Maybe baby" je
pravljena po ovom principu.
COITUS INTERRUPTUS (PREKINUT ODNOS)- Partner u ovom sluaju
prekida odnos pre izbacivanja sperme(ejakulacije). Ovo zahteva
odlinu samokontrolu i motivaciju.
2. HORMONALNA METODA (PILULE)
Hormonalna kontraceptivna sredstva popularno nazvana pilule
predstavljaju tablete koje sadrze sintetike verzije enskih polnih
hormona -estrogena i progesterona,koji delujui na menstrualni
ciklus,spreavaju ovulaciju.Ovim putem se postie izuzetno visoki
stepen sigurnosti.Kad su u pitanju pilule postoje predrasude koje
bi trebalo otkloniti.U vreme kada su one ule u upotrebu u njima se
nalazila vea koliina hormona koja je dovodila do neeljenih efekata
kao to su gojaznost,pojaana maljavost,osetljivost
dojki,glavobolje,pojava akni,smanjena seksualna elja.Danas je ta
koliina hormona svedena na minimum,pa pojave ovih simptoma gotovo
da nema,a ukoliko se jave izuzetno su blagi i esto se mogu
otkloniti prelaskom na drugi tip pilule.One omoguavaju nesmetan
seksualni odnos,menstruacije su uredne i manje bolne,smanjuju
simptome PMS-a.Takodje,one tite od zapaljenskih procesa u maloj
karlici,karcinoma materice,jajnika. Primeena je i smanjena
uestalost benignih promena na dojci.Vano je napomenuti da ne utiu
negativno na plodnost ene,po prestanku uzimanja pilula,ovulacija se
ponovo uspostavlja
.Ipak,postoje stanja kada se ovaj vid kontacepcije ne sme
primenjivati kao sto su puenje,povien pritisak,bolesti srca i
krvnih sudova,cerebrovaskularne bolesti,tumori jetre..i td,pa je od
velikog znaaja da kada se reite za ovaj vid zatite posetite svog
ginekologa koji e se detaljno informisati o vaem zdravstvenom
stanju i dati konanu odluku o tome da li moete koristiti pilule i
koje su za vas najadekvatnije. "PILULA ZA DAN POSLE"- U situaciji
da se desi seksualni odnos bez zatite ili ako kondom pri odnosu
pukne ili spadne, postoji nain da se mogua trudnoa sprei, ali i u
tom sluaju treba posetiti ginekologa. Ako se u roku od 72h nakon
odnosa uzme jedna tableta "Postinor" (koje sadri Levonorgestrel) i
druga nakon 12h od uzimanja prve u 95-98% sluajeva do trudnoe nee
doi. Ovu metodu ne treba zloupotrebljavati.
3.HEMIJSKE METODE (SPERMICIDI)
Vaginalne kreme,paste,gelovi i tablete sadre supstancu nonoxynol
koja ubija spermatozoide odmah po ejakulaciji. Stavljaju se u
vaginu pre svakog odnosa . Dobro ih je koristiti uz neku drugu
metodu jer nisu sasvim pouzdani.
4. INTRAUTERUSNI ULOAK (SPIRALA)Spirala je vrsta kontracepcije
koja se postavlja unutar materice. Uvek je postavlja ginekolog.
Mala je,oblika slova T,koja na svom donjem kraju ima konie koji po
postavljanju slobodno vire po povrini grlia i omoguavaju lake
vadjenje.
Savremene spirale sadre metale (bakar,srebro ili zlato) ili
hormon progesteron(Mirena). Deluju mehaniki tako to ne dozvoljavaju
ulazak sperme u grli, a uloak sa hormonom deluje spreavajui
ovulaciju.
Ovaj vid zatite ima prednosti i mane. Sa jedne strane spirala je
laka za aplikaciju, prua visok stepen zatite i moe trajati dosta
dugo. Sa druge strane dugotrajno prisustvo stranog tela moe uticati
na pojavu upalnih procesa materice, krvarenja, a nosi sa sobom i
rizik od pojave maligniteta.
5.MEHANIKE (BARIJERNE) METODE
U ovom sluaju se koriste fizika sredstva koja spreavaju prodor
spermatozoida do jajne elije.Medju njima nalaze se
dijafragma,cervikalna kapa,sundjeri i kondomi.
Dijafragma-je prepreka koja se postavlja duboku u vaginu.Koristi
se zajedno sa spermicidima,radi vee efikasnosti.Uz pravilnu
upotrebu stepen sigurnosti je visok.
Cervikalna kapa-jemala dijafragma oblika naprstka.Ginekolog je
postavlja po zavretku menstrualnog ciklusa preko grlia i skida se
pre oekivane menstruacije.Kao i u sluaju dijafragme,poeljno je
koristiti spermicide.
Sundjeri-takodje se postavljaju u vaginu.Oni su natopljeni
spermicidima.Da bi obavili svoj zadatak,potrebno je drati sunjdere
jo 6 sati posle odnosa.
I za krajKONDOMI (PREZERVATIVI)- Kondomi predstavljaju ubedjivo
najee upotrebljivano kontraceptivno sredstvo Napravljeni su najee
od lateksa ili poliuretana koji su izuzetno rastegljivi i spreavaju
odlazak semene tenosti u vaginu. Oni se postavljaju na penis u
erekciji,pre odnosa.Ako se koristi pravilno,pruaju zatitu u 98 %
sluajeva.Najznaajnija pozitivna strana jeste to kondomi za razliku
od svih ostalih sredstrava,pruaju zatitu od seksualno prenosivih
bolesti !!!