-
GRAEVINSKA FIZIKA
1.Koji su glavni problemi razvitka ljudskog drutva u budunosti? -OSIGURANJE DOVOLJNIH KOLIINA JEFTINE ENERGIJE -ZATITA OKOLIA 2.to podrazumjevamo pod pojmom odrivog razvitka? POD POJMOM ODRIVOG RAZVITKA PODRAZUMJEVA SE ONAJ RAZVITAK KOJI ZADOVOLJAVA DANANJE POTREBE,ALI BEZ UGROAVANJA MOGUNOSTI DA I BUDUE GENERACIJE OSTVARE SVOJE POTREBE 3.to znai odriva gradnja? ODRIVA GRADNJA,KAO DIO ODRIVOG RAZVITKA,MOE SE DEFINIRATI KAO GRADNJA KOJA UPOTREBLJAVA EKOLOKI ISTE MATERIJALE,PROIZVODI ENERGETSKI EFIKASNE GRAEVINE I GOSPODARI OTPADOM U SFERI GRADITELJSTVA 4.Koja su 2 globalna energetska izvora u uporabi tek od polovice 20. stoljea? NUKLEARNA I SOLARNA ENERGIJA 5.Na koja 2 elementa se bazira osiguranje dovoljnih koliina energije za odrivi razvitak? PRONALAENJE I USAVRAVANJE TEHNOLOGIJA KOJE E U BUDUNOSTI OSIGURATI TO VEU UPORABU OBNOVLJENIH IZVORA ENERGIJE, RACIONALNA POTRONJA I TEDNJA ENERGIJE KOJOM RASPOLAEMO 6.Navedi strukturu potronje energije u kuanstvima prema namjeni! 10%-SANITARNA TOPLA VODA 15%-KUHANJE 20%NETOPLINSKI POTROAI 55%-GRIJANJE 7.Kada su se na svjetskom tritu desile prve naftne krize koje su znaajno podigle cijene nafte? POETKOM 70-IH GODINA. 8.Koji elementi primarno odreuju toplinski komfor zgrada? -KVALITETA OMOTAA ZGRADE(KVALITETA OBODNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA)
-KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUJA U KOJEM SE GRAEVINA NALAZI -LOKACIJA ILI UA SITUACIJA GRAEVINE -NAIN GRIJANJA ZIMI I NAIN KLIMATIZACIJE ILI PROVJETRAVANJA LJETI -MIKROKLIMA FUNKCIONALNE JEDINICE(STANA,POSL. PROSTORA I SL) 9.to je faktor oblika zgrade f0? OMJER OPLOJA A (m2) I OBUJMA Ve(m3) GRIJANOG DIJELA ZGRADE 10.Koji zahtjev se postavlja za zgrade razvedenih oblika u energetskom smislu? ZGRADE RAZVEDENIH OBLIKA MOGU IMATI I DO 35 % VEU POVRINU OMOTAA ZGRADE OD ZGRADA PRAVILNIH GEOMETRIJSKIH OBLIKA
-
11.to podrazumjevamo pod pojmom omota zgrade? SVAKI OMOTA ZGRADE INI VIE VRSTA RAZLIITIH OBODNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA 12.Kako djelimo obodne konstrukcije zgrade prema karakteristikama materijala od kojeg su napravljene? OBODNE KONSTRUKCIJE DIJELIMO NA NEPROZIRNE I PROZIRNE 13.Kojim koeficjentom se mjeri toplinska kvaliteta obodnih konstrukcija zgrade? TOPLINSKA KVLITETA OBODNIH KONSTRUKCIJA ZGRADE MJERI SE KOEFICIJENTOM PROLASKA TOPLINE U 14.U kojim mjernim jedinicama se izraava koeficijent prolaska topline U? W/m2K 15.Navedi 9 razliitih vrsta obodnih konstrukcija prema njihovom poloaju u zgradi! 1.VANJSKI ZIDOVI, ZIDOVI PREMA GARAI, TAVANU 2.ZIDOVI PREMA NEGRIJANOM STUBITU 3.ZIDOVI PREMA TLU 4.PODOVI NA TLU 5.STROPOVI IZMEU STANOVA ILI RAZLIITIH GRIJANIH FUNKCIONALNIH CJELINA 6.STROPOVI PREMA TAVANU 7.STROPOVI PREMA NEGRIJANOM PODRUMU 8.RAVNI I KOSI KROVOVI IZNAD GRIJANIH PROSTORA 9.STOPOVI IZNAD VANJSKOG PROSTORA I IZNAD GARAA 16.Tjekom kojeg perioda izgradnje zgrada su izvoene najloije obodne konstrukcije sa stajalita toplinske zatite? U PERIODU IZGRADNJE OD 1946-1975. GODINE 17.Kako moemo podjeliti periode izgradnje zgrada promatrajui toplinsku kvalitetu vanjskih zidova postojeih zgrada? I. PERIOD IZGRADNJE (1700-1900) II. PERIOD IZGRADNJE (1901-1945) III. PERIOD IZGRADNJE (1946-1975) IV. PERIOD IZGRADNJE (1976-2000) 18. Koja 3 elementa najvie utjeu na toplinsku kvalitetu prozirnih obodnih konstrukcija? A) BROJ STAKLENIH PLOHA I DEBLJINE ZRANIH SLOJEVA IZMEU PROZIRNIH MATERIJALA (TRANSMISIJSKI GUBITAK TOPLINE) B) MATERIJAL OD KOJEG JE NAPRAVLJEN OKVIR I NAIN SPAJANJA ELEMENATA OKVIRA (TRANSMISIJSKI GUBITAK TOPLINE) C) PRIANJANJE POKRETNIH ELEMENATA UZ FIKSNE ELEMENTE ILI DOBRO ZAPTIVANJE (VENTILACIJSKI GUBITCI TOPLINE)
-
19.Unutar kojih granica varira koeficijent prolaska topline U za prozore? OD 6,0 W/m2K ZA JEDNOSTRUKE PROZORE DO 0,7 W/m2K ZA VRLO KVALITETNE TROSTRUKE PROZORE 20. Na koja 2 mjesta se najee pojavljuju ventilacijski gubici topline kod prozirnih obodnih konstrukcija? VENTILACIJSKI GUBITCI TOPLINE U PRAVILU SE POJAVLJUJU NA SPOJEVIMA DOPROZORNIKA I POKRETNIH DIJELOVA PROZORA I NA SPOJEVIMA DOPROZORNIKA SA NEPROZIRNIM DIJELOVIMA OBODNE KONSTRUKCIJE 21.Koliki je prosjeni kvantitativni odnos prozirnih i neprozirnih dijelova omotaa zgrada? PROSJENO SE TAJ ODNOS KREE OD 1:3 DO 1:4 22.Na koja se 3 dijela razlae sunevo zraenje koje padne na povrinu prozirnog graevinskog elementa? -APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA UNUTRA -PROPUTENO SUNEVO ZRAENJE -REFLEKTIRANO SUNEVO ZRAENJE 23.O emu najvie ovisi koliina apsorbiranog sunevog zraenja u nekom graevinskom elementu? O BOJI POVRINE GRAEVINSKOG ELEMENTA 24.Koliko iznosi koeficijent apsorpcije sunevog zraenja za crnu boju? 0,9 1,0 % 25.U kakvom je odnosu potreba za sunevom energijom i intezitet sunevog zraenja u naim klimatskim uvijetima? OBRNUTO PROPORCIONALNA 26.Kako definiramo toplinske mostove? TOPLINSKI MOSTOVI SU DIJELOVI OMOTAA ZGRADE KOJI IMAJU ZNATNO MANJI TOPLINSKI OTPOR ILI OTPOR PROLAZU TOPLINE OD PROSJENOG OTPORA ZA CIJELI OMOTA ZGRADE 27.Na kojim mjestima u obodnim konstrukcijama zgrade najee nastaju toplinski mostovi? NA MJESTIMA ORTOGONALNIH PROJEKCIJA UNUTRANJIH NOSIVIH KONSTRUKCIJA NA OBODNE KONSTRUKCIJE KOJE INE OMOTA ZGRADE 28.Do koje neeljene pojave moe dovesti sniena temperatura unutranje povrine toplinskog mosta? MOE DOI DO POJAVE KONDENZACIJE VODENE PARE 29.Sa koje strane u pravilu treba biti postavljena toplinska zatita toplinskih mostova? SA VANJSKE STRANE
-
30.to je to akumulacija topline? AKUMULACIJA TOPLINE JE SVOJSTVO GRAEVINSKIH MATERIJALA DA MOGU PRIHVATITI DOVEDENU IM TOPLINU, U SEBI JE AKUMULIRATI (SAUVATI) I KOD HLAENJA OKOLINE PONOVO JE PREDAVATI OKOLINI 31.Koja je definicija koeficijenta akumulacije topline? W = KOEFICIJENT AKUMULACIJE TOPLINE = KOLIINA TOPLINE KOJU GRAEVINSKI ELEMENT AKUMULIRA PO JEDINICI POVRINE, ZA JEDININU RAZLIKU TEMPERATURA UNUTARNJEG I VANJSKOG ZRAKA, KADA JE POSTIGNUTO STACIONIRANO STANJE 32.U kojim mjernim jedinicama se izraava koeficijent akumulacije topline? kJ/m2K 33.Koji je preduvjet za ostvarivanje to vee akumulacije topline u graevinskim elementima zgrada? DA BI SE OSTVARILI TO BOLJI PREDUVJETI ZA AKUMULACIJU TOPLINE POTREBNO JE MATERIJALE SA VEOM SPECIFINOM TEINOM U VIESLOJNIM PREGRADAMA POSTAVITI SA UNUTRANJE TOPLE STRANE 34.Kako definiramo toplinsku stabilnost vanjskih graevnih elemenata? TOPLINSKA STABILNOST VANJSKIH GRAEVINSKIH ELEMENATA PREDSTAVLJA SVOSTVO ELEMENTA DA SAUVA RELATIVNO POSTOJANU TEMPERATURU NA SVOJOJ UNUTRANJOJ POVRINI KOD PERIODINIH PROMJENA TEMPERATURE VANJSKOG ZRAKA 35.to e biti posljedica ako omota zgrade nije dovoljno toplinski stabilan u ljetnom periodu? AKO OMOTA ZGRADE NIJE DOVOLJNO TOPLINSKI STABILAN TEMPERATURA UNUTRANJEG ZRAKA,U LJETNOM PERIODU,ZNATNO E PRIJEI GRANICE UDOBNOG I ZDRAVOG BORAVKA KOJI ODREUJE OSNOVNI TOPLINSKI KOMFOR 36.Koje 2 kategorije predvia novi Tehniki propis za minimalnu toplinsku zatitu zgrada prema srednjoj mjesenoj temperaturi vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca u godini? 1. e,mj,minVEA OD +3oC 2. e,mj,minMANJA ILI JEDNAKO +3oC 37. Na koje elemente treba obratiti pozornost kod prilagodbe ue lokacije zgrade u funkciji uteda energije u zgradama?
ORIJENTACIJA ZGRADE PREMA STRANAMA SVIJETA, OSUNANJE PARCELE I EVENTUALNI NAGIB PARCELE, RUA VJETROVA, POSTAVA SUSJEDNIH ZGRADA, VEGETACIJA, POSTAVA POMONIH ZGRADA I OPREME NA PARCELI
-
38. Koji elementi mogu utjecati na stvaranje mikroklime stana?
NA MIKRO KLIMU UTJEU SEKUNDARNI IZVORI TOPLINE KOJI SVOJIM RADOM STVARAJU DODATNU TOPLINSKU ENERGIJU :
-TEDNJACI, HLADNJACI I SLINI IZVORI TOPLINE U STANOVIMA
-ELEKTRINI I PLINSKI BOJLERI ZA PRIPREMU SANITARNE VODE
-KAMINI I OTVORENA LOITA
-AKUMULIRANA TOPLINA U GRAEVINSKIM ELEMENTIMA OSTVARENA GRIJANJEM I OSUNANJEM
-ISPUNI PLINOVI U GARAI, DIM KAO POSLJEDICA PUENJA
39. to najvie utjee na racionalnu potronju energije i ostvarivanje dobrog toplinskog komfora u zgradama?
TOPLINSKA KVALITETA OMOTAA ZGRADE.
OSTALA TRI ELEMENTA NA KOJA OVJEK MOE UTJECATI IMAJU BITNO MANJU ULOGU (LOKACIJA ILI UA SITUACIJA, MIKRO KLIMA STANA, NAIN GRIJANJA - IZRAENIJE DJELOVANJE JEDNOG OD ELEMENATA MOE ZNAAJNO SMANJITI UTJECAJ DRUGIH ELEMENATA).
40. Kako se zove Tehniki propis koji regulira toplinsku zatitu zgrada a primjenjuje se od 1. srpnja 2006. god?
TEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
41. Koje 3 kategorije novih zgrada prema namjeni i veliini razlikuje novi Tehniki propis o utedama toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama?
STAMBENE ZGRADE
NESTAMBENE ZGRADE (GOSPODARSKE ILI JAVNE NAMJENE)
ZGRADE MALOG OBUJMA (Ve100m3 I OBITELJSKE KUE DO BRUTO POVRINE 400m2)
42. Kako se zove dokument u kojem se navode informacije o energetskim svojstvima zgrade?
TEHNIKI PROPIS O UTEDI TOPLINSKE ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA
43. Koja je definicije za koeficijent prolaska topline U?
koliina topline koja u jedinici vremena proe okomito kroz jedinicu povrine graevinskog elementa pri jedininoj razlici temperatura zraka sa obje strane elementa, kada je postignuto stacionarno stanje.
-
44. U kojim mjernim jedinicama se izraava koeficijent prolaska topline U?
KmW 2/
45. Napii opu formulu za izraun koeficijenata prolaska topline U za homogeni graevinski element!
KmWd
U
ei
2/11
1
46. Napii opu formulu za izraun koeficijenata prolaska topline U za troslojni vanjski zid!
KmWddd
U
ei
2
3
3
2
2
1
1
/11
1
47. Napii opu formulu za izraun koeficijenata prolaska topline U za troslojni vanjski zid od kojih je srednji sloj zatvoreni zrani sloj!
KmWd
Rd
U
ez
i
2
2
2
1
1
/11
1
(ovo jo provjeriti!!!)
48. Navedi 4 kategorije razliitih izrauna koeficijenata prolaska topline U za graevinske elemente?
-Za homogene graevinske elemente,
-Zavieslojen graevinske elemente,
-Graevinski elementi sa zatvorenim slojem zraka
-Homogeni graevinski elementi
49. Koja je definicije obnovljivih izvora energije?
To su izvori energije koji se ne mogu potroiti,.
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE EKOLOKI SU ISTI, TO ZNAI DA SE NJIHOVOM
UPORABOM NI NAJMANJE NE ZAGAUJE OVJEKOV OKOLI.
50. Koji su obnovljivi izvori energije (nabroji barem 6 vrsta)?
-ENERGIJA VJETRA
-BIOMASE STVORENE FOTOSINTEZOM
-GEOTERMALNA ENERGIJA
-ENERGIJA VODOTOKOVA
-ENERGIJA PLIME I OSEKE
-ENERGIJA MORSKIH VALOVA
-
-SUNEVO ZRAENJE
-VODIK
51. Kako nazivamo vjetrenjae koje pokreu generatore za proizvodnju elektrine energije?
VJETROELEKTRANE
52. Koja je minimalna brzina vjetra za pokretanje vjetroelektrane?
sec/4m
53. U kojim dijelovima nae zemlje su dobri preduvjeti za koritenje energije vjetra?
U PLANINSKIM I PRIMORSKIM PODRUJIMA GDJE SNAGA VJETRA I UESTALOST VJETROVA IMA ZADOVOLJAVAJUE RAZINE (PRVE VJETROELEKTRANE IZGRAENE SU NA OTOKU PAGU I U KOD IBENIKA).
54. to je to biomasa?
BIOMASA JE GORIVO KOJE SE DOBIVA OD BILJAKA ILI DIJELOVA BILJAKA KAO TO SU DRVO, SLAMA, STABLJIKE ITARICA, LJUTURE ITD.
55. Kako se naziva vrsta tekueg goriva koje se proizvodi iz biomase?
BIODIZEL
56. U kojim dijelovima RH su najbolji preduvjeti za koritenje biomase kao obnovljivog kao obnovljivog izvora energije?
Istona Hrvatska.
57. Koji je naziv za ureaj u kojem se odvija kemijska reakcija biomase?
Digestor.
58. Od kojih materijala se izvode digestori?
NAJJEDNOSTAVNIJI OBLICI DIGESTORA SU OD NEPROPUSNE GLINE, SUVREMENIJI SU IZVEDENI OD ARMIRANOG BETONA I METALA.
59. Kako definiramo geotermalnu energiju?
ONAJ DIO ENERGIJE IZ DUBINA ZEMLJE KOJI U OBLIKU VRUEG ILI TOPLOG GEOTERMALNOG MEDIJA(VODE ILI PARE) DOLAZI DO POVRINE ZEMLJE I PRIKLADAN JE ZA ISKORITAVANJE U IZVORNOM OBLIKU (ZA GRIJANJE, KUPANJE, LIJEENJE I SL) ILI ZA PRETVORBU U DRUGE OBLIKE (ELEKTRINU ENERGIJU, TOPLINU U TOPLINARSKIM SUSTAVIMA I SL).
60. Kako se naziva promjena temperature s dubinom slojeva zemljine kore?
GEOTERMALNI GRADIJENT
-
61. to je to geotermalni gradijent?
promjena temperature s dubinom slojeva zemljine kore
62. Koji dio nae zemlje je bogat geotermalnom energijom?
Panonski bazen (srednja i istona Hrv.)
63. Za koje namjene se moe koristiti geotermalna energija?
ZA GRIJANJE PROSTORA, U RAZLIITIM TEHNOLOKIM PROCESIMA, ZA PROIZVODNJU ELEKTRINE ENERGIJE TE U ZDRAVSTVENO-TURISTIKU SVRHU
64. Koje su 3 vrste energije dobivene iz vodenih tokova?
IZ KOPNENIH VODOTOKOVA (RIJEKA, POTOKA, KANALA I SL)
-IZ MORSKIH MIJENA: PLIME I OSEKE
-IZ MORSKIH VALOVA
(znam da je glup odgovor, ali pitanje je jo gluplje formulirano!!)
65. Koje su karakteristike vodika kao plina pri atmosferskom tlaku?
NA SOBNOJ JE TEMPERATURI (21 C) I PRI ATMOSFERSKOM TLAKU U PLINOVITOM STANJU, BEZ BOJE, OKUSA I MIRISA, ZAPALJIV, ALI NEOTROVAN.
66. to nastaje izgaranjem vodika?
VODENA PARA
67. Koja je kemijska oznaka za vodik?
H2 ( ja ne bih stavila ovaj 2, ali Koki tako napis'o!!)
68. Po kakvoj putanji se okree Zemlja oko Sunca?
PO ELIPTINOJ PUTANJI
69. to sve obuhvaa spektar sunevog zraenja?
RADIO-VALOVE, MIKROVALOVE, INFRACRVENO ZRAENJE, VIDLJIVU SVJETLOST, ULTRALJUBIASTO ZRAENJE, X-ZRAKE I Y-ZRAKE.
70. Koja 3 dijela predstavljaju najvei dio suneve energije?
INFRA CRVENOZRAENJE, VIDLJIVA SVJETLOST, UV ZRAENJE
71. Na koji dan u godini je kut upada sunevih zraka najvei za zemljopisni poloaj Osijeka?
21.6.
-
72. Na koji dan u godini je kut upada sunevih zraka najmanji za zemljopisni poloaj Osijeka?
21.12.
73. to je to azimut?
AZIMUT JE KUT KOJEG ZATVARA PRAVAC SJEVER-JUG I HORIZONTALNA
PROJEKCIJA SUNEVIH ZRAKA NA ZEMLJINU POVRINU.
74. Koja su dva osnovna naina koritenja suneve energije?
a) AKTIVNO, b) PASIVNO
75. to podrazumjeva aktivna primjena suneve energije?
AKTIVNA PRIMJENA SUNEVE ENERGIJE PODRAZUMIJEVA NJEZINU
IZRAVNU PRETVORBU U TOPLINSKU ILI ELEKTRINU ENERGIJU.
76. Pomou kojih se ureaja dobiva toplinska energija od suneve energije?
TOPLINSKA ENERGIJA OD SUNEVE DOBIVA POMOU SOLARNIH
KOLEKTORA ILI SOLARNIH KUHALA.
77. Pomou kojih se ureaja dobiva elektrina energija od suneve energije?
ELEKTRINA ENERGIJA SE OD SUNEVE DOBIVA POMOU
FOTONAPONSKIH (SOLARNIH) ELIJA ILI PANELA.
78. to podrazumjeva pasivna primjena suneve energije?
PASIVNA PRIMJENA SUNEVE ENERGIJE ZNAI IZRAVNO ISKORITAVANJE
DOZRAENE SUNEVE TOPLINE ODGOVARAJUOM IZVEDBOM GRAEVINA
(SMJETAJEM U PROSTORU, PRIMJENOM ODGOVARAJUIH MATERIJALA,
PRIKLADNIM RASPOREDOM PROSTORIJA I OSTAKLJENIH PLOHA ITD).
79. Koji su osnovni dijelovi aktivnog solarnog sustava za pripremu potrone tople
vode?
- KOLEKTOR,- SPREMNIK TOPLE VODE S IZMJENJIVAEMTOPLINE,
- SOLARNA STANICA S CRPKOM I REGULACIJOM,- RAZVOD S
DGOVARAJUIM RADNIM (SOLARNIM) MEDIJEM.
80. emu slue fotonaponski paneli?
FOTONAPONSKI PRETVORNICI SLUE ZA IZRAVNU PRETVORBU SUNEVOG
ZRAENJA U ELEKTRINU ENERGIJU.
81. Koje su dvije vrste fotonaponskih sustava za koritenje suneve energije?
a) SAMOSTALNI (AUTONOMNI), b) MRENI.
-
82. U emu se sastoji temeljni princip koritenja suneve energije na pasivan nain u
zgradama?
TEMELJNI PRINCIP PASIVNOG KORITENJA SUNEVE ENERGIJE U
ARHITEKTURI POSTIU VEOMA VISOKI POSTOTCI UTEDA TOPLINSKE
ENERGIJE POTREBNE ZA ZAGRIJAVANJE ZGRADA.
83. Koja su tri osnovna naina koritenja suneve energije na pasivan nain?
1.DIREKTAN ZAHVAT SUNEVOG ZRAENJA, 2. TROMBOV ZID, 3. IZVEDBA
STAKLENIKA.
84. Koji je princip direktnog zahvata sunevog zraenja u zgradama?
PRINCIP DIREKTNOG ZAHVATA SUNEVOG ZRAENJA PODRAZUMJEVA
IZVEDBU VEIH STAKLENIH POVRINA NA JUNIM PROELJIMA ZGRADE
KAKO BI SE STVORILI PREDUVJETI ZA TO VEU APSORPCIJU SUNEVOG
ZRAENJA U MASIVNIM ELEMENTIMA ZGRADE.
85. Koji je princip zahvata sunevog zraenja pomou Trombovog zida u zgradama?
TROMBOV ZID JE POSEBNO IZVEDENA KONSTRUKCIJA KOJA SE SASTOJI OD
TAMNO OBOJENOG ZIDA VELIKE MASE ISPRED KOJEG SE SA JUNE STRANE
POSTAVLJA STAKLENA PLOHA KOJA POVEAVA EFEKT AKUMULACIJE
TOPLINE.
86. Koji je princip zahvata sunevog zraenja u zgradama pomou staklenika?
TIJEKOM DANA SUNEVA ENERGIJA AKUMULIRA SE U MASIVNIM
KONSTRUKCIJAMA OKO STAKLENIKA. ZA VRIJEME NOI AKTIVNOM
POSTAVOM TERMALNOG ZASTORA IZVEDENIM UZ STAKLENU PLOHU UVA
SE AKUMULIRA A TOPLINA KOJA PRELAZEI SA KONSTRUKCIJA ZAGRIJAVA I
PROSTOR STAKLENIKA I PROSTORE KOJI GA OMEUJU.
87. Koji je vaan preduvjet za koritenje sunevog zraenja na pasivni nain u
zgradama?
VAAN PREDUVJET ZA KORITENJE SUNEVOG ZRAENJA NA PASIVAN
NAIN PREDSTAVLJAJU SLOBODNE POVRINE ISPRED JUNIH STRANA
ZGRADA.
88. Kolike su utede koje se u energetskom smislu mogu ostvariti primjenom
koritenja suneve energije u odnosu na klasinu gradnju?
UTEDE SU VEE OD 70%.
-
89. Koliko kwh/m2 troe stare toplinski ne izolirane kue u jednoj prosjenoj sezoni
grijanja?
PROSJENE STARE NEIZOLIRANE KUE TROE OD 200-280 kWh/m2 ZA
ZAGRIJAVANJE U JEDNOJ PROSJENOJ SEZONI.
90. Koliko kwh/m2 troe standardno izolirane kue u jednoj prosjenoj sezoni
grijanja?
TROE ISPOD 100 kWh/m2.
91. Koliko kwh/m2 troe niskoenergetske kue u jednoj prosjenoj sezoni grijanja?
TROE OKO 40 kWh/m2.
92. Koliko kwh/m2 troe pasivne solarne kue u jednoj prosjenoj sezoni grijanja?
TROE OKO 15 kWh/m2 I MANJE.
93. to je to buka?
BUKOM NAZIVAMO SVAKI NEELJENI ILI OMETAJUI ZVUK KOJI TO POSTAJE
SUBJEKTIVNIM DOIVLJAJEM POJEDINCA.
94. to je jedan od glavnih izvora buke u suvremenom svijetu?
JEDAN OD GLAVNIH IZVORA BUKE JE PROMET.
95. Kako glasi suvremeno naelo u sustavnoj zatiti od buke?
SUVREMENA NAELA U SUSTAVNOJ ZATITI OD BUKE POLAZE OD
PRETPOSTAVKE DA NITKO NE BI SMIO BITI IZLOEN RAZINAMA BUKE KOJE
UGROAVAJU ZDRAVLJE ILI KVALITETU IVOTA.
96. Koja razina buke se ne bi smjela premaiti po europskim kriterijima?
85 dB
97. Koja razina buke se ne bi smjela premaiti tijekom noi po europskim kriterijima?
STANOVNITVO NE BI SMJELO BITI IZLOENO EKVIVALENTNOJ
RAZINI JAINE ZVUKA OD 65 DECIBELA(dB) TIJEKOM NOI
98. Koja je mjerna jedinica za razinu buke?
DECIBEL dB
-
99. Koje dokumente u funkciji spreavanja buke su duni izraditi i usvojiti upanije,
opine i gradovi?
PREMA ZAKONU UPANIJE, GRAD ZAGREB, GRADOVI I OPINE, DUNI SU
IZRADITI: 1. KARTU BUKE, 2. AKCIJSKE PLANOVE.
100. to je to karta buke?
KARTA BUKE JE SASTAVNI DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZATITE
OKOLIA REPUBLIKE HRVATSKE I PREDSTAVLJA STRUNU PODLOGU ZA
IZRADU PROSTORNIH PLANOVA.
101. Kako definiramo akcijski plan koji predstavlja dokument u funkciji zatite od
buke?
AKCIJSKI PLAN JE PRIKAZ MJERA ZA PROVOENJE SMANJENJA BUKE NA
DOPUTENE RAZINE UNUTAR PROMATRANOG PODRUJA.
102. Na koja dva naina u zgradama moe stii buka od izvora u zgradama?
a) PREKO ZRAKA, b) PRENOENJEM VIBRACIJA GRAEVINSKIH ELEMENATA.
103. to podrazumjevamo pod pojmom zvune zatite u zgradama?
POD POJMOM ZVUNE ZATITE U ZGRADAMA PODRAZUMJEVA SE SKUP
RAZLIITIH MJERA KOJIMA SE KONTROLIRA RASPROSTIRANJE ZVUKA NA
NAIN DA ON NE POSTANE BUKA.
104. Na koja tri naina se najbolje moe osigurati zvuna zatita od zranog zvuka?
- IZVEDBOM MASIVNIH KONSTRUKCIJA ZIDOVA I STROPOVA.
- IZVEDBOM LAGANIH MONTANIH PREGRADA SA POSEBNIM
IZOLACIJSKIM MATERIJALIMA
- KOMBINIRANIM PREGRADAMA (MASIVNA KONSTRUKCIJA I ZVUNO-
IZOLACIJSKI SLOJ)
105. Na koja tri naina se najbolje moe osigurati zvuna zatita od udarnog zvuka ili
topota koja je neophodna za stropove?
- IZVEDOM MEKANOG FINALNOG SLOJA PODA
- IZVEDBOM PLIVAJUEG PODA
- IZVEDBOM SPUTENOG STROPA
106. Od kojeg se materijala najee izvode slojevi zvune izolacija?
POSEBNI SLOJEVI ZVUNE IZOLACIJE IZRAUJU SE NAJEE OD
MINERALNE VUNE.
-
PITANJA ZA CRTANJE:
1.Nacrtaj i opii opu raspodjelu upadnog sunevog zraenja koje padne na
neprozirni graevinski element!
2.Nacrtaj funkcionalnu shemu elementa koji najvie utjeu na racionalnu
potronju energije i toplinski kmfor u zgradama!
-
3.Nacrtaj i opii raspodjelu upadnog sunevog zraenja koji padne na prozirni
graevinski elemet!
4.Nacrtaj i opii funkcionalne sheme direktnog zahvata sunevog zraenja za
zimski dan i zimsku no!
-
5.Nacrtaj i opii funkcionalne sheme trombovog zida za zimski dan i zimsku no!
6.Nacrtaj i opii funkcionalne sheme staklenika za zimski dan i zimsku no!
7.Nactraj u tlocrtu sumu dnevnih baenih sjena zgrade sa dvostrenim krovom i
priblian oblik potrebne slobodne povrine sa june strane za prihvat sunevog
zraenja!
