-
GEORGIJA JAKŠIĆA S-30,LOZNICA 064/11-21-694;069/843-27-29 1.1.
NASLOVNA STRANA
6 - PROJEKAT MAŠINSKIH INSTALACIJA
Investitor: Opština Veliko Gradište, ul. Žitni Trg br. 1
Objekat: Sportska sala sa aneksom, KP 2366/441, KO Veliko
Gradište Vrsta tehničke dokumentacije: PGD - Projekat za
građevinsku dozvolu Naziv i oznaka dela projekta: 6 - Projekat
mašinskih instalacija Za građenje / izvođenje radova: Građenje
Pečat i potpis: Projektant: "3D INŽENJERING", Loznica Dejan
Karapandžić, dig MSc
Pečat i potpis: Odgovorni projektant:
Vesna Ivanović, dipl.inž.maš. 330 E995 07
Broj dela projekta: PGD 6-12/2016 Mesto i datum: Loznica,
05.12.2016 godine
-
1.2. SADRŽAJ PROJEKTA MAŠINSKIH INSTALACIJA 1.1. Naslovna strana
projekta mašinskih instalacija
1.2. Sadržaj projekta mašinskih instalacija
1.3. Rešenje o određivanju odgovornog projektanta projekta
mašinskih instalacija
1.4. Izjava odgovornog projektanta projekta projekta mašinskuh
instalacija
1.5. Tekstualna dokumentacija
1.5.1. Tehnički opis
1.5.2. Opšti uslovi za ugovaranje i izvođenje radova
1.5.3. Tehnički uslovi za izvođenje radova
1.5.4. Poseban prilog bezbednosti i zdravlja na radu i zaštite
životne sredine
1.6. Numerička dokumentacija
1.6.1. Proračun
1.6.2. Predmer i predračun opreme, materijala i radova
1.7. Grafička dokumentacija
1.7.1. Situacija – instalacija bunarske vode za toplotnu
podstanicu, crtež br. 01
1.7.2. Osnova prizemlja - dispozicija opreme u toplotnoj
podstanici, crtež br. 02
1.7.3. Osnova prizemlja - dispozicija fan coil - a i razvodne
cevne mreže, crtež br. 03
1.7.4. Osnova sprata - dispozicija fan coil - a i razvodne cevne
mreže, crtež br. 04
1.7.5. Osnova prizemlja - dispozicija kanala za ubacivanje i
izvlačenje vazduha, crtež br. 05
1.7.6. Osnova sprata - dispozicija kanala za ubacivanje i
izvlačenje vazduha, crtež br. 06
1.7.7. Presek A - A, dispozicija fan coil - a i razvodne cevne
mreže, dispozicija kanala za ubacivanje i izvlačenje vazduha, crtež
br. 07
1.7.8. Presek B - B, dispozicija fan coil - a i razvodne cevne
mreže, dispozicija kanala za ubacivanje i izvlačenje vazduha, crtež
br. 08 1.7.9. Šema spajanja i regulacije, crtež br. 09
-
GEORGIJA JAKŠIĆA S-30,LOZNICA 064/11-21-694;069/843-27-29 1.3.
REŠENJE O ODREĐIVANJU ODGOVORNOG PROJEKTANTA Na osnovu člana 128.
Zakona o planiranju i izgradnji (''Službeni glasnik RS'', br.
72/09, 81/09-ispravka, 64/10 odluka US, 24/11 i 121/12,
42/13–odluka US, 50/2013–odluka US, 98/2013–odluka US, 132/14 i
145/14) i odredbi Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade i
način vršenja kontrole tehničke dokumentacije prema klasi i nameni
objekata (''Službeni glasnik RS'', br. 23/2015.) kao:
O D G O V O R N I P R O J E K T A N T
za izradu Projekta mašinskih instalacija koji je deo Projekta za
građevinsku dozvolu za građenje Sportske sale sa aneksom, KP
2366/441, KO Veliko Gradište: Vesna Ivanović,
dipl.inž.maš...................................................................
330 E995 07 Projektant: "3D INŽENJERING", Loznica Odgovorno lice /
zastupnik: Dejan Karapandžić, dig MSc Pečat: Potpis:
Broj tehničke dokumentacije: PGD 6 - 12/2016 Mesto i datum:
Loznica, 05.12.2016 godine
-
GEORGIJA JAKŠIĆA S-30,LOZNICA 064/11-21-694;069/843-27-29 1.4.
IZJAVA ODGOVORNOG PROJEKTANTA PROJEKTA MAŠINSKIH INSTALACIJA
Odgovorni projektant Projekta mašinskih instalacija koji je deo
Projekta za građevinsku dozvolu za građenje Sportske sale sa
aneksom, KP 2366/441, KO Veliko Gradište :
Vesna Ivanović, dipl.inž.maš.
I Z J A V LJ U J E M
1. da je projekat u svemu u skladu sa izdatim lokacijskim
uslovima, 2. da je projekat izrađen u skladu sa Zakonom o
planiranju i izgradnji, propisima, standardima i
normativima iz oblasti izgradnje objekata i pravilima struke 3.
da su pri izradi projekta poštovane sve propisane mere i preporuke
za ispunjenje osnovnih
zahteva za objekat i da je projekat izrađen u skladu sa merama i
preporukama kojima se dokazuje ispunjenost osnovnih zahteva.
Odgovorni projektant: Vesna Ivanović, dipl.inž.maš Broj licence:
330 E995 07 Lični pečat: Potpis:
Broj tehničke dokumentacije: PGD 6 - 12/2016 Mesto i datum:
Loznica, 05.12.2016 godine
-
1.5. TEKSTUALNA DOKUMENTACIJA
-
1.5.1. TEHNIČKI OPIS
Ovim projektom je za objekat Sportske sale sa aneksom, na KP
2366/441, KO Veliko Gradište, čiji je investitor Opština Veliko
Gradište, ul. Žitni Trg br. 1, definisana instalacija grejanja i
hlađenja, kao i instalacija ventilacije, sa toplotnom podstanicom
smeštenom u aneksu objekta.
Predmetni objekat sastoji se iz sportske sale površine 1335 m²,
i pratećih prostorija
(svlačionice, toaleti, ostave za sportske rekvizite,
kancelarije, toplotna podstanica) površine 300 m², koje su smeštene
u aneksu objekta. Podloge za izradu projekta su građevinske osnove
etaža i odgovarajući preseci objekta.
Ovim projektom definisana je instalacija grejanja i hlađenja
obnovljivim energentom, putem
toplotne pumpe voda/voda, razvodne cevne mreže i fan - coil
uređaja. Ventilacija prostora sportske sale predviđena je pomoću
klima komore sa rekuperatorom
toplote, ventilacionih kanala, mlaznica za ubacivanje svežeg i
rešetki za izvlačenje otpadnog vazduha.
Instalacija grejanja i hlađenja putem fan coil – a:
Instalacija grejanja i hlađenja predviđena je za prostorije u
aneksu objekta, kao i za prostoriju sportske sale.
Projektom je definisana instalacija grejanja i hlađenja, za
temperaturni režim 45/40°C zimi, i 7/12oC, leti, putem fan – coil
uređaja.
Zagrevanje vazduha iz prostorije, putem fan – coil uređaja u
zimskom režimu, vrši se toplom vodom u temperaturnom režimu
45/40°C, koju obezbeđuje toplotna pumpa odgovarajuće toplotne
snage.
Hlađenje vazduha iz prostorije, putem fan – coil aparata u
letnjem režimu, vrši se rashladnom vodom u temperaturnom režimu
7/12°C, koju obezbeđuje toplotna pumpa odgovarajuće rashladne
snage.
Uređaji za zagrevanje i hlađenje vazduha u prostorijama (fan –
coili), dimenzionisani su u skladu sa dobicima i gubicima toplote
prema proračunu. Za prostorije u aneksu objekta izabrani su
parapetni fan - coil uređaji, dok je u sali predviđena kombinacija
parapetnih i zidnih fan - coil uređaja.
Primarni fluid toplotne pumpe je bunarska voda temperature 15°C.
Cirkulaciju bunarske vode kroz instalaciju toplotne pumpe, vrši
bunarska pumpa odgovarajućih karakteristika.
Sekundarni fluid toplotne pumpe u zimskom režimu je topla voda
temperature 45/40°C, a u letnjem režimu je rashladna voda
temperature 7/12°C. Cirkulaciju tople i rashladne vode, od toplotne
pumpe do hidrauličnog amortizera vrši sekundarna cirkulaciona
pumpa, a kroz instalaciju fan - coil uređaja, cirkulaciona pumpa
odgovarajućih karakteristika.
Horizontalna cevna mreža od razdelnika u toplotnoj podstanici
izvodi se od čeličnih šavnih, hidroispitanih cevi, kvaliteta Č
1212, zavarivanjem, i vodi se ispod plafona aneksa objekta i po
zidu sportske sale. Razvodna cevna mreža do uređaja za zagrevanje i
hlađenje vazduha (fan – coila), su vertikale odgovarajućih
dimenzija, takođe od čeličnih šavnih, hidroispitanih cevi,
kvaliteta Č 1212.
Pravilnim izborom trase i oslonca razvodne toplovodne mreže,
omogućena je samokompenzacija topolotnih dilatacija cevi.
Projektom je predviđena regulacija grejnog i rashladnog
kapaciteta, putem termostatske regulacije po prostorijama za svaki
fan – coil uređaj, putem mikroprocersorske upravljačke jedinice za
toplotnu pumpu.
Toplotno širenje vode u instalaciji, omogućuje odgovarajuća
zatvorena ekspanziona posuda.
-
Odzračivanje instalacije, omogućeno je putem odzračnih posuda u
toplotnoj podstanici, kao i na najvišim tačkama razvodne toplovodne
cevne mreže.
Predviđena je AKZ cevovoda, nosača, oslonaca i opreme, koja
podrazumeva detaljno odmašćivanje i čišćenje od korozije i drugih
nečistoća, premazivanje osnovnom i završnom bojom otpornom na
temperature do 120°C, u dva premaza.
Horizontalna cevna mreža, kao i vertikale, oprema i cevovodi
toplotne podstanice termički se izoluju paro- nepropusnom
izolacijom, odgovarajuće debljine.
Prolazi cevovoda kroz protivpožarne zidove zaziđuju se do
izolacije cevovoda (zaptivaju se protivpožarnom zaštitnom masom
vatrootpornosti iste kao i zid kroz koji prolaze ili građevinskim
cementnim rastvorom).
Instalacija ventilacije:
Ventilacija prostora sportske sale i svlačionice za sudije kao
blokirane prostorije, vrši se
pomoću svežeg vazduha, pripremljenog u klima komori sa
rekuperatorom toplote, smeštenoj u toplotnoj podstanici u aneksu
objekta.
Količina svežeg vazduha koji se ubacuje u prostor sportske sale
je 8400 m3/h, a u svlačionicu za sudije 200 m3/h, što ukupno iznosi
8600 m3/h, i ujedno predstavlja kapacitet klima komore. Predviđena
količina vazduha u sportskoj sali zadovoljava potrebe od 212 osoba,
sa po 40 m3/h, svežeg vazduha.
Projektni parametri vazduha su: leti: tu = 26°C, φu = 50%, pri
ts = 35°C, φs = 35%, zimi: tu=18°C, φu = 50%, pri ts = -14,1°C, φs
= 80%,
U letnjem režimu klima komora obezbeđuje navedene uslove,
hlađenjem vazduha, putem hladnjaka, rashladne snage 12 kW. Kao
rashladni fluid koristi se rashladna voda u režimu 7/12°C, koja se
dobija putem toplotne pumpe voda/voda, pomoću koje se snabdeva i
instalacija fan - coil uređaja.
U zimskom režimu klima komore navedene uslove postiže,
zagrevanjem vazduha u toplovodnom zagrejaču toplotne snage 40 kW, u
režimu tople vode 45/40°C, koja se takođe dobija putem toplotne
pumpe voda/voda, pomoću koje se snabdeva i instalacija fan - coil
uređaja.
Cevovod tople vode 45/40˚C i cevovod rashladne vode 7/12˚C se
izrađuje od čeličnih cevi, antikoroziono zaštićuje i termički
izoluje mineralnom vunom debljine 50mm u oblozi od Al lima debljine
0,7mm. Cirkulacija tople i rashladne vode kroz zagrejač odnosno
hladnjak vrši se prinudno, nezavisnim cirkulacionim pumpama
odgovarajućeg kapaciteta. Regulacija protoka vode kroz hladnjak i
zagrejač vrši se nezavisnim regulacionim krugovima sa trokrakim
mešnim ventilima sa elektromotornim pogonom.
Klima komora za obradu vazduha kapaciteta 8600 m³/h, sadrži
sledeće segmente: usisnu
sekciju sa fleksibilnom vezom i demperom na elektromotorni
pogon, za svež i izvlačeni vazduh, filtersku sekciju, pločasti
rekuperator sa stepenom rekuperacije 70%, sekciju toplovodnog
zagrejača, snage 40 kW, (45/40)˚C, sekciju hladnjaka, snage 12 kW,
(7/12)˚C, rashladni fluid rashladna voda, ventilatorsku sekciju za
ubacivanje vazduha ∆Pe = 915 Pa, prigušivač buke i potisnu sekcija
sa fleksibilnom vezom, kao i ventilatorsku sekciju za izvlačenje
vazduha ∆Pe = 1470 Pa.
Za potrebe ventilacije, kao i instalaciju grejanja i hlađenja
usvojena je toplotna pumpa voda/
voda kapaciteta Qg / Qh = 115,0 / 105,9 kW.
-
Kanali za ubacivanje svežeg vazduha u prostorije i izvlačenje
otpadnog vazduha iz prostorija, su pravougaonog preseka, i izrađuju
se od pocinkovanog lima, sa pravim deonicama dužine 2m, kolenima
R=D i fazonskim T elementima. Elementi kanalske instalacije spajaju
se putem prirubnica izgrađenih od ugaonih profila H20. Za
distribuciju vazduha u sportskoj sali, predviđene su vazdušne
mlaznice sa dometom do 10 m, i zglobom za podešavanje ugla pod
kojim će se vazduh ubacivati, a koje se ugrađuju na kanal. Količina
vazduha po mlaznici iznosi 150 m3/h. Za izvlačenje vazduha
predviđene su rešetke sa dva reda podesivih lamela i regulatorom
protoka, sa kapacitetom od po 600 m3/h. Predviđena je izolacija
kanala paro- nepropusnom izolacijom debljine 13mm. Kanali za
ubacivanje i izvlačenje vazduha, postavljaju se na rešetkaste
nosače krovne konstrukcije sale.
U skladu sa projektom PP zaštite na sistemu ventilacije,
predviđene su automatske elektromotorne PP klapne, na razvodnim i
odsisnim kanalima za vazduh, i to na mestima gde ovi kanali prolaze
kroz protivpožarne zidove, prepreke i tavanice. Vatrootpernost
klapni u skladu je sa vatrootpornosti konstrukcije kroz koju
prolazi predmetni kanal.
Predviđeno je da se rešetka za svež vazduh i rešetka za otpadni
vazduh postave na određenoj
visini, spoljne fasade toplotne podstanice.
Projektom je predviđen poseban sistem ventilacije za sanitarne
prostorije, putem aksijalnih kupatilskih ventilatora za izvlačenje
vazduha. Za izjednačavanje pritiska u prostorijama toaleta za
posetioce u ulazna vrata se ugrađuju prestrujne rešetke.
Za početno gašenje požara predviđeni su PP aparati sa suvim
prahom TIP S-6 i ručni aparat sa
CO2 gasom Tip CO2 – 5. Rasveta prostorije toplotne stanice je
prirodna i veštačka putem prozora i električne rasvete. Predviđena
je prirodna ventilacija prostora toplovodne stanice, putem ugradnje
dovodne i
odvodne rešetke i putem prozora. Tokom montaže i eksploatacije
postrojenja nephodno je pridržavati se upustava i preporuka
proizvođača opreme. ODGOVORNI PROJEKTANT
Vesna Ivanović dipl.maš.ing.
-
1.5.2. OPŠTI USLOVI ZA UGOVARANJE I IZVOĐENJE RADOVA
1. Ustupanje izgradnje predmetnog investicionog objekta ima se
izvršiti na osnovu važećeg
Zakona o planiranju i izgradnji i njegovih dopuna. 2. Ugovor za
izvođenje predviđenih radova zaključiće se između investitora i
izvođača, a na
osnovu ovog odobrenog projekta. Projekat je sastavni deo ugovora
između investitora i izvođača.
3. Kao baza za podnošenje ponude, odnosno sklapanje ugovora
služi ovaj projekat. Svi ponuđači moraju dobiti projekat na uvid,
kao i otkucani tekst predračuna bez cena, u koji će ponuđači
unositi cene. Svi primerci predračuna koji se daju ponuđačima
moraju biti identični kako bi svi ponuđači ponudili iste radove, u
istim količinama i istog kvaliteta.
4. U ponudi moraju biti obuhvaćene cene za: sav potreban
materijal od istog kvaliteta; uvozne carinske i druge troškove za
uvoznu opremu; sav transport materijala, kako spoljni, tako i
unutrašnji na samom gradilištu; svi putni i transportni troškovi za
radnu snagu; celokupan rad za izvođenje instalacije i pripremne i
završne radove, odnosno ponude treba da obuhvate sve troškove
realizacije od strane komisije za tehnički prijem i pregled.
5. Radove će investitor ustupiti najpovoljnijem izvođaču.
Povoljnost ponude ocenjuje investitor imajući u vidu ne samo
ponuđenu cenu ponuđača, već i njegov poslovni ugled, tehničku
spremnost i zakonsku pogodnost za izvršenje ovih radova.
6. Ugovor o izvođenju smatra se zaključenim kada se stranke
pismeno sporazumeju o izgradnji ovog postrojenja i ceni
izgradnje.
7. Ugovor o izvođenju mora da sadrži i sledeće: - rokove početka
i završetka svih radova; - način naplate izvršenih radova; -
kaznene odredbe; - garantni rok sa preciziranjem onoga što se
izuzima iz garancije; - nadzor nad izvođenjem radova; -obavezu
izvođača da radove izvodi prema odobrenom projektu i u skladu sa
važećim propisima, standardima, tehničkim uputstvima i normama. 8.
U ugovoru sa izvođačem treba da bude naznačeno fizicko lice koje će
rukovati radovima, a
ima zakonsko pravo na ovu funkciju. Isto tako, u ugovoru treba
da bude naznačeno fizičko lice koje će na gradilištu predstavljati
nadzor i vršiti njegovu funkciju za sve radove na gradilištu, a
koje ima zakonsko pravo na tu funkciju.
9. Instalacije i postrojenje moraju se izvesti tako da u svemu
odgovaraju ovom projektu i uslovima proizvođača opreme, kao i u
skladu sa važećim propisima i standardima. Svako odstupanje od
projekta dozvoljeno je samo uz prethodnu saglasnost projektanata, a
sve izmene se moraju uneti u građevinski dnevnik.
10. Izvođenju postrojenja ne sme se pristupiti bez građevinske
dozvole dobijene od nadležnih organa. Investitor je obavezan da
izvođaču radova pre otpočinjanja istih obezbedi električnu energiju
i vodu.
11. Izvođač je dužan da blagovremeno i pre početka radova drugih
izvođača koji prethode njegovim radovima skrene pažnju investitoru
na potrebne pripremne radove da bi ovi zajedno utvrdili rokove u
kojima se ti poslovi moraju završiti.
12. Izvođač ovog projekta dužan je da pre početka radova izađe
na gradilište i na licu mesta prekontroliše projekat i sravni ga sa
stvarnim stanjem na objektu ili da, ukoliko sam objekat nije
završen, sravni projekat instalacije sa građevinskim projektom. U
slučaju nekih izmena na terenu i u objektu, ili ako utvrdi da
postoji neslaganje između projekta instalacije i građevinskog
projekta, izvođač jc dužan da sa dovoljnim obrazloženjem traži da
se projekat prilagodi postojećem stanju.
13. Izvođač je dužan: - da radove izvodi prema projektu;
-
- da radove izvodi prema propisima, standardima, tehničkim
normativima i normama kvaliteta koji važe za izgradnju ove vrste
objekata;
- da blagovremeno preduzme mere za sigurnost objekta i radova,
opreme, uređaja i postrojenja, za bezbednost zaposlenih radnika,
prolaznika, saobraćaja i susednih objekata;
- da preduzme mere žaštite čovekove životne i radne sredine; -
da izvrši pravilnu organizaciju poslova u sporazumu sa ostalim
izvođačima, kako bi što manje
ometao izvođenje radova na objektu. 14. Garantni rok za kvalitet
montažnih radova je rok predviđen zakonskim propisima, ukoliko
ugovoru nije drugačije određeno. Za ugrađenu opremu važi
garancija proizvođača. Garantni rok teče od dana tehničkog prijema
izvedenih radova, pod uslovom da komisija za tehnički prijem da
pozitivno mišljenje. Ukoliko se na zahtev proizvođača tehnicki
prijem ne izvrši blagovremeno, garantni rok teče od isteka roka
kada je prijem trebalo izvršiti.
15. Svaki kvar koji se dogodi na postrojenju u garantnom roku, a
prouzrokovan je isporukom lošeg materijala ili nesolidnom izradom,
dužan je izvodač da na prvi poziv investitora otkloni o svom
trošku, bez ikakvih naknada od strane investitora. Ako se izvođač
radova ne odazove na prvi poziv investitora, ovaj ima pravo da
pozove drugog izvođača radi otklanjanja kvara, a troškovi u tom
slučaju u potpunosti padaju na teret izvođača radova.
16. Štetu prouzrokovanu višom silom (elementarne nepogode i sl.)
popravlja izvođač o svom trošku, ali mu ovo daje pravo na
produženje roka za završetak izgradnje. Dani u kojima vlada nevreme
ne računaju se u radne dane, a broj ovih dana uzima se iz
građevinskog dnevnika.
17. Sav upotrebljeni materijal mora biti najnovije fabričke
proizvodnje, dobrog kvaliteta i obrade. Materijal ne sme da ima
fabričkih grešaka i mora odgovarati propisima (normama) za
fabrikaciju odgovarajućih materijala, odnosno jugoslovenskim
standardima. Ugrađeni materijal mora imati ateste po važećim
propisima. Za ugrađivanje neispravnog, odnosno neodgovarajućeg
materijala, izvođač snosi svu odgovornost i snosiće sam troškove
demontaže neispravnog materijala i ponovne montaže ispravnog.
18. Ako nadzorni organ bude zahtevao ispitivanje nekog
materijala, izvođač će ga podneti na ispitivanje ovlašćenoj
ustanovi, a troškove, ukoliko materijal odgovara, naplaćuje posebno
kao višak rada, s tim što ima pravo na sporazumno produženje roka.
Ukoliko uverenje dokaže da materijal ne odgovara standardima, on se
odmah uklanja sa gradilišta, a troškovi padaju na teret izvođača.
Ako nije drugačije dogovoreno, sav materijal predviđen za ugradnju
mora biti nov, tj. neupotrebljavan.
19. Ukoliko investitor bude raspolagao nekim materijalom i
ukoliko ga ustupi izvođaču u cilju njegove ugradnje u postrojenje,
izvođač je dužan da sav materijal pregleda i neispravan odbaci.
Ukoliko izvođač smatra da investitorov materijal nije propisanog
kvalileta, on će odbiti da ga ugradi i to će konstatovati u
građevinskom dnevniku. Ako nadzorni organ bude izričito zahtevao da
se ugradi neodgovarajući materijal, izvođač će ga ugraditi, ali
tada ne odgovara ni za njega, ni za posledice, a garancija se
izuzima za taj deo instalacije, što se konstatuje odgovarajućom
dokumentacijom u pismenoj formi.
20. Ukoliko izvođač izvede instalaciju u svemu po odobrenom
projektu i sa materijalom predviđenim ovim projektom, snosi
odgovornost za ispravno funkcionisanje sistema samo u pogledu
izvršenih radova, kvaliteta materijala i kapaciteta pojedinih
elemenata. Samovoljno menjanje projekta od strane izvođača
zabranjeno je. Za manje izmene u odnosu na usvojeni projekat
dovoljna je saglasnost nadležnog organa. Ukoliko se ukaze potreba
za većim izmenama projekta, onda je potrebno da projektant preradi
projekat i tako prerađeni projekat mora se uputiti ponovo na
odobrenje investitoru.
21. Izvođač je obavezan, ukoliko prilikom izvođenja radova
primeti da je predloženo rešenje tehnički neispravno, loše ili
neusaglašeno sa građevinskim objektima ili drugim instalacijama, da
o tome odmah obavesti investitora i traži izmenu projekta. Takođe,
ako izvođač radova utvrdi da se usled greške u projektu ili usled
pogrešnih uputstava inveslitora, tj. njegovog nadzornog organa
radovi izvode na štetu trajnosti, stabilnosti, funkcionalnosti i
kvalileta, odgovara sam za nastalu štetu ako na ove činjcnice ne
upozori investitora.
-
22. Ako izvođač za vreme montaže primeti da se moraju izvesti
naknadni radovi na postrojenju, koji nisu obuhvaćeni u pogodbenom
primeru, ili izmene koje imaju uticaj na učinak ili obim
postrojenja, dužan je da investitoru odmah podnese predračun za te
naknadne radove ili izmene postrojenja, odnosno instalacija.
Izvođač će pristupiti izvođenju naknadnih radova ili izmena
postrojenja tek posto mu investitor odobri predračun za te radove.
Investitor mora dati odgovor na dopunsku ponudu u roku od osam
dana, u protivnom će se smatrati da ponuda nije usvojena.
23. U cenu montaže postrojenja, odnosno instalacije uračunati su
(ukoliko to ugovor drugačije ne definiše): potpuna montaža
instalacije, njeno ispitivanje, regulacija i puštanje u probni rad;
obuka radnika odmah po završetku montaže; naknada za montere,
njihove pomoćnike i druga lica neophodna pri ispitivanju,
regulaciji i probnom pogonu.
24. Izvođač radova mora za pojedine stručne radove imati na
gradilištu rukovodeće tehničko osoblje koje ima zakonsko pravo za
rukovanje takvim radovima. Svi radnici moraju imati odgovarajuće
kvalifikacije i stvarno stručno znanje potrebno za izvođenje radova
na datoj vrsti instalacije. Nadzorni organ ima pravo i dužnost da
putem građevinskog dnevnika naredi izvođaču da sa gradilišta
odstrani nestručino osoblje.
25. Svi domaći proizvođači opreme, oruđa za rad i uređaja na
mehanizovan pogon dužni su da prilikom isporuke daju korisniku
atest odgovarajuće stručne ustanove u skladu sa Zakonom o
bezbednosti i zdravlju na radu ("Službeni glasnik RS", broj
101/2005).
26. Pri izvođenju radova izvođač mora voditi računa da se ne
oštete okolni objekti, da se što manje ošteti sam objekat na kome
se izvode radovi i da se ne oštete druge, već izvedene instalacije.
Svaku učinjenu štetu, namerno ili zbog nedovoljne stručnosti,
nemarnosti ili neobazrivosti, izvođač je dužan da otkloni ili
nadoknadi troškove za njeno otklanjanje.
27. Sve otpatke i smeće koje izvođač sa svojim radnicima pri
izvođenju ovih radova načini, dužan je da o svom trošku odnese sa
gradilišta na mesto gde mu se odredi.
28. Mere bezbednosti zaposlenih radnika na ovom poslu dužan je
da preuzme sam izvođač u svemu po važećim propisima.
29. Finansijske obaveze između investitora i izvođača međusobno
se regulišu ugovorom u kome se reguliše i način isplate.
30. Za vreme izvođenja radova izvođač je dužan da na gradilištu
vodi građevinski dnevnik. U njemu moraju biti upisane sve promene i
odstupanja od glavnog projekta. Građevinski dnevnik overava
nadzorni organ i predstavnik izvođača.
31. Pored građevinskog dnevnika nadzorni organ investitora za
svoj račun vodi građevinsku knjigu u koju se evidentiraju svi
izvedeni radovi. Građevinska knjiga služi kao osnov za sastavljanje
situacije za naplatu, kao i za trajno dokumentovanje obima
izvedenih radova. Građevinska knjiga mora biti zapečaćena i overena
od strane investitora, a potpisuju je nadzorni organ i predstavnik
izvođača.
32. Završeni objekat se ne sme upotrebljavati, odnosno stavljati
u pogon pre nego što se izvrši tehnički pregled radi pregleda
radova izvedenih na objektu i njegove tehničke ispravnosti.
Tehnički pregled radova se vrši na osnovu zahteva koji mogu podneti
izvođač ili investitor.
33. Izvođač je dužan da po završetku radova izradi i preda
investitoru uputstvo za rukovanje instalacijom. Ovo uputstvo se
izrađuje u tri primerka, od kojih jedan mora biti zastakljen,
uramljen i postavljen na mesto dostupno rukovaocu gradilišta.
34. Izvođač je obavezan da uradi projekat izvedenog stanja u tri
primerka i preda ga investitoru. Projekat izvedenog stanja mora
biti urađen u skladu sa propisima i normativima za ovu vrstu
instalacija.
35. Ako izvođtač utvrdi da radovi na izradi instalacije neće
biti završeni u ugovorenom roku, potrebno je da bar deset dana pre
isteka roka podnese investitoru zahtev za produženje roka sa
obrazloženjem razloga koji su doveli do kašnjenja.
36. Ukoliko bi bilo izvedeno manje radova nego što je predmerom
predviđeno i ugovorom ugovoreno, izvođač ima pravo na obeštećenje.
Visina i način ovoga moraju se predvideti, odrediti i
ugovoriti.
-
37. Tokom izvođenja radova investitor mora obezbediti lice koje
će vrštiti stručni nadzor za njegove potrebe. Ovo lice (nadzorni
organ) mora ispunjavati uslove propisane Zakonom o planiranju i
izgradnji i posedovati odgovarajuće stručne kvalifikacije. Nadzorni
organ vrši u ime investitora stručni nadzor nad izvođenjem radova,
usklađuje dinamiku izvođenja radova i daje potrebna uputstva
izvođaču. On treba da usmeri radove na gradilištu na takav način da
ne dođe do nepotrebnih rušenja, izmena i sl. Za uredno izvođenje
radova nadzorni organ je direktno odgovoran investitoru.
38. Za vreme nadzora sklapa se ugovor sa stručnim licem
(projektantskom organizacijom), ili investitor vrši nadzor preko
svog organa. Ime nadzornog ograna saopstava se izvođaču pismeno pre
početka radova. Ugovor takođe precizira sumu do koje nadzorni organ
ima pravo da bez posebne saglasnosti investitora odobrava naknadne
radove. Nadzorni organ overava građevinsku knjigu, dnevnik,
situaciju i druga službena dokumenta.
39. U ugovoru sa nadzornim organom investitor treba da predvidi
način svog obeštećenja za slučaj nastalih troškova zbog nepravilnog
ili nesavesnog vršenja funkcije od strane nadzora.
40. Izvođač je na gradilištu odgovoran jedino nadzornom organu i
sa njime komunicira putem građevinskog dnevnika. Nalozi nadzornog
organa telefonom ili usmeno predstavljaju obavezu za izvođača tek
kada se upišu u građevinski dnevnik. Nadzorni organ je obavezan da
u obliku rešenja odgovori na sve zahteve izvođača definisane u
dnevniku, i to u roku od šest dana. U protivnom nadzorni organ je
odgovoran za produženje roka i nadoknadu štete nastale usled
zastoja.
41. Nakon završetka montažnih radova celokupno postrojenje se
mora ispitati. Ispitivanje vrši izvođač radova uz obavezno
prisustvo nadzornog organa.
42. O izvršenom ispitivanju moraju se sačiniti zapisnici koji
moraju da sadrže: - predmet ispitivanja; - popis lica koja su
vršila i prisustvovala ispitivanju; - datum i vreme ispitivanja; -
okolnosti pod kojima je ispitivanje vršeno (temperatura, kiša, sneg
i slično); - rezultati ispitivanja sa tačno dobijenim vrednostima;
- zaključak u kome se konstatuje da rezultati ispitivanja
zadovoljavaju ili ne; - svojeručni potpis lica koja su vršila
ispitivanje i koja su prisustvovala ispitivanju. 43. Kao završetak
radova smatra se dan kada izvođač podnese nadzornom organu pismeni
izveštaj o
završetku ugovorenih radova i ovaj to pismeno potvrdi u
građevinskom dnevniku, odnosno pismeno zatraži od investitora da se
obavi tehnički pregled i prijem objekta od strane nadležne
komisije.
44. Pre podnošenja zahteva nadležnom organu za izvršenje
tehničkog prijema i dobijanja dozvole za upotrebu,
korisnik-investitor određuje stručna lica koja će izvršiti interni
tehnički pregled izvedenih radova i o tome sačiniti izveštaj.
45. Petnaest dana pre završetka radova na objektu investitor sa
izvođačem podnosi nadležnoj građevinskoj inspekciji zahtev za
obrazovanje komisije za tehnički pregled i prijem objekta, a prema
odgovarajućem pravilniku.
46. Tehnički pregled objekta, ili dela objekta, za čiju je
izgradnju izdato odobrenje, mora otpočeti najkasnije u roku od
petnaest dana po prijemu zahteva. Sam tehnički pregled se obavlja u
svemu prema važećim zakonskim odredbama.
47. Za tehnički prijem izvođač odnosno investitor dužan je
kompletirati i komisiji staviti na uvid sledeću dokumentaciju:
-odobrenja za gradnju sa saglasnostima nadleznih organa i
ustanova (MUP, PTT, vodoprivreda, energetika, zaštita na radu,
protivpožarna zaštita, urbanisti itd.);
- kompletnu investiciono-tehničku dokumentaciju
(mašinsko-tehnološki, građevinski i elektrotehnički projekat,
radioničku dokumentaciju i sl.) sa unetim izmenama i dopunama;
-ocenu ovlašćene stručne ustanove za izvođenje objekata sa aspekta
zaštite na radu i
protivpožarne zaštite; - atestnu dokumentaciju ugrađenog
materijala;
-
- zapisnik o izvršenoj kontroli i prijemu konstrukcije pre
montaže; - zapisnik, izveštaj o ispitivanju i rezultate
ispitivanja; - ateste zavarivača; - dnevnik rada i građevinsku
knjigu; - izveštaj o internom pregledu izvedenih radova; - uputstvo
za puštanje u rad i održavanje sa šemama postrojenja. 48. Komisija
za tehnički prijem objekta (postrojenja) dužna je pregledati svu
navedenu
dokumentaciju, kao i sve izvedene radove. Po završenom pregledu
komisija daje mišljenje da li su radovi izvedeni po projektu, da li
se objekat (postrojenje) može pustiti u rad i pod kojim uslovima.
Sve troškove komisije i troskove koji nastaju pri tehničkom
pregledu i prijemu, kao i gorivo, mazivo, električnu energiju,
vodu, sirovine i ostalo, snosi investitor.
49. Nakon dobijanja dozvole za upotrebu od nadležnih organa,
objekat se može pustiti u probni rad. Odobrenja za upotrebu izdaje
organ koji je izdao odobrenja za gradnju i koji je odredio komisiju
za tehički pregled.
50. Ukoliko puštanje u rad usledi posle ugovorenog roka,
obrazuje se interna komisija koja će prema zapisniku komisije za
tehnički prijem izvršiti ponovni pregled i ispitivanje svih
izvedenih radova. O ovom pregledu komisija sačinjava zapisnik i
daje mišljenje o stanju objekta za puštanje u rad.
51. Investitor i izvođač radova, nakon dobijanja dozvole za
upotrebu objekta, dužni su u zakonskom roku izvršiti primopredaju i
konačan obračun svih izvedenih radova. Ugovorena vrednost (cena)
obavezna je za izvođača radova. Samo u slučaju nagle promene cena,
tj. velikih tržišnih poremećaja (za šta treba formirati preciznu
dokumentaciju), može se isplatiti i viša cena.
52. Izvođač je obavezan da obezbedi merne i kontrolne
instrumente za obavljanje tehničkog pregleda i prijema, kao i
potrebnu radnu snagu.
53. Izvođač radova je dužan da odmah o svom trošku otkloni sve
nedostatke koje komisija za tehnički pregled pronađe i navede ih u
pismenoj formi, a koje su po predmetu ugovora obaveza za
izvođača.
54. Ako komisija bude zahtevala da se izvrše izmene u odnosu na
projekat, ili da se obave neki radovi koji nisu predmet ugovora,
troškovi ovakvih radova padaju na teret investitora.
55. Radove iz prethodnog člana obavezan je da izvrši izvođač
radova.
-
1.5.3. TEHNIČKI USLOVI ZA UGOVARANJE I IZVOĐENJE RADOVA
Ovim tehničkim uslovima date su osnovne smernice za izvođenje
radova na postrojenju, a
izvodač radova je obavezan da se pridržava svih zakonskih i
tehničkih normativa predviđenih za ovu vrstu objekata. Na osnovu
potpisanog ugovora, izvođač pristupa izradi i montaži instalacije
iz ovog projekta pod sledećim tehničkim uslovima: 1. Projektovana
instalacija mora se izvesti i ispitati njihovo funkcionisanje u
potpunosti prema
nacrtima, predračunu, tehničkom opisu i proračunu, kao i svim
zakonskim uslovima za ovu vrstu instalacija. Prilikom montaže,
odnosno postavljanje opreme na temelje mora se voditi računa da ne
dođe do oštećenja osetljivih delova opreme. Ukoliko je oprema
termički napregnuta, treba obezbediti dobro naleganje i slobodan
rad pokretnih oslonaca. Sve priključke cevovoda treba izvesti
"elastično" kako bi se smanjilo njihovo dejstvo na dozvoljenu
vrednost opterećenja. Takođe, ukoliko je potrebno, treba obezbediti
uzemljenje, hlađenje ležišta i sve ostalo što je potrebno za
ispravan rad.
2. Pre početka montaže obavezno izvršiti pregled građevinskog
objekta predviđenog za smeštaj, projektovanje opreme i materijala.
Ako na građevinskom objektu postoje znatna odstupanja od projekta,
obavezno zahtevati od investitora da građevinski projekat usaglasi
sa građevinskim objektom.
3. Sva oprema i materijal koji će se upotrebiti za izradu ovog
postrojenja mora da zadovolji zahtevane tehničke karakteristike, da
bude u saglasnosti sa propisima i standardima i da je u ispravnom
stanju.
4. Uz opremu se mora isporučiti i prateća tehnička dokumentacija
sa karakteristikama, upustvo za upotrebu i bezbedan rad, upustvo za
održavanje, propisana javna isprava i odgovarajući atesti kojima se
dokazuje da su primenjene mere zaštite na radu.
5. Montažu cevovoda treba izvesti prema šemama i dispozocionim
crtežima uz projekat. Na cevovodima gde je predviđena dilataciona
lira ili prostorna kompenzacija izmedu dva fiksna osonca pri
montaži treba izvršiti prednaprezanje u hladnom stanju kako je u
projektu naznačeno, odnosno 50% ako nije naznačeno. Izvođenje
prethodnog istezanja mora se izvršiti u prisustvu nadzornog organa
i overiti u građevinskoj knjizi.
Svi cevovodi treba da budu izvedeni sa padom naznačenim u
projektu tako da se mogu prazniti u najnižim tačkama, odnosno
odvazdušiti na najvisim tačkama, ako je to potrebno. Oslanjanje
cevovoda treba izvesti prema rastojanjima navedenim u projektu. Pri
određivanju rastojanja mora se uzeti u obzir dimenzija cevi,
karakteristika fluida i vrsta izolacije. Izvedena rastojanja ne
smeju da pređu maksimalno dozvoljena, odnosno naznačena u projektu.
Vrstu oslonaca, ukoliko to u projektu ili posebnoj dokumentaciji
nije naznačeno, treba odabrati prema standardu za odgovarajuću
veličinu cevi i način nošenja. Fiksni oslonci treba da budu tako
urađeni da mogu da prenesu sva opterećenja na nosač bez deformacije
cevi. Pokretni tako urađeni da mogu da prenesu sva operećenja na
nosač bez deformacije cevi. Pokretni oslonci treba da dobro naležu
na nosače, kako bi opterećenje u cevima bilo ravnomerno. Kod
montaže oslonaca sa oprugom treba strogo voditi računa da
predviđena opterećenja opruga u zagrejanom stanju cevovoda budu
prema datoj tehničkoj dokumentaciji. Ovo se posebno odnosi na
cevovode višeg pritiska čiju montažu treba vršiti prema upustvu iz
projekta. Konstrukcija cevnih nosača treba da obezbedi dobro
oslanjanje cevovoda, odnosno mora da bez deformacija prenese
opterećenje na podlogu.
6. Zasuni i ventili kao i ostala armatura treba da su atestirani
za radni pritisak i temperaturu, kako je označeno na šemi i
specifikaciji. Prirubnice, zaptivači i vezni elementi kao
i fiting sa zaptivnim materijalom, treba da odgovaraju
predviđenim radnim uslovima u projektu. Zavarivanje prirubnica na
cevovode mora da bude upravno na osu cevi, čime se obezbeđuje dobro
zaptivanje i ravnomerno opterećenje vijaka za prirubničku vezu
(oblik žleba prema standardu SRPS M.B6.025). Zavarivanje cevovoda
treba izvesti u zavisnosti od debljine zida
-
cevi i materijala odgovarajućim postupkom prema SRPS standardima
za zavarivanje grupe C.T3. Zavarivanje određenog kvaliteta mogu
vršiti samo atestirani varioci za tu vrstu radova.
7. Cevni zatvarači (ventili, zasuni i slavine) koji se spajaju
sa cevima prirubnicama, zavarivanjem, uleganjem između prirubnica,
unutrašnjim ili spoljašnjim cevnim navojem isporučuju se prema
tehničkim uslovima isporuke SRPS M. C5.013. Obeležavanje cevnih
zatvarača vrši se prema SRPS M. C5.004, a ugradne dužine cevnih
zatvarača određene su standardima SRPS M. C5.005, SRPS M. C5.006,
SRPS M. C5.007, SRPS M. C5.008, SRPS M. C5.009. Delovi kućišta koji
su izloženi pritisku izrađuju se od livenog gvožđa, čelika,
čelicnog liva, mesinga i drugih materijala.
8. Tehnički uslovi za izradu i isporuku prirubnica propisani su
standardom SRPS M. B6.020, a osnovni podaci o prirubnicama
standardima: SRPS M.B6.005 (nazivni prečnici), SRPS M. B6.006
(nazivni pritisci), SRPS M. B6.007 (opšti podaci o vrstama), SRPS
M. B6.008 (oblici i mere), SRPS M. B6.011 (priključne mere).
Kvalitet obrade pojedinih površina prirubnica mora odgovarati
posebnim standardima prirubnica prema SRPS M.A0.065.
9. Zaptivači za prirubnice moraju biti ravni, glatki i
podjednake debljine po celoj površini i ne smeju imati udubljenja
ni pukotine, a ivice ne smeju biti iskrzane. Oblik i mere
zaptivača moraju odgovarati obliku i merama zaptivnih površina
prirubnica. Materijal zaptivača zavisi od radnih pritisaka,
temperature i vrste fluida. Zaptivači moraju biti u saglasnosti sa
SRPS M.C4.110,111,112,113,114,115 i 116.
10. Preseci dimnih kanala mogu biti pravougli ili kružni. Za
izradu dimnih kanala može se upotrebiti: čelični lim (crni lim,
koji je najčešće pocinkovan, a ponekad sa premazom), pri čemu
moraju biti u skladu sa grupom standarda SRPS M.E6. i SRPSM.E7.
Uzdužni savovi su spojeni (falcovani), a poprečni pertlovani, sa
ugaonim gvožđem za povezivanje, nepricvršćenim prirubnicama, sa
tačkasto zavarenim profilisanim obujmicama ili zasunima. Kružne
cevi izrađuju se i sa spiralnim falcom oko cevi (spiralno zavarene
cevi, koje su ponekad i sa spljoštenim ovalnim presekom).
Povezivanje se vrši pomoću spojnica ili uvlačenjem, a zaptivanje
lepljivim trakama ili gumom.
11. Na mestima gde se postavlja armatura ili neki od uređaja
ugraditi prirubnice ili fazonske elemente za vezu sa kanalima.
12. Vijci i navrtke za opštu primenu moraju biti prema SRPS M.B
1.600, a za spajanje cevnih prirubnica moraju zadovoljiti tehničke
uslove izrade i isporuku prema SRPS M.B 1.021.
cevne zatvarače za odzračivanje, a na najnižim mestima
priključke sa cevnim zatvaračima za pražnjenje cevovoda, sve prema
prilozenoj grafičkoj dokumentaciji. Mesto račvanja i oslonci ne
smeju da budu na zavarenim spojevima. Nastavci cevi ne smeju se
izvoditi u zidovima već na lako pristupačnim mestima. Isto tako,
fazonski delovi ne smeju se smestiti u zidove i tavanice, a
armatura na nepristupačna mesta.
13. Oslonci cevovoda i kanala mogu biti: fiksni, klizni
planarni, klizni vodeći i viseći . Oslonce izvesti prema grafickoj
dokumentaciji ili prema standardima proizvodača, pri čemu ovi
standardi moraju funkcionalno i tehnički odgovarati predloženim
osloncima.
14. Nosače cevovoda uraditi prema grafičkoj dokumentaciji od
opštih konstrukcionih čelika prema SRPS C.B0.500.
15. Radi smanjenja gubitaka toplote i zaštite pogonskog osoblja
od opekotina predviđa se termička izolacija za sve cevovode,
armaturu i opremu gde je temperatura visa od 50 °C. Za hladne
cevovode i površine, radi sprečavanja kondenzacije vlage na
površini, predviđa se antikoroziona termička izolacija. Materijali
termičke izolacije predviđeni projektom moraju imati zahtevane
karakteristike (termičku provodljivost, gustinu, čvrstoću,
postojanost oblika, otpornost prema temperaturi,...) i moraju imati
ateste i garnciju ne manje od dve godine. Ostali uslovi isporuke
izolacionih materijala i ugradnje treba da budu u skladu sa SRPS
U.J5.070.
16. Svi kanali i cevi pre montaže moraju biti, kako iznutra tako
i spolja, dobro očišćene od krozije, produvane i osušene . Cevi
očistiti od metalnog sjaja (po potrebi i peskiranjem, a eventualno
za ostalu koroziju u porama hemijskim putem neutralisati i
odmastiti). Čišćenje cevi izvršiti neposredno pre montaže. Svi
elementi oslonca i nosača cevovoda zaštićuju se protiv korozije
sa
-
dva premaza osnovnom bojom, pri čemu su debljine premaza u
skladu sa pravilnikom o zaštiti od korozije čeličnih
konstrukcija.
17. Kanali i cevovodi koji prolaze kroz zid moraju da budu
snabdeveni cevnim čaurama (vodicama) izrađenim od bešavnih cevi ili
lima debljine 1,5 mm, dužine u saglasnosti sa debljinom zida.
Prečnik čaure treba da je veći od spoljašnjeg prečnika izolovane
cevi za (5-10) mm. Otvor za prolaz cevi kroz zid može da se buši
samo u dogovoru sa nadzornim organom i šefom gradilišta. Cevi na
prolazu kroz otvore takođe treba izolovati. Pre ugradnje čaure
treba da budu dva puta "minizirane" i montirane centrično u odnosu
na osu otvora.
18. Zavarena i zalemljena mesta moraju biti stručno i kvalitetno
izvedena tako da je debljina šava propisana prema debljini cevi.
Ose moraju da se poklapaju, a šavovi sa unutrašnje i sa spoljašnje
strane moraju ostati čisti tako da se protočni presek ne
sužava.
19. Zavareni i zalemljeni spojevi na kanalima i cevovodu
(šavovi) moraju da budu pristupačni i vidljivi (nikako zatvoreni
građevinskom konstrukcijom). Za zavarivanje i lemljenje
kanala, cevi i instalacije izvođač mora imati odgovarajući broj
osposobljenih radnika. 20. Projektovani sistemi moraju biti
uzemljeni i opremljeni uređajima za automatsko iskopčavanje u
slučaju preopterećensti, kratkog spoja ili spoja za zemljom. 21.
Električni uređaji i instalacije u zonama opasnosti moraju biti
izvedeni u protiveksplozivnoj
zaštiti. Uređaji koji se koriste u zonama opasnosti posebnim
oznakama iz kojih su vidljivi vrsta protiveksplozivne zaštite i
područje primene.
22. Cevovode izvesti na način kako je dato u grafičkoj
dokumentaciji projekta. Horizontalni
cevovodi se postavljaju sa padom ili usponom od 2 do 5 mm/m,
odnosno kako je naznačeno u grafičkoj dokumentaciji. Na najvišim
mestima horizontalnih cevovoda gde mogu nastati vazdušni džepovi
postaviti priključke sa džepovima ili cevne zatvarače za
odzračivanje, a na najnižim mestima priključke sa cevnim
zatvaračima za pražnjenje cevovoda, sve prema priloženoj grafičkoj
dokumentaciji. Mesto račvanja i oslonci ne smeju da budu na
zavarenim spojevima. Nastavci cevi ne smeju se izvoditi u zidovima
već na lako pristupačnim mestima. Isto tako, fazonski delovi ne
smeju se smestiti u zidove i tavanice, a armatura na nepristupačna
mesta.
23. Cevovode postaviti na oslonce i nosače cevovoda čiji
položaji su defmisani u grafičkoj
dokumtaciji. Ako mesto oslonca nisu defmisana grafickom
dokumentacijom, postavljaju se prema preporučenim vrednostima
maksimalnih rastojanja, koje su date u Tabeli 1.
Fiksni oslonci moraju da budu tako uradeni da mogu da prenesu
sva opterecenja na nosač, bez deformacija cevovoda. Pokretni
oslonci treba da dobro naležu na nosače, kako bi opterećenje na
oslonce bilo što ravnomernije raspoređeno. Nosači oslonaca treba da
bez deformacija prenesu opterećenja na konstrukciju objekta.
Prostiji nosači oslonaca su obrađeni u mašinskom projektu , a
ostali u građevinskom. Pokretni oslonci treba da dobro naležu na
nosače, odnosno rolnice, kako bi opterećenje u cevima bilo
ravnomerno. Kod montaže oslonaca sa oprugom treba strogo voditi
računa da predviđena opterećenja opruga u zagrejanom stanju
cevovoda budu prema datoj dokumentaciji. Ovo se posebno odnosi na
cevovode visokog pritiska čiju montažu treba vršiti i prema upustvu
iz projekta. Na cevovodima gde je predviđena dilataciona lira ili
prostorna kompenzacija izmedu dva fiksna oslonca pri montaži treba
izvršiti prednaprezanje u hladnom stanju kako je u projektu
naznačeno. Izvođenje prethodnog istezanja mora se izvršiti u
prisustvu nadzornog organa i overiti u građevinskoj knjizi.
Nazivni prečnik
Max rastojanje za izolovane cevi
(m) Max rastojanje za neizolovane cevi
(m) DN15 1 2 DN20 1,5 2,5 DN25 2 3 DN32 2,5 3,5
-
DN40 2,5 3,5 DN50 3 3,5 DN65 3,5 4,5 DN80 3,5 4,5 DN100 4 5
DN125 5 6 DN150 5 6 DN200 6 7 DN250 7 8 DN300 7 8 DN350 8 9 DN400 8
9
24. Cevi i oblikovani delovi cevovoda treba da budu isporučeni
sa atestom o uspešnom izvršenom
fabričkom ispitivanju. Svi lukovi treba da su glatki, bez
nabora. Razvod gasnog cevovoda mora da bude takav da gasna
instalacija ne bude izložena riziku od mehanickog oštećenja,
toplotnog naprezanja ill hemijskih uticaja. Cevi ne smeju da se
postavljaju ni delimično ni potpuno u podove, stubove, grede,
zidove i si. Cevi ne smeju da se postavljaju u skladišta ili kroz
skladišta tečnih i čvrstih goriva, odvodne kanale, kanalizacione
otvore, vozna okna za lift, ventilacione kanale i si. Cevi ne smeju
da se postavljaju na mesta koja nisu ventilisana ili su nedovoljno
ventilisana, kao sto su: cevovodi, tuneli, podrumi, prizemlja,
prostori nedovoljno visoki za kretanje ljudi, spuštene tavanice
itd. Cevi ne mogu da sačinjavaju sastavni deo konstrukcije, niti da
služe kao njeno ojačanje. Razvod gasnog cevovoda mora da bude
izveden tako da se obezbedi dovoljan razmak izmedu cevi za gas i
drugih vodova. Gasne cevi ni pod kakvim uslovima ne smeju da se
postavljaju ispod cevi koje sadrže agresivne fluide ili na kojima
može da dođe do kondenzacije. Prolaz kroz zid izvodi se u zaštitnoj
cevi u kotlarnici. Cevovodi se vode slobodno uz zidove, ispod
plafona, odnosno uz bok kotla. Ispod gasne rampe mora da se
predvidi mesto za ispuštanje kondenzata i drugih nečistoća. Spojevi
na gasnim cevovodima mogu da budu zavareni, sa prirubnicama i
navojni. Svi zavareni spojevi mora da budu izvedeni u pogledu
klasa, prema jugoslovenskom standardu SRPS C.T3.010. Spojevi sa
prirubnicom dozvoljavaju postavljanje armature na cevovod i kad se
zahteva rastavljiv spoj. Navojni spojevi smeju da se izvode samo
kod nadzemnih cevovoda. Spajanje cevovoda gasa treba da bude
zavarivanjem, a na mestima opreme i armatura prirubnicama ili
zavarivanje, zavisno od nabavljene armature. Izvođač je dužan da
uradi tehnoloski postupak zavarivanja koji je najpogodniji za date
uslove cevovoda, a podobnost treba da dokaže na spoju cevi.
Zavarivači treba da budu visokokvalifikovani i da ispunjavaju
uslove za ovu vrstu radova, za pripremu šavova važi standard
DIN2559, ili odgovarajuće SRPS norme. Zavareni šav mora da bude
izveden skroz i ne sme da ima prskotine, ogorele zaseke, spojne
defekte niti primese šljake. Oblikovanje krajeva cevi na hladno
koje bi štetilo osobinama materijala, nije dozvoljeno. Pre
zavarivanja, krajevi cevi mora da se doteraju centriranjem. Ivice
mora da budu čiste, po mogućstvu suve i glatke. Elektrode za
zavarivanje treba da odgovaraju osnovnom materijalu i propisima
DIN1913 i obavezno da budu suve. Kod nepovoljnih vremenskih uslova,
naročito kod temperatura ispod 0°C, radovi zavarivanja na spajanju
cevi smeju se izvoditi samo tada kada uslovi zavarivanja i rad
omogućavaju izvođenje besprekornog šava. U protivnom mora se
izvršiti naknadno ispitivanje uzetog uzorka gotovog šava. Ako se
zavarivanje vrši preko glave (padajući šav), predhodno treba da se
ispita pogodnost elektrode. Ispitivanje šavova bez razaranja je
potrebno za 10% zavarenih šavova. Ako se ustanovi greška, broj
ispitanih šavova treba da se uveća. Na mestima gde je cevovod pri
postavljanju dosta nepristupačan, ispitivanje varova bez razaranja
treba da se izvede 100%. Za svaki zavar treba da bude u dnevniku
montaže evidentirano ko ga je izveo, vreme kad je izveden, ime
nadzornog organa i vrsta upotrebljene elektrode. Završeci disajnog
ispusnog i odušnog voda, voda za izduvavanje i voda za odvod
-
propuštenog gasa mora da budu izvedeni u atmosferu. Ispusni
otvori disajnog ispusnog i odušnog voda, voda propuštenog gasa mora
da budu udaljeni od prozora i drugih otvora na zgradama najmanje
1m. Nazivni prečnici disajnog, ispusnog i odušnog voda za
izduvavanje i voda propuštenog gasa mora da iznose najmanje DN20.
Ne dozvoljava se izvođenje ispusnog voda zajedno sa odušnim vodom,
vodom za izduvavanje i (ili) vodom za odvod propuštenog gasa. Na
izlaznim otvorima vodova mora da se ugradi zaštitna mrežica. Svi
nosači cevovoda kao i trase cevovoda treba da se izvedu prema
priloženoj grafičkoj dokumentaciji.
25. Spajanje cevi vrši se zavarivanjem ili kod pocinkovanih cevi
sa navojnim spojnim elementima.
Postupci i tehnika zavarivanja, ispitivanja i obezbeđenja
kvaliteta zavarivačkih radova moraju se obaviti prema SRPS C.T3.001
do SRPS C.T3.082. Pre zavarivanja cevi, unutrašnje površine se
čiste pomoću odgovarajućih mehaničkih čistača. Zavarena mesta
moraju biti propisane debljine i adekvatno odrađena, ali tako da se
ne smanji unutrašnji prečnik cevi (strujna površina). Svaki šav
mora da se očisti od rđe i nečistoće. Zavarivanje prirubnica na
cevovode mora da bude upravno na osu cevi čime se obezbeđuje dobro
zaptivanje i ravnomerno opterećenje zavrtnjeva za vezu. Zavarivanje
cevovoda treba izvesti u zavisnosti od debljine zida cevi i
materijala odgovarajućim postupkom prema važećim standardima za
zavarivanje. Takođe treba primeniti odgovarajući postupak termičke
obrade kod legiranih materijala. Zavarivanje određenog kvaliteta
cevi može vršiti samo atestirani varilac za tu vrstu radova. Za
cevovode kod kojih je radna temperatura medijuma viša od 150°C, kao
i za neka druga "specificna" postrojenja bez obzira na temperature
i pritisak, obavezno je ispitivanje odgovarajućeg broja šavova
radiografski, sistemom magnetnofluksom, tečnim penetratima ili
nekom drugom odgovarajućom metodom. Procenat šavovoa koji se
ispituju mogu se ugovoriti između investitora i Izvođača.
26. Nakon izvedene montaže, svi čvrsti oslonci (fiksne tačke) se
centriraju, kanali i cevi se
podešavaju i pritežu na zadane veličine iz projekta. Nosači na
koje se postavljaju kanali i cevi ne smeju neposredno dodirivati
cevi koje su predviđene za izolaciju.
27. Kanalska i cevna mreža moraju da budu izvedene tako da
omogućavaju nesmetano širenje, usled
temperaturskih izduženja, a da se pri tome ne ošteti izolacija.
Konfiguracijska kanalske i cevne mreže i raspored nepokretnih
oslonaca moraju biti takvi da omoguće neometanu samokompenzaciju
temperaturskih dilatacija svake deonice između nepokretnih
oslonaca.
28. Po završenoj montaži opreme i cevovoda, treba izvršiti
pojedinačno ispitivanje svakog elementa
opreme, odnosno cevovoda, a zatim kompletne uređaje ukoliko je
tehnološki to izvodljivo. Sve agregate sa pogonskim elektromotorima
pre prvog uključivanja proverite da li su zaštićeni od strujnog
udara na spoljni dodir i da li je izvršena elektro zaštita motora
na preopterećenje. Takođe se kod svih vrsta pumpi mora obezbediti
proticanje dovoljne količine radnog medijuma da bi se izbeglo
pregrevanje ležista i drugih radnih sklopova. Pre prvog puštanja
treba ručno proveriti da li se obrtni sklopovi lako okreću i da li
su spojnice pravilno postavljene. Prvo uključivanje treba da bude
kratkotrajno da bi se izbegle eventualne havarije. Kod opreme
složenije konstrukcije pre prve probe mora da se dobro prouči
pogonsko upustvo i prema njemu obavezno se postupi. Cevovode i
armaturu treba ispitati hladnim vodenim pritiskom 1.5 puta većim od
radnog, saglasno tehničkim propisima. Ispitivanje cevovoda može se
izvršiti po deonicama kako radni uslovi dozvoljavaju. U toku
trajanja od 1 casa na cevovodu i armaturi ne sme se pokazati
nikakvo propuštanje ispitnog medijuma. Izuzetno se moze dozvoliti
pad pritiska od 2 % kod cevovoda manje tehnološke važnosti. Probe
se vrše sve dok se ne postigne nepropustljivost cevovoda i
armature. Po završenoj uspešnoj hidrauličkoj probi, cevovoda treba
izvršiti proveru rada svih lokalnih i daljinskih mernih
instrumenata i regulacionih krugova sa regulacionom armaturom.
Posebno treba proveriti da li je izvršena deblokada sigurnosnih
ventila i da li su njihovi izduvi izvedeni propisano u
atmosferu.
-
29. Svi elementi instalacije moraju biti zaštićeni od korozije
na sledeći način: svi čelični elementi za spoljnu montažu moraju
biti toplo pocinkovani i naknadno zaštićeni osnovnom bojom i emajl
lakom, spoljašnji i unutrašnji neizolovani čelični kanali i
cevovodi moraju biti prethodno očišćeni od korozije i zaštićeni
dvostrukim temeljnim premazom na bazi cinka, a zatim dvostrukim
premazom emajl laka, spoljašnji kanali i cevovodi moraju takode
biti zaštićeni odgovarajućim premazom protiv korozije, tokom
eksploatacije objekta kvartalno kontrolisati stanje protivkorozione
žastite, i po potrebi popraviti ili obnoviti zaštitne slojeve
(premaze). Po završenoj montaži opreme i cevovoda, a pre bojenja i
postavljanja termičke izolacije, treba izvršiti pripremu za
pojedinačno ispitivanje opreme i sekcija cevovoda, a zatim
kompletne uređaje ukoliko je tehnološki to izvodljivo.
30. Sve cevovode, oslonce, nosače i nezastićenu opremu potrebno
je dobro očistiti od korozije do
metalnog sjaja i zaštitno premazati. Vidno postavljene cevovode,
oslonce, nosače i nezaštićenu opremu potrebno je obojiti dvostrukim
premazom masne boje u tonu prema zahtevu Investitora ili nadzornog
organa.
31. Po izvršenoj montaži, tehničkim ispitivanjima i izolaciji
opreme i cevovoda a prema
pripremljenim pogonskim upustvima, može se izvršiti probni pogon
postrojenja. Probni pogon treba da izvede specijalno obučeno
osoblje izvođača radova uz kontrolu budućeg pogonskog osoblja
postrojenja, ili neka specijalizovana ustanova, a u skladu sa
ugovorenom obavezom. Puštanje pojedinih agregata i uredaja u pogon
treba izvesti postepeno prema utvrđenom tehnološkom redosledu uz
maksimalnu kontrolu svih elemenata postrojenja. Ukoliko se primete
neke nepravilnosti u radu, ili nedozvoljene mehaničke deformacije,
treba odmah obustaviti pogon. Posebno treba kontrolisati termički
jako opterećenje cevovode, njihove dilatacije i ponašanje oslonaca
sa nosačima.
32. Sve uređaje, cevovode i armaturu treba podvrgnuti punom
tehničkom ispitivanju na pritisak koji
ima za cilj da ustanovi saobraženost konstrukcije postrojenja
zahtevima tehničke sigurnosti. Punom tehničkom ispitivanju na
pritisak podvrgavaju se svi novi uređaji, cevovodi i armatura koji
rade pod pritiskom. Puno tehničko ispitivanje se vrši: vizuelnim
pregledom, kontrolom zavarenih spojeva, ispitivanjem čvrstoće
cevovoda, ispitivanjem zaptivenosti cevovoda.
34. Karakteristike pojedinih ispitivanja su: spoljni pregled se
vrši bez prekida rada postrojenja; pri tome, obraća se pažnja na
opšte stanje
funkcionalnosti uređaja kao i pojedinih sastavnih delova
postrojenja posebno na stanje funkcionalnosti uređaja kao i
pojedinih sastavnih delova postrojenja, posebno na armaturu i na
međusobni uticaj delova uređaja; svi kanali, cevovodi povezana
armatura i uređaji celokupne instalacije moraju da se, pre puštanja
postrojenja u probni rad , podvrgnu ispitivanju na zaptivenost; pre
ispitivanja, postrojenje mora biti očišćeno, svi poklopci, otvori
okna i drugo moraju biti čvrsto postavljeni da ne bi došlo do
procurivanja tokom sprovodenja ispitivanja.
35. Nakon uspelog punog tehničkog ispitivanja na pritisak,
izdaje se nalog za izvođenje izolacije na
instalaciji, ako je to predviđeno projektom. Projektom
predviđenu opremu i cevovode treba izolovati mineralnom vunom i
oblogom od aluminijumskog lima. Debljinu izolacije izvesti prema
podacima datim u projektu, a specifična gustina izolacije treba da
obezbedi koeficijent provodljivosti λ=0,05 W/mK pri temperaturi od
100°C. Izolacija treba da se obavije koncentrično oko cevi, a na
krajevima treba postaviti prstenove od lima, da bi se sprečilo
ispadanje izolacije i onemogućio prodor vlage. Oblogu izolacije
treba uraditi tako da obezbedi nesmetanu dilataciju cevovoda i
dobru zaštitu od vlaženja. Po završenoj izolaciji cevovoda treba
oblogu obojiti prema upustvu iz projekta.
-
36. Isporučilac uređaja obavezno mora da uz isporučene uređaje
priloži i sledeće: ateste upotrebljenih materijala, ateste
varilaca, rengenski snimak varova.
37. Instrumenti za merenje, kontrolu, snimanje i regulaciju
parametara instalacije po projektu
obezbeđuje izvođač radova. 38. Svaki isporučeni (izrađeni)
uređaj mora imati tablicu na kojoj su dati sledeći podaci: ime i
mesto
proizvođača, fabrički broj, godina izrade, zapremina, radni
pritisak, probni pritisak. 39. Za opsluživanje opreme, ukoliko je
to potrebno, treba izvesti odgovarajuće posete sa stepenistem
i ogradama. 40. Probe se moraju vršiti sve dok se ne postigne
nepropustljivost cevovoda i armature. 41. Pored opreme i cevovoda
treba izvršiti proveru rada svih lokalnih i daljinskih mernih
instrumenata i regulacionih krugova sa regulacionom armaturom.
Posebno treba proveriti da li je izvršena deblokada sigurnosnih
ventila i da li su njihovi izduvi izvedeni propisno u
atmosferu.
42. Posle izvođenja celokupnih predmetnih montažnih radova i
uspele probe, izvođač radova je
dužan da unese u graficku dokumentaciju evntualno izvršene
izmene i ovako ispravljenu dokumentaciju preda nadzornom organu pre
prijema izvršenog posla.
43. U slučaju da se, u toku kvalitativnog i kvantitativnog
prijema gotovog posla, konstatuje da
izvedeni radovi nisu ispravni, Izvođač radova je dužan da, u
odredenom roku i o svom trošku, otkloni sve one nastale usled
primene neodgovarajućeg materijla ili nedovoljnog kvaliteta radova,
odnosno samovoljno menjanja predmetne Tehničke dokumentacije.
44. Izvođač je dužan da Investitoru preda u tri primerka
izrađeno upustvo za rukovanje postrojenjem
o i otklanjanje smetnji. Ova upustva propisuje Izvođač. Jedan
primerak upustva mora biti istaknut na vidnom mestu u drvenom ili
metalnom okviru sa staklom.
45. Postrojenjem mogu rukovati samo ona lica koja su ispunila
probne uslove i položila propisan
ispit za rukovanje parnom instalacijom. Neispravno i
nekvalifikovano osoblje ne sme rukovati parnim postrojenjem, ali se
može uz ispitano osoblje upotrebiti kao pomoćno osoblje.
Postrojenje mora biti za vreme pogona stalno pod nadzorom
ovlasćenog lica.
46. Puštanje pojedinih agregata i uređaja u pogon treba izvesti
postepeno prema utvrđenom
tehnološkom redosledu uz maksimalnu kontrolu svih elemenata
postrojenja. Ukoliko se primete neke nepravilnosti u radu ili
nedozvoljene mehaničke deformacije, treba odmah obustaviti pogon.
Posebno treba kontrolisati termički jako opterećene cevovode,
njihove dilatacije i ponašanje oslonaca sa nosačima.
-
1.5.4. POSEBAN PRILOG O MERAMA BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJA NA
RADU
I ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
UVOD
Prema Zakonu o bezbednosti i zdravlju na radu (Sl. glasnik RS,
101/2005) i prema Zakonu o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS,
135/2004) pri projektovanju tj. izradi tehničke dokumentacije
potrebno je u tehničku dokumentaciju ugraditi preventivne mere
bezbednosti i zdravlja na radu i propisane mere zaštite životne
sredine u skladu sa projektnim zadatkom.
Ovaj PRILOG O MERAMA BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU I ZAŠTITE
ŽIVOTNE SREDINE sa naznakama svih opasnosti po život i štetnost po
zdravlje radnika i građana, koja mogu da se pojave pri korišćenju
objekta, predstavlja preventivnu meru, da se ove opasnosti otklone,
a štetnosti otklone ili svedu u dozvoljene granice.
U skladu sa zahtevima ovih zakona urađen je PRILOG uz PROJEKAT
ZA GRAĐEVINSKU DOZVOLU ZA GRAĐENJE SPORTSKE SALE SA ANEKSOM, KP
2366/441, KO VELIKO GRADIŠTE.
-
OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOD MAŠINSKE OPREME, SUDOVA I INSTALACIJA
POD PRITISKOM KOJE SE MOGU JAVITI TOKOM EKSPLOATACIJE
One se mogu podeliti na : 1. Opasnosti od eksplozije i požara,
2. Opasnosti od povrede radnog osoblja, 3. Opasnosti od zagadivanja
okoline. Do eksplozija moze doći usled: 1.1. Nepravilnog izvršenog
dimenzionisanja opreme i instalacija, 1.2. Nepridržavanja važećih
propisa i standarda, 1.3. Nepravilno izvršenog izbora opreme,
cevovoda, merno-regulacione i sigurnosne armature i
ostalih elemenata instalacija i postrojenja. 1.4.
Neodgovarajućeg materijala od koga je izrađena oprema, 1.5. Loše
izvedenih montažnih radova, 1.6. Mehaničkih deformacija, oštećenja
i prskanja instalacija i opreme usled termičkih dilatacija, 1.7.
Pojave korozije, 1.8. Prekoračenja maksimalnog radnog pritiska u
opremi i instalaciji, 1.9. Nepostojanja ili neispravnosti
sigurnosne armature, 1.10. Nekontrolisnog odliva fluida iz opreme i
instalacija, 1.11. Hidro-neizolovanosti opreme i instalacija, 1.12.
Paljenja eksplozivne smese, 1.13. Pojave statičkog elektriciteta,
1.14. Nemogućnosti regulacije parametara fluida u radu postrojenja
i istalacija, 1.15. Nepravilnog, nestručnog i neodgovornog
rukovanja i održavanja postrojenja i instalacija. Povrede radnog
osoblja mogu biti: 2.1. Mehaničke povrede, koje mogu nastati usled
nedovoljne obučenosti osoblja ili usled nepaznje, 2.2. Opekotine
koje mogu biti izazvane otvorenim plamenom, 2.3. Gušenje, odnosno
trovanje gasom, do koga može doći u zatvorenim prostorijama ili
šahtovima
koji se nedovoljno provetravaju, a u kojima dolazi do ispuštanja
gasova iz instalacije. Na otvorenom prostoru ova opasnost je
zanemarljiva.
Do zagađivanja okoline može doći usled: 3.1. Nekontrolisanog
ispuštanja većih količina gasova ili gasnog kondenzata, što bi
direktno uticalo na
biljni i životinjski svet.
-
PREDVIĐENE MERE ZA OTKLANJANJE OPASNOSTI I ŠTETNOSTI OD POJAVE
EKSPLOZIJE I POŽARA KOD MAŠINSKE OPREME, SUDOVA I INSTALACIJA POD
PRITISKOM
1. Na bazi izvedenih tehničkih proračuna izvršeno je pravilno
dimenzionisanje kompletne opreme, svih
elemenata instalacija pod pritiskom , kao i regulacione i
sigurnosne armature, uz primenu svih važećih tehničkih normativa,
standarda, zakonskih propisa i normi.
2. Projekat je u potpunosti urađen u skladu sa važećim tehničkim
propisima i standardima. 3. Od strane odgovornog projektanta ove
instalaciono-tehničke dokumentacije, koji ispunjava sve uslove
propisane Zakonom o izgradnji investicionih objekata SR Srbije,
izvršen je pravilani izbor opreme i svih elementa postrojenja i
instalacija.
4. Projektom je predviđen odgovarajući prvoklasni materijal,
čiji kvalitet mora biti potvrđen odgovajućim atestima, a ujedno je
predviđeno da se po završenoj montaži investitoru predaju svi
atesti ugrađene opreme, kao i upustvo za rukovanje i
održavanje.
5. Sve radove po ovom projektu izvodiće specijalizovana radna
organizacija sa kvalifikovanim i atestiranim zavarivačima, a
kontrolu kvaliteta izvođenja radova vrši nadzorni organ, koji
takođe mora ispunjavati sve uslove propisane Zakonom o izgradnji
investicionih objekata. Za sve vreme izvođenja radova na
instalaciji mora biti prisutno lice u ime nadzornog organa.
Spajanje instalacije vrši se odgovarajućim nastavcima priključcima
i zavarivanjem, koje vrši atestirani zavarivač, a svaki zavareni
spoj koji nije zadovoljio traženi kvalitet mora se iseći iz
instalacije i zameniti novim. Predviđena je kontrola kvaliteta u
svim fazama montaže, počevši od preuzimanja materijala i opreme,
spajanja deonica i elemenata, postavljanja cevovoda, do ispitivanja
instalacije.
6. Izvršena je pravilna kompenzacija cevovoda uz primenu efekata
samokompenzacije mreže, a ujedno je cevna mreža tako postavljena da
je onemogućeno mahaničko oštećenje iste.
7. Predviđeno je da se izvrši mehaničko čišćenje cevovoda i
ostalih elemenata postrojenja i instalacije, a potom i propisana
antikoroziona zaštita, kao i bojenje nadzemne instalacije nakon
završene montaže.
8. Na svim elementima opreme i instalacije, gde može doći do
prekoračenja maksimalnog radnog pritiska, postavljeni su
odgovarajući ventili, sigurnosni i prelivni vodovi, kao i manometri
za vizuelnu kontrolu i praćenje radnog pritiska protočnog
fluida.
9. Na svim mestima gde je to tehnološki proces zahtevao,
postavljena je regulaciona i sigurnosna armatura, tako je
instalacija osigurana od prskanja usled nekontrolisanog porasta
pritiska, koji se ne sme uklanjati i čija se ispravnost mora
periodično kontrolisati.
10. Projektom je predviđeno da se po montaži opreme i
instalacija izvrši propisno ispitivanje na čvrstoću i nepropusnost
(zaptivenost).
11. Projektom je predviđena pravilna hidro izolacija svih
elemenata instalacije, koja mora biti odgovarajućeg kvaliteta.
12. U cilju sprečavanja pojave ekslpozivnih smesa, projektom je
rešen problem ventilacije i predviđena je stalna kontrola
koncentracije gasova.
13. Projektom je predviđeno premošćavanje prirubničkih spojeva u
cilju sprečavanja pojave statičkog elektriciteta i predviđena je
katodna zaštita podzemno položenih čelicnih cevi.
14. Mogućnost regulacije parametara fluida u radu postrojenja i
instalacije obezbeđuje pravilno raspoređena armatura i oprema.
15. Od strane proizvođača- isporučioca opreme i izvođača radova
investitoru se predaju svi poterbni atesti, kao i upustva za
rukovanje i održavanje postrojenja i instalacija.
-
OSTALE MERE SIGURNOSTI I PREDOSTROŽNOSTI TOKOM IZVOĐENJA RADOVA
1. Izrada ovog posrojenja mora se vršiti u svemu prema
dokumentaciji odobrenog projekta, a sav
ugrađeni materijal mora odgovarati svojoj nameni, kao i
priznatim propisima o kvalitetu materijala i JUS standardima, što
izvođač dokazuje prilaganjem atestne dokumentacije proizvođača.
2. Nakon završene montaže instalacije, izvođač je obavezan da
izvrši ispitivanje iste, kao i probni pogon i to u prisustvu
nadzornog organa, kojom prilikom se utvrđuje da je instalacija
potpuno funkcionalna i bezbedna po pitanju eventualnih prskanja i
oštećenja usled povišenih temperatura, toplotnih dilatacija i
povišenog radnog pritiska.
3. Svi rezultati ispitivanja moraju biti upisani u građevinsku
knjigu i dnevnik i konstantovani posebnim zapisnikom.
4. Zavarivačke radove na celokupnom postrojenju i instalaciji
mogu vršiti isključivo atestirani zavarivači, što izvođač dokazuje
predočavanjem važećih svedočanstava i periodičnih atesta.
5. Prilikom obavljanja svih radova, izvođač je obavezan da
koristi sve u skladu sa pojedinačnim propisima Osnovnog zakona o
zaštiti na radu i zaštiti od požara , sa čime se mora upoznati
rukovodilac montažnih radova.
6. Da bi se pravilno moglo vršiti tekuće održavanje ili pak neke
hitne intervencije usled kvara, oštećenja ili prskanja pojedinih
elemenata instalacije, neophodno je izvršiti obeležavanje svih
cevovoda, već prema protočnom medijumu i smeru protoka (prstenova i
strelica). Pridržavati se propisa iz ' Službenog lista SFRJ\ br.
19/68. od 15. maja 1968 godine, datog u tabeli:
Namena Osnovna boja Oznaka cevovoda Bliža namena para
crvena
Crveno Zasicena para Crveno-belo-zeleno Pregrejana para Crveno.
zeleno- Ispusna para
Voda
Zelena
Zeleno
Pitka voda Zeleno-belo-zeleno
Topla voda Zeleno-crveno-
zeleno Napojna voda Svetlozeleno
Bunarska voda Zeleno-zuto-zeleno
Napojna voda Svetlozeleno-crveno-
svetlozeleno
Meka voda
Zeleno-crveno-zeleno
Otpadna voda Vazduh
Plava
Plavo Vazduh duvaljke Plavo-belo-plavo Topli vazduh
Plavo-crveno-plavo Komprimovani Plavo-crno-plavo Ugljena
prašina
gas
zuta
zuto Gradski gas (plin) Zuto-belo-zuto aceton Zuto-plavo-zuto
vodonik Zuto-zeleno-zuto Ugljen dioksid
vakum
siva
sivo
vakum
Cevovodi prečnika do 0,50 mm treba da budu obojeni po celoj
dužini. Cevovodi većeg prečnika imaju se na prirubnicama označiti i
strelicama, koje pokazuju smer proticanja i to na određenim
razmacima zavisno od dužine cevovoda, položaja i boljeg uočavanja.
* - prepis: " Službeni list SFRJ", br. 19/68. (15. maj 1968 godine)
- boje za cevovode
-
7. Način kontrole zaštite od električne struje kao i
gromobranske zaštite vrši se prema propisima i upustvima
sastavljenim od strane projektanta električnih instalacija, sa
kojima je izvođač ovih radova upoznat.
8. Prilikom izvršenja svih zavarivačkih radova ill bilo kojih
drugih radova sa otvorenim plamenom, potrebno je ukloniti sve
zapaljive i nepotrebne predmete i materijale iz zone zavarivanja.
Za sve vreme zavarivanja neophodno je imati pri ruci jedan aparat
za početno gasenje požara suvim prahom S-6.
TOKOM EKSPLOATACIJE 1. Rukovanje pogonom i tekućim održavanjem
instalacije može vržiti isključivo kvalifikovano i
obučeno stručno lice za ovu vrstu postrojenja i instalacije. 2.
Potrebno je zabraniti svaki pristup, svim elementima postrojenja i
instalacije, nepoznatim licima za
vreme montaže, probnog, a naročito redovnog pogona, kako bi se
sprečilo i izbeglo svako slučajno ili zlonamerno oštećenje
postrojenja i instalacije.
3. Na mestima gde je to moguće, postaviti vidno upozorenje '
zabranjen pristup' ili slično. 4. Maksimalna paznja mora se
posvetiti nacinu na koji se instalacijama i opremom rukuje. Bilo
kakve
improvizacije su iskljucene. Za sve rukovaoce obavezna je
primena manipulativnih uputstava sastavljenih od strane isporučioca
opreme, odnosno izvođača radova . Zbog toga, stepen obučenosti
radnika mora biti na odgovarajućoj visini.
5. Rukovaoci, odnosno svi radnici koji rade na održavanju, treba
da raspolažu potrebnim i dovoljnim znanjem o važećim tehničkim
propisima, procesima i tehnologiji instalacije i postrojenja,
karakteristikama i osobinama radnih fluida, sigurnosnim uređajima,
uređajima za regulaciju, merenje i kontrolu u celokupnoj
instalaciji i opasnostima koje mogu da nastanu i postupcima u
slučaju opasnosti ili nepravilnog rada instalacije. Osoblje treba
da bude u stanju da brzo i efikasno intervenise u slučaju da dođe
do bilo kog kvara ili odsupanja od normalnog toka procesa.
6. Preporučuje se da se pre montaže i izgradnje postrojenja i
instalacije odrede radnici koji će kasnije rukovati istim. Ovi
radnici trebalo bi obavezno da budu prisutni tokom čitave
izgradnje, odnosno montaže, tokom svih potrebnih ispitivanja, kao i
pri puštanju instalacije u probni pogon. Tom prilikom bi stekli
dragocena iskustva i znanja iz predmetne oblasti, zahvaljujući
prisutnosti stručnog osoblja izvođača radova, nadzornog organa i
projektanta. Ove bi radnike svakako trebalo zadužiti sa po jednim
primerkom glavnih izvođačkih projekata predmetnih instalacija,
pomoću kojih bi lakse pratili tehnologiju i tok izvođenja radova ,
naučili ili lakše shvatili određene stručne probleme i na bazi
kojih bi obavezno trebalo da polažu i interni stručni ispit.
7. Tokom eksploatacije pozeljno je periodično simuliranje
kritičnih situacija, čime se proverava stepen uvežbanosti osoblja
koje rukuje instalacijom i postrojenjima.
8. Kao preventiva, odnosno za početno ručno gašenje požara,
postaviti ručne aparate za suvo gašenje požara, tip S-9 na vidna i
lako pristupačna mesta. Tokom višegodisnje eksploatacije objekta,
odnosno postrojenja i instalacije neophodno je vršiti periodične
preglede PP aparata, kako bi isti odgovarali svojoj nameni (period
kontrole je svih 6 meseci).
9. Radi povećanja bezbednosti potrebno je sprovesti sledeće
mere: - na potrebnim vidnim mestima postaviti uramljena i
zastakljena upustva za rad, kojih su rukovaoci
dužni da se striktno pridrzavaju. - sva armatura i instrumenti
moraju biti na vidnim i lako pristupačnim mestima. Ukoliko se
neki
elemenat instalacije nalazi na velikoj visini ili drugim
nepristupačnim mestima, neophodno je izraditi mobilne penjalice ili
platforme radi lakšeg rukovanja, kontrole i popravke istih,
- periodično tokom eksploatacije treba vršiti pregled stanja
uzemljenja instalacije i premoštenja prirubničkih spojeva,
- u slucaju kvara, defekta ili nepreciznosti rada pojedinih
elemenata instalacije (termometra, manometra, ventila isl.) iste je
potrbno odmah zameniti, čak i po cenu privremene obustave pogona,
kako ne bi došlo do većih i težih havarija.
-
- sve oznake na instalaciji i postrojenjima treba da budu
okačene i usklađene sa upustvima za rukovanje, a povremeno ih je
potrbno obnavljati (vrsta i smer protoka fluida i si.),
- na mestima gde je primećeno oštecenje hidroizolacije, treba
odmah izvršiti i popravku iste, - neophodno je periodično izvršiti
čišcenje i ponovno bojenje svih zaštićenih elemenata instalacije, -
ukoliko dođe do oštećenja neke deonice cevovoda ili ventila
neophodno je odmah obustaviti pogon, - u slučaju zamene nekog
oštećenog dela cevovoda ili armature obavezno izvršiti
ispitivanje
instalacije na čvrstoću i nepropusnost, kako je to dato u
tehničkim uslovima. 10. Jedan od bitnih i najvažnijih faktora
sigurnosti je pravilna i funkcionalana zaštita. 11. Osoblje mora
posedovati zaštitno odelo i ostalu potrebnu zaštitnu opremu, 12.
Postrojenje je tako projektovano da u svojoj normalnoj
eksploataciji nema nekontrolisanog
ispuštanja gasa ili kondenzata, tako da ne moze doći do
zagađenja okoline. ZAKLJUČAK Projektom su predviđene sve potrebne
mere za otklanjanje opasnosti i štetnosti u pogledu zaštite na
radu, mere protivpožarne i protiveksplozivne zaštite i mere zaštite
životne sredine. ODGOVORNI PROJEKTANT
Vesna Ivanović dipl.maš.ing.
-
1.6. NUMERIČKA DOKUMENTACIJA
-
1.6.1. PRORAČUN
-
PRORAČUN KOEFICIJENATA PROLAZA TOPLOTE
SPOLJNI ZID - TERMOIZOLACIONI SENDVIČ PANEL 12cmRb Materijal
Gustina Debljina sloja Koeficijent provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.131 čelični lim 7800 0.002 58.5 0.0002
kamena vuna 35 0.12 0.034 3.5293 čelični lim 7800 0.002 58.5
0.000
spoljnji vazduh 0.04Ukupni otpor prolazu toplote
R=1/ai+S(di/li)+1/ae 3.699Dodatak na hladne mostove 0 %Usvojeni
koef.prolaza toplote K=1,1/R 0.270 W/m2K
SPOLJNI ZID - KLIMA BLOK 25cmRb Materijal Gustina Debljina sloja
Koeficijent provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.131 krečni malter 1800 0.03 0.87 0.0342
klima blok 800 0.25 0.33 0.7583 stiropor 15 0.1 0.041 2.439
spoljnji vazduh 0.04Ukupni otpor prolazu toplote
R=1/ai+S(di/li)+1/ae 3.401Dodatak na hladne mostove 0 %Usvojeni
koef.prolaza toplote K=1,1/R 0.294 W/m2K
UNUTRAŠNJI ZID - KLIMA BLOK 30cmRb Materijal Gustina Debljina
sloja Koeficijent provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.131 krečni malter 1600 0.02 0.81 0.0252
klima blok 800 0.3 0.24 1.2503 krečni malter 1600 0.02 0.81
0.025
unutrašnji vazduh 0.13Ukupni otpor prolazu toplote
R=1/ai+S(di/li)+1/ae 1.559Dodatak na hladne mostove 10 %Usvojeni
koef.prolaza toplote K=1,1/R 0.71 W/m2K
UNUTRAŠNJI ZID - KLIMA BLOK 20Rb Materijal Gustina Debljina
sloja Koeficijent provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.131 krečni malter 1600 0.02 0.81 0.0252
giter blok 1200 0.19 0.52 0.3653 krečni malter 1600 0.02 0.81
0.025
unutrašnji vazduh 0.13Ukupni otpor prolazu toplote
R=1/ai+S(di/li)+1/ae 0.675Dodatak na hladne mostove 10 %Usvojeni
koef.prolaza toplote K=1,1/R 1.63 W/m2K
-
UNUTRAŠNJI ZID - OPEKA 12cmRb Materijal Gustina Debljina sloja
Koeficijent provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.131 krečni malter 1600 0.02 0.81 0.0252 puna
opeka 1600 0.12 0.64 0.1883 krečni malter 1600 0.02 0.81 0.025
unutrašnji vazduh 0.13Ukupni otpor prolazu toplote
R=1/ai+S(di/li)+1/ae 0.497Dodatak na hladne mostove 10 %Usvojeni
koef.prolaza toplote K=1,1/R 2.21 W/m2K
POD - parketRb Materijal Gustina Debljina sloja Koeficijent
provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.1701 parket 700 0.02 0.21 0.0952 cementna
košuljica 2200 0.04 1.4 0.0293 stirodur 35 0.08 0.034 2.3535
hidroizolacija 1100 0.0001 0.19 0.0016 nabijeni beton 1800 0.12
0.93 0.1297 nabijeni beton 2500 0.05 2.33 0.0218 šljunak 1700 0.6
0.81 0.741
Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae 3.539Dodatak
na hladne mostove 0 %Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R 0.283
W/m2K
POD - keramičke pločiceRb Materijal Gustina Debljina sloja
Koeficijent provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.1701 keramičke pločice 2300 0.0125 1.28
0.0102 cementna košuljica 2200 0.04 1.4 0.0293 stirodur 35 0.1
0.034 2.9415 hidroizolacija 1100 0.0002 0.19 0.0016 nabijeni beton
2200 0.2 1.51 0.1327 šljunak 1700 0.4 0.81 0.494
Ukupni otpor prolazu toplote R=1/ai+S(di/li)+1/ae 3.777Dodatak
na hladne mostove 0 %Usvojeni koef.prolaza toplote K=1,1/R 0.265
W/m2K
KROV - TERMOIZOLACIONI SENDVIČ PANEL 25cmRb Materijal Gustina
Debljina sloja Koeficijent provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.11 čelični lim 7800 0.002 58.5 0.0002 kamena
vuna 35 0.25 0.034 7.3533 čelični lim 7800 0.002 58.5 0.000
spoljnji vazduh 0.04Ukupni otpor prolazu toplote
R=1/ai+S(di/li)+1/ae 7.493Dodatak na hladne mostove 0 %Usvojeni
koef.prolaza toplote K=1,1/R 0.133 W/m2K
-
RAVAN KROV - TERASARb Materijal Gustina Debljina sloja
Koeficijent provođenja
toploteOtpor prolazu
toploter di li di/li
kg/m3 m W/mK m2K/W
unutrašnji vazduh 0.11 krečni malter 1800 0.03 0.87 0.0342
porozna opeka 800 0.16 0.33 0.4853 beton sa kamenim agregatima 2200
0.05 1.51 0.0334 stirodur 35 0.2 0.034 5.8825 beton sa kamenim
agregatima 2200 0.05 1.51 0.0336 hidroizolacija 1100 0.01 0.19
0.0537 cementna košuljica 2200 0.06 1.4 0.0438 klinker pločice 1900
0.0125 1.05 0.012
spoljnji vazduh 0.04Ukupni otpor prolazu toplote
R=1/ai+S(di/li)+1/ae 6.715Dodatak na hladne mostove 0 %Usvojeni
koef.prolaza toplote K=1,1/R 0.149 W/m2K
USVOJENI KOEFICIJENT PROLAZA TOPLOTE IZ LITERATURESPOLJNI
PROZORI 1.50 W/m2KSPOLJNA VRATA 1.50 W/m2KUNUTRAŠNJA VRATA 2.60
W/m2K
Vrednosti građevinske fizike uzeti iz literature kao preporučene
vrednosti za tip gradnje.
UNUTRAŠNJE PROJEKTOVANE TEMPERATUREzima leto18 26 C18 26 C18 26
C20 26 C22 26 C18 26 C
SVLAČIONICETOALETI ZA POSETIOCE
REKREATIVNE PROSTORIJEOSTAVE ZA REKVIZITEHODNICIKANCELARIJE
-
PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA
PROSTORIJA P 02 HODNIK I STEENIŠTEP 27.0 m2h 3.4 mtu 18 CRp 0.9H
3.1
TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI
SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Zu Za Zs Zh SZcm m m m² m²
m² W/m²K °C W/m² W % % % % %
P 3 4.5 6.0 27.0 1 27.0 0.26 15 4.0 107K -14 4.5 2.0 9.0 1 9.0
0.15 32 4.8 43SZ I -14 25 2.0 3.4 6.7 1 3.8 2.9 0.29 32 9.4 27SP I
-14 1.6 2.4 3.8 1 3.8 1.50 32 48.2 185SZ J -14 25 4.5 3.4 15.1 1
13.0 2.1 0.29 32 9.4 20SV J -14 2.5 2.5 6.3 1 6.3 1.50 32 48.2
301SZ Z -14 25 2.0 3.4 6.7 1 3.8 2.9 0.29 32 9.4 27SP Z -14 1.6 2.4
3.8 1 3.8 1.50 32 48.2 185
895 17.2 0.9 -5.0 0.0 13UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI
1,012 W
VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI
Karakteristika zgrade:
Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka
Površina prostorije:Visina prostorije:Unutrašnja projektna
temperatura:Karakteristika prostorije:
Dodaci
VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICIPropustljivost fuga Dužina fuga
Ukupno
W214536214
UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 964 WUKUPNI TOPLOTNI GUBICI
PROSTORIJE 1,976 WSPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 22 W/m3
PROSTORIJA P 04 HODNIKP 11.4 m2h 3.4 mtu 18 CRp 0.9H 3.1
TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI
SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Zu Za Zs Zh SZcm m m m² m²
m² W/m²K °C W/m² W % % % % %
P 3 9.5 1.2 11.4 1 11.4 0.26 15 4.0 45P 3 1.6 2.2 3.5 1 3.5 0.26
15 4.0 14T -14 9.5 1.2 11.4 1 11.4 0.15 32 4.8 54T -14 1.6 2.2 3.5
1 3.5 0.15 32 4.8 17UZ 20 12 11.1 3.4 37.7 1 5.0 32.7 2.21 -2 -4.4
-145UV 20 0.8 2.1 1.7 3 5.0 2.60 -2 -5.2 -26UZ 22 12 3.8 3.4 12.9 1
1.7 11.2 2.21 -4 -8.9 -100UV 22 0.8 2.1 1.7 1 1.7 2.60 -4 -10.4
-17
SP 0.30 8.00 32
Unutrašnja projektna temperatura:Karakteristika prostorije:
Naziv Temperaturska razlikam³/hmPa²/³ m °C
SP 0.30 8.00 32
Površina prostorije:Visina prostorije:
SV 0.60 10.00 32
Karakteristika zgrade:
Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci
UV 22 0.8 2.1 1.7 1 1.7 2.60 -4 -10.4 -17-157 20.5 -0.2 0.0 0.0
20
UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI -189 WVENTILACIONI TOPLOTNI
GUBICI
Propustljivost fuga Dužina fuga UkupnoW
-58-39
UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI -97 WUKUPNI TOPLOTNI GUBICI
PROSTORIJE -286 WSPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE -7 W/m3
UV 0.60
Naziv Temperaturska razlikam³/hmPa²/³ m °C
UV 0.60 17.40 -25.80 -4
-
PROSTORIJA P 05 BILETARNICAP 8.3 m2h 3.4 mtu 20 CRp 0.9H 3.1
TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI
SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Zu Za Zs Zh SZcm m m m² m²
m² W/m²K °C W/m² W % % % % %
P 3 3.3 2.5 8.3 1 8.3 0.26 17 4.5 37T -14 3.3 2.5 8.3 1 8.3 0.15
34 5.1 42SZ J -14 25 3.3 3.4 11.2 1 2.0 9.3 0.29 34 10.0 93SP J -14
1.4 1.4 2.0 1 2.0 1.50 34 51.2 100UZ 18 30 2.5 3.4 8.5 1 8.5 0.71 2
1.4 12UZ 18 12 3.3 3.4 11.2 1 1.7 9.5 2.21 2 4.4 42UV 18 0.8 2.1
1.7 1 1.7 2.60 2 5.2 9
335 17.8 0.7 -5.0 0.0 13UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 380
W
VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICIPropustljivost fuga Dužina fuga
Ukupno
W159
UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 159 W
Površina prostorije:Visina prostorije:Unutrašnja projektna
temperatura:Karakteristika prostorije:Karakteristika zgrade:
Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci
Naziv Temperaturska razlikam³/hmPa²/³ m °C
SP 0.30 5.60 34
UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 539 WSPECIFIČNI GUBICI
PROSTORIJE 19 W/m3
PROSTORIJA P 06 KANCELARIJAP 9.3 m2h 3.4 mtu 20 CRp 0.9H 3.1
TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI
SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Zu Za Zs Zh SZcm m m m² m²
m² W/m²K °C W/m² W % % % % %
P 3 3.7 2.5 9.3 1 9.3 0.26 17 4.5 42T -14 3.7 2.5 9.3 1 9.3 0.15
34 5.1 47SZ J -14 25 3.7 3.4 12.6 1 2.0 10.6 0.29 34 10.1 107SP J
-14 1.4 1.4 2.0 1 2.0 1.50 34 51.2 100UZ 18 12 3.7 3.4 12.6 1 1.7
10.9 2.21 2 4.4 48UV 18 0.8 2.1 1.7 1 1.7 2.60 2 5.2 9
353 17.8 0.7 -5.0 0.0 13UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 401
W
VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICIPropustljivost fuga Dužina fuga
Ukupno
W159
UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 159 WUKUPNI TOPLOTNI GUBICI
PROSTORIJE 560 WSPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 18 W/m3
Površina prostorije:Visina prostorije:Unutrašnja projektna
temperatura:Karakteristika prostorije:Karakteristika zgrade:
Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci
Naziv Temperaturska razlikam³/hmPa²/³ m °C
SP 0.30 5.60 34
SPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 18 W/m3
-
PROSTORIJA P 07 KANCELARIJAP 9.8 m2h 3.4 mtu 20 CRp 0.9H 3.1
TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI
SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Zu Za Zs Zh SZcm m m m² m²
m² W/m²K °C W/m² W % % % % %
P 3 3.9 2.5 9.8 1 9.8 0.26 17 4.5 44T -14 3.9 2.5 9.8 1 9.8 0.15
34 5.1 50SZ J -14 25 3.9 3.4 13.3 1 2.0 11.3 0.29 34 10.0 113SP J
-14 1.4 1.4 2.0 1 2.0 1.50 34 51.5 101UZ 18 12 3.9 3.4 13.3 1 1.7
11.6 2.21 2 4.4 51UV 18 0.8 2.1 1.7 1 1.7 2.60 2 5.2 9UZ 10 12 2.5
3.4 8.5 1 8.5 2.21 10 22.1 188
556 16.8 1.0 -5.0 0.0 13UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 627
W
VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICIPropustljivost fuga Dužina fuga
Ukupno
W160
UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 160 W
Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka
Naziv Temperaturska razlika
Površina prostorije:Visina prostorije:Unutrašnja projektna
temperatura:Karakteristika prostorije:Karakteristika zgrade:
Dodaci
m³/hmPa²/³ m °CSP 0.30 5.60 34
UKUPNI TOPLOTNI GUBICI PROSTORIJE 787 WSPECIFIČNI GUBICI
PROSTORIJE 24 W/m3
PROSTORIJA P 09 OSTAVA ZA SPORTSKE REKVIZITEP 11.2 m2h 3.4 mtu
18 CRp 0.9H 3.1
TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI
SS t d a b P n -P SP k Dt k x Dt Qo Zu Za Zs Zh SZcm m m m² m²
m² W/m²K °C W/m² W % % % % %
P 3 4.0 2.8 11.2 1 11.2 0.28 15 4.2 47T -14 4.0 2.8 11.2 1 11.2
0.15 32 4.8 54SZ Z -14 25 2.8 3.4 9.5 1 1.1 8.4 0.29 32 9.4 79SP Z
-14 1.4 0.8 1.1 1 1.1 1.50 32 48.2 54UZ 10 12 4.0 3.4 13.6 1 13.6
2.21 8 17.7 241UZ 22 12 2.8 3.4 9.5 1 9.5 2.21 -4 -8.9 -84
391 17.7 0.7 -5.0 0.0 13UKUPNI TRANSMISIONI TOPLOTNI GUBICI 443
W
VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICIPropustljivost fuga Dužina fuga
Ukupno
W118
UKUPNI VENTILACIONI TOPLOTNI GUBICI 118 WUKUPNI TOPLOTNI GUBICI
PROSTORIJE 561 WSPECIFIČNI GUBICI PROSTORIJE 15 W/m3
Površina prostorije:Visina prostorije:Unutrašnja projektna
temperatura:Karakteristika prostorije:Karakteristika zgrade:
Obračun površina Obračun toplotnih gubitaka Dodaci
Naziv Temperaturska razlikam³/hmPa²/³ m °C
SP